KRUNICA_korice_3indd.indd 1 23.5.2011 14:33:02

LJUDEVIT JOSIP JEĐUD

GO S P I N A K R U N I C A

R a z m a t r a n j a

GOSP

INA

KR

UN

ICA

LJUDEVIT JOSIP JEĐUD

GO S P I N A K R U N I C A

R a z m a t r a n j a

3. prošireno izdanje

Zagreb, 2011.

Nakladnik:Glas Koncila,

Kaptol 8, Zagreb www.glas-koncila.hr

Za nakladnika: Nedjeljko Pintarić

Biblioteka: Za duhovnost svakodnevice.

Knjiga 3

Lektura: Anđa Jakovljević

Grafičko oblikovanje:Mirjana Kos

Fotografije:Fotoarhiv Glasa Koncila

Tisak:Grafika Markulin, Lukavec

Tiskano u svibnju 2011.

ISBN 978-953-241-296-3

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne

knjižnice pod brojem 767808

IMPRIMATUR: Nadbiskupski duhovni stol

u ZagrebuBroj: 914/2011

Zagreb, 3. svibnja 2011.Generalni vikar

Mons. dr. Valentin Pozaić

3

GOSP

INA

KR

UN

ICA

LJUDEVIT JOSIP JEĐUD

GO S P I N A K R U N I C A

R a z m a t r a n j a

4

GOSP

INA

KR

UN

ICA

Predgovor

K runica je uistinu jedinstvena molitva. Dok prsti prebiru po zrncima krunice, a usta izgova-raju riječi preuzete iz evanđelja, molitelji misaono uranjaju u otajstva objave i otkupljenja. Zajedno s Marijom, Isusovom majkom, slijede životni put Isu-sa Krista od utjelovljenja do slave. Marija je bila na svim značajnim postajama Isusova životnoga puta uz njega i ispratila je mladu Crkvu u njezino posla-nje. Zato je s pravom nagrađena nebeskom slavom kao Kraljica neba i zemlje. Tko se god njoj u zago-vor i pomoć utječe, ne ostaje zaboravljen.

Ova knjižica, uz mnoge koje su do sada tiskane o krunici, želi biti jedno zrnce više u riznici molje-nja krunice. Donosi razmišljanja o pojedinim otaj-stvima krunice. Na taj način pridonosi sabranijoj molitvi i dubljemu poniranju u sadržaj otajstva.

Svoj pun smisao dobit će ova knjižica ako uspije nadahnuti vlastite misli i odluke, ako postane uzo-rak u razmatranju raznolikih gledišta Kristova lica. Zamišljena je da ovdje skupljenim tekstovima po-vede molitelja krunice na Marijin put gdje »Marija trajno stavlja pred vjernike 'otajstva' svoga Sina sa željom da ih se razmatra kako bi mogli osloboditi svu svoju spasenjsku snagu. Kada moli krunicu, kr-šćanska zajednica preuzima Marijina sjećanja i nje-zin kontemplativan pogled« (Ivan Pavao II., »Kru-nica Djevice Marije«, RVM 11).

5

GOSP

INA

KR

UN

ICA

GOSP

INA

KR

UN

ICA

6

GOSP

INA

KR

UN

ICA

7

GOSP

INA

KR

UN

ICA

Naziv i načini moljenja krunice

N aziv krunica – u nekim hrvatskim krajevima naziva se ružarij – ima dvojako značenje. Tom rije-čju imenuje se vidljiv predmet koji se sastoji od 224 zrna nanizanih u jednu cjelinu poput poredanih bise-ra ili ruža. U redovitoj uporabi je niz od 59 zrnaca.

