1GlasGrada - 737 - petak 3. 5. 2019.

2 GlasGrada - 737 - petak 3.5. 2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

Tekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

JESU LI DALMATINCI HRVATI (2)

Posloženo krivim redomPosloženo krivim redomPosloženo krivim redomPosloženo krivim redomPosloženo krivim redomDobronamjerno savjetujem DarkuKacigi da me ne ubraja tamo gdje nepripadam, a ako se nikako ne želi i nemože oduprijeti svom poremećaju redavrijednosti onda mi preostaje jedinosavjet koji bi se lapidarno izrazio jezikomnjegova političkog miljenika i velikogpoznavatelja uloge Alojzija Stepinca,Aleksandra Vulina: Idi, bre, da se lečiš!

isto... u završnom dijelu svog odgovoraJosipović... tvrdi kako “revizionisti” (u kojei mene ubraja) nastoje “od ustaša i njihovihkooperanata napraviti pravednike, domol-jube i mučenike, a od partizana zločince”.Dakle, sugestija je da ja branim ustaštvo?Naravno, neću se udostojiti to uopće ko-mentirati.Iznenađujuće je da gotovo četvrtinu Josi-povićeva teksta zauzima popis imenanekih od partizana koji su poginuli u bor-bama oko Širokog Brijega. To je potpunoirelevantno za našu raspravu i predstavljabizaran primjer logičke pogreške pozivan-ja na emocije ... Ovdje treba najprije pod-sjetiti na to da je Robert H. Jackson, glav-ni američki tužitelj na Međunarodnomvojnom sudu u Nürnbergu, prvog danasuđenja za nacističke ratne zločine (21.studenoga 1945.) u svojoj uvodnoj izjavirekao: “Unatoč činjenici da javno mnijen-je već osuđuje postupke optuženih, mi seslažemo da im ovdje mora biti osiguranapresumpcija nevinosti”.Problem sa širokobriješkim franjevcima jeupravo u tome što nema uvjerljivih doka-za da su oni doista poginuli boreći se pro-tiv partizana. Josipović je najprije rezolut-no, ali bez ikakva dokaza, ustvrdio da suoni bili legitimni vojni cilj jer su navodno soružjem u ruci sudjelovali u borbi.Pozvan da nečim potkrijepi tu svoju tvrd-nju, on sada nudi samo jedan specifičandokaz i logično je pretpostaviti da gasmatra svojim najjačim argumentom. Riječje o istraživanjima povjesničara NikoleAnića ... Josipović ne sluti koliko je spo-ran taj njegov krunski dokaz.Prvo, Anić je bio ne samo partizan, negočak i sudionik borbi oko Širokog Brijegapa se njegov prikaz već iz tog razloga nemože prihvatiti kao nepristrani opis tihdogađaja.Drugo, činjenica da je Anić nakon slomaHrvatskog proljeća i uvođenja represije uHrvatskoj bio profesor na vojnoj akadem-iji i da je bio režimski historičar koji je ob-javljivao knjige u izdanju Vojnoistorijskoginstituta u Beogradu nikako ne sugerirada je riječ o autoru čije bi tvrdnje trebalouzimati zdravo za gotovo... Problem je i tošto je Anićev prikaz u kontradikciji s iz-

vještajem onog partizana i izravnog svje-doka napada na Široki Brijeg kojeg samcitirao u ranijem tekstu i koji je tvrdio da suneki franjevci (istaknuo A.Š.) zarobljeni soružjem u ruci ... jedan od dvanaestoricefratara koji su se našli unutar samostanatijekom završnog napada i koji su svi togdana ubijeni bio je fra Marko Barbarić, kojije imao 80 godina i koji je, po izjavamasvjedoka, bio bolestan, nije mogao hodati,a i nije više niti bio posve svjestan svegašto se oko njega događalo.Budući da su prema Aniću i Josipoviću svihdvanaest franjevaca ubijeni s oružjem uruci, postavlja se pitanje kako se onda i tajstarac u tako jadnom stanju mogao negd-je popeti i pucati na partizane iz puške ilimitraljeza.Ljudi kao Josipović su, naravno, izgubljenslučaj jer je očigledno da se oni niti žele,niti mogu promijeniti. Ali smijemo se valj-da nadati da će se pojaviti novi ljudi na ljevi-ci koji će se okrenuti pravim političkim prob-lemima i koji više neće nastojati dobiti gla-sove plašeći narod babarogama ustaštvai fašizma.Toliko od Sesardića. Ja bih se želio nadatida DarkoKaciga ne će poput Josipovićabiti izgubljen slučaj. Dapače, uvjeren samda on ne uzima zdravo za gotovo ono štoje “uklikao” s interneta protiv širokobriješkihfratara. Treba odvagnuti ono što nam seservira na internetu. Nije li se trebao upitatizašto je ubijen starac koji nije mogao nihodati? Pa nije se teško tome domisliti.Jednostavno nije smio preživjeti nijedansvjedok!Kacigi bih, dodatno, prenio i savjet danasnajčuvenijeg ljevičara, Slavoja Žižeka, kojisvoje sljedbenike upozorava da je znakintelektualne lijenosti protivnike bez argu-menata nazivati fašistima. Dakle, do-bronamjerno savjetujem Darku Kacigi dame ne ubraja tamo gdje ne pripadam, aako se nikako ne želi i ne može oduprijetisvom poremećaju reda vrijednosti onda mipreostaje jedino savjet koji bi se lapidarnoizrazio jezikom njegova političkog miljeni-ka i velikog poznavatelja uloge AlojzijaStepinca, Aleksandra Vulina: Idi, bre, dase lečiš!

Ante Šoljić

Kao što sam i slutio Kaciga me ubrojio uustaše, i to one radikalnije. A zatim mi, u zak-ljučnom dijelu polemike s Josipom Jovićemdade “dobronamjeran savjet”: da bi mi bilobolje da sam odšutio. Nikad nisam rekao nimislio da je Kaciga glup, dapače polaskaosam mu usporedbom s Krležinim stilom.Nažalost, on pati od jednoga specifičnogporemećaja: ono što je u njega vrijednoposloženo je krivim redom - boreći se protivnacionalizma on patetično izražava simpatijei za Bošnjake i za Srbe, što je ok, ali za herce-govačke Hrvate, pa i fratre, ima samo anti-patiju i osudu.Nadalje, ok je davati dobronamjerne savjete,ali Kaciga meni - opet s poremećajem re-doslijeda - daje savjet za ono što sam većučinio, a savjet je normalno davati samo zaono što se tek namjerava činiti. Ako daklezanemarimo taj poremećaj reda, Kacigi mora-mo priznati pismenost, pa čak i određen stu-panj obrazovanosti, s tim da i nakon obrazo-vanja valja sačuvati obraz - a tu, nažalost,Kaciga zaboravlja red, pa me bezobrazno ibezrazložno svrstava u ustaše.No, prijeđimo na meritum našega sporenja.On se pridružuje Josipoviću u optužbi frat-ara, koji su - po njihovu sudu - bili legitimanvojni cilj. Ali Josipovićevu je argumentacijudo kraja sasjekao, upravo izmasakrirao, filo-zof Neven Sesardić, dakle moj kolega po stru-ci, pa ću se ja pridružiti Sesardiću kao što seKaciga pridružuje Josipoviću.Teško je, kaže Sesardić, ne uočiti povijesnuironiju: moj je otac (inače partizan) zbog zas-tupanja presumpcije nevinosti u slučajuširokobrijeških franjevaca bio 1971. godinetakođer optuživan za ustaštvo, a sada nje-gov sin nakon gotovo pola stoljeća doživljava

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Zid samo što neZid samo što neZid samo što neZid samo što neZid samo što nepadnepadnepadnepadnepadneU ulici Pera Rudenjaka postoji mo-gućnost da padne zid od vrta na ulicukojom prolaze i auti i pješaci. Ako vlas-nik ne može sam popraviti, bilo bi do-bro da Grad Dubrovnik pomogne pop-ravak za sigurnost pješaka.

Zdravko Trojanović TrojoP.S.Na pločnicima od Lapada i Gruža doGrada imaju oni pokazivači udaljenostii vremena do staroga grada. Svi ti poka-zivači su pukli i nemaju svjetla.

PISMO GLASU GRADA

Volio bih vidjeti i toVolio bih vidjeti i toVolio bih vidjeti i toVolio bih vidjeti i toVolio bih vidjeti i toStalni sam čitatelj Glasa Grada. Najprije proči-tam kolumnu M. Klečka, a poslije toga po-gledam je li se oglasio gospodin Kaciga.Molim Vas da mu prenesete da bih ja u nje-govoj P.S. uostalom mislim volio vidjeti i “Uki-nuti pravo glasa svima koji ne plaćaju porezu Republici Hrvatskoj “/negdje sam pročitaoda je tako propisano u uređenim državama.Možda bi bilo lijepo da se onom o ukidanjudržavljanstva doda “osim onim koji su rođe-ni u Hrvatskoj “. Naime moj brat je rođen iodrastao u Hrvatskoj (Majkovi), ali ga je životnosio po svijetu i sada živi u Sarajevu.

Luko Stahor

3GlasGrada - 737 - petak 3. 5. 2019.

EXCELSA NEKRETNINE:

Zatvaranjem žičare gube sviZatvaranjem žičare gube sviZatvaranjem žičare gube sviZatvaranjem žičare gube sviZatvaranjem žičare gube sviŠteta koja će zatvaranjem žičare nastatipotpuno je nepotrebna i nesvrhovita jer jeizmeđu Državnog odvjetništva RH, gradaDubrovnika i Excelsa nekretnina u tijekupostupak usuglašavanja nagodbesklapanjem koje bi se stekli uvjeti zapotpisivanje ugovora o koncesiji. Zatvaranježičare neće taj postupak ubrzatiDubrovnik, 25. travnja 2019. – „Iznimno smo razoča-rani što je danas Carinska uprava zatvorila žičaru naSrđu, nakon što smo devet godina od RepublikeHrvatske i Grada Dubrovnika čekali na dobivanjekoncesije, priopćili su danas iz Excelsa nekretnina.Ova odluka ugrozit će značajan broj radnih mjestakod Excelsa nekretnina i kod njenih 343 poslovnapartnera, od kojih je 130 iz Dubrovnika. Štetu će trp-jeti više od 1400 dioničara Excelsa nekretnina, međukojima ih je više od 300 iz Dubrovnika.Štetu će također osjetiti i država i Grad i građani.Državni proračun ostat će bez poreznih prihoda, GradDubrovnik neće ostvarivati prihode od koncesije, agrađani, koji žičaru koriste po povlaštenim cijena-ma, i turisti ostat će bez najjednostavnijeg pristupaSrđu. Muzeju Domovinskog rata na Srđu koji je uvlasništvu Grada očekivano će pasti broj posjetitel-ja, a gosti Grada ostaju uskraćeni za uživanje u jed-noj od najvećih dubrovačkih atrakcija.Šteta koja će zatvaranjem žičare nastati potpuno jenepotrebna i nesvrhovita jer je između Državnog odv-jetništva RH, grada Dubrovnika i Excelsa nekretnina utijeku postupak usuglašavanja nagodbe sklapanjemkoje bi se stekli uvjeti za potpisivanje ugovora o konc-esiji. Zatvaranje žičare neće taj postupak ubrzati.Od državnih tijela Excelsa nekretnine su koncesijuzatražile još 2010., a od grada Dubrovnika kada topitanje prelazi u njegovu nadležnost 2015. godine pokoncesijskim uvjetima koji su bili potpuno usuglašenis Gradom. Po zahtjevu Grada Društvo je zahtjev zakoncesijom po drugi put podnijelo u prosincu 2017.godine, Grad je odluku o koncesiji s koncesijskim uv-jetima usuglašenima još 2015. godine donio 9. travn-ja 2018., međutim do danas nije dostavio ugovor okoncesiji Excelsa nekretninama na potpis.

Važno je istaknuti da se sudski sporovi,koji su navodno pravna zapreka zasklapanje koncesijskog ugovora, vodekako bi nadležna tijela naplatila konc-esijsku naknadu za period od 2010.do 2017. godine, a razlog zašto je nisunaplatili isključivo leži u činjenici danisu s Excelsa nekretninama sklopilikoncesijski ugovor iako su Excelsanekretnine to tražile. Također, ne uzi-ma se u obzir činjenica da je Carinskauprava od Excelsa nekretnina još proš-le godine naplatila naknadu za periodod kolovoza 2015. do listopada 2017.godine.„Ponosni smo na ovu investiciju jer ježičara u proteklih devet godina gener-irala znatne gospodarske koristi, nesamo nama vlasnicima, već i drugimposlovnim subjektima, ali i samoj zajed-nici. Od početka rada žičare Excelsanekretnine doprinijele su s više od 122milijuna kuna poreza i doprinosa udržavni proračun od čega je najveći diogeneriran radom žičare. A Grad Du-brovnik je već odavno mogao ost-varivati prihode od koncesije da smona temelju dogovorenih uvjeta s Gra-dom iz 2015. dobili Ugovor na potpis itime dobili temelj za plaćanje konc-esije. Jer s obnovom žičare ne bismonikada niti započinjali da nam obavezaplaćanja koncesije od samog početkanije bila prihvatljiva. “, ističe Anto Rusk-ović, direktor Excelsa nekretnina.Excelsa nekretnine će nastaviti razgo-vore usmjerene na pronalaženje rje-šenja koje bi bilo prihvatljivo za svestrane kao i poduzeti sve zakonimapredviđene radnje kako bi zaštitile svo-ja prava.Povijest žičare:Nekadašnja Atlasova Žičara Srđ sa-građena je u Dubrovniku 1969. god-ine, imala je kapacitet od 15 osoba, apovezivala je dubrovačko naselje

Ploče i brdo Srđ. Bila je prva i jedinažičara sagrađena na Jadranu u to vr-ijeme i jedan od simbola Dubrovnika.Atlas je sve do 1991. na ime naknadeza turističku atrakciju bivšoj OpćiniDubrovnik godišnje plaćao 10 posto oddobiti žičare. Atlas je 1969. godine zem-ljište za izgradnju donje stanice žičaredobio praktički besplatno od Grada.Godine 1993. izvršena je pretvorba izdruštvenog poduzeća u dioničko društ-vo te su dioničari svu imovinu platiliHrvatskom fondu za privatizaciju.Današnji djelomični slijednici Atlasaodnosno Excelsa nekretnine i njezinidioničari dakle ništa od Grada nisudobili besplatno. U Domovinskom ratu1991. godine žičara je u potpunostiuništena, da bi, nakon ishođenja svihpotrebnih dozvola, društvo Excelsanekretnine dovršilo izgradnju, odnos-no rekonstrukciju donje i gornje post-aje Žičare. Obnovljena Žičara puštenaje u rad 10. srpnja 2010., na dan ot-varanja Dubrovačkih ljetnih igara.Žičara koja spaja širi centar grada iznadsjevernih vrata s vrhom Srđa izuzetnoje popularna među turistima. Vožnjažičarom od donje postaje do vrha Srđana nadmorskoj visini od 405 metara trajeoko četiri minute. U sklopu gornje post-aje žičare je amfiteatar kapaciteta 250osoba te su u sklopu objekta i restoran,suvenirnica te dvije terase s nezabo-ravnim pogledom na panoramu Du-brovnika, Župe Dubrovačke, Konavala,poluotoka Pelješca te pučinskih otoka.U projekt obnove žičare Excelsanekretnine je investirala 48 milijunakuna. Žičara je i dalje daleko najmod-ernija u Hrvatskoj i udovoljavanajstrožim europskim tehničkim nor-mama, od kojih mnoge 2010. čak nisubile na snazi u Republici Hrvatskoj.za Društvo

Uprava, Anto Rusković

SRĐ JE GRAD

Hoće li Ministarstvo državne imovineHoće li Ministarstvo državne imovineHoće li Ministarstvo državne imovineHoće li Ministarstvo državne imovineHoće li Ministarstvo državne imovineispuniti i drugi dio obećanja?ispuniti i drugi dio obećanja?ispuniti i drugi dio obećanja?ispuniti i drugi dio obećanja?ispuniti i drugi dio obećanja?Nakon što je KLGB Srđ je Grad poslala javni dopis ministru GoranuMariću u koje je traženo da se za čest. zem. 688/1 k.o. Zaton obust-avi postupak izbora najpovoljnijeg ponuditelja za kupnju predmet-ne čestice, iz Ministarstva državne imovine stigao je dopis kojim seovaj postupak obustavlja. Za nas iz Srđ je Grad, kao i za mnogeZatonjane, to je obećavajuća vijest jer u svojem službenom odgo-

tele5marketing@gmail.comT: 020 358 980 F: 020 311 992

voru, Ministarstvo priznaje da je zahtjev KLGB Srđ je Grad bioopravdan. Nemojmo zaboravit da je na posljednjoj sjednici Grad-skog vijeća vijećnik Srđ je Grad upravo ovaj argument iznio predvijećnike i gradonačelnika i tražio da se Grad Dubrovnik angažiraoko obustavljanja ovog postupka. Tada nije bilo izgledno da ćese išta napraviti, no trebalo je biti uporan...Ostaje sad još jedino čekati hoće li navedeno ministarstvo ispu-niti i drugi dio obećanja kojeg je prije javnog prosvjeda stanovni-ka Zatona gradonačelnik Franković najavio, i navedenu čest.zem. pokloniti Gradu i Zatonjanima na javnu uporabu.

4 GlasGrada - 737 - petak 3.5. 2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJADEMOCRATIA CROATICA NA (E)U-PUTU

Politička (ne)voljaPolitička (ne)voljaPolitička (ne)voljaPolitička (ne)voljaPolitička (ne)voljaS obzirom da su reakcije vlasti čestonekonzistentne ili izostaju, stječe sedojam da ih prešutno toleriraju pase u društvu stvara atmosfera kojapotiče osnaživanje revizionističkihstavova o karakteru NDH, koja setemeljila na rasističkim i nacionalis-tičkim ideologijamaHrvatska je najgluplja zemlja na svijetu,tako kažu neke ankete s bespuća interne-ta gdje se već godinama biraju „10 naj“ovega i onega... Glupo je to samo po sebi,rije’ ćete, ali ima i ona đe je dima ima ivatre. Insoma, ispalo je da smo najglupljijer mrzimo svakoga tko je drukčiji, jer smonacionalisti i fašisti, nemotivirani i nes-posobni, mazohisti koji biraju vazda istekorumpirane političare, a – blago nama –nije nam mrsko ni međusobno se mrzit’.Baš to potonje me nagnalo na ove retke,prisjetimo se onih koji se još tamo od osa-mostaljenja RH pozicioniraju etiketiranjemneistomišljenika da su mrzitelji svega hr-vatskog, a to „sve hrvatsko“ – nije bilo teš-ko razaznati – zapravo je bio eufemizamza proskribirano ustaštvo, kojim na svemoguće načine nastoje kontaminirati hr-vatsko društvo. Već se poprilično i odmak-lo u toj raboti, unatoč postojanju zakon-ske regulative za učinkovito sankcioniran-je, ali eto, nema dovoljno političke volje...

DOMOLJUBI, A ZAPRAVO DOMOGUZIMa komu bi to u ovoj zemlji uopće mogloi pasti na pamet da štiti ustavni poredak,kad ga niječu samoproglašeni veliki Hrvatii još veći domoljubi, a zapravo domoguzi„par excellence“, jer njihovo „domoljubl-je“ počiva na negiranju temeljnih vredno-ta ustavnoga poretka ljubljene im Domov-ine.I tako, unatoč ustavnoj zapreci, koja je upraksi deboto mrtvo slovo na papiru, naši„domoljubi“ ne dadu se smesti u pokuša-ju ostvarenja svojih ideala o Hrvatskoj kaosljednici neprežaljene im NDH, i u tom pril-ično uspijevaju, barem u onom segmentukakvom ju je vidio njezin glavni mentor,svjetski misionar Hitler. Podsjetimo se, zaFuehrera NDH je bila jedna od onihdržavica koje je nazivao gomnarskimdržavama (Dreckstaaten), koje su u tomtrenutku postojale samo zato što se Nje-mačka i Italija nisu mogle dogovoriti kakoih podijeliti (Tomašević). No dobro, sve ćese to riješiti kad Republika Hrvatska post-ane prav(n)a država (klasa optimist), samošto manje-više znamo koja je ovo država(Brešan junior) u kojoj šekspirijanska dile-ma još uvijek glasi ili ću ga ja tebi ili ćeš gati meni (Brešan senior).Ne lezi vraže, i Europa je šarena, očito nijes-mo usamljeni u takvim trendovima, čim jeEuropski parlament 25. listopada 2018.donio Rezoluciju o porastu neofašističkognasilja u Europi (dok. 2018/2869(RSP)). Za

divno čudo, o njoj se u nas popriličnogromko šuti, mora bi’ da baš i ne konvenjanašim „domoljubima“... A da je ipak malozaviri’ što piše u temu libru?Europski parlament, u kontekstu sve većenormalizacije fašizma, rasizma, ksenofobijei drugih oblika netolerancije u Europskojuniji, u Rezoluciji, između ostalog,„izražava i zabrinutost zbog toga što se unekim državama članicama govori o tajnimdogovorima između političkih vođa, poli-tičkih stranaka i tijela kaznenog progona sneofašistima i neonacistima.“ (ne spom-inju se javni dogovori, pa nas ovo ne tan-gira previše).Rezolucija „apelira na države članice daučinkovito zabrane neofašističke i neona-cističke skupine i bilo koje druge zakladeili udruge koje veličaju i glorificiraju naci-zam i fašizam, pri čemu valja poštovatidomaći pravni poredak i nadležnost“(srećom u nas nema takvih, ma kaj god).Nadalje, Rezolucija „ističe da je svijest opovijesti jedan od preduvjeta za spreča-vanje sličnih zločina u budućnosti i imavažnu ulogu u obrazovanju mlađih narašt-aja“ (i tu dobro stojimo, nema što). Europ-ski parlament „poziva države članice nato da osude i suzbiju sve oblike poricanjaholokausta, uključujući trivijalizaciju i min-imalizaciju zločina nacista i njihovih surad-nika; ističe da se u političkom i medijskomdiskursu ne smije trivijalizirati istina o ho-lokaustu“ (ni to nas se nimalo ne tiče, pro-pito mi nije kjaro zašto je ono kardinal Bo-zanić objesio onu peču strate na katedraluza Dan sjećanja na žrtve holokausta).

NA LISTI P(R)OZVANIH JE I HRVATSKARezolucija poziva i na „zajedničku kulturusjećanja kojom se odbacuju fašistički zloči-ni iz prošlosti“, pa se osvrće i na stanje upojedinim državama članicama. Insoma,na listi p(r)ozvanih je i Hrvatska „zbog po-rasta desničarskog ekstremizma i neofa-šizma“, pozivom na izvješće Europskekomisije protiv rasizma i netolerancije(ECRI) iz svibnja 2018.Za nevjerova’, nađe se i u nas institucijasistema koje rade svoj pos’o. Jedna od njihje pučki pravobranitelj, čija analiza te prob-lematike, izrađena po donošenju Rezolu-cije Europskoga parlamenta (u studenom2018.), jasno govori i o općem stanjudruštva.Analiza pod naslovom „Relativizacija zloči-na NDH narušava temeljne vrijednostiUstava, a izostanak reakcija otvara pros-tor mržnji“ službeni je dokument koji dajepresjek stanja, kako (ne)djelovanja insti-tucija sistema, tako i (posljedičnoga) stan-ja duha u društvu. Tokalo bi iznijet’ nekenaglaske iz te analize, tek toliko da „do-moljubi“ (u)vide svoje zablude, naturalo,ako im to dopušta njihov intelektualno-moralni kapacitet, da njihovo (profesion-alno) „domoljublje“ ne mjentujem:„Osuda fašizma, u Hrvatskoj oličenog uustaškom režimu Nezavisne Države Hr-

vatske, tvorevine nastale u okrilju nacis-tičke Njemačke i fašističke Italije, tekovinaje suvremenog demokratskog svijeta, apriznanje antifašističkoj borbi posebno seodaje u državama koje su se našle podfašističkom vlašću, pod kojom se našla iHrvatska. Prema Izvorišnim osnovamaUstava RH, koje imaju velik simbolički ipolitički značaj te obuhvaćaju pravno ute-meljenje, ciljeve, svrhu i temeljne vrijednos-ti države i društva, ali su značajne i za tu-mačenje i razumijevanje Ustava, državnase suverenost u razdoblju drugog sv-jetskog rata očitovala u odlukamaZAVNOH-a, nasuprot proglašenju NDH.Unatoč tome, eksplicitni ustaški ili nacis-tički simboli ili oni koji asociraju na ustaškipokret, prisutni su u javnom prostoru u Hr-vatskoj. Tako se posljednjih godina tiska-ju knjige, pišu i objavljuju članci i intervjui,održavaju tribine, snimaju dokumentarni fil-movi i emitiraju televizijske emisije, u koji-ma se negira ili umanjuje zločinački kar-akter NDH. Osim u huškačkim i nacional-istički obojenim medijima, ovakvi stavoviiznose se i u službenom glasilu Katoličkecrkve, a prodrli su i u prevladavajućemedije, uključujući i na javnu televiziju.

UNATOČ SVEMU – ZA DOM SPREMNIS obzirom da su reakcije vlasti čestonekonzistentne ili izostaju, stječe se dojamda ih prešutno toleriraju pa se u društvustvara atmosfera koja potiče osnaživanjerevizionističkih stavova o karakteru NDH,koja se temeljila na rasističkim i nacional-ističkim ideologijama te po uzoru na TrećiReich donosila vlastite rasne propise i pro-vodila ih, kao i razmjerima zločina koji suu njezino ime počinjeni. ...Za dom spremni, službeni pozdrav u NDH,kojim su završavali dokumenti kojima sepripadnike nearijevskih naroda lišavalograđanskih prava, nalagalo njihovo in-terniranje u logore te oduzimanje imovine,neodvojiv je od zločina počinjenih uDrugom svjetskom ratu. Zbog toga,pogrešno ga je vezati uz pozitivne konot-acije obrane Republike Hrvatske u Domov-inskom ratu ... i u doba Domovinskogarata taj pozdrav je bio suprotan Ustavu.......iz Ustava jasno proizlazi da se RH ne te-melji na povijesnim tekovinama NDH, kaoi da je sloboda izražavanja osobnog mišl-jenja ograničena Zakonom o prekršajimaprotiv javnog reda i mira i Ustavom, da bise zaštitila sloboda i prava drugih ljudi tepravni poredak. ......u odluci Ustavnog suda (iz 2017., op.a.)...navodi se kako je dobro poznata povijes-na istina da je NDH bila nacistička i fašis-tička tvorevina i kao takva predstavljala ap-solutnu negaciju legitimnih težnji hrvatskognaroda za vlastitom državom i tešku pov-ijesnu zlouporabu tih težnji te da Hrvatskanije sljednica NDH ni po kojoj osnovi.Pored toga, naglasio je i da ova ustavno-pravna stajališta nisu vezana samo uz im-

5GlasGrada - 737 - petak 3. 5. 2019.

ena ulica, naselja, simbola i sl., već pred-stavljaju i načelna stajališta Ustavnog sudao karakteru NDH kao negaciji temeljnihvrednota ustavnog poretka RH, a podsje-tio je i na svoje stajalište da Ustav, kao te-meljni pravni akt hrvatske države, nije vr-ijednosno neutralan te da je demokracijautemeljena na vladavini prava i zaštiti ljud-skih prava jedini politički model koji Ustavuzima u obzir i jedini na koji pristaje. ...Revizionistički, pa i negacionistički, stavovio karakteru ustaške države i razmjerimazločina počinjenima u njoj naročito suprisutni u historiografiji. Dio povjesničara irazličitih istraživača, među kojima su i nekisvećenici katoličke crkve, tvrde da je logoru Jasenovcu, koji nedvojbeno predstavljasimbol zločina počinjenih u NDH, bio tekradni i sabirni logor, što je bio i službeninaziv koji je koristila ustaška administraci-ja. ... Zbog toga se postavlja pitanje je li,i u kojoj mjeri, pravno dopušteno negiratiutvrđene povijesne činjenice o zločinimapočinjenima u NDH, odnosno, gdje jegranica slobode izražavanja i kažnjivogdjela. ... Okvirnom odlukom o suzbijan-ju određenih oblika i načina izražavanjarasizma i ksenofobije Vijeća EU iz 2008.,države članice EU su obvezane vlastitimzakonodavstvima inkriminirati javno odo-bravanje, negiranje ili znatnu trivijalizacijugenocida, zločina protiv čovječnosti, rat-nih zločina i agresije, ako ono može po-taknuti nasilje ili mržnju prema skupini iličlanu skupine koja je bila žrtvom ovih zloči-na. ... Revizionističke interpretacije kar-aktera NDH i licitacije oko broja jasen-ovačkih žrtava, užasne su uvrede živućimčlanovima obitelji žrtava, kao i pripadnici-ma naroda koji su bili žrtve ustaškogrežima. ... Zabrinjava i što se promocijerevizionističkih djela održavaju i u prostori-ma Katoličke crkve, a posebno što semeđu osobama koje negiraju ili relativizira-ju karakter ustaške države i razmjere zloči-na nalaze pojedinci visoko rangirani ucrkvenoj hijerarhiji.“

POČIVANJE USTAVAU zaključku dokumenta naglašava se daje na svim odgovornim članovima društvavažna uloga kontinuiranog reagiranja napojave relativiziranja karaktera ustaškedržave, kako bi one prestale biti značajnimčimbenikom u kreiranju javnog mnijenja.No daleko najveća odgovornost je na vlasti,koja mora ponijeti odgovornost za pošti-vanje i primjenu Ustava te pridržavanje za-kona i stati na put ponašanjima kojima sesimbolički ili direktno podržava ili veličaNDH te negiraju ili umanjuju zločini koje jeona proizvela.Treba jasno istaknuti da je prema Ustavudržavni suverenitet RH nastao nasuprotproglašenju NDH, da je NDH suprotstavl-jena suvremenoj Hrvatskoj, kao i da je Hr-vatski sabor Deklaracijom o antifašizmu2005. godine potvrdio antifašističkudemokratsku utemeljenost i opredijel-

jenost Republike Hrvatske te pozvao napotrebu afirmacije i njegovanja antifašis-tičkih vrijednosti.Negiranje zločina počinjenih u NDH ili nji-hovih razmjera, negiranje je prošlostiprepune mržnje i nasilja prema Romima,Srbima, Židovima i političkim protivnicimaustaškog režima. Ono ohrabruje, aponekad i jest, govor mržnje koji vodi kadiskriminaciji, pa i nasilju prema pripad-nicima ovih skupina. Time se njeguje kon-tinuitet mržnje – i narušavaju vrijednostijednakosti, vladavine prava i ljudskih pra-va, na kojima počiva Ustav Republike Hr-vatske.Sve je tu jasno, s naglaskom da je za ak-tualno stanje daleko najveća odgovornostna vlasti. Vlast je ona koja mora ponijetiodgovornost za poštivanje i primjenu Usta-va te pridržavanje zakona i stati na put po-našanjima kojima se simbolički ili direktnopodržava ili veliča NDH te negiraju ili uman-juju zločini koje je ona proizvela. Pa kakvuto vlast imamo? Očekivano domoljubnu ili(i)pak poprilično domoguznu?Spomenuta analiza, na žalost „domolju-ba“, daje jasan i nedvosmislen odgovor ina to pitanje, ukazuje na prijeporna postu-panja državnih tijela i predstavnika vlasti (odPredsjednice Republike i ministarstava dopolicije, DORH-a i nižih sudova), kao i nanjihovu nekonzistentnost u jasnoj osudizločinačkog ustaškog režima i njegovihsimbola. Uostalom, takvom stanju svje-doče i polemički napisi na stranicamaovoga lista: u odsustvu djelovanja vlasti,na poštivanje i primjenu Ustava tepridržavanje zakona pozivaju tek pojedin-ci i poneka udruga. Ima bi’ da smo dalekodogurali u demokratskom razvitku kad jepotrebna građanska hrabrost da bi se(o)branio ustavni poredak demokratskedržave u 21. stoljeću. O tempora, o mores(o asini, o boves), rekli bi stari Rimljani...Tridesetak godina nakon osamostaljenjamožemo se tek pitati jesmo li morali takonisko pasti, je li se moglo bolje?

IZ DONJE U GORNJUPočetak je svibnja, mjeseca u kojem suse zbili neki važni događaji iz naše i eu-ropske novije povijesti. Prije okruglih 75godišta, 9. svibnja 1944., na Trećemzasjedanju ZAVNOH-a (Sabor u To-puskom) utemeljena je Federalna DržavaHrvatska, čime je obnovljena hrvatskadržavnost u okviru preustroja Jugoslavije,države koja je postojala prije rata i koja sekao takva (odlukom saveznika iz 1943.)imala obnoviti po njegovu svršetku. Od-luke ZAVNOH-a bile su presudne zaobranu hrvatske državnosti, u konačnicibile su ustavno-pravni temelj državnogaosamostaljenja devedesetih. Drugim riječi-ma, da domoguzima napokon dopre izdonje u gornju, bez hrvatskoga antifašiz-ma ne bi bilo ni Republike Hrvatske.Točno godinu dana kasnije, 9. svibnja1945., kapitulacijom Trećega Reicha zavr-

šio je Drugi svjetski rat u Europi, taj datumse obilježava kao Dan pobjede, od 1985. ikao Dan Europe (EU), a antifašizam je ka-men temeljac poratne ujedinjene Europe.Antifašistički pokret u Hrvatskoj 1941.-45.bio je najmasovniji pokret otpora u Euro-pi, do konca 1944. narastao je na oko150.000 boraca. Hrvatski partizani bili suključni za NOVJ; do kraja 1943. Hrvatska,s 24% jugoslavenskoga stanovništva, dav-ala je više partizana nego Srbija, CrnaGora, Slovenija i Makedonija zajedno. Hr-vatski partizani bili su jedinstveni pokretotpora u Europi po broju Židova u svojimredovima, a početkom 1943. uspostavili suZemaljsko antifašističko vijeće narodnogoslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) kao par-lamentarnu, zastupničku skupštinu cijeleHrvatske, jedinstenu u tadašnjoj Europi.Posljedično, Hrvatska je podnijela i rela-tivno najveće žrtve u borbi protiv fašizma(izvori: Hrvatska enciklopedija i Wikipedia,op.a.).Dunkve, Dan pobjede i Dan Europe ujed-no je i datum obnove hrvatske državnosti,a Hrvatska je imala i najmasovniji antifa-šistički pokret u Europi. Zar ne bi bilologično, da smo normalni, da k’o članica(i skora presjedateljica) EU posebno is-tičemo da je Hrvatska zapravo najsjajnijazvijezda na europskom nebu/zastavi (a Danpobjede i Dan Europe da ujedno bude iDan državnosti)? Pa da npr. na putu Srbijeu EU pometemo rehabilitaciju Draže Mi-hailovića, njegov novopovijesni antifašis-tički pedigre, jer Srbija ne može pristupitizajedničkoj civilizaciji unoseći standardeposve suprotne toj civilizaciji.

ZAGLAVILA HRVATSKA SVIJETLABUDUĆNOSTMeđutim, daleko smo mi od najsjajnije eu-ropske zvijezde, s političkom elitom bezkompetencije, dubine i vizije sami smo sebinajveći neprijatelji, puno bliži onoj Dreck-staat iz vremena u koje nas „domoljubi“ u-krs’-u-boga vraćaju, igrajući usput i za čiča-Dražinu Srbiju, pa bi nam uskoro i put uBruxelles mogao voditi preko Beograda.Jer umiveni (po)četnik Vučić je većpridruženi europski pučanin, ući će u tuvodeću europsku političku grupaciju, onuu kojoj nijesmo dobili ni „i“ od isprike od„prijatelja“ Taianija za njegovo svojatanjeIstre i Dalmacije. Pa kad na isti način sutrakrene s krajinama (vučićevci), Međimurjemi Baranjom (orbanovci)... ostat će nam nep-osezan tek vidokrug s Gradeca i Kaptola,al’ zato ćemo valjda slobodno moć’ vikat’živio hrvatski Bleiburg, na kojemu je (dodaljnjega) zaglavila hrvatska svijetlabudućnost. Sve po uzoru na naše arhetip-ske prekodrinske neprijatelje, ne možemoni mi bez svoga Kosova polja...I za kraj, molim vas, oprostite meni grešni-ku, dokazano je da gađam „u ništa“, zarazliku od naših „domoljuba“ koji pogađajudrito u (prethodno opisanu) „sridu“.

