Goran Filipi - Istrorumunjske etimologije _3

8/7/2019 Goran Filipi - Istrorumunjske etimologije _3

http://slidepdf.com/reader/full/goran-filipi-istrorumunjske-etimologije-3 1/182

Goran Filipi

ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE(Knjiga 3: zoonimi: šumske i poljske životinje; mikonimi;

bač varska terminologija)



Ova je knjiga nastala kao posljedak rada na projektuIstrorumunjske etimologije (140-0000000-1320)



Goran Filipi

ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE(Knjiga 3: zoonimi: poljske i šumske

životinje; mikonimi; bačvarskaterminologija)

ZNANSTVENA UDRUGA MEDITERANZALOŽBA ANNALES

Pula, Koper 2008.



Goran Filipi

Istrorumunjske etimologije(Knjiga 3: zoonimi: šumske i poljske životinje; mikonimi;bačvarska terminologija)

Knjižnica VERBA MORITURA, knjiga 4Ovu knjigu uredila: Ivana Poldrugo

Ocjenjivači: akademik August Kovačec iprof. dr. Žarko Muljačić, dop. čl. HAZU

Naslovnica: Goran Filipi

Fotografije: Goran FilipiRačunalni slog: Hrvoje Grubić

Nakladnik: Znanstvena udruga Mediteran, PulaSunakladnik: Univerza na Primorskem,

Znanstveno-raziskovalno središče, Založba Annales KoperZa nakladnika: Barbara Buršić Giudici

Za sunakladnika: Darko DarovecTisak: Colgraph d. o. o., Pula

Naklada: 1000 primjeraka

ISBN 953-96986-5-0 (cjelina); ISBN 978-953-96986-9-8Tiskanje knjige omogućila je:

Istarska županija

CIP - Katalogizacija u publikacijiSveučilišna knjižnica u Puli

UDK 811.135.1'282'373.6(497.5-3 Istra)

FILIPI, GoranIstrorumunjske etimologije / Goran Filipi

. - Pula : Znanstvena udruga Mediteran, 2006-.

ISBN 953-96986-5-0 (cjelina)

Knj. 3 : Zoonimi: šumske i poljske životinje; mikonimi;bačvarska terminologija. - 2008. - (KnjižnicaVerba moritura ; knj. 4)Bibliografija. - Kazala. - Sažetci na više jezikaISBN 978-953-96986-9-8



Sadržaj

393

SADRŽAJ

UVODNE NAPOMENE 399

ZOONIMI (šumske i poljske životinje) 405Sisavci (Mammalia) 405Lisica (Vulpes vulpes) 405Poljski zec (Lepus europaeus) 405Divlja svinja (Sus scropha) 406Medvjed (Ursus arctos) 407Medvjedica 407

Vuk (Canis lupus) 408Vučica 408Srna (Capreolus capreolus) 409Srndać 409Jelen (Cervus elaphus) 409Košuta 409Jazavac (Meles meles) 410

Kuna (Martes martes) 410Lasica (Mustella nivalis) 411Vjeverica (Sciurus vulgaris) 411Jež (Erinaceus europaeus) 411Krtica (Talpa europaea) 412Miš (Mus musculus) 412Poljski miš (Microtus arvalis) 413

Šumska rovka (Sorex araneus) 414Štakor (Mus rattus) 414Šišmiš/Netopir (Vespertilio murinus) 415Tvor (Mustella putorius) 417



Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

394

Puh (Glis glis) 418

Kolutićavci (Annelida) 418Pijavica (Sanguisuga medicinalis) 418Kišna glista (Lumbricus terrestris) 419Gujavica (Lumbricus rubellus) 419Gmazovi (Reptilia) 420Zmije (Serpentes) 420Opći naziv za zmiju (Serpes) 420

Riovka (Vipera berus) 421Crna riovka (Vipera berus var. prester) 422Poskok (Vipera ammodytes) 422Bjelouška (Tropidonotus natrix/Natrix natrix) 424Krvosasac/Guž (Coluber longissimus) 424Ugristi (o zmiji) 426Gušteri (Sauria) 426Sljepić (Anguis fragilis) 426Siva gušterica (Lacerta agilis) 427Zelembać (Lacerta viridis) 428Barska kornjača (Emys orbicularis) 429Mekušci (Mollusca) 431Puž (Helix pomatia) 431

Puž balavac/Puž glać (Limax agrestis) 431Vodzemci (Amphibia) 433Žaba (Rana) 433Punoglavac 434Zelena žaba (Rana esculenta) 435Smea hržanica (Rana temporaria) 436Žaba gubavica (Bufo bufo vulgaris) 436

Gatalinka (Hyla arborea) 437Crni daždevnjak (Salamandra atra) 437Pjegavi daždevnjak (Salamandra maculata) 439Podrijetlo obraenih zoonima 439

MIKONIMI 441



Sadržaj

395

Gljiva – opći naziv (Fungus) 441

Livadarka (Agaricus campestris) 442Martinčica (Agaricus geotropus) 442Topolovka (Agrocybe aegerita) 443Smea preslica (Amanita fulva) 443Muhara (Amanita muscaria) 444Brašnjača (Amanita ovoidea) 445Puzvica (Armillariella mellea) 446

Grmovača (Armillariella tabescens) 447Vrganj (Boletus edulis) 448Bljuvara (Boletus uridus) 449Lisičarka (Cantharellus cibarius) 449Kladuša (Clavaria flava) 450Volovski jezik (Fistulina hepatica) 451Panjevčica (Keuhneromyces mutabilis) 452Puhara (Lycoperdon perlatum) 452Sunčanica (Macrolepiota procera) 453Smrčak (Morchella esculenta) 454Brestovača (Pleutorus sapidus) 455Crni tartuf (Tuber melanosporum) 456Bijeli tartuf (Tuber magnatum) 456

Neidentificirani nazivi 456Zaključak 457BAČVARSTVO 459

Bačve i druge drvene posude 459Bačva 459Bačvar 459Velika, najveća bačva za vino 460

Badanj (kaca) 462Bačvica (karatel) 462Omanja bačva (barilo) 464Brenta (za nošenje groža) 465Omanja kada 466




396

Čabar 468

Vjedro 469Vjedro s jednom ručicom 470Kabao (maštel) 471Metlica za čišćenje posuda 472Potporanj na kojemu leži bačva 473Grede ispod bačve 474Dijelovi bačve 474

Dno bačve 474Trbuh (trup) bačve 475Polukružni dio bačve 476Obruč oko bačve 476Duga 477Čepovi i otvori na bačvi 478Vranj (čep i rupa za nj) 478Čep na vranju 479Omotati tkaninom (o vranju) 480Stupa, kudjelja 481Čep na dnu bačve 482Pipa na bačvi (samo cjevčica) 482Pipa na bačvi (naprava s dijelom za zatvaranje mlaza) 483

Čepić na pipi 483Otvor na dnu bačve 484Osobine bačava i radnje s njima 485Oplaknuti (o bačvi) 485Uvarak od dunja i breskvina lišća 486Oplaknuti uvarkom od dunja (o bačvi) 489Rasušiti se (o bačvi) 489

Rasušen (o bačvi) 490Puštati (o bačvi) 491Nepropustan (o bačvi) 492Nabrekao (o bačvi) 494Utor (žlijeb na dnu bačve) 494



Sadržaj

397

Utoriti 495

Drveni čekić za bačve 496Zaključak 498

KAZALA 499KAZALO POJMOVA 501KAZALO SUSTAVNIH NAZIVA 507KAZALO ZABILJEŽENIH IR. OBLIKA 511KAZALO OBLIKA IZ LITERATURE I NEIR.

OBLIKA KOJE SMO SAMI ZABILJEŽILI 523Rumunjski idiomi 523

Istrorumunjski 523Knjiž. rumunjski i dačkorumunjski 529Arumunjski 530Meglenorumunjski 532

Italski idiomi i istriotski 533(Istro)mletački 533Istriotski 534Furlanski 534Knjiž. talijanski 535Ini italski idiomi 535

Istarski slavenski idiomi 535

Čakavski 535Istroslovenski 539Ini slavenski idiomi 539

Hrvatski (književni i neistarski idiomi) 539Slovenski (književni i neistarski idiomi) 540Srpski 540Bugarski 541

Češki 541Ruski 541Ini idiomi 541

Latinski 541Grčki 541




398

Indoeuropski 542

Staroindijski 542Engleski 542Njemački 542Francuski 542Maarski 542

KAZALO KRAJNJIH ETIMONA 543Indoeuropski 543

Latinski 543Starogrčki 544Praslavenski 544Germanski 546Srednjevisokonjemački 546Starovisokonjemački 546Galski 547Franački 547Langobardski 547Njemački 547Maarski 547Turski 547Perzijski 547

BIBLIOGRAFIJA 549SAŽETAK/REZUMAT/RIASSUNTO/POVZETEK 557Sažetak 559Rezumat 562Riassunto 565Povzetek 568



Uvodne napomene

399

UVODNE NAPOMENE

Treća je knjiga istrorumunjskih etimologija podijelje-na u tri cjeline: obradili smo nazivlje za poljske i šumskeživotinje, mikonime i bačvarsku terminologiju. Najveći jedio grae prikupljen osamdesetih godina prošloga stoljećau vrijeme rada na IrLA, no graa je dobrim dijelom dopu-njena tekućim terenskim i telefonskim provjerama tijekompisanja ove knjige. Graa se sastoji od odgovora na više

od tri stotine pitanja (pojmova) što je dalo znatno veći brojoblika koji se meusobno više ili manje razlikuju.

Od pedesetak zoonima samo je dvanaestak (24%) nazi-va domaćih, uz nekoliko hibridnih sintagmi koje mogu bitii kalkovi prema čakavskome (npr. divĺu pork vs. dîvĺasvîńa). Ostali su nazivi posueni iz čakavskih govora. Iz-

ravnih mletacizama nema (osim možda ğirin), svi su ušliposredovanjem čakavskoga.Što se mikonima tiče istrorumunjski ih je gotovo sve

preuzeo iz čakavskih idioma. Ti su čakavski mikonimi ug-lavnom domaćeg podrijetla, uz minimalan broj posuenicaiz istromletačkoga. Samo su dva mikonima nastala u ir.(guba de klen, guba de topolε), no i oni su vjerojatno kal-

kirani prema klenovka, topolovka. Ipak, neki su mikonimiza koje smo ustvrdili da su iz čakavskoga mogli nastati iunutar ir. idioma, pogotovo oni za koje nismo našli čakav-skih paralela pa smo čakavske oblike samo pretpostavili –




400

osnovne riječi iz kojih su takvi mikonimi izvedeni postoje

naime u ir. kao posuenice iz čakavskoga.U terminologiji bačvarstva pak prevladavaju posuenice

iz čakavskih govora, od kojih je dobar dio (istro)mletač-kog podrijetla. Domaćih je izraza malo, no za neke (npr.čep) ne možemo sa sigurnošću tvrditi da su domaći jer upotpunosti odgovaraju čak. oblicima (držimo da su njima

samo poduprti). U Žejanama ima nešto i mogućih posue-nica iz slovenskih govora koje opet ne možemo sa sigur-nošću definirati takvima (npr. pinter ). I na koncu, jedansmo oblik (kalkun) odredili kao čakavizam predmletačkogpodrijetla.

Svaki se termin potvruje i usporeuje s graom iz svihistrorumunjskih leksičkih repertoara drugih autora koji su

nam na raspolaganju, a do etimologijskih se rješenja dola-zi usporedbom istrorumujskih oblika sa sličnim u okolnimčakavskim i slovenskim govorima u Istri ali i u čakavskimidiomima otoka Krka i Dalmacije (govori otoka Krka iDalmacije bitni su za etimologijska rješenja mnogih ir.termina zbog kretanja Istrorumunja u povijesti), odnosno

s riječima iz drugih triju rumunjskih dijalekata kada jeriječ o izvornim riječima. Prikupljeni se nazivi usporeujui s mletačkim (prije svega istromletačkim) riječima jer sumnogi čakavizmi u istrorumunjskome mletačkog podrije-tla, dok je samih mletacizama u ir. jako malo. Do čakav-ske, istarskoslovenske i (istro)mletačke grae dolazimo izodgovarajućih rječnika i drugih pisanih izvora, a dobar

smo dio i te grae sami prikupili. Grau iz drugih rumu-njskih dijalekata navodimo samo iz izvora281. Osim o oblici-

281 Isto vrijedi i za grau iz drugih idioma (furlanski, talijanski, nje-mački, španjolski...).



Uvodne napomene

401

ma koji su predmetom navedenih cjelina, na jednak se na-

čin razglaba i o istrorumunjskim riječima koje su s njima ubilo kakvoj svezi.

Za istrorumunjske oblike koje smo sami zabilježili slu-žimo se grafijom koju smo sastavili za IrLA. Riječ je oprilagoenoj hrvatskoj latinici kojoj su dodani grafemikoji izražavaju istrorumunjske posebne glasove i posebni

znakovi za digrame lj i nj:å - stražnje muklo a F - jako otvoreno eI - poluglas, čuje se izmeu v i r u hrvatskoj riječivrt - odgovara rumunjskome ă

2 - jako umekšano č W - umekšano š

X - umekšano ž u - početni glas u tal. zelo Q - glas izmeu hrvatskoga dž i R - velarni zvučni frikativ, kao u španjolskomlago

S - hrvatsko lj

T - hrvatsko nj Naglasak u ir. riječima bilježimo podcrtavanjem nagla-šenoga vokala, osim å koje je uvijek naglašeno. U jedno-složnim riječima naglasak se ne bilježi.

Ir. imenice navode se u jednini bez člana, čemu slijedenastavci za odreeni član (-u ili -a), za množinu (-o , -e, -č itd.), za množinu s odreenim članom (-i, -ele,…) i na kra-

ju odrednica roda (m., ž., n. ili bg.282). Uz infinitiv glagoladaje se i oblik za 1. l. jd. prezenta.

282 bg. je rumunjski srednji rod (dvorod), a n. je srednji rod čakavsko-ga (slavenskoga) tipa.




402

Čakavske, slovenske i istromletačke riječi koje smo sa-

mi prikupili pišemo istom grafijom (za slovenski koristi-mo i w – kao u engl. riječi wild ), a naglasak bilježimokako je to uobičajeno u odgovarajućim dijalektološkimpraksama, dok oblike iz literature vjerno prenosimo premaizvorniku (osim srpske ćirilice koju transliteriramo). Ucitatima značenja iz raznih rumunjskih rječnika u zagradi

se ponekad daje samo najnužniji prijevod radi boljegasnalaženja čitatelja koji rumunjski ne razumiju (kad jeznačenje posebno bitno za razumijevanje etimologije, od-nosno onoga što se želi reći). Citati iz ostalih jezika rijetkose prevode.

Za bolje snalaženje u grai knjizi smo dodali kazala: Kazalo pojmova; Kazalo sustavnih naziva; Kazalo

zabilježenih ir. oblika; Kazalo oblika iz literature ineir. oblika koje smo sami zabilježili: I. Rumunjski idi-omi: A. Istrorumunjski, B. Knjiž. rumunjski i dačkoru-munjski, C. Arumunjski, D. Meglenorumunjski; II. Italskiidiomi i istriotski: A. (Istro)mletački), B. Istriotski, C.Furlanski, D. Knjiž. talijanski, E. Ini italski idiomi; III.

Istarski slavenski idiomi: A. Čakavski, B. Istroslovenski;IV. Ini slavenski idiomi: A. Hrvatski (književni i neistarskiidiomi), B. Slovenski (književni i neistarski idiomi), C.Srpski, D. Bugarski, E. Češki, F. Ruski; V. Ini idiomi: A.Latinski, B. Grčki, C. Indoeuropski, D. Staroindijski, E.Engleski, F. Njemački, G. Francuski, H. Maarski;Kazalo krajnjih etimona: A. Indoeuropski, B. Latinski,

C. Starogrčki, D. Praslavenski, E. Germanski, F. Srednje-visokonjemački, G. Starovisokonjemački, H. Galski, I.Franački, J. Langobardski, K. Njemački, L. Maarski, M.Turski, N. Perzijski



Uvodne napomene

403

U radu smo koristili sljedeće kratice:

acc. – akuzativalb. – albanskiar. – arumunjskiarap. – arapskibav. – bavarskibilj. – bilješka

bg. – srednji rodrumunjskoga tipa (dvorod)bng – bez naznake godinebug. – bugarskicoll. – zbirna imenicačak. – čakavskičeš. – češki

čl. – člandat. – dativdr. – dačkorumunjskiengl. – engleskifr. – francuskifran. – franački

furl. – furlanskigen. – genitivgerm. – germanskigl. – glagolgot. – gotskigrč. – grčkihrv. – hrvatski

im. – imenicaimlet. – istromletačkiir. – istrorumunjskiistr. – istriotski

izv. – izvedenicajd. – jedninajuž. s. – južna sela(Šušnjevica, Nova Vas,Jesenovik, Letaj, Brdo,Škabići, Trkovci,

Zankovci, Miheli,Kostrčan)kas. – kasnoknjiž. – književnil. – licelang. – langobardskilat. – latinski

m. – muški rodma. – maarskimak. – makedonskimlet. – mletačkimn. – množinamr. – meglenorumunjski

n. – srednji rod hrvatskogatipaneodr. – neodreeninesklon. – nesklonjivnjem. – njemačkiodr. – odreenionomat. – onomatopeja

perz. – perzijskipl. – pluralplt. – pluralia tantumpovr. – povratni




404

prid. – pridjev

prijedl. – prijedlogprslav. – praslavenskireg. – regionalnorum. – rumunjskirus. – ruskisln. – slovenski

srp. – srpskisrvnjem. – srednjeviso-konjemački

st. – starostcslav. – starocrkveno-slavenski

stprus. – staropruski

stsl. – staroslavenski

stvnjem. – starovisoko-njemački

šp. – španjolskišved. – švedskital. – talijanskitršć. – tršćanski

tur. – turskiukr. – ukrajinskiumanj. – umanjenicausp. – usporediv. – vidivlat. – vulgarnolatinskiž. – ženski rod



Istrorumunjska ornitonimija

405

ZOONIMI (šumske i poljske životinje)

26. Sisavci (Mammalia) 26.1. Lisica (Vulpes vulpes)U Šušnjevici i Novoj Vasi zapisali smo lisicε, -a, -e, -ele

ž , u svim ostalim mjestima lisica, -a, -e, -ele ž .Byhan navodi lisítsę, -tse (IrG 265), Maiorescu lişită 283

(VIr 131), Cantemir lişí e, -e (TIr 169), Popovici lisi , -a,-e, -le (DIR 120), Sârbu i Frăilă lisia, -e (DIr 224), Kova-čec lisíę, -a; lesíę, -a i lisía (IrHR 105). I Radu Flora s.

v. vulpe za sva mjesta navodi samo oblike tipa lisie, lisia (MALGI 76).Zoonim lisica proširen je diljem slavenskoga jezičnoga

teritorija. U ir. govorima riječ je o posuenici iz čakavskihidioma: npr. u Brgudu i Čepiću lis„ ca (IrLA 729), u Valtu-ri i Ližnjanu lis„ tsa (ILA 729), u Labinu lesi ca (RLG 110),u Pićnu lesìca (PI 57), na Braču lis„ ca (ČL 500) < prslav.*lisica „je izpeljano iz *lisъ 'lisjak', *lisa 'lisica'.” (SES304)284.

26.2. Poljski zec (Lepus europaeus) U svim smo mjestima zapisali isti zoonim: ĺepur, -u, -2222,

-i m.

283 Vjerojatno pogrešno unijeto. Trebalo bi lisiă ili lişiă .284 Slavensku posuenicu imaju i Meglenorumunji: lísitsă , posuenicaiz bugarskoga (DMr 171).




406

Byhan ima ľépur (IrG 270), Puşcariu ľepur (SIr 314),

Maiorescu liepur (VIr 131), Popovici ľepur, -u, -i (DIR 122), Cantemir ľépur, -r (TIr 169), Sârbu i Frăilă ľepur iiepur (DIr 223), Kovačec ľépur, -u, ľépur, -i za Jesenovik iŽejane (IrHR 109)285.

Domaća riječ: dr. iépure (DEX 472), ar. lépure (DDAr 625), mr. ľépur, ľépuri (DMr 176) < lat. lĕpŏrem, DER

4285; lĕpus, -ŏre, REW 4991.26.3. Divlja svinja (Sus scropha) U Žejanama, Šušnjevici, Novoj Vasi, Brdu, Škabićima,

Trkovcima i Kostrčanu zapisali smo divĺu pork , u Letaju,Zankovcima i Mihelima divĺi pork

Hibridne sintagme sastavljene od pridjeva divĺi posue-

nog iz čakavskih govora [u Šušnjevici i Novoj Vasi divĺi,divĺε; divĺi, divĺe/divĺi i divji, divjε; divji, divje/divji i dibĺi,dibĺε; dibĺi, dibĺe/dibĺi , u ostalim mjestima divĺi, divĺa;divĺi, divĺe/divĺi i divji, divja; divji, divje/divji i dibĺi, dibĺa; dibĺi, dibĺe/dibĺi - u Kovačeca nalazimo dív+ i (dívľi), dív+ a(dívľe), dív+ i (dívľi) za Žejane i dívľi, dívľę, dívľi za

Šušnjevicu (IrHR 69), u ostalih divľ (SIr 309); dívli, -e (TIr 164); divľi (DIr 207) < čak. divji, divĺi < prslav. *divъ (SES 94, 95)] i domaće imenice pork [u Šušnjevici pork ,-u, porc, -i , u ostalim mjestima pork, -u, porč, -i m (isti ob-lik, porc, nalazimo i u svim ir. repertoarima kojima se slu-žimo osim u Byhana: SIr 321; VIr 141; DRI 138; TIr 176;DIr 255; IrHR 152)] < lat. pŏrcus, REW 6666; DER 6652

285 Na istoj stranici ima i oblik za ženku ľepuríę, -a u Šušnjevici i Br-du i ľepuría u Žejanama te umanjenicu ľepuríć, -u; ľepurí, -u za Šuš-njevicu.



Zoonimi (šumske i poljske životinje)

407

> dr. porc (DEX 825); ar. pórcu (DDAr 872); mr. porc

(DMr 229).Sintagme su zapravo kalkovi prema čakavskome: npr.

d „ vĺi pr ‚sac u Brgudu, d „ vĺi pras‚c u Čepiću (IrLA 731);d „ bĺi pras‚ts u Svetvinčentu, Čabrunićima i Valturi, dîmĺipras‚ts u Ližnjanu (ILA 731)286.

26.4. Medvjed (Ursus arctos) Jedino u Žejanama, uz posuenicu medved, -u, -2222, -i m,

rabe i domaću riječ urs, -u, urš i -2222, -i m, u juž. s. medvid,-u, medviz, -i m, u Šušnjevici i Novoj Vasi još i medvid,-u, -e, -ele bg., a u Letaju još i medvid, -u, -2222, -i m.

I Radu Flora je u Žejanama zapisao urs, úrsu; urš, úrši+ ,

a u južnim selima oblike tipa medvíd (MALGI 71).Drugi je žejanski oblik domaći: urs (VIr 155; DRI 162;IrG 376; DER 9093), úrsu (IrHR 208 – za Žejane) < lat.ŭrsus, REW 9089, DER 9093 > dr. urs (DEX 1140), ar.úrsu (DDAr 1093), mr. urs (DER 9093).

Preostali su oblici čakavizmi. Byhan navodi medvíd, -u,-di, -zi, -durle (IrG 273), Popovici medvid, -u (DRI 124),

Maiorescu medved (VIr 133), Cantemir medvíd, -z (TIr 170), Kovačec medvíd, -u, medvíz, -i (IrHR 115) < npr. uBrgudu mƒdved (IrLA 8, 9), u Svetvinčentu, Čabrunićima,Valturi medv„ d (ILA 8, 9), u Orbanićima medvƒt (ČDO489), u Pićnu medvìt (PI 63) < prslav. *medvĕdь (SES 331).

26.4.1. Medvjedica U Žejanama smo zapisali úrsa, -a, -e, -ele ž , Šušnjevici i

286 Usp. mr. porc-dif (DMr 229, s. v. porc) , takoer slavenski kalk:mr. dif = div „divlji” < bug. div (DMr 113).




408

Novoj Vasi medvidicε, -a, -e, -ele ž , u drugim juž. s. med-

vidica, -a, -e, -ele ž .Popovici navodi ursońa (DRI 162), Kovačec ursóńe, -a

(IrHR 208 – za Žejane)287, a Popovici medvidi , -a, pl. –e (DRI 124).

Za etimol. v. 26.4.

26.5. Vuk (Canis lupus) U svim mjestima lup, -u, -2222, -i m, u Žejanama, Šušnje-vici i Novoj Vasi još i lup, -u, -ure, -urle bg. (u Žejanamam.).

Domaća riječ. I Radu Flora je zabilježio samo nazive ti-pa lup (MALGI 72). Byhan ima lup, -pi (IrG 269), Puş-cariu lup (SIr 314), Maiorescu lup, mn. lupi (VIr 132), Po-povici lup, -u, -i (DRI 121), Cantemir lup, -p (TIr 170),Sârbu i Frăilă lup, mn. lup (DIr 225), Kovačec lup, -u,lup, -i za Žejane, Jesenovik i Brdo i mn. lúpure za Žejane iBrdo (IrHR 108) < lat. lŭpus, REW 5173; DER 4948 > dr.lup (DEX 587), ar. lup (DDAr 644), mr. lup (DMr 175).

26.5.1. VučicaU Šušnjevici i Novoj Vasi lupε, -a, -e, -ele ž , u ostalimmjestima lupa, -a, -e, -ele ž , u Šušnjevici još i lupicε, -a,-e, -ele ž , u Jesenoviku još i lupica, -a, -e, -ele ž .

Maiorescu bilježi lupă, mn, lupe (VIr 132), Popovicilup , -a, -e (DRI 121), Kovačec lupóńe, -a za Žejane288 ilupíę, -a za Šušnjevicu i Novu Vas (IrHR 108). Za etimol.v. 26.5.

287 Usp. dr. (Banat) urs åńe, mr. ursåńĭă (DRI 162, s. v. ursońa).288 Usp. ar. lupoán'e (DDAr 644), mr. lupoáńă (DMr 176).




409

26.6. Srna (Capreolus capreolus)

U Šušnjevici i Novoj Vasi s[ [[ [ rnε, -a, -e, -ele ž , u ostalimmjestima s[ [[ [ rna, -a, -e, -ele ž .

Od ir. repertoarama koje imamo na raspolaganju nazivnalazimo samo u dvama: s rnę, -a (IrHR 172 – za Šušnje-vicu), sârna, -e (DIr 271).

Posuenice iz čakavskoga: zoonim poznat diljem sla-

venskoga svijeta, u Istri npr. srna (PI 105289

), sE

na (ARJXVL/311) < prslav. *sьrna (SES 602).

26.6.1. Srndać U Žejanama i svim juž. s. osim u Šušnjevici s[ [[ [ rńåk, -u,

s[ [[ [ rńåč, -i m, u Šušnjevici s[ [[ [ rńåk, -u, s[ [[ [ rńåc, -i m.Za srndaća oblik imaju samo Sârbu i Frăilă: sârńac mn.

sârńač (sârńa) (DIr 271).Čak. *s[ rńak , izvedenica od s[ rna (v. 26.6.). A možda i

posuenica iz nekog slovenskog govora u Istri, bilo izrav-na, bilo čakvskim posredovanjem: s[ rńák (slov. Istra).

26.7. Jelen (Cervus elaphus)

U svim mjestima jelen, -u, -2222, -i m.Byhan je zapisao + élen, -u, -n-i (IrG 232), Popovici

+ élen, -u, mn. –ni (DRI 116), Sârbu i Frăilă ielen, -i (DIr 218), Kovačec + élen, -u (IrHR 95 – za Žejane).

Posuenica iz čak.: npr. u Labinu jel en (RLG 80), naBraču jƒlen (ČL 375) < prslav. *elę, gen. *elene (SES 199).

26.7.1. Košuta U Šušnjevici i Novoj Vasi košutε, -a, -e, -ele ž , a u svim

289 Navodi se značenje „košuta” što i ne mora biti netočno.




410

ostalim mjestima košuta, -a, -e, -ele ž .

Čakavizmi (oblici tipa košuta prošireni su diljem čakav-skih govrnih područja) < prslav. *košuta (SES 264).

26.8. Jazavac (Meles meles) U Žejanama vele jåzav[ [[ [ c, -u, jåzavci, jåzavci m, u juž.

selima jazv[ [[ [ c, -u, -2222, -i m.

Od ir. repertoara kojima se služimo samo Sârbu i Frăilăimaju zoonim: iazbâ i iazbe (DIr 218).Čakavizmi: npr. u Pićnu jàzvac (PI 44), u Vodicama

j‚zbac (ID 177), u Rukavcu j‚zvac (RČGR 98), u Čabruj'a:zbec, -a (GČP 88) > prslav. *ĕzvьcь, „izpeljano izpslovan. *ĕzva 'jama, podzemni brlog'.” (SES 198).

Žejanski je oblik vjerojatno pod utjecajem hrvatskogastandarda: j‚zavac (RHJ 410). Ostali su oblici ili jako stariili posueni tek u Istri jer južni čakavski dijalekti, kolikoje nama poznato, imaju samo oblike tipa jazavac – Autoričak. rječnika kojima se služimo, osim B. Jurišića za Vrga-du, ne donose oblika, vjerojatno jer je kao u standardu:j‚z oāvac (RGV 80).

26.9. Kuna (Martes martes) U Žejanama, Letaju i Brdu kuna, -a, -e, -ele ž , u

Šušnjevici i Novoj Vasi kunicε, -a, -e, -ele ž , u Jese-noviku, Škabićima, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima iKostrčanu kunica, -a, -e, -ele ž , u Zankovcima i kunice,-a, -e, -ele ž .290

290 Republika je Hrvatska ubrzo nakon osamostaljenja uvela vlastitunovčanu jedinicu imenom kuna što su preuzeli i Istrorumunji: u Šuš-njevici i Novoj Vasi zapisali smo kunε, -a, -e, -ele ž , u ostalim mjesti-ma kuna, -a, -e, -ele ž .




411

Byhan je zapisao kunitse, -tse (IrG 258), Popovici

cuni , mn. –e (DRI 103), Sârbu i Frăilă cunia, -e (DIr 202).

Posuenica iz čakavskih govora: npr. u Novom Vino-dolskom kun„ ca (RČGNV 111), u Senju kūn‚ (SR 62), naCresu kun‚ (BBT 189) < prslav. *kuna (SES 283).

26.10. Lasica (Mustela nivalis) U Šušnjevici i Novoj Vasi låsicε, -a, -e, -ele ž , u ostalimmjestima låsica, -a, -e, -ele ž .

Ir. repertoari kojima se služimo nemaju ovaj zoonim.Kao ni čak. koji se tiču Istre, no mi smo oblik l ‚sica potvr-dili u više mjesta u Istri, a poznat je i u Dalmaciji: npr. naBraču lãsica (ČL 486) < prslav. *lasica (SES 459, s. v.

podlásica).

26.11. Vjeverica (Sciurus vulgaris) U Žejanama veverica, -a, -e, -ele ž , u Šušnjevici i Novoj

Vasi livericε, -a, -e, -ele ž , u ostalim juž. s. liverica, -a, -e,-ele ž .

Ir. repertoari kojima se služimo ne donose ni ovaj zoo-nim. Nema ga ni u čak. rječnicima za Istru. No, nazivi tipaveverica, viverica uobičajeni su u svim čakvskim idiomi-ma. Oblik liverica možemo objasniti disimilacijom v – v→ l - v, a kako nemamo potvrdu za zoonime tipa liverica u čak. idiomima, moramo dopustiti da je disimilacija mog-la nastati i unutar istrorumunjskoga. Bilo kako bilo, riječ

je o čakavizmima od prslav. *vĕverica (SES 715).

26.12. Jež (Erinaceus europaeus) U Šušnjevici jez, -u, -2222, -i m, u svim ostalima mjestima




412

jež, -u, -2222, -i m.

Od autora ir. repertoara koji su nam na raspolaganju sa-mo je Popovici zapisao + e u (DRI 117).

Posuenica iz čakavskih govora: npr. jêž u Čepiću(IrLA 732), Svetvinčentu, Čabrunićima, Valturi i Ližnjanu(ILA 732), jƒž u Brgudu (IrLA 732) i jêš u Svetvinčentu(ILA 732) < prslav. *ežь (SES 203).