Taj vidljivi predmet kršćani rabe u molitvi pa se i sama molitva naziva krunica ili ružarij. Krunica ima dugu i bogatu prošlost. Legenda o postanku krunice govori da se Majka Božja ukazala sv. Dominiku, ute-meljitelju Reda propovjednika. Bilo je to u Bukon-skoj šumi blizu Toulousea. Gospa mu je rekla: »Ne čudite se što ste do sada imali malo plodova svoga rada. Utrošili ste ga na neplodnu zemlju, još nezali-venu rosom božanske milosti. Propovijedajte moju krunicu koja se sastoji od stotinu i pedeset Zdravo-marija i imat ćete obilnu žetvu.«

Apostolat krunice Crkva je i službeno povjeri-la Redu propovjednika i taj polog je za dominikan-ce karizmatski dar.

Krunica ima kristološko usmjerenje. Ona je sa-žetak Svetoga pisma. Ima također i bogatu marijan-sku tradiciju. Marija okuplja oko sebe Crkvu i svoju grešnu djecu zagovara pred licem Svevišnjega.

Krunica je govorna, ali i višeznačna kontempla-tivna molitva. Molitelj mislima prodire u dubine otajstava otkupljenja dok izgovara Očenaš, Zdra-vomarije i Slava Ocu. Može se moliti pojedinačno ili u skupini.

8

GOSP

INA

KR

UN

ICA

Dijeli se na četiri dijela i kronološki prati doga-đaje našega otkupljenja. Pred oči molitelja posta-vlja otajstvo Krista točno onako kako ga je opisao apostol Pavao u himnu Poslanice Filipljanima: po-niženje, odbacivanje, smrt i uzvišenje Sina Božjega, Isusa Krista (Fil 2,6–11). Prema tome se i ti dijelovi nazivaju: otajstva radosti, svjetla, žalosti i slave.

Prvi način moljenja krunice

U nekim krajevima krunica se moli ovako:Na početku kruničnoga niza nalazi se križ. On

podsjeća da je na križu umro Spasitelj svijeta. Križ je znak njegova trpljenja, ali i ljubavi. Molitelj tu lju-bav prihvaća, Isusa Spasiteljem ispovijeda.

Nakon znaka križa na sebi: U ime Oca i Sina i Duha Svetoga izgovara Ispovijest vjere:

Vjerujem u Boga, Oca Svemogućega, Stvorite-lja neba i zemlje, i u Isusa Krista, Sina njegova je-dinoga, Gospodina našega, koji je začet po Duhu Svetom, rođen od Marije Djevice, mučen pod Poncijem Pilatom, raspet, umro i pokopan, sašao nad pakao, treći dan uskrsnuo od mrtvih, uzašao nad nebesa, sjedi o desnu Boga Oca svemoguće-ga, odonud će doći suditi žive i mrtve. Vjerujem u Duha Svetoga, svetu Crkvu katoličku, općinstvo Svetih, oproštenje grijeha, uskrsnuće tijela i život vječni. Amen.

Nakon Ispovijesti vjere izriče se čast Presveto-mu Trojstvu riječima:

9

GOSP

INA

KR

UN

ICA

Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu. Kako bija-še na početku, tako i sada, i vazda, i u vijeke vjeko-va. Amen.

Bog zaslužuje našu hvalu jer je Stvoritelj koji je i nas postavio u život, Spasitelj koji je za nas umro na križu i Duh koji nas posvećuje. Bog je s nama u vremenu, a s njim će biti i naša vječnost.

Iza križa nalazi se prvo zrno krunice. Držeći ga u ruci molimo molitvu koju je Isus Krist naučio najprije apostole, a po njima Crkvu. Milijuni kršća-na je mole svakodnevno:

Oče naš, koji jesi na nebesima. Sveti se ime tvo-je. Dođi kraljevstvo tvoje. Budi volja tvoja, kako na nebu tako i na zemlji. Kruh naš svagdanji daj nam danas. I otpusti nam duge naše kako i mi otpušta-mo dužnicima našim. I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla. Amen.

Na sljedeća tri zrna moli se redom Zdravo Ma-rijo. Izgovaraju se one iste riječi kojima je anđeo Gabrijel pozdravio Mariju pri navještenju:

Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s to-bom, blagoslovljena ti među ženama i blagoslo-vljen plod utrobe tvoje, Isus

(sada se umeće zaziv:koji neka nam umnoži vjeru; koji neka nam

utvrdi ufanje; koji neka nam usavrši ljubav,pa se nastavlja)Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas grešni-

ke sada i na času smrti naše. Amen.