Miše Galjuf

6 GlasGrada - 737 - petak 3.5. 2019.

PISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJA

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO-NERETVANSKA

Neovlaštena proizvodnja i promet drogamaNeovlaštena proizvodnja i promet drogamaNeovlaštena proizvodnja i promet drogamaNeovlaštena proizvodnja i promet drogamaNeovlaštena proizvodnja i promet drogama

ŽUPANIJSKA ORGANIZACIJA HRVATSKE STRANKE UMIROVLJENIKA

Uz EU program ugradnje dizalaUz EU program ugradnje dizalaUz EU program ugradnje dizalaUz EU program ugradnje dizalaUz EU program ugradnje dizalaPokušavajući opravdati svoju inertnost, nerad inesposobnost povlačenja sredstava iz EU fondova,Ministarstvo izdaje, često oprečna, neprimjerena i ishitrenapriopćenja čime još više tonu u moru neistinitih izjava i tvrdnji

Zatečeni informacijom, od 17.travnja 2019. godine da Europs-ka komisija ne želi prihvatiti pro-gram Ministarstva regionalnograzvoja i fondova Europske unije,vezano za ugradnju dizala uvišekatne stambene objekte, te-meljem dostupnih informacija,odgovorno tvrdimo da je jedini iisključivi krivac, propalog projek-ta, upravo Ministarstvo regional-nog razvoja i fondova Europskeunije, na čelu s Ministricom Gabr-ijelom Žalac, koje nije na vrijemepokrenulo aktivnosti vezano zaizmjene Operativnog programa, aza što nam je Europska komisijadala rok u prosincu 2018. godine.Stoga, ne možemo prihvatitinesuvislu izjavu Ministrice region-alnog razvoja i Europskih fondo-va, Gabrijele Žalac, izrečenu učetvrtak 18. travnja 2019. godine,nakon sjednice Vlade, kojom jeopovrgla tvrdnju da Europskakomisija nije prihvatila poziv zasufinanciranje ugradnje dizala ustambene objekte te je upozorilada su građani mogli, ugradnjudizala, prijaviti u sklopu projektaenergetske obnove, ali to nisuučinili.Kao prvo, radi se o dva sasvimrazličita i nepovezana projekta akao drugo, ako je u pravu, nekatvrdnju potkrijepi vjerodostojnomdokumentacijom iz koje je vidlji-vo da je ona ili netko iz Ministarst-

va kome je na čelu, u trenutku kadje krenula energetska obnova,hrvatsku javnost upoznao s tommogućnošću. Iz njezine izjaveproizlazi da su za sve krivi građanikoji su trebali sve radnje okougradnje dizala obaviti “na svojuruku”.Pokušavajući opravdati svoju in-ertnost, nerad i nesposobnostpovlačenja sredstava iz EU fondo-va, Ministarstvo izdaje, čestooprečna, neprimjerena i ishitrenapriopćenja čime još više tonu umoru neistinitih izjava i tvrdnji.Čak su, reagirajući na medijskenapise o neuspješnom sufinancir-anju ugradnje dizala, iz navede-nog Ministarstva, u srijedu17.04.2019. godine, izdali pri-općenje kako se čeka odgovorEuropske komisije na njihovzahtjev da se u izmjene Opera-tivnog programa “Konkurentnosti kohezija” uvrsti i financiranjeugradnje dizala, što je samo jošjedna neistina u nizu.Upitana da li je EU komisija od-bacila prijedlog Ministarstva odizalima, Žalac je odgovorilaniječno i opovrgla medijskenapise koji tvrde da je projekt pro-pao. Osim toga, odjedanput sesjetila i izjavila da se ne radi o pro-jektu nego o inicijativi.Osim rečenog, ne stoji ni argu-ment Ministarstva regionalnograzvoja i Europskih fondova da se

subvencioniranju ugradnje dizala najviše protivi Europska ko-misija, koja se navodno boji kako bi ugradnja dizala utjecalana povećanje vrijednosti privatnih nekretnina jer kako ondaobjasniti da EU godinama, redovito financira energetsku ob-novu tih istih privatnih nekretnina.Nažalost, predsjednik HSU-a, gosp. Silvano Hrelja, bio je i tekako u pravu kada je, polovinom listopada 2018. godine, iz-javio da Ministarstvo regionalnog razvoja još uvijek nije podu-zelo formalne radnje odnosno poslalo zahtjev Europskoj ko-misiji kojim se traže sredstva za ovu namjenu. Imenovani je, uviše navrata, upozoravao i pozivao Vladu da, u sklopu projek-ta “Dostupnost do stana”, ne propusti iskoristiti jedinstvenupriliku i sredstvima EU ugraditi dizala u višekatnice koje ih nem-aju.Sastao se i s premijerom Andrejom Plenkovićem kojemu jepredstavio anketu, koju su proveli aktivisti HSU-a, u kojoj je na705 potpisnih lista prikupljeno 4690 potpisa stanara i njihovihpredstavnika koji su iskazali interes za ugradnju dizala.Tom prilikom Premijer je naglasio kako će Vlada učiniti svepotrebne napore da dođe do realizacije navedenog projekta.Po svemu sudeći, problem je nastao u komunikaciji budućida HDZ-ovo Ministarstvo regionalnog razvoja i fonda Europ-ske unije ne komunicira s HNS-ovim Ministarstvom graditeljst-va i prostornog uređenja iako se radi o dvije ključne institucijeu smislu provođenja projekta. To je osnovni problem zaštoumirovljenici i drugi građani već skoro tri godine čekaju dizala.I pored toga, što su još 2017. godine, iz Ministarstva graditel-jstva i prostornog uređenja pozvali Ministarstvo regionalnograzvoja i Europskih fondova da se aktivno uključe u realizacijuovog projekta, uz napomenu da i u Poljskoj ima sličnih inicija-tiva, umirovljenički zahtjevi ostali su i dalje “na čekanju” kodneodgovorne ministrice Žalac.Obzirom da se radi o životnim sudbinama tisuća starih ibolesnih ljudi, od kojih su neki već godinama zatočenici svojihstanova, kao i majki s malom djecom, krajnje je nekorektnoda, iz Ministarstva regionalnog razvoja, puštaju proturječneinformacije – jedan dan tvrde da je projekt propao a sutradanMinistrica tvrdi da nije.Najprije su, iz njezina kabineta odgovarali da ugradnja dizala,sufinanciranjem iz EU fondova, nije moguća bez izmjena Op-erativnog programa, što su najavljivali za kraj 2018. i početak2019. godine, da bi nakon toga, prošli tjedan objavili infor-maciju da je projekt propao.

Predsjednik ŽO HSU-a DNŽCvijeto Cvjetković

Provedenim kriminalističkim istraživa-njem Službe kriminalističke policijePolicijske uprave dubrovačko-neret-vanske 21-godišnjakinja je osumnjiče-na za kazneno djelo neovlaštene proiz-vodnje i promet drogama. Naime, na-kon što je kod osumnjičene pronađe-na pvc vrećica s 18 grama marihuane,pvc vrećica s 26 grama amfetamina idvije nagorjele ručno smotane cigareteduhana i marihuane provedeno je krim-inalističko istraživanje kojim je utvrđenoda je navedenu drogu posjedovala radidalje preprodaje. Sva droga je uz potvr-du oduzeta, a policija protiv osumn-jičene 21-godišnjakinje podnosi ka-znenu prijavu nadležnom državnomodvjetništvu u Dubrovniku, kao iprekršajni nalog sukladno Zakonu osuzbijanju zlouporabe droga.

Tjedno izvješće za prometU proteklom tjednu na područjuPolicijske uprave dubrovačko-neretvan-ske zabilježeno je osam prometnih nes-reća u kojima su dvije osobe teže, ašest ih je lakše ozlijeđeno. S materijal-nom štetom zabilježena je jednaprometna nesreća. Provodeći mjerekontrole prometa policijski službenici suprotiv počinitelja prometnih prekršajapoduzeli 428 represivnih mjera od kojihizdvajamo mjere poduzete prema oso-bama, počiniteljima prekršaja koji sunajčešći uzročnici težih prometnih nes-reća tzv. „četiri ubojice u prometu“ teje tako 178 osoba sankcionirano zbogprekoračenja dopuštene brzine kretan-ja, 32 mjere poduzete su prema oso-bama koje nisu koristile sigurnosni po-jas, 13 osoba je prekršajno sankcion-

irano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju i 7 oso-ba koje su sankcionirane zbog nepropisne upora-be mobitela tijekom vožnje.- Od ostalih prekršaja izdvajamo 53 mjera poduzetihzbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.- U prometnoj nesreći koja se dogodila 28. travnja,oko 23,40 u Dubrovniku, teže je ozlijeđen 33-godiš-nji motociklist.Do prometne nesreće je došlo kada je spomenutimotociklist, krećući se neprimjerenom brzinomObalom Stjepana Radića u Dubrovniku, vozeći podutjecajem alkohola, izgubio nadzor nad motocik-lom i pao na kolnik, nakon čega se motocikl nas-tavio nekontrolirano kretati te je udario u dva ured-no parkirana vozila. Ozlijeđeni motociklist je pre-vezen u dubrovačku bolnicu gdje je zadržan nadaljem liječenju.- Najveća koncentracija alkohola od 3,07 g/kg izmjer-ena je 66-godišnjaku koji je upravljajući biciklom,28. travnja, u mjestu Glušci, izgubio ravnotežu, paona tlo i lakše se ozlijedio.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska

7GlasGrada - 737 - petak 3. 5. 2019.

POLICIJSKA POSTAJA DUBROVNIK

Aktivnosti na zaštiti maloljetnih osobaAktivnosti na zaštiti maloljetnih osobaAktivnosti na zaštiti maloljetnih osobaAktivnosti na zaštiti maloljetnih osobaAktivnosti na zaštiti maloljetnih osoba

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO-NERETVANSKA

Uhićeni djelatnici banke u MetkovićuUhićeni djelatnici banke u MetkovićuUhićeni djelatnici banke u MetkovićuUhićeni djelatnici banke u MetkovićuUhićeni djelatnici banke u Metkovićuračune kao i na tekuće i devizneračune članova svojih obitelji.Tako uplaćen novac su, korišten-jem svojih ovlasti, najvećimdijelom podizali u gotovini i no-vac zadržavali za sebe.Sumnja se da su na opisani načinu vremenskom razdoblju odpočetka 2016. godine do 9. travn-ja ove godine za sebe pribavili im-ovinsku korist od preko 5 miliju-na kuna, a za koji iznos je ošteće-na banka za koju su radili.Sve troje osumnjičenih su uhiće-ni 27. travnja na području Metk-ovića, Ploča i Opuzena, te će 28.travnja, tijekom jutarnjih sati, bitipredani pritvorskom nadzornikuove Policijske uprave.S obzirom na težinu i kompleks-nost kriminalnih radnji počinjenihod strane osumnjičenih, policijanastavlja s kriminalističkimistraživanjem.

Policijska upravadubrovačko-neretvanska

Do sada provedenim kriminalis-tičkim istraživanjem Službe krim-inalističke policije Policijske up-rave dubrovačko-neretvanskedvije ženske osobe u dobi od 44i 38 godina i jedna muška oso-ba u dobi od 57 godina sumn-jiče se za dva kaznena djela i to„Zlouporabu položaja i ovlasti“ ikazneno djelo „Krivotvorenjeslužbene ili poslovne isprave“.Kriminalističkim istraživanjem jeutvrđena osnovana sumnja dasu osumnjičeni, zloupotrebljav-ajući ovlasti svojih radnih mjestau poslovnici banke u Metkoviću,raspolagali novčanim sredstvimane poštujući pri tom propisaneinterne bankovne procedure ra-spolaganja gotovim novcem injegovom pohranom u trezorbanke.Naime, utvrđeno je da su sačin-javali krivotvorene naloge za up-latu novčanih kunskih i deviznihsredstava na svoje tekuće i žiro

Policijski službenici Policijskepostaje Dubrovnik su tijekomnoćnih sati prethodnih dana kon-trolirali posluživanje i kon-zumiranje alkoholnih pića malol-jetnicima na području Dubrovni-ka. Tijekom nadzora su u dvaugostiteljska objekta zatekli mal-oljetne osobe u konzumiranjualkohola, zbog čega su vlasniciugostiteljskih objekata prekrša-jno sankcionirani sukladno Za-konu o ugostiteljskoj djelatnosti.Ovakve aktivnosti policije pro-vode se posljednjih nekolikogodina, a prema spomenutomZakonu do sada je prekršajnosankcionirano 85 vlasnika ugos-titeljskih objekata. Osnovni ciljove preventivno-represivne ak-tivnosti je zaštita mladih od ne-prihvatljivih i rizičnih čimbenikakoji generiraju asocijalna i de-likventna ponašanja s višestru-ko štetnim posljedicama. Osimspomenutog, a s ciljem zaštitemladih, policija već nekoliko go-dina provodi projekt „Zdrav za 5“

kojim kroz edukaciju ne samodjece već i njihovih roditelja, uka-zuje na štetnost konzumiranjaalkohola, cigareta i narkotika.Policija će i tijekom sljedećegrazdoblja nastaviti s navedenimaktivnostima, a težište aktivnostiće biti na mjestima gdje je dosada zabilježeno više prekršajaneprihvatljivog ponašanja.Ovom prilikom pozivamo svezaposlenike ugostiteljskih ob-jekata, kioska, trgovina i kladion-ica da se pridržavaju zakonskihpropisa kojima je reguliranazabrana pružanja usluga mlađimosobama, kao što su primjericeprodaja alkoholnih pića, duhan-skih proizvoda, omogućavanjeklađenja i sl.Posebno pozivamo roditeljemlađih osoba da se upoznaju sdruštvenim životom svoje djecete da ih odgovorno nadziru i sav-jetuju o prihvatljivom ponašanjui na taj način zaštite odmožebitnih neprihvatljivih ak-tivnosti.

URED GRADONAČELNIKA GRADA DUBROVNIKA

Primanje za delegaciju gradaPrimanje za delegaciju gradaPrimanje za delegaciju gradaPrimanje za delegaciju gradaPrimanje za delegaciju gradaprijatelja Montereyaprijatelja Montereyaprijatelja Montereyaprijatelja Montereyaprijatelja Montereya

Gradonačelnik Grada Du-brovnika Mato Franković je sasuradnicima i direktorom Du-brovačkog polumaratona Ala-nom Boškovićem primio je25.travnja delegaciju grada pr-ijatelja Montereya povodompete sportsko-turističke mani-festacije Du Motion – Runners’Days Dubrovnik 27. i 28. travn-ja.Gradonačelnik Franković sezahvalio na doprinosu koju supružili DuMotionu u posljedn-jih pet godina, dodajući da garaduje daljnja suradnja. - Viniste više naši gosti, vi ste dionašeg grada. Sve što sedogađa u vezi DuMotina je do-bro, vjerujem da će ova mani-festacija trajati godinama iuvijek ćemo njegovati snažnuvezu između Montereya i Du-brovnika – rekao je gra-donačelnik Franković.Gradonačelnik je na poklondobio knjigu u kojoj suobilježene prethodne manifest-acije, kao i pisma gra-donačelnika Montereya ClydeaRobersona i direktora Big Surmaratona Douga Thurstona.Gradonačelnik Roberson je upismu istaknuo da je Montereykao grad prijatelj ponosan štosu dio izvrsnog događaja kaošto je DuMotion i što mogupratiti pozitivan utjecaj koji gradDubrovnik širi godinama.- Vi ste stvorili ovaj međunar-odni događaj s dozom dosto-janstva, profesionalizma i stras-ti. Upravo to je bit našeg pos-la: mi utječemo na živote nesamo naših građana većpotičemo partnerstvo i stvarativeze diljem svijeta, poboljšava-jući živote mladih i starih ljudi.DuMotion definitivno utjelovl-

juje slogan gradova prijatelja:„poveži se globalno, napredujlokalno“ – napisao je gra-donačelnik Roberson.Direktor Thurson je takođerizrazio zadovoljstvo povodomuspjeha DuMotiona, istaknuv-ši da taj događaj udružujezajednice, regiju i svijet. - Radošaljemo naše predstavnike uHrvatsku te pružamo dobro-došlicu njihovim trkačima i os-oblju svake godine na našemdogađaju. Nadam se da ćemonastaviti naše partnerstvo –pojasnio je Thurson.Du Motion počinje u subotu,27. travnja, s utrkom na zidina-ma i dječjom utrkom na Stra-dunu, dok je najatraktivnijidogađaj zakazan za nedjelju,28. travnja na Stradunu, gdjeće se održati polumaratonskautrka dužine 21,1km. Utrka je iove godine humanitarnog kar-aktera pa je tako sav prihodnamijenjen neurorehabilitaciji20-godišnjeg Ante Kolunđije,volontera Du Motiona koji jeprošle godine stradao uprometnoj nesreći.Podsjetimo, Dubrovački polu-maraton je nositelj maksi-malnih pet zvjezdica zakvalitetu i sigurnost koje mu je2016. godine dodijelila krovnaeuropska atletska udruga Eu-ropean Athletics, a gradovi pr-ijatelji Dubrovnik i Monterey2017. godine primili su na-gradu međunarodne organiza-cije „Sister Cities International“za suradnju na pripremi i orga-nizaciji Dubrovačkog međun-arodnog polumaratona – Du-Motion u kategoriji “Inovacije:Gospodarski razvoj” za gra-dove koji imaju manje od 100tisuća stanovnika.

8 GlasGrada - 737 - petak 3.5. 2019.

GRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIK

ZA KANALIZACIJU NA KOLOČEPU

Izdana lokacijska dozvolaIzdana lokacijska dozvolaIzdana lokacijska dozvolaIzdana lokacijska dozvolaIzdana lokacijska dozvolaUpravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenata pros-tornog uređenja i gradnje Grada Dubrovnika izdao je 15.travnja lokacijsku dozvolu za gradnju sustava odvodnje ipročišćavanja otpadnih voda otoka Koločep. Investitor jeVodovod Dubrovnik, a nakon ishođenja dozvole, pristupi-lo se izradi glavnog projekta. Procijenjena vrijednost inves-ticije je 12 milijuna kuna.Projekt će obuhvatiti izgradnju 3,5 kilometara gravitacijskihkanala, 1,5 kilometara tlačnih cjevovoda, tri crpne stanice,uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskog is-pusta. Trenutno na Koločepu ne postoji kanalizacijskamreža, već se sva odvodnja otpadnih voda svodi na indi-vidualne crne i septičke jame te nekoliko direktnih ispustau more. Predviđa se izgradnja jedinstvenog kanalizacijskogsustava koji bi bio zajednički za naselja Donje i Gornje Čelo.Projekt kanalizacijskog sustava Koločepa treće je u nizuulaganja u komunalnu infrastrukturu Elafita, nakon ranijedobivenih dozvola za sustav Lopuda i Suđurđa, a očekujuse još i dozvola za Luku Šipansku. Izgradnja kanalizacijskemreže na Elafitima jedan je od najznačajnijih investicija urazvoj vodno-komunalne infrastrukture Grada Dubrovnikai važan preduvjet razvoja ovog područja.

OBAVIJEST GRAĐANIMA

Prijavite komunalne probleme putem Dubrovačkog okaPrijavite komunalne probleme putem Dubrovačkog okaPrijavite komunalne probleme putem Dubrovačkog okaPrijavite komunalne probleme putem Dubrovačkog okaPrijavite komunalne probleme putem Dubrovačkog oka

LOPUD

Obala Iva Kuljevana dobiva novu javnu rasvjetuObala Iva Kuljevana dobiva novu javnu rasvjetuObala Iva Kuljevana dobiva novu javnu rasvjetuObala Iva Kuljevana dobiva novu javnu rasvjetuObala Iva Kuljevana dobiva novu javnu rasvjetuU okviru godišnjeg plana investicijskog održavanja sustava javne rasvjete putem nadležnog Upravnogodjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu sredinom mjeseca travnja Grad Dubrovnikzapočeo je radove na rekonstrukciji javne rasvjete Obale Iva Kuljevana na otoku Lopudu. Planira sepostavljanje 28 novih stupnih mjesta s 30 svjetiljki i izvedbom u LED tehnologiji kao i izmjena zračnepodzemnom mrežom u duljini od oko 600 metara. Zamjenom dosadašnjih starih, tehnološki zastarje-lih, svjetiljki onim u LED tehnologiji Lopudska riva dobit će znatno bolji i efektniji vizualni izgled, a postićiće se i veća energetska učinkovitost uz značajno smanjenje troškova električne energije i smanjenjesvjetlosnog onečišćenja. Završetak radova planira se početkom mjeseca lipnja ove godine.

OBNOVA LAZARETA

Radovi pri krajuRadovi pri krajuRadovi pri krajuRadovi pri krajuRadovi pri krajuGradilište Lazareta, gdje se obnavljajuposljednje tri lađe ovog kompleksa, obišlisu u utorak, 30.travnja, gradonačelnikMato Franković i ravnateljica Zavoda zaobnovu Dubrovnika Mihaela Skurić, spredstavnicima izvođača radova.Izvođenje radova na konstrukciji jezavršeno, postavljena je vanjska stolari-ja te su završeni unutarnji i pregradni zi-dovi. U tijeku je pokrivanje krovovakupom kanalicom, odrađuju se stropovii instalaterski radovi, izvedba estrih pod-loge te kreću radovi keramike i kamena.Kraj izvođenja radova planiran je za 31.svibnja 2019.Preostale tri lađe kompleksa Lazareti ob-navljaju se u sklopu projekta ‘’Lazareti –kreativna četvrt Dubrovnika’’ sufinancir-anog sredstvima iz fondova Europskeunije. Ukupni prihvatljivi troškovi određe-ni su na maksimalno 30.944.625,74 knod čega Europska unija kroz Europskifond za regionalni razvoj financira25.995.571 kn, a upravo je obnova finan-cijski najzastupljenija te logistički i teh-nički najzahtjevnija aktivnost. Tijekom iz-vođenja radova došlo se do novih arheo-loških otkrića koji su bili razlogom zasto-ja građevinskih radova kako bi se provela

PODIZANJE KVALITETE STANDARDA U OSNOVNOŠKOLSKOM I PREDŠKOLSKOM OBRAZOVANJU

Potpisan ugovor za energetsku obnovu vrtića CicibanPotpisan ugovor za energetsku obnovu vrtića CicibanPotpisan ugovor za energetsku obnovu vrtića CicibanPotpisan ugovor za energetsku obnovu vrtića CicibanPotpisan ugovor za energetsku obnovu vrtića CicibanGrad Dubrovnik uskoro kreće s izvođenjem radova na en-ergetskoj obnovi zgrade vrtića ‘’Ciciban’’, vrijednih1.205.270,63 kuna (uključujući PDV), od čega je nešto višeod milijun kuna osigurano iz bespovratnih EU sredstava.Ugovor o izvođenju ovih radova potpisali su 30.travnja du-brovački gradonačelnik Mato Franković te u ime izabran-og ponuditelja, trgovačkog društva Lapad Graditelj d.o.o.,Damir Blažević. “Ovo je prva u nizu ovogodišnjih ener-getskih obnova. Prošle godine smo odradili veliku ener-getsku obnovu Osnovne škole Lapad, a uz to je obavljenai rekonstrukciju sportske dvorane u Lapadu. Ove godinekrećemo s energetskom obnovom dječjih vrtića, a nastav-ljamo s osnovnim školama. Sredstva su osigurana iz be-spovratnih sredstava EU, a ostatak dolazi iz proračunskihsredstava Grada Dubrovnika. Više puta smo isticali činjen-icu kako nam je iznimno važno podizati kvalitetu standar-da u osnovnoškolskom i predškolskom obrazovanju i natome radimo”, kazao je gradonačelnik Franković uoči pot-pisivanja ugovora.Podsjetimo, Grad Dubrovnik je osigurao više od milijun kunabespovratnih EU sredstva za ovu energetsku obnovu, i tougovorima sklopljenim s Ministarstvom graditeljstva i pros-tornoga uređenja i Fondom za zaštitu okoliša i energetskuučinkovitost u iznosu od 527.169,73 kuna te dodatnih490.667,71 kuna sukladno odluci Ministarstva regionalnograzvoja i fondova EU. Radovima u dječjem vrtiću “Ciciban”grijani prostor od 903 kvadratna metra će se toplinski izo-lirati s unutarnje i s vanjske strane, a radovi će obuhvatiti iugradnju nove PVC stolarije s dvostrukim izolacijskim stak-

lom i zaštitom od sunčevog zračenja, ugradnju solarnih kole-ktora za pripremu tople vode i ostale potrebne radove pred-viđene projektom. Rok za izvođenje radova je 150 kalen-darskih dana od dana uvođenja izvođača u posao.Uz ‘Ciciban’, u ovoj godini kreće i energetska obnova vrtića‘Izviđač’. Nakon toga idu i dvije škole, OŠ Ivana Gundulićai OŠ Marina Držića, sve uz EU sufinanciranje. Pripremljen jei projekt energetske obnove sportske dvorane u Gospinompolju, vrijedan više od 20 milijuna kuna, za kojeg se čekaraspisivanje natječaja za bespovratna sredstva.Gradonačelnik je ovom prigodom isto tako naglasio kakoiza navedenih projekata stoji cijeli tim ljudi uključujući izamjenicu Orlandu Tokić, pročelnicu Zrinku Raguž tepročelnike Điva Brčića i Srđana Todorovskog, kao i Raz-vojnu agenciju Grada Dubrovnika DURA-u.

Grad Dubrovnik pokrenuo je uslugu „Dubrovačko oko“ kojagrađanima omogućuje jed-nostavnu prijavu, pregled i ko-mentiranje komunalnih ne-pravilnosti i problema u graduDubrovniku te zaprimanje pov-ratnih informacija od Grada popitanju rješavanja njihovihzahtjeva, odnosno prijava.Korištenjem ove interaktivneplatforme, koja se sastoji od

web stranice i aplikacije za pametne telefone, građanimogu prijaviti različite komunalne probleme koje trebasanirati poput oštećenja kolnika, nogostupa i pješačkihzona te oštećenja na gradskim prometnicama i grad-skim parkiralištima, oštećenja opreme u gradskim park-ovima i na gradskim igralištima, onečišćenja javnih ze-lenih površina, voda i odvodnja, neispravne prometnesignalizacije i javne rasvjete, neispravnih stupića i ogra-da. Navedene nepravilnosti građani prijavljuju uz kratakopis problema, fotografiju i lokaciju. Prijavljene problemeobrađuje stručna služba Grada Dubrovnika koja izdajenaloge nadležnim upravnim odjelima, a potom upravniodjeli prijave rješavaju u najkraćem mogućem roku iliizdaju naloge za izvedbu radova trećim osobama.Na web stranici www.dubrovacko-oko.hr nalaze se up-ute za korištenje s detaljnim informacijama o prirodi prob-lema za čije rješavanje je ova platforma namijenjena.Osim web stranice građanima je dostupna i pripadajućaistoimena aplikacija koja se za Android i iOS operativnesustave može preuzeti sa stranice http://www.dubrovacko-oko.hr/applications. Prema statističkimpodacima do danas su riješene 783 prijave, a ovim putemželimo potaknuti sugrađane da i dalje prijavljuju nepravil-nosti kako bi mogli ostvarili što učinkovitije rješavanjekomunalnih problema.

sva potrebna istraživanja i obavilo propisnodokumentiranje nalaza.Nositelj projekta je Grad Dubrovnik, a naprojektu sudjeluje još 10 partnera: Zavod zaobnovu Dubrovnika, Razvojna agencija gra-da Dubrovnika DURA, Turistička zajednicagrada Dubrovnika, Folklorni ansambl Linđo,Studentski teatar Lero, Art radionica Laza-reti, Udruga DEŠA – Dubrovnik, DEŠA PROd.o.o., Dubrovačka ART udruga bez grani-ca, Obrt Artur Sebastian design.Obnovljeni kompleks Lazareta sa svim do-datnim programima i sadržajima doprinijetće obogaćivanju kulturne ponude Dubrovni-ka namijenjene građanima i posjetiteljima.

9GlasGrada - 737 - petak 3. 5. 2019.

ŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKA

OPĆINSKO VIJEĆE

Održana 14.sjednicaOdržana 14.sjednicaOdržana 14.sjednicaOdržana 14.sjednicaOdržana 14.sjednicaNa 14. sjednici Općinskog vijeća OpćineŽupe dubrovačke, održanoj 30.travnja,od strane Općinskog vijećaverificirani su mandatizamjenika članova vijeća -Luke Rašice i Petra Vu-letića.Naime, općinska vijećnicaDoris Mišić, izabrana nakandidacijskoj listi grupe bi-rača nositelja Marka Milo-slavića i Davor Romanovićizabran na kandidacijskojlisti Moderne demokratskestranke, podnijeli su os-tavku na svoj mandatvijećnika.Sukladno odredbi Članka81. stavka 5. Zakona olokalnim izborima, članapredstavničkog tijela iz-abranog na kandidacijskoj

listi grupe birača zamjenjuje prvi sljedeći neiz-abrani kandidat s iste liste s koje je izabran ičlan kojem je mandat prestao ili mu miruje, aodređuje ga politička stranka koja je bila pred-lagatelj kandidacijske liste. Moderna

demokratska stranka odredila je Petra Vuletićaza zamjenika vijećnika Davora Romanovića, aprvi sljedeći neizabrani kandidat s liste grupebirača nositelja Marka Miloslavića je Luka Ra-šica. Na sjednici Općinskog vijeća prihvaće-

na je i Odluka o davanju prethodne su-glasnosti na Izmjene i dopune Pravilnikao unutarnjem ustrojstvu i načinu radaDječjeg vrtića Župa dubrovačka. Pravilni-kom su utvrđena nova radna mjesta zbogpovećanog obujma posla nakon uvođen-ja projekta „Unaprjeđenje usluga zadjecu u sustavu ranog i predškolskogodgoja i obrazovanja“ a kojim će se osig-urati produljeno radno vrijeme vrtića,smjenski i popodnevni rad, inkluzivanodgoj za djecu s teškoćama u razvoju,novi programi i oprema.Vijećnici su prihvatili i Sporazum o među-sobnoj suradnji između Grada Dubrovni-ka, Općine Konavle, Općine Dubrovač-ko primorje i Općine Župa dubrovačkaradi osiguranja financijskih sredstava iprovedbe projekta sanacije odlagalištaotpada „Grabovica „- I Etapa.

U UTORAK, 7. SVIBNJA 2019.

21. sjednica Gradskog21. sjednica Gradskog21. sjednica Gradskog21. sjednica Gradskog21. sjednica Gradskogvijeća Grada Dubrovnikavijeća Grada Dubrovnikavijeća Grada Dubrovnikavijeća Grada Dubrovnikavijeća Grada DubrovnikaPredsjednik Gradskog vijeća mr.sc. Marko Po-trebica sazvao je 21. sjednicu Gradskog vijećaGrada Dubrovnika za utorak, 7. svibnja 2019.,s početkom u 11:00 sati u Velikoj vijećnici Gra-da Dubrovnika, Pred Dvorom 1, u Dubrovniku.Dnevni red:1. Vijećnička pitanja.2. Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Pro-računa Grada Dubrovnika za 2018. godinu.3. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunamaOdluke o zaustavljanju i parkiranju turističkihautobusa i osobnih automobila (8+1) u zoniposebnog prometnog režima.4. Prijedlog odluke o rezerviranim parkirališnimmjestima za potrebe zajedničkog korištenja ele-ktričnih automobila na području Grada Du-brovnika.5. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunamaOdluke o organizaciji i načinu naplate i kon-trole parkiranja u Gradu Dubrovniku.6. Prijedlog odluke o kriterijima za financiranjeJavne vatrogasne postrojbe Grada Dubrovni-ka u 2019. godini.7. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti naopće uvjete obavljanja dimnjačarskih poslova.8. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti naopće uvjete isporuke komunalne usluge uko-pa pokojnika unutar groblja.9. Prijedlog pravilnika o financiranju obrazovnihmaterijala učenicima osnovnih škola GradaDubrovnika.10. Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta,odnosno javnog dobra u općoj uporabi, za dionekretnine katastarske oznake čest.zem. 1931/1 k.o. Orašac, površine 8 m˛.11. Prijedlog zaključka o prihvaćanju tekstaUgovora o ustupanju javnih parkirališnih pov-ršina za organizaciju javnih parkirališta u 2019.godini s društvom Sanitat Dubrovnik d.o.o.

12. Prijedlog zaključka o usvajanju tekstaDodatka Ugovora o održavanju javne ras-vjete na području povijesne jezgre GradaDubrovnika za dvogodišnje razdoblje.13. Prijedlog zaključka o usvajanju tekstaDodatka Ugovora o održavanju javne ras-vjete na području izvan povijesne jezgreGrada Dubrovnika za dvogodišnje razdobl-je.14. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Iz-vješća o izvršenju Programa održavanja ko-munalne infrastrukture za 2018. godinu.15. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Iz-vješća o izvršenju Programa gradnje ob-jekata i uređaja komunalne infrastruktureza 2018. godinu.16. Prijedlog zaključka o davanju suglas-nosti na tekst Sporazuma o međusobnojsuradnji radi osiguranja financijskih sred-stava i provedbe projekta sanacije odla-gališta otpada „Grabovica“ – I. etapa.17. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Lokal-nog programa za mlade Grada Dubrovni-ka za razdoblje od 2019. – 2021. „Mladi iGrad skupa“.18. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Iz-vješća o ostvarivanju godišnjeg programazaštite održavanja, očuvanja, promicanja ikorištenja posebnog rezervata šumskevegetacije „Otok Lokrum“ za 2018. god-inu.19. Prijedlog odluke o osnivanju i imeno-vanju članova Gradskog povjerenstva zaprocjenu šteta od prirodnih nepogoda.20. Prijedlog odluke o izmjeni Odluke oimenovanju Povjerenstva za izravnu dod-jelu financijskih sredstava.21. Prijedlog zaključka o imenovanju Pov-jerenstva za ocjenjivanje programa, pro-jekata ili manifestacija za provedbu Javnogpoziva za dodjelu jednokratnih financijskihpotpora udrugama u 2019. godini.22. Prijedlog zaključka o izmjeni Zaključkao imenovanju Povjerenstva za provjeruispunjavanja propisanih uvjeta javnih pozi-va.

23. Prijedlog zaključka o davanju prethodnesuglasnosti na tekst Statuta javne ustanoveGradsko kazalište Marina Držića.24. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Iz-vješća o radu Javne ustanove u kulturi DomMarina Držića za 2018. godinu.25. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Iz-vješća o radu Javne ustanove u kulturi Du-brovačke knjižnice Dubrovnik za 2018. god-inu.26. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Iz-vješća o radu Javne ustanove u kulturi Du-brovačke ljetne igre za 2018. godinu.27. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Iz-vješća o radu Javne ustanove u kulturi Du-brovački muzeji Dubrovnik za 2018. god-inu.28. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Iz-vješća o radu Javne ustanove u kulturi Du-brovački simfonijski orkestar za 2018. god-inu.29. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Iz-vješća o radu Javne ustanove u kulturi Folk-lorni ansambl „Linđo“ za 2018. godinu.30. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Iz-vješća o radu Javne ustanove u kulturiGradsko kazalište Marina Držića za 2018.godinu.31. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Iz-vješća o radu Javne ustanove u kulturi Ki-nematografi Dubrovnik za 2018. godinu.32. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Iz-vješća o radu Javne ustanove Muzej Do-movinskog rata Dubrovnik za 2018. god-inu33. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Iz-vješća o radu Javne ustanove u kulturi Pr-irodoslovni muzej Dubrovnik za 2018. god-inu.34. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Iz-vješća o radu Javne ustanove u kulturiUmjetnička galerija Dubrovnik za 2018.godinu.35. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Iz-vješća o radu Zavoda za obnovu Dubrovni-ka za 2018. godinu.

ZA PLAN UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENOMSPOMENIČKOM CJELINOM GRADADUBROVNIKA

Pokrenuta javnaPokrenuta javnaPokrenuta javnaPokrenuta javnaPokrenuta javnanabavanabavanabavanabavanabavaZavod za obnovu Dubrovnika pokrenuo jepostupak javne nabave za izradu Plana up-ravljanja zaštićenom spomeničkom cjelin-om Grada Dubrovnika. Plan upravljanjaizrađuje se za razdoblje od 2020.-2025. Is-tim trebaju biti razrađeni ciljevi, definirani pri-oriteti kroz akcijski plan, te prijedlozi konkret-nih uvjeta i mjera, organizacijski modeli ipravila koja bi trebalo usvojiti na Gradskomvijeću, a sve u svrhu optimalne zaštite i oču-vanja dobra svjetske baštine u ključnim pro-cesima uključivanja u suvremene tijekoveživota i gospodarskog razvoja. Procijenje-na vrijednost nabave je 700 tisuća kuna bezPDV-a. Krajnji rok za dostavu ponude je 23.svibnja 2019. do 10 sati.Podsjetimo, zaključkom Gradskog vijećaGrada Dubrovnika još 2014. godine pokre-nut je postupak izrade Plana upravljanjazaštićenom spomeničkom cjelinom GradaDubrovnika, a Zavod za obnovu Dubrovni-ka zadužen je koordinirati svim aktivnosti-ma izrade. U kolovozu 2017. Gradsko vijećeusvojilo je Koncept plana upravljanjazaštićenom spomeničkom cjelinom GradaDubrovnika, te je u kolovozu 2018.proveden i poništen postupak javne nabave.U Zavodu za obnovu Dubrovnika se od lis-topada 2018. intenzivno radilo na pripremidokumentacije o nabavi za novi-ponovljenipostupak nabave za odabir izrađivača Pla-na upravljanja. Za stručnu pomoć pridefiniranju projektnog zadatka (Program zaizradu plana upravljanja zaštićenomspomeničkom cjelinom Grada Dubrovnika)angažirana je stručnjakinja sa iskustvom uizradi i evaluiranju planova upravljanja zaUNESCO-ve zaštićene lokalitete te Povjer-enstvo za monitoring nad izradom Plana up-ravljanja, kojeg čine predstavnici Ministar-stva kulture, Grada Dubrovnika, Zavoda zaprostorno uređenje DNŽ, Sveučilišta u Du-brovniku, Instituta Ivo Pilar, stručnjakinja izurbanizma, predstavnici udruga civilnogdruštva i predstavnici građana.