26.13. Krtica (Talpa europaea) U Žejanama, Brdu, Škabićima i Trkovcima k [ [[ [ rtica, -a,

-e, -ele ž , u Šušnjevici i Novoj Vasi k [ [[ [ rtinε, -a, -e, -ele ž , uLetaju, Zankovcima i Kostrčanu k [ [[ [ rtina, -a, -e, -ele ž , uMihelima k [ [[ [ rt, -u, -2222, -i m, u Jesenoviku h[ [[ [ rt, -u, -2222, -i m.

Byhan navodi krtínę, -ne (IrG 255), Cantemir crtine, -ń (TIr 161), ostali nemaju.U čakavskim govorima imamo: npr. u Brgudu k rtica, u

Čepiću k rt (IrLA 733), u Svetvinčentu k F titsa, xF tina, uČabrunićima i Valturi k © t „ na, u Valturi i Ližnjanu x© t „ na (ILA 733), u Pićnu krt (PI 54), u Labinu hrt (RLG 73), uOrbanićima k ̂ t (ČDO 474) < prslav. *krъtъ (SES 280).

Kako je iste etimologije i dr. cârtiă (DEX 156), može-mo pretpostaviti da su Istrorumunji riječ u tom obliku ra-bili i prije dolaska na Krk i Istru, a da su je kasnije prilago-dili prema čakavskim terminima, dok bi žejanski oblik mogao biti i izvorni, poduprt čakavskim zoonimima tipak [ rtica. No, možda je ipak riječ o slučajnom poklapanju

slavizama - pogotovo što sličnih oblika ne nalazimo zadruga dva rumunjska dijalekta.

26.14. Miš (Mus musculus) U Žejanama smo zapisali šoreč, -u, -2222, -i m, u Šušnjevi-




413

ci sorec, -u, -2222, -i m, u ostalim mjestima soreč, -u, -2222, -i m.

Nazivi pokrivaju i poljskoga miša (v. 26.15.) i šumskurovku (v. 26.16.).

Domaća riječ. Puşcariu je zapisao sore (SIr 325), Popo-vici şoreću i şoreu (DRI 155), Maiorescu şorec i şorece(VIr 149), Cantemir şóric, -cĭ (TIr 182), Sârbu i Frăilăşorec, şoreč (DIr 184), a Kovačec u Žejanama şóreč, -u i

Brdu şóre (IrHR 190) < lat. sōrex, -ĭce, REW 8098, DER 7952 > dr. şoárece (DEX 1057), ar., mr. şoáric (DDAr 1010, DMr 285).

26.15. Poljski miš (Microtus arvalis) V. 26.14.U Žejanama smo za ovaj zoonim dobili odgovor soreč,

-u, -2222, -i m, no to dakako ne predstavlja opoziciju „miš”vs. „poljski miš”, nego je riječ o različitoj realizaciji po-četnoga fonema u dva različita ispitanika.

Poseban smo odgovor za ovu vrstu dobili samo u Šuš-njevici, sorecu din pemint i u Novoj Vasi, soreču de braj-di .

Sintagme nastale in loco: de < lat. de, REW 2488; din [(< de + in < lat. ĭn, REW 4328); pemint „zemlja” (u Žeja-nama pemint, -u, -ure, -urle m, u Šušnjevici, Novoj Vasi,Jesenoviku, Brdu i Škabićima pemint, -u, -ure, -urle bg , uLetaju, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanupemint, -u, -2222, -i m – u literaturi: Byhan navodi pemínt, -u

(IrG 304), Puşcariu pemint (SIr 319), Maiorescu pămînt (VIr 138), Popovici pemint, -u (DRI 135), Cantemir iSârbu i Frăilă pemint, -ure (TIr 175, DIr 248), Kovačecpemínt, -u, pemínture, -urle (IrHR 145)]< lat. pavīmĕntum,REW 6312 > dr. pământ (DEX 763), ar. pimíntu (DDAr




414

844), mr. pimínt (DMr 222); brajdi - mn. od oblika tipa

brajdε, brajda (u Šušnjevici i Novoj Vasi bråjdε, -a, -i,-ile ž , u Letaju i Mihelima bråjda, -a, -e, -ele ž , u ostalimjuž. s. bråjda, -a, -i, -ile ž „vinograd; odrina”), mletacizamkoji je u ir. dospio preko čakavskih govora: npr. u Svetvin-čentu i Čabrunićima brâjda, u Valturi i Ližnjanu brãjda,oboje „vinograd” (ILA 1194), u Orbanićima brãjdi plt „lo-

ze; vinograd” (ČDO 421), u Novom Vinodolskom brãjda „ograeno kultivirano zemljište, najčešće vinograd”(RČGNV 25) < mlet. bràida (BOE 97), tršć. bràida „pratodella periferia della città” (GDDT 90), bràida „in Istria va-le «vigna» per gli ™ lavi” (DG 112) < braida (langobard-ski), REW 1266291.

26.16. Šumska rovka (Sorex araneus) Za šumsku smo rovku u svim anketiranim mjestima do-

bili iste odgovore kao i za poljskoga miša (v. 26.14.).

26.17. Štakor (Mus rattus) U Šušnjevici i Novoj Vasi pantigånε, -a, -e, -ele ž , u os-

talim mjestima pantigåna, -a, -e, -ele ž .Oblik nalazimo samo u Kovačeca: pantigånę, -a za Br-do (IrHR 142).

Mletacizam proširen diljem čakavskoga prostora koji jeu ir. govore ušao posredstvom čakavskih idioma: npr. uČabrunićima, Valturi i Ližnjanu pantigâna (ILA 737), uČepiću i Brgudu takoer pantigâna (IrLA 737), u Labinu

291 Iste je etimologije i istriotski u Fažani b'rajda (ILA 1194), no uznačenju „vinograd” termin je tamo mogao dospjeti preko čakavskihgovora; naime, u drugim se istriotskim mjestima za vinograd kažepjan'tada (Bale, Vodnjan, Galićana, Šišan – ILA 1194).




415

pantag ana (RLG 155), u Pićnu pantigàna (PI 80) < mlet.

pantegàna (BOE 468), pantigana (GDDT 430; VDP 126;VG 731), pantegana (VG 731) < lat. mus pŏntĭcus, REW6651.2292

26.18. Šišmiš / netopir (Vespertilio murinus) U Žejanama vele puĺina de nopte, u Šušnjevici pode puĺ

ši pode sorec, u Novoj Vasi, Jesenoviku i Letaju pode puĺ ši pode soreč , u Brdu, Trkovcima, Zankovcima, Mihelimai Kostrčanu pode puĺ pode soreč , u Škabićima orbu soreč ,soreču orb i ćirimiš, -u, -2222, -i m.

Oblik ćirimiš ekspresivna je složenica čiji bi prvi diomogao skrivati čak. prid. ćorav [ć…rav u Čepiću (IrLA195b) i Čabrunićima (ILA 195b), } …rav u Brgudu (IrLA195b) > ir. čorav, čorava, čoravo; čoravi, čorave, čoravi prid. u Žejanama , ćorav, ćoravε, ćoravo; ćoravi, ćorave,ćoravi prid. u Novoj Vasi, ćorav, ćorava, ćoravo; ćoravi,ćorave, ćoravi prid. u Jesenoviku, Letaju, Brdu i Trkovci-ma, } }} } orav, } }} } orava, } }} } oravo; } }} } oravi, } }} } orave, } }} } oravi prid. uZankovcima, corav, coravε, coravo; coravi, corave, coravi

prid. u Šušnjevici (v. i IrLA 195b)], izvedenicu na –av odtur. kjor „slijep” < perz. kūr „id.” (SES 75, s. v. čōrav) ko-ja je u čakavske gvore vjerojatno ušla iz standardnoga je-zika, dok je drugi dio složenice čak. miš < prslav. *myšь (SES 345). Ako je pretpostavka točna, zoonim se obliko-vao od sintagme *ćoravi miš → ćirimiš . Za zoonim nema-mo potvrda u čak. idiomima, no on vjerojatno (zbog dru-

292 „Latinska zveza vsebuje izposojenko iz gr. Pontikós 'pontski', prid.od Póntos, kar je označevalo južno obalo Črnega morja in tamkajšnjeozemlje. Podgane so v Evropo namreč prišle z ladijskim prometom zvzhoda.” (SES 459, s. v. podgána).




416

gog elementa) nije nastao unutar istrorumunjskoga, pa je

kao neposredni etimon najekonomičnije pretpostaviti čak.*ćirimiš .

Preostali su zoonimi sintagme u značenju „noćna ptiču-rina” (Žejane), „slijepi miš” (Škabići), pola ptice, polamiša” (u preostalim navedenim mjestima): ir. orb, orba;orb(i), orbe prid. u svim mjestima osim u Šušnjevici i No-

voj Vasi gdje imamo orb, orbε; orb(i), orbe prid.

293

; orb,-bę, -bi, -be (IrG 294), orb, - , mn. –i, -e (DRI 131), orb,orbă, mn. orbi, orbe (VIr 137), orb, -e (TIr 174), orb, -a (DIr 243), orb, -ę, orb, -e za Novu Vas i orb, -a, orb(i), -e za Žejane (IrHR 138) < lat. ŏrbus, REW 6086 > dr. orb,oárbă (DEX 725), ar. órbu, oárbă (DDAr 808), mr. . órb,-ă (DMr 316); ir. puĺ, -u, -2222, -i m i puĺ, -u, -ure, -urle m u

Žejanama, puĺ, -u, -ure, -urle bg u Škabićima, puĺ, -u, -2222,-i m u ostalim juž. s.; puľ (IrG 322; SIr 322; DRI 142; TIr 177; DIr 263), puliu, mn. puli (VIr 143), puľ, -u, puľ, -i (IrHR 161)294 < lat. pŭllus „mlado životinje”, REW 6828> dr. pui (DEX 869), ar. puľĭŭ (DDAr 893), mr. puľ (DMr 239) – prvi elemenat žejanske sintagme, puĺina, -a, -e, -ele

ž. uvećanica je na –ina od puĺ koja je nastala unutar žejan-skorumunjskoga; ir. nopte, -a, nopc, -ile ž u Žejanama, Je-senoviku, Brdu, Škabićima, Trkovcima, Zankovcima, Mi-helima i Kostrčanu, noptε, -a, nopc, -ile ž u Šušnjevici iNovoj Vasi, nopta, -a, -e, -ele u Letaju; u literaturi: nópte (IrG 288), nopte (SIr 317), nopte, mn. nopi (VIr 136),

nópte, - (TIr 173), nopte, nopta (DRI 129), nopte, nop

293 V. i IrLA 195a.294 U čakavskom govoru južnoga dijela otoka Krka zabilježili smo ir.posuenicu puĺ „ ć „ptica”.




417

(DIr 238), nópte, -a, nop, -ile (IrHR 129 – za Jesenovik i

Žejane) < lat. nŏx, nŏcte, REW 5973 > dr., ar. noápte(DEX 696; DDAr 777), mr. noápti (DMr 207); oblik pode [po de (IrG 310; DIR 137; TIr 175), pode (SIr 320; DIr 252), póde (IrHr 149 – za Žejane)] hibridan je: prvi je dio,po, hrvatski295, (< prslav. *polъ, SES 465, s. v. pol1) > ir.po (IrG 310; DIR 137; TIr 175; DIr 251; IrHR 148 – poto-

nji navod za Žejane, Jesenovik i Šušnjevicu); drugi, de,domaći (< lat. de, REW 2488); ši < lat. sīc, REW 7892 >dr. şi (DEX 1055), ar. şi (DDAr 1005), mr. şi (DMr 284);za soreč v. 26.14.

Usp. po m„ ša-po t „ ća u Svetvinčentu i Čabrunićima, p… t „ t ja p… m„ ša u Valturi, po t „ ča po m„ ša u Ližnjanu (ILA738) i sl „ pi m„ š u Brgudu (IrLA 738).

26.19. Tvor (Mustella putorius) U svim smo mjestima zabilježili tvor, -u, -2222, -i m, a u

Šušnjevici još i pucolε, -a, -e, -ele ž .Oblik tvor slavenskoga je podrijetla, posuen ili iz ne-

kog čak. idioma, gdje je po svoj prilici učena riječ, ili iz-

ravno iz hrvatskoga standardnoga jezika: tv…r , u Čabruni-ćima (ILA 739) i Brgudu (IrLA 739), tvôr u Valturi (ILA739) i Čepiću (IrLA 739), hrv. tvôr, tv…r (RHJ 1286) <prslav. *dъxor'ь (SES 90, s. v. dihūr).

Drugi je oblik mletačkoga podrijetla, u ir. ušao posred-stvom čakavskoga: npr. u Pićnu pùcola (PI 93) < npr.

295 Rumunjski književni jezik takoer poznaje zastarjelicu slavenskogapodrijetla pol (DEX 816; DER 297), no ir. oblik o kojem raspravljamovjerojatno nije s njom u svezi.




418

pulskomletački 'putsola (ILA 739) < izv. od lat. *pūtium

„smrad”296, REW 6880.

26. 20. Puh (Glis glis) U Žejanama γĺer, -u, -ure, -urle m, u juž. s. puh, -u, -2222,

-i m.Žejanski je oblik domaćeg podrijetla < lat. gl re, REW

3787.2. Kovačec je zabilježio γĺer, -u, mn. γľer i γľérure za Žejane (IrHR 84), ostali nemaju.Drugi je oblik, koji ne nalazimo u ir. repertoarima koji-

ma se služimo, čakavskog podrijetla: npr. na Pagu i Bračup†h (RGP 304; RSG 298) < prslav. *pьlxъ (SES 466, s. v.polh). Oblik ne nalazimo u čak. rječnicima za istarskopodručje kojima se služimo, no sami smo ga zabilježili uviše mjesta u Istri: pûh (Medulin, Ližnjan, Svetvinčenat,Čepić, Brgud, Vižinada), p†h (Valtura, Marčana, Ra-kalj).297

27. Kolutićavci (Annelida) 27.1. Pijavica (Sanguisuga medicinalis)

U Šušnjevici i Novoj Vasi pijavicε, -a, -e, -ele ž , u svimostalim mjestima pijavica, -a, -e, -ele ž i u Žejanama još iglistina, -a, -e, -ele ž .

U ir. repertoarima kojima se služimo ne nalazimooblika. Posuenice iz čakavskih govora: npr. u Brgudu iČepiću p„ javica (IrLA 756), u Svetvinčentu p„ jovitsa i

296 Tvor luči izuzetno oštar i neugodan miris.297 Isti su glasovni razvitak, pьl- > pu-, imali i oblici za tu životinju uslovenskim istarskim govorima: npr. u Svetom Antonu kod Kopra puh (NSSA 101).




419

p„ javitsa, u Čabrunićima i Ližnjanu pĩjavitsa (ILA 756) <

izv. od prslav. *piti, *pьjô (SES 447, s. v. píti).Za drugi žejanski termin v. 27.2.

27.2. Kišna glista (Lumbricus terrestris) U Žejanama γlista, -a, -e, -ele ž , u Jesenoviku, Letaju,

Brdu, Škabićima, Trkovcima, Zankovcima, MIhelima i

Kostrčanu glista, -a , -e, -ele ž , u Šušnjevici i Novoj Vasiglistε, -a, -e, -ele ž . Oblici zabilježeni u Žejanama, Šušnje-vici, Novoj Vasi, Letaju, Mihelima i Kostrčanu vrijede i zagujavicu (v. 27.3.)

Samo Kovačec navodi glístę, -a, -e za Brdo (IrHR 84).Posuenice iz čakavskih govora: npr. u Brgudu i Čepiću

glîsta (IrLA 741), u Svetvinčentu glîst i glist „ na, u Valturi

i Ližnjanu glîsta (ILA 741) u značenju „glista”; u Čepiću,Čabrunićima, Valturi i Ližnjanu glist „ na (IrLA/ILA 745) uznačenju „gujavica” < prslav. *glista (SES 143).

27.3. Gujavica (Lumbricus rubellus) U Jesenoviku, Letaju, Brdu, Škabićima, Trkovcima i

Zankovcima ĺerm, -u, -2222, -i m, za ostala mjesta v. 27.2.Byhan navodi ľerm i + érm (IrG 270; 233), Popoviciĺerm, -u (DRI 122), Cantemir ľerm, -i (TIr 169), Maio-rescu ierm, ierme, gherm, gherme (DIr 128), Kovačecγľérmu (rijetko γĺerm, -u), mn. γľérmure, -urle i γĺérmi zaŽejane (IrHR 84), ľérmu, ľérmi za Šušnjevicu i Novu Vasi + érmu za Novu Vas u starijih govornika (IrHR109) – sve„crv” - i naši termini tipa ĺerm označuju ponajprije crve(Vermes, Helminthes).

Domaća riječ: dr. viérme (DEX 1161), ar. ermu, armi (DER 9243) < lat. vĕrmis, REW 9231; DER 9243.




420

28. Gmazovi (Reptilia)

28.1. Zmije (Serpentes)28.1.1. Opći naziv za zmiju (Serpes) Za zmiju općenito zapisali smo: šårpe, -eleeleeleele, -iiii, -ile ž u

Žejanama, kåckε, -a, -e, -ele ž u Šušnjevici, kåčka, -a, -e,-ele ž u Jesenoviku, Letaju, Brdu, Škabićima, Trkovcima,Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu, gujinε, -a, -e, -ele ž u

Šušnjevici i Novoj Vasi.Prvi naziv, šårpe, domaći je: şårpe, -ele (DRI 154); şar-pe, mn. şerpi (VIr 146); şárpe, -p (TIr 182); şårpe, şarp (DIr 283); şårpe, -ele, şerp, -i za Žejane i (rijetko) NovuVas, (şarpé), şarpélu za Šušnjevicu i Novu Vas u značenju„zmija” (Žejane) i „crna zmija” (Šušnjevica i Nova Vas)(IrHR 188) < lat. *serpes, -is, REW 7855.2 > dr., ar. şárpe (DEX1052; DDAr 1000), mr. şárpi (DMr 283).

Oblik kåčka [Puşcariu donosi cåkę (SIr 306), cåćc , -ke (DRI 97), Maiorescu cacică, plurale caciche (VIr 112),Cantemir cácĭche, -e (TIr 159), Kovačec cåkę, cåca zaŠušnjevicu i cåčkę, cåčca za Kostrčan i Novu Vas (IrHR 48). Sve tipove ima i Radu Flora (MALGI 70)] posuen je

iz čakavskih govora: npr. u Brgudu i Čepiću k ‚čka „zmi-ja” (IrLA 742a), u Danama takoer k ‚čka „zmija” (ID179, s. v. k ‚‚‚‚ča), u Crikvenici k ‚čka, k ‚čak „zmija” (CB47), u Novom Vinodolskom kačak „vjerojatno poskok”,na Krku kaška (SKOK I/542, s. v. g‚‚‚‚d) < izv. od prslav.*kačiti „dvigati, premikati od spodaj navzgor” (SES 207,s. v. káčiti). Byhan navodi kátša (IrG 240), iste etimologi-je kao i gornji nazivi, što drugi ne donose, a ni sami nismopotvrdili. Takoer čakavizam, npr. u Vodicama k ‚ča (ID179), koji se poklapa sa slov. i kajkavskim oblicima toga




421

tipa298): „Enako je hrv. čak. in kajk. k ‚ča 'kača', zlasti

'strupena kača', prvotno verjetno le *'modras'. To je izpe-ljano iz *kačiti 'dvigati, obešati', kar je sorodno s pslovan.*skakati, *skočiti. Káča torej prvotno pomeni *'skakač'.Modras namreč ob napadu lahko skoči zelo visoko. K po-menski motivaciji prim. hrv., srb. pòskok 'modras', kar jeizpeljano iz poskòčiti 'poskočiti'. (SES 207).

Zoonim gujinε takoer je iz čakavskoga (od ir. reperto-ara kojima se služimo samo R. Flora za Žejane navodigu.íne, gu.ína; gu.íne, gu.ínele (MALGI 70): npr. u Vodi-cama g †jina (ID 179, s. v. k ‚‚‚‚ča), u Kukljici guîna (RGK 82), u Rivnju gujîna (RRG 105) - sve „zmija”, uvećani-ce299 na –ina od čak. guja „zmija”: npr. u Pićnu gùja (PI39), u srednjoj Dalmaciji gūj‚ (ČL 259) < prslav. *guja

(HER 252).

28.1.2. Riovka (Vipera berus) U Škabićima kåčka na rige, u drugim južnim selima na-

zivi za riovku jednaki su hiperonimima tipa kačka (v.28.1.1.).

Za kåčka v. 28.1.1. Sintagma na rige „na crte” čakav-skog je podrijetla, sastavljena od domaćeg elementa na (<prslav. *na, SES 366) i acc. mn. od riga „crta” (u Šušnje-vici i Novoj Vasi rigε, -a, -e, -ele ž , u drugim mjestimariga, -a, -e, -ele ž ), mletacizma proširenog diljem čakavs-kih područja (< mlet. riga, BOE 575 < lat. rīga (lang.),REW 7311). Naziv duguje postanje pruzi na leima zmije:

„Meutim, ma kako različita bila temeljna boja, od nje se

298 V. SKOK I/542, s. v. g‚‚‚‚d.299 Usp. gujet „ na (ČL 259).




422

uvijek jassno ističe dugačka pruga na leima u izlomljenoj

crti (cikcak).” (BREHM 588).

28.1.3. Crna riovka (Vipera berus var. prester) U Šušnjevici serp, -u, -2222, -i m i serp, -u, -ure, -urle bg ,

u Novoj Vasi i Jesenoviku vele šerp, -u, -2222, -i m i šerp, -u,-ure, -urle bg u Brdu, Trkovcima, Mihelima i Kostrčanu

šårpel, -u, -2222, -i m, u Škabićima šårpel, -u, šårpele, ? bg , uZankovcima šårpelu negru.

U Byhana nalazimo šerp „zmija” (IrG 336). Oblicipotječu od onih tipa šårpe (v. 28.1.1.). R. Flora navodiš árpe, š arpele; šerp, š K rp+ za Žejane, šerp, šérpu;šérpur, šérpurle za Letaj, Novu Vas i Jesenovik (MALGI

70).Zoonim koji smo zapisali u Zankovcima sintagma jesastavljena od domaćih elemenata: negru „crn” (v. 30.6.) išårpelu (v. 28.1.1.).

28.1.4. Poskok (Vipera ammodytes) U Žejanama poskok, -u, -2222 i posk posk posk poskooooč, -i , u Šušnjevici

påvuk, -u, -2222, -i m, Novoj Vasi påvug, -u, -2222, -i m, u Jese-noviku i Letaju påvug, -u, påvuž, -i m, u Brdu, Zankov-cima, Mihelima i Kostrčanu påuk, -u, påuč, -i m, u Škabi-ćima kåčka ku čufu.

Žejanski zoonim (ne nalazimo ga u ir. repertoarima kojisu nam na raspolaganju) posuenica je iz čakavskoga: npr.

p…skok u Čepiću (IrLA 742b), Svetvinčentu i Čabrunićima(ILA 742b), na Braču (ČL 881) - izvedenice od poskočit(i) < prslav. *s(ъ)kočiti (SES 571, s. v. skakáti).




423

Za oblike tipa pavuk u Kovačeca nalazimo påvuc, -u za

Šušnjevicu i påvug, -u za Novu Vas (IrHR 143), u RaduFlore pavúg(u) i pávug, pávuž, pávuži+ (MALGI 70). Oblik donosi i Popovici, påvuc, -u, -i (DRI 134), ali samo u zna-čenju „pauk”300. M. Hirtz donosi pauk i pavuk za Hercego-vinu, no u značenju „slijepić” (RNZN1 104).

Etimologija nije jasna. Teško je poskoka dovesti u sve-

zu s paukom jer svi oblici tipa pavuk, pavok i pauk u hrv. islov. dijalekatnim i inim rječnicima navode se samo u zna-čenju „pauk”, no etimologija za kukca semantički od-govara i zmiji: „Pslovan. (...) *pa(v)ôkъ je sestavljeno izpredpone *pa- in neke tvorbe iz ide. baze *Hank-, *H k- 'kriviti' iz katere se je razvilo npr. stind. aŋká- 'krivina, ka-velj' (...) lat. uncus 'ukrivljen'. (SES 420, s. v. pâjek ).

Zbog manjkavosti potvrda teško je reći je li ovo nekakavstari slavenski ostatak u rumunjskome.

Zoonim koji smo čuli u Škabićima, kåčka (v. 28.1.1.) kučufu nastao je in loco: ku „s, sa”, domaća riječ < lat. cum,REW 2385; čufu je čuf + odr. član (čuf, -u, -ure, -urle bg. u Žejanama, Novoj Vasi, Trkovcima i Škabićima, cuf, -u,

-ure, -urle bg. u Šušnjevici, čuf, -u, -2222, -i m. u ostalimmjestima i Žejanama), mletacizam ušao u ir. govore vjero-jatno čakavskim posredovanjem: čak. čuf, cuf < mlet. zufo (BOE 824) < lat. zuppfa (lang.), REW 9632a.301: „šarena

300 Mi smo za pauka zabilježili entomonime tipa pavužina, paucinε,

paučina, pavulin, paulinčić, pauk i pauči } }} } (IrLA 892a, 893). Domiješanja tih oblika s oblicima za poskoka može doći, pa nije nužnoda je Popovici pogriješio u atribuiranju termina.301 Riječ postoji i u dr.: ciuf (DEX 182; DER 2076), no ne možemo sasigurnošću tvrditi da je ir. oblik izvorni jer je u dr. najvjerojatnije ušaopreko talijanskoga, a utjecaj talijanskoga na rum. dolazi svakako pos-




424

zmija i debela, sa šiljkom na glavi” (RNZN1 117, s. v.

poskok ).

28.1.5. Bjelouška (Tropidonotus natrix / Natrix natrix) U Žejanama vodeńåk, -u, vodeńåč, -i m, u Šušnjevici

vodeńåcε, -a, -e, -ele ž , u Novoj Vasi vodeńåčε, -a, -e, -ele ž , u ostalim juž. s. vodeńåča, -a, -e, -ele ž .302

Posuenice iz čak. govora: npr. vodeńãk u Čepiću i Val-turi, vodeń‚ča u Ližnjanu (ILA 744), u Benkovcu vode-njača (RNZN1 168), izvedenice od voda < prslav. *voda (SES 724): „Najradije se zadržava na šikarama obraslimobalama močvara, uz potoke i rijeke koje polako teku, uvlažnim šumama, u trstici i šašu, u samim močvarama, jer ondje nalazi svoju najmiliju hranu. (...) S obale na čijem se

rubu upravo sunčala, sklizne bjelouška nečujno u vodu dase okupa i uživa u plivanju. Obično se zadržava tako blizupovršine vode da joj glavica viri iznad nje i razmjerno sebrzo kreće vijugajući tijelom i neprekidno palucajući jezi-kom. Kadšto, meutim, pliva i izmeu površine vode i dnapa se s nje uzdižu mjehurići zraka.” (BREHM 584).

28.1.6. Krvosasac / guž (Coluber flavescens / Colu-ber longissimus)

U Žejanama γuž, -u, -ure, -urle m, u svim juž. s. mlikar,

lije odvajanja Istrorumunja iz rumunjskoga etnikuma. U DEX-u se na-vodi da je riječ nepoznate etimologije, a u DER-u etimologija nije jed-

noznačna. Moguće je da je do rum. ciuf došlo promjenom -p > -f pos-tojećeg istoznačnog slavizma ciup (DER 2089), pa bi to i činjenica daciuf postoji i u ar. (DER 2076 – u DDAr i DAr nema) moglo ipak ići uprilog izvornosti ir. oblika, svakako uz naslanjanje na čak. forme.302 U ir. repertoarima kojima se služimo nalazimo vodeń k (IrG 383) i vodeńåc, -u (DRI 165), ali u značenju „Wassermann”.




425

-u, -2222, -i m, u Jesenoviku još i kravosas, -u, -2222, -i m.

U ir. repertoarima nalazimo guž, -u (IrG 114); γuž, -u,-ure, -urle m (IrHR 88 – za Žejane). Posuenice iz čakav-skoga: npr. u Brgudu gûž (IrLA 743), u Vrbniku na Krku,Cresu, Lošinju i crikveničkom kraju guž (RNZN1 42) <prslav. *vôžь (SES 153, s. v. gōž: „Izhodiščno *g ôžь jeverjetno nastalo iz *vôžь.”).

Radu Flora s. v. şarpe „zmija” za Letaj navodi vuž, vú-žurle (MALGI 70), stariji oblik: vuž (RNZN1 171; SKOK I/640, s. v. gûž – oboje za Liku303), vúž (ARJ XXI/648 – za Istru).

Za oblike tipa mlikar ne nalazimo paralela ni u ir. ni učak. repertoarima kojima se služimo. Nema ih ni Hirtz, aliza istoga gmaza navodi mlječara, mlječarica, mljekara,mljekarica i sl. za štokavska područja u Hrvatskoj i Srbiji(RNZN1 88).

Ir. je oblik čakavizam, *mlikar 304, izvedenica od čak.mliko < prslav. *melko (SES 347, s. v. mléko).

Ovaj metaforični zoonim duguje postanje pučkome vje-rovanju: „Posvuda u našem narodu rašireno je vjerovanje,

da imade zmija, koje sisaju krave. Takve su zmije premapučkom predanju Coluber longissimus (...).” (RNZN1 66,s. v. kraosac).

Isto vjerovanje, semantički konkretnije, uobličuje i na-ziv kravosas koji ne bilježe autori ir. repertoara kojima seslužimo. Čakavizam: npr. kravos‚c u Čepiću (IrLA 743) iOrbanićima (ČDO 472), kravas‚ts u Svetvinčentu i Čabru-

303 Skok na istome mjestu za Dalmaciju navodi izvedenice od vuž tipavuška.304 Isti oblik, mlikar, mlekar , u značenju „mljekar” poznat je diljemčakavskoga područja.




426

nićima, gravos‚ts u Valturi (ILA 743). I Hirtz navodi više

oblika toga tipa: kravosac, kravosas, kravošac itd. i za ča-kavska područja (RNZN1 69), složenice od imenice krava (< prslav. *korva, SES 269) i glagola sisat(i) (< prslav.*sъsati, SES 563, s. v. sesáti).

28.1.7. Ugristi (o zmiji)

U Šušnjevici

305

smo zapisali muckå, mucku, u ostalimjuž. s. mučkå, mučku, a u Žejanama nismo dobili odgovo-ra.306

Puşcariu navodi mucå (SIr 316), Maiorescu muşc, amuşcà, muşcat (VIr 135), Popovici mućcå, -åt, -ćcu (DRI127), Sârbu i Frăilă mučcå i muşcå (DIr 230, 231), Kova-čec mučcå za Šušnjevicu i Brdo i mucå samo za Šušnje-

vicu (IrHR 121) - svi u značenju „ugristi”, a Kovačec i uznačenju „svrbjeti”.

Domaća riječ nejasne etimologije: „Origen dudoso. (...)Generalmente se prefiere partir de un lat. *muccicāre, enlugar de mūccŭlāre < mūccus” (DER 5520) > dr. muşcá (DEX 664), ar. mî'şcu, múşcu (DDAr 699), mr. mútšcu

(DMr 200), mucicu (DER 5520).28.2. Gušteri (Sauria)28.2.1. Sljepić (Anguis fragilis) U Žejanama slepič, -u, -2222, -i m, u Šušnjevici slipic, -u,

-2222, -i m, Novoj Vasi, Jesenoviku, Zankovcima, Mihelima i

Kostrčanu slipi } }} }

, -u, -2222

, -i m, u Letaju, Brdu, Škabićima iTrkovcima slipić, -u, -2222, -i m.

305 Gujina nu m-a muckåt. = Zmija me nije ugrizla.306 Isti glagol znači i „svrbjeti”: v. IrLA 274.




427

Od autora ir. repertoara kojima se služimo samo je Radu

Flora, pod şarpe „zmija”, uvrstio slipíću (MALGI 70 – zaJesenovik).