10

GOSP

INA

KR

UN

ICA

Nakon toga na zadnje zrno dajemo slavu Bogu moleći:

Slava Ocu...

Time smo došli na niz od po deset zrna. Moleći Očenaš, a zatim 10 Zdravomarija, misaono se za-ustavljamo na otajstvima Isusova života zapisanim u evanđeljima. Razmišljamo o dolasku Božjega Sina Isusa Krista na svijet i o njegovu djetinjstvu, o nje-govu javnom djelovanju, o njegovoj muci i smrti te o njegovu slavnom uskrsnuću. Prema ovom sadr-žaju otajstva nazivamo:

Otajstva radosti (utjelovljenje i djetinjstvo)Otajstva svjetla (javno djelovanje)Otajstva žalosti (muka i smrt)Otajstva slave (uskrsnuće i slava Isusa i Marije).

Dok molitelji prebiru zrnca krunice u svojoj ruci, razmišljaju o životu Marije i Isusa primjenjuju-ći poruku otajstva na svoj život. Oni su svjesni da Marija, kojoj se u molitvi obraćaju, razumije njiho-ve radosti, brige i potrebe. Ona zna naći putove da im svojim zagovorom pomogne. Ta ona je kod svoga Sina koji nas ljubi.

Moljenje svakoga pojedinog otajstva započi-nje Očenašem, slijedi 10 Zdravomarija, a završava sa Slava Ocu. U molitvi Zdravo Marijo nakon riječi »Isus« izgovara se naziv otajstva koje se moli, npr. Isus, koga si Djevice po Duhu Svetom začela. Sveta Marijo, Majko Božja...

Na kraju svake desetice dodaje se molitva:

11

GOSP

INA

KR

UN

ICA

O, moj Isuse, oprosti nam naše grijehe, očuvaj nas od paklenoga ognja, dovedi u raj sve duše, oso-bito one kojima je najpotrebnije tvoje milosrđe.

OTAJSTVA RADOSTI

1. Koga si, Djevice, po Duhu Svetom začela.2. Koga si, Djevice, idući Elizabeti u pohode nosila.3. Koga si, Djevice, rodila.4. Koga si, Djevice, u Hramu prikazala.5. Koga si, Djevice, u Hramu našla.

OTAJSTVA SVJETLA

1. Koji je na rijeci Jordanu kršten bio.2. Koji nam se na svadbi u Kani objavio.3. Koji nam je kraljevstvo Božje navijestio i na

obraćenje nas pozvao.4. Koji se na gori preobrazio i svoju nam sla vu

objavio.5. Koji nam se u otajstvu euharistije darovao.

OTAJSTVA ŽALOSTI

1. Koji se za nas krvlju znojio.2. Koji je za nas bičevan bio.3. Koji je za nas trnjem okrunjen bio.4. Koji je za nas teški križ nosio.5. Koji je za nas raspet bio.

12

GOSP

INA

KR

UN

ICA

OTAJSTVA SLAVE

1. Koji je od mrtvih uskrsnuo.2. Koji je na nebo uzašao.3. Koji je Duha Svetoga poslao.4. Koji je tebe, Djevice, na nebo uzeo.5. Koji je tebe, Djevice, na nebu okrunio.

Drugi način moljenja krunice

Molitelji izgovarajući:Bože, u pomoć mi priteci. Gospodine, pohiti da

mi pomogneš,poljube križ na krunici i prekriže se. Odmah sli-

jedi:Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu. Kako bijaše

na početku tako i sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen. Aleluja.

(Tijekom Korizme umjesto Aleluja govori se:Slava tebi, Kriste Bože, Kralju slave vječite.)