POTPORNI BROD ZA RONIOCE FRANCUSKE RATNE MORNARICEU DUBROVNIKU

Kapetan broda „Alize“ i izaslanstvoKapetan broda „Alize“ i izaslanstvoKapetan broda „Alize“ i izaslanstvoKapetan broda „Alize“ i izaslanstvoKapetan broda „Alize“ i izaslanstvona prijemu kod gradonačelnikana prijemu kod gradonačelnikana prijemu kod gradonačelnikana prijemu kod gradonačelnikana prijemu kod gradonačelnikaU sklopu bilateralne vojne suradnje Hrvatske ratne mornarice sRatnom mornaricom Republike Francuske, od 29. travnja do 2.svibnja u luci Gruž boravi potporni brod za ronioce „Alizé“.Tom prilikom gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Frankovićprimio je 29.travnja zapovjednika broda, kapetana fregate Em-manuela Caillata s izaslanstvom. U njihovoj pratnji bio je i časnikza vezu Hrvatske ratne mornarice, poručnik bojnog broda RobertJovica. Na prijemu se razgovaralo o turističkoj sezoni u Dubrovni-ku, pozitivnom odnosu koji Grad Dubrovnik njeguje s gradovimaprijateljima, među kojima je i francuski grad Rueil-Malmaison, alii seriji „Igra prijestolja“ koja je snimana u gradu.Gradonačelnik Franković je naglasio kako je serija svakako donije-la određenu popularnost gradu, ali da je Dubrovnik stoljećimapoznat u svijetu zahvaljujući vrlo bogatoj povijesti zbog koje se

NAKON VIŠEMJESEČNE OBNOVE

Otvoren HotelOtvoren HotelOtvoren HotelOtvoren HotelOtvoren HotelBellevue DubrovnikBellevue DubrovnikBellevue DubrovnikBellevue DubrovnikBellevue DubrovnikDubrovački Hotel Bellevue 26.travnja jeotvorio vrata nakon višemjesečne ob-nove, a u hotel su stigli prvi gosti.U potpunu rekonstrukciju soba i apart-mana tvrtka Jadranski luksuzni hoteliuložila je nešto više od 400 tisuća kunapo sobi, što predstavlja prvu značajnijuinvesticiju u Hotel Bellevue od njegovaotvaranja 2006. godine. Investicijom kojaje uključila temeljite izmjene na svim smještajnim kapacitetima i dijelu interijera hotela, krei-ran je boutique hotel s predivnim panoramskim pogledom na more. Uklesan visoko ustijenu zaljeva Miramare, boutique hotel Bellevue predstavlja jedinstven spoj diskretnogluksuza i oaze mira u Dubrovniku. Dizajnerski osvježen i potpuno renoviran, Hotel BellevueDubrovnik raspolaže s 91 elegantnom smještajnom jedinicom; uključujući 115 soba i 14luksuznih apartmana s predsjedničkim apartmanom Lovor.Za projekt je angažiran portugalski dizajn studio Tereza Prego, specijaliziran za dizajn inter-ijera ekskluzivnih hotela i rezidencija. Hotel je potpuno preoblikovan kako bi uhvatio vedrinumediteranskog ugođaja, odražavajući prirodne boje okolnog krajolika kroz sofisticirani dizajn,suvremeni stil i neobičan, moderan duh. Redizajnom je potpuno preuređen i prostor re-cepcije te prostor Spice Lounge bara i restorana Vapor s pripadajućim terasama odakle sepruža pogled na zaljev. Novost u gastronomskoj ponudi, osim postojećih restorana Vapori Nevera, jest The Wine bar, koji se savršeno uklopio u elegantan i luksuzan ambijent ho-tela. The Wine bar će uz pažljivo biranu vinsku kartu s bogatim izborom od više od 180vrhunskih vina i šampanjaca, uključujući osim domaćih, raritetna izdanja i vina iz cijelogsvijeta, nuditi i „Wine Flight“ - degustacijsko iskustvo koje spaja tri vrste najistaknutijih hr-vatskih vina s posebno odabranim domaćim specijalitetima. Zrinka Marinović

TURISTIČKA ZAJEDNICA DNŽ

Sajam ATM (Arabian Travel Market) DubaiSajam ATM (Arabian Travel Market) DubaiSajam ATM (Arabian Travel Market) DubaiSajam ATM (Arabian Travel Market) DubaiSajam ATM (Arabian Travel Market) DubaiOd 28. travnja do 1. svibn-ja u Dubaiu se održaoposlovni turistički sajamArabian Travel Market(ATM) na kojem je Turistič-ka zajednica Dubrovačko-neretvanske županije nas-tupila kao suizlagač naštandu Hrvatske turističkezajednice veličine 60m2.Arabian Travel Market, jevodeći globalni turističkidogađaj na Srednjem Is-toku i održao se po 26. put. Posjetilo ga je više od 40.000 profesionalaca u turizmutijekom 4 radna dana u Dubai World Trade Centre (DWTC). Uz Turističku zajednicuDubrovačko-neretvanske županije i Hrvatsku turističku zajednicu na ovom sajmu nastu-pili su i TZ Grada Zagreba, NP Plitvička jezera, Amathus Travel, Abacus Tours, HUP iJung Sky. I ove se godine očekuje porast broja turista s ovog izuzetno atraktivnog tržišta.

kao grad i bivša samostalna država stoljećima održao, a svoj us-pjeh bazirao je na snažnoj diplomaciji, ali i na značajnim ulaganji-ma poput izgradnje vodovoda, kanalizacije ili razvoja trgovine iljekarstva. Uz prigodnu razmjenu poklona, gradonačelnik Frank-ović zahvalio je izaslanstvu na dolasku i poželio im dobrodošlicu iugodan boravak u Dubrovniku.

12 GlasGrada - 737 - petak 3.5. 2019.

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

U DUBROVNIKU

Politička akademija PLUSPolitička akademija PLUSPolitička akademija PLUSPolitička akademija PLUSPolitička akademija PLUSOsmi po redu modul projekt „Politička akademija PLUS“ u organizaciji Zakladehrvatskog državnog zavjeta i Zaklade Konrad Adenauer započeo je u četvrtak,25.travnja, i trajao je do 28. travnja, a sudionike je pozdravila zamjenica županadubrovačko-neretvanske županije Žaklina Marević kao i zamjenica gradonačelni-ka Grada Dubrovnika Jelka Tepšić. Ravnatelj Zaklade hrvatskog državnog zavodaSrećko Prusina je iskazao zadovoljstvo što je ovo 12. generacija polaznika, doda-jući da se radi o mladim nadama za koje vjeruje da će nastaviti stopama bivšihkolega koji su danas zastupnici, državni tajnici i ministri.

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE, ŽUPANIJA I GRADOVI I OPĆINE

O inspekcijskom nadzoru na pomorskom dobruO inspekcijskom nadzoru na pomorskom dobruO inspekcijskom nadzoru na pomorskom dobruO inspekcijskom nadzoru na pomorskom dobruO inspekcijskom nadzoru na pomorskom dobru

ŽUPANIJSKI PROJEKTI

Potpisani ugovori o financiranju nadstandarda u zdravstvu na MljetuPotpisani ugovori o financiranju nadstandarda u zdravstvu na MljetuPotpisani ugovori o financiranju nadstandarda u zdravstvu na MljetuPotpisani ugovori o financiranju nadstandarda u zdravstvu na MljetuPotpisani ugovori o financiranju nadstandarda u zdravstvu na Mljetu

nazočne s novim Zakonom o lučkim kapetanijama tenajavio kontrole službenika Ministarstva duž cijele obaletijekom nadolazeće turističke sezone. Ujedno je upozo-rio predstavnike gradova i općina na obvezu obavljanjanadzora putem komunalnih redara, a temeljem Zakonao komunalnom gospodarstvu, propisa iz oblasti gra-diteljstva te u konačnici samog Zakona o lučkim kapet-anijama kao o onog o pomorskom dobru i morskimlukama. Na sastanku je zaključeno da su ovlaštenislužbenici ministarstva, komunalni redari te ostale ins-pekcije, uz Povjerenstvo za praćenje i izvršavanje odlu-ka i ugovora o koncesijama, nadležni za kontrolu u ko-rištenju pomorskog dobra. S obzirom na pritužbe jav-nosti u korištenju pomorskog dobra proteklih godina,ovaj sastanak je i organiziran kako bi se u početku se-zone utvrdile smjernice i nadležnost u postupanju kakobi se izbjegle neželjene situacije tijekom sezone. Done-sen je zaključak da je institut koncesijskog odobrenjauglavnom ishodište neadekvatnog korištenja pomor-skog dobra te da će sukladno navedenim propisima odove godine sredstva za rad zatečena u nedopuštenomkorištenju biti i oduzimana.

U Velikoj vijećnici u Dubrovniku održan je sastanakpredstavnika Ministarstva mora, prometa i infrastruk-ture, Dubrovačko-neretvanske županije, gradova iopćina te koncesionara plaža na području županije, ana temu inspekcijskog nadzora na pomorskom dobrute predstavljanja nacrta Uredbe o postupku davanjakoncesijskog odobrenja. Sastanku su nazočili po-moćnik ministra Anđelko Petrinić, načelnica Sektoraza pomorska dobra i luke Nina Perko, Marijana Iviček,ovlašteni inspektor Ministarstva Miroslav Grgić, pred-stavnici Županije, predstavnici gradova i općina te pred-stavnici koncesionara s područja Županije, a sve na-zočne su uvodno pozdravili zamjenica župana Žakli-na Marević i v.d. pročelnika Upravnog odjela za gos-podarstvo i more Ivo Klaić.Zamjenica župana Žaklina Marević tom je prigodomnaglasila važnost obalnog dijela Dubrovačko-neretvan-ske županije te nadzora nad istim i zahvalila pred-stavnicima Ministarstva na dolasku.

U svojem izlaganju, pomoćnik ministra Petrinić osvrn-uo se na stupanj pripreme novog Zakona o pomor-skom dobru i morskim lukama te njegovo očekivanodonošenje do kraja godine, dok je načelnica SektoraPerko prezentirala nacrt nove Uredbe o postupku da-vanja koncesijskog odobrenja koja bi se trebala naćina sjednici Vlade RH do sredine lipnja 2019. godine, akoja uvodi značajne novitete. U prvom redu, novost bibila potpuna usklađenost s Zakonom o turističkoj djelat-nosti te klasificiranju svih vrsta djelatnosti i ugostitel-jskih objekata. Nova Uredba također predviđa mo-gućnost postavljanja pontona za sezonski privez plo-vila na mjestima koja nemaju alternativne pristupnepravce. Planiran je i detaljniji pristup u donošenju općin-skih i gradskih godišnjih planova upravljanja pomor-skim dobrom koji bi trebali biti doneseni nakon javnoguvida uz suglasnost Dubrovačko-neretvanske županije.Kao predstavnik inspekcijskih službi Ministarstva, ov-lašteni inspektor Ministarstva Miroslav Grgić je upoznao

U Palači Ranjina 30.travnja je potpisan Sporazum o financiranju nadstandard-nog dijela tima sanitetskog prijevoza na teritoriju Općine Mljet. Sporazum su pot-pisali župan Nikola Dobroslavić, načelnik Općine Mljet Đivo Market, ravnatelj JU

Nacionalni park Mljet Ivan Sršen te ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik BrankoBazdan. Potpisivanju su nazočile i zamjenica župana Žaklina Marević i v.d.pročelnice UO za društvene djelatnosti Jelena Dadić.Sporazumom se uređuju međusobna prava i obveze Dubrovačko-neretvanskežupanije, Općine Mljet, Javne ustanove “Nacionalni park Mljet” i Doma zdravljaDubrovnik u realizaciji nadstandardnog sanitetskog prijevoza na području OpćineMljet. Dom zdravlja Dubrovnik se obvezuje osigurati nadstandardni dio tima san-itetskog prijevoza koji se sastoji od jednog vozača i vozila sanitetskog prijevozakoji će stalno biti stacioniran na području Općine Mljet. Novčani iznos koji pred-stavlja bruto plaću vozača sanitetskog prijevoza, Domu zdravlja Dubrovnik ćeostale sporazumne stranke isplatiti na sljedeći način: Dubrovačko-neretvanskažupanija i Općina Mljet po 25 posto te Javna ustanova “Nacionalni park Mljet” 50posto iznosa (odnosno maksimalno do 50 tisuća kuna).Župan Dobroslavić ovom prilikom je istaknuo kako je riječ o dobrom projektu kojise provodi od prošle godine te kako Županija neprestano ulaže u podizanjezdravstvenog standarda svih svojih žitelja.Načelnik Općine Mljet Đivo Market ovom prilikom izvijestio je župana kako jeOpćina uspjela sanirati svoje dugove, ukupno 150 milijuna kuna u šest godina.

POVODOM DANA OPĆINE BLATO I BLAGDANA SVETE VINCENCE

Zamjenik župana Joško Cebalo naZamjenik župana Joško Cebalo naZamjenik župana Joško Cebalo naZamjenik župana Joško Cebalo naZamjenik župana Joško Cebalo nasvečanoj sjednicisvečanoj sjednicisvečanoj sjednicisvečanoj sjednicisvečanoj sjedniciZamjenik župana Joško Cebalo nazočio je svečanoj sjednici Općinskog vijećaOpćine Blato povodom Dana općine i blagdana svete Vincence.”Zadovoljstvo mi je što vas i ove godine mogu pozdraviti u ime Dubrovačko-neretvanske županije, našeg župana Nikole Dobroslavića i svoje osobno ime tevam čestitati Dan vaše općine i blagdan vaše nebeske zaštitnice Svete Vincence.Prošle godine sam s ovog mjesta rekao kako su svima u Republici Hrvatskojprva asocijacija na Blato upravo njegovi ponosni žitelji, te Kumpanija, Zmaj i Radežu koje i dalje ulažete velike napore i na taj način čuvate i jačate vaš identitet- i javam na tome i ovom prilikom i čestitam i zahvaljujem”, rekao je zamjenik Cebalote nastavio:”Isto tako sam govorio i o projektima koje Dubrovačko-neretvanska županija pro-vodi i koje planira realizirati na području vaše Općine. Tako sam i najavio izgrad-nju školjere u Prigradici. Taj projekt vrijednosti 7,5 milijuna kuna najvećim je dijelomfinanciran od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Županijskelučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije kao i od strane Općine Blato.Kao što vjerujem svi znate, radovi su u tijeku, a morali bi biti gotovi do kraja 6mjeseca. Veseli također i činjenica da je ovo samo jedan od oko 60 milijuna kunavrijednih projekata koji se provode na području Općine Blato, a koji se financirajusredstvima EU fondova, te iz državnog i županijskog proračuna, a odnose se naprojekte koji su već prije istaknuti, od sanacije deponija Sitnica, povećanje vrtičkogstandarda na području Blata, projekata u kulturi te vodovodu i odvodnji. Danastakođer želim iskoristiti priliku i istaknuti da Županijska lučka uprava Dubrovač-ko-neretvanske županije razvija i projekt dogradnje i maritimne zaštite luke Pri-

gradica. Ovaj projekt nalazi se na listi prihvatljivih projekata za financiranje odstrane fondova EU, a vrijednost projekta se procjenjuje na oko 55 milijuna kuna.Isto tako ovaj projekt je podržan i na sjednici Vlade Republike Hrvatske koja je uveljači održana u Dubrovniku i to kao jedan od 8 velikih županijskih lučkih pro-jekata na našem području ukupne vrijednosti oko pola milijarde kuna. Sa zadovol-jstvom mogu istaknuti da je do sada potpisan ugovor o financiranju za luku Don-je Čelo na otoku Koločepu vrijednosti 24 milijuna kuna, za još 2 projekta imamospremnu svu potrebnu dokumentaciju, dok za preostalih 5 projekta očekujemotijekom 2019. godine imati svu potrebnu dokumentaciju kako bi ih mogli prijavitina natječaj za financiranje iz fondova EU”, napomenuo je zamjenik Cebalo.”Realizacijom ovih lučkih projekata, zatim izgradnjom Pelješkog mosta, ali i real-izacijom projekta nove Pelješke ceste sa zaobilaznicom Orebića, koji je od velikevažnosti za stanovnike kako poluotoka Pelješca, tako i za sve nas korčulane, aza koju Hrvatske ceste pripremaju projektnu dokumentaciju, zasigurno ćemomoći reći da smo kvalitetno prometno povezani što će, siguran sam doprinijetijoš većem turističkom rastu, kao i gospodarstvu u cijelini”, zaključio je on.

13GlasGrada - 737 - petak 3. 5. 2019.

URED ŽUPANA

Čestitka zlatnimČestitka zlatnimČestitka zlatnimČestitka zlatnimČestitka zlatnimveslačima VK Neptunveslačima VK Neptunveslačima VK Neptunveslačima VK Neptunveslačima VK NeptunŽupan Nikola Dobroslavić uputio je čestitkuveslačima VK Neptun Lovru Čondriću i Toniju Crn-jaku koji su na nedavnom državnom prvenstvuosvojili prvo mjesto u konkurenciji lakih seniora udvojcu na pariće.Dubrovnik i more, kao i svi sportovi vezani uz moreoduvijek imaju neraskidivu vezu. Ovaj naslov kojiste donijeli u Dubrovnik na ponos cijele Dubrovač-ko-neretvanske županije to samo još jednompotvrđuje.Premoćnom pobjedom dokazali ste kako se nap-oran rad uvijek isplati, i na tome vam od srca čes-titam. Vjerujem da je ovo samo jedan u nizu vrhun-skih uspjeha koji je pred vama.Župan Nikola Dobroslavić

GROMAČA

Zamjenica Marević iZamjenica Marević iZamjenica Marević iZamjenica Marević iZamjenica Marević iv.d. pročelnice Dadićv.d. pročelnice Dadićv.d. pročelnice Dadićv.d. pročelnice Dadićv.d. pročelnice Dadićna manifestacijina manifestacijina manifestacijina manifestacijina manifestaciji”Uskrs u Primorju””Uskrs u Primorju””Uskrs u Primorju””Uskrs u Primorju””Uskrs u Primorju”Zamjenica župana Žaklina Marević i v.d. pročelniceUO za društvne djelatnosti Jelena Dadić nazočilesu 28.travnja manifestaciji ”Uskrs u Primorju”. Ovojubilarno deseto izdanje manifestacije održano jena Lokvi u Gromači, a svoje umijeće kojim od zab-orava ‘kradu’ tradiciju i plesove iz davnina pred-stavilo je deset kulturno umjetničkih društava iz Hrvatske, ali i BiH. Zamjenica Marević pozdravila je sve prisutne teistaknula kako je važnost održavanja ovakvih manifestacija neprocjenjiva jer je to najbolji način za održati tradicijuna životu i za nju zainteresirati mlade. Program je počeo Mimohodom s Dubrovačkih trombunjera i Limene glazbeZaton,a potom su se predstavili Udruga „Dubrovački primorski svatovi“, KUD „Sv. Ilija“ – Kljaci iz Drniša, FA„Linđo“ iz Dubrovnika, KUD „Zvona Zagore Mirlović“ iz Šibenika, KUD „Sv. Juraj“ s Osojnika, KUD „Metković“ ,KUD „Stjepan Radić“ iz Pridvorja te HKUD „Luke Čapljina“ iz Čapljine.

ZA NAGRADU ‘ZLATNA NARANČA’

Odabrano 15 finalistaOdabrano 15 finalistaOdabrano 15 finalistaOdabrano 15 finalistaOdabrano 15 finalistaOcjenjivačka komisija nagrade ‘Zlatna naranča’ odab-rala je 15 kandidata za finalni izbor najboljih agrotur-izama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. ‘Zlatnanaranča’ dodjeljuje se već četvrtu godinu zaredom uorganizaciji Dubrovačko-neretvanske županije i Re-gionalne agencije DUNEA, a uspostavljena je kakobi se ukazalo na važnost kvalitetnog pristupa u vođen-ju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u službiruralnog turizma i odalo priznanje i zaslužena pro-mocija najizvrsnijim.Za ovogodišnju nagradu prijavljen je rekordan brojkandidata iz cijele županije – ukupno 26. Sve kandi-

date prijavile su jedinice lokalne samouprave i lokal-ne turističke zajednice, a finaliste su, odlukom župa-na Nikole Dobroslavića o ocjenjivačkoj komisiji, bira-li predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije, Re-gionalne agencije DUNEA, Hrvatske gospodarskekomore – ŽK Dubrovnik te Turističke zajednice Du-brovačko-neretvanske županije. Obilazak odabranihgospodarstava predviđen je za svibanj, nakon čegaslijedi odabir prva tri mjesta koji osvajaju zlatnu, sre-brenu ili brončanu povelju s pripadajućim novčanimiznosima, a od 2018. se dodjeljuju i dvije posebnenagrade u kategorijama ‘Atrakcije u ponudi ruralnogturizma’ i ‘Tradicijski proizvodi’.Ove godine najviše prijavljenih kandidata stiže s oto-ka Korčule te poluotoka Pelješca, a slijedi ih Konav-

SVEČANOM DODJELOM PRIZNANJA I VEČEROM ZA VINARE

Završeno 6.izdanje Dubrovnik FestiwineaZavršeno 6.izdanje Dubrovnik FestiwineaZavršeno 6.izdanje Dubrovnik FestiwineaZavršeno 6.izdanje Dubrovnik FestiwineaZavršeno 6.izdanje Dubrovnik FestiwineaDubrovnik se odavno pozicionirao na karti svijeta kao destinacijakoju se mora posjetiti i doživjeti. Ovim festivalom nastoji se izgodine u godinu pridodati nove sadržaje gostima, koji uznevjerojatnu povijesnu i kulturnu dimenziju grada od sada imajupriliku zaviriti i u njegovo enološko i gastronomsko bogatstvo

je godine po prvi putdodijelio i posebnenagrade najus-pješnijima - nagradesu ručni rad od mu-rano stakla dizajner-skog dvojca Ive Jurići Nine Čučkovića izstudia Be craft. Pop-is svih ocijenjenihvina nalazi se na webstranici www. du-brovnikfestiwine.com/novost/163-re-zultati-2019.Iznimno je važan plemenit cilj gastro spektakla „Dubrovnik FestiWineGala“ - stipendiranje i edukacija mladih kuhara i sommeliera Dubrovač-ko-neretvanske županije. Svoje kulinarsko iskustvo i vještine predstavilina ovoj večeri iskusni slovenski chef Jure Tomič i domaći renomiranichef hotela Bellevue, Saša Računica, koji su zajedničkim snagamaodgovorili na izazov FestiWinea i kreirali jedinstven meni na bazi pob-

jedničkih vina prošlogodišnjeg festivala. Na temeljujavnog natječaja Dubrovačko - neretvanske županijeza dodjelu dvije stipendije perspektivnim kandidati-ma za usavršavanje znanja i sposobnosti u ugostitel-jskoj struci, odabrani su stipendisti Dubrovnik Festi-Wine Challange 2019., Tony Kužnin i Nikša Kara-man koji će od 20.11-20.12.2019. učiti, raditi i stjecatinove vještine uz mentora Juru Tomiča u Brežicama,u restoranu Debeluh.Dubrovnik se odavno pozicionirao na karti svijeta kaodestinacija koju se mora posjetiti i doživjeti. Ovim fes-tivalom nastoji se iz godine u godinu pridodati novesadržaje gostima, koji uz nevjerojatnu povijesnu i kul-turnu dimenziju grada od sada imaju priliku zaviriti i unjegovo enološko i gastronomsko bogatstvo.

Foto: Julio Frangen

Dubrovnik, 28.4.2019. - Na Sunset BeachuDubrovnik u Uvali Lapad održana je u sub-otu, 27.4., završna večera 6. vinskog festivalaDubrovnik FestiWine. Posjetitelji, vinski zaljubl-jenici i turisti su od 22. do 27. travnja 2019.imali prigodu kušati više od 250 vrsta izvrsnihvina, a u dodatnom programu i sudjelovati uzanimljivim gastro - enološkim radionicama.U petak su radionice bile posvećene izvornimsortama juga - malvasiji dubrovačkoj, pošipui grku, a u subotu prijateljima festivala - pje-nušcima „Salona pjenušavih vina Zagreb -mreže „Salon of sparkling wines“,vinima s Hvara „Ahearne Vino“ teposebno osmišljenoj radionici„Sve najbolje od slatkog“ DamiraZrna i Ivane Bralić, s kojom se nanajslađi način program Festivalazavršio. Cijeli su tjedan dubrovač-ki ugostitelji pripremili posebnejelovnike, osmišljene samo za ovuprigodu u okviru „Dubrovačke vin-ske setemane“.Pored već spomenutih događan-ja, tradicionalno se tijekom Du-brovnik FestiWinea naslijepo kuš-alo i biralo vino koje se najbolje sl-jubljuje uz autohtonu deliciju, mal-

ostonsku kamenicu - a ovogodišnji pobjednikje Quattro Chardonnay 2018 vinarije Volare-vić. Uz atraktivan „Blind date: „In love with StonOysters“, održao se vinsko ocjenjivanje „Du-brovnik FestiWine Trophy“: deset članovažirija međunarodnog sastava na čelu s enol-ogom Bojanom Kobalom tijekom tri dana kuš-alo i ocjenjivalo 110 različitih vina iz Hrvatske,Hercegovine, Slovenije, Makedonije i Italije. Na-jbolje vino ocjenjivanja je Traminac ledenovino 2012 vinarije Šimanović iz Krašića s91,83 boda. Dubrovnik FestiWine Trophy ove

le, Župa Dubrovačka, Ploče, Metković, Grad Du-brovnik i otoci Mljet i Lastovo.Prošle godine pobjedu je odnijela konoba ‘Seoskakuća’ obitelji Novaković iz Čilipa, jedan od pionira ru-ralnog turizma u Konavlima koji osim gastro ponude,proizvode i prvo konavosko craft pivo. Drugo mjestos istim brojem bodova podijelili su Seosko domaćin-stvo Musladin i Agroturizam Laptalo, dok je restoranLopoč zauzeo treće mjesto.Nagradu za atrakciju ruralnog turizma dobili su Kona-voska kuća Bokarica, Ethno Art Village Podčempresi Paddle Surf Baćina, a u kategoriji tradicijskih proiz-voda istaknulo se Obiteljsko poljoprivredno gospo-darstvo Komparak Vlaho s Korčule sa svojim proiz-vodima od meda.

Ekipa 6. Dubrovnik FestiWine

Šimanović najbolje vino Festivalai Župan Dobroslavić

14 GlasGrada - 737 - petak 3.5. 2019.

DUBROVNIK FESTIWINE

Ovogodišnji pobjedniciOvogodišnji pobjedniciOvogodišnji pobjedniciOvogodišnji pobjedniciOvogodišnji pobjedniciSredišnja izložba vina u sklopu šestog poredu Dubrovnik Festiwinea otvorena je 27.travnja u Sunset Beachu u Uvali Lapad, anakon opsežnog posla ocjenjivanja suproglašeni i pobjednici ovogodišnjeg izdanjaFestiwineaSredišnju izložbu vina otvorio je župan Nikola Dobroslavić,izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, koji je ovomprilikom poručio kako se Dubrovačko-neretvanska županija imačime ponositi.“Mi imamo odlična vina i trebamo ih pokazati na tržištu i pred-staviti našim gostima. Ovaj festival već šestu godinu zaredomide u tom smjeru, imamo se čime ponositi i ovo je prilika da jošjednom pokažemo naša izvrsna županijska vina. Pritom nesmijemo zaboraviti ni ostala koja sudjeluju na ovom sada većmeđunarodnom festivalu’’, rekao je župan Dobroslavić koji jezahvalio vinarima na svom trudu koji ulažu.Saborska zastupnica Sanja Putica, izaslanica predsjednika Hr-vatskog sabora Gordana Jandrokovića, napomenula je kako jeFestiwine odavno izašao iz svojih početnih okvira.“Festiwine je davno izašao iz okvira regionalnog i županijskog. Dubrovnik je pra-vo mjesto u kojemu treba graditi dodatnu prepoznatljivost i grada i županije kaoturističke destinacije. Sigurna sam da će tome doprinijeti i ovogodišnja kvalitetnanagrađena vina,” napomenula je zastupnica Putica.Državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić napomenuo je kako je gas-tronomija jedan od top deset hrvatskih prepoznatljivih ‘proizvoda’.“Prema zadnjim istraživanjima, oko 30 posto naših gostiju koji dolaze u Hrvatskuizražavaju zadovoljstvo gastronomskom scenom i enologijom te to navode kaojedan od glavnih motiva za dolazak u Hrvatsku’’, istaknuo je on te dodao kakoovaj Festival stvara dodatnu ponudu u predsezoni podsjetivši kako je rast brojadolazaka ove godine čak 43 posto.Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić istaknula je kako je ponosna što GradDubrovnik sudjeluje u ovoj manifestaciji. “Posebno ću se osvrnuti na dubrovačkumalvasiju, jer je to jedino vino koje nosi predznak ‘dubrovačko’. Mi smo kao GradDubrovnik smo ponosni što možemo sudjelovati u tom projektu jer malvasia –nektar bogova dio je dubrovačke tradicije’’, istaknula je ona.Rezultati glasovanja:

Najbolje ocijenjeno vino vinogorjaKonavleMALVASIJA DUBROVAČKA 2018.Božo MetkovićBijelo vinoVinogorje KonavleNajbolje ocijenjeno vino vinogorjaKorčulaGRK 2018.OPG Zoran Cebalo Popić, LumbardaBijelo vinoVinogorje KorčulaNajbolje ocijenjeno vino vinogorjaKomarnaPLAVAC MALI 2015.Vinogradi Volarević, MetkovićCrveno vinoVinogorje KomarnaNajbolje ocijenjeni DingačDINGAČ SELEKCIJA 2012.Plavac maliPZ Dingač, PotomjeCrveno vinoVinogorje PelješacNajbolje ocijenjeno vino – pobjednikTRAMINAC LEDENO VINO 2012.OPG Šimanović, Kostel PribičkiBijelo vinoVinogorje Krašić

Foto: Julio Frangen

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

Nerello MascaleseSocieta Agricolla Destro Sel, ItaliaPjenušavo vinoVinogorje ItalijaNajbolje ocijenjeno crveno vino DNŽDINGAČ SELEKCIJA 2012.Plavac maliPZ Dingač, PotomjeCrveno vinoVinogorje PelješacNajbolje ocijenjeno ružičasto vinoDNŽROSÉ 2018.Syrah, Plavac mali, Cabernet FrancOPG Zlatko Bačić, BlatoCrveno vino / Red WineVinogorje Korčula VineyardsNajbolje ocijenjeno bijelo vino DNŽGRK 2018.OPG Zoran Cebalo Popić, LumbardaBijelo vino / White WineVinogorje Korčula VineyardsNajbolje ocijenjeno vino vinogorjaPelješacDINGAČ SELEKCIJA 2012.Plavac maliPZ Dingač, PotomjeCrveno vinoVinogorje Pelješac

VINSKI FESTIVAL DUBROVNIK FESTIWINE

Uz malostonsku kamenicu najbolji QUATTRO chardonnay 2018 vinarije VolarevićUz malostonsku kamenicu najbolji QUATTRO chardonnay 2018 vinarije VolarevićUz malostonsku kamenicu najbolji QUATTRO chardonnay 2018 vinarije VolarevićUz malostonsku kamenicu najbolji QUATTRO chardonnay 2018 vinarije VolarevićUz malostonsku kamenicu najbolji QUATTRO chardonnay 2018 vinarije VolarevićŠesto izdanje međunarodnog vinskog festivala „Dubrovnik FestiWine“ obilježilo je tradicionalno ocjenjivanjevina koje se najviše „ljubi“ s malostonskom kamenicom „Blind Date - In love with Ston oysters“I ove su godine organizatori Dubrovnik FestiWineastvorili posebno ozračje izvornosti i originalnosti hr-vatskoga juga, u ocjenjivanju vina koje najviše ljubimalostonsku kamenicu. Ocjenjivački sud, sastavljenod 30-ak članova - sudaca žirija Dubrovnik FestiwineTrophy natjecanja, predstavnika medija, sponzora iprijatelja festivala - u srijedu navečer, 24.4. ocjenjivaoje spoj prijavljenih vina s kamenicom, sustavom ocjen-jivanja od 1 do 5. Stvoriti najbolju kombinacijunajdraže izvorne delicije i lokalnih vina Dubrovačko-neretvanske županije čiji okus i aroma najbolje ističusve njezine sofisticiranosti nije bio jednostavan za-datak. Dodatno je ove godine uvedena i kategorijasljubljivanja istih vina s lokalnim mladim i odležanim

sirom u ulju OPG-a Miha Kukuljice, za članove žirijakoji nisu ljubitelji kamenica. Uz svježe kamenice,domaći mladi sir i sir u ulju posluženo je 12 prijavl-jenih vina: 3 ružičasta i 9 bijelih, s Korčule, Pelješca,iz Komarne i Konavala. „Ove smo godine na spojnaslijepo pozvali i sireve, kao klasičnu kombinacijukoju svi vole, tako da imamo čak tri najbolja spoja.Od prijavljenih lokalnih vina iz Dubrovačko-neretvan-ske županije, apsolutni je pobjednik ocjenjivanja vi-narija Volarević s Komarne: -uz kamenice se najboljesljubio Quattro 2018, chardonnay Volarević; uz mla-di kravlji sir ocjenjivači su odabrali La Chic! rosé byVolarević (od plavca malog), a uz sir u ulju pobijedioje Pošip Syrtis Volarević 2018“ - rekao je Ivo Ivaniš,

vinski novinar, moderator ovog događaja. Vinski fes-tival Dubrovnik FestiWine na svoj je put krenuo 2014.godine u organizaciji Dubrovačko-neretvanske žup-anije i razvojne agencije DUNEA. Program i sadržajfestivala osmislila je agencija „Dubrovnik PartneR“ iuz potporu vjernih sponzora i partnera producira irazvija „Dubrovnik FestiWine“ šesti put zaredom. Odsvog trećeg izdanja festival je iz regionalne prešao umeđunarodnu kategoriju te od tada, osim promocijevinske kulture i izvornih sorti Dubrovačko-neretvan-ske županije, otvorio svoja vrata i sudionicima izvangranica županije. Šesto izdanje donosi brojna zan-imljiva zbivanja pa je ovaj tjedan u Dubrovniku rezervi-ran za uzbudljiva vinska iskustva.

Najbolje ocijenjeno crveno vino:DINGAČ SELEKCIJA 2012.Plavac maliPZ Dingač, PotomjeCrveno vinoVinogorje PelješacNajbolje ocijenjeno ružičasto vinoROZE 2018.Cabernet sauvignonOPG Siber Dušica, OsijekRužićasto vinoVinogorje Baranja

Najbolje ocijenjeno bijelo vinoCHARDONNAY 2017.Vina Kalazić, ZmajevacBijelo vinoVinogorje BaranjaNajbolje ocijenjeno slatko vinoTRAMINAC LEDENO VINO 2012.OPG Šimanović, Kostel PribičkiSlatko vinoVinogorje KrašićNajbolje ocijenjeni pjenušacETINA SPUMANTE BRUT 2013.

Najbolje ocjenjena vina

15GlasGrada - 737 - petak 3. 5. 2019.

16 GlasGrada - 737 - petak 3.5. 2019.

NAČELNIK LASIĆ NA RADIONICI ”RADOSNA NAPITNICA MALVASIJI”:

„Naši vinari i podrumari su na pravom putu“„Naši vinari i podrumari su na pravom putu“„Naši vinari i podrumari su na pravom putu“„Naši vinari i podrumari su na pravom putu“„Naši vinari i podrumari su na pravom putu“Načelnik Općine Konavle Božo Lasić nazočio je u četvrtak, 25. travnja, radionici”Radosna napitnica Malvasiji” u restoranu Konavoski dvori.U sklopu radionice Društvo prijatelja dubrovačke malvasije prezentiralo je svojeblago, vina po kojima Konavle postaju svjetski prepoznatljiva.

Načelnik Lasić ovom prilikom jeistaknuo kako je i ovo događanje jas-an znak da su hrvatska vina itekakona pravom putu.”Zadovoljstvo mi je vidjeti danas koli-ko su konavoska vina napredovalaposljednjih godina to je svima jasnaporuka kako su naši vinari i podru-mari na pravom putu. Konavoskamalvasija postala je sredstvo pro-mocije Konavala u svijetu, ali ne samomalvasija već i naše ostale sorte kojesu postale pravi hit. Iza toga naravnostoji naporan rad naših ljudi i na tomeim zaista čestitam”, rekao je načelnikLasić.

CAVTAT

Roditelji odabrali temu „Utjecaj tehnologije na djecu i mlade“Roditelji odabrali temu „Utjecaj tehnologije na djecu i mlade“Roditelji odabrali temu „Utjecaj tehnologije na djecu i mlade“Roditelji odabrali temu „Utjecaj tehnologije na djecu i mlade“Roditelji odabrali temu „Utjecaj tehnologije na djecu i mlade“

ZAVIČAJNI MUZEJ KONAVALA

Predavanje Ivice KiprePredavanje Ivice KiprePredavanje Ivice KiprePredavanje Ivice KiprePredavanje Ivice KipreU subotu, 4. svibnja u Zavičajnom muzejuKonavala kustos Dubrovačkih muzeja IvicaKipre održat će predavanje „Jurjev danak izelena trava, Uskrsenje i crvena jaja – uskrs-ni običaji dubrovačkog kraja“. Uskrsnorazdoblje bogato je brojnim pučkim običa-

Redovni profesor na odjelu zakomunikologiju Sveučilišta uDubrovniku dr. sc. Mato Brau-tović održao je predavanje natemu „Utjecaj tehnologije nadjecu i mlade“. Predavanje jeodržano 29 travnja u DVKonavle „Marijin dom“ u sk-lopu komunikacijskog roditel-jskog sastanka u skupini „Svr-donice“. Prof. Brautović je nazanimljiv način kroz svakod-nevnu upotrebu nove teh-nologije prikazao prednostikoje nam one pružaju. Medijise na razne načine mogu ko-ristiti kao pomoć u učenju i slo-bodnim aktivnostima. Roditel-jima je skrenuo pozornost da je dobro imatina umu da mediji danas imaju važnu uloguu odrastanju i životu njihove djece. Takođ-er uloga roditelja je da zaštite djecu od nep-rimjerenih sadržaja za njihovu dob, čije sudobne oznake utemeljene Pravilnikom ozaštiti maloljetnika u elektroničkim mediji-ma.Roditelji trebaju biti upoznati s medijskimsadržajima koje dijete koristi i na taj načinbolje će moći procijeniti jesu li oni prikladniza njihovo dijete. Nakon izlaganja izmjen-jivala su se iskustva u grupama kroz pitan-ja: U kojim situacijama koriste medije? Pos-

toje li u vašoj obitelji jasna pravila o korištenju medija i uređaja? Kako se vaša obitelj brineo tome da su medijski sadržaji primjereni i najmlađim članovima? Predstavnici grupaiznijeli su svoja razmišljanja kroz koje se moglo zaključiti da je u današnje vrijeme važnouključiti se i biti društveno aktivan. DV Konavle

jima i narodnim tradicijama te katoličkimcrkvenim obredima koji su duboko ukor-ijenjeni u hrvatsku tradiciju.Iako uskrsni običaji u Hrvata nisu svuda jed-naki, imaju mnogo toga zajedničkog. Prijepredavanja u 18:00 sati uz stručno vodstvoposjetitelji će moći razgledati izložbu Kona-voske pomice – zbirka Katarine Bećir.

M.S.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

17GlasGrada - 737 - petak 3. 5. 2019.

