Pria o permakulturi
GRADSKA (urbana) PERMAKULTURA+
UVOD U PERMAKULTURNI DIZAJN
P.S. Uradi sam dodatak na kraju prie
I Z D A V A Drutvo za kulturu i suivot s prirodom KNE JA
w. http://kneja.hr | w. http://pikaiprijatelji.com | @. [email protected] | t. 091/6865-525Kneja je udruga iz akovca ija je svrha djelovanja poticanje ljudi na kvalitetan i odriv suivot s prirodom, promocija naela samoodrivih ivotnih zajednica te promocija samoodrivog i ekoloko prihvatljivog razvoja kroz edukacijske i praktine sadraje.
A U T O R IIvan Gregov @. [email protected] Marija Unkovi @. [email protected] Peak @. [email protected] Lovri @. [email protected] Jerievi @. [email protected]
U R E D N I K B R O U R EIgor Lesar @. [email protected]
I L U S T R A C I J A N A S L O V N I C EAna Marija Unkovi @. [email protected]
G R A F I K A O B R A D AEdo Kadi @. [email protected]
Tiskanje ove publikacije omogueno je temeljem fi nancijske potpore Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga drutva u skladu s Ugovorom broj 421-02/10-PP-4C/03. Miljenja izraena u ovoj publikaciji su miljenja autora i ne izraavaju nuno stajalite Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga drutva.
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga drutvahttp://zaklada.civilnodrustvo.hr
Otisnuto na recikliranom papiru | prosinac 2011.
PRIA O PERMAKULTURI
3
Uvodni odlomci
Igor Lesar
Uvijek ispred svoga vremena, uvijek na ulici i meu ljudima, uvijek prvi koji upo-zoravaju na neloginosti, na pogreke, na krive smjerove aktivistkinje i aktivisti nevladinih udruga, inicijativa. Takvi smo bili i mi, korektiv neloginostima i ba-hatluku, uvjetovanju i grabeljivosti. Nikada nismo pokleknuli, uvijek bi traili to neto za nas obine, male, drugaije. No mi smo, mi obini, mali, drugaiji ipak najvei od svih, najnormalniji. Nema nas puno takvih u drutvima i zajednicama diljem svijeta, ali smo povezani energijom i idejom da drugaiji svijet je mo-gu. I tako ve godinama, desetljeima. I uvijek, ali uvijek doe na nae govorili smo vam.
A govorili smo vam da svatko ima pravo na svoj izbor, bezuvjetno. Svatko ima pravo ivjeti i biti sretan u suglasju s prirodnim i epskim, humanim naelima. Svatko ima pravo voljeti i biti voljen, stvarati, sukreirati. Sve dok nas zdrav razum, logika, podsvijest, intuicija i iste elje vode moemo biti sretni i zadovoljni, is-punjeni.
Mi u Kneji prepoznali smo alate koji drutvu i zajednici mogu osigurati bolje, jednostavnije, sretnije, humanije ivotno okruenje. Ti alati se kriju ispod naziva permakultura koju ve godinama zagovaramo. Prije est, sedam godina bili smo udaci koji priaju o nekakvim kuama od slame i maliranju vrteva, a da-nas je permakultura gotovo mainstream iskae iz patete. Svi ju ele, svima je super.
Utjecaj na ovjekovu odluku, kada razvije svijest, odgovoran je trenutak. Lijepo je promatrati kako sve vie ljudi iskae iz kalupa jednog vremena, jedne dema-gogije, jedne manipulacije, zavjere i kontrole. Ta ovjekova pohlepa s jedne, i volja za bezuvjetnim ivotom s druge uvijek su me zauivale kao dvije kraj-nosti. No zapravo je stvar jednostavna, traganje za smislom ivota jedinstveno je putovanje. Kada ono prestane biti traganje.