Zatim se navijesti dio krunice/ružarija koji će se moliti: npr. prikazat ćemo preslavnoj Djevici Mari-ji dio presvete krunice/ružarija i namijeniti ga za... (izrekne se nakana: oproštenje grijeha, obraćenje grešnika, za potrebe Crkve, za pokojne ili slično), razmatrajući pet otajstava radosti (svjetla, žalosti ili slave).

U prvomu otajstvu radosti razmatrat ćemo kako je anđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici

13

GOSP

INA

KR

UN

ICA

Mariji da će začeti i roditi Sina Božjega po krepo-sti Duha Svetoga.

Otajstvo se može najaviti i kraće: Navještenje Blaženoj Djevici Mariji.

Nakon toga moli se Očenaš, 10 Zdravomarija, Slava Ocu te se nadoda: O, moj Isuse...

Na ovaj način mole se daljnja otajstva.

OTAJSTVA RADOSTI

U prvomu otajstvu radosti razmatrat ćemo kako anđeo Gabrijel navijesti Mariji da će začeti i roditi Sina Božjega po kreposti Duha Svetoga.

(Kraće): Navještenje Blaženoj Djevici Mariji.

U drugomu otajstvu radosti razmatrat ćemo kako Djevica Marija pohodi svoju rodicu Elizabetu i osta s njome tri mjeseca.

(Kraće): Pohod Blažene Djevice Marije svetoj Elizabeti.

U trećemu otajstvu radosti razmatrat ćemo kako Blažena Djevica Marija porodi Gospodina našega Isusa Krista u betlehemskoj špilji i polo-ži ga u jasle.

(Kraće): Rođenje Gospodina našega Isusa Kri-sta u Betlehemu.

U četvrtomu otajstvu radosti razmatrat ćemo kako Blažena Djevica Marija, četrdeseti dan poslije porođenja, Gospodina našega Isusa Krista prikaza u Hramu na ruke starca Šimuna.

156

GOSP

INA

KR

UN

ICA

I svi shvaćajudarovanu ljubavi ljube je.

Četvrto otajstvo slave:Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo

Svoju Majku uzimaza rukui dovodi u radost.

A ona svoj pogledzadrža na zemljii gleda svu svoju djecu.

Kiša koja tada padebila je blagoslovnaše Majke.

Peto otajstvo slave:Krunjenje Blažene Djevice Marije i slava svih svetih

Za vjernost do krajasvome Zaručnikudobiva dostojnu nagradu.

Kraljica postaje,uz svoga Kralja,neba i zemlje.

Neutješene i grešne dušeu njezinu srcusvoj zagovor nalaze.

Tomislav Đukez

157

GOSP

INA

KR

UN

ICA

Lauretanske litanijeBlažene Djevice Marije

158

GOSP

INA

KR

UN

ICA

Lauretanske litanijeBlažene Djevice Marije

Gospodine, smiluj se!Kriste, smiluj se!Gospodine, smiluj se!Kriste, čuj nas!Kriste, usliši nas!Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se!Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!

Sveta Marijo,Sveta Bogorodice,Sveta Djevo djevica,Majko Kristova,Majko Crkve,Majko Božje milosti,Majko prebistra,Majko prečista,Majko neoskvrnjena,Majko nepovrijeđena,Majko ljubezna,Majko divna,Majko dobrog savjeta,Majko Stvoriteljeva,Majko Spasiteljeva,Djevice premudra,Djevice časna,

mo

li z

a n

as

159

GOSP

INA

KR

UN

ICA

Djevice hvale dostojna,Djevice moguća,Djevice milostiva,Djevice vjerna,Ogledalo pravde,Prijestolje mudrosti,Uzroče naše radosti,Posudo duhovna,Posudo poštovana,Posudo uzorna pobožnosti,Ružo otajstvena,Tornju Davidov,Tornju bjelokosni,Kućo zlatna,Škrinjo zavjetna,Vrata nebeska,Zvijezdo jutarnja,Zdravlje bolesnih,Utočište grešnika,Utjeho žalosnih,Pomoćnice kršćana,Kraljice anđela,Kraljice patrijarha,Kraljice proroka,Kraljice apostola,Kraljice mučenika,Kraljice priznavalaca,Kraljice djevica,Kraljice svih svetih,Kraljice bez grijeha istočnoga začeta,Kraljice na nebo uznesena,Kraljice svete krunice,Kraljice obitelji,Kraljice mira,