MALA BRAĆA

Mojsije i pas dalmatinacMojsije i pas dalmatinacMojsije i pas dalmatinacMojsije i pas dalmatinacMojsije i pas dalmatinacUz biblijsku poruku koju ovakompozicija zacijelo šalje, ovdje je ukamenu čitljiva i ona druga o psećemsvijetu. Može se zaključiti da je majstorkoji je u kamenu klesao pse, u prvojpolovici 14. stoljeća, vjerojatno bioupoznat s teorijom da pas dalmatinacporijeklo vuče iz starog Egipta, budućida ga je ovjekovječio s MojsijemBogatstvo kamenih figura na kapitelima u fran-jevačkom klaustru Male braće u Dubrovnikupo svojoj raznolikosti je nešto jedinstveno inadaleko poznato. Na kapitelima u kamenuprikazane su ljudske glave u raznim pozama iizričajima, mitološka bića, zmajevi, maske,životinje i ptice... Tu je orao koji u pandža-madrži zeca. U nizu prikaza ljudskih licaje i glava čovjeka otečena od zubob-olje, što se tumači da je klesara dokje radio bolio zub, te je to jedan odpokazatelja da su majstori kod radaimali potpunu slobodu izražavanja.Na zapadnoj kolonadi na kapitelubroj W 01 nalazi se dvostruki Grifon,mitološko biće, poznato još u staromEgiptu, koje u sebi sjedinjuje orla ilava. Na istoj strani na kapitelu brojW 03 je i figura u kojoj se prepozna-je starozavjetni lik Mojsija, koji tak-ođer ima veze s Egiptom. Nije ništačudno da se u franjevačkom klaust-ru našao jedan biblijski lik. Neobičnoje međutim da tog čovjeka, koji urukama drži knjigu, kleči i svojim le-đima pridržava krov iznad donje šet-nice, grizu psi. Sa strane iza njegoveklečeće figure prikazana su dva ra-zličita psa i svaki od njih grize po jed-nu Mojsijevu nogu. Jedan pas je prepoznatl-jiv i predočava dalmatinca, grize Mojsijevu lije-vu potkoljenicu. Drugi pas, koji više sliči zma-ju, s izrazito jakim repom i velikim zubalom,grize mu desnu nogu.

Uz biblijsku poruku koju ova kompozicijazacijelo šalje, ovdje je u kamenu čitljiva iona druga o psećem svijetu. Može se zak-ljučiti da je majstor koji je u kamenu kle-sao pse, u prvoj polovici 14. stoljeća, vjero-jatno bio upoznat s teorijom da pas dal-matinac porijeklo vuče iz starog Egipta,budući da ga je ovjekovječio s Mojsijem.Možda se i drugi pas, u ovom trenutkuneidentificirane pasmine, može takođerpovezati s Egiptom? Za pretpostaviti je dasu ovi psi u to vrijeme živjeli u Dubrovnikui trčkarali oko majstora dok je ovaj klesaokamen, pa je njihove likove prenio na ka-men kao figure u funkciji statike.Postavlja se nužno više pitanja: Što značiscena koja ima vezu s izlaskom iz ropst-va, i koja je njena poruka isklesana u ka-menu? Zašto Mojsija grizu psi, i zašto gagrize dalmatinac?

Glavni odgovor može dati samo figuraMojsija koja je prikazana kako s dugimpokrivalom preko glave, kleči na zemlji iispod duge brade čvrsto s dvije ruke držiotvorenu knjigu. Knjiga očito predstavljapetoknjižje (pentateuh) prvih pet knjigaStaroga Zavjeta, a to su: Postanak, Izlazak,Levitski zakonik, Brojevi i Ponovljeni za-kon. Petoknjižje, u kojem je opisanostvaranje svijeta do Mojsijeve smrti, u No-vom zavjetu jednostavno se zove Zakonili Knjiga Mojsijeva. Mojsije koji u ovomzgrčenom položaju drži „svoju knjigu“, nijetu samo stoga što mu je konstruktorodredio statičku ulogu terase klaustra.Sagnut je simbolički zbog svoje vjernosti iodanosti Jahvi. Njegova pokornička pozaotkriva molitveni stav čovjeka koji je iz egi-patskog ropstva tokom 40 godina krozpustinju vodio narod prema obećanojzemlji. Ovaj pokajnički položaj, obuhvaćatakoreći sve ono što je Mojsije do tog tre-nutka za Jahvu i za narod učinio, kako toopisuje knjiga Izlaska. Nakon što se Gos-podin objavio Mojsiju na brdu Horebu kaoBog otaca njegovih, Abrahama, Izaka iJakova, i saopćio mu svoje ime Jahve, daomu je zadatak da izvede izraelski narod izegipatskog ropstva u obećanu zemlju. Sk-lopio je Jahve preko Mojsija savez s naro-

dom, ali je narod vrlo brzo savez pokidao,klanjajući se zlatnom teletu kao bogu.Mojsije je molio Jahvu, da se smiluje nar-odu, i Bog ga je uslišao. Ovaj čovjek Božjiu srdžbi je razbio kamene ploče saveza sdeset zapovijedi, koje je sam Bog svojomrukom ispisao. Mojsije je i drugi put, posve

intimno molio Boga kojemu jesada znao ime, da narodu gr-ijeh oprosti: »Jao! Narod onajtežak je grijeh počinio na-pravivši sebi boga od zlata.Ipak im taj grijeh oprosti... Akonećeš, onda i mene izbriši izsvoje knjige koju si napisao.“(Izl 32,31-32). Jahve mu jeodgovorio da će izbrisati izsvoje knjige one koji su protivnjega sagriješili, ali će ih zbognjihova grijeha kazniti (Izl32,33-34). Tražio je zatim Jah-ve od Mojsija da u kamenuiskleše nove ploče, na koje ćeon napisati riječi koje su bilena prijašnjim pločama, te jetako obnovljen savez.Knjiga Brojeva (20, 2-13) ot-kriva ipak Mojsijevupogrešku. Nije se pouzdao u

Gospodina, pa su on i Aron kažnjeni dane uvedu narod u obećanu zemlju. Iakoje Mojsije naoko time oštro kažnjen, Novizavjet pokazuje da je tu bila riječ samo osimboličnoj kazni. Jer, sam Isus svojim su-vremenicima govori: „Ne mislite da ću vasja tužiti Ocu. Vaš je tužitelj Mojsije u kogase uzdate. Uistinu, kad biste vjerovaliMojsiju, i meni biste vjerovali: ta o meni jeon pisao. Ali ako njegovim pismima nevjerujete, kako da mojim riječima vjeru-jete?“ (Iv 45-47). Da je bila riječ o sim-boličnoj kazni potvrđuje i događajpreobraženja na gori, gdje se uz Isusa iIliju također pojavljuje Mojsije (Mt 17, 1-13; Mk 9, 2-13; Lk 9, 28-36).Ova kratka rekapitulacija Mojsijeve ulogeu izlasku Izraelskog naroda iz egipatskogropstva, upućuje na to da prizor na kapite-lu prikazuje trenutak kada Mojsije moli Jah-vu da se smiluje narodu. Knjiga u njegovimrukama, može se promatrati kao knjiga za-kona Božjega – Tora. U slučaju da ga neusliši, Mojsije od Boga traži da ga izbrišeiz te knjige.Nedvojbeno je ovaj umjetnik s teološkomnaobrazbom htio na ovom kamenomkapitelu prikazati Mojsija u molitvenomstavu.

Fra Stipe Nosić

18 GlasGrada - 737 - petak 3.5. 2019.

Piše:Marija Đanović

PRIČE

Zlu nek Bog sudiZlu nek Bog sudiZlu nek Bog sudiZlu nek Bog sudiZlu nek Bog sudiUskoro Vitore prizna malog za svog sina,„In fine, nut što amoridžanje čini,“ rečeAnisula i pođe u saloču„Jezus, da mi se prikrstit! Anisula, moja domaćauzaznala je moje posle, amoridžanje s mladicama,koje se svakom daju za pineze.“ „Stane, zla žena izsusjectva uljezla je u moje dvore da učini skando.Anisula je sveta svetica, ja sam đavo.“ Mislila Anisulakako će se oslobodit ovazijeh perikula i sramote.„Sveta, djevo Mario, ti me sada pomozi!“ „ S kojom velite da ste ganašli?“ „S onom mahnitom kćeri barižela, mladicom Mandom.Izvan kuće je valento čeljade a doma jauče trudan.“ „Zo čovječe,hoću da sva svojta uzazna za tvoje grinje i sekrete galantarije. Nećucrknjet, idem odma,“ govorila sjetna Anisula. Gospar Vitore mislioženi pitat proštenje, da ne reče svojti što je činio. „Okropi se krštenomvodom da iz tebe izađe zla čes. Uljezimo u kuću dosta si se pravdo.Invitala sam brata na večeru, nije ni objedovo od ove fastidije.“ „Volims tobom ubog živjet neg` s onom mladicom u bogactvu,“ jauko Vi-tore. „Da nijesi više ni riječi progovorio,“ reče Anisula i zatvori vrata nasaloči. „Izgubila se vjera na svijetu,“ govorio Anisulin brat. „Stavi pam-et u glavu, ugodi ženi ako š njom hoć staros dočekat,“ reče Vitoru.Kad pasa devet mjeseci, barižeo zakuca na njihova vrata. Reče da jenjegova kćer rodila liepo i zdravo muško dijete. Anisuli se zavrti uglavi, a Vitorio osta ko oparen vrućom vodom. Svrh ovoga nije imošto rijet, sve mu je zlo palo na glavu. „Od svog sina, moj muž se nećeodreći, stojimo vam na raspolaganju,“ reče Anisula. „Per Cristo, koda sam se jutroske prikrstio lijevom. Koji su me skandali snašli?“Uskoro Vitore prizna malog za svog sina, „In fine, nut što amoridžanječini,“ reče Anisula i pođe u saloču. „Đe je moje dolce riposo i mojesvitlo sunašce kojemu se srce veseljaše?“ zapomago gospar. Za-man je hudu čes nabrajo i tuj plako. Slatki mir i spokoj od njegauteče. Obujmi mi ga dreselje i žalos.Dobar dobro ima, a zlu neka Bog sudi!LAZARETI - KREATIVNA ČETVRT DUBROVNIKA

Predstavljen ‘Huzur’ Martine MlinarevićPredstavljen ‘Huzur’ Martine MlinarevićPredstavljen ‘Huzur’ Martine MlinarevićPredstavljen ‘Huzur’ Martine MlinarevićPredstavljen ‘Huzur’ Martine MlinarevićLazareti - kreativ-na četvrt Du-brovnika organiz-iralo je u ponedjel-jak, 29. travnja,predstavljanje kn-jige ‘Huzur’ bosa-nskohercegova-čke književniceMartine Mlinare-vić, poznate posvojim društveno-angažiranim tekstovima i istupi-ma.Zbog svoje popularnosti u regiji,knjiga je do sada tiskana u petizdanja, a internacionalnoj pub-lici dostupnija je na makedon-skom, a uskoro i na poljskom ifrancuskom jeziku. Knjiga jesvojevrsni prikaz osobne dramežene koja nadilazeći svoje na-jdublje strahove ulazi u borbuza vlastiti život s izuzetno agre-sivnim karcinomom dojke. Hu-zur predstavlja mir u svim di-menzijama ljudskog života,emotivno i tjelesno zdravlje,iskonsku sreću, svojevrsnuravnotežu duše i osjećanja,ravnotežu želja i stvarnosti,mašte i realnosti. Mir je to os-

obe koja ne mora nužno bit sret-na.Brutalno iskrenim pristupomvlastitoj bolesti i njenimkonzekvencama, odvažnim po-javljivanjem na naslovnici najču-venijeg magazina za žene u sus-jednoj BiH - ‘Gracija’ s ožiljcimaodstranjene dojke, kroz cinizami humor i uspjela je detabuiziratitemu malignih karcinoma dojke,ohrabriti žene u regiji u suoča-vanju s opakom bolesti, te sen-zibilizirati širu javnost za brigu ozdravlju žena. Ne čudi stoga,što ju je povodom Dana žena,Europska unija izabrala za jed-nu od nekoliko inspirativnihžena za svoju globalnu kam-panju Inspired by Her.

PRAZNIK RADA

Ni kiša nije smetala u pripremiNi kiša nije smetala u pripremiNi kiša nije smetala u pripremiNi kiša nije smetala u pripremiNi kiša nije smetala u pripremigraha na Srđugraha na Srđugraha na Srđugraha na Srđugraha na Srđu

Srđevce ni sitna kiša nije omela u organiziranom druženje, šetnji,pikniku i prvomajskom grahu na Srđu. Okupljanjem su 1.svibnjaproslavili Praznik rada, ali i godišnjicu dubrovačkog referenduma.“Mi smo svake godine, ne samo za Prvi maj nego i češće na Srđu.Srđ znate i kakvu simboliku ima za nas koji smo se odlučili na ovajnačin boriti za interese građana, a i današnji dan je popriličnopovezan s tim jer poruka je da ako želimo živjet od svog rada iovisiti o sebi, onda Srđ trebamo sačuvati za Dubrovčane i zabuduće generacije.” - kazao je Ljubomir Nikolić. Okupljanje je poče-lo ujutro ispred Tvrđave Imperijal, nakon čega su okupljeni prošetalii poslušali zanimljivo predavanje povjesničara Ivana Viđena. Posliješetnje i predavanja, u podne su dočekali i grah. Nakon objedanastavljeno je druženje u prirodi, igranje loptom uz vesele ekipe.“Da je ljepše vrijeme kao vrijeme, bilo bi još ljepše, ali ovako evosnalazimo se. Malo prošetali, malo slušali predavanje i jedemodobar grah!” - istaknula je posjetiteljica. Važno je napomenuti kakoje svatko nosio svoj pribor za jelo i zdjelicu za grah. Time se želipotaknuti građane na čist okoliš i smanjeno korištenje plastike.

Libero Portal, foto: Željko Tutnjević / DMCUZ SDP-OV GRAH

Praznik rada u GružuPraznik rada u GružuPraznik rada u GružuPraznik rada u GružuPraznik rada u GružuGradska organizacija SDP Dubrovnik je 1.svibnja u parku Luja Šole-tića u Gružu organizirala prvomajsko druženje uz grah povodomMeđunarodnog praznika rada. Stigli su mnogi članovi i simpatizeri,građani koji su željeli kušati prvomajski grah, ali i u ovom događajusudjelovala je i stranka Glas. - Borba za dostojanstvo i prava radni-ka ne prestaje ni danas u 21. stoljeću, čestitamo građanima i rad-nicima 1. svibnja tedobro došli nadruženje - poručilisu iz SDP-a. Osvr-nuli su se i na pr-ijedlog pune sta-rosne mirovine:- U nedostatkuodrživih rješenja,Vlada RH sadapribjegava prijed-logu da se u punustarosnu mirovinu ide s navršenih 67 godina i time se narušavadostojanstvena starost. Zato Vas i ovom prilikom pozivamo da svojimpotpisom podržite inicijativu „67 je previše“.- U Hrvatskoj su danas teška vremena za radništvo i umirovljenike.Broj radno sposobnog stanovništva je u stalnom padu jer radniciodlaze u potrazi za boljim životom kakav trenutno nije dostupan unašoj domovini. Postavlja se pitanje tko i što zaustavlja radnosposobne ljude da ostanu zarađivati svoj kruh u Hrvatskoj, pitaju seiz SDP-a. dubrovniknet team, foto: Vedran Jerinić

19GlasGrada - 737 - petak 3. 5. 2019.

KONCERT U ORGANIZACIJI IGARA, ZAKLADE CABOGASTIFTUNG I DUBROVAČKE BAŠTINE

„New Trinity Baroque“ Predraga„New Trinity Baroque“ Predraga„New Trinity Baroque“ Predraga„New Trinity Baroque“ Predraga„New Trinity Baroque“ PredragaGoste u subotu u KabogiGoste u subotu u KabogiGoste u subotu u KabogiGoste u subotu u KabogiGoste u subotu u KabogiU nastavku suradnje zaklade Caboga Stiftung, Dubrovačkebaštine d.o.o. te Dubrovačkih ljetnih igara, koncert će održatijedan od ponajboljih američkih ansambala za ranu glazbuNew Trinity Baroque osnivača ivoditelja Predraga Goste, u sub-otu 4. svibnja s početkom u 20sati u ljetnikovcu Bunić-Kaboga.Ansambl okuplja vrhunskemeđunarodne umjetnike koji svi-raju na povijesnim instrumenti-ma. Surađivali su s priznatimglazbenicima kao što su EvelynTubb, Florian Deuter, John Hol-loway, Marion Vebruggen, Mar-ijana Mijanović i drugi te su čes-to na turnejama, pa tako bilježenastupe po Velikoj Britaniji,Švedskoj, zatim na festivalima„Piccolo Spoleto” u Charlstonu(Južna Karolina, SAD), Boston-skom festivalu za ranu glazbu,Varaždinskim baroknim večeri-ma, festivalu Korkyra Baroque(Korčula), Festivalu rane glazbeu Beogradu, Sastammala Gre-

PREDSTAVLJEN ZBORNIK

‘’Držićevim tragom - 450. obljetnica smrti u Domu Marina Držića’’‘’Držićevim tragom - 450. obljetnica smrti u Domu Marina Držića’’‘’Držićevim tragom - 450. obljetnica smrti u Domu Marina Držića’’‘’Držićevim tragom - 450. obljetnica smrti u Domu Marina Držića’’‘’Držićevim tragom - 450. obljetnica smrti u Domu Marina Držića’’U okviru programa izdavačke djelatnostiDom Marina Držića predstavio je u utorak,30. travnja 2019., u palači Sponza hrvats-ko-englesko i hrvatsko-talijansko izdanjezbornika Držićevim tragom - 450. obljetni-ca smrti u Domu Marina Držića. Zborniksu predstavili doc.dr.sc. Katja Bakija, prof.Pavo Jančić te ravnatelj Doma MarinaDržića Nikša Matić, diplomirani politolog ibibliotekar.Zbornik je sinteza svih projekata i aktivnostiu Domu Marina Držića vezanih uzobilježavanje 450. godišnjice Držićeve sm-rti, a predstavili su ga urednica izdanja pov-jesničarka književnosti dr.sc. Katja Bakija,prof. Pavo Jančić, i ravnatelj Doma MarinaDržića Nikša MatićIz proslova Zbornika autorice Katje Bakija:Zbornik Držićevim tragom – 450. obljetni-ca smrti u Domu Marina Držića usmjerenje na bogatu aktivnost Doma Marina Držićau 2017. obljetničkoj godini. Djela MarinaDržića inspiracija su brojnim umjetnicima– književnicima, slikarima, kiparima,glazbenicima koji su tijekom 2017. godinesvojim iščitavanjima istraživali Držićevsvevremenski opus i njegovu komunikacijusa suvremenošću.Kroz njihova djela progovarao je tako na-kon četiri i pol stoljeća ponovno „veliki um-jetnik života“, autor koji je u svojim djelimapredstavio ogromnu galeriju likova i dan-

as žive ljudskosti. Od izvedbe Dunda Ma-roja u zagrebačkom Hrvatskom narodnomkazalištu u režiji Marka Foteza (27. listopa-da 1938.), iznimno značajne za ponovno

goriana u Finskoj i drugima, a dosad su objavili deset diskografskih izdan-ja. Umjetnički voditelj ansambla i čembalist je Predrag Gosta koji je sred-nju školu pohađao u Zagrebačkom sjemeništu Augustin Bea, diplomiraona Trinity College of Music u Londonu, a magisterij završio na sveučilištuGeorgia State University u SAD-u. Osim New Trinity Baroque-a, Gosta jeumjetnički ravnatelj Novog simfonijskog orkestra Makris, Barokne aka-demije i Nove beogradske opere te je šef-dirigent orkestra Gwinnett Bal-let Theatre iz Atlante (SAD). Kao gost, dirigirao je Londonskim simfonijskim

orkestrom, Ruskim nacionalnim orkestrom uMoskvi, Nacionalnom filharmonijom u Washing-tonu i drugima. Izdao je petnaestak nosača zvu-ka, uključujući deset izdanja s New Trinity Ba-roque-om i dva s Londonskim simfonijskimorkestrom te je tako postao prvi hrvatski dirigentkoji je nakon Lovra von Matačića dirigirao ovimprestižnim orkestrom te prvi koji je ikada s njimasnimao.Publiku na ovom jedinstvenom koncertu očekujevrhunska izvedba barokne komorne glazbe skla-datelja Georga Philippa Telemanna, DietrichaBuxtehude i Georgea Friderica Händela. Ul-aznice po cijeni od 180 kuna, na koju sestanovnicima Dubrovačko-neretvanske županijeodobrava 30 % popusta, dostupne su na blaga-jni Igara u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1)koja je otvorena radnim danima od 10 do 16sati, dok će od 2. svibnja raditi i produženo, od10 do 18 sati. Ulaznica uključuje i prijevoz auto-busom koji će u subotu u 19.30 sati krenuti sastanice na Pilama uz zaustavljanje na autobus-noj stanici u Vukovarskoj ulici. Karla Labaš

otkrivanje Držića, Držićev svijet i kazalištežive i danas 450 godina poslije njegovesmrti, ne samo na dubrovačkim i hrvatskimpozornicama, već njegove i danas aktual-ne rečenice izgovaraju najveći hrvatski isvjetski glumci.I poslije više od četiri stoljeća Držić namadanas ima što za reći. Misli velikoga Vidrei danas imaju privlačnu snagu i potiču nasda propitujemo neke temeljne egzistenci-jalne odnose – one čovjeka i vlasti, pojed-inca i države, starih i mladih, mudrih i glu-pih, odnose zbilje i čarobnjaštva, teatra iživota.Sva događanja kojih je u 2017. obljetničkojgodini bio nositelj Dom Marina Držića kaoreferentni centar i mjesto okupljanja ljudinazbilj privučenih Držićevim umjeteon-stvom, brojne izložbe, grafičke mape, pr-ijevodi integralnog Držića na engleski jez-ik, predavanja, osuvremenjivanje njegovadjela, književna izdanja, međunarodni pro-jekti, likovne, glazbene i literarne radion-ice, opetovano su nam posvjedočila o„vječno mladoj duši Držićeva djela“, o„nepodnošljivoj lakoći“ kojom Držićevgenij prolazi kroz vrijeme, opstaje u njemui preskačući stoljeća, dolazi do nas uvijekaktualan, svjež i provokativan.“U predstavljanju su sudjelovali i dramskiumjetnik Hrvoje Sebastijan te članovi an-sambla Plazarius.

20 GlasGrada - 737 - petak 3.5. 2019.

DUBROVAČKE KNJIŽNICE

Vrste vezivanja i njihov utjecaj na sudbinuVrste vezivanja i njihov utjecaj na sudbinuVrste vezivanja i njihov utjecaj na sudbinuVrste vezivanja i njihov utjecaj na sudbinuVrste vezivanja i njihov utjecaj na sudbinuU suradnji Centra za integrativni raz-voj i Dubrovačkih knjižnica održalo sepredavanje Lasla Pintera ‘’Vezivanje isudbina’’, 26. travnja u Čitaonici Nar-odne knjižnice Grad.Pinter je govorio o psihološkoj teorijivezivanja za osobe, vrstama vezivan-ja i njihovim utjecajem na sudbinu. Svekreće od početka, tako je objasniokako dječji mozak od rođenja sve up-ija, od zvukova, dodira do lice osobekoja brine o njemu. U prvim mjeseci-ma bebinog života gradi se veza

između njega i majke, ako majka nijeprisutna to stvara ogroman stres naživčani sustav bebe. Dijete doslovnoupija namjeru osobe koja brine o nje-mu.Ako je ta namjera pozitivna, ako jemajka puna ljubavi, brižnosti i topline,stalno prisutna, radi se o sigurnomvezivanju djeteta što poslije ima samopozitivan utjecaj na njegovo odrast-anje. Međutim, postoje i tri nesigurnanačina vezivanja: izbjegnuto, ambiv-alentno (napeto) i dezorganizirano

ZNANSTVENA KNJIŽNICA DUBROVNIK

‘’Ja nisam onaj, što se, da sam, čini”‘’Ja nisam onaj, što se, da sam, čini”‘’Ja nisam onaj, što se, da sam, čini”‘’Ja nisam onaj, što se, da sam, čini”‘’Ja nisam onaj, što se, da sam, čini”Predavanje o hrvatskome bezumnom nasljedovatelju Ari-ostova Bijesnog Orlanda, Vetranovićevu Piligrinu, pod naslo-vom ‘’Ja nisam onaj, što se, da sam, čini ” dr.sc. MoraneČale održalo se 26. travnja, u Znanstvenoj knjižnici.U godini kada se obilježava 600. obljetnica postavljanja Or-landova stupa, Čale je predavanje odmah započela ‘’in me-dias res’’ s čitanjem Anđelinovićeva prijevoda djela Ludov-ica Ariosta. Obrazložila je načela kontaminacije koje Vetra-nović poslije preuzima od Ariosta. Ludost je zaraza koja ovadva protagonista zahvaća, postoje dvije ludosti, jednapodzemna koju ‘’šalju strašne osvetnice furije’’, dok je drugavrsta ludosti otuđenje od svega ostalog, a smatra se ‘’ple-menita i čovjeka dostojnog’’.‘’Ljudski život nije ništa drugo nego neka igra ludosti’’ kakoje to u svojoj raspravi ‘’Pohvale ludosti’’ objasnio ErazmoRoterdamski, a upravo su njegove humanističke raspravemeta onoga na što se bazira Ariostov spjev, krhkostpredodžbe o nadmoćnosti ljudskoga uma i povlaštenogadostojanstva.Bolešću Ariostova viteza zarazio se s njim naoko neuspore-divi protagonist i pripovjedač Vetranovićeva Piligrina. I nje-mu odbjegla pamet naruši ljudsko dostojanstvo, primorava-jući ga da se dade u potragu za lijekom svojemu bezumn-om stanju. Dva su načina na koji Vetranovićev junak pove-zan s Ariostovim, najprije temom karakterističnom za 15. i16. stoljeće, a to je bezumlje, ludilo i ludost, dok s drugestrane simptom te ‘’bolesti’’ kojeg Vetranović ima je tehnikakontaminiranja različitih izvora, isprepletanje jednog s drugimtako da upućuje na više stvari.Stoga se kratki spjev dubrovačkoga pjesnika može smatratirijetkim hrvatskim prilogom dvojakoj renesansnoj temi lu-dosti.Morana Čale (Zagreb, 1959), redovita profesorica u trajnomzvanju, predaje talijansku književnost na Odsjeku za talijan-istiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dosadje objavila sedam autorskih knjiga (Demiurg nad tuđimdjelom. Intertekstualnost u romanima Umberta Eca, 1993;Volja za riječ. Eseji o djelu Ranka Marinkovića, 2001; Samsvoj dvojnik. Eseji o hrvatskome književnom modernizmu,2004; Oko Kiklopa, 2005; u koautorstvu s Ladom Čale Feld-man, U kanonu. Studije o dvojništvu, 2008; Theoria in fabu-la. Romani Umberta Eca, 2012; O duši i tijelu teksta: PolićKamov, Krleža, Marinković, 2016) i brojne književno-kritičkei književno-teorijske članke i studije u Hrvatskoj, Italiji, Pol-jskoj, Češkoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Austriji, Velikoj Brit-aniji, Francuskoj i Sloveniji. Uredila je, zajedno s drugim au-torima, nekoliko zbornika međunarodnih znanstvenih skupo-va. Objavila je niz prijevoda književnih i teorijskih djela (Man-ganelli, Eco, Verne, Saba, Goldoni, Pirandello, Buzzati,Compagnon, Barthes, Calvino, Todorov). Talijanski institutza kulturu dodijelio joj je 1993. godišnju nagradu za talijan-istiku. Za knjigu O duši i tijelu teksta: Polić Kamov, Krleža,Marinković dobila je 2017. Nagradu Višnja Machiedo.

ART RADIONICA LAZARETI

Pisanje i čitanje Tomislava GotovcaPisanje i čitanje Tomislava GotovcaPisanje i čitanje Tomislava GotovcaPisanje i čitanje Tomislava GotovcaPisanje i čitanje Tomislava GotovcaU Art radionici Lazareti u petak, 26.travnja, otvorena je izložba jednog odvelikana suvremene hrvatske umjetnosti - Tomislava Gotovca. Izložba podnaslovom “Pisanje i čitanje” predstavlja autorove radove koji uzimaju tekst,riječ ili jezik kao osnovu umjetničkog rada. Otvorenju je prethodilo uvod-no predavanje kustosa izložbe Darka Šimičića. “Pisanje i čitanje” je izložbanastala u suradnji Instituta Tomislav Gotovac i Art radionice Lazareti, akao dio programa “30 godina ARL” i Galerije Otok. Izložba se može po-gledati do 31. svibnja i otvorena je svakog dana od 12 do 20 h.

ODRŽANA KONFERENCIJA ZA MEDIJE POVODOM IZLOŽBE

„Mjesto isprekidanih odlazaka“ u Veneciji„Mjesto isprekidanih odlazaka“ u Veneciji„Mjesto isprekidanih odlazaka“ u Veneciji„Mjesto isprekidanih odlazaka“ u Veneciji„Mjesto isprekidanih odlazaka“ u Veneciji

(najkaotičnije).U izbjegnutom načinu vezivanja majka je tehnički tu, alinije zainteresirana za dijete. Takvi ljudi kad odrastu običnosu preokupirani poslom, ignoriranjem vlastitih potreba iužitaka, hladni i bez emocija. Ambivalentno vezivanje jetakvo da dijete čita na majci kako je ona zainteresirana,ali je stalno preokupirana nekim brigama, pa dijete crpitu napetost. Ti ljudi poslije imaju osjećaj da su u vezamaneispunjeni, potrebna im je ljubav, ali je ne znaju pitati.Česte su veze između partnera ova dva načina vezivan-ja. Treći način je dezorganizirani gdje dijete od roditeljadobije jako negativnu namjeru, smatra ga neprijateljem.Poslije u životu razviju kaotične emocije i teško održavajupartnerske odnose.

Konferencija za medije povodomizložbe „Mjesto isprekidanih od-lazaka’’ u Veneciji tijekom Veneci-janskog bijenalea održana je 26.travnja u Umjetničkoj galeriji Du-brovnik, a na njoj su prisustvovalizamjenica Grad Dubrovnika JelkaTepšić te autori izložbe Izvor Pende,Marijana Pende i Slaven Tolj te kus-tosica izložbe Jelena Tamindžija.Naime, kao rezultat ugovora o bra-timljenju potpisanog između gradaDubrovnika i grada Venecije 2012.godine kojim se podupire daljnjasuradnja dvaju gradova posebiceu domeni kulture, grad Dubrovnikse po prvi puta predstavlja uVeneciji tijekom Venecijanskog bije-nalea velikom izložbom du-brovačkih umjetnika pod nazivomMjesto isprekidanih odlazaka u pe-riodu od 9. svibnja do 24. stude-nog 2019. godine.Ovom je prilikom zamjenica Tepšićpozdravila okupljene i predstavilaprojekt bratimljenja gradova ivažnost tih projekata za Grad Du-brovnik, a predstavila je i projekt kul-turne suradnje Dubrovnika iVenecije kao najvećeg međunarod-nog projekta Grada Dubrovnika.

- Nakon 2012. ovo je prvi konkretanprojekt suradnje u kulturnom smis-lu naših dvaju gradova prijatelja i mismo zaista jako ponosni da će seUmjetnička galerija Dubrovnik krozizložbu Slavena Tolja, Izvora Pende,Marijane Vukić Pende predstaviti naprestižnoj svjetskoj izložbi, na bije-nalu koji je apsolutno najbolji u Eu-ropi što se tiče umjetnosti. Osimtoga, mi smo 2017. ispostavili komu-nikaciju s Venecijom i zajednički radi-mo na proje „Poštujmo Grad, kao iu budućim preusmjeravanjima kru-zera. Mi blisko surađujemo ivjerujemo da će se takva suradnja irazvijati i dalje – naglasila je zamjen-ica Tepšić.Ova izložba, koja se u Veneciji ot-vara 9. svibnja, jedan je od najznača-jnijih i najzahtjevnijih projekata u kul-turnom kalendaru Dubrovnika, ali iHrvatske u ovoj godini. Predstavljan-je Dubrovnika ovom izložbom uVeneciji ima za cilj stvoriti kontinu-itet u radu te nastaviti promoviratigrad kao točku koja prepoznaje su-vremeni umjetnički trenutak u svomokružju visokog stupnja civilizacije ipoštovanja prema kulturnim i umjet-ničkim tekovinama.

37GlasGrada - 737 - petak 3. 5. 2019.

Zračna luka Dubrovnik d.o.o., Dobrota 24, 20213 Čilipi, na temelju članka 6. Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora (Narodnenovine broj 125/11,64/15,112/18), objavljuje

JAVNI NATJEČAJJAVNI NATJEČAJJAVNI NATJEČAJJAVNI NATJEČAJJAVNI NATJEČAJza davanje u zakup poslovnog prostora Zračne luke Dubrovnik d.o.o.

Poslovni prostori se daju u zakup pojedinačno. Istom Ponuditelju se dozvoljavanuđenje ponude za maksimalno jedan poslovni prostor.U početnu cijenu zakupa nisu uključeni troškovi čišćenja i odvoza smeća, trošk-ovi vode i kanalizacije, električne energije, grijanja i klimatizacije, telefonskog iinternet priključka i isti se plaćaju prema službenom cjeniku Zračne luke Du-brovnik, a što će biti regulirano Ugovorom o zakupu.U početnu cijenu zakupa uključeni su troškovi korištenja sanitarnih čvororova iisticanje tvrtke.Navedeni poslovni prostor daje se u zakup na određeno vrijeme od 3 godine, spredviđenim početkom od 15. svibnja 2019.g.

II. SADRŽAJ PONUDEPisana ponuda mora sadržavati:1. Podatke o podnositelju ponude (naziv tvrtke, adresa i sjedište, OIB, osobaovlaštena za zastupanje, broj žiroračuna s nazivom banke kod koje je otvoren);2. brojkama i slovima ispisan iznos ponuđene mjesečne zakupnine za poslovniprostor u kunama bez PDV-a;3. original ili ovjerena preslika izvatka iz sudskog, ili obrtnog registra iz kojegmora biti vidljivo da je tvrtka registrirana za djelatnost koja se oglašava, ne starijiod 30 dana od dana objave natječaja;4. original ili ovjerena preslika potvrde Porezne uprave o stanju duga, ne starijaod 30 dana od dana objave natječaja iz koje je vidljivo da je ponuditelj ispunioobvezu plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za zdrastveno i mirovinskoosiguranje, osim ako je ponuditelju prema posebnom zakonu plaćanje tih obve-za nije dopušteno ili je odobrena odgoda plaćanja5. dokaz o uplati jamčevine sukladno toč.8.Općih uvjeta natječaja,6. original ili ovjereni preslik potvrde Ministarstva obrane, odnosno Ministarstvaunutarnjih poslova kojim se dokazuje status osobe koja ima prava prvenstva iztočke 3. Općih uvjeta natječaja, sukladno čl. 6. st. 11. Zakona o zakupu i kupo-prodaji poslovnog prostora (NN 112/18), ne stariji od 6 mjeseci (samo za natje-catelje koji se pozivaju na to pravo),7. original ili ovjeren preslik potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranjeo tome da osoba koja se poziva na pravo prvenstva iz točke 3. Općih uvjetanatječaja, nije korisnik mirovine ostvarene na temelju Zakona o pravima hrvatskihbranitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (121/17), ne stariji od 6mjeseci (samo za natjecatelje koje se pozivaju na to pravo),8. izjava o prihvaćanju uvjeta iz natječaja.

III. OPĆI UVJETI NATJEČAJA1. Prostor se daje u zakup u stanju u kakvom jest.2. Na temelju odredaba Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora,najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona ponuda koja uz ispunjenje uvjeta iznatječaja sadrži i najviši iznos zakupnine.3. Sukladno odredbama čl. 6. st. 11. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnogprostora, prvenstveno pravo na sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostoraimaju osobe iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i čl-anova njihovih obitelji, ako sudjeluju u natječaju, ispunjavaju uvjete iz natječaja iprihvate najviši ponuđeni iznos zakupnine.

4. Rok za dostavu ponuda je najkasnije do 10.05.2019.u 12:00 sati, do kadaponuda mora biti fizički dostavljena na protokol Zakupodavca, neovisno o načinudostave iste. Ponude se podnose u pisanom obliku neposredno ili poštom pre-poručeno u zatvorenim omotnicama s naznakom

“za zakup poslovnog prostora - ne otvarati”na slijedeću adresu:

Zračna luka Dubrovnik d.o.o.Dobrota 24,20 213 Čilipi

5. Nepotpune ponude, ponude prispjele nakon isteka roka za podnošenje pon-uda, kao i ponude ponuditelja koje na dan isteka roka za dostavu ponuda imajubilo kakav dospjeli dug prema Zračnoj luci Dubrovnik d.o.o. neće se razmatrati.6. Ako za isti poslovni prostor naveden u natječaju pristignu dvije ili više ponuda,koje ispunjavaju uvjete iz natječaja, s ponuđenim istim iznosom mjesečne zak-upnine, kriterij za odabir najpovoljnije ponude bit će datum i vrijeme zaprimanjaponuda. Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona ponuda koja je prva zaprim-ljena.7. Otvaranje ponuda neće biti javno.8. Ponuditelji su dužni položiti jamčevinu u iznosu od 10.000,00 kuna, koja će seuplatit na sljedeći žiro račun Zakupodavca:

IBAN: HR8724020061100554933.OIB: OIB ponuditelja

Opis plaćanja:jamčevina za natječaj za zakup poslovnog prostora.9. Ponuditeljima koji ne budu odabrani u natječaju jamčevina će biti vraćenaisplatom na njihov račun u roku od 8 dana od dana donošenja odluke oodabiru.Odabranim ponuditeljima Jamčevina će se uračunati u beskamatni pologza plaćanje zakupnine i drugih troškova sukladno ugovoru o zakupu. Ponuditeljje obvezan prije sklapanja ugovora uplatiti razliku iznosa do visine tri ponuđenezakupnine sa PDV-om na ime beskamatnog pologa koji ostaje zakupodavcu doisteka ugovora.Ukoliko odabrani ponuditelji izrijekom odustanu od ponude, odnos-no od sklapanja ugovora o zakupu poslovnog prostora, odnosno ukoliko se iznjihova ponašanja može zaključiti da nema namjeru sklapanja ugovora (ne odazi-va se na pozive na kontakt koji je naveo u ponudi, ne zaprima pošiljke poslanena adresu iz ponude, ne odgovara na e – mailove na e – mail adresu iz ponude)i ako ugovor zbog njegove pasivnosti ne bude sklopljen u roku od 15 dana oddonošenja odlukeo odabiru, smatrat će se da je odustao od ponude, odnosnood sklapanja ugovora te mu se jamčevina ne vraća.U gore navedenim slučajevima sklapanje ugovora ponudit će se prvom sljedećemponuditelju koji je ponudio najvišu ponudu, pod uvjetima iz njegove ponude, uzrok od 5 dana za očitovanje.10. Odluka o odabiru najpovoljnije ponude bit će upućena svim natjecateljimapreporučenim putem poštom u roku 8 dana od dana otvaranja ponuda.11. Zračna luka Dubrovnik zadržava pravo ne izabrati ni jednog natjecatelja, poniš-titi natječaj u cijelosti ne navodeći razloge, bez ikakve odgovornosti prema natje-cateljima i obveze snošenja troškova sudjelovanja natjecatelja na natječaju.12. Sve informacije u svezi natječaja mogu se dobiti na tel. 020/ 773 386 od 9-11sati svakim radnim danom.