Ir. zoonimi preuzeti su iz čakavskih govora: npr. u Br-gudu sl ƒpić, u Čepiću slip„ ć (IrLA 740), u Svetvinčentu ta-koer slip„ ć, u Čabrunićima slĩpats, u Valturi slîpats islip„ t j, u Ližnjanu slip‚ts (ILA 740), u Pićnu slipìć (PI

103), u Labinu slepi ć (RLG 202), izvedenice od čak. slip,slep < prslav. *slĕpъ (SES 580, s. v. slêp).Sem „sljepoća” potaknuo je nazive i u drugim eu-

ropskim jezicima: npr. njem. Blindschleiche (VNSS 160),engl. blind-worm (VEHR 94), tal. orbettino (VISS 724),rum. şarpe-orb (DULR V/273, s. v. şárpe), no „od osjetilamu je nesumnjivo najbolji vid, unatoč imenu koje mu je

nadjeo narod i koje je zapravo neobjašnjivo.” (BREHM582). Objašnjenje imena daje Hirtz: „Sljepić je gušter zmi-jasta tijela, zbog čega ga narod općenito drži za zmiju, i toza zmiju otrovnicu, jer je i on odebeo i kratak. Ime sljepićpoteklo je otuda, što se mrtvu sljepiću sklope oči kapcima,kojih u zmija nema.” (RNZN1 138, s. v. sljepić). Bilo ka-

ko bilo, narod vjeruje da je sljepić slijep: „Da sljepić slu-čajno vidi, bio bi gori od najgore zmije (Zrmanja uDalm.). (...) Sljepić samo petkom vidi, drugim danom nevidi ništa (Gračac u Lici). (...) Da sljepić vidi ko što ne vi-di, devet bi majka rascvilio i devet jarmova opustio (Bede-nik u žup. Bjelovarskoj).” (RNZN1, loc. cit.).

28.2.2. Siva gušterica (Lacerta agilis) U Žejanama i Jesenoviku gušćerica, -a, -e, -ele m.307, u

307 Zanimljivo je da smo u više ispitanika uz ovo pitanje uvijek dobilioblik s početnim g-, umjesto očekivanoga γ-.




428

Šušnjevici i Novoj Vasi gušćericε, -a, -e, -ele ž , u Letaju,

Brdu, Škabićima, Trkovcima, Mihelima i Kostrčanu guš-} }} } erica, -a, -e, -ele ž , u Zankovcima guš } }} } erice, -a, -e, -ele ž .

Byhan je zapisao guŝtŝerítsę, -tse (IrG 228), Popoviciguşćeri , -a, mn. –e, -le (DRI 114), ostali nemaju. Nalazi-mo i oblike tipa gušter: Cantemir gúşcher, -r „Lacerta viri-

dis” (TIr 167), Kovačec gúşt''er, -u „gušter” za Brdo(IrHR 88). Ne nužno posuenice iz čak. govora, nego prijeprilagoenice prema njima308: npr. u Brgudu gûšćerica, uČepiću g †šćerica (IrLA 757), u Čabrunićima (uz g †šter ) ig †štaritsa (ILA 757) < izvedenice na – ica od prslav.*guščerъ (SES 286) > u Čepiću g †šćer (IrLA 759, 760), uSvetvinčentu g †šter (ILA 759, 760) „Salamandra maculata

(pjegavi daždevnjak) - v. 30.6.; „Salamandra atra (crnidaždevnjak) - v. 30.7.”.

28.2.3. Zelembać (Lacerta viridis) U Žejanama zelenbor, -u, -2222, -i m, u Šušnjevici i Novoj

Vasi vεrdε gušćericε, u Jesenoviku zelembåč, -u, -2222, -i m,

u Letaju, Brdu, Škabićima, Trkovcima, Zankovcima, Mi-helima i Kostrčanu zeleńåk, -u, zeleńåč, -i m.

Od ir. repertoara kojima se služimo oblik nalazimo sa-mo u Puşcaria: zeleńåk (SIr 331), ali u značenju „Picus vi-ridis (zelena žuna)” koji uobličuje isti sem („zelen”) kao inazivi za zelembaća.

308 Slični oblici, slavenske posuenice (iz srp., odn. bug.), postoje i udrugim rum. dijalektima: dr. gúşter „Lacerta viridis” (DEX 439), ar.gúştir „lézard vert”, gúştur „id.”, guştiríă „petit lézard” (DDAr 509),mr. gúştir , guştiríă (DMr 148).




429

Zoonimi tipa zelembač posuenice su iz čakavskih go-

vora: npr. u Čepiću zelembâč , u Brgudu zelen‚c (IrLA758), u Pićnu zelenàc (PI 132), u Novom Vinodolskomzelenbãć (RČGNV 365), u Smokvici na Korčuli zelenbar (RNZN1 178) i zelentâr (RS 202), izvedenice od čak. ze-len < prslav. *zelenъ (SES 746).

Kad smo obavljali terenska ispitivanja za „zelen” samo

smo u Šušnjevici zapisali domaći oblik vεrde, vεrdε; vεrdi,vεrde prid., no da on nije neka šušnjevska posebnost govo-ri i sintagma koju smo osim u Šušnjevici zapisali i u No-voj Vasi, vεrdε gušćericε (za etimol. drugoga elementa v.28.2.2.), pa smo pišući ovaj rad telefonski još jedanputprovjerili u više informanata i u ostalim mjestima dobili,uz zelen [(u Šušnjevici i Novoj Vasi zelen, zelenε, zeleno;

zeleni, zelene, zeleni prid.; u ostalim mjestima zelen,zelena, zeleno; zeleni, zelene, zeleni prid. u literaturi:zelen, -a, -o (DIr 304), zelén, -ę za Šušnjevicu i Brdo izelén, -a za Žejane (IrHR 224)], takoer i tip verde, verde;verdi, verde/verdi, uz navedeno za Šušnjevicu i Novu Vasvεrde, vεrdε; vεrdi, vεrde prid. [vK rde (IrG 380), verde,

mn. verzi (VIr 156), verde (TIr 185), vK rde za Žejane(IrHR 212)] < lat. *vĭrdis, REW 9368a.2 > dr. vérde (DEX1156), ar. veárde (DDAr 1106), mr. veárdi (DMr 324),v+ ărd (DMr 325).

28.3. Barska kornjača (Emys orbicularis) U Žejanama korńača, -a, -e, -ele ž , u Novoj Vasi

tartarugε, -a, -e, -ele ž , u Brdu, Škabićima, Trkovcima,Mihelima i Kostrčanu tartaruga, -a, -e, -ele ž , u Šušnjevicižåbε pokrovåtε, u Letaju žåba pokrovåta, u Zankovcimažåba ku osu.




430

U ir. repertoarima kojima se služimo ne nalazimo ni je-

dan od navedenih zoonima.Žejanski zoonim korńača preuzet je iz čakavskih govo-

ra: npr. u Brgudu korńâča (IrLA 752) u Ližnjanu kôrńača (ILA 752), izv. od kora < prslav. *kora (HER 332).

Oblici tipa tartaruga mletacizmi su koji su u ir. idiomeušli preko čakavskoga: npr. tartar †ga u Čepiću (IrLA 752)

i Svetvinčentu (ILA 752) < mlet. tartarùga (BOE 737) <lat. tartaruca(m), DELI-cd < grč. tartarūchos, REW8589a.

Preostala su tri naziva sintagme kojima je prvi elemenatžaba (v. 30.1.).

Drugi dio sintagmi tipa žaba pokrovata nastao je od ča-kavskih oblika za kornjaču: nalazimo samo pokrovača

„kornjača” za Bašku na Krku (RNZN1 114), izvedenicuod pokrov < prslav. *pokrovъ (SES 464). Drugi dio ir. sin-tagme shvaćen je kao pridjev, pa otud valjda promjena -č- > -t-. Inače, narod drži kornjaču žabom, pa su nazivi tipa„žaba” + „kornjača” česti: npr. ž ‚ba koroń‚ča (ILA 752 – za Valturu), žaba kornjača, žaba skornjača (RNZN1 189,

s. v. žaba), žaba korela (op. cit., 61, s. v. korela), žabakorenjača (idem, s. v. korenjača) 309.Sintagma koju smo zabilježili u Zankovcima, žåba ku

osu hibridna je: zadnja su dva elementa domaća: ku „s, sa”< lat. cum, REW 2385; osu „kost + odr. čl.” [u Žejanamaos, -u, -e, -ele, m., u Šušnjevici, Jesenoviku, Letaju, Brdu,Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu os, -u, -e,

-ele bg , u Šušnjevici, Novoj Vasi i Škabićima os, -u, -ure,-urle bg – u literaturi: os, -u mn. ose, osele (DRI 132), os,mn. osă (VIr 137), os (uos), -e DIr 244), os, -u, óse, -ele za

309 Usp. ž ‚ba s kôron (ILA 752 - za Čabruniće).




431

Žejane, Šušnjevicu i Novu Vas i os, -u, -ure, -urle za Šuš-

njevicu (IrHR 138)] < lat. ŏssum, REW 6114 > dr., ar. os(DEX 731, DDAr 809), mr. . os (DMr 316).

29. Mekušci (Mollusca)29.1. Puž (Helix pomatia) U Žejanama smo zabilježili spuž, -u, -2222, -i m, u Šušnje-

vici puź, -u, -2222, -i m, u ostalim juž. s. puž, -u, -2222, -i m.Puşcariu donosi puz (SIr 322), Cantemir puj, -j i spuj, -j

(TIr 177, 181), Kovačec puž, -u, puž, -i za Šušnjevicu(IrHR 162).

Posuenice iz čakavskih govora: npr. u Brgudu i Čepićupûž (IrLA 754), u Svetvinčentu i Čabrunićima spûž , u

Valturi špũž , u Svetvinčentu i špûš (ILA 754) < prslav.*pъlzь: „izpeljano iz pslovan. *pьlsti 'plaziti se'.” (SES469, s. v. polž).

29.2. Puž balavac / puž golać (Limax agrestis) U Žejanama smo zapisali spužu gol , u Šušnjevici pužu

cela golu, u Novoj Vasi pužu far de kåsε, u Jesenoviku

goli puž , u Letaju gol puž , u Brdu i Škabićima go puž , uTrkovcima, Zankovcima i Kostrčanu pužu gol i u Miheli-ma pužu lizav[ [[ [ c.

Svi su navedeni zoonimi sintagme nastale oko hiperoni-ma (v. 29.1.).

Nazivi koje smo zapisali u Žejanama, Šušnjevici, Jese-

noviku, Letaju, Brdu i Škabićima znače „goli puž”: gol , golε; goĺ, gole prid. u Šušnjevici i Novoj Vasi; go, gola;goĺ, gole prid. u Letaju, Brdu, Škabićima i Jesenoviku;gol, gola; goĺ , gole prid. u drugim mjestima (i onima na-vedenima uz go) domaća je riječ - u literaturi nalazimo:




432

go, golę (SIr 311); gol, golă , mn. goli310, gole (VIr 126);

go, gól e, mn. goľ, góle (TIr 166); go, gola; goľ, gole (DIr 215). Pridjev postoji u svim rumunjskim dijalektima kaoslavenska posuenica: dr., ar., mr. gol, goálă (DEX 428,DDAr 497, DMr 142) < prslav. *golъ (SES 148). Bilo ka-ko bilo, sintagme tipa gol(i) puž vjerojatno su preuzete kaotakve iz čakavskoga: npr. u Brgudu g …li pûž , u Čepiću gôli

pûž (IrLA 755).Šušnjevska sintagma pužu cela golu znači „onaj golipuž„: dio koji nismo objasnili jest muški rod pokazne za-mjenice i pridjeva311 cela (Šušnjevica), čela (ostala mjes-ta) koji bilježe svi istrorumunjski repertoari kojima se slu-žimo, a uz ovaj odjeljak navodimo samo Kovačeca, koji jeriječ najbolje i najpreciznije objasnio: čéla, čå (ča), čéľi,

čale (čåle) (IrHR 61). S natuknice upućuje na oblike ela iačela. Uz drugi oblik daje cjelovitu i iscrpnu informaciju osvim oblicima pridjeva (zamjenice) o kojem razglabamopa je prenosimo u cijelosti: „ačéla, ačå (ačá, ača), ačéľ,ačåle [čéla, čå (ča), čeľ, čåle (čale)] (Ž); čla (čéla), ča(čå), čeľ, čale (čåle, čle) (J); la (éla) a (å), éľi, ale

(åle, le) (S) pokaz. zamj. (pokaz. pridj.) – onaj, ona,ono (često sa službom odr. člana, odnosno radi izražavanja

roda i broja ili pak radi poimeničenja pridjeva, bez pravo-ga pokaznog značenja: čela bet ru čå+ e (Ž) – djed, ‚starićaća’; éla bet ru (S) – stari, starac; eľi bet ri – stari, star-ci).” (IrHR 21). Dr. acel, acela (DEX 6, DER 43); ar. ael, mr. ela (DER 43) < lat. *ecce-illu (DEX 6).

Novovaški zoonim pužu far de kåsε znači „puž bez ku-će”: posebna je sintagma unutar samoga zoonima vezni

310 Uz napomenu „con la l palatalizzata”, dakle goĺ .311 U našem slučaju pridjeva.




433

elemenat far de „bez” sastavljena od domaćih elemenata

prisutnih u svim rumunjskim dijalektima: dr., ar. fără (DEX 370, DER 3271; DDAr 452), mr. făr, f ôr, fară (DER 3271) < lat. fŏras, REW 3431; dr. de (DEX 262;DER 2797), ar., mr. di (DER 2797) < lat. de, REW 2488;treća je sastavnica takoer domaća riječ: kåsε, -a, -e, -ele ž u Šušnjevici i Novoj Vasi; kåsa, -e, -e, -ele ž u svim osta-

lim mjestima [Radu Flora bilježi k ása; k ás, k ásele zaLetaj i k ása; k áse, k ásele za sva ostala mjesta (MALGI39), Puşcariu cåsę (SIr 306), Popovici cås , mn. -e (DRI97), Maiorescu casă , mn. case (VIr 114), Cantemir case,-e (TIr 160), Sârbu i Frăilă cåsa, -e (cuåsa) (DIr 196),Kovačec cåsę, -a za Šušnjevicu i Novu Vas, cåsa zaŽejane, mn. cåse, -le (IrHR 47) < lat. casa, REW 1728 >

dr., ar., mr. cásă (DEX 142, DDAr 249, DMr 63).Preostaje nam još sintagma koju smo zabilježili u Mihe-

lima, pužu lizav[ c. Drugi je elemenat čakavizam: riječ je oizvedenici od glagola lîsti (ID 188), l „ sti (RGV 107; ČL500) „puzati” < prslav. *lĕsti (SES 299, s. v. lésti). Glagolsu posudili i istrorumunjofoni: lizí, -zésk (IrG 265), lizí, -ít,

-escu(u) (DRI 120).30. Vodozemci (Amphibia) 30.1. Žaba (Rana) U Šušnjevici źåbε, -a, -e, -ele ž , u Novoj Vasi žåbε, -a,

-e, -ele ž , u svim ostalim mjestima žåba, -a, -e, -ele ž. U ir. repertoarima kojima se služimo nalazimo: jåb , -a,

-ele (DRI 117), jabe, -e (TIr 168), jaba, -e (DIr 220), žåba za Žejane (IrHR 228).

Posuenice iz čakavskih govora: npr. ž ‚ba u Brgudu,Čepiću (IrLA 747), Svetvinčentu, Čabrunićima, Valturi,




434

Ližnjanu (ILA 747) i Orbanićima (ČDO 594) < prslav.

*žaba (SES 756).

30.1.1. Punoglavac U Žejanama smo čuli žabič, -u, -2222, -i m, u Šušnjevici

zabic, -u, -2222, -i m, u Novoj Vasi mikε žåbicε, u Jesenovi-ku, Letaju, Brdu, Škabićima, Trkovcima, Zankovcima i

Kostrčanu žabić, -u, -2222, -i m, u Jesenoviku još i ğirin, -u,-2222, -i m i u Mihelima f [ [[ [ rĺ, -u, -2222, -i m.

Prva su dva zoonima posuena iz čakavskih govora:npr. u Ližnjanu žab„ ć (ILA 746), umanjenica na -ić odžaba (v. 30.1.).

Zoonim mikε žåbicε hibridna je sintagma. Prvi je ele-

menat domaći: u Šušnjevici smo zabilježili mik, mic; mikε,mič , prid., u Novoj Vasi mik, mikε; mič , mič , prid., u os-talim mjestima mik, mika; mič, mič , prid.; u literaturi By-han je zabilježio mik, míkę, mits, míke (IrG 276), Puşcariumic, mikę SIr 315), Popovici mic, -ę (DRI 125), Maiorescumic, mică , mn. mici, mice (VIr 134), Cantemir mic, che (TIr 171), Sârbu i Frăilă mic, -a (DIr 228), Kovačec mic,míkę, mič za Jesenovik, mic, míkę, mi za Šušnjevicu i mic(mícu), míca, mič za Žejane (IrHR 116) < lat. *miccus,DER 5252 > dr., mr. mic, -ă (DEX 628; DMr 189), ar.n'ic, n'ícă (DDAr 796).

Oblik f [ rĺ ekspresivan je – mogao je biti preuzet izčakavskoga, a mogao je nastati i u ir. Ne nalazimo paralela

u rječnicima s kojima se služimo.Za ğirin takoer ne nalazimo sličnih oblika ni za čak. ni

za ir. Možda jedna od rijetkih izravnih posuenica iz istro-mletačkoga, npr. u Puli ği'rin (ILA 746), gdje je učena




435

riječ preuzeta iz tal. standarda, (tal. girino - takoer učena

riječ, DELI-cd). Valja napomenuti da su Istrorumunji ovajzoonim mogli preuzeti i izravno iz talijanskoga standard-noga jezika (tijekom fašističke vladavine u istrorumunj-skim je selima djelovala talijanska škola pa se i danasmnogi stariji Istrorumunji odlično služe talijanskim stan-dardom).

30.2. Zelena žaba (Rana esculenta) U Šušnjevici i Novoj Vasi žåbε vεrdε, u Škabićima,

zelena žåba, u Trkovcima, i Kostrčanu zelena žåba, u Mi-helima zelena žåbica, u Zankovcima kosarica, -a, -e, -ele ž . U ostalim smo mjestima kao odgovor na pitanje dobilihiperonim (v. 30.1.).

Elementi prvih četiriju navedenih sintagmi već su obra-eni (za žaba v. 30.1., za zelena i vεrdε 28.2.3.). Usp.: uBrgudu z ƒlena ž ‚ba, u Čepiću zel ƒna ž ‚ba (IrLA 748), uSmokvici na Korčuli zelena žaba, u Vrbniku na Krku zelena žabica (RNZN1 177).

Za kosarica ne nalazimo odgovarajućih naziva ni u ir. ni

u čak. govorima. Riječ je mogla nastati i u ir. govorima, amogla je biti i posuena iz nekog čakavskog idioma.Zoonim je vjerojatno potaknut dvjema crnim prugama

na glavi te žabe koje su shvaćene kao pletenice: „Dvije cr-ne pruge ukrasuju glavu.” (BREHM 607). Za pletenicusmo zapisali: kosicε, -a, -e, -ele ž u Šušnjevici, kosicε, -a,-e, -ele ž u Novoj Vasi i kosica, -a, -e, -ele ž u drugim

mjestima; Cantemir navodi cósi e (TIr 162), Kovačec zaŽejane i Šušnjevicu cosíę, -ele (IrHR 54). Riječ je doma-ća, u istom značenju postoji kao slavizam iz bugarskih ilisrpskih idioma i u drugim rum. dijalektima: dr. cosíă




436

(DEX 231), ar. cusíă (DDAr 342), mr. cusítsă (DMr 90).

Ir. riječi za pletenicu naslanjaju se na čakvske gdje oblicitipa kose, kosice diljem čakavskih područja znače takoer pletenice: npr. u Brgudu k …sica (IrLA 174), u Čabrunićimak …sitsa (ILA 174), u Čabrunićima i Valturi k …sa, u Liž-njanu kõsa (ILA 174), u Čepiću k …sa (IrLA 174). Etimonje prslav. *kosa (HER 335).

30.3. Smea hrženica (Rana temporaria) U Jesenoviku i Mihelima kafetasta žåba, u ostalim smo

mjestima zapisali hiperonim (v. 30.1.).Sintagma u značenju „smea žaba”. Prvi dio sintagme

(u Šušnjevici i Novoj Vasi kafetast, kafetastε, kafetasto; kafetasti, kafetaste, kafetasti , prid., u svim ostalim

mjestima kafetast, kafetasta, kafetasto; kafetasti, kafetaste,kafetasti , prid.) posuen je iz čak. govora: čak. kafêtast,-a, -o prid., izvedenica na -ast od čak. turcizma (ne nužnoizravnoga) kaf ƒ „kava” < tur. kahve < perz. qahvah (SES224, s. v. káva). Za žåba v. 30.1.

Istu stvarnost uobličuje i čak. smƒğa ž ‚ba u Brgudu i

Čepiću (IrLA 749).30.4. Žaba gubavica (Bufo bufo vulgaris) U Šušnjevici i Novoj Vasi žåbε hråstovε, u Jesenoviku i

Letaju žåba hråstava, u Brdu, Škabićima, Trkovcima,Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu hråstava žåba. U Že-janama smo kao odgovor na pitanje dobili hiperonim (v.

30.1.).Svi su nazivi sintagme u značenju „krastava žaba”. Za

žāba v. 30.1. Drugi je elemenat posuen iz čakavskih go-




437

vora: prid. hr ‚stav (uz kr ‚stav), izv. od hr ‚sta, hrâsta (uz

kr ‚sta, krâsta) < prslav. *korsta (SES 269, s. v. krásta)312. Istu stvarnost uobličuje i čepićki zoonim ž ‚ba kr ‚stača

(IrLA 750): „Čitavo njezino tijelo pokriveno je debelimbradavicama.” (BREHM 602).

30.5. Gatalinka (Hyla arborea)

Za ovu smo žabu u svim anketiranim mjestima kao od-govor dobili hiperonim (v. 30.1.).

30.6. Crni daždevnjak (Salamandra atra) U Žejanama daždevńåk, -u, daždevńåč, -i m, u Šušnje-

vici, Jesenoviku, Brdu i Trkovcima gušćer, -u, -2222, -i m, u

Novoj Vasi, Zankovcima, u Kostrčanu guš } }} } er, -u, -2222, -i m,

u Letaju gušćeru za ploje, u Škabićima morńåk, -u, -2222 i

morńåč, -i m., u Mihelima: guš } }} } eru negru.Žejanski zoonim daždevńåk posuen je iz čakavskih go-

vora: npr. u Brgudu daždevńãk (ILA 759), u Pićnudaždenjòk (PI 23), u Karlobagu i Poljicama daždenjak (RNZN1 27), izvedenice od daž „kiša” < prslav. *dъžd'ь

(SES 89, s. v. dƒƒƒƒž).Za prvi elemenat preostalih dviju sintagmi, gušćer, v.

28.2.2.: za prijedl. (zabilježili smo ga u svim ir. mjestima)< čak. za < prslav. *za (SES 735); ploje „kiša” [u Letaju,Brdu, Škabićima, Trkovcima i Mihelima ploje, -a, -2222, -ele ž , u Novoj Vasi i Mihelima plojε, -a, -e, -ele ž ; nedavno

smo dodatno još telefonski provjerili za Šušnjevicu, Kostr-čan i Žejane; plojε, -a, -e, -ele ž u Šušnjevici i ploje, -a, -2222,

312 U čak. je govorima u Istri česta zamjena -k- s -h-: npr. hartòn „kar-ton” (PI 40), harta „papir” (osobne ankete).




438

-ele ž u Kostrčanu i Žejanama - u ir. repertoarima nalazi-

mo: pló+ e, -+ e (IrG 309); plo+ e, mn. plo+ (DRI 136); ploie, sodr. čl. ploia (VIr 140); plóie, -i (TIr 175); ploie, ploi (DIr 251); pló+ e, -a za Šušnjevicu (IrHR 147); pló.+ a; pl . ó+ ,pl . ó.ile za Letaj i Šušnjevicu; pl . ó+ a; pl . ó+ , pl . ó.ile zaNovu Vas; pló.ia; pló.+ ele za Jesenovik; pló.+ a; # za Brdo,Kostrčan (MALGI155)] < lat. *plŏia, REW 6620.3 > dr.,

ploáie (DEX 809), ar. ploáĭe (DDAr 868), mr. ploá+ ă (DMr 227); pridjev negru „crn”[u Žejanama smo zapisalineγru, neγra; neγri , neγre i neγri ; u Šušnjevici i Novoj Va-si negru, negrε; negri, negre, u ostalim mjestima negru,negra; negri, negre – u autora ir. repertoa nalazimo:négru, -rę, -ri, -re (IrG 286); negru, nęgrę (SIr 316);negru, neagră , mn. negri, negre (VIr 136); négru, -e (TIr

172); negru, nęgre, -o (DIr 236); négru, négrę, négri zaŠušnjevicu, néγru, néγra, néγro, néγri za Žejane (IrHR 126); néghru, n ágh ra; néghri, néghre za Žejane, négru,n ágra; négri, n ágre za Letaj; négru, nK a gră ; négri zaŠušnjevicu; négru, n ágra; négru, n ágre za Novu Vas;négru, né/a/gra; négri, négre za Jesenovik; négru, n ágra;

négri, négre za Brdo, Kostrčan (MALGI 239)] < lat. nĭger ,REW 5917 > dr., ar., mr. négru, neágră (DEX 682, DDAr 748, DMr 205).

Za škabićki zoonim morńåk ne nalazimo sličnih oblikau ir. repertoarima kojima se služimo. Riječ je o čakavizmukoji takoer ne možemo potvrditi u rječnicima koje ima-mo. Bilo kako bilo, u osnovi je ovoga naziva čak. mletaci-

zam moro „crnomanjast, taman”: npr. u Pićnu mòro „crno-manjast (pa i crnac)” (PI 66), u Crikvenici môro „crno-manjast čovjek” (CB 65), u Novom Vinodolskom môro „crnomanjast muškarac; crnac” (RČGNV 139), na Cresu




439

môro -ra „crnoput” (BBT 230), u Rukavcu môro „crn, cr-

nomanjast; kaže se za osobu i za životinju, osobito zamačka” (RČGR 162) < mlet. moro (BOE 427) < lat.maurus „crnac”, REW 5438. Usp. ir. moro „negru, dracul”(DRI 127)

30.7. Pjegavi daždevnjak (Salamandra maculata)

Za pjegavoga daždevnjaka u svim anketiranim mjesti-ma, osim u Mihelima, rabe isti zoonim kao i za crnoga (v.30.6.); za pjegavog smo daždevnjaka u Mihelima zabilje-žili guš } }} } er, -u, -2222, -i m (v. 28.2.2.).

31. Podrijetlo obraenih zoonima U radu smo obradili pedesetak zoonima. Od toga samo

je dvanaestak (24%) naziva domaćih, uz nekoliko hibrid-nih sintagmi koje mogu biti i kalkovi prema čakavskome(npr. divĺu pork vs. dîvĺa svîńa). Ostali su nazivi posueniiz čakavskih govora. Izravnih mletacizama nema (osimmožda ğirin), svi su ušli posredovanjem čakavskoga.




440



Mikonimi

441

MIKONIMI

32. Gljiva – opći naziv (fungus)

U Žejanama, Letaju i Zankovcima vele γuba, -a, -e, -ele ž, u Šušnjevici gubε, -a, -e, -ele ž , u Letaju, Mihelima,Kostrčanu i Zankovcima guba, -a, -e, -ele ž, u Jesenoviku,Brdu, Trkovcima pečurka, -a, -e, -ele ž , u Novoj Vasi pe-čurkε, -a, -e, -ele ž, u Škabićima pečurva, -a, -e, -ele ž .

Oblici tipa pečurka posueni su iz čakavskih govora: npr.u Čepiću pečũrva (IrLA 1884), Svetvinčentu i Čabrunićima

pečũrka, u Ližnjanu pečûrka (ILA 1884), u Pićnu pičùrva (PI 83), u Labinu pecurba (RLG 159), u Brusju na Hvarupečũrva (ČL 788), u Salima na Dugom otoku pečûrga (RGS243); s nepreciznim ili drugim značenjem u Orbanićima pe-čũrka „certain mushroom” (ČDO 515), u Korlevićima pe-čûrka „champignon, agaricus campestris”313 (ID 198); od iz-

vedenice na -jur + -ъka od prslav. *pekti (SKOK II/628, s.v. pèći). Cantemir navodi pecĭúrche, -e (TIr 175).Oblici tipa guba takoer su slavenskoga podrijetla <

prslav. *g ôba (SES 146, s. v. góba). U čakavskim rječnici-ma kojima se služimo ne nalazimo srodnih oblika. U SKOK I/628 i ARJ III/484 s. v. g††††ba ne navode se primjeri iz ča-kavskih govora. Mi oblik nalazimo samo u čakavskim reper-

toarima za čakavske govore sjevernoga Jadrana: u Vodica- 313 „L'idioma ciacavo invece riporta i tre agarici (sc. Agaricus arven-sis, campestris et macroscopus) come g ̂ kalj, kostîš, kračũn o pečûrka (podebljanje naše).” (MI 286).




442

ma g †ba (ID 174), u Novom Vinodolskom g †ba „gljiva na

deblu drveta” (RČGNV 75), u Rukavcu g †ba „gljiva, vr-ganj”, na Cresu g †ba „gljiva koja raste na hrastovima Fomesrobustus” (BBT 125)314

Puşcariu ima gubę (SIr 311), Cantemir gúbę, -e (TIr 167),Kovačec za Žejane γúba, -e (IrHR 87).

33. Agaricus campestris / Psalliota campestris / Pra-tella campestris (livadarka / rudnjača)

U Šušnjevici smo zapisali goncår, -uuuu, -2222, -i m, u Novoj

Vasi, Jesenoviku, Letaju i Brdu gončår, -uuuu, -2222, -i m, u

Trkovcima gunčår, -u, -2222, -i m, u Škabićima kunčår, -uuuu, -2222,-i m i kunčår, -u, -e, -ele bg, u Zankovcima, Mihelima i

Kostrčanu kun} }} }

ari } }} }

, -u, -2222, -i m.Ne nalazimo paralela ni u ir. ni u čak. repertoarima pa jepitanje postanja ovoga naziva najbolje ostaviti otvorenim.

34. Agaricus geotropus / Clitocybe geotropa (martin-

čica / (velika) livka)U Žejanama, Jesnoviku, Letaju, Brdu, Škabićima, Tr-

kovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu za tu gljivukažu martinčica, -a, -e, -ele ž, u Šušnjevici martincicε, -a,-e, -ele ž, u Novoj Vasi martinčicε, -a, -e, -ele ž .

U istrorumunjskim repertoarima ne nalazimo srodnihnaziva za ovu gljivu. Posuenica iz čakavskoga: npr. u Br-gudu i Čepiću mart „ nčica (IrLA 1894), u Svetvinčentu i

Čabrunićima mart „ nčitsa (ILA 1894), u Rukavcu martĩn-šćica „vrsta jestive gljive” (RČGR 154), u Korlevićimamartînčica „neka jestiva gljiva" (ID 190) – izvedenice od

314 Usp. i gùbina „vrsta gljive” (PI 39).



Mikonimi

443

muškog osobnog imena Martin. Ime je dobila jer se pojav-

ljuje o sv. Martinu (11. studenoga).315

35. Agrocybe aegerita / Pholiota aegerita / Pholiota

cylindracea (jablanovača / topolovka)U Šušnjevici kažu guba de topolε, u Novoj Vasi topo-

lovkε, -a, -e, -ele ž , u Letaju topolovka, -a, -e, -ele ž .

U repertoarima za čak. i ir. ne nalazimo sličnih oblika.Oblici tipa topolovka preuzeti su iz čakavskih govora gdjeje riječ o izvedenicama od npr. topol (RLG 234); topòl (PI119) < prslav. *topolь (SES 675).

Sintagma guba de topolε nastala je in loco, unutar ir. go-vora: Istrorumunji imaju u svom rječniku čakavizam tipatopol(a): u Žejanama topol, -u, -e, -ele m; u Šušnjevici i

Novoj Vasi topolε, -a, -e, -ele ž ; u Jesenoviku, Brdu, Ška-bićima, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanutopola, -a, -e, -ele ž ; u Letaju topole, -a, -2222, -e ž – uliteraturi nalazimo: topol , -a (DRI 158); topolă (VIr 153);tópol e, -e (TIr 183); topólę, -a (IrHR 197 – za Kostrčan);za guba (= gubε + odr. član) v. 32.

Gljiva je ime dobila prema staništu: „raste busenastoveć od rana proljeća do jeseni na panjevima, žilama ili iz-ravno iz jablanova stabla, a možemo ih pronaći i na panje-vima drugog drveća.” (Gmst 59)

36. Amanita fulva (smea preslica / golenka)Oblik smo zabilježili samo u Mihelima, preslica, -a, -e,

315 Usp. 'fonzo de san mar'tin u Rovinju, 'śfonźo de śan mar'tejn uVodnjanu, 'fonźo de śan mar'tin u Galižani i 'fungo de san mar'tin uFažani i Puli (ILA 1894 – potonji je naziv istromletački, ostali istriot-ski).




444

-ele.