mo

li z

a n

as

160

GOSP

INA

KR

UN

ICA

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta,oprosti nam, Gospodine!Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta,usliši nas, Gospodine!Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta,smiluj nam se, Gospodine!

R. Moli za nas, sveta Bogorodice,O. da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se.Dopusti nama, slugama svojim, molimo te, Go-

spodine Bože, da se neprestano radujemo duše-vnom i tjelesnom zdravlju i da se slavnim zago-vorom Blažene Marije vazda Djevice izbavimo od sadašnje žalosti i naužijemo vječne radosti. Po Kri-stu Gospodinu našem. Amen.

161

GOSP

INA

KR

UN

ICA

Kako moliti krunicu

162

GOSP

INA

KR

UN

ICA 1 2

3

4

5

6

7

8 9

163

GOSP

INA

KR

UN

ICA

Uvod1. Znak križa 2. Vjerovanje3. Oče naš4. 3 Zdravomarije sa zazivima:

1. koji neka nam umnoži vjeru2. koji neka nam učvrsti ufanje3. koji neka nam usavrši ljubav

5. Slava Ocu6. Oče naš7. 10 Zdravomarija sa zazivima…8. Slava Ocu 9. O, moj Isuse

164

GOSP

INA

KR

UN

ICA

Misli Benedikta XVI. o krunici

Tradicionalna slika Majke Božje od krunice pri-kazuje Mariju koja jednom rukom drži Dijete Isu-sa, a drugome stavlja krunu sv. Dominiku. Ta zna-kovita ikonografija pokazuje da je krunica sredstvo što ga je darovala Majka Božja da bi se razmatralo o Isusu i da bi ga se, razmišljajući o njegovu životu sve vjernije ljubilo i slijedilo.

Marija svima daje poruku: svakom vjerniku, gra-du Rimu i cijelome svijetu. Zato i Papa sluša što mu ima reći, ne samo za mene, nego za sve. A što nam govori Marija? Ona nam govori Božjom riječ-ju, koja je postala tijelom u njezinoj utrobi. Njezina je »poruka« Isus. On je sav njezin život.

165

GOSP

INA

KR

UN

ICA

Krunica je kontemplativna molitva dostupna svima, velikima i malima, laicima i klericima, učeni-ma i s malom naobrazbom. Ona je duhovna veza s Marijom, kako bismo ostali sjedinjeni s Isusom, kako bismo se s njime suobličavali, usvajajući nje-gove osjećaje i ponašajući se kao što se on pona-šao. Krunica je duhovno »oružje« protiv zla, pro-tiv svakog nasilja, za mir u srcima, u obiteljima, u društvu i u svijetu.

Pozvani smo dakle dopustiti da nas Marija vodi u toj drevnoj a uvijek novoj molitvi, koja je njoj oso-bito draga, jer nas izravno vodi k Isusu, koji je pred-met kontemplacije u svojim otajstvima spasenja, ra-dosnim, otajstvima svjetla, žalosnim i slavnim.

To je molitva srca, u kojoj se s povjerenjem za-ziva njegova i naša Majka. Molitva je to koja poma-že u razmatranju Božje riječi i u upijanju euhari-stijskog zajedništva, po uzoru na Mariju, koja je u svojemu srcu čuvala sve što je Isus činio i govorio, samu njegovu prisutnost.

Krunica, kad nije mehaničko ponavljanje tradi-cionalnih formula, jest biblijsko razmatranje, koje nam omogućuje da iznova prođemo događajima iz Gospodinova života u pratnji Blažene Djevice, ču-vajući ih, poput nje, u svojemu srcu.