Zračna luka Dubrovnik d.o.o.

I. PREDMET NATJEČAJA

1.196,37 kn (slovima: tisuću sto devedesetšest kuna i trideset sedam lipa)

Vrsta djelatnosti zakupnika Početna mjesečna cijena zakupninebez PDV-a

Brojprostora

Oznakaprostora

Poslovni prostor oznake B.0.30 c (putnička zgrada-šalteri)površine, 7,55 m2 u zgradi «B» zona dolazaka, prizemlje

Poslovni prostor oznake B.0.30a(putnička zgrada-šalteri)površine, 8,10 m2 u zgradi «B» zona dolazaka, prizemlje

Poslovni prostor oznake B.0.28 c (putnička zgrada-šalteri)površine, 8,40 m2 u zgradi «B» zona dolazaka, prizemlje

Poslovni prostor oznake B.0.30 b (putnička zgrada-šalteri)površine, 7,85 m2 u zgradi «B» zona dolazaka, prizemlje

Poslovni prostor oznake B.0.30 d (putnička zgrada-šalteri)površine, 8.40 m2 u zgradi «B» zona dolazaka, prizemlje

Poslovni prostor oznake C.029, površine 6,33 m2, a koji se nalaziu prizemlju putničke zgrade «C » u Zračnoj luci Dubrovnik d.o.o.

Obavljanje agencijskih poslova

Obavljanje agencijskih poslova

Obavljanje agencijskih poslova

Obavljanje agencijskih poslova

Informacije za obavljanje taxi prijevoza

Predstavništvo zrakoplovnog prijevoznika

1

1

1

1

1

1

5.700,25 kuna (slovima:pet tisućasedamsto kuna i dvadeset pet lipa)

6.115,50 kuna (slovima:šest tisućastopetnaest kuna i pedeset lipa)

6.342,00 kuna (slovima:šest tisućatristočetrdeset dvije kune)

5.926,75 kuna (slovima:pet tisuća devestodvadesetšest kuna i sedamdesetpet lipa)

6.342,00 kuna (slovima:šesttisućatristočetrdesetdvije kune)

38 GlasGrada - 737 - petak 3.5. 2019.

IZBORI ZA VIJEĆA BOŠNJAČKE NACIONALNE MANJINENA RAZINI GRADA DUBROVNIKA I DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE(5.5. 2019)Poštovani Bošnjakinje i Bošnjaci,ovim vas pozivamo da u što većem broju izađ-ete na izbore za članove Vijeća bošnjačke nacionalne manjine i na razini Grada ina razini Županije!Naravno od vaše ispravne odluke kome pokloniti Vaš glas, ovisit će i uspješnozastupanje Vaših etničkih, političkih, građanskih i uopće ljudskih prava od straneodabranih vijećnika! Nažalost dosadašnji izbori i rezultati rada izabranih vijećni-ka pokazali su inertnost pa i neznanje u implementaciji vaših prava koji proizlazeiz posebnog Ustavnog zakona o zaštiti prava nacionalnih manjina! Ne smijemoviše nikada dopustiti da nas predstavljaju članovi vijeća koji svoju aktivnost svodena folklor i estradu bez ikakva ozbiljnog rada na rješavanju mnogih pitanja izsvakidašnjeg, realnog života kao što su zapošljavanje pripadnika nacionalnihmanjina u javnim i državnim poduzećima i tijelima lokalne uprave i samouprave!To nam jamči spomenuti zakon ali njegova realizacija nikada nije ugledala svijet-lo dana! Na ovim izborima (5.5.2019.) imat ćemo dvije liste i to je odlično jer serazlikujemo u pristupu ovom ozbiljnom poslu i načinu kako optimalno ispunitisve sadržaje koje osigurava Ustavni zakon o nacionalnim manjinama! Kao štosmo napisali rad izabranih vijećnika u prošlom mandatu i njegovi rezultati supokazali da odlazeći vijećnici nijesu zaslužili ponovni izbor!ZATO AKO ŽELITE DA SE BITNO POBOLJŠA POLOŽAJ BOŠNJAČKE NACIO-NALNE MANJINE I NA RAZINI GRADA I NA RAZINI ŽUPANIJE GLASAJTE ZALISTU KOJU PREDLAŽE KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO BOŠNJAKA„PREPOROD“ JER VAM SAMO TO JAMČI REALIZACIJU NAŠIH PRAVA KOJANAM PRIRODNO I ZAKONSKI PRIPADAJU! SRDAČNO VAS POZDRAVLJAMO!ORGANIZATOR I PROMOTOR OVIH IZBORA - KULTURNO-UMJETNIČKODRUŠTVO BOŠNJAKA „PREPOROD“- (5.5.2019.) KOJI ĆE ODRŽATI U PROS-TORIJAMA SUDA NAVEDENOG DANA! PRAVO GLASA IMAJU SVI PUNOLJET-NI BOŠNJAKINJE I BOŠNJACI (UREDNO REGISTRIRANI)! PONAVLJAMO GLA-SAJTE SAMO ZA POBJEDNIČKU LISTU „PREPORODA’’!

LlSTA KANDIDATA ZA IZBOR ČLANO-VA VIJEĆA BOŠNJAČKE NACIONAL-NE MANJINE U ŽUPANIJI DUBROVAČ-KO-NERETVANSKOJ1. HUSO AGIĆ; BZK „PREPOROD“ DNŽ2. ZARFIJA AGOVIĆ; „BZK“PREPOROD“ DNŽ4. MIRALEM ARSLANAGIC; BZK “PREPOROD” DNŽ5. AMEL AVDIC; BZK “PREPOROD” DNŽ6. NAMIK BAKŠIĆ; BZK “PREPOROD DNŽ8. DENIS BEČIĆ; BZK „PREPOROD“ DNŽ9. FETAH - SADO BEČIĆ; BZK “PREPOROD” DNŽ10. ŠEMSUDIN BRKOVIĆ; BZK “PREPOROD” DNŽ11. SUVAD DILBEROVIĆ; BZK “PREPOROD“ DNŽ17. SENAD ELEZOVIC; BZK “PREPOROD” DNŽ19. NERMIN HALILOVIC; BZK “PREPOROD” DNŽ20. AZIZ HASANOVIĆ; BZK“PREPOROD“ DNŽ22. JASMIN KURALIĆ; BZK „PREPOROD“ DNŽ24. ARNELA KUSTURICA; BZK „PREPOROD“ DNŽ25. FARUK LOSIC; BZK “PREPOROD” DNŽ27. ADEMIR PANJETA; BZK “PREPOROD” DNŽ28. GORAN PANJETA; BZK “PREPOROD” DNŽ32. SEAD RAMČIĆ, BZK „PREPOROD“ DNŽ34. EKREM SARIĆ; BZK “PREPOROD” DNŽ36. SANEL SEJDIN, BZK „PREPOROD“ DNŽ37.IRMIS SPAHOVIĆ, BZK „PREPOROD“ DNŽ48. ŠEFIK ZVIZDIĆ; BZK “PREPOROD” DNŽ

DRAGI NAŠI BOŠNJAKINJE IBOŠNJACI, PREDSTAVLJAMOVAM LlSTU KANDIDATA ZA IZ-BOR ČLANOVA VIJEĆA BOSN-JAČKE NACIONALNE MANJINEU GRADU DUBROVNIKUAKO ŽELIMO POBOLJŠANJA IRAD U INTERESU SVIH BOŠNJA-KA GLASAJTE ZA SLIJEDEĆEKANDIDATE POD REDNIMBROJEM ILI ZA KANDIDATE KOJEJE PREDLOŽIO BZK ‘’PRE-POROD’’, UZ PODRŠKU SVIH OS-TALIH BOŠNJAČKIH ASOCIJACI-JA2. MIRALEM ARSLANAGIĆ; BZK “PREPOROD” DUBROVNIK3. AMEL AVDIĆ; BZK “PREPOROD” DUBROVNIK4. NAMIK BAKŠIĆ; BZK “PREPOROD” DUBROVNIK5. FETAH - SADO BEČIĆ; BZK “PREPOROD” DUBROVNIK7. ŠEMSUDIN BRKOVIĆ; BZK “PREPOROD” DUBROVNIK9. SUVAD DILBEROVIĆ; BZK “PREPOROD“ DUBROVNIK10. SENAD ELEZOVIĆ; BZK “PREPOROD” DUBROVNIK13. NERMIN HALILOVIĆ; BZK “PREPOROD” DUBROVNIK16. FARUK LOŠIĆ; BZK “PREPOROD” DUBROVNIK17. ADEMIR PANJETA; BZK “PREPOROD” DUBROVNIK18. GORAN PANJETA; BZK “PREPOROD” DU BROVNIK21. EKREM SARIĆ; BZK “PREPOROD” DUBROVNIK28. ŠEFIK ZULOVIĆ; BZK “PREPOROD” DUBROVNIK29. ŠEFIK ZVIZDIĆ; BZK “PREPOROD” DUBROVNIK

DOM MARINA DRŽIĆA

Izložba Siniše Reberskog “Igra Vidre”Izložba Siniše Reberskog “Igra Vidre”Izložba Siniše Reberskog “Igra Vidre”Izložba Siniše Reberskog “Igra Vidre”Izložba Siniše Reberskog “Igra Vidre”Samostalna izložba vrsnogslikara, grafičara, ilustratorai profesora na zagrebačkojAkademiji likovnih umjetnos-ti Siniše Reberskog otvore-na je u Domu Marina Držićau subotu, 27. travnja.Izložba „Igra Vidre“ objedin-juje ukupno 22 rada iz-vedenih u tehnici akvarela ukojoj se umjetnik SinišaReberski najradije izražava iza koju je na 6. hrvatskomtrijenalu akvarela dobio Ve-liku nagradu trijenala. Radovisu nastali kao rezultat umjet-nikovog pomnog i slojevitogistraživanja života istvaralaštva Marina Držića snaglaskom na psihološkukarakterizaciju glavnih isporednih likova iz Držićevihdjela koje umjetnik pretvarau simbole ljudskih sudbina.Siniša Reberski rođen je u Zagrebu gdje je 1987. godine diplo-mirao u klasi prof. Ante Kuduza na Akademiji likovnih umjetnosti.Od 1987. do 1990. godine studira na Hochschule für AngewandteKunst u Beču u Majstorskoj klasi za umjetničko pismo i obliko-vanje knjiga kod prof. Goldschmid, prof. Hansena i prof. Lürzera.Godine 1990. radi u frankfurtskoj reklamnoj agenciji “Lowe-Lürz-er” kao ilustrator i lay-outer. Od 1990. do 1994. godine radi kaografički dizajner, ilustrator i grafički urednik u “Glasu koncila”.Godine 2016. završava poslijediplomski specijalistički studij kali-grafije i stječe akademski stupanj magistra umjetnosti na Aka-demiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani kod mentoraprof. Bratuša, i prof. Muhovića. Od 1991. godine predaje na Aka-demiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, trenutno u zvanju redovnogprofesora. Od 2017. godine predstojnik je Katedre grafike na Ak-ademiji likovnih umjetnosti.Predavao je na Studiju dizajna Sveučilišta u Zagreb, Akademijiprimijenjenih umjetnosti u Rijeci i na Oddelku za oblikovanje naALUO u Ljubljani.Uz nastavni rad bavi se kaligrafijom, ilustracijom, rukopisnim pis-mom, grafikom i slikarstvom. Od slikarskih tehnika najradije seizražava u akvarelu za što je na 6. hrvatskom trijenalu akvareladobio Veliku nagradu trijenala. Izlagao je na dvadesetak samo-stalnih izložbi u zemlji i inozemstvu i na brojnim skupnim izložbama.

DURA

Dvodnevna radionicaDvodnevna radionicaDvodnevna radionicaDvodnevna radionicaDvodnevna radionicaKako uspješno pregovarati. Što može biti predmet pregovaranja?Koji su važni elementi za uspjeh pregovora? Odgovore na ta pi-tanja i mnoga druga doznat će se na dvodnevnoj radionici „Tak-tike i strategije poslovnog pregovaranja“ koju DURA organizira 4.i 5. svibnja u prostorijama DURA-e (Branitelja Dubrovnika 15) spočetkom u 9:00 sati. Predavač je Sandro Kraljević, magistar psi-hologije.

39GlasGrada - 737 - petak 3. 5. 2019.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Molitva i klanjanjeSedmorica muslimanskih vjernika, turista iz Engleske, na proputovanjukroz Split, prostrli svoj ćilim, molili i klanjali se nasred parkirališta u Splitu.Izazvalo je to brojne komentare. Je li molitva na javnom mjestu neprimjerenčin? Je li to isto, ili barem slično poslanju elitnih skupina katolika predbolnicama, dok mole Boga, da doktora pogodi priziv savjesti, kad’ mudođu žene na pobačaj?

U Metkoviću opljačkana banka. Bez ispal-jena metka, bez razvaljenih vrata, talaca,jurnjave autima i helikopterima. Bančinainterna kontrola iz Zagreba, izbrojila jemanjak od nekoliko milijuna i prijavila dvijezaposlenice. Uprava banke je poručila,kako oni ne bi, da se puno priča o pljački,jer je Metković mala sredina, pa da ne budepritisak javnosti na obitelji tih zaposlenica.Moglo bi štetit’ njihovu ugledu i časti.Zapravo, neimenovane dame nisu soldeukrale, nego su ulagale u fondove. Umjes-to da novac čami u trezoru i da ga inflacijajede malo-pomalo, one su ga odlučile - in-vestirat. Još kad kažu da su žene manjesposobne od muških. A samo bi mrziteljibanaka rekli: opljačkali opljačkano!Istina, pri tome su dame, ali i njihov direk-tor, smetnule s pameti, da je dopuštenokrasti samo od države, a od privatnebanke je - strogo zabranjeno. Zato je sko-ro izvjesno, da ove godine neće dobit na-gradu Hrvatske Gospodar-ske Komore.Ministar državne imovine,bivši nogometni sudac,svojedobno nije htio uvladu, ako mu ne izmislevlastito ministarstvo. Pa sumu ga izmislili, cijeneći togasposobnog, plemenitog, inadasve velikodušnogčovjeka, požrtvovnogmučenika za Hrvatsku,spremnog braniti je i od Hr-vata koji je ne ljube k’o on,te je zato i ne zaslužuju. Štobi rek’o nezaboravni Kara-

marko: ‘ko nije za HDZ, nije ni za Hrvatsku.Ovih dana, neki od ovih, što Hrvatsku nezaslužuju, pišu, kako je u imovinskoj karticispomenuti ministar prijavio, da mu vila nasamoj obali mora, vrijedi manje od milijunkuna, kad’ ono, vrijedi triput više. Lako ti jeto, nego su vragovi nekako iskopali, da jeministru vilu prod’o, isti onaj Zvonko, komeje ministar prod’o bivšu vilu, bivšeg pred-sjednika Stipe.Sad’ mu još broje i stotine Eura, koje muvila dnevno zarađuje, a koji prihod navod-no niti ne prijavljuje. Banda mu stalno pod-meće.Zatvorilo žičaru. Opunomoćenik firme jerazočaran. Kaže, velika šteta za zajednicu iturizam.Manje više za njegovu firmu. Oni su tu iskl-jučivo radi hrvatskih interesa. Jer će namturizam patit’! Da ne govorimo o mnoštvugrađana, ovisnika o svakodnevnom vozi-kanju žičarom gori-doli, koji se čude, kako

ta općekorisna tvrtka nije zatražila subven-cije od države, poput, recimo, brodogradil-išta, jer su i žičare od - državnog interesa.Dobro je rek’o naš gradonačelnik, da jezatvaranje dubrovačke žičare dokaz djelo-vanja pravne države, i da ni’ko u Gradu (a išire), ne može raditi što ga je volja, negosvi trebaju poštovat hrvatske zakone. Nje-gove građane jedino buni brzina utjerivan-ja dugova; prema istim hrvatskim zakoni-ma, puno brže se utjeruju dugovi za pret-platu HRT-a, a ovršuje se već za 80 kuna,koje s postupkom narastu i do tisuću kuna.Po toj analogiji, već se davno mogla ovršit,barem jedna - kabina žičare.Sedmorica muslimanskih vjernika, turista izEngleske, na proputovanju kroz Split, pros-trli svoj ćilim, molili i klanjali se nasredparkirališta u Splitu. Izazvalo je to brojnekomentare. Je li molitva na javnom mjestuneprimjeren čin? Je li to isto, ili barem sličnoposlanju elitnih skupina katolika pred

bolnicama, dok moleBoga, da doktora pogo-di priziv savjesti, kad’mu dođu žene napobačaj? Policija nijevidjela nikakvu osnovuza intervenciju.A ni Splićanima molitvanije smetala, ma bi ihsvejedno bili kaznili, posvaku cijenu. Kažu, akoništa, mogli su baremubacit’ par kuna za -parking!Doktor iz Obrovca, od mentalne bolnicena Ugljanu, na revers je dobio jednu njiho-vu pacijenticu, ne bi li je on, tako mladu abolesnu, izliječio blagodatima nauke iiskustva svojih zrelih godina. A ona bi nje-mu pomagala s pacijentima. Svima dobro!Slučaj je izazv’o veliku pozornost medija.Napali vrijednoga doktora, k’o da je on kriv,što nam je zdravstvo bolesno, pa su i dok-tori i sestre emigrirali. Ni brojni tamošnjipacijenti, nisu prepoznali tu doktorovu hu-manu misiju, nego su se žalili na ponašanjedoktora, a osobito njegove ‘sestre’. Kažu,možda ona nekome i jes’ sestra, ma nije -medicinska.Po cijenu, da izgubi 70 posto svojih pacije-nata, hrabri doktor se bacio u zaštitu svoještićenice. Lokalni branitelji brane svoga rat-nog suborca i tvrde, kako je to samo još

jedan napad na čas-nog branitelja. Umjes-to da skupljaju prilogeuzornome doktoru zasvatove!I ministar zdravlja gabrani i tvrdi, kako je sdoktorovom medicin-skom praksom sve uredu, dok su svi ostaliuvjereni, kako je doktorpuk’o - nepovratno. Is-tina, nije čovjek kriv akomu je zdravlje malonarušeno. Trebalo biga relaksirat na kakvojpolitičkoj dužnosti; je-

dino se političari profesionalno bave stvari-ma, o kojima nemaju pojma.A u ambulanti ga, za neko vrijeme, možemijenjat njegova - Veronika.Du Motion, ili naški, trčanje po gradskimcestama, opet je okupio trkače sa svih stra-na svijeta. Ushićeno su trčala djeca, mladi istari, cijelo jutro u neđelju. Ne znajući da jeutrka humanitarnog karaktera, na tisućevozače je bjestimalo, sjedeći nemoćno usvojim autima, u beskrajnim blokiranimkolonama, s jednog kraja Grada do drugog.Policije i redara posvuda. Mislili su, da sudošli političari, ili Kinezi. Bilo im je lakše, kad’su doznali, da se trči - humanitarno.Ali, kako su neki išli na misu, neki na objed,a neki vozili turiste, čulo se i nervozno njor-ganje o tome, kako bi trkačima bilo lakše izdravije trčat, recimo od Bosanke doStrinčijere. Ne bi to bilo ništa manje human-itarno. A tako bi i ne-trkači mogli - normal-no živjet…

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

Za detaljnije informacije oglasa u okviru nazovite Libertas Inženjeringna 091 612 8097, 020 356 020 ili www. libertasinzenjering.hr

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77www.dubrovnik-marketing.com

dubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šip-čine, Lapad, Mokošica, Župa.

091 3210 244, 091 1170 577www.dubrovnik-marketing.com,www. dubrovnikrealestate. info

NOVO PREKRASNA NOVOGRADNJAU ZATONU NA MAGISTRALIRezervacije 10.000 kn3 zgrade sa po 8 stanova, garaža, vr-tovi, tarace, lijepi pogled na more iz svihstanovaveličina stanova 41, 44, 69 i 87 m2,Početak gradnje svibanj 2019 završetakdo 12/2020Kontakti za termine sastanka: Agenci-ja DMP, 0913210244, 0911170577

DUBROVNIK NUNCIJATA NOVO-GRADNJA SA PRELIJEPIM POGLE-DOMProdaju se trosobni stanovi u novo-gradnji u Dubrovniku, na Nuncijati.Gradnja je u tijeku a zavšetak gradnjeje veljača 2020 g.Kvadratura stanova je 105m2. Kvalitet-na gradnja i opremanje na nivou 3*.Parkirno mjesto u cijeni. Više informaci-ja u agenciji DMP,0913210244,0911170577

ŠIPČINE samostojna kuće, taraca,vrt660m2, garaža 32m2, mogućnostdogradnje kuće i gradnja novog objek-ta, 450.000eura, Agencija DMP0913210244, 0911170577

Srebreno, lijepi uređeni stan 46m2 naI. katu, 132.000eura, Agencija DMP0913210244, 0911170577

MOKOŠICA NAŠ DOM AKCIJSKACIJENA, 3-sobni renovirani stan uprizemlju zgrade, 83m2, ograđeni vrtcca100m2, 165.000eura, Agencija DMP0913210244, 0911170577

MOKOŠICA NOVO IZUZETNO POV-OLJNA PRILIKA stan u prizemlju 53m2+ podrum 18m2 samo 98.000eura,Agencija DMP 0913210244,0911170577

Ploče poviše kapelice kuća sa zeml-jištem 870m2, mogućnost izgradnje 3objekta, Agencija DMP 0913210244,0911170577

ŠIPČINE POSLOVNI PROSTOR -ULIČ-NI LOKAL 50m2 plus 14m2 parking,95.000eura, Agencija DMP0913210244, 0911170577

LAPAD SOLITUDO IZUZETNA PRILIKAstan 89m2 sa velikim balkonomSnižena cijena. Agencija DMP0913210244, 0911170577

LAPAD VOJNOVIĆ HLADNICA HITNOlijepi novi stan visoko potkrovlje 73m2,balkon,taraca, s parkirnim mjestom222.000 eura, Agencija DMP0913210244, 0911170577

Rožat luksuzna novogradnja,A++,stan dvoetažni 88m2,vrt 97m2 , 2 park-inga u garaži, lift, nema poreza napromet, Agencija DMP 0913210244,0911170577

CAVTAT POVOLJNA PRILIKA, lijepiuređeni stan, 72m2 +vrt 20m2 od mora100m, 155.000eura Agencija DMP0913210244, 0911170577

ŠIPAN LUKA IZUZETNA PRILIKA kućaza renoviranje 200m2, okućnica pov-oljno 95.500 eura

Šipan Luka građevno zemljište 640m2,povoljno 78.500 eura

NOVO PRILIKA ZA ULAGANJE Kuća uDolima 270m2 okućnica 700m2,140.000eura

NOVO ORAŠAC - samostojnaodržavana kuća, 100m2, sa đardinom,450m2, parkingom, pogled na more,270.000eura

Merkante centar prodaje se poslovniprostor 40m2, 97.000eura AgencijaDMP 0913210244, 0911170577

LAPAD DOC centar prodaje se izuzet-ni uređeni poslovni prostor 68m2, spuno svjetla i lijepim pogledom. Mo-gućnost podijele u 2 apartmana, Agen-cija DMP 0913210244, 0911170577

Prodajemo više stanova u novogradnjiu Lapadu, sve informacije u ureduagencije. Agencija DMP 0913210244,0911170577

Mercedes ML 270 CDI, 2004g 278.000km, garažiran, izuzetno očuvan, regis-triran do 05.2020 7.500eura0913210244

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA 666999(upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta u jednoj porucine smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o.B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686383, www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARAZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebnopriložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosnoboravište.Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatkekako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašegoglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugimkorisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

TRAŽITE NEKRETNINU /Obratite se najboljima u Gradu

STAN U POTKROVLJU KAMENE KUĆES ODLIČNIM POGLEDOM NA GRAD /59,97m2 prostranog otvorenog prosto-ra, spavaća soba s boravkom, blagova-onicom i kuhinjom dok se s lijeve straneulaznog stepeništa nalazi odvojena kup-aonica, pun dnevnog svjetla / 235.000eura / 091 612 8097

MANJA KAMENA KUĆA S BAZENOM IGLORIJETOM / 89m2 kuće, 300m2okućnice, u suštini dva manja apartma-na s bazenom, mirno i tiho naselje u bliz-ini Cavtata / 235.000 eura / 091 612 8097

OBITELJSKI STAN U GRUŽU / 73m2,dvije sobe, kupaonica, wc, kuhinja i dnev-ni boravak, lođa. Nedaleko od ulice An-drije Hebranga / 200.000 eura / 091 6128097

STANOVI U NOVOGRADNJI U SOLI-TUDU / Zgrada u novogradnji na mirnojpoziciji, 8 stambenih jedinica, osiguranparking u garaži, predbilježbe u tijeku,55m2 / 192.000 eura / 091 612 8097

RENOVIRANA KAMENA KUĆA U CEN-TRU GRADA / 110m2, četiri etaže, uprizemlju odvojena jedinica u funkcijiapartmana / 650.000 eura / 091 612 8097

STANOVI U NOVOGRADNJI, ZVEKOV-ICA / Dvosobni stanovi u novoj stam-benoj zgradi u neposrednoj blizini Cavta-ta, parking uključen u cijenu, završetakobjekta lipanj 2019., 75,18m2 / 151.000eura / 091 612 8097

KAMENA KUĆA U STAROM GRADU /120m2, prizemlje i dva kata, nedaleko odStraduna, potrebna renovacija / 450.000eura / 091 612 8097

DVOSOBNI STAN NA NUNCIJATI /Moderan i useljiv stan s pogledom namore i parkingom, 64.66m2, dvije sobe,

dvije kupaonice, kuhinja i dnevni bora-vak / 214.500 eura / 091 612 8097,EKSKLUZIVNA STAMBENA ZGRADA USRCU DUBROVNIKA, IVA VOJNOVIĆA /Predstavljamo novu stambeno-poslovnuzgradu u neposrednoj blizini ulice IvaVojnovića, u Lapadu. Uredite životni pros-tor po vlastitim željama. Radovi započetiu ožujku 2018., rok završetka objekta je-sen 2019., 50,23m2 / 199.000 eura / 091612 8097

OBITELJSKI STAN / Moderan i uređeni2.5 sobni stan s parkingom na GornjemKonalu, 78m2, visoko prizemlje novijestambene zgrade / 229.000 eura / 091612 8097

DVOSOBNI STAN U SOLITUDU /87,63m2, dvije spavaće sobe i dvije kup-aonice, prostrana terasa / 320.000 eura /091 612 8097

MANJA KUĆA NA KOLOČEPU / 67m2 i593m2 okućnice, udaljena 100 metara odmora. Idealna za odmor ili turističko izna-jmljivanje / 190.000 eura / 091 612 8097

PRODAJETE NEKRETNINU / Prepustiteprofesionalcima da rade za Vas

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVE UN-UTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređene ili zaadaptaciju

TRAŽIMO STANOVE NA PODRUČJUMOKOŠICE / Uređene ili za adaptaciju

POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE USTAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTATA/ Poželjan pogled na more, terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO STAN S VRTOM / Zakupca tražimo stan od 60m2, terasa ili vrt,prizemlje ili visoko prizemlje, sunčano,uređeno

TRAŽIMO MANJI STAN NA PODRUČJUGRUŽA / 50m2, niži katovi ili blizina glavneceste

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Ure-đene ili za adaptaciju, poželjan vrt ili tera-sa

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEML-JIŠTE PRVI RED DO MORA / 1000m2,maksimalna udaljenost od aerodroma satvremena vožnje, poželjan pogled naotvoreno more

Prodajem vikendicu na ZubačkimUblima. 099 514 4655.

Sobu i l i apartman u Zagrebu,Kvaternikov trg, dajem u dnevninajam. 091 500 5418

Iznajmljujem skladišni prostor, visi-na iznad 3m, pristup kamionu, Mo-košica. 419 574

Prodajem građevinsko zemljište uGružu. 095 807 3265

Prodajem dva zemljišta na otokuKoločepu. 095 807 3265.

Iznajmljuje se stan i apartman naGrudi. 791 204 ili 098 959 5949.

Tražim garsonjeru ili manji stan, po-dručje Lapad, blizina bolnice. 098958 1993.

VOZILAProdajem GOLFA II, 1991.g., uodličnom stanju, cijena po dogovo-ru, garažiran, 330000 km, jedanvlasnik. 098 460 886.

Prodaje se Peugeot 206, 1.4 XT,benzin,2001.g. 152000 km, 9 tisućakuna. 095 3986 426

Mercedes ML 270 CDI, 2004g270000 km, garažiran, izuzetnoočuvan, reg. do 5./’19.g. 7300eura.091 3210 244

PLOVILAProdaje se barka Korčulanka Mais-tral 700, vez osiguran. Cijena podogovoru. 099 857 1306.

POSAO(ponuda/potražnja)

Dajem instrukcije iz matematike.Adresa u blizini OŠ Marina Držića.095 199 4405.

Vršimo tapeciranje unutrašnjostikrova automobila. 098 957 6052

Električar sa velikim iskustvom nudisvoje usluge za “sitne” popravke uvašoj kući ili stanu. 091 506 1526

KAMENOKLESAR-Izrada grobnica,spomenika, vaze, knjige, klupice,ograde, kolone, pila. 091 728 5208.

Uređenje đardina, voćnjaka vrtova,žive ograde isl. 091 937 4727.

Izrađujem portret u olovci za samo250 kn, u paru za 350kn po zadanojfotografij. Format A3.Info 091 8941866.

Popravci na odjeći, 25 kuna! 413795.

Viši stručni savjetnik za poljo-privredu DNŽ uređuje đardine. Da-jem stručne savjete (rezidba agru-ma, maslina, ukrasnog bilja, zeleneograde, poslovi hort ikulture,gnojidbe, zaštite, sadnje) i drugo.Dipl. inž. agronomije. 098 958 1993.

RAZNO(ponuda/potražnja)

Povoljno prodajem 4 nove zimskegume dimenzije 185/65 RL5XL 92T.099 857 130

Kupujem očuvanu bižuteriju, ogr-lice, prstenje. Plastika isključena.Plačam 5 do 10 kn kom. 098 9503937.

Kupujem gumu zadnju, za Tomosautomatic 3, sa felgom ili bez nje.091 585 5001.

Vrlo povoljno prodajemo kupekanalice nove, neupotrebljene,manja količina. 098 495 428

Prodajem kupe kanalice i mediter-anke po tri kune. 091 249 6674.

Prodajem suha drva. 091 597 7520.

Prodaje se zbogselidbe odličnoočuvana kuhinja, rastavl jena,narančaste boje. Cijena po dogo-voru. 098 838 8004.

ULICAMA MOGA GRADAULICAMA MOGA GRADAULICAMA MOGA GRADAULICAMA MOGA GRADAULICAMA MOGA GRADA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA: T: 020 358

980, T/F: 020 311 992, E: tele5marketing@gmail.com

Poziv na obljetnicu 50 godina mature ŠUP-aDavne 1966. godine, skoro dvije stotine djevojčica i dječaka krenuloje izučiti kojekakve zanate u tadašnji ŠUP, iza Gospe u Karmenu,podijeljeni u sedam razreda,većina ih je, njih 152, maturiralo 1969.godine, na Montovjerni. Ove godine 11. svibnja, želimo obilježitipedesetu obljetnicu, te pozivamo sve koji su sposobni i voljni bitiprisutni ovoj obljetnici da se jave na: 091 2509 610.

42 GlasGrada - 737 - petak 3.5. 2019.

NAŠE PRIČE S PUTOVANJA NEZABORAVNIM PERASTOM KOJIJE POVEZIVAO DUBROVNIK S ELAFITIMA I MLJETOM - PRIČA 20.

Piše: Diana Brkić

Zašto su sutoni tužni?Zašto su sutoni tužni?Zašto su sutoni tužni?Zašto su sutoni tužni?Zašto su sutoni tužni?Čula sam Perasta kako prilazi. Znala sam da si i ti blizu.Iskrala sam se iz kuće ne bih li te ugledala u masi ljudina rivi. Nisam te uspjela razaznati u polumraku. Takosam htjela potrčati, odvezati cime brodu i odgurnut gaod rive svom snagom mlade ljubavi. A nisam se makla

Morao si znati! Nisi mogao nevidjeti kako se pred tobom treseono mlado tijelo,kako se žareoči i lome ruke u krilu.Možeš se izvući da je padaloveče i da su sjene bile drukčije,da si gledao ravno naprijed doksmo sjedali u gustoj sjeni bagre-ma. Govorio si o svemu, mahaorukama i objašnjavao svomsnagom lude svoje zgode, a jasam se smijala i upijala svakitvoj pokret. Ostatak svijeta i vre-mena bio je izbrisan u tvojojprisutnosti. Ispunjena toplinom,svaki se moj dah žario. Mislilasam, ovakvo nešto ne moženestati nikada. Ne može se is-topiti ni uništiti.Bio si drukčiji. Oduvijek. Divilasam ti se iz daljine, uvijek semičući s puta kad si prolaziouskim putem sela pokraj mojihprijateljica i mene. Pravila bih seda nije nitko ni prošao, a srcebi lupalo, treslo. Sve druge suse okretale za tobom, smijale sei pokušavale te zadržati u bliz-ini svojim smiješnim razgovori-ma, a ja nikad nisam htjelaodgovarati na tvoja dobacivan-ja. Nisam ti htjela dati tozadovoljstvo da mi dokazuješkako ti nisam ravna ni u čemu.Nisam te htjela slušati dok zane-seno i preglasno pričaš o svojimprijateljicama iz tog tvog nekogdalekog grada, kako su smjelei zabavne, kako u njima vri životi kako si beskrajno sretan kadnoćima slavite, kad izlazite ubarove i pjevate neke stranepjesme za koje nikad nisamčula. Kloniti se tebe, to sam je-dino htjela. Kao da sam znalada će nas ipak netko jednomsastaviti, kao za inat mojoj na-ivnosti.Rijetke su bile zabave u mommjestu. Tek ponekad viken-dom, skupila bi se mladost uDomu, svirajući nekolikopoznatih hitova ili puštajućimuziku uz koju bi se oni hrabrijiusudili pitati curu za ples. Upolutami sale koraci nisu bilivažni, zanesena mladost jesama birala svoj ples.Čim si se okrenuo, znala samda prilaziš k meni. Hodao si us-

pravno i samouvjereno, a ja senisam s mjesta makla. Dobropamtim muziku koja je svirala utom trenu jer ni na što drugonisam mogla misliti. Pitao si mesviđa li mi se zabava i koju muz-iku slušam. Pričao si tako tiho ismireno, pokušao moju panikuutišati i suzbiti moj strah. I us-pjevao si.Učinilo mi se da te tad prvi putzaista vidim. Nije bilo ni tragaonom divljem mladiću željnomdokazivanja pred društvom. Biosi iskren i nježan,pažljiv i suzdržan.Do kraja večeri sva-ki ples je bio naš.Kao da si sa mnomuplesao u nekinovi, paralelni svi-jet, sve je postalodrukčije. U jednomtrenu odveo si nasiz gužve van. Večerje bila topla, miris-alo je ljeto. Nebovedro, mjesečinas-to, blago, tajan-stveno. Sjeli smona stepenice i pričali. Govorio simi o životu koji nisam poznava-la, o ljudima i prijateljima kojesam odmah poželjela upoznati,o usamljenim i teškim danima uvojsci i kako se uskoro morašvratiti, dopust tako kratko traje.Upijala sam svaku tvoju riječ itoplinu koja je isijavala iz tvogtijela iako se nismo dodirivali. Utom trenu sam osjećala kao dasam ti najvažnija na svijetu i svi-jet je zastao na tren za nas. Je-dino se vremenu žurilo: moralasam se vratiti kući. Pitao si mesmiješ li me otpratiti, a ja sampoželjela da stanujem na krajusvijeta. Hodali smo jedno pokrajdrugoga tek povremeno neštoprogovarajući, a i to tiho, ispodglasa. Šutali smo nogama ka-men dodavajući se poput dvojedjece i bili veseli i bezbrižni. Predkućom smo zastali, primio meza ruku i čini mi se, poljubio me.Ne znam kud je moja duša utom trenu poletjela i kud se skri-la, znam da na jedan tren nisampostojala. Ne sjećam se ni sno-va te noći ni jesu li imali priliku

prići. Moj mladi život je sampostao san.Krali smo tako trenutke iz danau dan, slučajno se nalazeći,ili preko povjerljivih prijatelja šal-jući tajne poruke o mjestu i vre-menu kad bi se mogli vidjeti ikad bih mogla pobjeći iz kućena tren. Hodala sam po oblaci-ma, hrabro, lako, koraci kaopaperje meki. Dani su bili pjes-ma ravna onoj pjesmi ptica uzoru kad ih sunce tek pozdravi.Kao da je u meni neka nepob-jediva snaga, neka nepokolebl-jiva sila koja pokreće svemire.Onda je došla večer kad si mirekao da si još sutra tu i damoraš poći. Sve u meni je stalo.Tad sam upoznala tišinu i njenusnagu.Obećao si doći i sutra, da sepozdravimo, da se zagrlimo i daprešutimo sve što nismo ni zna-li izgovoriti.