PRIA O PERMAKULTURI
4
U ovoj vam knjiici, devetoj u knejinoj bibiloteci iz permakulturne tematike do-nosimo malo drugaiju priu priu o urbanoj permakulturi. elimo vas po-taknuti da osim to bi trebali izai iz mentalnih okvira, izaete i iz arhitektonskih i okvira stereotipa. Permakultura u stanu i kvartu neto je jako seksi i vjerujte uskoro e biti top tema svih asopisa i tv emisija. Tako to jednostavno ide. Druga tema kojom se bavimo ovdje je uvod u permakulturni dizajn gdje vam dajemo alate kako da sami dizajnirate svoj ivotni prostor, a da pri tome ukljuite sva ula i napravite neto doista erotsko, naravno ako vam sve ostalo ultratradicio-nalno ide na ivce. Na kraju vam donosimo male i slatke praktine primjere iz uradi(mo) sam(i) domene, one iz koje Kneja uvijek izvue najbolje.
S KENJINE RADIONICE IZRADE RECIKLIRANOG PAPIRA
Kao svjedok jednog vremena promjena, ovim se radom kao aktivist opratam od Kneje, i vjerujte mi nije ba lako. Kroz aktivizam u i oko Kneje susreo sam i upo-znao najljepe i nahrabrije ljude, ljubavi, predivne sukreatore, doivio, omirisao i kuao najbolje, radosne ivotne slike. I one tune, naravno. Hvala vam svima na suradnji i prijateljstvu, do novih susreta i kreacija, negdje. Grlite se ljudi i nemojte pojesti planetu!
PRIA O PERMAKULTURI
5
Permakultura u gradu
Ivan Gregov
Ako se susretnete sa principima permakulture, na stranicama ove knjiice ili drugdje, mogli biste se zapitati je li permakultura namjenjena samo za selo i farmu? Mogu li se zone i sektori primjeniti samo na velikim povrinama okunice, livade, ume itd. kakvi su esto prikazani u prirunicima? Odgovor je - nipoto ne, jer permakultura je samo skup principa, to znai da je, pravilno shvaena i nauena, primjenjiva takorei bilo gdje: od polupustinje do gradskog bloka.
Razloga zato bismo prakticirali permakulturu ba u gradovima ima nekoliko.
Prvi je jednostavno stoga jer nas veina ivi u manjim ili veim, gradskim ili pri-gradskim naseljima, kako u Hrvatskoj tako i u cijelom svijetu. Statistika Ujedi-njenih Naroda upozorava da je ljudska populacija konano prela 50% u korist urbanog stanovnitva: po prvi puta u povijesti, vie od polovice stanovnitva svijeta ivi u gradovima!
Mnogi od tih ljudi, kako u razvijenim zemljama ali posebno u zemljama u razvo-ju, ujedno ine i najsiromaniju populaciju. Oni dolaze u gradove tjerani tekim ivotnim uvjetima, no u gradovima ponekad ne nalaze ni toliko potreban posao, ali vie nemaju ni zemlju da ih prehrani.
U gradovima dodue nije ba sve goli beton. ak i milijunske metropole imaju perivoje ili gradske parkove, u kojima je mogue sjesti i odmoriti oi na zelenilu, moda hraniti golubove, ili eventualno proetati psa. No to je ujedno sve to moemo u parku. Tu nema jabuke koju bismo ubrali, ili zrele rajice koja bi nas obradovala jarkom bojom takva su pravila gradskog ivota. Parkovi zapravo nisu na raspolaganju graanima za drugo doli za etnju. U njima ne moemo nauiti nita primjerice o tome kako raste grah.
Za tako neto, trebamo pronai naine za urbanu permakulturu.
PRIA O PERMAKULTURI
6
Razlozi za urbanu permakulturu
inei to, mogli bismo u isto vrijeme napraviti jo nekoliko vrlo korisnih stvari.