Završetkom mjeseca svibnja neka ne prestane taj dobri običaj moljenja krunice u župama i obiteljima.

166

GOSP

INA

KR

UN

ICA

Štoviše, neka se nastavi još zauzetije, kako bi, u Marijinoj školi, svjetiljka vjere sve snažnije svijetlila u srcima vjernika i u njihovim domovima.

Danas zajednički potvrđujemo da sveta krunica nije praksa povezana s prošlošću, poput molitve iz drugih vremena koje se spominjemo s nostalgijom. Naprotiv, krunica kao da upoznaje novo proljeće. To je bez sumnje jedan od najrječitijih znakova lju-bavi koju mladi naraštaji gaje prema Isusu i njego-voj majci Mariji.

U današnjem svijetu, koji je toliko raspršen, ta molitva pomaže staviti Krista u središte, kao što je to činila Djevica, koja je u nutrini razmatrala o onome što se je govorilo o njezinu Sinu, a potom o onome što je on činio.

Trima pastirima u Fátimi – Luciji, Jacinti i Fra-nji – predstavljajući se kao Majka Božja od krunice, ustrajno je preporučivala da svaki dan mole kruni-cu, kako bi postigli završetak rata. I mi želimo pri-hvatiti majčinski zahtjev Djevice, nastojeći s vjerom moliti krunicu za mir u obiteljima, u nacijama i cije-lome svijetu. Ipak, znamo da se pravi mir širi tamo gdje se ljudi i ustanove otvaraju evanđelju. Mjesec listopad pomaže nam da se sjetimo te temeljne isti-ne posebnim animiranjem koje pokušava održa-ti misijsku žudnju u svakoj zajednici te poduprijeti djelovanje onih koji – svećenici, redovnici, redovni-ce i laici – djeluju na granicama poslanja Crkve.

167

GOSP

INA

KR

UN

ICA

Krunica je jednostavna, ali vrlo duboka molitva, u čijem je središtu razmatranje o Kristu.

Krunica je kontemplativna i kristocentrična molitva, nerazdvojiva od razmatranja Svetoga pi-sma. Ona je molitva kršćanina koji napreduju u ho-dočašću vjere, u nasljedovanju Krista, a ispred nje-ga ide Marija.

Svijet je zatočen u vrtlogu sekularizacije, koja želi stvoriti svijet bez Boga, svijet u kojemu vlada relativizam i vjerska ravnodušnost. Propovjednik je naglasio da živimo u vremenu u kojemu se od-vija »najveća bitka koju je svijet ikada vidio«, »ko-načna borba između Crkve i protucrkve, izme-đu evanđelja i protuevanđelja«. No oružje koje se rabi u toj borbi nije oružje ovoga svijeta. Napro-tiv, riječ je o »obraćenju srca«, o »euharistijskoj pobožnosti«, o »svakodnevnoj molitvi krunice«, o prihvaćanju patnjâ i nevoljâ i njihovu prikazivanju »za spasenje svijeta«.

168

GOSP

INA

KR

UN

ICA

Sadržaj

Predgovor ..................................................................... 4

Naziv i načini moljenja krunice ................................ 7Prvi način moljenja krunice ....................................... 8Drugi način moljenja krunice .................................12Krunica uz otvoreno Evanđelje .............................19Krunica o našemu krštenju ....................................30Euharistijska krunica .................................................43U školi Marije, euharistijske žene .........................55Krunica našega zajedništva .....................................77Krunica Božjega poziva ............................................92Krunica u pjesmi ...................................................... 101Opća krunica ............................................................ 115Moja osobna krunica .............................................. 123Kruničarska udruženja .......................................... 135Vijenac žive krunice ............................................... 140U pjesničkom ushitu duše .................................... 149Lauretanske litanije ................................................ 157Kako moliti krunicu ............................................... 161

Misli Benedikta XVI. o krunici ............................ 164

KRUNICA_korice_3indd.indd 1 23.5.2011 14:33:02