Za mikonim nemamo potvrda u ir. i čak. repertoarimakojima se služimo. Što se postanja naziva tiče, metafora jejasna, tj. zvonoliki klobuk i duguljasti stručak podsjećajuna gljivu o kojoj razglabamo: „Klobuk: zvonolik, kasnijeotvoren (...)”; „Stručak: cilindričan, dug, na dnu bez za-debljanja, ispod klobuka nešto tanji, šupalj, sjajan i gladak,

nema vjenčića; na dnu je redovito visok ostatak bijelogovoja.” (Gmst 14).Metafora je nastala u čak. idiomima i kao takva preuzeta

u ir.: npr. pr eslica (RLG 178), pr ƒšlica (ČDO 529), pr ƒs-lica (RGS277) – izvedenice od presti < prslav. *pręsti (SES 493).316

37. Amanita muscaria / Agaricus muscarius / Agari-cus pseudoaurantiacus (muhara / muhor / zmijska

gljiva / bjesnjača / omorka)U Žejanama smo zabilježili muharka, -a, -e, -ele ž , u

Zankovcima uotrovna guba.U ir. repertoarima ne nalazimo paralela za ovu gljivu. Prvi

je naziv posuenica iz okolnih čakavskih govora: npr. u Br-gudu i Čepiću m†hara (IrLA 1885), u Ližnjanu m†xara (ILA 1885) – izvedenice na –ara od muha < prslav. *muxa (SES 362). Naziv duguje postanje činjenici da su tu gljivuupotrebljavali kao sredstvo za trovanje muha: „Mušnice sonamreč uporabljali za zastrupljevanje muh.” (SES 364, s. v.mûšnica).

316 Usp. pr ƒslica „biljka Equisetum arvense" (ARJ XI/710 – s naz-nakom da se tako govori u Istri): npr. u Čepiću pr slica (IrLA 1826) >ir. preslica, -a, -e, -ele u Žejanama, Mihelima i Kostrčanu.



Mikonimi

445

I sintagma uotrovna guba317 koju smo zapisali u Zankov-

cima duguje postanje otrovnosti ove gljive: „otrovna, sadržimuskarin, iboteničnu kiselinu, muscimol i muskazon” (Gmst2). Za guba v. 32.

38. Amanita ovoidea / Agaricus albus / Agaricus coc-

cola (brašnjača / jajasta muhara / mlinarica)

U Letaju ğordanka, -a, -e, -ele ž , u Mihelima k [ [[ [ ršina-ri } }} } , -u, -2222, -i m.Letajski je oblik posuenica iz čakavskih govora gdje je

preuzeta iz istromletačkih idioma. Oblici tipa ğordana,žordana i sl. česti su u istarskim romanskim i slavenskimgovorima, no od repertoara kojima se služimo samo u Mi-levoja nalazimo množinski oblik ord ani „vrsta gljive”(RLG 54) i u našem atlasu za Brgud stoji žurn‚dica (IrLA1892), dok u mletačkim rječnicima ne nalazimo sličnihoblika.318 Etimologiju ne znamo protumačiti.

Za mikonim k [ ršinari} ne nalazimo sličnih naziva ni uir. ni u čak. repertoarima. Posuenica iz čakavskih govoragdje je izvedenica ili od oblika tipa k [ ršin „biljka rdobrada

(Chrysopogon gryllus)”: npr. u Čepiću k [ rš „ n (IrLA 1811),u Svetvinčentu k © šîn, Čabrunićima i Valturi k © š „ n (ILA1811), U Orbanićima kršîn „thick roots of a plant, used for making scrubbing brushes” (ČDO 474), u Pićnu kršìn „vrsta oštre trave” (PI 54), u Vodicama k šîn „neka manjevrijedna trava vrlo raširena na kraškom tlu” (ID 184), u

317 Usp. i istriotski 'fonźo vele'noź u Balama i Galižani, ś'fonźovele'noź u Vodnjanu (ILA 1885).318 Slično bez navoenja izvora piše i Luisa Punis: „Tale spiegazionevale però per l'Amanita caesarea che, ricordiamo, ha la denominazionedi (z)žjordana o ordana negli idiomi romanzi e slavi (MI 288).




446

Labinu krš i n „livada” (RLG 104)319 > ir. u svim južnim

selima k [ [[ [ ršin, -u, -2222, -i m, a u Škabićima i k [ [[ [ ršin, -u, -e,-ele bg.; ili pak izvedena izravno od oblika tipa k [ rš „kras,krš”320 koji su u Istri nešto rjei od oblika tipa kras, ali ihipak ima: npr. u Brgudu i Čepiću k rš (IrLA 62a) < *korsъ (SES 268, s. v. krâs) – „Varijanta k ̂ š mjesto kr ‚s nastalaje zacijelo unakrštavanjem sa postverbalom k ̂ š (...) Slog

kra- nastao je po pravilu likvidne metateze kao u Scardo-na > Skradin.” (SKOK II/179, 180, s. v. kr‚‚‚‚s)321.Postanje je ovog naziva po svoj prilici uvjetovano

staništem: „raste ljeti i u jesen na vapnenastu tlu ispod lis-topadnoga i crnogoričnoga drveća pojedinačno ili u skupi-nama; u sjevernim krajevima je vrlo rijetka, a na našim jeotocima i priobalnom području vrlo česta.” (Gmst 12).

39. Armillariella mellea / Clitocybe mellea (puzvica /

puza /puzica / mraznica / medenjača)U Zankovcima kažu cokarica, -a, -e, -ele ž , u Mihelima

kup} }} } ić, -u, -ure, -urle bg. Ni za jedan ni za drugi mikonim ne nalazimo sličnih na-

ziva u ir. i čak. repertoarima kojima se služimo, no u ča-kavskim smo istarskim govorima osobno potvrdili oba mi-konima: c…karica (Pula, Labin, Kršan, Pićan); k †pčić (Če-pić) kupč „ ć (Kršan).

319 Čakavizam je i istriotski u Vodnjanu kar'śejn i u Fažani kar'šin

(ILA 1811).320 Navedeni čak. fitonimi izvedeni su od oblika tipa k [ rš .321 Oblici tipa kras mediteranski su relikti: „Prvotno *korsъ je verjetnoprevzeto iz ilir., latinizirano carsus 'kras', kar utegne biti sredozemske-ga izvora.” (SES 268, s. v. krâs); „Iliro-dačka riječ carsus mediterans-kog je podrijetla.” (SKOK II/179, 180, s. v. kr‚‚‚‚s).



Mikonimi

447

Prvi je naziv čak., hibrid od mletacizma cok „panj” [c…k

(IrLA 1740 – za Brgud i Čepić); ts…k (ILA 1740 – za Svet-vinčenat, Čabruniće i Valturu); cok (RLG 37); c…k (ČDO426); cok (PI 19)] < mlet. zoco (BOE 814) < lat. sŏccus „Art leichter Schuh”, REW 8052322. Čakavski su mletaci-zam cok posudili i Istrorumunji: u Žejanama cok, -u, -ure,-urle m; u Novoj Vasi, Jesenoviku, Letaju, Brdu, Trkov-

cima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu cok, -u, -2222

, -i m;u Šušnjevici, Brdu i Škabićima cok, -u, -ure, -urle bg ; tsôk (IrG 370); oc, -u (DRI 161); oc, -ure (TIr 184); oc, -u,ócure, -urle (IrHR 204).

Naziv je nastao prema staništu: „raste u jesen u hrasto-vim i grabovim šumama, te na crnogoričnim panjevima.”(Gmst 31).

Drugi mikonim takoer je čakavska posuenica gdje jemetafora prema načinu rasta, tj. gljiva se pojavljuje u zbi-jenoj skupini koja podsjeća na gomilicu = čak. kupčić,umanjenica od kup < prslav. *kupъ (SES 283). Oblici tipakup „gomila” postoje kao čakavizmi i u istrorumunjskom:kup, -u, -2222, -i i kup, -u, -ure, -urle (kako smo čuli u Zan-

kovcima); kup, -u, -pi, -purle (IrG 258); cup (SIr 307);cup, -u, -ur, -urle (DRI 103); cup, -ure (TIr 163; DI 202);cup, -u, -ure, -urle (IrHR 59 – za Brdo i Žejane).

40. Armillariella tabescens / Clitocybe tabescens (gr-

mača / grmica / grmovača / grmačica)

U Letaju smo čuli g [ [[ [ rmovka, -a, -e, -ele, ž , u Škabićima

322 Ipak: „Pare difficile far derivare la voce dal lat. soccus 'zoccolo',come si legge nel DEI: la vc. sembra di orig. sett.: ''cfr. il romagn.-emil. zòch, venez. zòco, e il sett. ciucco (lomb. sciüch) nello stessosenso''.” (DELI-cd, s. v. ciocco).




448

g [ [[ [ rmovka, -a, -e, -ele ž.

Oba su mikonima posuena iz okolnih čakavskih govo-ra. Oblik nismo pronašli u ir. repertoarima kojima se služi-mo, a čak. mikonim *g [ rmovka nismo potvrdili u čakavs-kim repertoarima kojima se služimo. Riječ je dakle o ne-potvrenim izvedenicama od g [ rm „hrast”: u Čepiću g rm „medunac (Quercus pubescens); česvina, crnika (Quercus

ilex)” (IrLA 1775); u Labinu grm „hrast” (RLG 68); u Pić-nu grm „hrast” (PI 38), u Rukavcu g ̂ m „hrast, grm”(RČGR 86) < prslav. *grъmъ (SES 159) – „raste u bjelo-goričnim šumama i parkovima od ljeta do jeseni na trulomkorijenju, osobito hrasta (podebljanje naše) (...)” (Gmst32).

Oblik g [ rm u značenju „hrast” i „grm” imaju i Istroru-

munji: u značenju „Quercus pubescens” u Šušnjevici iŠkabićima g [ [[ [ rm, -u, -ure, -urle bg ; u Brdu, Škabićima,Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu g [ [[ [ rm, -u,-2222, -i m; u značenju „grm”, a u Žejanama γ[ [[ [ rm, -u, -ure,-urle m; u Mihelima i Kostrčanu g [ [[ [ rm, -u, -2222, -i m.Kovačec je u Žejanama zabilježio γârm, -u, -ure samo u

značenju „grm” (IrHR 83).

41. Boletus edulis (vrganj / ljetni vrganj / pravi vr-

ganj / hrženjak / jurček)Za ovu je gljivu u svim ir. mjestima naziv jedinstven: u

Žejanama v[ [[ [ rγåń, -u, -2222, -i m, u ostalim selima i takoer u

Žejanama v[ [[ [ rgåń, -u, -2222, -i m.323

323 Utjecaj hrvatskoga što se ove gljive tiče, vjerojatno je toliko jak dažejanski govornici koje smo ispitali prije nekoliko godina za IrLA nisuprilagodili g > γ. Podatak s γ dobili smo nedavno od dvoje govornika



Mikonimi

449

Riječ je u ir. govore ušla iz čakavskih (npr. u Brgudu i

Čepiću v[ rg ‚ń – IrLA 1888), gdje je učena riječ premahrv. vE gānj (RHJ 1369) < madž. varganya (SKOK III/624).

42. Boletus luridus / Boletus rubeolarius (bljuvara /

mrežastonogi vrganj / kovara / ludoglavka)

Žejanci ovu gljivu ne poznaju, a u juž. s. smo zapisalidivĺu v[ [[ [ rgåń u Šušnjevici i Novoj Vasi, divĺi v[ [[ [ rgåń u os-talim mjestima.

Naziv je nastao dodavanjem pridjeva „divlji” uz nazivza Boletus edulis (v. 41.),324 pridjev u Šušnjevici i NovojVasi je s odr. članom. U Kovačeca nalazimo dív+ i (dívľi),dív+ a (dívľe), dív+ i (dívľi) za Žejane i dívľi, dívľę, dívľi za

Šušnjevicu, u ostalih divľ (SIr 309); dívli, -e (TIr 164);divľi (DIr 207) < čak. divji, divĺi < prslav. *divъ (SES 94,95).

43. Cantharellus cibarius (bjelkasta lisičica / lisica /

lisičarka / pršutnica / paprenjača)

U Šušnjevici i Novoj Vasi zapisali smo lisičarkε, -a, -e,-ele ž, u ostalim juž. selima lisičarka, -a, -e, -ele ž .Posuenice iz čakavskoga: npr. l „ sičarka u Čepiću

(IrLA 1890) i Svetvinčentu (ILA 1890)325, izvedenica na

kad smo za potrebe ovoga rada ponovno provjeravali mikonimskugrau.324

Usp. u Čepiću v[ rg ‚ń z b…ške (IrLA 1889) – čak. boška „šuma” <mlet. bosco (BOE 93) < lang. *busk / *bosk (DELI-cd) – fran. busk ,REW 1419b. Promjena roda u hrv. ne nužno prema šuma jer oblik boška postoji i u slovenskim istarskim govorima u istom značenju.325 Čakavski je oblik ušao i u istromletačke govore: lisìčica, lisìčarka (MI 289).




450

-arka od čak. lisica < prslav. *lisica (SES 304). Gljiva je

ime dobila po boji (kao u lisice): „od žute do narančaste sbjelkastim tonom” (Gmst 208).

Istrorumunji su preuzeli i čak. zoonim lisica > lisicε, -a,-e, -ele ž u Šušnjevici i Novoj Vasi, lisica, -a, -e, -ele ž uostalim juž. s. i Žejanama; u literaturi iamamo: lisítsę, -tse (IrG 265); lisi , -a, -e, -ele (DRI 120); lişită 326(VIr 131);

lişí e, -e (TIr 169); lisia (DIr 224); lisíę, -a u Jesenoviku iŠušnjevici, lesíę, -a u Šušnjevici i lisía u Žejanama(IrHR 105).

44. Clavaria flava / Ramaria flava (kladuša / žuta ca-

pica / žuta griva / prsteci)U svim je ir. mjestima naziv za ovu gljivu tipa prstići: u

Žejanama p[ [[ [ rstič, -u, -2222, -i m., u Šušnjevici p[ [[ [ rstic, -u, -2222,-i m, u Novoj Vasi p[ [[ [ rstić, -u, -2222, -i m, u Jesenoviku, Leta-ju, Brdu, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanup[ [[ [ rsti } }} } , -u, -2222, -i m, u Škabićima perstič, -u, -e, -ele bg .Naziv se koristi u množinskom obliku.

Ir. repertoari kojima se služimo ne navode sličnih miko-

nima.Posuenice iz čakavskih idioma327: npr. u Brdu p[ rst „ } i,

u Čepiću p[ rstenc„ (IrLA 1893), u Svetvinčentu prst „ ći, uČabrunićima prst ‚tsi (ILA 1893), umanjenice na -ić odp[ rst < prslav. *pьrstъ (SES 511). Naziv duguje postanjemorfologiji gljive: „razvija se (sc. plodno tijelo) iz krup-

326 Greška u prepisivanju, treba lişiă ili lisiă.327 Čakavski je oblik preuzet i u istromletački: prstà(è)ci (MI 290).



Mikonimi

451

nog gomoljastog dna i koraljno328 razgranjuje u tupe dvo-

dijelne vrhove žute boje.” (Gmst 267).329

45. Fistulina hepatica / Fistulina buglossoides / Bole-

tus hepaticus (volovski jezik, jetrenica / jetrenka /

vukovo meso)U Novoj Vasi klenovkε, -a, -e, -ele ž , u Letaju

klenovka, -a, -e, -ele ž , u Šušnjevici guba de klen.Prva su dva naziva posuenice iz čakavskih govora, atreći je hibridna sintagma.

Oblici tipa klenovka izvedenice su na -ovka od čak. klen„Acer campestre”: npr. kl ƒn u Brgudu, Čepiću (IrLA1744), Svetvinčentu, Čabrunićima i Ližnjanu (ILA 1744),kl ƒń u Valturi (ILA 1744), kl in u Orbanićima (ČDO 466),

klên u Vodicama (ID 182) < prslav. *klenъ (ESSJ II/40).Mikonim uobličuje stanište: „raste od ljeta do pred zimuna živim stablima hrasta, kao i na panjevima drugog listo-padnog drveća.” (Gmst 262).

Sintagma guba (v. 32.) de klen nastala je in loco. Nazivza stablo ne bilježe ir. repertoari kojima se služimo, a mi

smo zabilježili: klen, -u, klεne, -ele bg u Šušnjevici; klen,-u, -2222, -i m u Novoj Vasi, Jesenoviku, Letaju, Brdu, Tr-kovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu; klen, -u,klεnure, -urle bg u Škabićima.330

328 Usp. istr. u Galižani ko'rali (ILA 1893).329

Istu stvarnost uobličuju i imlet. 'ditola u Puli i istr. 'dituli u Šišanu(ILA 1893), izvedenice od dito „prst” < lat. dĭgĭtus, REW 2638.330 U Žejanama smo zapisali m[ [[ [ klen, -u, -e, -ele m, vjerojatno posue-nica iz nekog okolnog čakavskog idioma [nalazimo m‚kjēn „Acer monspessulanum” u Rukavcu (RČGR 151) i u Čabru m'aklejn, -a „vr-sta javora, klen” (GČP 124)] prije nego iz slovenskih govora blizu




452

46. Keuhneromyces mutabilis / Pholiota mutabilis

(panjevčica)Naziv smo dobili samo od jednog ispitanika iz Žejana:

pańevača, -a, -e, -ele ž.331 Posuenica iz čakavskoga (za čak. mikonim nemamo

potvrda); od pań < prslav. *pьn'ь (SES 422). Gljiva je na-ziv dobila prema staništu: „raste od svibnja do zime buse-

nasto na starim panjevima bukve i vrbe te druge bjelogori-ce.” (Gmst 62).

47. Lycoperdon perlatum / Lycoperdon gemmatum

(puhara / tikvasta puhara / prhavica / pezdec / puša /

pupa)U Žejanama smo zapisali fufalica, -a, -e, -ele ž, u

Šušnjevici, Novoj Vasi, Jesenoviku, Trkovcima, Zankov-cima, Mihelima i Kostrčanu p[ [[ [ zd [ [[ [ c, -u, -2222, -i m, u Brdu iŠkabićima puharica, -a, -e, -ele ž , u Letaju puhalica, -a,-e, -ele ž.

Žejanski je oblik fufalica onomatopejski, znači i „mijehza sumporiranje” (IrLA 1212) i mogao je nastati in loco.

Žejana, za koje doduše ni nemamo potvrda. Bezlaj slov. makl ƒn,meklen, miklen usporeuje s hrvatskim i srpskim m‚klen, m‚kljen,p‚klen, bugarskim bráklen, ruskim neklen, paklen itd. što izvodi odklen „Acer” „z nikalnimi prefiksi ne-, pa-, ma-” (ESSJ II/162, s. v.maklƒƒƒƒn). Oblicima tipa maklen bavio se i Skok: „Daleko raširenija odtoga oblika je složenica sa nejasnim prefiksom ma- m‚kljen (Vuk,

Crna Gora) = m‚klēn = makl ƒn (ŽK, slov.) (...) Čini se da je prefiksdošao zbog uklanjanja homonimije s imenom ribe.” (SKOK II/94, s. v.klƒƒƒƒn2). Usp. Makljen (prijevoj u sjevernoj Hercegovini). 331 Moguće je da je ispitanik pobrkao ovu gljivu s vrstom Armillariellamellea (v. 39.), no inzistirao je na tvrdnji pažljivo gledajući fotografijeobiju gljiva.



Mikonimi

453

Ir. repertoari koje posjedujemo nemaju oblika ni za mijeh

ni za gljivu.Oblici tipa p[ zd [ c (ir. repertoari kojima se služimo ne-

maju takvih oblika) posueni su iz čak. idioma: npr. uSvetvinčentu i Čabrunićima pazd ‚ts,332 u Čabrunićima ipazd ƒts (ILA 1895), u Labinu pazd ac „gljiva puhara”(RLG 159), u Pićnu pazdàc „gljiva kuglaste glave pune cr-

nog praha” (PI 81), u Orbanićima pazd ‚c „kind of mush-room (boletus?)” (ČDO 515). Izvedenice od čak. pazdit(i):npr. u Pićnu pazdìt „širiti neugodan miris” (PI 81), u Ru-kavcu pazd ƒt „smrdjeti, zaudarati” (RČGR 203) < prslav.*pьzdĕti (SES 441, s. v. pezdti).

Oblici tipa puhal(r)ica takoer su preuzeti iz čak. go-vora i ne nalazimo ih u ir. repertoarima kojima se služimo:

npr. u Brgudu i Čepiću p†hara (IrLA 1895), u Valturi iLižnjanu p†x (ILA 1895), izvedenice od glagola tipa pu-hat(i) < prslav. *pyxati (SES 442, s. v. píhati).

Svi nazivi duguju postanje istoj značajki gljive: „kadasazriju spore na vrhu tjemena otvori se rupa poput vulkan-skog kratera iz koje izlaze zrele spore u obliku prašine.”

(Gmst 279).48. Macrolepiota procera / Lepiota procera / Agari-

cus columbinus (sunčanica / srnjaki / srndakuša / šu-

gavica / kišobranara / suncobran / parazolka)Samo u Žejanama: sunčica, -a, -e, -ele ž .Ne nalazimo paralela u ir., a ni u čak. repertoarima333.

332 Oblik je preuzet i u pulskomletački: paz'dats (ILA 1895).333 Za čak. zapravo imamo u Svetvinčentu sunč ‚rica ali u značenju„Morchella esculenta” (v. 49.) što je vjerojatno pogrešno, pa taj svet-vinčentski oblik valja držati za sunčanicu.




454

Bilo kako bilo, mikonim je posuen iz čakavskih govo-

ra334 gdje je izvedenica od sunce < prslav. *sъlnьce (SES592, s. v. snce).

Postanje naziva vjerojatno zbog okrugla oblika poveće-ga klobuka.

49. Morchella esculenta / Morchella rotunda (pravi

smrčak / smrčak / marohlin / srček / mavrah / ma-ruh)

U Šušnjevici sm[ [[ [ rc[ [[ [ k, -u, -2222, -i m, u Jesenoviku, Letaju,Brdu, Škabićima, Trkovcima, Zankovcima i Kostrčanusm[ [[ [ rč [ [[ [ k, -u, -2222, -i m, u Mihelima kižńak, -u, kižńač, -i m,

u Novoj Vasi måjski p[ [[ [ rstići .

U Brgudu i Čepiću sm rčak (IrLA 1896); u ostalim re-pertoarima (ir. i čak.) ne nalazimo srodnih oblika. Mikoni-mom se pozabavio i Skok: „sveslav. i praslav. »gljivamorchella, phallus esculentus Linn.« U češ., polj. i oba lu-žičko-srp. sa ž- < g- umjesto č-. U češ., polj. i ukr. bez de-minutivnog sufiksa -ьk , češ. smrk pored smrž .” (SKOK III/294). Oblik u natuknici, smŕčak , citiran je prema ARJ

XV/775 gdje se navodi prema Vuku Karadžiću i nekimstarijim rječnicima. Za jadransko područje ne nalazimo pa-ralela, pa bismo mogli zaključiti da je mikonim u ir. govo-re ušao iz nekog čak. idioma u kojem bi to bila učena riječ,no ne nužno: hrv. smŕčak (RHJ 1151).335

334

Čakavizam je i imlet. sùnčica (MI 287).335 Mikonim postoji i u slovenskom: smr ček (Plet. II/522). Slavenskisu mikonim posudili i Rumunji: zbârciog (DEX 1182): „Rumunji po-sudiše zbîrciog (Moldavija) »morchella esculenta«, s promjenom zb- umjesto sm- zbog unakrštenja sa a zbîrci »runzeln (= smežurati – op.autora)«.” (SKOK III/294).



Mikonimi

455

Ornitonim kižńak mogli bismo možda povezati s glago-

lom ki (z)mi, -ít, -esc (DRI 118); kizmí (IrHR 100) u zna-čenju „žmirkati”: „pokriven nepravilnim jamičastim udu-binama” (Gsmt 287) koje (udubine) mogu izazvati slikuočiju koje žmirkaju, no bez paralela u drugim idiomimateško je išta pouzdanije zaključiti. Ne možemo pouzdanoriješiti ni etimologiju navedenog ir. glagola kizmi: bit će da

je u osnovi hrv. žmiriti (< prslav. *mьžuriti (SES 765, s. v.žmúriti), no prvi dio, ki- ne znamo protumačiti – možda oko?336 Za drugi član sintagme måjski p[ rstići v. 44., a prvi je

pridjev od maj „svibanj” (< lat. majus, REW 5250) posu-en iz čakavskoga: „raste u rano proljeće” (Gsmt 287).

50. Pleutorus sapidus / Pleurotus cornucopiae / Pleu-

torus cornucopioides (brestovača / brijestova škripa-vica)Samo u Novoj Vasi: brestovkε, -a, -e, -ele ž.Ne nalazimo potvrda za mikonim ni u ir. ni u čak. reper-

toarima kojima se služimo. Posuenica iz čakavskoga, iz-vedenica od brest „brijest (Ulmus campestris)” (< prslav.

*berstъ – SES 46): npr. u Svetvinčentu i Čabrunićimabr „ st , u Valturi brĩst , u Ližnjanu brîst (ILA 1783); u Brgu-du brêst , u Čepiću br ƒst (IrLA 1783); u Pićnu bres (PI 15);u Vodicama brêst , u Golcu brîst (ID 158) > ir. brist, -u,-ure, -urle m u Žejanama, brest, -u, -2222, -i m u Šušnjevici,Novoj Vasi, Jesenoviku, Letaju, Brdu, Škabićima, Trkov-cima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu, brest, -u,

brεsture, -urle bg u Škabićima; u literaturi: bréŝt (IrG199); brest, -u, -i (DRI 94); brest, -t (TIr 159); brest, -u za

336 Usp. češ. okamžik „trenutak” (SKOK II/419, s. v. m„„„„gati).




456

Šušnjevicu (IrHR 41).

51. Tuber melanosporum / Tuber nigrum (crna go-

moljika / crna gomoljača / crni tartuf)U Žejanama i Škabićima tartuf, -u, -e, -ele bg , u ostalim

mjestima tartuf, -u, -2222, -i m. U Žejanama još i kumpiråča,-a, -e, -ele ž .337

Oblike tipa tartuf Istrorumunji su preuzeli iz čak. govo-ra [npr. tart †f u Čepiću (IrLA 1898), u Svetvinčentu, Čab-runićima, Valturi i Ližnjanu (ILA 1989) gdje su ili mleta-cizmi (imlet. tartufo)338 ili učene riječi (preko standardno-ga hrv.)]; ishodište je romansko: „Prob. da una var. dial.lat. (di provenienza osco-umbra) *tufer , corrispondente allat. tuber 'tubero': tartufo rappresenterebbe, allora, un ter-rae *tufer 'tubero di terra', come abbiamo una terrae tuber in Plinio il Vecchio ed in Petronio” (DELI-cd).

Žejanski je oblik takoer preuzet iz čakavskoga (npr. uBrgudu kumpir ‚ča – IrLA 1989), izvedenica na -ača odčak. kumpir < njem. gruntpirn, grumper, krumpir (SES277). Postanje naziva uvjetovano je oblikom gljive: „Plod-

no tijelo: nepravilno gomoljasto” (Gsmt 298).

52. Tuber magnatum / Tuber album / Tuber griseum

(bijeli tartuf / istarski tartuf) V. 51.

53. Neidentificirani nazivi

U Škabićima i Zankovcima zapisali smo dva naziva, vje-

337 Nazivi pokrivaju i vrstu Tuber magnatum (v. 52.).338 Oblik postoji i u istriotskim govorima: tar'tuf u Rovinju, tar'tufo uBalama, Galižani, Fažani i Šišanu, tar'towofo u Vodnjanu (ILA 1898).



Mikonimi

457

rojatno za istu vrstu, koja ne znamo identificirati: šušńe-

rica, -a, -e, -ele ž (Škabići) i šušńari } }} } , -u, -2222, -i m (Zan-kovci).

Bilo kako bilo, nazivi su preuzeti iz čakavskih govora(nemamo potvrda za čak. mikonime). Izvedenice su to odčak. šušań: npr. u Pićnu šùšanj „opalo lišće u šumi” (PI116), š †šań „prostirka za stoku” (IrLA 1477): „U toj se

riječi (sc. šušanj 'suho lišće koje je spalo sa drveća') una-krstio pridjev suh i onomatopejski glagol. Osnovna je me-tafora šuš-” (SKOK III/424, s. v. š††††škati).

54. Zaključak Istrorumunjski je gotovo sve mikonime preuzeo iz ča-

kavskih idioma. Ti su čakavski mikonimi uglavnom doma-ćeg podrijetla, uz minimalan broj posuenica iz istro-mletačkoga. Samo su dva mikonima nastala u ir. (guba deklen, guba de topolε), no i oni su vjerojatno kalkirani pre-ma klenovka, topolovka. Ipak, neki su mikonimi za kojesmo u članku ustvrdili da su iz čakavskoga mogli nastati iunutar ir. idioma, pogotovo oni za koje nismo našli čakav-

skih paralela pa smo čakavske oblike samo pretpostavili – sastavnice iz kojih su takvi mikonimi izvedeni postojenaime u ir. kao posuenice iz čakavskoga.




458



Terminologija bačvarstva

459

TERMINOLOGIJA BAČVARSTVA

55. Bačve i druge drvene posude 55.1. BačvaU Šušnjevici smo zapisali b[ [[ [ cvε, -a, -i, -ile ž., u Novoj

Vasi b[ [[ [ čvε, -a, -i, -ile ž., u svim ostalim mjestima b[ [[ [ čva,-a, -i, -ile ž., a u Novoj Vasi, Letaju, Trkovcima i Miheli-ma još i b[ [[ [ čva, -a, -e, -ele ž .

Puşcariu donosi băvę (SIr 304), Sârbu i Frăilă bačva

(DIr 190), Kovačec b čvę, -a, -i, -ile za juž. s., b čva, -i,-ile za Žejane i bâvę, -a, -i, -ile za Šušnjevicu (IrHR 36).

Posuenice iz čakavskih govora: npr. b‚čva u Brgudu,Čepiću (IrLA 1251) i Orbanićima (ČDO 414), bacva u La-binu (RLG 16), b‚čva i bâčva u Salima (RGS 25) < pslav.*bъči, gen. *bъčьve (HER 120).

55.1.1. BačvarU Žejanama smo čuli pinter, -u, -2222, -i m., u Šušnjevici

b[ [[ [ cvar, -u, -2222, -i m., u ostalim juž. s. b[ [[ [ čvar, -u, -2222, -i m. Oblike koji odgovaraju terminima tipa b[ čvar daju sa-

mo Popovici i Radu Flora: băčvár (DRI 92), báčvar i sl.

(MALGI 115). Riječ je o čakavskim posuenicama: npr.b‚čvar u Brgudu i Čepiću (IrLA 1252), u Svetvinčentu iČabrunićima (ILA 1252), bačvãr u Ližnjanu (ibidem), iz-vedenice na –ar od b‚čva (v. 55.1.).




460

Oblike koji bi odgovarali žejanskome pinter nalazimo u

R. Flore, píntar, píntaru; píntar, píntari+ (MALGI 115).Termin je germanizam: „kakor sbh. p„ ntār, pìnter (...) pre-vzeto iz bav. srvn. pinter (ESSJ III/37). U istarskim čakav-skim govorima termin nije poznat, a u Hrvatskoj je u upo-rabi „u Zagrebu i okolini i u Virovitici” (ARJ IX/855, s. v.p„„„„ntâr), pa bismo trebali pretpostaviti posredstvo nekog

slovenskog govora, no problem je što nemamo potvrda zaslovenske dijalekte u blizini Žejana.339

55.2. Velika, najveća bačva za vinoU Žejanama måra b[ [[ [ čva, u Šušnjevici maj måre b[ [[ [ cvε,

u Novoj Vasi maj måre b[ [[ [ čvε, u Letaju ča måre b[ [[ [ čva, uJesenoviku, Brdu, Škabićima, Trkovcima, Kostrčanu i Mi-

helima måre b[ [[ [ čva, u Zankovcima kastelåna, -a, -e, -ele ž .Prva su četiri naziva hibridne sintagme: måra, måre

„velika”340 (maj måre „najveća” – komparativ sastavljenod domaćih elemenata u značenju „veća” – maj „više” <lat. magis, REW 5228; måre „velik, -a” [u Žejanama smozapisali måre/mårle, måre/måra, måro; mår, mår, mår

prid. u Šušnjevici i Novoj Vasi måre, måra/mårε, måro;mar, mar, mar prid. u ostalim juž. s. måre, måre/måra,måro; mår, mår, mår prid. – u ir. repertoarima kojima seslužimo nalazimo: måre (SIr 314, DRI 124, DIr 226, IrHR 112), mare (VIr 133), máre (TIr 170), mårle (IrHR 113) <

339 Paun S. Durlić u Rudnoj je Glavi (mjesto u istočnoj Srbiji s pretežitorumunjskim žiteljima) zapisao pintarj (IrLA 1552), no to s ir. nemaveze, nego je preuzeto iz srpskog: p„ ntār, pìnter (RSKJ 4/425).340 Prvi oblik s odr. članom.