Zbrinjavanje organskog otpada i dalje ne djeluje u veini hrvatskih gradova. Umjesto da nauimo da je odpad iz kuhinje korisna sirovina, mi njime punimo deponije iz godine u godinu u sve veem postotku; u Hrvatskoj udio organskog otpada polako prelazi jednu treinu ukupne koliine na deponijima.
U takvoj situaciji bilo bi dobro upotrijebiti taj otpad kao koristan kompost od-mah na licu mjesta, dakle u gradu, prije nego se javi potreba za odvozom i zbri-njavanjem.
U bliskoj budunosti uzgoj hrane, koja se proizvodi i troi u samom gradu, mo-gao bi pokazati smjer u kojem pravcu ii u svijetu koji polako ali sigurno ostaje bez nafte. Hrana koja nastaje bez koritenja fosilnih goriva i koja ne treba tran-sport i gorivo da stigne do naeg stola, biti e hrana 21. stoljea.
Ne zaboravimo da bismo urbanom agrikulturom izbacili naftu iz igre ak tri puta! Prvo je oigledno ukidanje potrebe za transportom. Navikli smo sve namirnice dobiti u bilo koje doba godine, pa neke od njih putuju do naeg stola i tisuu ili vie kilometara. Drugo je neto manje oito ukidanje potrebe za mehanizacijom: u gradu jednostavno nema mjesta za kombajn, ak moda ni za motokultiva-tor. I manje oito ali vrlo vano: kada ne radimo na velikim povrinama, nestaje potreba za uzgojem velikih monokultura, pa ujedno i za kemijskim sredstvima (gnojiva, pesticidi, herbicidi) koja se takoer proizvode pomou nafte. Gotovo svi primjeri postojee urbane agrikulture su istovremeno organski uzgoj. Prema nekim raunicama, trokovi tako proizvedene namirnice, a mogli bismo u gradu proizvesti oko 15% voa i povra koje trebamo, mogu pasti ak i do 90% u od-nosu na konvencionalne!
U hrvatskim gradovima u zadnje vrijeme svjedoci smo jo jedne pojave. Stanov-nitvo u samim gradskim jezgrama sve je siromanije, a privatni biznis (investi-tori u sprezi sa politikom moi) stavlja svoju apu upravo na takve urbane loka-cije, kao poslovno najunosnije. Stanari gradskih blokova postaju samo smetnja, koje se takvi biznismeni pokuavaju rijeiti milom ili silom otkupom stanova, pravnim pritiscima, itd. Razmislite je li moda i va blok ili zgrada na potencijal-noj meti u budunosti!
PRIA O PERMAKULTURI
7
Ponovno polaganje prava na gradski prostor od samih graana, bio bi odlian nain da se spri-jei ova tzv. gentrifi kacija, ili pranjenje gradskih sredita od stanara, malih duana, itd. Urba-na permakultura bi oivjela zaputena dvorita, terase i ravne krovove, moda ak i ulini pro-stor. No potakla bi jo neto: susrete stanara, njihovo organiziranje oko radova, dakle i bolje povezivanje u socijalne strukture koje se polako gube; lokalne zajednice, susjedske ili kvartov-ske inicijative. Signal bi bio poslan da se oko takve zgrade ili unutranjosti bloka netko brine, da je stanovanje ovdje kvalitetno i da stanari nee prepustiti svoje stanove pa i vrtove na nemilost strojeva za ruenje, kako bi na njihovom mjestu niknuo jo jedan shopping centar.
Na alost, tako uviamo i potekoe urbane permakulture. Takva lokalna organizi-ranja graana nije uvijek jednostavno izvesti. U usporedbi sa klasinom ruralnom permakulturom, urbana povlai puno vie rada na tzv. petom elementu. Krovovi i dvorita spadaju u zajednike prostore, i pojedini stanar ne moe bez dogovora sa susjedima samoinicijativno raditi (i saditi!) nigdje, osim na vlastitom balkonu.
A ako se stanari org