Ali, baš tu večer iznenada sammorala poći k djedu. Nisam ima-la kome ostaviti poruku da mene čekaš ni gdje ćeš me naći.Nadala sam se da ćeš moždashvatiti sam i da ćeš doći. Jošjedan put, još jednu večer daukrademo jedno drugome zadane koji slijede i koje će biti teš-ko podnijeti. Čekala sam hoda-jući uz more koje kao da se rug-alo mrmoreći u kraju mojim sit-nim koracima.Gađala sam ga sitnim ka-menčićima koje bih skupila ušaku, puna nemoći i do tad nep-oznatog osjećaja koji seprelijevao mojim tijelom baš kaovali obalom.Nisam te dočekala.Besana noć.Čula sam Perasta kako prilazi.Znala sam da si i ti blizu. Iskralasam se iz kuće ne bih li te ug-ledala u masi ljudi na rivi. Nisamte uspjela razaznati u polumra-ku. Tako sam htjela potrčati,odvezati cime brodu i odgurnutga od rive svom snagom mlade

ljubavi. A nisam se makla.Jednako brzo kako je došao,tako te je progutao u svoju bije-lu utrobu i odveo.Pisat ćeš! Sigurna sam. Sjetitćeš se adrese. Moraš pisati.Prvi dan je prošao. I drugi. Treći.Sad je već moje srce postalonestrpljivo i zagušeno iščekivan-jem. Perasta kojega danimanisam htjela ni pogledati, sadasam sa zebnjom čekala. Dono-sio je vijesti, donosio je punevreće čežnje i sjete. Poštar jeprolazio ulicom svaki dan u istovrijeme. Kad bih čula muklostenjanje motora poznatog cr-venog auta, dah bi se zapleo unadi. A poštar, kao da je znao,samo bi doviknuo: «Nema niš-ta danas!» i produžio dalje.Perast bi došao, s veseljempozdravio još jedan dobar danplovidbe i mirno otplovio dalje,do svoje rive, do svoje sigurneluke. A gdje je bila moja?

Perast je na svojimblagim leđimanosio vrele zalaskesunca. Sad znamzašto ih pjesnicitako vole i kroz su-tone najjače plaču.Plakala sam i ja snjima, bez riječi,skrivena na svojimsigurnim mjestimaza tugu. Šesti dan u ruka-ma sam nervoznostiskala blijedožutokovertu. Pobjegla

sam na plažu, skrivena od svih,ispod gustih grana trišje. Oči suprelijetali tekstom «...čekaosam, nisi došla...znao sam danešto ne valja...»Shvatio je, ne ljuti se.«Razmišljao sam ne poći,gledao sam hoću li te vidjeti....aliPerast je bio tu, morao sam seukrcati.»....«Sanjao sam te noćas. Bili smona Jami, čudan crveni zalazaksunca, a ti želiš skočiti s petogbanka. Netko juri za tobom, a jase ne mogu maknuti, ne moguti pomoći, strašan san!»«Nisam nikad ni pomislio da bise nešto moglo dogoditi izmeđunas...volim te»Još osjećam kako mi srce izdubine duše viče svakim otku-cajem: I ja volim tebe! Prošlo je pusto ljeto, prošli suzačarani, mladi dani. Svakopopodne Perast je donosio ko-madiće mlade sreće, i svakojutro odnosio nespretne uzda-he i prelijepo iščekivanje.A onda je, ne pitajući kamo, unov život odnio i mene.

43GlasGrada - 737 - petak 3. 5. 2019.

SJEDNICA TURISTIČKOG VIJEĆA:

Od početka godine 43 posto višeOd početka godine 43 posto višeOd početka godine 43 posto višeOd početka godine 43 posto višeOd početka godine 43 posto višedolazaka i 19 posto više noćenjadolazaka i 19 posto više noćenjadolazaka i 19 posto više noćenjadolazaka i 19 posto više noćenjadolazaka i 19 posto više noćenjaU Dubrovniku je u četvrtak, 25.travnja, održana 5. sjednicaTurističkog vijeća Dubrovačko-neretvanske županije na kojojse među ostalim razgovaralo i o tri turistička zakona koja sutrenutno u fazi donošenja u Hrvatskom saboru, a izneseni suodlični turistički rezultati od početka godine.Direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županijeVladimir Bakić istaknuo je kako su svi zakoni su prošli svepotrebne procedure.“Mogu reći da će se dosta toga promijeniti, ali neće biti naruš-en način rada i kredibilitet Turističkih zajednica. Zakon o čla-narinama u turističkim zajednicama jedan dio sadašnjih ob-veznika sada rasterećuje. To je mali iznos, ali je gesta kojom

se rasterećuje njihovo poslovanje. Taj zakon ide na pojednostavljen-je”, rekao je Bakić te dodao kako se čekaju skore izmjene i Zakona oturističkim zajednicama te Zakona o turističkoj pristojbi.Bakić je istaknuo i kako je od početka godine ostvareno povećanjebroja dolazaka i noćenja.“Od početka godine imamo 224 tisuće dolazaka što je povećanje od43 posto i 566 tisuća noćenja što je 19 posto više nego lani u istovrijeme”, rekao je Bakić.Direktor Zračne luke Dubrovnik Frano Luetić istaknuo je kako ZL bilježiosjetno povećanje broja putnika te kako je povećanje od početkagodine 30 posto u odnosu na isto razdoblje lani.Na sjednici je prihvaćena i Odluka o odobrenim potporama na Prijed-log Povjerenstva za potpore projekata prijavljenih na Javni poziv zapotpore Hrvatske turističke zajednice za regionalna i lokalna događanjai na poziv Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije tur-ističkim zajednicama za potpore događanjima u 2019. godini

U KONAVLIMA I DUBROVNIKU ODRŽAN

8. Festival Aklapela8. Festival Aklapela8. Festival Aklapela8. Festival Aklapela8. Festival AklapelaNedjeljnim koncertom sakralneklapske pjesme u dubrovačkojkatedrali završio je ovogodišnjifestival AklapelaJoš jedan bogati raspjevani klapski vikendje iza nas. Od 26.-28. travnja održao se osmidubrovački festival izvorne klapske pjesmeAklapela.Aklapela njeguje tradicionalno klapsko pje-vanje, upravo ono koje je priznato i zaštićenood strane UNESCO-a kao dio svjetske nem-aterijalne kulturne baštine. Aklapela je festi-val kojeg s uvijek uredno prate istinski zal-jubljenici u tradicionalno klapsko pjevanje.Klapska pjesma u izvedbi uglednih hrvatskihklapa po odabiru umjetničkog ravnatelja dr.Joška Ćalete, odjekivala je ne samo na kon-certnim svečanostima, nego i ulicama Du-brovnika i Cavtata.Naime, po prvi put Aklapela je gostovla uKonavlima, prvi festivalski koncert u petak26.4. održan je u očaravajućoj akustičnojcrkvi sv. Nikole u konavoskim Čilipima. Gos-tujućim klapama: Armorin (Zagreb), Mriža(Split), Grdelin (Zagreb), Oršulice (Vodice) iVinčace (Novi Vinodolski) domaćini su biledomaće klape : Skontradura i Kaše. Prvogostovanje Aklapele u Čilipima svojim rep-ertoarom i kvalitetom izvedbe ostavilo je im-presivan doživljaj na mnogobrojnu publiku,koja nam je pokazala iznimnu toplinu igostoprimstvo, što nas obvezuje da se pono-vo vratimo.

Program se nastavio u subotu 27. travnja uKazalištu Marina Držića gdje je uz gostujućeklape nastupila domaća klapa FA Linđo (Du-brovnik).Tradicionalno, posljednjeg dana festivala, unedjelju 28.4., u Katedrali Velike Gospeodržan je zajednički koncert sudionika 8.Aklapele na poklon Gradu i njegovim posje-titeljima.Aklapela je u potpunosti nacionalni glazbe-ni proizvod koji već osmu godinu zaredom

oživljava kulturnu ponudu Grada na praguturističke sezone. ‘Festival je skromna zahv-ala generacijama koje su svoje srce i piv-ačku dušu ostavili u klapskom grugu i takoje prenijeli novim generacijama kantadura ipivača’, kaže dr. Ćaleta dodavši kako vjerujeu očuvanje ovog, autohtono hrvatskogglazbenog izričaja, kao i daljnji razvoj Festi-vala u godinama koje su pred nama.

Dubrovnik PartneR

GEO GRUPA, Vukovarska 22

U sklopu izrade geodetskog projekta za stambenuzgradu na k.č. 447/2 k.o. Prijevor izrađenog nazahtjev stranke Matka i Srđana Saltarić, pozivaju sevlasnici i posjednici susjednih čestica zemlje nautvrđivanje granica i uvid u geodetski elaborat napredmetnim česticama dana 3. svibnja. u 9.00 satiili u prostorijama Ureda u Mercante centaru, 2. katVukovarska 22. Kontakt broj: 098 7654 01

GEO GRUPA, Vukovarska 22

U sklopu izrade geodetskog elaborata u svrhu provedberješenja o utvrđenju građevne čestice na k.č. 57 i k.č.49, k.o. Buići nova izmjera (č.zem. 1313, č.zem. 1231/1, k.o. Buići stara izmjera), na zahtjev stranke gosp.Miše Miloslavića, Buići 7, Buići, pozivaju se vlasnici iposjednici susjednih katastarskih čestica na utvrđivanjegranica koje će se održati 9. svibnja 2019.g. u 11:00na predmetnim katastarskim česticama. Predočenjegeodetskog elaborata biti će dana 10. 5. 2019. u 12:00sati u prostorijama ureda. Kontakt broj: 098 188 5368.

44 GlasGrada - 737 - petak 3.5. 2019.

FELJTON 276

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

Libertas sveučilište - International UniversityPostani student Libertasa - Prijavi se već danas - Tel: 020 414 111

Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1

„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkogturizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (38)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (38)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (38)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (38)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (38)Osnivanje i rad turističkih organizacija nakonDrugog svjetskog rata do Domovinskog rata1953 godine je upotpunosti prim-ijenjena uredba onovom poslovanjuu ugostiteljstvu slo-

bodnim cijenama. Tako je došlo dopovećanja obaveza privrednih orga-nizacija sezonskog karaktera. Pov-ećani prihodi privrednih organizacijau toj godini (1953) omogućili su dase djelomično stabilizira turističkaprivreda, a posebno grana ugostitel-jstva. Tako su postignuti vidni ekon-omski rezultati. Pa i ako je 1952. god-ine počeo drugi period u razvoju tur-izma ipak u 1952. i 1953. godini up-ravljanje razvojem turizma prelazidefinitivno na društvenu osnovu. U1952. ii 1953. godini osnovana su tur-istička društva i savezi do Turističkogsaveza Jugoslavije. Tako se 1952. i1953. godina smatraju početnim uobnavljanju i osnivanju turističkih or-ganizacija u drugom razdoblju uposlijeratnom razvitku našeg turizma.Osnovana turistička društva i savez,u dole navedenim mjestima, nasta-vak su starih predratnih turističkihdruštava i saveza.Turističko društvo u Dubrovnikuosnovano je 15. juna 1952. godine

od Mlina do Srebrenog, plaža i česme.Turističko društvo »Pracat« na Lopudu organiziralo jeljudstvo za uređenje mjesta i plaža. Turističko društvoSlano organiziralo je akcije za pošumljavanje goleti okonaselja, uređenje mjesta i otvaranje ugostiteljskog ob-jekta. Turističko društvo Trsteno uljepšava mjesto ipokreće pitanje otvaranja jedne gostionice. Samo 1954.godine akcijama turističkih društava zasađeno je 20.000sadnica po Dubrovačkoj rivijeri.Iz ovo nekoliko podataka vidi se da se nastavio razvojturizma ubrzanim tempom. Turistička društva osnova-na u turističkim mjestima Dubrovačke rivijere, kao novaorganizaciona snaga, okupljaju oko sebe sve zaintere-

sirane za turizam, postaju inicijatori za turističko un-apređenje svog područja. Povezanost u radu izmeđuturističkih društava i lokalnih organa vlasti omogućilaje brži razvoj turizma.Ukidanje povlastica korisnicima godišnjeg odmorasmanjio je broj domaćih posjetilaca, ali je pojačan prom-et stranih turista.Izvršena je koncentracija turističkih organizacija u Du-brovniku u jedne zgrade na Pilama kod ulaza u Starigrad. To je doprinijelo boljem i organiziranom radu.Osnovan je centralni turistički savez na Pilama.Nastavljen je proces reorganizacije mreže ugostiteljskihi turističkih privrednih organizacija u pravcu osamostal-jenja.Već 1955. godine poduzeće »Putnik« u Dubrovniku bilose razvilo u suvremeni turistički ured sa dobrim poslo-vanjem. Turistički savez i turistička društva djeluju kaoorgani inicijative. Još uvijek na njih nije bila prenesenafunkcija državne uprave na području turizma za kojunije postojao posebni organ.Turističko društvo na Koločepu osnovano je 20. juna1960. godine. Treći period u razvoju turističke privredepočinje u 1961. godini. Turističko društvo Brsečine os-novano je 15. jula 1963. godine.

sa turističkim uredom. To je biopočetak, iduće godine masovno seosnivaju turistička društva širom Du-brovačke rivijere.- Turističko društvo u Trstenom osno-vano je 19. veljače 1953. godine,- Turističko društvo u Cavtatu 20. vel-jače 1953. godine sa sezonskim tur-ističkim uredom,- Turističko društvo »Pracat« u Lopudu22. veljače 1953. godine sa se-zonskim turističkim informativnimuredom,- Turističko društvo u Šipanu 23.veljače 1953. godine,- Turističko društvo u Mlinima 27.travnja 1953. godine,- Turističko društvo u Orašcu 22.lipnja 1953. godine,- Turističko društvo u Slanom 13.oktobra 1953. godine.- Osnovan je i Turistički savez uDubrovniku 1953. godine(191,45).Turističko društvo u Dubrovnikuodmah je održalo tečaj za vodiče.Turističko društvo u Cavtatu ak-tivno učestvuje u poljepšanjumjesta. Turističko društvo Mlini usaradnji sa NO općine pokrenu-lo je izgradnju šetališta duž obale

Ulaz u hotel „Gradac“ - danasŽenski đački dom na Pilama

Ljetni restoran hotela „Gradac“ - danas Ženski đački dom na Pilama

45GlasGrada - 737 - petak 3. 5. 2019.

VIJESTI S PELJEŠCA Priredio Joško Jelavić

Prvi gosti u FaraonuDolaskom prve skupine od stotinu domaćih gostiju sposlovanjem je počeo hotel Faraon u Trpnju i timeoznačio početak ovogodišnje turističke sezone u tr-panjskoj općini. U susret sezoni u tom hotelu koji kaodruštvo s ograničenom odgovornošću posluje u sk-lopu hotelske tvrtke Hoteli Jadran u Pločama, vlas-titim su novcem, uz sređivanje okoliša obavili višemanjih radova na poboljšanju ukupne ponude. HotelFaraon najveći je turistički objekt u Trpnju u kojem seostvaruje četvrtina ukupnog prometa u trpanjskojopćini.

Pedeset druga godišnjica postupaVinogradari i vinari na jugozapadnom dijelu Pelješcakoji na padinama Postupa imaju vinograde, zasađenesortom plavac mali i od tog grožđa proizvode vrhun-sko vino postup u radnom ozračju pripremajući se zaturističku sezonu obilježavaju pedesetdrugu godišn-jicu zaštite tog vina, drugog nakon dingača zaštićenogvina u Hrvatskoj. Postup je ime ograničenog vinogra-darskog položaja površine oko 50 hektara gdje se uprosječnoj godini ubere oko tri tisuće 700 kvintalagrožđa i proizvede oko dvije tisuće i 400 hektolitaravrhunskog vina. Danas vino postup koje po svojojkakvoći spada među najcjenjenija hrvatska vina proiz-vedena od sorte plavac mali u svojim podrumima ivinarijama proizvodi i stavlja na tržište tridesetak većihi manjih vinara, vinskih tvrtki i poljoprivredne zadrugePostup u Donjoj Bandi i Dingač u Potomju.

Humanitarni koncert u JanjiniObilježavajući prvu godišnjicu osnivanja i rada, Udru-ga djece s teškoćama u razvoju i osoba s invalidite-tom „Djeca Pelješca“ sa sjedištem u Janjini 25.travn-ja u tamošnjem Domu kulture priređen je humanitarnikoncert. Nastupile su ženske klape Nava iz Orebića iDivna iz Trpnja, muška klapa Geta iz Orebića i hrvats-ka glazba Potomje. Ulaznice se nisu naplaćivale adobrovoljni prilozi namijenjeni su za rad udruge i po-moć djeci.

Sveti Marko evanđelista u PonikvamaIako mnogi Pelješčani imenom časte sv. Marka eva-nđelista, u Orebiću ih je 28. Tom je svecu na Pelješcuposvećena samo jedna manja crkva i to na zapadnojstrani zaselka Sparagovići u Ponikvama. U njoj je25.travnja misu slavio župnik župe Sv. Ivana Krstiteljau Ponikvama don Pero Pranjić a prethodno je, što jestoljetni običaj uz nazočne vjernike, blagoslovio i nji-hove baštine i polja. O drevnom običaju blagoslovpolja i mora obavio je i viganjski župnik don JosipLebo, a potom slavio misu i predvodio procesiju ucrkvi Sv. Mihovila u Vignju.

Pojačan turistički prometKako se i očekivalo, o uskršnjim blagdanima pojačanje turistički promet na Pelješcu, gdje prema podaci-ma općinskih turističkih zajednica u Orebiću i Trpnjuboravi 550 gostiju. Od toga 450 na Pelješkoj rivijeri uOrebićkoj općini i to u već otvorenim hotelima, kam-povima i u privatnom smještaju. Postupno se komple-tira i hotelska ponuda a već otvorenim hotelima Belle-vue, Aminess Grand Azur i Indijan. U subotu im sepridružio i hotel Orsan koji posluje u sklopu HTP Ore-bić. Veći posjet gostiju očekuje se ovog tjedna a međunjima i dolazak brojnih planinara koji su sudjelovalina tradicionalnom prvosvibanjskom usponu na na-jviše pelješko brdo Sv. Iliju. U stonskoj općini bilježeveliki broj izletnika, a sezona je počela 1. svibnja ot-varanjem kampa u uvali Prapratno.

Akcija darivanja krvi u KuniU organizaciji Kunovskog aktiva dobrovoljnih davatel-ja krvi, gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik iOdjela za transfuziju Opće bolnice Dubrovnika u KuniPelješkoj održana je prva ovogodišnja akcija dari-vanja krvi. Pristupilo je 18 davatelja a prikupljeno je16 doza krvi. Kunovski aktiv takve akcije organiziratriput godišnje. U prošloj je godini na tom dijelu Pel-ješca prikupljeno 36 doza krvi.

Sajam cvijeća u TrpnjuU organizaciji Turističke zajednice općine Trpanj,27.travnja se na Trpanjskoj obali održao sajamcvijeća. Za svaku kupljenu lončaricu i sadnicu jednase dobila na dar, a dio sadnica namijenjen je za sad-nju i ukrašavanje javnih površina.

Uskrsni koncert Stonske glazbeU prigodi uskrsnih blagdana, a ususret obilježavanjudevedesete godišnjice osnivanja i djelovanja Stons-ka glazba pod ravnanjem svog kapelnika DraženaLaskača 28. travnja je u župnoj crkvi Sv. Vlaha uStonu održala Uskrsni koncert. To je bila i dobrapriprema stonskih glazbenika koji će u organizacijihrvatske matice iseljenika i hrvatske zajednice u tali-janskoj pokrajini Veneto od 03. do 05. svibnja u Pa-dovi sudjelovati na 13. /trinaestom/ susretu Hrvatakoji žive u Italiji.

Hit komedija „Nije u šoldima sve“„Nije u šoldima sve“ – naziv je hit komedije koja je usubotu, 27. travnja izvedena u Kneževom dvoru uStonu u organizaciji Turističke zajednice OpćineSton. Autor komedije ujedno i izvođač je VelimirPšeničnik-Njirić, kojega Stonjani pamte kao Matišuu komediji „Rodijaci“.

Predavanje u StonuU sklopu proslave 25. obljetnice obnoviteljskog radaogranka Matice hrvatske u Stonu, u Narodnojknjižnici Ston 26.travnja je predavanje o obalnoj to-ponimiji stonskog područja održala doktoricaznanosti Krešimira Gudelj, rođena Stonka koja kaoprofesorica hrvatskog jezika radi u Imotskom.

25. godišnjica obnavljanjaogranka Matice hrvatske StonSvečanom sjednicom ogranka Matice hrvatske Stonkoja je održana u vijećnici stonske općine završenoje višednevno obilježavanje 25. godišnjice njegovogobnavljanja i uspješnog djelovanja kao neizostavnogsudionika u kulturnom i društveno političkom životustonske općine. Izvještaj o radu Ogranka od obnav-ljanja 1994. godine do današnjih dana i o ostvaren-im projektima podnijela je članica predsjedništva pro-fesorica Dalija Ficović Franušić, dok je predsjednikogranka Josip Stepić posebno istaknuo izdavačkudjelatnost u sklopu koje je u proteklih 25 godina ob-javljeno 11 zapaženih knjiga i znanstvenih radova oStonu i njegovoj bogatoj povijesti. Usporedbe radi,do ponovnog osnivanja ogranka Matice hrvatske uStonu je tiskana samo jedna knjiga i to 1973. - Zbornikradova u prigodi obilježavanja 650. obljetnice izgrad-nje Stona. Prema njegovim riječima, zahvaljujući raduogranka, obavljena je restauracija vrijednih crkvenihslika i relikvija a u organizaciji ogranka održane su ibrojne kulturne priredbe, a već tri godine održava sei škola crtanog filma za školsku djecu. Zahvalio je ina financijskoj i materijalnoj pomoći općine Ston.

Klupsko natjecanje u udičarenjuU organizaciji pomorsko-športske udruge Peliška je-dra u akvatoriju s južne strane Pelješca istočno odOrebića održano je klupsko natjecanje u udičarenjus brodice. Sudjelovalo je 9 ekipa sa po dva člana iulovljeno oko 12 kilograma ribe. Prvo mjesto osvojilaje ekipa u kojoj su bili Niko Marušić i Ante Vidulin,drugi su Antun Fabijanić i Ante Stanković, a treći Kar-lo i Joško Glavaš. Najveću ribu arbula ulovio je NikoMarušić.

Na jugozapadnom dijelu Pelješcaboravi više od 800 gostijuTuristički radnici na pelješkoj rivijeri više su negozadovoljni rezultatima turističkog prometa u dosadaš-njem tijeku turističke predsezone. Prema podacimaTurističke zajednice općine Orebić sada na jugoza-padnom dijelu Pelješca boravi više od 800 gostiju.Većina ih boravi u hotelima Bellevue, Amines GrandAzur i Indijan, a potkraj prošlog tjedna pridrućžio imse i hotel Orsan koji posluje u sklopu HTP Orebićugostivši veću skupinu engleskih turista, te planinareiz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dobro posluju iotvoreni kampovi, a sve je više gostiju i u objektimaprivatnog smještaja.

Prvosvibanjski uspon na najvišepelješko brdo Sv. IlijuU planinarskom društvu Sv. Ilija u Orebiću sve je bilospremno za tradicionalni prvosvibanjski uspon nanajviše pelješko brdo Sv. Iliju. Prethodno su uređenei očišćene planinarske staze i prostor okupljanja nadonjoj planinarskoj kućici. Uspon na 961 metar viso-ko brdo počeo je u jutarnjim satima iz dva smjerapreko Bilopolja i Nakovane. Sudjelovalo je više od300 sudionika a domaćim planinarima pridružili suse i brojni ljubitelji planinarenja iz Dubrovnika, Splita,Korčule i drugih peljeških mjesta, kao i inozemni plan-inari, najviše iz Slovenije i Bosne i Hercegovine, kojisu za tu prigodu doputovali na pelješku rivijeru a veći-na ih boravi u hotelima u Orebiću. Za sigurnost sudi-onika uspona uz članove planinarskog društva brinulisu se pripadnici stanice Hrvatske gorske službespašavanja u Orebiću, a svi su po lijepom običaju bilipočašćeni grahom i pićem.

40. godišnjica pomorsko-športske udruge ‘Peliška jedra’Na svečanoj sjednici pomorsko-športske udruge‘Peliška jedra’ u Orebiću održanoj 29.travnja u pov-odu obilježavanja 40. godišnjice osnivanja i radadodijeljena su pojedinačna i kolektivna priznanja zadoprinos u radu udruge. Za pomoć i podršku u raduudruge priznanje su dobili općina Orebić, TZ općineOrebić, tvrtka Antunović Viganj d.o.o. i obrt Tin An-tunović, za promicanje imena Peliških jedara kapet-an Zdravko Šabić i Darko Prižmić, a za izvanrednozalaganje u radu udruge Ante Vukman, Joško Žmikići Miro Balov. Priznanja i plakete dobitnicima je uručiopredsjednik udruge Petar Krističević koji se prethod-no ukratko osvrnuo na dosadašnji rad Peliških jedarai njeno mjesto u pomorskom životu i njegovanju po-morske tradicije orebićkog kraja. Posebno je istakn-uo izgradnju lučice i sudjelovanje u organizaciji usuradnji s jedriličarskim društvom Orsan u Dubrovni-ku južnodalmatinske jedriličarske regate koja će seove godine početkom kolovoza održati 39. put. Usklopu udruge uspješno djeluju jedriličarska sekcijakoja organizira natjecanja u jedrenju na dasci i ronilač-ka sekcija.

46 GlasGrada - 737 - petak 3.5. 2019.

Priredio:Damir Račić

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX.STOLJEĆA

Sanitetska služba pri vatrogascimaSanitetska služba pri vatrogascimaSanitetska služba pri vatrogascimaSanitetska služba pri vatrogascimaSanitetska služba pri vatrogascima(Osnutak hitnog prijevoza u Dubrovniku)(Osnutak hitnog prijevoza u Dubrovniku)(Osnutak hitnog prijevoza u Dubrovniku)(Osnutak hitnog prijevoza u Dubrovniku)(Osnutak hitnog prijevoza u Dubrovniku)Kad god se u Dubrovniku pojavi kakav požar svak iskazujepotrebu u negodovanje da u Dubrovniku ne postoji vatrogasnodruštvo. Uistinu sramota je da u gradu gdje žive 12.000stanovnika sa kakvih trideset raznovrsnih društava, na čelu imdvije glazbe, nema vatrogasno društvo ili bolje ne može dafunkcionira jer to društvo opstoji već od godine 1901., ali jevećina (članova) Općinskog vijeća, a na usta vijećnika Boža

Mičića, izjavila da je to jedan luksuz (!)

O osnivanju i problemima DVD-a u Du-brovniku slijedi veći broj novinskih iz-vješća. Osobnog sam mišljenja da bise dubrovačkim vatrogascima trebaloposvetiti znatno detaljnije istraživanje iopširniji povijesni prikaz, od osnutka(1902.) pa do početka II. svjetskog rata.U tom razdoblju naši vatrogasci prola-zili su kroz razne poteškoće, nespora-zume pa čak i međusobnih optužbi kojesu završile na sudu.„Crvena Hrvatska“ od 11.1.1902. g; broj2. DOBROVOLJNO VATROGASNODRUŠTVONamjesništvo je dozvolilo, da seustanovi u našem gradu dobrovoljnovatrogasno društvo. Sutra će biti u 10sati prije podne u prostorijama Hrvatskeopćinske glazbe skupština na kojoj ćese društvo konstituirati.Iako su pravno registrirani (DVD) i nemasumnje da su i intervenirali kod požara,ipak su im bila uskraćena novčana sred-stva u svezi nabavke najosnovnijeopreme.„Prava Crvena Hrvatska“ od20.10.1906. g; broj 84. VATROGASNOJE DRUŠTVO „LUKSUZ“Kad god se u Dubrovniku pojavi kakavpožar svak iskazuje potrebu u negodo-vanje da u Dubrovniku ne postoji va-trogasno društvo. Uistinu sramota je dau gradu gdje žive 12.000 stanovnika sakakvih trideset raznovrsnih društava, načelu im dvije glazbe, nema vatrogasnodruštvo ili bolje ne može da funkcionirajer to društvo opstoji već od godine1901., ali je većina (članova) Općinskogvijeća, a na usta vijećnika Boža Mičića,izjavila da je to jedan luksuz (!). Da širapublika saznade cijeli historijat, evo gadonosimo a da na taj način operemodonekle ljagu, koje trpi cijelo gragjan-stvo bez razlike stranaka. (Jer kad komekuća gori vatrogasac ne pita je li u Hr-vata, Srbina, Talijanaša, već trči da iz-vrši svoju dužnost.) Godine 1901.buknuvši požar (u ulici) za svetimRokom u g. N. Srinčića, gdje je naniovelike štete a Božja sreća da nije ciograd izgorio, svak je govorio o potrebivatrogasnog društva. Gosp. Dr. Man-dolfo ondašnji općinski predsjednik uzestvar na srce te pomoću nekih mlagjihsila započe da ostvari to toli(ko) human-itarno potrebito društvo. Ustav(pravilnik) bi učinjen, namjesništvo od-lukom Br. 39449. (od) 27.12.1901. dade„nulla acta“, pisalo se je osiguravajućimdruštvima za pripomoć, koja hvalevr-ijedno svi pristadoše. Pošto bi sazvanaskupština koja imenova upravu sa pred-sjednikom grofom Caboga, ovazapočne svoje djelovanje kupljenjemčlanarine, istodobno u društvu nekojegospode, vatrogasci od više godina, (saiskustvom – nap. D.R.) utanačiše spravenajpotrebitije za početak koje su imalekupiti kod tvrtke R. A. Smekal Zagrebuz plaćanje na obroke po 100 Kr.mjesečno počavši od 1.1.1903.Naravno da društvo nije imalo kapitala

Bez obzira je li riječ o nekoj radnoj orga-nizaciji, državnoj ustanovi, društvu, udruzi,klubu, vjerujem, da je u gotovo svim sluča-jevima poznato koje je godine netko počeosa proizvodnjom, radom, određenim profe-sionalnim ili amaterskim djelovanjem i/ili ak-tivnostima. Godina osnutka najprije namgovori o dugovječnosti (dužini tradicije), štoje naročito važno kod proizvođača iliuslužne djelatnosti, jer predstavlja održanjekvalitete i duge uspješnosti rada određenetvrtke bilo da je u državnom ili privatnomvlasništvu. Godina osnutka također je poka-zatelj kad se navršava određeni jubilej. Uo-bičajeno je da se kod jubileja organizira pri-godna svečanost, skupovi i drugi vidoviobilježavanja obljetnice. Poneko objavi i pri-godnu monografiju. Za objavljivanjemonografije potrebno je na vrijeme osigu-rati jednog ili više autora koji će pregledatisačuvani arhivski materijal i istražiti drugeizvore, a to nije nimalo jednostavan posao.Naravno, da i novac za tu namjenu igravažnu ulogu kojeg treba planirati.U nastavku bit će riječi o jednoj neophod-noj suvremenoj ustanovi koja je veomavažna u spašavanju ljudskih života. Radi seo hitnoj medicinskoj pomoći, preciznije pr-ijevozu sanitetskim vozilom. Nevjerojatna ječinjenica da hitna pomoć, tj. prijevoz, unašem gradu nije bio organiziran u sklopubolničke službe, i relativno kasno je osno-vano. To bi značilo da su se građani moralisami snalaziti, kako su znali i umjeli, kakobi teško bolesnu ili unesrećenu osobu štoprije prevezli do bolnice. Hitna pomoć unašem gradu osnovana je pri jednoj drugoj,ali također važnoj ustanovi. čiji su članovipočetkom XX. stoljeća djelovali kao dobro-voljno vatrogasno društvo, o čemu će bitiviše informacija u nastavku napisa. Najprijeo osnivanju sanitetskog odsjeka, tj. prijevo-za vozilom hitne pomoći. Lokalna tiskovinaizvještava dubrovačku javnost sljedećimnapisom.„Narodna Svijest“ od 10.5.1939. g; broj 19.SANITETSKI ODSJEK VATROGASNEČETEPočinje obavljati permanentnu sanitetskuslužbu u nedjelju 14. o. mj. u naročitim(posebnim) prostorijama kod vatrogasnogspremišta. Za sve nesretne slučajeve i boles-ti, osim smrti vatrogasno ljudstvo i sanitets-ki automobil stoje gragjanstvu na raspola-ganju u svako doba dana i noći, uz odgo-varajuću odštetu (novčanu naknadu) poutvrgjenom cjeniku. Broj telefona sanitetskeslužbe je 223. Mi sa svoje strane pozdravl-

jamo početak rada toli(ko) potrebnog sani-tetskog odsjeka u našem gradu. Broj tele-fona za vatrogasce je 222.Zanimljiva je činjenica, iz navedenog teks-ta, da je pratnju činilo „vatrogasno ljudst-vo“, a ne stručno medicinsko osoblje kojeje na licu mjesta trebalo pružiti prvu pomoć.„Narodna Svijest“ od 17.5.1939. g; broj 20.SANITETSKI ODSJEK VATROGASNE ČETEOtvoren je na svečani način u nedjelju 14.o. mj. prigodom proslave sv. Florijana, zaš-titnika vatrogasaca. U 10 sati bila je sv. Misau crkvi sv. Vlaha, a (u) 11 otvor sanitetskogodsjeka. Predsjednik čete ing. Dražić u svomgovoru pozdravio je sve prisutne, odaopriznanje i izručio nagradu Općine od Din.1.000 gospodinu Franu Slaviću za odvažnoi uspjelo spašavanje Špira Dorovića na Bon-inovu. (Je li dotična osoba htjela izvršiti sui-cid pa je zapela među granama ili mu jesamo pozlilo, ostaje nejasno – op. D.R.) Od-likovano je nekoliko vatrogasaca, a novi čl-anovi položili su zakletvu. Uprava je poka-zala uzvanicima novo uregjene prostorijeSanitetskog odsjeka. G. Dražić je u svomegovoru rekao, da će se siromašnima ukazi-vati pomoć besplatno, a imućnijim uz mini-malnu odštetu (novčanu naknadu). Bilo jejoš nekoliko govora. Gosp. B. Hope odao jepriznanje g. R. Bracanoviću, čijom jezaslugom nabavljen sanitetski auto. Uzvan-icima je priregjena mala zakuska.Bilo koje društvo (skup, grupa građana kojepovezuje isti cilj ili zajednički interes) moževolonterski djelovati, ali dok se ne upiše u„registar“ društvo pravno ne postoji. Nakonsazivanja skupštine, članovima se određu-ju konkretna zaduženja, usvaja se pravilniki druge značajke društva. To je ukratkoopisan službeni početak djelovanja društ-va. Napredak će zavisiti od nekoliko raznihčimbenika. Pored velikog entuzijazma,primjerenog prostora za rad, uvijek su nov-ci među važnim čimbenicima, bilo kojom seaktivnošću članovi društva bave. U početkudjelovanja moguće su razne manje ili većobjektivne poteškoće. Međutim, najveći jeproblem u daljnjem radu, kada se umiješa-ju nečiji politički ili karijeristički interesi. Tose upravo događalo s Dobrovoljnim vatro-gasnim društvom u našem gradu. Važno jenapomenuti, da je prije osnivanja DVD, napožarište je izlazila vojska, a požar su gasilii građani koji bi se zatekli, odnosno više suiznosili i spašavali imovinu kako bi šteta bilašto manja. (Prisjetimo se jedne TV epizodeiz serije „Velo misto“ o načinu „spašavan-ja“.)