461

lat. mās, mărem, DER 5091341 > dr., ar. máre (DEX 599;

DDAr 656), mr. mári (DMr 183)], ča mare „ona velika”[ča pokaz. prid. i zam.342 ž. r. (u Šušnjevici smo zapisalica, u Žejanama čå, u ostalim mjestima ča) koji bilježe sviistrorumunjski repertoari kojima se služimo, a uz ovaj od-jeljak navodimo samo Kovačeca: čéla, čå (ča), čéľi, čale(čåle) (IrHR 61). S natuknice upućuje na oblike ela i

ačela. Uz drugi oblik daje cjelovitu i iscrpnu informaciju osvim oblicima pridjeva (zamjenice) pa je prenosimo u cije-losti: „ačéla, ačå (ačá, ača), ačéľ, ačåle [čéla, čå (ča),čeľ, čåle (čale)] (Ž); č la (čéla), ča (čå), čeľ, čale (čåle,č le) (J); la (éla) a (å), éľi, ale (åle, le) (S) pokaz.zamj. (pokaz. pridj.) – onaj, ona, ono (često sa službomodr. člana, odnosno radi izražavanja roda i broja ili pak ra-

di poimeničenja pridjeva, bez pravoga pokaznog značenja(IrHR 21). Dr. acel, acela (DEX 6, DER 43); ar. ael, mr.ela (DER 43) < lat. *ecce-illu (DEX 6)]. Za osnovicu sin-tagme v. 55.1. U Kovačeca nalazimo o måre b čvę de åpę „velika bačva vode” (IrHR 36, s. v. bčvę). Usp. u Brguduvƒlika b‚čva, u Čepiću vƒla b‚čva (IrLA 1272).

Oblik kastelåna posuen je iz nekog istarskog mlet. go-vora, zasigurno posredstvom čakavskoga – u čak. reperto-arima kojima se služimo u Čabrunićima i Svetvinčentu na-lazimo kaštelâda (ILA 1272), u Labinu kastel Ñ da „drvenaposuda za vodu” (RLC 123) i s drugim dočetkom (v. niže).Od mlet. repertoara koji su nam na raspolaganju samo Ro-samani ima castelana „va™ o carrario, botte (con un'aper-

341 Etimologija je problematična: „El cambio de sentido ha sidoexplica-do por Tiktin, por medio de un cruce, poco probable, conmagnus (...)” (DER 5091).342 U našem slučaju pridjeva.




462

tura rettangolare per trasporto d'acqua e per trasporto del-

l'uva dalla campagna)” (VG 188 – za Labin, Poreč, Kopar i Piran). U imlet. u Puli kašte'lada, u istr. u Rovinjukasta'lada, u Balama, Vodnjanu i Galižani kaśte'lada, uFažani kašte'lana (ILA 1272).

Riječ je o metaforičnim izvedenicama od lat. castĕllum „dvorac”, REW 1745343.

55.3 Badanj (kaca)U Žejanama vele kåca, -a, -e, -ele ž , u Šušnjevici måre

b[ [[ [ cvε, u Novoj Vasi måre b[ [[ [ čvε, u drugim mjestima måreb[ [[ [ čva.

Žejanci su svoj naziv peuzeli i prilagodili vlastitomesustavu iz govora Brguda, k ‚ca (IrLA 1290), a tamo je, s

obzirom na distribuciju termina (v. ARJ IV/710 i SKOK II/12, s. v. káda), dospio iz knjiž jezika: k ‚ca „visoka valj-kasta drvena posuda otvorena s gornje strane, nejednakeširine dna i vrha, koja služi za kiseljenje zelja, soljenje me-sa, držanje koma i sl.” (RHJ 422), umanjenica od kada <prslav. *kad'ь (SES 207, s. v. k ‚‚‚‚d).

Ostali su nazivi hibridne sintagme u značenju „velikabačva” (za etimologiju v. 55.1. i 55.2.).

55.4. Bačvica (karatel)U Žejanama i Jesenoviku smo zabilježili b[ [[ [ čvica, -a, -e,

-ele ž., u Letaju mika b[ [[ [ čva, u Šušnjevici karatel, -u,karatεle, -ele bg., u Brdu karatel, -u, -e, -ele bg., u Škabići-

343 Za značenje usp. jedno od značenja tal. castello „negli antichiacquedotti romani, grande vasca, coperta, di distribuzione dell'acqua,provvista di uno sfioratore per mantenere costante il livello” (DELI-cd).




463

ma karatele, -ele, karatεle, -ele ž., u Novoj Vasi, Trkovci-

ma i Zankovcima karatelić, -u, -2222, -i m., u Kostrčanu i Mi-helima karatelči } }} } , -u, -2222, -i m., u Mihelima još i mikab[ [[ [ čvica.

Oblik b[ čvica je čakavizam: npr. u Brgudu b‚čvica (IrLA 1273), u Svetvinčentu i Ližnjanu b‚čvitsa (ILA1273), umanjenice na –ica od bačva (v. 55.1.). Od ir. re-

pertoara kojima se služimo umanjenicu donosi samo Puş-cariu, băvię (SIr 304).

Termin mika b[ čva hibridna je sintagma, u značenju„mala bačva”. Prvi je elemenat, mik „mali”, domaći: uŠušnjevici smo zabilježili mik, mikε; mic, mic i mike, prid., u Novoj Vasi mik, mikε; mič , mič , prid., u ostalim

mjestima mik, mika; mič, mič, prid. (IrLA 319); Byhan jezabilježio mik, míkę, mits, míke (IrG 276), Puşcariu mic,mikę (SIr 315), Popovici mic, -ę (DRI 125), Maiorescumic, mică , mn. mici, mice (VIr 134), Cantemir mic, -che (TIr 171), Sârbu i Frăilă mic, -a (DIr 228), Kovačec mic,míkę, mič za južna sela, mic, míkę, mi za Šušnjevicu i mic(mícu), míca, mič za Žejane (IrHR 116) < lat. *miccus,

DER 5252 > dr., mr. mic, -ă (DEX 628, DMr 189), ar.n'ic, n'ícă (DDAr 796). Za b[ čva v. 55.1.

Oblici tipa karatel čakavizmi su mlet. podrijetla: npr. uValturi karat ƒja (ILA 1273), u Pićnu karatèl (PI 46), u La-binu karat el „bačvica od 60 – 70 litara”, karat elić „bačvi-ca sadržine izmeu 30 i 50 litara” (RLG 88, 89), u Trogiru

karàtîl (RTCG 109) na Unijama karatiêl (UKS 134), u Če-piću karat ƒl (IrLA 1273) i karat ƒli} ali za barilo (IrLA1274): mlet. caratèlo „botticella” (BOE 436), caratel, -elo (VG 171), caratel (GDDT 130), kara'tel (ILA 1273 – za




464

Pulu)344, umanjenice od caro < lat. carrum (< galski),

REW 1721 > tal. caratello „botticella per vini pregiati e li-quori” (...) „propr. dim. di carro, perché era una botticellache si trasportava su carri” (DELI-cd).

Za malu bačvu u Byhana nalazimo butói, -oie, navedenoza Žejane prema VIr 111 (IrG 263). Ostali nemaju.345 Do-maća riječ: dr. butói (DEX 121), izvedenica na –oi od búte

„bačva” (DEX 121) < lat. bŭttis, REW 1427, buttis, LEIVIII/401.346

55.5. Omanja bačva (barilo)U Žejanama kažu putrih, -u, -2222, -i m., u Šušnjevici

buc[ [[ [ k, -u, bucki, bucki m., a u svim drugim južnim selimabu} }} } [ [[ [ k, -u, bu} }} } ki, bu} }} } ki m.

Byhan ima pútrih (IrG 324), Maiorescu putrichiu,putrichi (VIr 143), Popovici putriku, mn. -ќ, -i (DRI 142),Kovačec pútrih, -u (IrHR 162 – za Žejane) – osim Kova-čeca svi daju značenje „bačva, bačvica”, dok Kovačec na-vodi „drvena posuda s ručicom (uhom) sa strane”347. S ob-zirom na distribuciju oblika, prema čakavskim i inim re-

pertoarima s kojima raspolažemo, oblici tipa putrih u ča-kavskim su govorima prisutni samo na istarskom polu-otoku: p†trih „ručna posudica” u Vodicama (ID 207), u

344 Usp. istr. kara'tel (ILA 1273 – za Bale, Vodnjan, Galižanu, Fažanui Šišan) i karat'jel (ibidem – za Rovinj).345 Telefonskim provjerama pri pisanju ovoga rada u Žejanama nismo

potvrdili oblik pa možemo sa sigurnošću ustvrditi da se riječ više neupotrebljava.346 Za ostala dva dijalekta nalazimo samo neizvedene oblike: ar. búte (DDAr 232), bute (DER 1235) buti (DAr 160, s. v. bute), mr. búti (DMr 51), buti (DER 1235).347 Telefonskim smo provjerama i sami potvrdili i ovo značenje.




465

Buzetu i Sovinjskom polju „ručna posudica u obliku bač-

vice” (SKOK III/89). Isti oblik postoji i u slovenskim dija-lektima [u Štajerskoj pûtrih (SKOK III/89, ESSJ III/140,MtP-cd) < srvnjem. puterich (SKOK III-89, ESSJIII/140)]. Premda je riječ zabilježena samo u Žejanama,pitanje je je li u čakavske govore ušla iz slovenskih istar-skih govora jer za njih ne nalazimo nikakvih potvrda.

Za oblike tipa bu} [ k ne nalazimo potvrda u ir. reper-toarima kojima se služimo. Termin je preuzet iz čakavsko-

ga: npr. u Vodicama bûčak (ID 160), u ostalim čakavskimrječnicima ne nalazimo oblika. Riječ je srodna sa sln. bùč „bačva” (okolica Nove Gorice – osobne ankete), buč „bačva” (SKOK I/177, s. v. b…………ca), búča „okrogla posodaza vino” (SES 52)348. Uz potonje M. je Snoj uobličio slje-

deće etimologijsko tumačenje: „beseda je gotovo prevzetaiz nekega rom. refleksa vlat. buttia, klas. lat buttis «sod»(...)” (ibidem)349.

55.6. Brenta (za nošenje groža)U Šušnjevici brentε, -a, -e, -ele ž., u drugim juž. s.

brenta, -a, -e, -ele ž., u Žejanama brentåča, -a, -e, -ele ž .U Žejanama smo zapisali i termin brenta, -a, -e, -ele ž., alisamo u značenju „drvena posuda za nošenje isključivovode”, dok smo u Zankovcima zabilježili i oblik uharica,-a, -e, -ele ž. u značenju „brenta s ručicom (ušicom) sastrane”.

348 Oblici tipa buča postoje i u hrvatskim govorima: u Dubrovnikub†ča „stakleni okrugao sud za piće”, u Dalmaciji „mjedeni sud, kaopola bukare” (SKOK I/177, s. v. b…………ca).349 Za etimol. v. i SKOK I/177, s. v. b…………ca.




466

Oblici tipa brenta (brentača je uvećanica na –ača) posu-

eni su iz čakavskih govora, i to, s obzirom na distribucijutermina, iz istarskih čakavskih idioma350 gdje su mletaciz-mi: npr. brênta u Brgudu, Čepiću (IrLA 1289), Svetvin-čentu i Valturi, brnta u Ližnjanu (ILA 1289), Belom(BBT 51), Novom Vinodolskom (RČGNV 26), brènta uPićnu (PI 14), br enta u Labinu (RLG 28) < mlet. brenta

(VG 115)

351

< lat. *brenta, REW 1285

352

. Byhan navodibréntę (IrG 199), Puşcariu brentę (SIr 365), Maiorescubrentă (VIr 111), Popovici brent (DRI 94), Cantemir brént e (TIr 159), Sârbu i Frăilă br enta (DIr 193), Kova-čec za južna sela bréntę, -a (IrHR 41).

Termin uharica takoer je posuen iz čakavskih idioma:npr. u Čabrunićima †xaritsa (ILA 1289), u Labinu uharica

(RLG 241), u Pićnu ùharica (PI 122). Ir. repertoari kojimase služimo ne donose sličnih oblika. Termin je metafori-čan, izvedenica od uho < prslav. *uxo (SES 696).

55.7. Omanja kadaU Žejanama vele k [ [[ [ b[ [[ [ lu de vir , u Zankovcima i Mihe-

lima maštelić, -u, -2222

, -i m., u Kostrčanu mašteli } }} }

, -u, -2222

, -i m., u Ližnjanu m[ [[ [ štelić, -u, -2222, -i m., u Jesenoviku i Tr-

kovcima k [ [[ [ blič, -u, -2222, -i m., u Brdu k [ [[ [ blič, -u, -ure, -urle

350 Radu Flora navodi brente (SPuIr 74) što tumači kao posuenicu izslovenskoga s čime se ne možemo složiti.351

Naziv postoji i u svim istriotskim govorima: b'renta (ILA 1289).352 „Vc. sett. (...) di prob. orig. preromana (...)” (DELI-cd). PremaSkoku „brenta je predrimska alpinska riječ, posuena na čakavskom,slov. i hrv-kajk. teritoriju u novije doba iz furl.” (SKOK I/207) – držimo da je u sjevernočakavskim idiomima ekonomičnije pretposta-viti mletačko podrijetlo termina.




467

bg., u Škabićima k [ [[ [ blić, -u, -ure, -urle m., u Šušnjevici

k [ [[ [ blic, -u, -2222, -i m., u Novoj Vasi kabliću ku urekĺi .Na ovom ćemo mjestu obraditi samo dvije sintagme, a

za ostale oblike, redom umanjenice na –ić, v. 55.8.Žejanska sintagma k [ b[ lu de vir doslovce znači „kada

od vina”, dakle „kada za vino”. Sintagma je hibridna, prvije dio posuen (v. 55.8.), dok su drugi i treći elemenat do-

maći: de „od” (u svim smo mjestima zabilježili de) – dr.de (DEX 262; DER 2797), ar., mr. di (DER 2797) < lat.de, REW 2488; vir „vino” (isto i u IrG 381, SIr 329, VIr 156, DRI 164, TIr 186, DIr 298, IrHR 214)353 – dr., mr.vin (DEX 1162, DMr 327), ar. in (DER 9266) < lat.vīnum, REW 9356.

Novovaška sintagma, kabliću ku urekĺi, doslovce znači„kada s ušima”, dakle „kada s ušicama”. Takoer hibridnasintagma gdje je prvi elemenat posuen (v. 55.8.), a drugasu dva domaća: ku „s, sa” (u svim smo mjestima zapisaliku; u literaturi nalazimo cu – SIr 307, VIr 119, DRI 102,TIr 163, DIr 201, IrHR 56; ku – IrG 256), domaća riječ:dr., ar., mr. cu (DEX 245; DDAr 315, DAr 317; DMr 82)

< lat. cum, REW 2385; urekĺi, mn. od urekĺε „uho”354

[ur K kľe, -ľe (IrG 376), urechie (VIr 155), orechie, mn.orechi, orechile (VIr 137), urecĺ , -a, -ile (DRI 162),urécľe, -ľ (TIr 184), ur ęcľe, urekľ/urek (DIr 293), ur K cľe,

353 Mi smo u Žejanama zapisali vir, -u, -ure, -urle m., u svim juž. s.

vir, -u, -ure, -urle bg. (IrLA 1244).354 U Žejanama smo zabilježili urekĺe, -a, -i, -ile ž., u Šušnjevici iNovoj Vasi urekĺε, -a, -i, -ile ž., u Šušnjevici mn. još i urekĺe, -ele, uJesenoviku, Brdu, Trkovcima i Kostrčanu urekĺe, -a, -i, -ile ž., u Leta-ju, Zankovcima i Mihelima urekĺe, -a, urekĺe, -ele ž. i u Škabićimaurekĺa, -a, -i, -ile ž .




468

-a, urécľi, -ile (IrHR 208 – za Žejane)] – dr. uréche (DEX

1139), ar. ureácľe (DDAr 1089), mr. ureácľă (DMr 318) <lat. aurĭcula, REW 793.

55.8. ČabarU Žejanama smo zabilježeli č [ [[ [ b[ [[ [ r, -u, č [ [[ [ bri, č [ [[ [ bri m., u

Šušnjevici, Jesenoviku, Brdu, Škabićima, i Trkovcima

k [ [[ [ b[ [[ [ l, -u, k [ [[ [ bli, k [ [[ [ bli m., u Novoj Vasi, Letaju, Kostrčanui Mihelima maštel, -u, -2222, -i m., u Zankovcima m[ [[ [ štē,m[ [[ [ štelu, m[ [[ [ štel, -i m.

Za č [ b[ r odgovarajući oblik nalazimo samo u Cantemi-ra: ceabr, -ure „vjedro” (TIr 161). Termin bi mogao bitidomaći: dr. ciubr (DEX 181355) – za ostale rum. dijalekte

ne nalazimo potvrda. Bilo kako bilo, oblik je svakako nas-lonjen na čakavske likove rasprostranjene i u Istri i u Dal-maciji: npr. u Brgudu čabãr (IrLA 1292), u Orbanićima is-to (ČDO 426), u Pićnu čabòr „sud za luženje rublja” (PI19), u Labinu cabor (RLG 33), u Smokvici na Korčuličàbar (RS 85) < prslav. *čьbьrъ (SES 67).

Za k [ b[ l nalazimo cabl, -ure „vjedro” (TIr 159) i căbăl (DIr 194). Čakavizam: npr. u Čepiću kabôl (IrLA 1292), uPićnu kabòl (PI 45), na Braču kabôl (ČL 389) < prslav.*kъbьlъ (HER 308)356. Za istarske primjere v. i 55.11.

I oblici tipa maštel posueni su iz čakavskih govora. UByhana nalazimo maŝtél „kabao” (IrG 273), u Popovicia

355 < bug. čebăr .356 „Praslavenska je riječ posuena iz germanskog *kubil (...)Germanska je pak riječ posuenica iz lat. cupellus, cupellum «vrč», ato je umanjenica od riječi cūpa, cuppa «kaca, bačva, bure», koja je po-suena iz semitskog.” (HER 309).




469

maştel (DRI 123). Čakavski je lik proširen diljem Istre i

Dalmacije: npr. u Čepiću maštel „ ć (IrLA 1291), u Labinumašt ela (RLG 121), u Orbanićima mašt il (ČDO 488) uPićnu maštèl (PI 62), u Kukljici maštê, maštêl (RGK 155),u Brusju na Hvaru maštîl (ČL 533) < mlet. mastèlo,mastèla „conca per il bucato; tinozza; misura per il vino”(BOE 404), mastelo (VG 605) < grč. { ο µαστ óς „coppa (a

forma di 'mammella', ch'è il significato originario della pa-rola” (IGV 136357). Za istarske primjere v. i 55.11. Oblik mastél postoji i u dr. (DAR 183), pa bi ir. termin mogaobiti i domaći.

55.9. VjedroU Šušnjevici i Novoj Vasi lodricε, -a, -e, -ele ž., u svim

ostalim anketiranim mjestrima lodrica, -a, -e, -ele ž .Od ir. repertoara kojima se služimo samo u Kovačeca

nalazimo lodría „drvena posuda s ručkama (ušima) sastrane”358 (IrHR 106 – za Žejane). Čakavizam: npr. u Br-gudu i Čepiću lodr „ ca (IrLA 1293) – u čakavskim reper-toarima kojima raspolažemo ne nalzimo oblika. Riječ je

rasprostranjena po Sloveniji: lodríca „vrsta soda, brenta,meh, posoda za vino” (ESSJ II/147 – za Kras i Belu Kra-jinu) i od XVI. st. po sjeverozapadnim hrvatskim krajevi-ma (v. ARJ VI/134 i SKOK II/313). Etimon nalazimo ulat. ŭter „mijeh”, REW 9102 > mlet. ludro (BOE 376, VG

357

„La voce (...) è di antica area veneto-emiliana, per cui una prove-nienza greca è pienamente giustificata.”358 Dakle isto što i putrih (v. 55.5.) kako Kovačec navodi na citiranommjestu. Telefonskim provjerama uz pisanje ovoga rada i sami smopotvrdili i ovo značenje oblika kojim se bavimo, takoer samo u Žeja-nama.




470

553, GDDT 337) – sa stapanjem odr. člana. Čakavski su

oblici umanjenice na –ica.359

55.10. Vjedro s jednom ručicomU Žejanama kažu si } }} } , -u, -ure, -urle m. i kabålnik, -u,

kabålniče, -ele m., u Šušnjevici sic, -u, -ure, -urle bg. isic, -u, -2222, -i m., u Novoj Vasi sić, -u, -2222, -i m., u Brdu i

Škabićima sić, -u, -ure, -urle bg., u ostalim južnim selimasi } }} } , -u, -2222, -i m., u Zankovcima još i burica, -a, -e, -ele ž .Oblici tipa sić posueni su iz čakavskoga kamo su dosp-

jeli iz nekog mletačkog govora (u ir. repertoarima kojimase služimo ne nalazimo sličnih oblika): npr. u Čepiću s„ } (IrLA 1294), u Svetvinčentu i Čabrunićima s„ ć, u Valturi

s„ O

, u Ližnjanu s„ č (ILA 1294), u Senju i Braču s„ ć (SR 132; ČL 1102) < mlet. secio (VG 994, GDDT 608), sećo (VDP 156) < lat. sĭtŭla, REW 7962.

Za kabålnik ne nalazimo sličnih oblika u ir. repertoari-ma kojima se služimo. Riječ je o izvedenici od imenica ti-pa k [ b[ l koja je mogla nastati i unutar ir., a mogla je i kaotakva biti posuena iz nekog čak. govora. Dalje v. 55.8.

Termin burica posuen je iz čakavskih govora – Byhanima burítsę, -tse „vjedro za mužu” (IrG 202)360, Popoviciburi , -e „drvena posuda” (DRI 95), Cantemir búri e, -e „solnica” (TIr 159): npr. b†rica u Vodicama i Orbanićima„okrugla drvena posuda u kojoj se nosi hrana težacima upolje”, (ID 161; ČDO 425) u Rukavcu „drvena duguljasta

ili okrugla posuda u kojoj se drži grah i drugo” (RČGR 41), u Belom „mjera za zapreminu” (BBT 55), u Labinu

359 Za detaljniju etimologiju v. ESSJ II/147 i SKOK II/313.360 Naglasak vjerojatno pogrešno zabilježen, trebao bi biti na u.




471

burica „čabrić na jedno uho. Služi kao mjera” (RLG 31).

Riječ postoji i u slovenskim govorima: búrica „čebriček zamleko” (ESSJ I/54). Etimologija nije najjasnija: ishodištebi moglo biti „neka posebna, severnobalkanska in furlan-ska predromanska oblika (...)” (ESSJ I/54, s. v. búrica „čebriček za mleko”)361.

55.11. Kabao (maštel)U Žejanama, Trkovcima, Mihelima i Kostrčanu k [ [[ [ b[ [[ [ l,-u, k [ [[ [ bli, -2222 m., u Novoj Vasi k [ [[ [ b[ [[ [ , k [ [[ [ b[ [[ [ lu, k [ [[ [ bli, -2222 m., uŠušnjevici mastel, -u, -2222, -i m. i mastel, -u, mastεle,mastele bg., u Jesenoviku maštel, -u, -2222, -i m., u Letaju

m[ [[ [ štel, -u, -2222, -i m., u Brdu m[ [[ [ štel, -u, m[ [[ [ štele, m[ [[ [ štele

bg., u Škabićima maštel, -u, maštεle, maštele bg. i lužńak,-u, lužńače, -ele bg .

Termin lužńak zapravo je kotao u kojem se iskuhavarublje (u Škabićima smo na to pitanje dobili drugi odgo-vor): u Jesenoviku, Letaju, Brdu, Trkovcima, Mihelima iKostrčanu zapisali smo lužńak, -u, -2222, -i m., u Zankovci-

ma i Letaju lužńak, -u, lužńač, -i m. Od autora ir. repertoara kojima se služimo samo Popo-vici ima lužńac, -u (DRI 122), a donosi i gl. lužiti362, -it,-esc(u) (DRI 122) – i mi smo u svim mjestima zapisaliluži, -es, a u Šušnjevici još i luži, -eśk . Čakavizam: npr. uBrusju na Hvaru lužńõk (ČL 514), u Buzetu i Sovinjskompolju l †žnjāk (SKOK II/326, s. v. lug1), u Trpnju l †žnjak

(ibidem), u Istri lûžnjak „sud u kojem se luži” (ibidem); u

361 Za etimol. v. i SKOK I/112, s. v. barîl i, puno opsežnije u JEtiI/42, s. v. bàrilo.362 Pogrešno zapisano, treba luži.




472

Dračevici na Braču lūž „ t (ČL 514), u Pićnu lužìt „okuhava-

ti rublje uz dodatak pepela” (PI 60). I čak. imenice i glago-li potječu od čak. lûg i sl. (diljem istočne jadranske obale):npr. u Vodicama lûg „pepeo” (ID 189), u Pićnu luh „zape-peljena voda” (PI 60), u Orbanićima lũh „pepeo” (ČDO483) < stvnjem. louge (SES 312).

U Brgudu kabâl , u Čepiću vƒli kabôl (IrLA 1295). U

Čepiću i mašt ƒl ali za „badanj” (IrLA 1290).Dalje v. 55. 8.

55.12. Metlica za čišćenje posudaU Novoj Vasi mikε meturicε, u Šušnjevici metlicε, -a,

-e, -ele ž., u svim ostalim mjestima metlica, -a, -e, -ele ž .Prvi elemenat novovaške sintagme, mikε (v. 55.4.), do-

maći je, a drugi, meturicε, hibridna je izvedenica na hrvat-ski (čakavski) dočetak –ica od meturε: za metlu smo uŠušnjevici zapisali meturε, -a, -e, -ele ž., u Brdu i Škabići-ma metura, -a, metur, -i ž., u ostalim juž. selima metura,-a, -e, -ele ž .363 Byhan navodi méturę, -re (IrG 275), Puş-cariu méturę (SIr 314), Maiorescu metură, mn. meture

(VIr 134), Popovici metur , -a, mn. –e (DRI 125), Cante-mir métur e i métul e364 (TIr 171), Kovačec za južna selaméturę, -a (IrHR 116). Domaća riječ: ar., mr., dr. métură (DDAr 679, DMr 188, DRI 125, s. v. metur), dr. mătură (DEX 611), mr. m(i)etură (DER 5166): „Origen oscuro.

363

U Žejanama samo metla, -a, -e, -ele ž. (Sârbu i Frăilă imaju samometla – DIr 228, dok ostali ir. repertoari kojima se služimo nemaju to-ga oblika), posuenica iz čakavskih govora: npr. mƒtla u Brgudu, Če-piću (IrLA 1431), Valturi i Ližnjanu (ILA 1431) < prslav. *metъla (SES 338).364 Potonji je oblik nastao križanjem s čak. metla.




473

En su base debe estar el lat. matta 'estera'365 (...)” (DER

5166).Oblici tipa metlica preuzeti su iz čakavskih govora,

umanjenice od metla (v. bilj. 363).

55. 13. Potporanj na kojemu leži bačvaU Žejanama smo zapisali pregreda, -a, -e, -ele ž., u Šuš-

njevici kantir, -u, -e, -ele bg., śtalåźe, -a, śtalåź, -ile ž. iśtalåźe, -ele, -e, -ele ž., u ostalim juž. s. kantir, -u, -2222, -i m.Ir. repertoari kojima se služimo ne donose ni jedan sli-

čan oblik ni za jedan navedeni naziv.Oblik kantir posuen je iz čakavskoga: npr. u Čepiću

kantîri mn. (IrLA 1270), na Braču kantĩr (ČL 401), u Ru-kavcu kāntr (RČGR 107), u Rivnju kantîr (RRG 125),sve u našem značenju, a u Rivnju „drveni četvrtasti komadgrede, a služi za stavljanje ispod bačve ili istegnuta bro-da”. Ovo potonje značenje prvotno je366. U čak. je riječdospjela iz mletačkoga: cantièr (BOE 130) < lat. canthe-riu(m) «cavallo castrato», poi «travicello» (DELI-cd, s. v.cantiere)367

I oblici tipa śtalåźe posueni su iz čakavskoga < stalaža (diljem Istre i Dalmacije) „polica” – za specijaliziranoznačenje „potporanj” ne nalazimo potvrda. Čak. je oblik učen, hrv. staláža (RSR 1261), steláža „niz polica u neko-liko katova, npr. u knjižnicama – za knjige, u skladištima,

365

Lat. matta, REW 5424.366 Za pomorsko značenje i distribuciju termina v. BB 248, s. v.škvér).367 Semantičke je promjene objasnio Angelico Prati: „In origine i can-tieri erano i cavalletti di sostegno delle navi in costruzione o riparazio-ne.” (VEI 217).




474

u radionicama – za smještanje mašinskih dijelova, instru-

menata i sl.” < franc. stellage (RSR 1264).Za pregreda v. 55.14.

55.14. Grede ispod bačveU Žejanama pregreda, -a, -e, -ele ž.368, u Šušnjevici i

Novoj Vasi gredε, -a, -e, -ele ž., u ostalim juž. s. greda, -a,

-e, -ele ž .Oblici tipa greda posueni su iz čakavskih govora: npr.u Brgudu i Čepiću grêde mn. (IrLA 1271), u Orbanićimagr ied ‚ (ČDO 450), u Senju grēd ‚ (SR 36) < prslav.*gręda (SES 157, s. v. gréda1)369. Byhan navodi grédę igredę za Žejane (IrG 225), Puşcariu gredę (SIr 311), Po-povici gred , -a, pl. –e, -le (DRI 113), Cantemir gr é d e

(TIr 167), Kovačec za Šušnjevicu grédę, -a, -e (IrHR 86).Žejanskoga oblika ne nalazimo u ir. repertoarima koji-

ma se služimo, a sličnih nema ni u čakavskim rječnicima skojima raspolažemo. Držimo da je nastao prema oblicimatipa pregrada jer je riječ o gredama koje leže poprečno uodnosu na glavne grede na kojima stoje veće bačve.

56. Dijelovi bačve56.1. Dno bačveU Šušnjevici smo zapisali fundu de b[ [[ [ cvε, u Novoj Vasi

fundu de b[ [[ [ čvε, u svim ostalim mjestima fundu de b[ [[ [ čva.

368 Odgovor smo dobili samo od jednoga ispitanika koji gotovo redo-vito umjesto [γ] realizira [g].369 Iste su etimologije dr. i mr. grindă i ar. grendă (DER 3882), pa bis-mo našu riječ mogli tumačiti i kao domaću (*grendε) koja je pod utje-cajem čakavskoga izgubila n.




475

Zabilježeni su nazivi hibridne sintagme (prva su dva

elementa domaća) u doslovnom značenju „dno od bačve”Prvi je dio sintagmi, fund „dno” domaći elemenat, prisu-

tan i u drugim rum. dijalektima (dr., mr. fund - DEX 404,DMr 131, ar. fúndu - DDAr 478): u Žejanama fund, -u, -2222,-i m. i fund, -u, -ure, -urle m:, u Novoj Vasi i Letaju fund,-u, -2222, -i m., u Jesenoviku fund, -u, -2222, -i m., uz fund, -u,

-ure, -urle bg., u ostalim juž. s. samo fund, -u, -ure, -urle bg . A. Byhan navodi fund, -dure (IrG 221), Popovici fund,-ure (DRI 111), Cantemir fun(d), -ure (TIr 166), Kovačecfund, -u za Šušnjevicu, Brdo i Žejane (IrHR 81) < lat. fŭn-dus, -ŏris, REW 3585.2.

Za de v. 55.7., za b[ čva 55.1.

56.2. Trbuh (trup) bačveU Žejanama vele folele de b[ [[ [ čva, u Šušnjevici t [ [[ [ rbuhu

de b[ [[ [ cvε, u Novoj Vasi t [ [[ [ rbuhu de b[ [[ [ čvε, u drugim juž. s.t [ [[ [ rbuhu de b[ [[ [ čva.

Sve su navedene sintagme hibridne i doslovce znače „tr-buh od bačve”370 – u Žejanama se za trbuh, uz t [ rbuh,

kaže i fole, -ele, foĺ, -i m.371: Byhan je zabilježio fole „tr-buh; mijeh” (IrG 216), Puşcariu fole „mijeh za vino” (SIr 310), Popovici fole, -le, pl. foĺ, -i „mijeh” (DRI 110),Sârbu i Frăilă f ole „trbuh” (DIr 213), Kovačec za Žejanefóle, -le „trbuh” (IrHR 80). Domaća riječ: dr., ar. foále (DEX 388, DDAr 466), mr. foáli (DMr 128) – svi oblici u

370 Usp. u Brgudu t [ rbûh b‚čve (IrLA 1259).371 Oblik znači i „mijeh” – u ostalim ir. idiomima slični oblici označu-ju isključivo mijeh (v. IrLA 582, 1212, 1297).




476

značenju „mijeh; trbuh”372 < lat. fŏllis „mijeh”, REW

3422.1.Prvi je dio ostalih sintagmi t [ [[ [ rbuh, -u, t [ [[ [ rbuse, -ele bg.

(Šušnjevica), t [ [[ [ rbuh, -u, t [ [[ [ rbuše, -ele bg. (ost. juž. s.) – uŽejanama t [ [[ [ rbuh, -u, t [ [[ [ rbuše, -ele m. Byhan ima trbúh, -u (IrG 362), Puşcariu trbúh (SIr 328), Cantemir tărbúh, -ure (TIr 183), Sârbu i Frăilă târbuh, tărbuh (DIr 287), Kova-

čec za Šušnjevicu i Brdo târbúh, -u (IrHR 195). Posueni-ce iz čakavskih govora: npr. u Čepiću t [ rb†h (IrLA 1259),u Senju trb†h (SR 153) < prslav. *terьbuxъ (SES 680, s. v.trébuh).

Za de v. 55.7., za b[ čva 1.1.

56.3. Polukružni dio bačveSamo smo u Zankovcima, od samo jednoga ispitanika,

dobili odgovor na ovo pitanje: pode de b[ [[ [ čve.Prvi elemenat složenice, pode, hibridan je, sastavljen od

po [po (sva mjesta), pode (sva mjesta); po, po de (IrG 310;DIR 137; TIr 175), pode (SIr 320), po (DIr 251), pode (DIr 252), po (IrHR 148 – za juž. s. i Žejane), póde (IrHr

149 – za Žejane) < prslav. *polъ373

, (SES 465, s. v. pol1)]i de (v. 55.7.). Za b[ čva v. 55.1.

56.4. Obruč oko bačveU Šušnjevici obruc de b[ [[ [ cvε, u Novoj Vasi obruč de

b[ [[ [ čvε, u svim ostalim mjestima obruč de b[ [[ [ čva.

372 Što se značenja „trbuh” tiče ono je metaforično, dakle sekundarno:usp. čak. u Dalmaciji miš „ na „veliki trbuh”.373 Rumunjski književni jezik takoer poznaje zastarjelicu slavenskogapodrijetla pol (DEX 816; DAR 297), no ir. oblik o kojem raspravlja-mo vjerojatno nije s tim u svezi.




477

Hibridne sintagme nastale prema čakavskome modelu –

u Brgudu obrûč od b‚čve, u Čepiću obr †č …koli b‚čve (IrLA 1254) – gdje su prvi i treći elemenat posueni, adrugi je domaći.

U Žejanama smo zapisali obruč, -u, -2222, -i m. i obruč, -u,obruče, -ele m., u Šušnjevici obruc, -u, -2222, -i m. i obruc,-u, -obruce, -ele bg., u Novoj Vasi, Brdu, Trkovcima i

Zankovcima obruč, -u, -2222, -i m. i obruč, -u, -obruče, -ele bg., u Jesenoviku, Letaju i Mihelima samo obruč, -u, -2222, -i m., u Škabićima samo obruč, -u, -obruče, -ele bg . Posue-nice iz čakavskih govora. Oblici tipa obruč prošireni su di-ljem itočne jadranske obale: npr. u Senju …bruč (SR 92), uOrbanićima …bruč i obrûč (ID 195) < prslav. *obr ôčь

(SES 396, s. v. obrôč).

56.5. DugaU Žejanama duγa, -a, duž, -ile ž i duγa, -a, -e, -ele ž., u

Šušnjevici i Novoj Vasi dugε, -a, -e, -ele ž., u ostalim juž.s. duga, -a, -e, -ele ž .

Byhan je zapisao dúgę (IrG 210), Popovici dug , -ge

(DRI 108), Kovačec dúga, -ele za Brdo i dúγa, duž, -ile i-e, -ele za Žejane (IrHR 72). U ostalim rum. dijalektimapostoje oblici s oa umjesto u – dr., ar. doágă (DEX 312,DDAr 410), mr. doagă (DER 2988)374 < lat. dga, REW2714.2 – pa nije jasno je li i u ir. postojao neki stariji oblik tipa *dogε, koji se pod utjecajem čakavskih termina obli-

kovao u današnje oblike: npr. u Brgudu i Čepiću dûga (IrLA 1255), u Pićnu dùga (PI 28), u Senju d †ga (SR 25)

374 U Rudnoj Glavi dauag [ (IrLA 1255).




478

< prslav. *d ôga „lok, nekaj ukrivljenega (...) mavrica”

(SES 96, s. v. dóga1)375.

57. Čepovi i otvori na bačvi57.1. Vranj (čep i rupa za nj)U Žejanama za vranj vele čep, -u, -ure, -urle m., u Šuš-

njevici i Škabićima kalkun, -u, -e, -ele bg., u svim ostalim

juž. s. kalkun, u, -2222

, -i m. Oblici tipa čep po svoj su prilici domaći [dr. cep (DEX162); ar. čep (DDAr 352), cepu (DAr 226, s. v. cep); mr.tš ômp (DMr 99) < lat. cĭppus, REW 1935376] svakako po-duprti čak. oblicima tipa č ƒp (diljem istočne jadranskeobale) < prslav. *čepъ (SES 69). Puşcariu navodi ep (SIr 328), Maiorescu cep, cepuri (DIr 115), Popovici ćep, -u,pl. -ur (DRI 105), Cantemir cep, -ure (TIr 161), Kovačecčep, -u, čépure, -urle za Žejane i ep, -u, épure, -urle zaŠušnjevicu (IrHR 61).

375

„It. doga 'doga pri sodu' je verjetno le slučajno podobno tej slovan.besedi (BE [= ESSJ – op. autora] I, 106 [isto i SKOK I/453 – op. au-tora]), čeprav vpliva te besede na sloven. pomen (dakle ni na čakavski– op. autora) ni mogoče izključiti.” (SES 96, s. v. dóga).376 Meyer-Lübke (tj. Puşcariu) ne dovodi u pitanje latinsko podrijetlotermina (značenje lat. etimona „kolac, graničnik” bi se i moglo oprav-dati), no osobno smo više za Miklošičevo tumačenje [zbog razlike uznačenjima nastavljača latinskoga („čvor; klada”) odnosno slavensko-

ga etimona („čep”)] koje prenosimo prema Cioranescuu: „Probab. re-sultado del encuentro del lat. cippus con bg. čep.” (DER 1654), a doriječi je svakako moglo doći i izravno iz slavenskoga kako je mislioPopovici: „vbulg. (= praslavenski, op. a.) чепъ” (DRI 105, . v. ćep) – iu tom bi slučaju u ir. riječ bila domaća. I na koncu: u knjiž. rum. oblicitipa cep znače „čep; čvor (drveni)”, a u ar. i mr. samo „čep”.




479

Oblici tipa kalkun posueni su iz nekog čakavskog go-

vora: npr. u Orbanićima kalkũn (ČDO 461), u Labinukalk un (RLG 85)377, u Pićnu kalkùn (PI 46) – oblik je og-raničen na Istru (prema našim spoznajama, a i na temeljučakavskih repertoara kojima se služimo, južnije nije uuporabi). Držimo da je riječ o predmletačkom elementu učakavskim govorima Istre378: možemo pretpostaviti istro-

latinski *kalkonu. Naš termin odgovara starotalijanskomcalcóne zabilježenom u XIV. st. za koji Battisti i Alessiovele: „v. d'area sett., cfr. lat. medioev. calconus (a. 1379, aGemona).” (DEI I/676).379 Byhan ima kalkún (IrG 237),Popovici calcun, -u, pl. –n, -urle, ~ de băčf(v)ă (DRI 96),Kovačec za Šušnjevicu calcún, -u (IrHR 45).

57.1.1. Čep na vranjuU Žejanama smo zapisali tapun, -u, -e, -ele m., u Šuš-

njevici cep, -u, -ure, -urle bg., u Brdu, Škabićima i Trkov-cima čep, -u, -ure, -urle bg., u Novoj Vasi, Jesenoviku,

377 Isti oblik, calcun navodi i Rosamani za okolicu Labina, tj. Hrvatena Labinštini (VG 145).378 O problematici tumačenja predmletačkih romanizama u istarskimgovorima koji se često (ali ne uvijek!) podudaraju s furlanskima (u na-šem su slučaju furlanski oblici s č- a ne k-!: cialcón, cjalcón – DFVC85, s. v. tappo del cocchiume) pisali smo u više navrata, nedavno u IE343, s. v. istriotski. Ukratko, držimo da takve riječi valja izvoditi iz

romanskih jezičnih slojeva koji su vremenski barem na istoj razini sdalmatskim.379 Usp. i: „Cfr. la forma colcon diffusa un tempo in tutta l'Italia set-tentrion. (...) di cui è un riflesso anche il friul. cialcon e il croatokalkun dei bilingui di Albona (ovo potonje prema Rosamaniju – op.a.) (GDDT 162, s. v. cocon2).




480

Letaju, Mihelima i Kostrčanu čep, -u, -2222, -i m., u Zankov-

cima grabĺenåk, -u, grabĺenåč, -i m.Oblika tipa tapun ne nalazimo u ir. repertoarima kojima

se služimo. Riječ je o mletacizmu koji je u ir. ušao iz ne-kog čak. govora: npr. u Brgudu tapûn (IrLA 1261), kao uSvetvinčentu i Valturi (ILA 1301), u Senju tapũn (SR 150)< mlet. tapone, uvećanica na –one od tapo (BOE 735) <

fran. tappo, REW 8565.2.Zankovački termin grabĺenåk nije najjasniji: možda iz-veden od grabi , -es gl. „grabiti, skupljati” (zabilježeno usvim juž. s., osim u Šušnjevici gdje se kaže grabi, -eśk gl.,a u Žejanama smo zapisali γrabi, -es gl.) < čak. grabiti <prslav. *grabiti (SES 153) jer ga treba izvaditi da bi segrabilo vino?

Za čep v. 57.1.

57.1.2. Omotati tkaninom (o vranju)U Žejanama zamotej, zamotes (čepu), u Šušnjevici

z [ [[ [ motεj, zemoteśk gl. (kalkunu ku k [ [[ [ rpa), u Novoj Vasi iJesenoviku zemotεj, zemotes gl. (kalkunu ku k [ [[ [ rpa), u

Letaju zemotεj, zemotes gl. (kalkunu ku roba), u Brdu,Škabićima i Trkovcima zemotεj, zemotes gl. (ku robakalkunu), u Zankovcima i Kostrčanu omotεj, omotes gl. (kalkunu ku k [ [[ [ rpa), u Mihelima omotεj, omotes gl. (kuk [ [[ [ rpa kalkunu).

Svi su zabilježeni nazivi hibridne sintagme u doslovnomznačenju „zamotati/omotati čep”, odnosno „zamotati/omo-tati čep s krpom/tkaninom”380.

380 Usp. U Brgudu om…tati č ƒp, u Čepiću zamot ‚t č ƒp (IrLA 1262).




481

Glagoli tipa zemotεj i omotεj posueni su iz čakavskoga:

čak. omotat(i), zamotat(i) (diljem istočne jadranske obale),tvoreni prefiksacijom glagola motat(i) (diljem Istre i Dal-macije) < prslav. *motati (SES 356). Samo u Kovačecanalazimo omot K + za Žejane (IrHR 137).

Oblici tipa k [ rpa posueni su iz čakavskoga: čak. k rpa (diljem Istre i Dalmacije) < prslav. *kъrpa (SES 279). Mi

smo u Šušnjevici i Novoj Vasi zapisali k [ [[ [ rpε, -a, -e, -ele ž., u drugim mjestima k [ [[ [ rpa, -a, -e, -ele ž . Popovici imacărpa, -ia (DRI 98), Cantemir cărpe, -a (TIr 161), Kova-čec c rpa, -e za Žejane (IrHR 48).

I oblici tipa roba takoer su posueni iz nekog čakav-skog govora381: čak. r …ba „odjeća; tkanina; roba za trgovi-nu” (diljem Istre i Dalmacije) < mlet roba (BOE 579) <

germ. rauba, REW 7090. Mi smo u Šušnjevici i NovojVasi zabilježili robε, -a, -e, -ele ž., u ostalim mjestimaroba, -a, -e, -ele ž. u značenjima kao i u čakavskome. Puş-cariu donosi robę (SIr 323), Maiorescu robă (VIr 144),Popovici rob , -a (DRI 145), Cantemir robe, -a (TIr 178),Sârbu i Frăilă r oba, -e (DIr 268), Kovačec za Šušnjevicu i

Brdo róbę, -a i Žejane róba (IrHR 167) – svi samo u zna-čenju „odjeća”, dok Kovačec navodi uz odjeću i značenja„rublje” i „roba (za trgovinu)”

Za ku v. 55.7., za kalkunu i čepu 57.1.

57.1.3. Stupa, kudjeljaZa stupu u Žejanama vele stupa, -a, -e, -ele ž. i kučina,

-a, -e, -ele ž., u Šušnjevici stupε, -a, -e, -ele ž., u Novoj

381 Rum. robă francuzizam je. (DEX 930).




482

Vasi štupε, -a, -e, -ele ž., u ostalim juž. s. štupa, -a, -e, -ele

ž. Ir. repertoari kojima se služimo nemaju ni oblike tipa

stupa ni oblike tipa kučina.Oblici tipa stupa čakavizmi su mlet. podrijetla: npr. št †-

pa u Brgudu, Čepiću (IrLA 1263), u Svetvinčentu, Čabru-nićima, Valturi i Ližnjanu (ILA 1263), st †pa u Senju (SR

138), Betini i Korčuli (BB 226) < mlet. stopa (BOE 706) <lat. stŭpa, REW 8332.Termin kučina učena je podrijetla: hrv. kùčina (RHJ

515) – „augmentativ na –ina od kuk (...) Sufiks je dodanzbog uklanjanja homonimije sa kuk (...) Sveslav. i praslav.(*klъkъ) termin je iz kulture konoplje” (SKOK II/220, s. v.kùčine). U ir. je mogao ući ili izravno iz hrvatskoga, ili iz

nekog čakavskog govora.

57.2. Čep na dnu bačveU Žejanama kažu čep, -u, -ure, -urle m., u Šušnjevici

cep, -u, -ure, -urle bg ., u Brgudu, Škabićima i Trkovcimačep, -u, -ure, -urle bg., u ostalim juž. s. čep, -u, -2222, -i m.

V. 57.1.

57.3. Pipa na bačvi (samo cjevčica)u Žejanama smo dobili odgovor kanelica, -a, -e, -ele ž.,

u Šušnjevici i Novoj Vasi kanelε, -a, -e, -ele ž., u ostalimjužnim selima kanela, -a, -e, -ele ž., a u Škabićima još ikanelica, -a, -e, -ele ž.

Byhan navodi kanélę, -le (IrG 238), Popovici canél , pl.–e (DRI 96). Čakavizam mlet. podrijetla: npr. kanêla u Br-gudu, kanƒla u Čepiću (IrLA 1266), Svetvinčentu, Ližnja-nu (ILA 1267) i Senju (SR 51) < mlet. canèla (BOE 127)




483

< lat. cannĕlla, REW 1602b. Oblici tipa kanelica umanje-

nice su na –ica koje su mogle nastati i unutar ir. govora.

57.4. Pipa na bačvi (naprava s dijelom za zatvaranjemlaza)U Šušnjevici vele spinε, -a, -e, -ele ž., u Novoj Vasi

špinε, -a, -e, -ele ž., u svim ostalim mjestima špina, -a, -e,

-ele ž. Cantemir ima spíne, -e (TIr 180), ostali nemaju. Čakavi-zam mlet. podrijetla: npr. šp„ na u Brgudu, špîna u Čepiću(IrLA 1267), Svetvinčentu, Čabrunićima, Valturi, Ližnja-nu (ILA 1267), Senju (SR 146) i Salima (RGS 363) <mlet. spina (BOE 691) < lat. spīna, „trn”382REW 8150

57.5. Čepić na pipiU Žejanama kažu čep, -u, -ure, -urle m., u Šušnjevici

cepic, -u, -2222, -i m., u Letaju čepić, -u, -2222, -i m., u Trkovci-

ma, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu čepi } }} } , -u, -2222, -i m., u Novoj Vasi mik čep, u Jesenoviku čepu de špina, uBrdu i Škabićima v[ [[ [ rteĺka, -a, -e, -ele ž.

U Brgudu č ƒp, u Čepiću č ƒp na kanƒli (IrLA 1268)Za de v. 55.7., za čep383 3.1., za špina 3.4.Preostaje nam objasniti oblik zabilježen u Brdu i Škabi-

ćima, v[ rteĺka. Posuenica iz nekog čakavkog idioma (učak. repertoarima kojima se služimo ne nalazimo potvrde).Riječ je o izvedenici od čak. v[ rt „ t(i)/v[ rt ƒt(i) (diljem is-

točne jadranske obale) < prslav. *vьrtĕti (SES 731). Istro-rumunji su posudili i čak. gl.: vrt K + , -tésk (IrG 386), vărti

382 Prijenos značenja „trn” → „slavina” nije problematičan.383 Cepic i čepić umanjenice su na –ić koje su mogle nastati i unutar ir.




484

se (TIr 185), vârt i se (DIr 296): mi smo u Šušnjevici zapi-

sali v[ [[ [ rtεj , -eśk gl. i v[ [[ [ rti, -eśk gl., u ostalim mjestimav[ [[ [ rtεj , -es gl. i v[ [[ [ rti, -es gl.

57.6. Otvor na dnu bačveU Žejanama smo zabilježili rasklisa, -a, -e, -ele ž., u

Zankovcima d [ [[ [ rždeńåk, -u, d [ [[ [ rždeńåče, -i m., u Šušnjevi-

ci skuĺe, -a, skuĺ, -ele ž. i skuĺε, -a, -e, -ele ž., u Novoj Va-si škuĺε, -a, -e, -ele ž. u svim ostalim juž. s. škuĺa, -a, -e,-ele ž.384

Žejanski termin rasklisa nominalizirani je prid. (rasklis,rasklisa; rasklis, rasklis i rasklise u Žejanama; resklis,resklisε; resklis, resklis i resklise u Šušnjevici i Novoj Va-si; resklis, reskl isa; resklis, resklis i resklise u ostalim

mjestima – u značenju „otvoren”) koji potječe od glagolaraskĺide, raskĺid (Žejane), reskĺide, reskĺid u drugim mjes-tima. A. Byhan navodi raskľíde (IrG 326) i reskľíde, -kľís,-kľíd (IrG 327), Puşcariu glagol rescľide i prid. rescľís, -ę (SIr 323), Maiorescu reschid, a reschide, reschis (VIr 144), Popovici rescĺide, -cĺis, -cĺid(u) (DRI 144), Cante-

mir rescľíde (TIr 178), Sârbu i Frăilă rescľ ide, rascľ ide (DIr 267) i Kovačec za Žejane rascľíde i za Šušnjevicurescľíde (IrHR 164). Domaća riječ: dr. deschíde (DEX284), ar., mr. dişcl'id (DDAr 402, DMr 111) < lat. dĭsclū-dĕre, DER 2878385, od glagola cludere, DELI-cd, s. v.chiudere.

Oblik d [ rždeńåk ne nalazimo u ir. repertoarima kojima

se služimo, a nemaju ga ni čakavski rječnici. Riječ je o ča- 384 I u Žejanama smo zabilježili škuĺe, -a, -e, -ele ž., ali samo u znače-nju „rupa općenito”.385 Ir. oblik pretpostavlja lat. *rescludere.




485

kavizmu koji ne znamo protumačiti: u Čepiću druždeń‚k

(IrLA 1264).Oblici tipa škuĺa „rupa” [u literaturi nalazimo: scuľe

(SIr 324), škuľe, -ľe (IrG 342), scule (VIr 147), şcuĺ (DRI154), şcúľ e, -ľ (TIr 182), şcuľa, -e; şcuľia, -e (DIr 284),scúľe, -a za Šušnjevicu, şcúľe, -a za južna sela i Žejane,mn. za Žejane do şcuľ, do şcuľe; şcúľia za Žejane (IrHR

189)] posueni su iz čakavskoga. Oblici tipa škuĺa, škuja prošireni su i u hrvatskim i u slovenskim istarskim govori-ma: npr. šk †ĺa u Čepiću (IrLA 433), Čabrunićima i Ližnja-nu (ILA 433), u Vodicama šk †a (ID 217); u Brgudu šk †ĺaza kanƒlu (IrLA 1264); u Kortama, Maliji, Baredu, Šaredu,Izoli škúja. Etimologija nije jasna (v. ESSJ IV/78, s. v.škúlja). S obzirom na distribuciju hrvatskih oblika Istroru-

munji su ove riječi vjerojatno posudili tek nakon dolaskana Krk i u Istru.

58. Osobine bačava i radnje s njima58.1. Oplaknuti (o bačvi)U Žejanama i Šušnjevici zapisali smo spelå, spelu gl.386,

u Šušnjevici još i splahni, splahneśk gl., u Jesenoviku,Zankovcima i Kostrčanu popĺahni, popĺahnes gl., u Mihe-lima popĺahni, popĺahnez gl., u Novoj Vasi režentεj,režentes gl., a u preostala četiri juž. s. spĺahni, spĺahnesgl .

Prvi je navedeni naziv, spelå, domaći, ostali su preuzetiiz čakavskoga.

386 Isti je oblik u uporabi i u drugim selima, no nismo ga dobili pri is-pitivanju terminologije bačvarstva, nego samo općenito „prati, oprati,isprati, oplaknuti”.




486

Byhan ima spel i sp l (IrG 347), Puşcariu spelå (SIr

325), Popovici spelå, -åt, spelu (DRI 150), Cantemir spel á (TIr 180), Sărbu i Frăilă spel å (DIr 278), Kovačec spelå (IrHR 179). Riječ postoji i u drugim rum. dijalektima: dr.spălá (DEX 1006), ar., mr. spel (DDAr 966; DMr 271) <lat. *expĕrlavāre, REW 3044.

Za čakavizme ne nalazimo potvrda u ir. repertoarima

koji su nam na raspolaganju.Nazivi tipa poplahni i splahni preuzeti su iz čakavsko-ga: čak. poplahn„ t(i) i sl. (diljem itočne jadranske obale), uBrgudu opl ‚hnuti, u Čepiću poplâhnut (IrLA 1281), uValturi popĺ ‚xnit , u Ližnjanu popĺâxnuti (ILA 1281), uLabinu splahnut (RLG 205) < prslav. *polxnôti (SES 449,s. v. –plaknīti) s različitim prefiksima.

Glagol režentεj čakavizam je mlet. podrijetla: npr. u La-binu režent at (RLG 190), u Pićnu reženàt (PI 97), u Orba-nićima i Senju režent ‚t (ČDO 538, SR 127), u Salimarežent ‚ti (RGS 309) < mlet. resentar (BOE 568) < lat. rĕ-cĕntāre, REW 7110.

58.1.1. Uvarak od dunja i breskvina lišća (koristi se zaispiranje bačava)U Šušnjevici smo zapisali brombε, -a, -e, -ele ž., u No-

voj Vasi brombulε, -a, -e, -ele ž., u Jesenoviku brombula,-a, -e, -ele ž., u ostalim juž. s. brombuĺ, -u, -2222, -i m.

Na ovom ćemo mjestu obraditi i glagol brombεj, brom-buĺεj – v. 58.1.2.

U ir. repertoarima kojima se služimo nema sličnih obli-ka ni za imenicu ni za glagol.

Riječ je o čakavizmima mletačkog podrijetla: npr. u Or-banićima br uõmba „hot liquid used to prepare staves for a




487

barrel” i bromb‚t „make a barrel ready for use by cooking

br uõmba in it” (ČDO 423), u Rukavcu brõnbul „vruća vo-da sa vrijeskom, lišćem vinove loze, smokve i breskve zadezinfekciju bačava prije berbe” i brōnbul ‚t (RČGR 39),na Braču brômbul i brûmbul „heise Lauge Auspüler vonFässern”; brombul ‚t i brumbul ‚t „auswaschen, auspülen,durch Spülen säubern” (ČL 79, 81), u Čepiću (IrLA 1250),

Čabrunićima i Valturi (ILA 1250) brômba, u Svetvinčentubrônva i brônba (ILA 1250). Ovi termini nedvojbenopotječu od mletačkih oblika identična ili slična značenja:npr. u značenju identičnom našemu Rosamani ima brombo „pampanata (infuso di mele cotogne e foglie di pèsco chebollente, si versa nei va™ i vinari (...)” (VG 119 – za Kopar iPiran) i bròmbolo „pampanata387” (VG 120); nalazimo još

bròmbolo „stufa che si fa alle botti per purgarle” (BOE102); „pampanata, stufa (risciacquata della botte con acquae vino bollente)” (GDDT 95)388. Za glagole nalazimobrombolar „ammollire la botte secca colla stufa” (BOE102), ostali nemaju u ovom specijaliziranom značenju, noo tom u daljnjem tekstu. Možemo zaključiti da imenice po-

tječu od glagola tipa brombolar koje već citirani rječnicidaju u značenjima „kruliti; klokotati, ključati (o vodi) i sl.”pa bi podrijetlo glagola bilo zvukopisno (Doria pretpostav-lja onomatopejsku osnovu bromb-, GDDT 95, s. v. bròm-bolo). Potonja se značenja zrcale i u čak. oblicima: npr. uSalima brumbulj‚ti „kipiti, vreti” (RGS 44), „jako kuhati,

387 Ovdje ne objašnjava sastojke uvarka (pampanata), no vjerojatnomisli na isto.388 U našem značenju termin je poznat i u istriotskim govorima: u Ši-šanu b'rombo i b'rombolo, u Vodnjanu b'rombo, u Balama ź b' romba (ILA 1250).




488

kipjeti” (RGP 51), u gradu Pagu brunbul ‚t „stvarati tutnje-

će mjehuriće; kruljati, burljati (crijeva)” (CGP 131), na Ižubrnbulj‚ti „kuhati, vreti” (RGI 30).

I navedene mlet. imenice tipa brombolo u spomenutimse rječnicima daju i u značenjima „mjehur, mjehur sapuni-ce; mrmljanje, klokotanje i sl.”, a sve se to odražava i učakavskim dijalektima, samo što su se u njima oblici izve-

deni od imenica tipa brombolo pomiješali s imenicama ti-pa brombola, kao uostalom i u mlet. što se vidi iz značenjaoblika koji slijede u uglatim zagradama [bròmbola „bol-licella; sorta di susina di sapore aspro ed acerbo” (BOE101), „bolla di sapone, bollicina; prugnola (...) frutto delPrunus spinosa” (VG 119); „bolla di sapone, bollicina”(GDDT 94)]: npr. u Salima brûmbulj „naglo vrenje, mje-

hurići” (RGS 44), u Povljanama na Pagu brûmbolj „mje-hurić, vrenje” (RGP 51), u gradu Pagu brûnbul „tutnjećiodnosno šumeći mjehurić koji se stvara pri vrenju, ključa-nje vode ili kaše, burljanje, kruljenje crijeva” (CGP 131),na Ižu brnbúlj „mjehurić zraka u moru ili kuhanju” (RGI30), u Labinu br ombulji „crni plodovi gloga” (RLG 29), u

Pićnu bròmbulje „sitni divlji plodovi npr. crnog trna” (PI16).389

389 U Selcima na Braču i za imenicu i za glagol oblikovala su se zna-

čenja kojih u mlet. dijalektima nema: brûmbul „metež, strka, galama;mrdanje čime, tresenje”; brumbul ‚t „praviti metež, galamiti, bučati;mrdati čime, tresti” – pod istom natuknicom nalazimo i sintagmubrumbul ‚t barîl „tresti bačvom koja je ispunjena tekućinom u svrhupranja” što bi odgovaralo i našem značenju (RSG 50, s. v. brum-bul‚‚‚‚t).




489

I na kraju, valja naglasiti da oblici koji imaju botaničko

značenje390 nisu zvukopisni. Battisti i Alessio tal. brómba,brómbola „crni trn” (potvreno početkom XII. st.) tumačekao mediteranski relikt, a brómbolo „mladica vinove loze”kao ostatak iz ligurskoga predindoeuropskog supstrata (DEI I/608).

58.1.2. Oplaknuti (isprati) uvarkom od dunja i bres-kvina lišća (o bačvi)U Šušnjevici smo zapisali brombεj, brombeśk gl., u Je-

senoviku brombuĺεj, brombuĺves gl. V. 58.1.1.

58.2. Rasušiti se (o bačvi)

U Žejanama rasuši se, me rasušes povr. gl., u Šušnjevi-ci r [ [[ [ spli se, me r [ [[ [ sples povr. gl., u Novoj Vasi rešuši se,me rešušes povr. gl., u Mihelima r [ [[ [ suši se, me r [ [[ [ sušes povr. gl., u ostalim juž. s. resuši se, me resušes povr. gl.

U ir. repertoarima kojima se služimo ne nalazimo slič-nih oblika.

Šušnjevski termin r [ spli se posuen je iz nekog čak. go-vora. U čakavskim rječnicima koje imamo nalazimo samoglagole slična značenja (koja bi odgovarala rasušenoj bač-vi): npr. u Povljanama na Pagu rasplāt „ ti „rascijepiti i za-tim raširiti (ribu, meso i dr.)” (RGP 311), u Kolanu na Pa-gu raspl t „ t „rasjeći na dvije polovice” (RKGP 419), naBraču rasplōt „ t „spalten; zweiteilen” (ČL 1019), u Brusju

na Hvaru takoer rasplōt „ t „rascijepiti; razlučiti” (RBrG638), u Visu rasplōtìt „raspolutiti, raspoloviti, posjeći po

390 Postoje i u furlanskome: bromb, bromp, bròmbule „šljiva” (FSS 78,PIRONA 76).




490

sredini na dvije polovice” (LVJ 455). U osnovi je ovih

riječi prslav. *poltь, izvedenica od *polъ „pola, polovica”(SES 450, s. v. plât) što u hrvatskim govorima nije daloosnovne riječi. Skok za rasplatiti „rasjeći, razrezati” (riječnavodi prema Stuliću) pretpostavlja prslav. *polto > hrv.plat- (SKOK II/678, s. v. plàtica). S obzirom na distribu-ciju glagola Istrorumunji su ga donijeli s Dinare. Možemo

pretpostaviti prvotni oblik *r [ spliti koji se sažeo.

391

I glagoli tipa rasuši se čakavskog su podrijetla: npr. uBrgudu b‚čva se rasûši, u Čepiću b‚čva se rasûšila (IrLA1275), u Svetvinčentu b‚čva se rasûši, u Čabrunićimab‚čva se rasũši, u Ližnjanu b‚čva se rasuš „ la (ILA 1275).U osnovi je tih oblika prslav. *suxъ (SES 618).

58.2.1. Rasušen (o bačvi)U Žejanama smo zapisali rasušit, -a, -o; rasušic i

rasušit , rasušite, rasušit i rasušic prid., u Šušnjevici resu-sit, resusitε, resusito; resusic, resusite, resusic prid., uNovoj Vasi rešušit, rešušitε, rešušito; rešušic, rešušite,rešušic prid., u ostalim juž. s. resušit, resušita, resušito;

resušic, resušite, resušic prid. Navedene pridjeve ne nalazimo u ir. repertoarima kojeimamo na raspolaganju. Čakavizmi: npr. ras†šena u Brgu-du (IrLA 1276), rasûšena u Čepiću (IrLA 1276) i Svetvin-

391

Za sažimanje usp. čak. rasplać†ša (ČL 1018 – za Komižu),rasplaćùša (LVJ 454), „raspolovljena riba; rasporak” (u manje-više is-tim značenjima oblik donose i većina drugih autora navedenih rječ-nika), a sami smo u Komiži na Visu zapisali i rasplić†ša u izrazu sar-d ƒle na rasplić†šu „prepolovljene srdele s izvaenim kostima za poha-nje”.




491

čentu (ILA 1276), rasũšena u Čabrunićima i Ližnjanu

(ILA 1276).V. 58.2.