47GlasGrada - 737 - petak 3. 5. 2019.

te dne 25.4.1902. obrati se istoj općini (kojapo ustavu postala bi vlasnica u slučaju ra-sula) molbom da Općinsko Upraviteljstvoudijeli pripomoć ili barem garanciju pra-ma tvrtki Smekal za dobaviti prve najpo-trebitije sprave, ali (slušajte) u sjedniciopćinskog Vijeća diže se općinski vijećnika današnji paša Božo Mičić, te pošto jeDobrovoljno vatrogasno društvo jedan„luksuz“, predlaže da se odbaci molba!!! Inaravno, mameluci (preneseno: odanesluge koje slušaju bez pogovora – nap.D.R.) prije dogovoreni većinom glasovaodbaciše molbu!!! Sada neka cijela publi-ka (javnost) bez razlike stranaka prosudivelikodušno djelo Općine dubrovačke, načelu joj (kojoj je) velikodušni g. Dr. PeroČingrija.(Op. ured. Možda bi se moglo opet poku-šati pitati gospare.)„Prava C. H.“ od 19.1.1907. g; broj 97.ŠTO JE SA VATROGASNIM DRUŠTVOMNazad nekoliko vremena redarstveni pov-jerenik Medini poslao je pozivnicu „a vis-ta“ nekijem vigjenijim radnicima u gradu,da bi dogovorno izjavili potrebiti trošak zaosnutak Dubrovačkog vatrogasnog društ-va. Pošto izjaviše, odredivši trošak za na-jpotrebitije sprave, Medini ih otpusti na-dodavši da će ova stvar biti stavljena predprvu sjednicu općinskog Vijeća. Već je dosada nekoliko općinskih sjednica prošlo,ali još se ne vidi taj dnevni red sa ovomtočkom. S toga pitamo, što je sa tim pi-tanjem? Nek Općina pripusti slobodnomegragjanstvu tu inicijativu, obećajući pripo-moć, pak će vidjeti da će se ovo veomapotrebno društvo ustanoviti.Svakome je jasno da se najprije mora sv-ladati teoretska obuka, a onda naučenoznanje primjeniti na praktičnoj vježbi. Čl-anovima dobrovoljnog vatrogasnogdruštva nedostajalo je oboje, pa je kodnjihove intervencije uočeno mnogo pro-pusta i nesnalaženja. Osim toga, prikl-jučak na „javni hidrant“ nije bio moguć,jer nisu raspolagali sa ključem s kojim biotključali vratašca(?) na istom.„Prava C. H.“ od 12.10.1907, g; broj 138.POŽARU nedjelju uvečer bio je buknuo požar upeći g. Mata Brbore, ali je ubrzo bilo svepogašeno, jer se je odmah zaskočilo a i stoga što je peć pod čvrstim svodom, paknije vatra mogla prodrijeti na tavan kuće.Tom zgodom su za prvi put izašli vatro-gasci sa novom štrcaljkom. Osim nekihiznimaka imalo bi im se mnogo togaprigovoriti, ali opet nijesu ni vatrogascikrivi, jer bi im općina imala davati poduča-vanja i moralo bi im se odrediti jednozgodno mjesto za školu (teoretskuobuku). Kad su pak trčali po ključ za otvor-iti vodu, odgovor je glasio: „Ključ je ukomesara“. Lijep zaista „red“! Tako bi semogao i cijeli grad užeći dok bi se našlokomesara Medini(ja), jer može gdjekadbiti i odsutan. To se ne bi smjelo dogag-jati, jer za sve valja predvigjeti, a ne izadažda tražiti kišobran!„Prava C. H.“ od 26.10.1907. g, broj 140.VATROGASCI

U nedjelju po podne za prvi su put izašliopćinski vatrogasci u uniformama, teodoše put sv. Jakova na vježbanje.„Prava C. H.“ od 23.5.1908.POŽARU ponedjeljnik je na Lopudu buknula vatrau šumi, koju Lopugjani nijesu mogli utr-nuti, jer obuhvaćala sve to više maha; raditoga obratiše se našoj općini za pomoć,koja im je poslala naše vatrogasce. Za-tim pozvaše u pomoć i Domobranstvo izGruža koje se je odma odazvalo i u dvaputa otišlo oko 200 Domobranaca. Takoje pošlo za rukom vatru utrnuti, i u četvr-tak pred večer povratiše se u grad. Koli-ko Domobranci toliko i vatrogascizaslužuju svaku pohvalu.„Crvena Hrvatska“ od 17.6.1908. g; broj49.NAŠI VATROGASCIMjesno vatrogasno društvo lijeponapreduje pod svojim zapovjednikom g.Diegom Vuletić(em). Općina je društvuuredila lijepu vojarnu (prostoriju) u jednojod bivših vojničkih spremišta prema crkviDominikanaca. Uvijek po noći naizmjen-ice po jedan vatrogasac spava(!) u vojar-ni, da u slučaju vatre uzmogne odmahalarmirati svoje drugove. (Ostali članovidobrovoljnog vatrogasnog društva spava-ju u svojim kućama u Gradu, a „dežurni“ih alarmira vatrogasnom trubljom! – nap.D.R.) U nedjelju rano u jutro vatrogascisu činili pokuse s novom štrcaljkom.Pokusi su izvrsno uspjeli.Kako je izgledala u stvarnosti jedna inter-vencija dubrovačkih vatrogasaca može sevidjeti iz sljedećeg novinskog izvješća, alii glasine koje su pri tome nastale.„Crvena Hrvatska“ od 17.10.1908 g, broj84. OGANJ U VRTU POKRAJINSKEBOLNICEU srijedu večer oko 8 sati zatrubjela jetrublja poznati znak da je negdje vatra,pa se pozivlju vatrogasci da se sakupe.Svijet se na Placi uskomešao. Pitaju jedandrugoga: gdje gori, što se je užeglo. –Gori ošpedo – neko reče i za čas se pro-sulo po gradu, da bolnica gori. S tomvijesti i komenti (komentarom), počela sui pridodavanja. Tako se je moglo čuti daje bolnica u plamenu, da su bolesnicinapola goli izletjeli vani, a neki, da su čaku plamenu poginuli.Međutim, na glas da gori bolnica neki po-trčaše na poljanu od Jezuita, misleći dagori vojna bolnica, a kad se uvjeriše dasu se prevarili, odoše put Pila.Uto se vatrogasci bijahu sakupili, obukli iuzeli svoje alate. Uputiše se, ali ne dođošeni do po Place, kad im dođe naredba dase povrate, jer da je vatra već ugašena.Užeglo se je bilo nešto suhe trave i grml-je u bašti bolnice sa strane mrtvačnice,pa su to za po sata poslužnici i koludrice(časne sestre) pogasili.Kako je izvršena pretvorba nekretninatijekom obrambenog Domovinskog rata,dobro je poznato. Za hrvatsko sudstvo toje stavljeno „ad acta“ (među spise, odnos-no u koš!) Jedno sasvim suprotno postu-panje od strane dubrovačke općine, zavrijeme austro-ugarske vladavine, objav-ljeno je u lokalnoj tiskovini tijekom trajan-

ja I. svjetskog rata. Oštećeni vlasnici šumazbog požara kojeg su uzrokovale iskre izlokomotive mogli su podnjeti zahtjev zanadoknadu štete. Je li tako bilo i tijekom„stare“ i „nove“ Jugoslavije nije mipoznato.„Prava C. H.“ od 17.10.1908. g; broj 191.VATROGASCIU subotu večer bilo je ovdje na prolaskunekoliko kotorskih vatrogasaca na putuza Split, da sudjeluju (na) proslavi 25-go-dišnjice opstanka vatrogasnog društva uSplitu (osn. 1883 .g.). Tako imadosmo pri-gode vigjeti crne lijepe uniforme kotorskihvatrogasaca, a naši vatrogasci će ovezime hoditi u – bijeloj telerusi! Tako ćebarem strancima dokazivati da im je (i)po najvišoj zimi i ledu – vrućina!Prvo spominjanje ručnog aparata za gaš-enje požara, a vjerojatno i njegova prvajavna uporaba kod gašenja požara.„Prava C. H.“ od 24.12.1910. g; broj 305.POŽARU ponedjeljak po podne buknula je vatrau magazinu jestvina Andrića Pauta u ulici„Izmegju bačvara“ (današnja ulica OdPuča). Megju ostalim koji priskočiše,zaslužuje osobito pohvalu g. Luko Kopriv-ica činovnik mjesne Hrvatske pučke šte-dionice, koji je obazirući se na vlastiti životni na šta drugo skoči u vatru i tako izbaviod stalne (sigurne) smrti malog JovaKužmana, šegrta Andrićeva. Takovo ple-menito djelo zaslužuje svako priznanje ipohvalu. Takogjer zaslužuje pohvalu g.Alberto Miotto koji je priskočio sa vrlo us-pješnim aparatom „Optimus“ te šnjimubrzo vatru utrnuo, inače bilo bi se sa štr-caljkama (vlasniku) velike mu štete nanije-lo, pa je to najbolji dokaz da zaslužujesvakome preporučiti aparat „Optimus“.„Prava C. H.“ od 13.9.1913. g; broj 446.POŽARU četvrtak pobjed nastao je prilično jakpožar u najgornjem spratu jedne kuće uulici „Izmegju Polača“. Sreća je da se jena vrijeme opazilo, te (uz) pomoć osobi-to redara Roščića i Pedrini(a), braće To-lentino, P. Perića i ostalih, a u to hvalevr-ijedno dotrčašće vojnici i vatra bješeubrzo utrnuta. Šteta je kako čujemo oko3.000 kruna. Kuća je osigurana kod društ-va „Assicurazioi generale“, a pokućstvokod „Riunione Adriatica“.I ovom prigodom opazilo se je, da mjes-no „vatrogasno društvo“ opstoji – na pa-piru. I tu kao da bi se obistinila ona – uveče trista, u jutro ništa! Da je ovaj požaru noći buknuo bio bi pretvoren u pepeočitav niz kuća. A koliko li je bilo pisanije o„ustrojenom“ vatrogasnom društvu! Kaošto smo već jednom iznijeli, od naših seradnika i ne može zahtjevati da svoje rad-nje napuštaju, živote pogibiji izlažu, odije-la i crvelje troše, pa im se sve to ne priznaniti najmanjom odštetom, kao što nijesuniti novčića primili za sva duga dana i dvijenoći što su u teškom radu i pogibiji biliproveli na Lopudu, kad je onamo haraošumu strašan požar. (vidi tekst od23.5.1908. – nap. D.R.)

Nastavlja se

48 GlasGrada - 737 - petak 3.5. 2019.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT

OD 2. DO 5.SVIBNJA U ČIBAČI

Na Talent kupuNa Talent kupuNa Talent kupuNa Talent kupuNa Talent kupu54 ekipe54 ekipe54 ekipe54 ekipe54 ekipeNa 6.Talent kupu, u organiza-ciji NK Župe dubrovačke, oveće se godine u Župi du-brovačkoj od 2. do 5.svibnjanatjecati čak 54 ekipe iz nekoli-ko zemalja! To je rekordan brojekipa. Prošle godine u kategorijirođeni 2005. i mlađi pobjednikje bila ekipa Fair Play Ohrid,koja je bila najbolja u kategorijirođeni 2007. i mlađi. U kategorijirođeni 2008. i mlađi prva je bilaŽupa dubrovačka, u kategorijirođeni 2009. i mlađi najbolji jebio GOŠK Dubrovnik 1919., au kategoriji rođeni 2010. i mlađiAdriatic iz Splita.

ITF TURNIR U SUBOTICI

Prvi naslov za Luciju ĆirićPrvi naslov za Luciju ĆirićPrvi naslov za Luciju ĆirićPrvi naslov za Luciju ĆirićPrvi naslov za Luciju ĆirićBagarićBagarićBagarićBagarićBagarić15-godišnja dubrovačka tenisačica Lucija ĆirićBagarić je igrajući u paru s Rumunjkom SilviomMariom Costache, osvojila ITF turnir u Subotici, uuzrastu do 18 godina. To je Dubrovkinji i prvinaslov na ITF-ovom turniru. Ćirić Bagarić i Cos-tache su sa četiri pobjede stigle do finala. U polu-finalu su pobijedile prve nositeljice, Mađaricu LuceJanosi i Slovakinju Yvonn Zuffova sa 6:4 i 6:1. Ufinalu su pobijedile bez borbe Slovakinje MartinuMarusinovu i Saru Suchankovu, jer se Marusino-va ozlijedila. U Subotici je nastupila i Mia Rae Vićankoja je s tri pobjede u pojedinačnoj konkurencijidospjela do četvrtfinala u kojemu je izgubila odTijane Sretenović iz Srbije.

VATERPOLO - I.B HRVATSKA LIGA

KPK - BellevueKPK - BellevueKPK - BellevueKPK - BellevueKPK - BellevueCrodux 8:7Crodux 8:7Crodux 8:7Crodux 8:7Crodux 8:7KPK je u 13.kolu u Korčuli pobijedio ekipuBellevue Croduxa 8:7, koja je već ranije osig-urala naslov. Ovo je i prvi poraz Dubrovča-na u ovogodišnjem prvenstvu.Frano Radovanović i Ante Radovanović supostigli po tri pogotka za KPK, a Petar Te-deschi dva.Za bellevue je Ivan Špetić dao četiri a pojedan su postigli Tihomil Vranješ, ToniPaskojević i Boris Ivaniš.Za KPK, kojeg je u ovoj utakmici vodio Lo-vor Lozica, još su igrali: Andrija Botica (16obrana), Toni Mozara, Vinko Radovanović,Frano Filippi, Marin Šegedin, Viktor An-tunović, Marijan Duhović, Domagoj Čale,Franko Fabris, Danijel Caktaš i Marin Čum-belić.Za Bellevue Crodux, pod vodstvom MarkaIvekovića, još su igrali: Antun Knez (13 obra-na), Ivan Jurić, Đivo Bobić, Nikša Marković,Emilio Tullio, Leo Bogdanović, Bruno Vran-ješ, Nikola Sršen, Toni Sambrailo i MaroGigović.KPK je već zaključio svoj nastup, dok Belvi-jaši imaju još odigrati susret sa Osijekom.Bellevue Crodux je prvi sa 28 bodova, dru-gi je KPK sa 22 i td.Pobjednik turnira „Tomo“, koji se održavau spomen na legendarnog trenera JugaToma Udovičića, u uzrastu do 12 godina,je ekipaJadrana Carine Herceg Novi, dok je u uzras-tu do 14 godina pobijedila talijanska RomaVIS Nova.Nastupilo je po 24 momčadi u oba uzrasta.U šest dana odigrano je 150 utakmica.

VATERPOLO - TURNIR „TOMO“ U DUBROVNIKU ZA UZRASTE DO 12 i 14 GODINA

Pobjednici Jadran Carine Herceg Novi i Roma VIS NovaPobjednici Jadran Carine Herceg Novi i Roma VIS NovaPobjednici Jadran Carine Herceg Novi i Roma VIS NovaPobjednici Jadran Carine Herceg Novi i Roma VIS NovaPobjednici Jadran Carine Herceg Novi i Roma VIS Nova

VESLANJE (SENIORI)- POVIJESNA MEDALJA ZA NEPTUN

Lovro Čondrić i Toni Crnjak u dvojcu na pariće prvaci HrvatskeLovro Čondrić i Toni Crnjak u dvojcu na pariće prvaci HrvatskeLovro Čondrić i Toni Crnjak u dvojcu na pariće prvaci HrvatskeLovro Čondrić i Toni Crnjak u dvojcu na pariće prvaci HrvatskeLovro Čondrić i Toni Crnjak u dvojcu na pariće prvaci HrvatskeVeliki uspjeh postigli su veslači Neptuna Lovro Čondrić i Toni Crnjak, koji su u konkurenciji lakihseniora u dvojcu na pariće, postali prvaci Hrvatske. Ovo je za Neptun povijesni uspjeh - osvojenaje prva seniorska državna medalja, otkako je Hrvatska samostalna država. Trener je Pavo Bečić.Veslali su brže od sedam minuta, oko 6.50. Pola minute brže nego u prednatjecanju - podsjetio jeBečić. Korak do medalje ostali su Pero Kukuljica i Toni Perović u dvojcu na pariće. Neptun jeosvojio medalju i na veteranskom prvenstvu Hrvatske. Maro Storelli je u konkurenciji veterana od35 do 40 godina bio drugi u skifu.

I. HRVATSKA RUKOMETNA LIGA - JUG

A sada - slavlje uA sada - slavlje uA sada - slavlje uA sada - slavlje uA sada - slavlje usubotu!subotu!subotu!subotu!subotu!Rukometaši Dubrovnika izgubili su u pret-posljednjem, 21.kolu u gostima od RibolaKaštele 25:24, i to pogotkom primljenim uposljednjoj sekundi. No, unatoč porazu Du-brovčani su već ranije osigurali naslov prva-ka i od iduće sezone će igrati u najelitnijemrazredu hrvatskog rukometa - Premijer ligi.U posljednjem kolu RKHM Dubrovnikdočekuje Karlovac. - Vidimo se u subotu, 4.svibnja, u 19.30 sati u Gospinom polju nazadnjoj utakmici sezone pa da skupa pro-slavimo naslov prvaka! - stoji u pozivu Ruko-metnog kluba hrvatske mladeži Dubrovnik.

III.HRVATSKA NOGOMETNA LIGA

Bod GOŠK-u u Klisu, Cicijelj prviBod GOŠK-u u Klisu, Cicijelj prviBod GOŠK-u u Klisu, Cicijelj prviBod GOŠK-u u Klisu, Cicijelj prviBod GOŠK-u u Klisu, Cicijelj prvistrijelac ligestrijelac ligestrijelac ligestrijelac ligestrijelac ligeRezultati 25.kola: Uskok - GOŠK 1:1 (Baldo Cicijelj), Neretva -Neretvanac 1:0 (Adel Ajkunić), Hrvace - Jadran LP 1:1 (IvanRaič), Zmaj Blato - Primorac Biograd 1:1 (Marko Vrkić), Ura-nia - Split 0:0, Kamen - Croatia 2:0, Zagora - Imotski 3:1, Pri-morac 1929. - Junak 2:1.Baldo Cicijelj iz GOŠK-a je sa 18 pogodaka prvi strijelac ligePoredak: 1. Uskok 44 boda (+18), 2. Primorac (B) 44 (+16),3. Junak 44 (+14), 4. Croatia 43 (+5), 5. Kamen 41 (+8), 6.Urania 40 (+6), 7. Jadran LP 37 (+17), 8. Hrvace 37 (+3), 9.Neretva 36 (+7), 10. GOŠK Dubrovnik 1919. 35 (+5), 11. Neret-vanac 29 (-13), 12. BŠK Zmaj 29 (-25), 13. Zagora 26 (-16), 14.Primorac 1929. Stobreč 24 (-15), 15. RNK Split (kažnjen sa 6bodova) 23 (+3), 16. Imotski 19 (-29).U 26.kolu u subotu, 4. svibnja, igraju: GOŠK Dubrovnik 1919.- Kamen, Jadran LP - BŠK Zmaj, Primorac (B) - Neretva, Junak- Zagora, Imotski - Urania, RNK Split - Uskok. Nedjelja, 5. svib-nja: Neretvanac - Primorac 1929., Croatia - Hrvace.

Jadran Carine je u finalu kategorije do 12 god-ina sa 12:5 pobijedio Pallanuoto Salerno, dokje treće mjesto osvojila Zero9 Roma, koja je s10:6 dobila Primorca iz Kotora. Jug CO je uutakmici za peto mjesto savladao sa 8:6 beo-gradski Partizan, Cavtat je poražen s 8:3 odzagrebačke Mladosti u utakmici za 19. mjesto,a Jug CO II je izgubio s 8:0 od SV NRW u utak-mici za 23. mjesto.U kategoriji do 14 godina Roma VIS Nova jedobila splitski Jadran s 10:7, a u utakmici zatreće mjesto Jug CO je sa 10:8 bio bolji odSzolnokia. KPK je u utakmici za 23. mjesto sav-

ladao Nireas s 8:2.Strahinja Gojković i Luca Provenziani, igračipobjedničkih momčadi, Jadran Carine HercegNovi odnosno Roma VIS Nova, ponijeli su tro-fej za najboljeg igrača ‘Ivo Ivaniš’.Turnir do 12 godina, najbolji igrač: StrahinjaGojković (Jadran Carine Herceg Novi), najboljivratar: Daniele Garletta (Pallanuoto Salerno),najbolji strijelac: Maxim Cseh (Szolnoki).Turnir do 14 godina, najbolji igrač: Luca Proven-ziani (Roma VIS Nova), najbolji vratar: Tomis-lav Stričević (Jadran Split), najbolji strijelac:Balša Vučković (Primorac Kotor).

VATERPOLO - DOIGRAVANJE ZAPRVAKA HRVATSKE

U finalu Mladost-U finalu Mladost-U finalu Mladost-U finalu Mladost-U finalu Mladost-Jug COJug COJug COJug COJug COJugaši su s dvije pobjede nad splitskimJadranom ušli u finale prvenstva Hrvatske,gdje ih očekuje zagrebačka Mladost. Prvautakmica se igra u Zagrebu 8.svibnja. Fina-le se igra na tri pobjede. Nakon što su izab-ranici Vjekolava Kobešćaka u Gružu u pr-voj utakmici (subota, 27.travnja) pobijedili13:12 (2:1, 4:1, 4:3, 3:7), u drugoj utakmici,odigranoj u srijedu 1.svibnja, pobijedili su11:6 (2:1, 3:1, 3:2, 3:2)Jug CO je u Dubrovniku igrao u sastavu:Popadić (12 obrana), Macan, Fatović (3),Lončar (1), Joković (5), Garcia (1), Lozina(1), Merkulov (1), Čulina, Žuvela, Benić (1),Papanastasiou, Vukojević, Kržić. Trener:Vjeko Kobešćak.Jugaši su u Splitu igrali u sastavu: Toni Po-padić (15 obrana), Marko Macan (1), LorenFatović (4), Luka Lončar, Maro Joković (3),Xavi Garcia, Luka Lozina, Daniil Merkulov(1), Kristijan Čulina, Marko Žuvela, HrvojeBenić, Aleks Papanastasiou (2), AntonioVukojević i Filip Kržić. Trener: VjekoslavKobešćak.

49GlasGrada - 737 - petak 3. 5. 2019.

MALI NOGOMET- DOIGRAVANJE ZA PRVAKA HRVATSKE

Podvig Squarea, u polufinalu sPodvig Squarea, u polufinalu sPodvig Squarea, u polufinalu sPodvig Squarea, u polufinalu sPodvig Squarea, u polufinalu sVrgorcemVrgorcemVrgorcemVrgorcemVrgorcemPodvig vrijedan divljenja ostvarili su nogometaši Squareakoji su izborili polufinale Prvenstva Hrvatske. Nakon štosu u prvoj utakmici nakon produžetka u Gospinu poljuizgubili od Splita 7:2 (u regularnom dijelu 2:2), u uzvratusu u Splitu - iako su ih mnogi već otpisali - pobijedili na-kon produžetka 3:2 (0:0) (u regularnom dijelu završilo 2:2),te tako izborili majstoricu. U Splitu su u regularnom dijelupogotke postigli Ante Daničić i Blago Gašpar, a pobje-donosni u produžetku Maro Đuraš.U majstorici odigranoj u utorak, 30.travnja u Gospinompolju, pred oko 1200 gledatelja, slavili su izabranici Antu-na Bačića 4:3 (4:2), pa će Dubrovčani u polufinalu igrati sVrgorcem, te će opet imati prednost domaćeg terena -prva se igra u Gospinu polju.DUBROVNIK Sportska dvorana u Gospinom polju. Gle-datelja 1.200. Suci: Nikola Jelić (Varaždin) i Saša Tomić(Zagreb), treći sudac: Zdravko Kuran (Metković). Dele-gat: Mario Matić (Čilipi).Strijelci: 1:0 Pele (7), 2:0 Pele (8), 3:0 Daničić (12), 3:1Marinović (13), 4:1 Bruninho (15), 4:2 Rezo (20/ag), 4:3Sekulić (30),Square: Zoran Primić, Leonardo Dos Santos Pele, BlagoGašpar, Bruno Sarruf Guimaraes Bruninho, Maro Đuraš– Alen Turuk, Haron Džanković, Hrvoje Cvjetković, StjepanRezo, Marko Kuraja, Josip Nebergoj, Ante Daničić. Tren-er: Antun BačićSplit: Žarko Luketin, Ante Ćorluka, Josip Suton, Alen Marić,Genario Benicio Peixoto – Luka Pavlović, Filip Kosor, DujeVladović, Jakov Hrstić, Josip Jurlina, Luka Tešija, ToniKirevski, Dario Marinović, Antonio Sekulić. Trener: Marin-ko Mavrović.

DUBROVAČKI POLUMARATON

Pobjednici Kristijan Stošić i Amela TrožićPobjednici Kristijan Stošić i Amela TrožićPobjednici Kristijan Stošić i Amela TrožićPobjednici Kristijan Stošić i Amela TrožićPobjednici Kristijan Stošić i Amela TrožićPobjednik Dubrovačkog polumaratona je Kristijan Stošić iz Srbije. Prvi jeprošao ciljem u vremenu: jedan sat, 14 minuta i 2 sekunde. Minutu i 13sekundi brže od Yordana Petrova iz Bugarske, dok je treći Matt Edmonds izVelike Britanije za pobjednikom Stošićem zaostao četiri minute. U konkurencijinatjecateljica prva je bila Amela Trožić iz Bosne i Hercegovine s vremenom:jedan sat, 31 minuta i 19 sekundi. Druga je bila Hannah Grant iz Švicarske(jedan sat, 32 minute i 34 sekunde), a treća Martina Schimanski iz Njemačke(jedan sat, 33 minute i 24 sekunde). Pobjednicima u obje konkurenciji na-grade su uručili zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i gradski pročelnikDživo Brčić. Start i cilj, kao i protekle četiri godine, bio je na Stradunu. Trkase odvijala do Rijeke dubrovačke - Prijevora, i natrag. Utrka je duga 21, 1km. Natjecalo se tisuću natjecatelja iz četrdesetak država.

I.ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA

Poraz Croatije, pobjedaPoraz Croatije, pobjedaPoraz Croatije, pobjedaPoraz Croatije, pobjedaPoraz Croatije, pobjedaŽupe dubrovačkeŽupe dubrovačkeŽupe dubrovačkeŽupe dubrovačkeŽupe dubrovačkeRezultati 19.kola: Hajduk 1932 - Croatia 1:0 (BrunoBerković), Konavljanin - Župa dubrovačka 0:1 (Vik-tor Lekaj), Grk - Slaven 1:2 (Mateo Kljunak; TomislavGrbešić, Đuro Trković), Sokol - ŠD Smokvica 1:1(Nikša Đurić; Antonio Pecotić), Žrnovo - Gusar 1:0(Ivan Moro), Metković - Orebić 3:1 (Stipan Marević 2,Marin Čužić; Lovro Tolj).Predak: 1. Župa dubrovačka 43 boda (45:20), 2.Croatia 41 (40:15), 3. Slaven 37 (34:21), 4. ONK Met-ković 35 (30:16), 5. Gusar 33 (41:19), 6. Konavljanin21 (21:35), 7. Žrnovo 20 (16:38), 8. Orebić (utakmicamanje) 19 (18:25), 9. Hajduk 1932. 18 (23:36), 10.ŠD Smokvica 17 (30:38), 11. Sokol 17 (20:38), 12.Grk (utakmica manje) 14 (23:39).U 20.kolu, 5.svibnja, s početkom u 17 sati, igraju: ŠDSmokvica - Grk, Župa dubrovačka - Sokol, Slaven -Hajduk 1932, Croatia - Žrnovo, Gusar - Metković,Orebić - Konavljanin.

DU MOTION - UTRKA 5K

Najbrži Ivan Bulić i Lukrecija KrstičevićNajbrži Ivan Bulić i Lukrecija KrstičevićNajbrži Ivan Bulić i Lukrecija KrstičevićNajbrži Ivan Bulić i Lukrecija KrstičevićNajbrži Ivan Bulić i Lukrecija KrstičevićPobjednik humanitarne utrke građana 5K je Ivan Bulić, član Atletskog klu-ba Dubrovnik. On je prvi prošao kroz cilj za 18 minuta i 7 sekundi. MilošMikić iz Crne Gore bio je drugi, 16 sekundi zaostatka za pobjednikom, dokje treći Miloš Bruner iz Srbije, koji je ciljem prošao za 19 minuta i 13 sekun-di.Kod natjecateljica je prva bila Lukrecija Krstičević, članica Rukometnogkluba Jerkovac (22 minute i 43 sekunde). Zauzela je dvanaesto mjesto uukupnom poretku. Drugo je bila Latvijka Marta Luize Petersone, a trećaMarija Franetović Cvitić, članica Runing Team Split.Nagrade im je uručio Dživo Brčić, pročelnik rada Dubrovnika.Sudjelovalo je 1082 natjecatelja iz 25 država.

UTRKA ZIDINAMA

Luka Đurović i Andrea Klečak prviLuka Đurović i Andrea Klečak prviLuka Đurović i Andrea Klečak prviLuka Đurović i Andrea Klečak prviLuka Đurović i Andrea Klečak prviPobjednik utrke zidinama Grada je Luka Đurović (11 minuta i 36 stotinkisekunde), drugi je bio Luka Rajčević (zaostao za pobjednikom 3 sekundei 61 stotinku), a treći Zdravko Mišović (vrijeme 11 minuta, 39 sekundi, 7stotinki). Andrea Klečak je bila prva kod natjecateljica, u ukupnom poretkubila je dvanaesta. Ciljem je prošla nakon 14 minuta, 52 sekunde i 5 stotin-ki. Jana Vinković je bila druga, a treća je bila Cath Worthington iz VelikeBritanije. Sudjelovalo je 97 natjecatelja. Nagrade najbržima dodijelila jeRomana Vlašić, direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika.

II.ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA

Faraonu samo bodFaraonu samo bodFaraonu samo bodFaraonu samo bodFaraonu samo bodRezultati 10.kola: Enkel - Faraon 3:3, Omladinac -Putniković 1:2, slobodni Maestral i Rat, SOŠK ranijeisključen iz natjecanja.Poredak: Faraon 21 (9 odigranih utakmica), Maes-tral 16 (8), Putniković 16 (8), Rat 10 (9), Omladinac 7(9), Enkel 2 (9) - (SOŠK 1929)U 11. kolu, 5.svibnja, je derbi prvenstva, sastaju seMaestral - Faraon. Još igraju: Putniković - Enkel. Slo-bodni Rat i Omladinac. Početak utakmica 15 sati.

POLUFINALA ŽUPANIJSKOG NOGOMETNOG KUPA

Konavljanin i Jadran LP u finaluKonavljanin i Jadran LP u finaluKonavljanin i Jadran LP u finaluKonavljanin i Jadran LP u finaluKonavljanin i Jadran LP u finaluFinalis Županijskog nogometnog kupasu županjski prvoligaš Konavljanin izČilipa i hrvatski trećeligaš Jadran LukaPloče. Konavljanin je u srijedu, 1.svib-nja, u Trpnju pobijedio županijskogdrugoligaša Faraona 4:1 (2:0), dok jedrugi finalist odlučen na jedanaestercenakon što su u Blatu svoj susret hr-vatski trećeligaši Zmaj i Jadran LP zavr-šili bez pogodaka. Finale će se igrati15.svibnja u Čilipima.Faraon - Konavljanin 1:4TRPANJ Igralište Oliver Antunović.Gledatelja 100. Sudac: Mišo Krešić(Metković), pomoćnici: Denis Musulin(Staševica) i Denis Giljević (Ploče). Del-egat: Pero Medak (Komin). Strijelci: 0:1Lovrić (20),. 0:2 Opušić (42), 0:3 Lovrić(65), 1:3 Žderić (68), 1:4 Krilanović(82). Faraon: Dominiković, L.Koludrović (od 76. V. Milinović), An-tunović, J. Milinović, Vučić (od 87.Radak), J. Mastilica, Palinić, B.Koludrović (od 61. J. Ivandić), Frank-ović (od 85. M. Ivandić), Katić (od 56.Žderić), Mazarekić. Trener: Zoran

Slišković.Konavljanin: Krešić, Ilić (od46. Bogdanović), Drobac (od 87. Ko-rdić), Radman Livaja, Lovrić, Krilanović,Šorgić, Krešić, Opušić, Konjevod,Đurković. Trener: Mario Matić.BŠK Zmaj - Jadran Luka Ploče 0:0/jedanaesterci 3:5BLATO Igralište Zlinje. Gledatelja 300.Sudac: Ante Kosor (Dubrovnik), po-moćnici: Luka Liković (Krvavac) i Juri-ca Mušan (Opuzen). Delegat: NikolaKaleb (Metković). BŠK Zmaj: Posavac(od 90. Ivanović), Ćubel, Sardelić, Vrkić(od 60. Marinović), Škarić (od 65. Srš-en), Marić, Džeba, Šešlija, Didović (od65. Tomas), Sikira, Klarić. Trener: MarioSvaguša. Jadran Luka Ploče: Čagalj,Turudić, Barbir, Raič, Kordić (od 90.Burđelez), Kalfić, Primorac, Šuto, Her-ceg, Maleta (od 63. Domić), Nikolac.Trener: Goran Proleta. Penali, prva ser-ija: 0:1 Primorac, 0:1 Klarić (obranaČagalj), druga serija: 0:2 Raič, 1:2 To-mas, treća serija: 1:3 Šuto, 2:3 Sikira,četvrta serija: 2:4 Barbir, 3:4 Šešlija,peta serija: 3:5 Burđelez.

50 GlasGrada - 737 - petak 3.5. 2019.

JUNIORSKA LIGA

Juniorska ekipa Dubrovačko-neretvanske županije opet osvojila broncuJuniorska ekipa Dubrovačko-neretvanske županije opet osvojila broncuJuniorska ekipa Dubrovačko-neretvanske županije opet osvojila broncuJuniorska ekipa Dubrovačko-neretvanske županije opet osvojila broncuJuniorska ekipa Dubrovačko-neretvanske županije opet osvojila broncu

BOĆANJE / III. HBL - DUBROVNIK-NERETVA

Postranje se izdvojilo naPostranje se izdvojilo naPostranje se izdvojilo naPostranje se izdvojilo naPostranje se izdvojilo navrhuvrhuvrhuvrhuvrhuU III. HBL-i nije se igralo za Uskrs, ali su setijekom proteklog tjedna odigrala dva kola.Postranje je ostvarilo dvije pobjede i za sadase učvrstilo na vrhu. Slaven je također zabilježiodvije pobjede i drži priključak na vrhu, a ima izaostalu utakmicu sa Gornjom Vrućicom kojuće odigrati 01.05.2019. Odlične rezultate sunapravili Gornja Vrućica i Komolac Ombla iSlivno koji su sa po dvije pobjede i 6 bodovapobjegli sa začelja ljestvice. Omladinac, Rije-ka i Donji Brgat pretrpjeli su po 2 poraza, te imslijedi grčevita borba za opstanak. Hvidra Gro-mača i Ploče su imali polovični uspjeh.Rezultati 9. kola:Omladinac - Slaven 4:18Postranje - Slivno 16:6Ploče - Donji Brgat 14:8Komolac Ombla - Hvidra Gromača 18:4Gornja Vrućica - Rijeka 12:10.Rezultati 10. kola:Slaven - Rijeka 12:10Gornja Vrućica - Hvidra Gromača 12:10Komolac Ombla - Donji Brgat 14:8Ploče - Slivno 10:12Postranje - Omladinac 14:8.Poredak: 1. Postranje 25 bodova, 2. Ploče 18,3. Slaven (-1) 18, 4. Gornja Vrućica(-1) 14, 5.Komolac Ombla 13, 6. Slivno 13, 7. Donji Brgat12, 8. Hvidra Gromača 12, 9. Omladinac 10,10. Rijeka 9 bodova.Raspored 11. kola igra se 05.05.2019. u 16,00sati:Postranje - Slaven (04.05.2019.)Omladinac - PločeSlivno - Komolac OmblaDonji Brgat - Gornja VrućicaHvidra Gromača - Rijeka.

ŽUPANIJSKA LIGA - DUBROVNIK

Pobjede vodećegPobjede vodećegPobjede vodećegPobjede vodećegPobjede vodećegdvojcadvojcadvojcadvojcadvojcaVodeći dvojac Bosanka i Torcida Osojnikslavili su sa jednakim rezultatom u ovomkolu i nastavljaju utrku na vrhu tablice.Boćari Orašca iznenadili su Montovjernuna njihovim terenima u Čokolinu. Petkaje odustala od daljnjeg natjecanja, pa ćesve preostale njene utakmice do krajaprvenstva bili registrirane sa maksimalnimrezultatom za njihove protivnike.Rezultati 9. kola:Torcida Osojnik - Brgat 11:5Montovjerna - Orašac 7:9Strijelac - Petka 16:0Bosanka - Mokošica 11:5.Poredak: 1. Bosanka 25 bodova, 2. Tor-cida Osojnik 22, 3. Brgat 15, 4. Strijelac13, 5. Orašac 13, 6. Mokošica 13, 7. Mon-tovjerna 4, 8. Petka 0 bodova.Raspored 10. kola igra se 05.05.2019.:Brgat - Bosanka (15,00)Mokošica - Strijelac (10,00)Petka - Montovjerna 0:16Orašac - Torcida Osojnik (16,00).

ŽUPANIJSKA LIGA - PELJEŠAC

Na Pelješcu odigraneNa Pelješcu odigraneNa Pelješcu odigraneNa Pelješcu odigraneNa Pelješcu odigranesamo tri utakmicesamo tri utakmicesamo tri utakmicesamo tri utakmicesamo tri utakmiceZbog lošeg vremena (kiše) na Pelješcuse u 2 kola odigrale samo 3 utakmice. Uderbiju dva kluba iz Putnikovića, uvjerlji-vo je slavila Sveta Ana.Rezultati 8. kola:Sveta Ana - Bistrina odgođenoPonikve - Putniković 12:4Brijesta - Duba Stonska 8:8

Faraon - slobodan.Rezultati 9. kola:Brijesta - Faraon odgođenoDuba Stonska - Ponikve odgođenoPutniković - Sveta Ana 2:14Bistrina - slobodna.Poredak: 1. Bistrina(-1) 14 bodova, 2.Ponikve(-1) 13, 3. Faraon(-1) 12, 4. DubaStonska(-1) 12, 5. Sveta Ana(-1) 9, 6. Br-ijesta(-1) 4, 7. Putniković 3 boda.Raspored 10. kola igra se 05.05.2019. u15,00 sati:Faraon - BistrinaSveta Ana - Duba StonskaPonikve - BrijestaPutniković - slobodan.

ŽUPANIJSKA LIGA - KONAVLE

Ljutoj u PridvorjuLjutoj u PridvorjuLjutoj u PridvorjuLjutoj u PridvorjuLjutoj u Pridvorjusamo bodsamo bodsamo bodsamo bodsamo bodBoćari Ljute uzeli su samo 1 bod na gos-tovanju u Pridvorju. Uskoplje su pobijedileSokola i zasjele na vrh tablice. Sljedećekolo je posljednje u dvokružnom liganatjecanju, nakon čega 4 prvoplasiraneekipe nastavljaju trokružni dio natjecanjaRezultati 9. kola:Uskoplje - Sokol 10:6Pridvorje - Ljuta 8:8Zrinski - slobodan.Poredak: 1. Uskoplje 15 bodova, 2. Ljuta14, 3. Zrinski 10, 4. Sokol 7, 5. Pridvorje 5bodova.Raspored 10. kola igra se 05.05.2019. u15,00 sati:Sokol - PridvorjeLjuta - ZrinskiUskoplje - slobodno.

Luko Hendić

Za ekipu Dubrovačko-neretvanske županije nastupali su: Stijepo Batinić, Luka Gaš-par, Marko Batinić, Matko Pendo, Dario Dujmović, Vjeko Haićman, Karmelo Vučk-ović, Marko Gašpar i Matej Vukanović sa voditeljima Markicom Dodigom i LukomHendićem.

Juniorska boćarska ekipa Dubrovačko-neret-vanske županije osvojila je 4. mjesto ibrončanu medalju na doigravanju za prvakaHrvatske koje je održano u Sinju i Bastu od24.-25.4. Na doigravanju u Sinju i Bastu nas-tupilo je 6 juniorskih ekipa, po 3 najbolja sajuga i sjevera Hrvatske. Najmlađi boćari Du-brovačko-neretvanske županije i drugu god-inu za redom osvajaju brončanu medalju. Uregularnom djelu prvenstva u HBL-i Jug ost-varili 1. mjesto, a u završnici doigravanja 6 na-jboljih iz cijele Hrvatske osvojili 4. mjesto. Os-vajanjem 1. mjesta u HJBL – Jug izborili suplasman u polufinale doigravanja. U polufinal-noj utakmici koju su igrali u Sinju, izgubili suod BK Sveti Jakov Jadranovo sa rezultatom14:8. Od ostalih ekipa sa Juga BC Sinj je is-pao u četvrtfinalu, dok je ekipa Splitsko-dalm-atinske županije u četvrtfinalu prošla BKVargon, ali je u polufinalu izgubila od BK Pazin.U Bastu se odigravao završni dan, najprije suu pripetavanju za 3. mjesto juniori splitsko-dal-matinske županije rezultatom 2:1 pobijedilajuniorsku ekipu Dubrovačko-neretvanske žup-anije, dok je u finalu BK Pazin rezultatom 12:10bio bolji od BK Sveti Jakov Jadranovo i takopostao prvak Hrvatske.