58.3. Puštati (o bačvi)U Žejanama kurå, kuru, u Šušnjevici kapĺεj, kapĺeśk , u

Jesenoviku i Zankovcima kapĺεj, kapĺes, u Novoj Vasi

spušćεj, spušćes, u preostalim juž. s. puš } }} }

εj, puš } }} }

es.I Kovačec je u Žejanama zabilježio curå „promakati,propuštati, curjeti” (IrHR 59), ostali nemaju. Domaća ri-ječ: dr. curá (DAR 88)392, ar., mr. cur (DDAr 334, DMr 88) < lat. cŭrrĕre, REW 2415.

Ostali su nazivi preuzeti iz čakavskoga.Za (s)pušćεj u našem značenju ne nalazimo paralela u ir.

repertoarima kojima se služimo: jedino je Kovačec za juž.s. zapisao spustí (IrHR 181), ali u značenju „ispustiti (izruke)”. U Brgudu b‚čva pũš } a, u Čepiću b‚čva pûš } a (IrLA 1280), u Svetvinčentu i Čabrunićima b‚čva pûšta, uValturi b‚čva pũš O a, u Ližnjanu b‚čva pûšća (ILA 1280)< prslav. *pustiti – izvedenica od *pustъ „zapušten” (SES

516, s. v. pûst2).Za kapĺεj (značenje je toga glagola zapravo „kapati”)nalazimo: kapĺ K + , -ĺ K + t, -ĺ (IrG 238), capľí (SIr 365), caplí (TIr 160), capľí (IrHR 46) < čak. kapĺ ‚t(i) i sl., od k ‚pĺa isl. (diljem Istre i Dalmacije) < prslav. *kapľa (SES 217).

58.4. Nepropustan (o bačvi)

U Žejanama i Šušnjevici nismo kao odgovor na pitanje

392 Dačkorumunjske istozvučnice. curá „liječiti” i curá „kruniti (o ku-kuruzu)” nisu ista postanja kao i naš glagol. Prvi je germanizam (kurie-ren), a drugi potječe od lat. curare (DEX 251).






493

bire (= bačva dobro drži).

Za b[ čva v. 55.1., za kurå 58.3.Za prilog bire „dobro” nalazimo: bíre (IrG 194, DRI 93,

TIr 159, IrHR 38), bire (SIr 304, VIr 110, DIr 191). I mismo u svim anketiranim mjestima zabilježili bire pril. Do-maća riječ: dr. bíne (DEX 98), ar. ҁ íne (DDAr 514), ghini (DAr 129, s. v. bine), mr. bíni (DMr 39) < lat. bĕne, REW

1028.Za glagol cire nalazimo: tsíre, -rút, -tsir (IrG 368), ir (SIr 328), iré (IrHR 204), iniu, ir, a irè, irut (VIr 152),ir é (TIr 184), ire, -ut, iru (DRI 161), ire (DIr 291); mismo u svim mjestima zabilježili cire, ciru gl. Domaćariječ: dr. íne (DEX 1126), ar. ân (DDAr 1074), mr. tsôn (DMr 310) < lat. tĕnĕre, REW 8646.

Za negaciju nu koju smo zabilježili u svim anketiranimmjestima (u ir. rabi se samo uz glagol394) u literaturi nala-zimo: nu (IrG 289, SIr 317, VIr 136, DRI 129), nú (IrHR 129) „negacija uz glagol”. Domaća riječ: dr., ar., mr. nu (DEX 701, DDAr 787, DMr 208) < lat. non, REW 5951.

394 Za običnu smo negaciju u svim selima zabilježili ne. U literaturinalazimo ne (IrG 286, SIr 316, VIr 135, DRI 128, TIr 172, DIr 236),né (IrHR 125). Posuenica iz čakavskoga: čak. ne < prslav. *ne (SES376). Za potvrdnu smo pak česticu u Žejanama zapisali jå, a u juž. s. ja.U ir. repertoarima kojima se služimo nalazimo: + a (SIr 312, DRI 115),ia (VIr 127, TIr 168), iå (DIr 217), + å (IrHR 94 – za Žejane), + a (IrHR,

loc. cit. – za sva mjesta). Čakavizam: npr. u Pićnu, Labinu ja (PI 43,RLG 79), u Orbaničima j‚ (ČDO 456) – germanizam, kao i sln. ja <srvnjem. ja (SES 193), koji se ne prostire južnije od Rijeke (za Rijekusmo j‚ osobno potvrdili), pa nije moguće isključiti preuzimanje iz slo-venskih govora. Drukčijeg su postanja dr. ia (DEX 468), ar. ĭa (DDAr 569), mr. + a (DMr 152) „evo, eto” – za etimol. v. DER 4221.




494

58.5. Nabrekao (o bačvi)

U Žejanama napuhnit, -a, -o; napuhnic, napuhnite,napuhnic prid., u Šušnjevici nebumbεjt, -ε, -o; nebum-bεjc, nebumbεjte, nebumbεjc prid., u Novoj Vasi nemočit,-a, -o; nemočic, nemočite, nemočic prid., u ostalim juž. s.nebumbεjt, -a, -o; nebumbεjc, nebumbεjte, nebumbεjc prid.

Autori ir. repertoara ne donose sličnih prid.Žejanski termin napuhnit potječe od glagola napuhni,napuhnes (Žejane)395 i odgovara čakavskim pridjevima ti-pa napûhńen i sl., koji opet potječu od glagola napûhnit(i)i sl. < izvedenica s pomoću prefiksa na- od prslav. *pyxati (SES 442, s. v. píhati).

Oblici tipa nebumbεjt potječu od glagola nebumbεj,

nebumbes (juž. s.) čak. podrijetla: npr. u Pićnu nabumbàt „nabubriti, naduti” (PI 68), u Crikvenici nabūnb‚t „natopi-ti vodom” (CB 67), u Dračevici na Braču i Brusju na Hva-ru nabumb‚t (ČL 584) < mlet. imbombar (VG 474) s pro-mjenom prefiksa im- > na-. Za čak. pridjev imamo samojednu potvrdu i to za ženski rod: u Svetvinčentu nabom-

b‚la b‚čva (ILA 1277). Uz imbumbir „inzuppare, imbim-bire, intridere” Doria predlaže sljedeće etimologijsko rje-šenje: „Da una voce imitativa e bambinesca bombo «il be-re» (...)” (GDDT 293).

Za nemočit v. 58.4.

58.6. Utor (žlijeb na dnu bačve u koji se polažu ele-

menti dna)U Žejanama kažu utor, -u, -e, -ele m., u Šušnjevici i Le-

395 U južnim smo selima zapisali nepuhni , nepuhneśk gl. (Šušnjevi-ca), nepuhni, nepuhnes gl. (ostali).




495

taju utor, -u, -2222, -i m., u Šušnjevici i utor, -u, -e, -ele bg., u

Novoj Vasi otorε, -a, -e, -ele ž., u Zankovcima otora, -a,-e, -ele ž., u ostalim juž. s. utora, -a, -e, -ele ž .

Ir. repertoari kojima se služimo nemaju sličnih oblika.Posuenice iz čakavskoga: na primjer †tor u Brgudu (IrLA1256) i Svetvinčentu (ILA 1256), ut …ra u Čepiću (IrLA1256), ut …r u Čabrunićima i Ližnjanu (ILA 1256), ùtor u

Pićnu (PI 124), †tara (prvo a mjesto o u položaju iza ak-centa) „dio dugā (dužicā) na bačvi koji strši preko dna”(ID 222), ūt uõr „rim, groove (on a barrel, where the bot-tom is to be placed” u Orbanićima (ČDO 578), ūt r u Dra-čevici na Braču (ČL 1302)396 < prslav. *utorъ, *ôtorъ (SES 701).

58.6.1. UtoritiU Letaju se kaže zedni, zednes gl., u Žejanama utori,

utores gl., u Šušnjevici otori, otoreśk gl., u Novoj Vasiotori, otores gl., u Brdu, Trkovcima i Škabićima utori,utorvez gl., u Škabićima i utoru, u Mihelima i Kostrčanupriotori, priotores gl., u Zankovcima preotori, preotores

gl. – u Šušnjevici još i preotori, preotoreśk gl. u značenju„ponovo utoriti”.Ne nalazimo odgovarajućih oblika u ir. repertoarima ko-

jima se služimo.Glagoli tipa utori čakavskog su podrijetla: npr. u Brgu-

du i Ližnjanu ut …riti (IrLA 1257, ILA 1257), u Pićnu utò-riti (bačvu) (PI 124), izvedenice od utor (v. 58.6.). Oblici

396 Iz primjera se vidi da je riječ i o našem znečenju: „Izdũb mãlod †bji ût r da dn… ol bãčve stojĩ šôldo i da ne protaponõje vin….”




496

preotori i priotori tvorenice su s pomoću prefiksa pri-,

pre-.I letajski termin zedni preuzet je iz nekog čakavskog go-

vora: npr. u Čepiću zadn†t (IrLA 1257), tvorenica s pomo-ću prefiksa za- (> ir. ze-) < prslav. *dĕti (SES 87, s. v.dti).

58.6.2. Drveni čekić za bačveU Žejanama smo dobili odgovor måĺ, -u, -2222, -i m., uŠušnjevici b[ [[ [ tic, -u, -ure, -urle bg., u Novoj Vasi b[ [[ [ t, -u,-2222, -i m. i b[ [[ [ t, -u, -ure, -urle bg. i sintagmu b[ [[ [ tu zaobručele, u Zankovcima, Brdu i Škabićima b[ [[ [ t, -u, -2222, -i m. i b[ [[ [ t, -u, -ure, -urle bg., u Brdu i Škabićima i sintagmu

b[ [[ [ tu de lεmna, u Letaju buboĺ [ [[ [ c, -u, -2222, -i m. i buboĺ [ [[ [ c,-u, buboĺci, -2222 m., u tri preostala juž. s. poboj [ [[ [ c, -u, -2222, -i m. i poboj [ [[ [ c, -u, pobojci, -2222 m., u Jesenoviku nabijåč, -u,-2222, -i m. (služi samo za nabijanje obruča) i pobijåč, -u, -2222,-i m. (koristi se za tući).

Termini tipa b[ t(ic) čakavskog su podrijetla. Byhan ima

b t i b títŝ (IrG 198), Puşcariu băt (SIr 304), Maiorescubăticiu (VIr 109), Popovici băt, -u, -urle (DRI 92) < npr. uSenju i Komiži b‚t (SR 5, ČL 38), u Pićnu bat (PI 11), uBrgudu bat „ } , u Čepiću bat „ ć (IrLA 1253) < prslav. *batъ (SES 26). U Novoj smo Vasi zapisali sintagmu b[ tu zaobručele [b[ tu + za (u svim smo anketiranim mjestima za-

bilježili za; u literaturi nalazimo za (IrG 387, DRI 166, TIr 186, DIr 299, IrHR 218) < čak. za < prslav. *za (SES 735)+ obručele (v. 56.4.)], a u Brdu i Škabićima hibridnu sin-




497

tagmu b[ tu de lεmna397 [b[ tu + de (v. 55.7.) + lεmna (u

Šušnjevici i Novoj Vasi zapisali smo lεmnε, -a, -e, -ele ž ,u svim ostalim mjestima lεmna, -a, -e, -ele ž.); Puşcariuima lęmnę (SIr 313), Maiorescu lemnă (VIr 131), Cante-mir l é mne, -e (TIr 169), Kovačec za Žejane l mna i l mnę,-a, l mne, -le za juž. s. (IrHR 103) – domaća riječ: dr., mr.lemn (DEX 567, DMr 169), ar. lémnu (DDAr 625) < lat.

lĭgnum, REW 5034)].Preostale termine ne nalazimo u ir. repertoarima kojimase služimo.

Oblik måĺ mogao bi biti domaći (rum. maiu – SKOK II/364, s. v. mâlj), svakako naslonjen na čak. oblike mle-tačkog podrijetla tipa mâĺ, m‚ĺ (Dalmacija) prema kojimase tijekom vremena prilagodio u današnji oblik (i to u Dal-

matinskoj Zagori jer u Istri i na Krku termin, barem kolikoje nama poznato, nije u uporabi): npr. u Dubrovniku m‚lj „težak gvozdeni čekić ali i drveni bat” (RDG 216), u Bokikotorskoj takoer m‚lj „gvozdeni čekić” (RBK 205), uBožavi mâlj (SKOK, loc. cit.398) < mlet. magio „strumentodi legno in forma di martello, che s'adopera da'Bottai per

comprimere i cerchi delle botti” (BOE 382) < lat. malleus,REW 5268399.Za ir. bubol [ c ne nalazimo odgovarajućih čakavskih ob-

lika, tj. izvedenica od gl. bubat(i), bubnut(i) i sl. „(jako)udarati” (diljem istočne jadranske obale): u Brusju naHvaru b†bnut (ČL 83), u Senju b†bnut i b†bnit (SR 11), u

397 = u Valturi d F veni b‚t (ILA 1253)398 Skok drži da je riječ o posuenici iz balkanskog latiniteta „zbog to-ga što se u hrv.-srp. govori više na istoku nego na zapadu (...)”(SKOK, loc. cit.).399 > istr. u Rovinju, Balama i Šišanu 'majo (ILA 1253).




498

Rukavcu būb‚t (RČGR 40). U osnovi je ovih glagola

prslav. *bôbьnъ (SES 38, s. v. bben), od ie. onomatopej-skog korijena bôb (SKOK I/223, s. v. bûbanj). Glagol suposudili i Istrorumunji: u Šušnjevici bubni, -eśk gl., u os-talim mjestima bubni, -es gl. – Sârbu i Frăilă imaju bubni(DIr 191, s. v. bât).

Ni za ir. čakavizme tipa nabijåč, pobijåč, poboj[ c ne na-

lazimo čakavskih ekvivalenata, izvedenice od gl. nabi-jat(i), pobijat(i) i sl. kojima je u osnovi prslav. *biti „uda-rati, tući” (SES 34).

59. Zaključak U terminologiji bačvarstva prevladavaju posuenice iz

čakavskih govora, od kojih je dobar dio (istro)mletačkog

podrijetla. Domaćih je izraza malo, no za neke (npr. čep)ne možemo sa sigurnošću tvrditi da su domaći jer u potpu-nosti odgovaraju čak. oblicima (držimo da su njima samopoduprti). U Žejanama ima nešto i mogućih posuenica izslovenskih govora koje opet ne možemo sa sigurnošću de-finirati takvima (npr. pinter ). I na koncu, jedan smo oblik

(kalkun) odredili kao čakavizam predmletačkog podrijetla.



KAZALA





Kazalo pojmova

501

KAZALO POJMOVA

bačva – 55.1.

bačva (dijelovi) – 56.bačva (omanja) – 55.5.

bačva (osobine i radnje s

bačvama) – 58.

bačvar – 55.2.

bačve i druge drvene

posude – 55.

bačvica – 55.4badanj – 55.3.

balavac (puž) – 29.2.

barilo – 55.5.

barska kornjača – 28.3.

bijeli tartuf – 52.

bjelkasta lisičica – 43.bjelouška – 28.1.5.

bjelouška – 28.1.5.

bjesnjača – 37.

bljuvara – 42.

brašnjača – 38.

brenta – 55.6.

brestovača – 50.brijestova škripavica – 50.

capica (žuta) – 44.

crna gomoljača – 51.

crna gomoljika – 51.

crna riovka – 28.1.3.crni daždevnjak – 30.6.

crni tartuf – 51.

crv – 27.3.

čabar – 55.8.

čekić (drveni) za bačve –

58.6.2.

čep na dnu bačve – 57.2.čep na vranju – 57.1.1.

čepić na pipi – 57.5.

čepovi i otvori na bačvi –

57.

daždevnjak (crni) – 30.6.

daždevnjak (pjegavi) – 30.7.

dijelovi bačve – 56.

divlja svinja – 26.3.

dno bačve – 56.1.

drveni čekić za bačve –

58.6.2.

duga – 56.5.gatalinka – 30.5.

glista (kišna) – 27.2.

gljiva (opći naziv) – 32.




502

gmazovi – 28.

gmazovi – 28.golać (puž) – 29.2.

golenka – 36.

gomoljača (crna) – 51.

gomoljika (crna) – 51.

grede ispod bačve – 55.14.

griva (žuta) – 44.grmača – 40.

grmačica – 40.

grmica – 40.

grmovača – 40.

gubavica (žaba) – 30.4.

gujavica – 27.3.

gušteri – 28.2.gušterica (siva) – 28.2.2.

guž – 28.1.6.

hrženica (smea) – 30.3.

hrženjak – 41.

isprati bačvu posebnim

uvarkom – 58.1.2.istarski tartuf – 52.

jablanovača – 35.

jajasta muhara – 38.

jazavac – 26.8.

jelen – 26.7.

jetrenica – 45.

jetrenka – 45.jezik (volovski) – 45.

jež – 26.12.

jurček – 41.

kabao – 55.11.

kaca – 55.3.kada (omanja) – 55.7.

karatel – 55.4.

kišna glista – 27.2.

kišobranara – 48.

kladuša – 44.

kolutićavci – 27.kornjača (barska) – 28.3.

košuta – 26.7.1.

kovara – 42.

krtica – 26.13.

krvosasac – 28.1.6.

kudjelja – 57.1.3.

kuna – 26.9.lasica – 26.10.

lisica – 26.1.; 43.

lisičarka – 43.

lisičica (bjelkasta) – 43.

livadarka – 33.

livka (velika) – 34.ludoglavka – 42.

ljetni vrganj – 41.

marohlin – 49.

martinčica – 34.

maruh – 49.

maštel – 55.11.

mavrah – 49.medenjača – 39.

medvjed – 26.4.

medvjedica – 26.4.1.



Kazalo pojmova

503

mekušci – 29.

meso (vukovo) – 45.metlica za čišćenje posuda

– 55.12.

miš – 26.14.

miš (poljski) – 26.15.

mlinarica – 38.

mraznica – 39.mrežastonogi vrganj – 42.

muhara – 37.

muhara (jajasta) – 38.

muhor – 37.

nabrekao (o bačvi) – 58.5.

neidentificirani nazivi – 53.

nepropustan (o bačvi) – 58.4.

netopir – 26.18.

obruč oko bačve – 56.4.

omanja bačva – 55.5.

omanja kada – 55.7.

omorka – 37.omotati tkaninom (o

vranju) – 57.1.2.

opći naziv za gljivu – 32.

oplaknuti (o bačvi) – 58.1.

oplaknuti bačvu posebnim

uvarkom – 58.1.2.

osobine bačava i radnje snjima – 58.

otvor na dnu bačve – 57.6.

otvori i čepovi na bačvi

– 57.

panjevčica – 46.paprenjača – 43.

parazolka – 48.

pezdec – 47.

pijavica – 27.1.

pipa na bačvi (naprava s

dijelom za zatvaranjemlaza) – 57.4.

pipa na bačvi (samo

cjevčica) – 57.3.

pjegavi daždevnjak – 30.7.

polukružni dio bačve –

56.3.

poljski miš – 26.15.poljski zec – 26.2.

poskok – 28.1.4.

potporanj na kojem leži

bačva – 55.13.

pravi smrčak – 49.

pravi vrganj – 41.preslica (smea) – 36.

prhavica – 47.

prsteci – 44.

pršutnica – 43.

puh – 26.20.

puhara – 47.

puhara (tikvasta) – 47.punoglavac – 30.1.1.

pupa – 47.

puša – 47.




504

puštati (o bačvi) – 58.3.

puza – 39.puzica – 39.

puzvica – 39.

puž – 29.1.

puž balavac – 29.2.

puž golać – 29.2.

rasušen (o bačvi) – 58.2.1.raušiti se (o bačvi) – 58.2.

riovka – 28.1.2.

riovka (crna) – 28.1.3.

rovka (šumska) – 26.16.

rudnjača – 33.

sisavci – 26.

siva gušterica – 28.2.2.sljepić – 28.2.1.

smea hrženica – 30.3.

smea preslica – 36.

smrčak – 49.

smrčak (pravi) – 49.

srček – 49.srna – 26.6.

srndać – 26.6.1.

srndakuša – 48.

srnjaki – 48.

stupa – 57.1.3.

suncobran – 48.

sunčanica – 48.svinja (divlja) – 26.3.

šišmiš – 26.18.

škripavica (brijestova) –

50.štakor – 26.17.

šugavica – 48.

šumska rovka – 26.16.

tartuf (bijeli) – 52.

tartuf (crni)– 51.

tartuf (istarski) – 52.tikvasta puhara – 47.

topolovka – 35.

trbuh (trup) bačve – 56.2.

trup (trbuh) bačve – 56.2.

tvor – 26.19.

ugristi (o zmiji) – 28.1.7.

utor (na dnu bačve) – 58.6.utoriti – 58.6.1.

uvarak za ispiranje bačava

– 58.1.1.

velika livka – 34.

velika, najveća bačva za

vino – 55.2.vjedro – 55.9.

vjedro s jednom ručicom –

55.10.

vjeverica – 26.11.

vodozemci – 30.

volovski jezik – 45.

vranj (čep i rupa za nj) – 57.1.

vrganj – 41.



Kazalo pojmova

505

vrganj (ljetni) – 41.

vrganj (mrežastonogi) – 42.

vrganj (pravi) – 41.

vučica – 26.5.1.

vuk – 26.5.

vukovo meso – 45.

zec (poljski) – 26.2.zelembać – 28.2.3.

zelena žaba – 30.2.

zmija (opći naziv) – 28.1.1.

zmije – 28.1.zmijska gljiva – 37.

žaba – 30.1.

žaba (zelena) – 30.2.

žaba gubavica – 30.4.

žlijeb (na dnu bačve) –

58.6.žuta capica – 44.

žuta griva – 44.




506



Kazalo sustavnih naziva

507

KAZALO SUSTAVNIH NAZIVA

Agaricus albus – 38.

Agaricus campestris – 33.Agaricus coccola – 38.Agaricus columbinus – 48.Agaricus geotropus – 34.Agaricus muscarius – 37.Agaricuspseudoaurantiacus – 37.

Agrocybe aegerita – 35.Amanita fulva – 36.Amanita muscaria – 37.Amanita ovoidea – 38.Amphibia – 30.Anguis fragilis – 28.2.1.

Annelida – 27.Armillariella mellea – 39.Armillariella tabescens – 40.

Boletus edulis – 41.Boletus hepaticus – 45.Boletus luridus – 42.

Boletus rubeolarius – 42.Bufo bufo vulgaris – 30.4.Canis lupus – 26.5.Canis lupus ♀ – 26.5.1.

Cantharellus cibarius – 43.

Capreolus capreolus – 26.6.Capreolus capreolus ♂ – 26.6.1.

Cervus elaphus – 26.7.Cervus elaphus ♀ – 26.7.1.Chrysopogon gryllus – 38.

Clavaria flava – 44.Clitocybe geotropa – 34.Clitocybe mellea – 39.Clitocybe tabescens – 40.Coluber flavescens – 28.1.6.

Coluber longissimus – 28.1.6.Emys orbicularis – 28.3.Equisetum arvense – bilj.316

Erinaceus europaeus – 26.12.

Fistulina buglossoides – 45.

Fistulina hepatica – 45.Fungus – 32.




508

Glis glis – 26.20.

Helix pomatia – 29.1.Heminthes – 27.3.Hyla arborea – 30.5.Keuhneromyces mutabilis– 46.

Lacerta agilis – 28.2.2.

Lacerta viridis – 28.2.3.Lepiota procera – 48.Lepus europaeus – 26.2.Limax agrestis – 29.2.Lumbricus rubellus – 27.3.Lumbricus terrestris – 27.2.Lycoperdon gemmatum –

47.Lycoperdon perlatum – 47.Macrolepiota procera – 48.Mammalia – 26.Martes martes – 26.9.Meles meles – 26.8.

Microtus arvalis – 26.15.Mollusca – 29.Morchella esculenta – 49.Morchella rotunda – 49.Mus musculus – 26.14.Mus rattus – 26.17.Mustela nivalis – 26.10.

Mustella putorius – 26.19.Natrix natrix – 28.1.5.Pholiota aegerita – 35.Pholiota cylindracea – 35.

Pholiota mutabilis – 46.

Pleutorus cornucopiae – 50.

Pleutorus cornucopioides – 50.

Pleutorus sapidus – 50.Pratella campestris – 33.

Psalliota campestris – 33.Ramaria flava – 44.Rana – 30.1.Rana esculenta – 30.2.Rana temporaria – 30.3.Reptilia – 28.Salamandra atra – 30.6.

Salamandra maculata – 30.7.

Sanguisuga medicinalis – 27.1.

Sauria – 28.2.Sciurus vulgaris – 26.11.

Serpentes – 28.1.Serpes – 28.1.1.Sorex araneus – 26.16.Sus scropha – 26.3.Talpa europaea – 26.13.Tropidonotus natrix – 28.1.5.

Tuber album – 52.Tuber magnatum – 52.Tuber melanosporum – 51.Tuber nigrum – 51.



Kazalo sustavnih naziva

509

Ursus arctos – 26.4.

Ursus arctos ♀ – 26.4.1.Vermes – 27.3.Vespertilio murinus – 26.18.

Vipera ammodytes –

28.1.4.Vipera berus – 28.1.2.Vipera berus var. prester – 28.1.3.

Vulpes vulpes – 26.1.




510



Kazalo zabilježenih ir. oblika

511

KAZALO ZABILJEŽENIH IR. OBLIKA(sintagme se navode po svim sastavnicama, a sastavnica prema

kojoj se našla po abecedi, otisnuta je deblje)

a – bilj. 305.b[[[[cva cire bire – 58.4.b[cvar – 55.1.1.b[cvε – 55.1.fundu de b[[[[cvε – 56.1.

måre b[[[[cvε – 55.3.maj måre b[[[[cvε – 55.2.obruc de b[[[[cvε – 56.4.t[rbuhu de b[[[[cvε – 56.2.b[čva – 55.1.b[[[[čva nu kura – 58.4.folele de b[[[[čva – 56.2.fundu de b[[[[čva – 56.1.t[rbuhu de b[[[[čva – 56.2.måra b[[[[čva – 55.2.måre b[[[[čva – 55.2.; 55.3.mika b[[[[čva – 55.4.obruč de b[[[[čva – 56.4.

b[čvar – 55.1.1.b[čvε – 55.1.fundu de b[[[[čvε – 56.1.maj måre b[[[[čvε – 55.2.

måre b[[[[čvε – 55.3.obruč de b[[[[čvε – 56.4.t[rbuhu de b[[[[čvε – 56.2.pode de b[[[[čve – 56.3.b[čvica – 55.4.

mika b[[[[čvica – 55.4.b[t – 58.6.2.b[tic – 58.6.2.b[[[[tu de lεmna – 58.6.2.b[[[[tu za obručele – 58.6.2.bire – 58.4.b[cva cire bire – 58.4.bråjda – 26.15.bråjdε – 26.15.soreču de brajdi – 26.15.brenta – 55.6.brentåča – 55.6.brentε – 55.6.

brest – 50.brestovkε – 50.brist – 50.brombε – 58.1.1.




512

brombεj – 58.1.2.

brombula – 58.1.1.brombulε – 58.1.1.brombuĺ – 58.1.1.brombuĺves – 58.1.2.bubni – 58.6.2.buboĺ[c – 58.6.2.

buc[

k – 55.5.bu}[k – 55.5.burica – 55.10.ca – 55.2.cela – 29.2.pužu cela golu – 29.2.cep – 57.1.1.; 57.2.

cepic – 57.5.cire – 58.4.b[cva cire bire – 58.4.cok – 39.cokarica – 39.corav – 26.18.

coravε – 26.18.coravo – 26.18.cuf – 28.1.4.cup – 39.ča – 55.2.čå – 55.2.ča måre b[čva – 55.2.

čela – 29.2.čep – 57.1.; 57.1.1.; 57.2.;57.5.

mik čep – 57.5.

čepić – 57.5.

čepi} – 57.5.čepu de špina – 57.5.zamotej čepu – 57.1.2.č[b[r – 55.8.čorav – 26.18.čorava – 26.18.

čoravo – 26.18.čuf – 28.1.4.kåčka ku čufu – 28.1.4.ćirimiš – 26.18.ćorav – 26.18.}orav – 26.18.ćorava – 26.18.}orava – 26.18.ćoravε – 26.18.ćoravo – 26.18.}oravo – 26.18.daždevńåk – 30.6.de – 26.15.; 26.18.; 55.7.

b[

tu de lεmna – 58.6.2.čepu de špina – 57.5.k [b[lu de vir – 55.7.folele de b[čva – 56.2.fundu de b[čva – 56.1.fundu de b[cvε – 56.1.t[rbuhu de b[cvε – 56.2.fundu de b[čvε – 56.1.guba de klen – 45.guba de topolε – 35.obruc de b[cvε – 56.4.




513

obruč de b[čva – 56.4.

obruč de b[čvε – 56.4.pode de b[čve – 56.3.pužu far de kåsε – 29.2.soreču de brajdi – 26.15.t[rbuhu de b[čva – 56.2.t[rbuhu de b[čvε – 56.2.

d[rždeńåk – 57.6.dibĺa – 26.3.dibĺε – 26.3.dibĺi – 26.3.din – 26.15.sorecu din pemint – 26.15.divja – 26.3.divjε – 26.3.divji – 26.3.divĺa – 26.3.divĺε – 26.3.divĺi – 26.3.divĺi pork – 26.3.

divĺi v[rgåń – 42.divĺu pork – 26.3.divĺu v[rgåń – 42.*dogε – 56.5.duga – 56.5.duγa – 56.5.dugε – 56.5.far de – 29.2.pužu far de kåsε – 29.2.f [rĺ – 30.1.1.fole – 56.2.

folele de b[čva – 56.2.

fufalica – 47.fund – 56.1.fundu de b[cvε – 56.1.fundu de b[čva – 56.1.fundu de b[čvε – 56.1.g[rm – 40.

γ[rm – 40.g[rmovka – 40.g[rmovka – 40.glista – 27.2.γlista – 27.2.glistε – 27.2.glistina – 27.1.γĺer – 26.20.go – 29.2.go puž – 29.2.gol – 29.2.gol puž – 29.2.pužu gol – 29.2.

gola – 29.2.golε – 29.2.goli puž – 29.2.pužu cela golu – 29.2.goncår – 33.gončår – 33.grabi – 57.1.1.γrabi – 57.1.1.grabĺenåk – 57.1.1.greda – 55.14.gredε – 55.14.




514

*grendε – bilj. 369.

guba – 32.γuba – 32.guba de klen – 45.guba de topolε – 35.uotrovna guba – 37.gubε – 32.

gujina – bilj. 305.gujinε – 28.1.1.gunčår – 33.gušćer – 30.6.guš}er – 30.6.; 30.6.gušćerica – 28.2.2.guš}erica – 28.2.2.

guš}erice – 28.2.2.gušćericε – 28.2.2.vεrdε gušćericε – 28.2.3.guš}}}}eru negru – 30.6.gušćeru za ploje – 30.6.γuž – 28.1.6.

ğirin – 30.1.1.ğordanka – 38.h[rt – 26.13.hråstava žåba – 30.4.žåbε hråstovε – 30.4.ja – bilj. 394.jå – bilj. 394.

jåzav[c – 26.8.jazv[c – 26.8.jelen – 26.7.jez – 26.12.

jež – 26.12.

kabålnik – 55.10.kabliću ku urekĺi – 55.7.kåca – 55.3.kåckε – 28.1.1.kåčka – 28.1.1.kåčka ku čufu – 28.1.4.

kåčka na rige – 28.1.2.kafetast – 30.3.kafetasta – 30.3.kafetasta žåba – 30.3.kafetastε – 30.3.kafetasto – 30.3.kalkun – 57.1.

omotεj kalkunu ku k [rpa – 57.1.2.

omotεj ku k [rpa kalkunu – 57.1.2.

zemotεj kalkunu ku k [rpa– 57.1.2.

zemotεj kalkunu ku roba – 57.1.2.zemotεj ku roba kalkunu – 57.1.2.

z[motεj kalkunu ku k [rpa– 57.1.2.

kanela – 57.3.

kanelε – 57.3.kanelica – 57.3.kantir – 55.13.kapĺεj – 58.3.