51GlasGrada - 737 - petak 3. 5. 2019.

Priredio: Nikša Violić

BAŠTINA

LijeričariLijeričariLijeričariLijeričariLijeričariU srpnju 2018. suvlasniciobiteljske kuće (većih di-menzija), Nikole Skvičalau Pridvorju, darovali suovu staru kuću općiniKonavle i u čije vlasništvoje i upisana ova vrijednanekretnina. Konavljanin,Nikolaš Skvičalo bio je samouki pridvorskilijeričar, poznat po iznimnom talentu. Zanjega se čulo puno dalje od Konavala. Ni-kolaš je u konavoskoj narodnoj nošnji svi-rao lijericu i to pretežno na blagdane ipraznike. Ponekad bi ga pozvali da svira ina seoskim svadbama. Općina Konavleplanira u ovoj kući urediti spomen kuću,tako će Konavle u skoroj budućnosti dobitijoš jedan objekt kulturne namjene.U Župi dubrovačkoj bio je poznati lijeričarIvo Lale zvan lijerica. Njegova lijerica bila jeizrađena od drva naranče. Iz Osojnika bioje poznat stari Tomaš - „Delibaša“, koji je injegovao stare narodne običaje našeg kra-ja, a i vrsno je citirao zdravicu. Danas kul-turno društvo „Primorski svatovi“, imajunekoliko vrsnih lijeričara.

NA LOPUDU IZLOŽBA

Blaga Thyssen-Bornemisza kolekcije: odBlaga Thyssen-Bornemisza kolekcije: odBlaga Thyssen-Bornemisza kolekcije: odBlaga Thyssen-Bornemisza kolekcije: odBlaga Thyssen-Bornemisza kolekcije: odrenesanse do modernogrenesanse do modernogrenesanse do modernogrenesanse do modernogrenesanse do modernog

MALA BRAĆA

Fra Bernardin Sokol nagrađen 75 godina poslije smrtiFra Bernardin Sokol nagrađen 75 godina poslije smrtiFra Bernardin Sokol nagrađen 75 godina poslije smrtiFra Bernardin Sokol nagrađen 75 godina poslije smrtiFra Bernardin Sokol nagrađen 75 godina poslije smrtiSkupština Dubrovačko-neretvanske županije, na temelju svog Statuta, na 10. sjednici održanoj 29. travnja 2019.,nagradila je posthumno glazbenika Fra Bernardina Sokola Priznanjem u obliku diplome za iznimna dostignućaznačajna za Dubrovačko-neretvansku županiju

Bernardin Sokol, krsnim imenom Luka,rođen je 20. svibnja 1888. u Kaštel Sućur-cu kod Splita. U franjevački red stupio je1905. Za svećenika je zaređen 1912. Glaz-bu je od 1915. do 1917. studirao u Kloster-neuburgu kod Beča. Istovremeno je tuspecijalizirao teologiju. Poslije toga, u Du-brovniku je predavao moralku, crkveno pra-vo i glazbu. Teološki i glazbeni studij nas-tavio je u Rimu, gdje je 1925. doktoriraoteologiju a na Papinskojvišoj glazbenoj školi1926. završio je muz-ikologiju. Od 1927. do1932. na Teološkomfakultetu u Zagrebu pre-davao je uvod u koralnopjevanje i crkvenu muz-ikologiju. Sokol je nakontoga živio na otoku Badijikod Korčule, gdje je bioprofesor glazbe na Fran-jevačkoj klasičnoj gimna-ziji. Od 1929. do 1941.objavio je 80 svezakazbirka za crkvenu i svje-tovnu glazbu PjevajteGospodinu pjesmu novu.U tom nizu tiskao je iGlazbene monologe,koje je sam opisao kao„25 svezaka sa 125 većihili manjih sastavaka: zamalu, srednju i veliku

djecu, tj. mladež, mušku, žensku i mješovi-tu.“ U istoj seriji objavio je i jedanaest An-gelusa. Još za života uvršten je u nekestrane glazbene leksikone.U Zagreb je ponovno otišao 1941., kako biizbjegao talijansku vlast, i kako bi lakšenastavio svoj veliki izdavački glazbeni pro-jekt. U poslu ga je spriječio lakši moždaniudar, ali i ratne neprilike, pa se na Badijuvratio u veljači 1944.

Tu su ga lažno optužili daje odao partizane, pa gaje nekoliko njih u noći 28.rujna 1944. uhitilo i mo-tornim čamcem odvelo izsamostana, pod izgo-vorom da ga vode naispitivanje u Vis. Pripad-nici Odjela za zaštitu nar-oda (OZNA) odnijeli sutada iz njegove sobe ra-zličite spise. Nekolikodana nakon toga, moreje izbacilo Sokolovo tije-lo na plažu u Orebiću. Sk-upina mještana pokopa-la ga je tu u napuštenimitraljeski rov i nakontoga uspomenu o njemuobavio je veo straha i šut-nje. Kao što se o njemunije smjelo javno govori-ti, nisu se smjela spom-injati ni njegova djela. I u

samostanima su ona gurana u stranu, a uNacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagre-bu, na primjer, ostale su sačuvane samo trinjegove glazbene tiskane zbirke.Poslije osamostaljenja Republike Hrvatskevrijednost Sokolovih djela ponovno bivaotkrivena. Izvode se na koncertima, a o nji-ma se raspravlja na stručnim simpozijima.Franjevački samostan Male braće iz Du-brovnika, gdje je ostala sačuvana većinaSokolovih kompozicija, prigodom slavlja130. godišnjice Sokolova rođenja, 2018.darovao je Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnicisedamdesetak njegovih glazbenih zbirki,tako da je njegova glazba opet postala dos-tupna svim građanima.Dokumenti koje je OZNA zaplijenila kodSokolova uhićenja, sada čuvani u Hr-vatskom Državnom Arhivu, tek su nedavnougledali svjetlo dana. U njima su podcrtanerečenice u kojima se spominje Hrvat, hr-vatsko, iz čega se vidi da mu je „grijeh“ biloto što je bio Hrvat. A svojevrsno oproštajnopismo koje je on napisao nekoliko danaprije smrti, tu sačuvano, otkriva da nije odaopartizane kako su ga bili sumnjičili. Ubijenje bez optužnice i bez suđenja, a i poreddva pokušaja kopanja terena na kojem jeukopan, tijelo mu još nije pronađeno.Županijska nagrada, koja se dogodila u 75.obljetnici fra Bernardinove mučeničke sm-rti, potvrdila je nepisano pravilo da istina iprave vrijednosti uvijek dolaze na vidjelo.

fra Stipe Nosić

Otvorenje nove sezone franjevačkog samo-stana Lopud1483 i jedinstvene izložbe u or-ganizaciji Arcus Dalmatia pod nazivom Bl-aga Thyssen-Bornemisza kolekcije: od re-nesanse do modernog održat će se u petak,3. svibnja 2019., u samostanu Gospe odŠpilice na otoku Lopudu s početkom u17:30 sati.Izložba predmeta iz najpoznatije europskeprivatne kolekcije umjetnina, one obiteljiThyssen-Bornemisza, otvorit će svoja vra-ta posjetiteljima otoka Lopuda, a svi će zain-teresirani imati priliku vidjeti slike, skulpture,namještaj i dekorativne umjetnine iz dobarenesanse, ali i moderne umjetnosti, kojesu se neumorno prikupljale kroz četiri gen-eracije.Izložbu će otvoriti kustosice izložbeFrancesca Thyssen-Bornemisza, praunukaAugusta Thyssena, začetnika kolekcije i iz-vršna direktorica tvrtke Stonehage FlemingArt Management, Marie de Peverelli.Otvorenju izložbe prisustvovat će zamjeni-ca gradonačelnika Grada Dubrovnika Jel-ka Tepšić, saborska zastupnica Sanja Pu-

tica te brojni lokalni i svjetski umjetnici.Uz dva drvena anđela iz 18. stoljeća na sa-mom ulazu u samostan, veličanstvenu re-nesansnu tapiseriju iz Francuske i rukopiss receptima za razne balzame iz 17. stol-jeća, posjetitelji će moći uživati i u firentin-skom remek-djelu – Sv. Sebastijan drži str-ijelu (kasne 1620.-e) te slici Oslobođenjesv. Petra (1645.), koju je prvotno stekaoprinc Eugene-Rose de Beauharnais u Ital-iji, prateći oca Napoleona, čija je vojska stig-la sve do Dubrovačke Republike i otokaLopuda.Samostan u kojem se izložba održava jedanje od rijetkih obnovljenih renesansnihnalazišta na otoku Lopudu, nekadašnjemstrateškom mjestu brodogradnje Du-brovačke Republike i danas predstavljanovo živopisno kulturno središte.Izložbu će se moći razgledati sve do 13.listopada 2019. godine.Brodski transfer organiziran je iz du-brovačke luke Gruž s polaskom u 16:45 satite povratak s otoka Lopuda s polaskom u20:30 sati. Danijela Čavlović, Manjgura

52 GlasGrada - 737 - petak 3.5. 2019.

MI SMO OMBRELA VAŠEG DOMA - IZNUTRA I IZVANA, OD PODRUMA DO KROVAMI SMO OMBRELA VAŠEG DOMA - IZNUTRA I IZVANA, OD PODRUMA DO KROVAMI SMO OMBRELA VAŠEG DOMA - IZNUTRA I IZVANA, OD PODRUMA DO KROVAMI SMO OMBRELA VAŠEG DOMA - IZNUTRA I IZVANA, OD PODRUMA DO KROVAMI SMO OMBRELA VAŠEG DOMA - IZNUTRA I IZVANA, OD PODRUMA DO KROVA

Tel/Fax: 020 411 779 / 333 394 Mob: 098 564 881 E-mail:ocinje-marketing@email.ht.hr Web: www.ocinje-market.hr

Povijesna zgrada u Splitu Stambena zgrada je u centru Splita, Berislaviće-va 3 (pokraj Starog placa), izgrađena je 1939.godine, te je zbog svog arhitektonskog potpisa,godine izgradnje i ornamentike, zaštićena kaopovijesna građevina. Splitska firma „Stanograd-nja“ d..d. vodi brigu o njenom održavanju. Došloje vrijeme obnove, te želimo pročelje zgradezaštiti s SPM Thermo-Shield Inc. USA prema-zom kako bi dobili termo,hidro i dekorativnuzaštitu, s naglaskom da ne bi izmicali klupice iokvire oko otvora, te zaštićenu ornamentikuzgrade. Za sve nam to trebaju i pravovaljani at-esti, kako bi mogli ispuniti date parametrenatječaja. Možete li nam isporučiti robu, te nad-gledati sam proces ugradnje premaza.

Rudolf Vučemilović, predstavnik stanara

isprati vodom, visokotlačnom mašinom (do 80Bara). Kameni dio oplošja prije ovakvog čišćenjaje nužno pripremiti nanošenjem tekućeg odstran-jivača prljavštine, kamenca i tragova hrđe, na bazivode - SPM CONVERTER. Nakon nanošenja idjelovanja premaza (cca. 30 minuta), kameni diooplošja isprati vodom i pustiti da se osuši (12 sati).Bez obzira kakvo je onečišćenje bilo ne trebapjeskariti površinu, jer odstranjivač sve očisti. Na-kon zidarske i konzervatorske pripreme pročelja(žbuka, kamen i ornamenti), potrebno je nanijetiprednamaz na sve površine-EXT/INT PRIMER, tena suhu obrađenu podlogu žbuke nanijeti tri slojaCLIMATE-SHIELD premaza u boji po izboru. Ka-meno oplošje premazati dva puta sa CLEAR-COATpremazom koji je proziran, na bazi vode, te osimsvoje vodonepropusnosti površinama na koje jenanesen vraća prvobitni izgled (kamen i ornamen-tika). Atesti koji su Vam dostavljeni su pravoval-jane svjetske norme kvalitete neovisnih institucio-nalnih laboratorija, poput: CRRC, UL, ENERGYSTAR, te Hrvatski institucionalni atest - IGH. Svinavedeni atesti zadovoljavaju ISO, JIS, i ASTM stan-darde - Europski, Japanski i Američki. Zgrada jeobnovljena 2017. godine.

Vukovarska 30 - Dubrovnik

Ocinje Marketing

Rudolf Vučemilović: Za zimskog peri-oda unutarnji zidovi zadržavaju toplinu,i stanari ne troše struje ka’ prije, a ljetinitko ne pamti da su usrid najvećih lit-njih vrućina vanjski zidovi bili hladnijinego dlanovi kada ih položimo na pre-maz. Za ne virovat.

Uvidom u stanje pročelja Vaše stambene zgradeu Splitu od strane naše predstavnice (DominikaJozić), došli smo do zaključka da je pročelje zgradeu vrlo trošnom stanju, kako žbukani dio, tako i ka-meno oplošje prizemlja. Posebnu pozornost trebastaviti na ornamentiku koja zahtjeva stručnu obraduprije same zaštite sa premazima SPM Thermo-Shield Inc. USA. Samo pročelje je potrebno dobro

I.Općinsko vijeće Općine Mljet, sukladnočlanku 86, stavku 3. Zakona, na sjedniciodržanoj 21. ožujka 2019. godine donijelo jeOdluku o izradi izmjena i dopuna Prostornogplana uređenja Općine Mljet (Službeni glas-nik Općine Mljet 3/19, dalje: Odluka o izra-di).

II.Odlukom o izradi utvrđeni su razlozi te ciljevii programska polazišta izrade Izmjena i dopu-na Prostornog plana uređenja Općine Mljet(dalje: Plan). Odluka o izradi dostupna je nainternetskim stranicama Općine Mljet http://www.opcinamljet.com.hr/izrada-id-ppuo-ml-jet/.

III.Sukladno člancima 3. i 6. Odluke o izradi,Jedinstveni upravni odjel Općine Mljet (dal-je: Nositelj izrade) poziva sve zainteresiranedionike da podnesu zahtjeve za izradom Pla-na na adresu:

Općina MljetJedinstveni upravni odjel

Zabrežje 2, 20225 Babino Polje

u roku od 30 (trideset) dana od dana objaveove obavijesti na internetskim stranicamaOpćine Mljet.

IV.Prilikom izrade nacrta prijedloga Plana, Nos-itelj izrade će u suradnji sa stručnim izrađ-ivačem Plana razmotriti sve zahtjeve pristigleu roku određenom u točki III. ove obavijesti,međutim, zainteresiranim dionicima neće sedostavljati pisani odgovori na zahtjeve.

V.Zahtjevi koji ne pristignu u roku određenomu točki III. neće se razmatrati prilikom izradenacrta prijedloga Plana kao ni zahtjevi kojibudu napisani nečitko, bez naziva odnosnoimena i prezimena podnositelja, potpisa iadrese.

VI.Ova obavijest objavit će se:- na internetskim stranicama Općine Mljet- u lokalnom tisku,- na oglasnoj ploči Općine Mljet i- na oglasnim pločama po naseljima.

Pročelnik JUO: Dragec Levak, mag. iur.

REPUBLIKA HRVATSKADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJAOPĆINA MLJETOpćinski načelnikKLASA: 060-01/02-19-01/01

URBROJ: 2117-03/02-19-LD-02Babino Polje, 19.04.2019.Temeljem točke II. Zaključka o raspisivanju javnog poziva za predla-ganje kandidata za dodjelu javnih priznanja Općine Mljet za 2018.godinu, Klasa: 060-01/02-19-01/01; Urbroj: 2117-03/01-19-LD-01 od11. travnja 2019. godine, a u skladu s odredbama Odluke o javnimpriznanjima Općine Mljet (Službeni glasnik Općine Mljet broj 2/08),Općinski načelnik Općine Mljet raspisuje

JAVNI POZIVza predlaganje kandidata

za dodjelu javnih priznanja Općine Mljetza 2019. godinu (91/2019-PAO)

1. U 2019. godini dodjeljuju se javna priznanja Općine Mljet kakoslijedi:- proglašenje počasnim građaninom Općine Mljet;- nagrada Općine Mljet za životno djelo i- nagrada Općine Mljet.2. Pravo predlaganja kandidata imaju svi zainteresirani, pravne i fiz-ičke osobe, osim vijećnika Općinskog vijeća Općine Mljet, Općin-skog načelnika Općine Mljet i zaposlenih u tijelima Općine Mljet.3. Uz prijedlog za dodjelu javnog priznanja potrebno je dostaviti pisanoobrazloženje s dokumentacijom kojom se prijedlog argumentira.4. Rok za predlaganje kandidata je 31. svibnja 2019. godine u 15:00sati, a prijedlog s relevantnom dokumentacijom dostavlja se naadresu: Općina Mljet, 20 225 Babino Polje, Zabrežje 2, s naznakom„javna priznanja 2019. godina“, poštom preporučeno ili direktnompredajom pisarnici.5. Nakon provedenog postupka dodijeljena javna priznanja uz pri-godan dar bit će uručena na svečanoj sjednici Općinskog vijeća uzDan Općine 29. lipnja 2019. godine.

Općinski načelnik: Đivo Market, dipl. ing., v.r.

KLASA: 350-02/01-18-01/03URBROJ: 2117-03/03-19-LD-19

Babino Polje, 29.04.2019.

REPUBLIKA HRVATSKADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJAOPĆINA MLJETJedinstveni upravni odjel

Općina Mljet pokrenula je postupak izrade izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja OpćineMljet. Temeljem članka 3., stavka 1., podstavka d), te članka 6., stavka 1., podstavka e) Odlukeo izradi izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Mljet (Službeni glasnik OpćineMljet 3/2019) Općina Mljet objavljuje

JAVNI POZIV ZA ISKAZ ZAHTJEVA ZA IZRADOM IZMJENA IDOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MLJET

53GlasGrada - 737 - petak 3. 5. 2019.

- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije - četvrtak, 9. svibnja.- prim. dr. sci. Darko Perović, dr. med. - specijalist kirurgije, subspecijalist za kralježnicu - petak, 10. svibnja.Primaju se narudžbe za ambulante:- prim. mr. sc. Žarko Vrbica, dr. med. - specijalist interne medicine, subspecijalist pulmolog- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- dr. Igor Hozić, specijalist opće i vaskularne kirurgije- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hema-tolog

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni termini- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- dr.Georg Michael Hess, specijalist ortopedije, subspecijalist za bolesti kralježnice- dr.sc. Ivan Zeljković, dr.med., specijalist interne medicine, kardiolog- prof. dr. sc. Ivica Dučić, specijalist plastične i rekonstruktivne kirurgije- dr. Nikola Pavlović, specijalist interne medicine, kardiolog- dr. Yair Galili, vaskularni kirurg i prof. dr. Dalibor Krpan, internist, endokrinolog i nefrolog- prof.prim. dr. sc. Tomislav Breitenfeld, dr. med, specijalist neurolog, subspecijalist intenzivne i vaskularne neurologije

Pratite nas na našoj web,Facebook i Instagramstranici! POLIKLINIKA

MARIN MED

Na pregled srca u Polikliniku Marin MedIMATE ARITMIJE SRCA? OBAVEZNO NA PREGLED KOJI MOŽE SPASITI ŽIVOT!Bolesti srca i krvnih žila najčešći su uzrok smrti u Hrvatskoj.Naime, prema statističkim podacima svaki drugi građanin Hr-vatske umire zbog bolesti srca i krvnih žila. Stoga je odneophodne važnosti posjetiti kardiologa barem jednom godiš-nje i to najbolje kroz redoviti sistematski pregled. Slijedeći tjedanu dubrovačku Polikliniku Marin Med dolazi zagrebački kardi-olog dr. Nikola Pavlović iz Odjela za elektrostimulaciju i elektro-fiziologiju srca Kliničkoga bolničkoga centra ‘Sestre milosrd-

nice’. Dr. Pavlović, kardiolog, internist dodatno se usavršavao iz po-dručja elektrofiziologije i elektrostimulacije u nekoliko centara u Eu-ropi te bio stipendist Europskoga aritmološkoga društva (EHRA) uSveučilišnoj bolnici u Baselu - jednoj od najboljih centara u Europi utom području.

Najvažnije od svega - pregledajte se na vrijeme! Ne ostavljajte to „ zasutra“.

54 GlasGrada - 737 - petak 3.5. 2019.

MATICA UMIROVLJENIKA KONAVLE

Izlet u dolinu NeretveIzlet u dolinu NeretveIzlet u dolinu NeretveIzlet u dolinu NeretveIzlet u dolinu NeretveMatica umirovljenika Konavleorganizirala je tradicionalan izletna Uskrsni ponedjeljak, 22.travnja, u dolinu Neretve.

U ranim jutarnjim satima krenuli smo izsunčanih Konavala s dva autobusa Jadran-skom magistralom prema zaštićenomlokalitetu ušća Neretve. Zaustavili smo se uNeumu da bismo pogledali gradnju, dugoželjenog mosta,kojim će se konačno spojitijug Lijepe naše s ostatkom Hrvatske. U Met-

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

Bitka na NeretviBitka na NeretviBitka na NeretviBitka na NeretviBitka na NeretviUdruga antifašista Dubrovnik organizira usubotu, 11 svibnja jednodnevni izlet u Ja-blanicu na središnje obilježavanje 76. obl-jetnice Bitke na Neretvi, jedne od presud-nih bitaka Narodno oslobodilačke borbe.Polazak autobusa iz Dubrovnika je 11 svib-nja u 6,30 sati, a povratak je istoga danapredvečer. Cijena izleta od 150 kuna ukl-jučuje prijevoz autobusom i ručak.

„Bila je to za nas jedna od najsloženijih iujedno najhumanijih bitaka…“ TITOBitka za ranjenike na Neretvi - usred ljutoghercegovačkog krša – predstavljala jezavršnicu četvrte neprijateljske ofenzive. Bilaje to jedinstvena pobjeda partizanskih bo-raca. Po humanosti, po odlučnosti da seistraje i, prije svega, po Titovoj strateškojzamisli, ova je bitka ušla u sve vojneudžbenike svijeta. Bez uzora je, kao mnogedruge koje su vodili partizanski borci tokommukotrpne četverogodišnje Narodno oslo-bodilačke borbe protiv nacifašističkih oku-patora u Drugom svjetskom ratu.Neretva je nosila u sebi ono najljepše – istin-sku brigu za čovjeka. Za ranjenog druga –suborca… To je ono najuzvišenije.Čitavo vrijeme neprijateljske ofanzive Tito jebio u žiži svih njenih zbivanja. Humanista istrateg, komunist i ratnik, svakog trena dije-lio je sudbinu boraca. Vodio je čete do pob-jede, odlučno zadajući neprijateljima udaracza udarcem. Čuvao je i brinuo za svakogsvoga čovjeka.

Tito i Vrhovni štab NOV i POJ bili su stalnona udaru. U rudniku Tušnica, kod Livna, tali-janski avioni su, prvih dana veljače, izvršilina njih direktan zračni napad. Dvije bombeeksplodirale su u razmaku od 50 metara, aizmeđu njih nalazio se Tito. Prilikom drugogbombardiranja, 16 veljače, za vrijeme bo-ravka u samostanu Šćit pored Prozora, bom-ba od 250 kilograma, bačena također izaviona, pukim slučajem je skliznula s krovai nije eksplodirala, jer da je pala desetakcentimetara dalje probila bi krov zgrade ieksplodirala negdje do podruma, u kojemsu se sklonili Tito, pjesnik Vladimir Nazor idrugi…Bitke se uvijek mjere po angažiranju vojnihefektiva koji u njima učestvuju, po njihovojopremljenosti i udarnoj moći. Okupatorskavojska je u četvrtoj neprijateljskoj ofenziviangažirala četiri kompletne njemačke diviz-ije (/.Princ Eugen, 369. Wermachta (pozna-ta legionarska „Vražja divizija“), 714. Wer-machta, 718. Wermachta i dijelovi 187.Rezervne divizije), četiri talijanske divizije(Re, Lombardia, Sasari i Murga te dijelovidivizije Bergamo), tri bojne ustaša i domo-brana i oko 20 tisuća četnika, ukupno oko90 tisuća neprijateljskih vojnika nadmoćnonaoružanih s jakom artiljerijom i tenkovimate podržano s oko 150 aviona, koji su tadapo prvi put protiv živih ciljeva bacali speci-jalne sanduke pune bombi što eksplodirajuna maloj visini i stvaraju smrtonosnu kišugelera.Vrhovni šab NOV i POJ je u bici na Neretviraspolagao s Prvom i Drugom proleterskomdivizijom, Trećom udarnom divizijom, Sed-

mom banijskom udarnom divizijom, Deve-tom dalmatinskom divizijom, Haubičkim di-vizionom VŠ i Pratećim bataljonom VŠ. Uko-pno 18.500 partizanskih boraca, znatnoslabije naoružanih i uz to s oko 4 tisuće ran-jenika i mnogoljudnim zbjegovima narodašto se sklanjao pred terorom okupatora.U Bitki na Neretvi, poslije teških i iscrplju-juće dugotrajnih borbi, okupator i njegoveizdajničke sluge, nadmudren je i poražen.Partizanska borba za slobodu svoje grude iskrb za ranjene i nemoćne bili su nemjerlji-vo jači od brojnije i opremljenije okupator-ske sile. Tu su snagu partizanskih boracanaročito osjetiti četnički zlotvori koji su mu-njevitom akcijom boraca Druge dalmatin-ske, predvođenih njenom slavnom “Grom”desetinom, potpuno razbijeni i to tako dase od toga poraza na Neretvi više nikadanisu oporavili.Pobjeda partizana na Neretvi bila je potpu-na. Ali težak put ka slobodi se nastavio…Slijedila je nova odlučna bitka – na Sutjesci.I tako redom do slobode.

Druženje u utorak u 18Druženje u utorak u 18Druženje u utorak u 18Druženje u utorak u 18Druženje u utorak u 18Slijedeći utorak, 7. svibnja, prvi svibanjskiutorak, dan za druženje u Udruzi du-brovačkih antifašista, od 18 do 20 sati. Uzprigodno prisjećanje na Dan pobjede nadfašizmom, koji se kao i Dan Europeobilježava 9. Svibnja, druženje će se nas-taviti kratkim filmovima, glazbom ineizbježnom igrom brojevima od 1 do 90,sve to u društvu s DJ Gordanom Prišlićem– Vjevericom. Pridružite nam se!

ković smo stigli u predviđeno vrijeme teodmah krenuli na dogovoreni posjet Priro-doslovnom muzeju,koji je tog danaobilježavao Dan planeta Zemlje. Svi smo bilizadivljeni novom postavom Muzeja, u kojemtrodimenzionalnim prikazom vidimo vodenai kopnena staništa ugroženih vrsta delte rijeke

Neretve. Pomoću video zapisamogli smo vidjeti i čuti glasan-je raznih vrsta močvarnih ptica.Napustili smo Muzej zahvalivšijoš jednom kustosici na susretl-jivosti i srdačnosti te se zaputiliautobusom u naselje Vid. Splatoa,gdje se nalazi CrkvaGospe Snježne, pruža seprekrasni pogled na močvarnudolinu Neretve.Posjet Vidu ovjekovječili smofotografijom ispred poznatogspomenika knezu Domagoju injegovim hrabrim strijelcima,djelo akademskog kiparaStjepana Skoke.Nakon obilazaka znamenitos-ti, otišli smo na zajedničkiručak, gdje smo uz pjesmu iples proveli vrijeme do povrat-ka u naše Konavle. Ovo je biojoš jedan u nizu naših izleta,rastavši se sa željom i nadomza još ovakvim međusobnimdruženjima. Ljubica Brailo

55GlasGrada - 737 - petak 3. 5. 2019.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Fotograf: Željko Tutnjević Grafičkai tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358980, fax: 020 311 992, tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada,Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.T e k s t o v i z a o b j a v u p r i m a j u s e d o s r i j e d e , n a j k a s n i j e d o 1 0 s a t i !

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

MATICA UMIROVLJENIKA DUBROVNIK, PODRUŽNICA LAPAD

Petodnevni izlet u Slavoniju i BaranjuPetodnevni izlet u Slavoniju i BaranjuPetodnevni izlet u Slavoniju i BaranjuPetodnevni izlet u Slavoniju i BaranjuPetodnevni izlet u Slavoniju i BaranjuMatica umirovljenika Dubrovnik, Podružnica Lapad organizira zasvoje članove i sve one koji su zainteresirani za petodnevni izlet uSlavoniju i Baranju od 8. - 12.5. Dolazak u Vinkovce Hotel Slavoni-ja, 4 polupansiona, izleti: Kopački rit, selo Suza, Osijek, Vukovar,Ilok, Đakovo, Tordinci. Sve informacije na 098 990 7001.

UDRUGA DVA SKALINA - U spomen na dragog Nikšu Brau-tovića, umjesto cvijeća, tetka Vinka Zorenč prilaže 600 kuna.Donacija XX 1085,62.Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slatina: dva.skalina@du.t-com.hr Tel: 312 315 od 9:00 - 14:00

U NEDJELJU, 12.SVIBNJA

Hodočašće u HrasnoHodočašće u HrasnoHodočašće u HrasnoHodočašće u HrasnoHodočašće u HrasnoPovodom proslave Kraljice Mira organizira se hodočašće u Hras-no u nedjelju, 12. 5. .Polazak s pošte Lapad u 7 sati (Dolazak pohodočasnike po dogovoru). Pribivanje na procesiji i Svetoj misi u11 sati. Cijena po osobi je 70 kuna. Prijaviti se možete do utorka,7.5. na kontakt broj: Niko 091 9170488.

VOLONTERSKI CENTAR DUBROVNIK

Postanite volonterPostanite volonterPostanite volonterPostanite volonterPostanite volonterInicijativu za izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju #67jepre-više pokrenule su tri sindikalne središnjice: Nezavisni hrvatskisindikati (NHS), Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) iMatica hrvatskih sindikata (MHS) a podržavaju ih brojne udruge imreže udruga. Pozivamo građane s područja Dubrovnika i okoliceda se uključe. Postanite našim volonterima koji će prikupljati pot-pise na štandovima u Dubrovniku na lokacijama : Placa, TommyGruž, Tommy Lapad, Lapad uvala i Sponza Prijavite se koordinato-ru Igoru Miošiću na: igor.miosic@gmail.com ili na broj 0800 94 36

UČIMO HRVATSKI

Ne takoNe takoNe takoNe takoNe takoZa promjenu, danas ćemo se još jedanput poslužiti knjigomR.Vidovića u kojoj nam autor, bez opširnih obrazlaganja i uz krat-ke primjere, ukazuje na riječi koje se u praksi koriste, iako nijesudobre i upućuje nas na ispravne u zamjeni za one prve.DAKLE, NE OVAKO: NEGO OVAKO:On ni ne zna da ne zna On i ne zna da ne znaValja odmah poduzeti potrebne korake Valja odmah učiniti (sve) što je potrebnoNe prihvaćamo proizvoljna tumačenja Ne prihvaćamo samovoljna (kojekakva)

tumačenjaMoje prinadležnosti su se povećale Moji prihodi su se povećaliJedno je prijem gostiju, a drugo primitak novca Jedno je primanje gostiju, a drugo primitak

novcaTo ti ne pristaje To ti ne odgovara (dolikuje)Valja pristupiti organiziranju natjecanja Valja početi organizirati natjecanjeNovi autobus ima 30 sjedišta Novi autobus ima 30 sjedalaDošli su skoro svi stariji učenici Došli su gotovo svi stariji učeniciSavršeno je jasno da je to promašaj Posve (potpuno) je jasno da je to promašajMoramo sa žaljenjem zaključiti Moramo nažalost zaključitiBrinu me neki slabiji rezultati Zbunjen (zabrinut) sam zbog nekih slabijih

rezultataIzgleda da ne znaš Čini se da ne znašOn zlonamjerno izvrće činjenice On kleveće. On iskrivljeno prikazuje činjeniceU tim konkretnim slučajevima treba... U tim slučajevima treba...a zastava leprša na povjetarcu Naša se zastava leprša na povjetarcuU krugovima prosvjetnih radnika govori se... Među prosvjetnim radnicima govori se...To bi nam morao biti najglavniji zadatak To bi nam morao biti glavni zadatakOd rata naovamo štošta se promijenilo Od rata do sada (danas) štošta se promijeniloKnjiga se nalazi na gornjoj polici Knjiga je na gornjoj policiNa savjetovanju su prisustvovali svi Savjetovanju su prisustvovaličlanovi uprave kluba (nazočili) svi članovi uprave klubaNekada to se i meni čini nemogućim Katkada (koji put) se to i meni čini nemogućimTvoje je opredjeljenje bilo krivo Tvoja je odluka bila pogrešna. Tvoj je izbor

bio pogrešan.Za danas će biti dovoljno, uz napomenu da ništa nije provjeravano nego je tekst uzet s povjerenjem,kako bi se u narodu reklo “pošto kupljeno-po to se prodaje”. K.T.

Ured ovl. inž. geodezije ŽELJKO KOSOVIĆAndrije Hebranga 33

Na zahtjev stranke Zakire Konjo izrađen je Geodetski elaborat za provedbuakata odnosno planova prostornog uređenja, a u svrhu provedbe rješenja outvrđivanju građevne čestice, na k.č. 1394 k.o. Brašina (nova izmjera), odnos-no na č.zem. 432/1 k.o. Brašina (stara izmjera), sukladno čl. 9 Pravilnika oparcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima (NN 59/2018), a temeljem Rje-šenja o utvrđivanju građevne čestice KLASA: UP/I-350-05/16-05/000120; UR-BROJ: 2117/1-23/1-9-18-0009 izdatog od strane Dubrovačko-neretvanske žup-anije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Sjedište Dubrovnik,20. 7. 2018. godine. Pozivaju se nositelji prava na predmetnoj čestici kao i nasusjednim česticama k.č. 1372/1, 1393, 1395, 1396, 1397, 1405/3, 1405/4 k.o.Brašina (nova izmjera), odnosno na č.zem 431/1, 431/2, 432/2, 433/2, 433/3,434/5, 434/8 k.o. Brašina (stara izmjera) na utvrđenje granica na licu mjesta14.05.2019. u 09.30 sati. Predočenje elaborata izvršiti će se 20.5.2019. u 9.30 uprostorijama ureda na adresi Dubrovnik, Andrije Hebranga 33

VLADIMIR PULJIZEVIĆ, 1929.IVO BLAŽEVIĆ, 1931.JELE DROBAC, 1936.Dr. MARKO ŠEPAROVIĆ, 1937.LUKRE STANIČIĆ, 1937.NIKOLA CRNČEVIĆ, 1940.

ANTUN PROHASKA, 1942.ANA LUČIĆ, 1946.ANE MARIĆ, 1947.BRUNO STORELLI, 1955.ANTE KORAĆ, 1956.

56 GlasGrada - 737 - petak 3.5. 2019.

misao

tjedna

GrunfAko kaniš pobijediti, ne smiješ izgubiti

67 JE PREVIŠE

Prikupljaju se potpisi za referendum o uvjetima za mirovinuSindikalna inicijativa 67 je previše diljem Hrvatskeprikuplja potpise za raspisivanje referenduma o izmje-nama Zakona o mirovinskom osiguranju, kako bi sespriječilo dizanje dobne granice za odlazak u punumirovinu na 67 godina. Nakon problema s poštomkoji se dogodio za vikend, potpisi se ipak prikupljajui na području dubrovačke regije. Za raspisivanje ref-erenduma potrebno je više od 370 tisuća potpisagrađana koje inicijatori trebaju prikupiti do 11. svibn-ja.Potpisi se prikupljaju na lokacijama: Placa Gruž, La-pad (ispred Tomija), Sponza, Opća bolnica i Sveučil-ište Dubrovnik (ul. Ćira Carića).Podsjetimo, za raspisivanje referenduma treba višeod 370 tisuća potpisa građana koje inicijatori trebajuprikupiti do 11. svibnja 2019.

Foto: Željko Tutnjević / Libero Portal

EKO OMBLIĆI

Čuvajmoprimorskelokve

Čuvajmo primorske lokve -poručili su prošlu nedjelju sagromačkih lokvi Eko Om-blići s obzirom da su vidjelikako je jedna od lokvi maGromači presušila, što nijedobro. Lokve su važnavlažna staništa na Zemlji sto-ga ih trebamo čuvati zabudućnost. Dubrovačko pri-morje je bogato lokvama ameđu najpoznatijim je Ma-jkovska lokva u kojoj živizaštićena riječna kornjača.22.svibnja je Međunarodnidan zaštite biroraznolikostii Međunarodni dan kornjača kada će ove značajne eko-datume prigodno obilježiti i Eko Omblići. Predsjednica: Jadranka Šimunović

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

Jednoglasno izabrani ovogodišnji laureatiTemeljem Statuta Dubrovačko-neretvanskežupanije Skupština Dubrovačko-neretvanske

županije na svojoj 10. sjednici održanoj 29. travnja 2019. godine donijela je Odluke ododjeli Nagrade za životno djelo, dodjeli Priznanja u obliku diplome za iznimna

dostignuća značajna za Dubrovačko-neretvansku županiju, dodjeliNagrada za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanskežupanije u zemlji i svijetu u proteklom jednogodišnjem razdoblju te ododjeli Nagrada za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjemrazdoblju.Nagrada za životno djelo dodijelit će se Meri Cetinić, Priznanje u ob-liku diplome za iznimna dostignuća značajna za Dubrovačko-neret-vansku županiju dodijelit će se posthumno fra Bernardinu Sokolu, aNagrada za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjem razdobljuide prof. Đivi Kušelj te Nogometnom klubu ”GOŠK-DUBROVNIK 1919”.Nagradu za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanskežupanije u zemlji i svijetu u proteklom jednogodišnjem razdoblju dobitće Umjetnička škola Luke Sorkočevića, Glazba Ston, Kulturna udruga”Ivo Lozica”, Narodna glazba Blato te Ratko Krstičević.