515

karatel – 55.4.

karatelči} – 55.4.karatele – 55.4.karatelić – 55.4.kåsa – 29.2.kåsε – 29.2.pužu far de kåsε – 29.2.

kastelåna – 55.2.k [b[ – 55.11.k [b[l – 55.8.; 55.11.k [[[[b[[[[lu de vir – 55.7.k [blic – 55.7.k [blič – 55.7.k [blić – 55.7.k [rpa – 57.1.2.omotεj ku k [[[[rpa kalkunu – 57.1.2.

omotεj kalkunu ku k [[[[rpa – 57.1.2.

zemotεj kalkunu ku k [[[[rpa

– 57.1.2.z[motεj kalkunu ku k [[[[rpa – 57.1.2.

k [rpε – 57.1.2.k [ršin – 38.k [ršinari} – 38.

k [

rt – 26.13.k [rtica – 26.13.k [rtina – 26.13.k [rtinε – 26.13.kižńak – 49.

klen – 45.

guba de klen – 45.klenovka – 45.klenovkε – 45.korńača – 28.3.kosarica – 30.2.kosica – 30.2.

kosicε – 30.2.kosicε – 30.2.košuta – 26.7.1.košutε – 26.7.1.kravosas – 28.1.6.ku – 28.1.4., 28.3.; 55.7.kåčka ku čufu – 28.1.4.

kabliću ku urekĺi – 55.7.omotεj ku k [rpa kalkunu – 57.1.2.

omotεj kalkunu ku k [rpa – 57.1.2.

zemotεj kalkunu ku k [rpa

– 57.1.2.zemotεj kalkunu ku roba – 57.1.2.

zemotεj ku roba kalkunu – 57.1.2.

z[motεj kalkunu ku k [rpa– 57.1.2.

žåba ku osu – 28.3.kučina – 57.1.3.kumpiråča – 51.kuna – 26.9.; bilj. 290




516

kunčår – 33.

kun}ari} – 33.kunε – bilj. 290kunica – 26.9.kunice – 26.9.kunicε – 26.9.kup – 39.

kup}

ić – 39.kurå – 58.3.b[čva nu kura – 58.4.låsica – 26.10.låsicε – 26.10.lεmna – 58.6.2.b[tu de lεmna – 58.6.2.

lεmnε – 58.6.2.lisica – 26.1.; 43.lisicε – 26.1.; 43.lisičarka – 43.lisičarkε – 43.liverica – 26.11.

livericε – 26.11.pužu lizav[[[[c – 29.2.lodrica – 55.9.lodricε – 55.9.lup – 26.5.lupa – 26.5.1.lupε – 26.5.1.

lupica – 26.5.1.lupicε – 26.5.1.luži – 55.11.lužńak – 55.11.

ĺepur – 26.2.

ĺerm – 27.3.m- – bilj. 305.maj måre b[cve – 55.2.maj måre b[čve – 55.2.maj måre b[čvε – 55.2.måjski p[rstići – 49.

måĺ – 58.6.2.måra b[čva – 55.2.; 55.3.måre b[cvε – 55.3.måre b[čva – 55.2.måre b[čvε – 55.3.ča måre b[čva – 55.2.maj måre b[cve – 55.2.maj måre b[čvε – 55.2.martincicε – 34.martinčica – 34.martinčicε – 34.mastel – 55.11.maštel – 55.8.; 55.11.

maštelić – 55.7.mašteli} – 55.7.medved – 26.4.medvid – 26.4.medvidica – 26.4.1.medvidicε – 26.4.1.metla – bilj. 363.metlica – 55.12.metlicε – 55.12.metura – 55.12.meturε – 55.12.




517

mikε meturicε – 55.12.

m[klen – 45.m[šte – 55.8.m[štel – 55.11.m[štelić – 55.7.mik – 30.1.1.; 55.4.mik čep – 57.5.

mika – 30.1.1.mika b[čva – 55.4.mika b[čvica – 55.4.mikε – 30.1.1.mikε meturicε – 55.12.mikε žåbicε – 30.1.1.mlikar – 28.1.6.morńåk – 30.6.muckå – 28.1.7.muckåt – bilj. 305.mučkå – 28.1.7.muharka – 37.na – 28.1.2.

kåčka na rige– 28.1.2.nabijåč – 58.6.2.napuhni – 58.5.napuhnit – 58.5.ne – bilj. 394.nebumbεj – 58.5.nebumbεjt – 58.5.

negra – 30.6.neγra – 30.6.negru – 30.6.neγru – 30.6.

guš}eru negru – 30.6.

šårpelu negru – 28.1.3.nemočit – 58.5.nepuhni – bilj. 395.nopta – 26.18.nopte – 26.18.noptε – 26.18.

nu – 58.4.; bilj. 305.b[čva nu kura – 58.4.obruc – 56.4.obruc de b[cvε – 56.4.obruč – 56.4.obruč de b[čva – 56.4.obruč de b[čvε – 56.4.

b[tu za obručele – 58.6.2.omotεj kalkunu ku k [rpa – 57.1.2.

omotεj ku k [rpa kalkunu – 57.1.2.

orb – 26.18.

soreču orb – 26.18.orba – 26.18.orbε – 26.18.orbu soreč – 26.18.os – 28.3.žåba ku osu – 28.3.otora – 58.6.otorε – 58.6.otori – 58.6.1.pantigåna – 26.17.pantigånε – 26.17.




518

pańevača – 46.

paucinε – bilj. 300.pauči} – bilj. 300paučina – bilj. 300.pauk – bilj. 300påuk – 28.1.4.paulinčić – bilj. 300

påvug – 28.1.4.påvuk – 28.1.4.pavulin – bilj. 300pavužina – bilj. 300.pečurka – 32.pečurkε – 32.pečurva – 32.

pemint – 26.15.sorecu din pemint – 26.15.p[rstic – 44.p[rstič – 44.p[rstić – 44.p[rsti} – 44.

måjski p[[[[rstići – 49.p[zd[c – 47.pijavica – 27.1.pijavicε – 27.1.pinter – 55.1.1.ploje – 30.6.plojε – 30.6.

gušćeru za ploje – 30.6.po – 56.3.pobijåč – 58.6.2.poboj[c – 58.6.2.

pode – 56.3.

pode de b[čve – 56.3.pode puĺ pode soreč – 26.18.

pode puĺ pode soreč – 26.18.

pode puĺ ši pode sorec –

26.18.pode puĺ ši pode sorec – 26.18.

pode puĺ ši pode soreč – 26.18.


žåbε pokrovåtε – 28.3.popĺahni – 58.1.pork – 26.3.divĺi pork – 26.3.divĺu pork – 26.3.poskok – 28.1.4.

pregreda – 55.13.; 55.14.preotori – 58.6.1.preslica – 36.; bilj. 316priotori – 58.6.1.pucolε – 26.19.puh – 26.20.puhalica – 47.

puharica – 47.puĺ – 26.18.pode puĺ pode soreč – 26.18.




519

pode puĺ ši pode sorec –

26.18.puĺina de nopte – 26.18.puš}εj – 58.3.putrih – bilj. 358.putrih – 55.5.puž – 29.1.

puź – 29.1.go puž – 29.2.gol puž – 29.2.pužu cela golu – 29.2.pužu far de kåsε – 29.2.pužu gol – 29.2.pužu lizav[c – 29.2.

rasklis – 57.6.rasklisa – 57.6.raskĺide – 57.6.rasuši se – 58.2.rasušit – 58.2.1.resklis – 57.6.

reskĺide – 57.6.resusit – 58.2.1.resuši se – 58.2.resušit – 58.2.1.rešuši se – 58.2.rešušit – 58.2.1.režentεj – 58.1.

r [spli se – 58.2.*r [spliti – 58.2.r [suši se – 58.2.riga – 28.1.2.

rigε – 28.1.2.

kåčka na rige– 28.1.2.roba – 57.1.2.zemotεj ku roba kalkunu – 57.1.2.

zemotεj kalkunu ku roba – 57.1.2.

robε – 57.1.2.serp – 28.1.3.s[rna – 26.6.s[rnε – 26.6.s[rńåk – 26.6.1.sic – 55.10.sić – 55.10.

si} – 55.10.skuĺe – 57.6.skuĺε – 57.6.slepič – 28.2.1.slipic – 28.2.1.slipić – 28.2.1.

slipi} – 28.2.1.sm[rc[k – 49.sm[rč[k – 49.sorec – 26.14.pode puĺ ši pode sorec – 26.18.

sorecu din pemint – 26.15.

soreč – 26.14.; 26.15.pode puĺ pode soreč – 26.18.




520

pode puĺ ši pode soreč –

26.18.orbu soreč – 26.18.soreču de brajdi – 26.15.soreču orb – 26.18.spelå – 58.1.spinε – 57.4.

splahni – 58.1.spĺahni – 58.1.spušćεj – 58.3.spuž – 29.1.spužu gol – 29.2.stańεj – 58.4.stupa – 57.1.3.

stupε – 57.1.3.sunčica – 48.šårpe – 28.1.1.šårpel – 28.1.3.šårpelu negru – 28.1.3.šerp – 28.1.3.

ši – 26.18.pode puĺ ši pode sorec – 26.18.


škuĺa – 57.6.škuĺe – 57.6.

škuĺε – 57.6.špina – 57.4.čepu de špina – 57.5.špinε – 57.4.

śtalåźe – 55.13.

štåń – 58.4.štańεj – 58.4.štupa – 57.1.3.šoreč – 26.14.šušńari} – 53.šušńerica – 53.

tartaruga – 28.3.tartarugε – 28.3.tartuf – 51.t[rbuh – 56.2.t[[[[rbuhu de b[cvε – 56.2.t[[[[rbuhu de b[čva – 56.2.t[[[[rbuhu de b[čvε – 56.2.

topol – 35.topola – 35.topole – 35.topolε – 35.guba de topolε – 35.topolovka – 35.

topolovkε – 35.tvor – 26.19.uharica – 55.6.uotrovna guba 37.urekĺa – bilj. 354.urekĺe – bilj. 354.urekĺε – bilj. 354.

kabliću ku urekĺi – 55.7.urs – 26.4.úrsa – 26.4.1.utor – 58.6.




521

utora – 58.6.

utori – 58.6.1.vεrde – 28.2.3.vεrdε – 28.2.3.vεrdε gušćericε – 28.2.3.žåbε vεrde – 30.2.veverica – 26.11.

v[

rgåń – 41.v[rγåń – 41.divĺi v[[[[rgåń – 42.divĺu v[[[[rgrgrgrgåń – 42.v[rtεj – 57.5.v[rteĺka – 57.5.v[rti – 57.5.vir – bilj. 353.k [b[lu de vir – 55.7.vodeńåcε – 28.1.5.vodeńåča – 28.1.5.vodeńåčε – 28.1.5.vodeńåk – 28.1.5.

za – 30.6.; 58.6.2.b[tu za obručele – 58.6.2.gušćeru za ploje – 30.6.zabic – 30.1.1.zamotej čepu – 57.1.2.ze- – 58.4.; 58.6.1.zedni – 58.6.1.zelembåč – 28.2.3.zelen – 28.2.3.zelena – 28.2.3.

zelena žåba – 30.2.

zelena žåba – 30.2.zelena žåbica – 30.2.zelenbor – 28.2.3.zelenε – 28.2.3.zeleno – 28.2.3.zeleńåk – 28.2.3.

zemočit – 58.4.zemotεj kalkunu ku k [rpa– 57.1.2.

zemotεj kalkunu ku roba – 57.1.2.

zemotεj ku roba kalkunu – 57.1.2.

z[[[[motεj kalkunu ku k [rpa– 57.1.2.

žåba – 30.1.hråstava žåba – 30.4.kafetasta žåba – 30.3.zelena žåba – 30.2.

zelena žåba – 30.2.žåba ku osu – 28.3.žåbε – 30.1.žåbε hråstovε – 30.4.žåbε pokrovåtε – 28.3.žåbε vεrde – 30.2.zelena žåbica – 30.2.

mikε žåbicε – 30.1.1.žabič – 30.1.1.žabić – 30.1.1.




522



Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabilježili

523

KAZALO OBLIKA IZ LITERATURE I NEIR.OBLIKA KOJE SMO SAMI ZABILJEŽILI(sintagme se navode po svim sastavnicama, a sastavnica prema

kojoj se našla po abecedi, otisnuta je deblje)

I. Rumunjski idiomi

A. Istrorumunjski

ača – 55.2.

ačá – 55.2.ačå – 55.2.ačåle – 55.2.ačela – 29.2.ačéla – 55.2.ačéľ – 55.2.o måre bčvę de åpę –

55.2.bačva – 55.1.báčvar – 55.1.1.calcun de băčfă – 57.1.băčvár – 55.1.1.calcun de băčvă – 57.1.

băt – 58.6.2.băticiu – 58.6.2.băvę – 55.1.bčva – 55.1.bčvę – 55.1.

o måre bčvę de åpę –

55.2.bvę – 55.1.băvię – 55.4.bire – 58.4.bíre – 58.4.bt – 58.6.2.btítŝ – 58.6.2.

br enta – 55.6.brentă – 55.6.brente – bilj. 350.brénte – 55.6.brent – 55.6.brentę – 55.6.

bréntę – 55.6.brest – 50.bréŝt – 30.bubni – 58.6.2.burítsę – 55.10.




524

buri – 55.10.

búrie – 55.10.butói – 55.4.cabl – 55.8.cacică – 28.1.1.cácĭche – 28.1.1.cåčca – 28.1.1.

cåčkę – 28.1.1.cåćc – 28.1.1.calcun – 57.1.calcún – 57.1.calcun de băčf(v)ă – 57.1.canél – 57.3.caplí – 58.3.

capľí – 58.3.cåsa – 29.2.casă – 29.2.case – 29.2.cåsę – 29.2.cås – 29.2.

cåca – 28.1.1.cåkę – 28.1.1.căbă l – 55.8.cărpa – 57.1.2.cărpe – 57.1.2.cărpia – 57.1.2.crtine – 26.13.

crpa – 57.1.2.ceabr – 55.8.cep – 57.1.cósie – 30.2.

cosíę – 30.2.

cu – 55.7.cuåsa – 29.2.cunia – 26.9.cuni – 26.9.curå – 58.3.ča – 29.2.; 55.2.

čå – 29.2.; 55.2.čale – 55.2.čåle – 55.2.čla – 55.2.čle – 55.2.čéla – 29.2.; 55.2.čeľ – 55.2.

čep – 57.1.ćep – 57.1.calcun de băčf(v)ă – 57.1.o måre bčvę de åpę – 55.2.

dív+ a – 26.3.

dív+ i – 26.3.; 42dívli – 26.3.; 42.divľ – 26.3.; 42.divľe – 26.3.dívľę – 26.3.divľi – 26.3.; 42.dívľi – 26.3.; 42.

dúga – 56.5.dúγa – 56.5.dúgę – 56.5.dug – 56.5.




525

fole – 56.2.

f ole – 56.2.fóle – 56.2.fund – 56.1.γârm – 40.gherm – 27.3.gherme – 27.3.

glístę – 27.2.γľer – 26.20.γľérm – 27.3.γľérmu – 27.3.go – 29.2.gol – 29.2.gola – 29.2.

golă – 29.2.góle – 29.2.golę – 29.2.grédę – 55.14.gredę – 55.14.gred – 55.14.

gr éde – 55.14.γúba – 32.gubę – 32.gúbę – 32.gu.íne – 28.1.1.gúşcher – 28.2.2.guşćeri – 28.2.2.

gúşt''er – 28.2.2.guŝtŝerítsę – 28.2.2.guž – 28.1.6.γuž – 28.1.6.

ia – bilj. 394.

iå – bilj. 394.+ a – bilj. 394.+ å – bilj. 394.iazbâ – 26.8.iazbe – 26.8.ielen – 26.7.

iepur – 26.2.ierm – 27.3.ierme – 27.3.+ élen – 26.7.+ érm – 27.3.+ érmu – 27.3.+ eu – 26.12.jaba – 30.1.jabe – 30.1.jåb – 30.1.kalkún – 57.1.kanélę – 57.3.kapĺ + – 58.3.

kátša – 28.1.1.kizmí – 49.ki(z)mi – 49.k ása – 29.2.ku – 55.7.krtínę – 26.13.kunitse – 26.9.l mna – 58.6.2.lemnă – 58.6.2.lęmnę – 58.6.2.lémne – 58.6.2.




526

l mnę – 58.6.2.

lesíę – 26.1.; 43.liepur – 26.2.lisítsę – 26.1.; 43.lisia – 26.1.; 43.lisía – 26.1.; 43.lisiă – bilj. 283; bilj. 326

lisie – 26.1.; 43.lisíę – 26.1.; 43.lisi – 26.1.lişită – 26.1.; 43.; bilj. 283lişiă – bilj. 326lişíe – 26.1.; 12.lizí – 29.2.

lodría – 55.9.lup – 26.5.lupă – 26.5.1.lup – 26.5.1.lupíę – 26.5.1.lupóńe – 26.5.1.

lužiti (treba: lužni) – 55.11.lužni – bilj. 362.lužńac – 55.11.ľepur – 26.2.ľépur – 26.2.ľepuríć – 26.2.

ľepurí – 26.2.ľepuría – 26.2.ľepuríę – 26.2.ľerm – 27.3.

ĺerm – 27.3.

ľérmu – 27.3.o måre bčvę de åpę – 55.2.

maŝtél – 55.8.maştel – 55.8.medved – 26.4.

medvid – 26.4.medvíd – 26.4.medvidi – 26.4.1.metla – bilj. 363.métule – 55.12.metură – 55.12.métur e – 55.12.

metur – 55.12.méturę – 55.12.mic – 30.1.1.; 55.4.mica – 30.1.1.mică – 30.1.1.miche – 30.1.1.

mik – 30.1.1.mikę – 30.1.1.míkę – 30.1.1.moro – 30.6.mučcå – 28.1.7.mućcå – 28.1.7.muşcà – 28.1.7.

muşcå – 28.1.7.mucå – 28.1.7.ne – bilj. 394.né – bilj. 394.




527

nágh ra – 30.6.

né/a/gra – 30.6.nágra – 30.6.nKa gră – 30.6.neagră – 30.6.négh ru – 30.6.neγra – 30.6.

negr e – 30.6.négrę – 30.6.nęgre – 30.6.nęgrę – 30.6.néγro – 30.6.négru – 30.6.néγru – 30.6.

nopte – 26.18.nópte – 26.18.nu – 58.4.nú – 58.4.o måre bčvę de åpę – 55.2.

omot + – 57.1.2.orb – 26.18.orba – 26.18.orbă – 26.18.orbe – 26.18.orbę – 26.18.orb – 26.18.

orechie – 55.7.os – 28.3.pantigånę – 26.17.påvuc – 28.1.4.

påvug – 28.1.4.

pávug(u) – 28.1.4.pecĭurche – 32.píntar – 55.1.1.pló.+ a – 30.6.ploie – 30.6.plo+ e – 30.6.

pló+ e – 30.6.pl.ó+ a – 30.6.po – 26.18.; 56.3.po de – 26.18.pode – 26.18.; 56.3.póde – 26.18.; 56.3.porc – 26.3.

puj – 29.1.puliu – 26.18.puľ – 26.18.putrichiu – 55.5.pútrih – 55.5.putriku – 55.5.

puz – 29.1.puž – 29.1.rascľíde – 57.6.rascľide – 57.6.raskľíde – 57.6.reschide – 57.6.rescľide – 57.6.

rescľíde – 57.6.rescľide – 57.6.rescĺide – 57.6.rescľís – 57.6.




528

reskľíde – 57.6.

roba – 57.1.2.róba – 57.1.2.robă – 57.1.2.robe – 57.1.2.robę – 57.1.2.róbę – 57.1.2.

rob – 57.1.2.sârna – 26.6.srnę – 26.6.sârńac – 26.6.1.scule – 57.6.scuľe – 57.6.scúľe – 57.6.

slipíću – 28.2.1.sore – 26.14.spelå – 58.1.spelå – 58.1.spelá – 58.1.spel – 58.1.

spíne – 57.4.spl – 58.1.spuj – 29.1.spustí – 58.3.şarpe – 28.1.1.şárpe – 28.1.1.şårpe – 28.1.1.

şarpélu – 28.1.1.şcuľa – 57.6.şcúľe – 57.6.şcuĺ – 57.6.

şcúľe – 57.6.

şcuľia – 57.6.şcúľia – 57.6.šerp – 28.1.3.şerp – 28.1.3.škuľe – 57.6.šárpe – 28.1.3.

şorec – 26.14.şorece – 26.14.şóreč – 26.14.şoreću – 26.14.şóre – 26.14.şoreu – 26.14.şóric – 26.14.

ŝtań + – 58.4.tărbúh – 56.2.tărbuh – 56.2.târbúh – 56.2.topolă – 35.tópole – 35.

topólę – 35.topol – 35.trbúh – 56.2.tsíre – 58.4.tsôk – 39.a – 55.2.å – 55.2.

ale – 55.2.åle – 55.2.la – 55.2.le – 55.2.




529

ela – 29.2.

éla – 55.2.éľi – 55.2.ep – 57.1.ire – 58.4.ire – 58.4.iré – 58.4.

irè – 58.4.ir – 58.4.ok – 39.uos – 28.3.urechie – 55.7.ur ecľe – 55.7.urecĺ – 55.7.

urécľe – 55.7.ur kľe – 55.7.urs – 26.4.ursońa – 26.4.1.ursóńe – 26.4.1.úrsu – 26.4.

vărti se – 57.5.

vârti se – 57.5.

verde – 28.2.3.verde – 28.2.3.vKrde – 28.2.3.vir – 55.7.vodeńåc – bilj. 302.vodeń k – bilj. 302.

vrt + – 57.5.vuž – 28.1.6.za – 58.6.2.zelen – 28.2.3.zelén – 28.2.3.zelena – 28.2.3.zeléna – 28.2.3.

zelénę – 28.2.3.zeleno – 28.2.3.zeleńåk – 28.2.3.zemočí – 58.4.zmočí – 58.4.žåba – 30.1.

B. Knjiž. rumunjski i dačkorumunjski

acel – 29.2.; 55.2.acela – 29.2.; 55.2.

bíne – 58.4.búte – 55.4.butói – 55.4.cásă – 29.2.

cep – 57.1.cârtiă – 26.13.

ciubr – 55.8.ciuf – bilj. 301.ciup – bilj. 301.cosíă – 30.2.




530

cu – 55.7.

curá – 58.3.; bilj. 392.dauag[ – bilj. 374.de – 29.2.; 55.7.deschíde – 57.6.dişcľid – 57.6.doágă – 56.5.

fără – 29.2.foále – 56.2.fund – 56.1.goálă – 29.2.gol – 29.2.grindă – bilj. 369.gúşter – bilj. 308.

ia – bilj. 57.iépure – 26.2.lemn – 58.6.2.lup – 26.5.maiu – 58.6.2.mastél – 55.8.

mătură – 55.12.métură – 55.12.mic – 30.1.1.; 55.4.mícă – 30.1.1.muşcá – 28.1.7.neágră – 30.6.négru – 30.6.

noápte – 26.18.

nu – 58.4.oárbă – 26.18.orb – 26.18.os – 28.3.pământ – 26.15.pintarj – bilj. 339.

ploáie – 30.6.pol – bilj. 295.; bilj. 373.porc – 26.3.pui – 26.18.robă – bilj. 381.spălá – 58.1.şárpe – 28.1.1.

şarpe-orb – 28.2.1.şi – 26.18.şoárece – 26.14.íne – 58.4.uréche – 55.7.urs – 26.4.

ursåńe – bilj. 287vérde – 28.2.3.viérme – 27.3.vin – 55.7.zbârciog – bilj. 335zbîrci – bilj. 335zbîrciog – bilj. 335

C. Arumunjski

ael – 29.2.; 55.2. bute – bilj. 346.




531

búte – bilj. 346.

buti – bilj. 346.cásă – 29.2.cepu – 57.1.ciuf – bilj. 301.cu – 55.7.cur – 58.3.

cusíă – 30.2.čep – 57.1.di – 29.2.; 55.7.dişcľid – 57.6.doágă – 56.5.fără – 29.2.foále – 56.2.

fúndu – 56.1.ghini – 58.4.ҁíne – 58.4.goálă – 29.2.gol – 29.2.grendă – bilj. 369.

gúştir – bilj. 308.guştiríă – bilj. 308.gúştur – bilj. 308.ĭa – bilj. 394.lémnu – 58.6.2.lépure – 26.2.lup – 26.5.

lupoán'e – bilj. 288.

métură – 55.12.

m(i)etură – 55.12.mî'şcu – 28.1.7.múşcu – 28.1.7.neágră – 30.6.négru – 30.6.noápte – 26.18.

n'ic – 30.1.1.; 55.4.n'ícă – 30.1.1.nu – 58.4.oárbă – 26.18.órbu – 26.18.os – 28.3.pimíntu – 26.15.

ploáĭe – 30.6.pórcu – 26.3.spel – 58.1.puľĭŭ – 26.18.şárpe – 28.1.1.şoáric – 26.14.

şi – 26.18.ân – 58.4.ureácľe – 55.7.úrsu – 26.4.armi – 27.3.veárde – 28.2.3.ermu – 27.3.

in – 55.7.




532

D. Meglenorumunjski

bíni – 58.4.buti – bilj. 346.búti – bilj. 346.cásă – 29.2.cu – 55.7.

cur – 58.3.cusítsă – 30.2.di – 29.2.; 55.7.dif – bilj. 286div – bilj. 286doagă – 56.5.fară – 29.2.

făr – 29.2.foáli – 56.2.f ôr – 29.2.fund – 56.1.goálă – 29.2.gol – 29.2.

grindă – bilj. 369.gúştir – bilj. 308.guştiríă – bilj. 308.+ a – bilj. 394.lemn – 58.6.2.lísitsă – bilj. 284lup – 26.5.

ľépur – 26.2.ľépuri – 26.2.lupoáńă – bilj. 288

métură – 55.12.mic – 30.1.1.; 55.4.mícă – 30.1.1.mucicu – 28.1.7.mútšcu – 28.1.7.

noápti – 26.18.nu – 58.4.pimínt – 26.15.ploá+ ă – 30.6.porc – 26.3.porc-dif – bilj. 286puľ – 26.18.

spel – 58.1.şárpi – 28.1.1.şi – 26.18.şoáric – 26.14.tsôn – 58.4.tšômp – 57.1.

ela – 29.2.; 55.2..órb – 26.18..órbă – 26.18..os – 28.3.ureácľă – 55.7.urs – 26.4.ursåńĭă – bilj. 287

veárdi – 28.2.3.v+ ărd – 28.2.3.vin – 55.7.




533

II. Italski idiomi i istriotski

A. (Istro)mletački

bosco – bilj. 324bràida – 26.15.brenta – 55.6.

bromb- – 58.1.1.brombo – 58.1.1.; 58.5.bròmbola – 58.1.1.brombolar – 58.1.1.bròmbolo – 58.1.1.canèla – 57.3.cantièr – 55.13.

caratel – 55.4.caratelo – 55.4.caratèlo – 55.4.caro – 55.4.castellana – 55.2.ordana – bilj. 318

'fungo de san mar'tin – bilj. 315ği'rin – 30.1.1.ğordana – 38.im- – 58.5.imbombar – 58.5.imbumbir – 58.5.

kara'tel – 55.4.kašte'lada – 55.2.lisìčarka – bilj. 325lisìčica – bilj. 325

ludro – 55.9.magio – 58.6.2.mastèla – 55.8.

mastèlo – 55.8.mastelo – 55.8.moro – 30.6.pantegana – 26.17.pantegàna – 26.17.pantigana – 26.17.paz'dats – bilj. 332

pina – 57.4.prstà(è)ci – bilj. 327'putsola – 26.19.resentar – 58.1.riga – 28.1.2.roba – 57.1.2.

secio – 55.10.sećo – 55.10.stagnar – 58.4.stagno – 58.4.stopa – 57.1.3.sùnčica – bilj. 334tapo – 57.1.1.

tapone – 57.1.1.tartarùga – 28.3.tartufo – 51.zjordana – bilj. 318




534

zoco – 39.

zòco – bilj. 322zufo – 28.1.4.

žjordana – bilj. 318

žordana – 38.

B. Istriotski

b'rajda – bilj. 291b'rombo – bilj. 388.b'rombolo – bilj. 388.'fonzo de san mar'tin – bilj. 315

'fonźo de śan mar'tin – bilj. 315

'fonźo vele'noź – bilj. 317'fungo de san mar'tin – bilj. 315

kara'tel – bilj. 344.karat'jel – bilj. 344.kar'śejn – bilj. 319

kar'šin – bilj. 319

kasta'lada – 55.2.kaśte'lada – 55.2.kašte'lana – 55.2.ko'rali – bilj. 328'majo – bilj. 399.pjan'tada – bilj. 291'śfonźo de śan mar'tejn –

bilj. 315ś'fonźo vele'noź – bilj.317

tar'towofo – bilj. 338tar'tuf – bilj. 338tar'tufo – bilj. 338

źb'romba – bilj. 388.

C. Furlanski

bromb – bilj. 390.bròmbule – bilj. 390.

bromp – bilj. 390.

cialcon – bilj. 379.cialcón – bilj. 378.

cjalcón – bilj. 378.




535

D. Knjiž. talijanski

brómba – 58.1.1.brómbola – 58.1.1.brómbolo – 58.1.1.calcóne (starotal.) – 57.1.cantieri – bilj. 367.

caratello – 55.4.

carro – 55.4.castello – 55.2.colcon – bilj. 379doga – bilj. 375girino – 30.1.1.

orbettino – 28.2.1.

E. Ini italski idiomi

ciucco – bilj. 322sciüch – bilj. 322

zòch – bilj. 322

III. Istarski slavenski idiomi

A. Čakavski

bacva – 55.1.b‚čva – 55.1.1.; 55.4.bâčva – 55.1.nabomb‚la b‚‚‚‚čva – 58.5.vƒla b‚‚‚‚čva – 55.2.vƒlika b‚‚‚‚čva – 55.2.b‚‚‚‚čva pũš}a – 58.3.

b‚‚‚‚čva pûš}a – 58.3.b‚‚‚‚čva pûšta – 58.3.b‚‚‚‚čva pũštja – 58.3.b‚‚‚‚čva je stâńa – 58.4.

b‚‚‚‚čva se rasûši – 58.2.b‚‚‚‚čva se rasũši – 58.2.b‚‚‚‚čva se rasûšila – 58.2.b‚‚‚‚čva se rasuš„la – 58.2.b‚čvar – 55.1.1.bačvãr – 55.1.1.obr †č …koli b‚‚‚‚čve – 56.4.

b‚čvica – 55.4.b‚čvitsa – 55.4.bat – 58.6.2.b‚t – 58.6.2.




536

dFveni b‚‚‚‚t – bilj. 397

bat„ć – 58.6.2.bat„} – 58.6.2.br enta – 55.6.brênta – 55.6.brnta – 55.6.brènta – 55.6.

brnbúlj – 58.1.1.brnbulj‚ti – 58.1.1.brômba – 58.1.1.bromb‚t – 58.1.1.brômbul – 58.1.1.brombul‚t – 58.1.1.bròmbulje – 58.1.1.br ombulji – 58.1.1.brônba – 58.1.1.brõnbul – 58.1.1.brōnbul‚t – 58.1.1.brônva – 58.1.1.brûmbolj – 58.1.1.

brûmbul – 58.1.1.; bilj.389brumbul‚t – 58.1.1.; bilj.389

brumbul‚t barîl – bilj. 389brûmbulj – 58.1.1.brumbulj‚ti – 58.1.1.brûnbul – 58.1.1.brunbul‚t – 58.1.1.br uõmba – 58.1.1.bubat(i) – 58.6.2.

b†bnit – 58.6.2.

b†bnut – 58.6.2.bubnut(i) – 58.6.2.b†ča – bilj. 348bûčak – 55.5.burica – 55.10.b†rica – 55.10.

cabor – 55.8.calcun – bilj. 377čabãr – 55.8.čàbar – 55.8.čabòr – 55.8.čƒp – 57.1.; 57.5.čƒƒƒƒp na kanƒli – 57.5.om…tati čƒƒƒƒp – bilj. 380zamot‚t čƒƒƒƒp – bilj. 380druždeń‚k – 57.6.dFFFFveni b‚t – bilj. 397dùga – 56.5.dûga – 56.5.

d†ga – 56.5.grabiti – 57.1.1.grēd‚ – 55.14.grêde – 55.14.gr ied‚ – 55.14.j‚ – bilj. 394

ja – bilj. 394kabâl – 55.11.kabôl – 55.8.kabòl – 55.8.vƒli kabôl – 55.11.






538

obr††††č …koli b‚čve – 56.4.

obr †č …………koli b‚čve – 56.4.omotat(i) – 57.1.2.om…………tati čƒp – bilj. 380opl‚hnuti – 58.1.pobijat(i) – 58.6.2.poplahn„t(i) – 58.1.

popĺ‚xnit – 58.1.popĺâxnuti – 58.1.pre- – 58.6.1.pregrada – 55.14.pri- – 58.6.1.b‚čva pûš}}}}a – 58.3.b‚čva pũš}}}}a – 58.3.b‚čva pûšta – 58.3.b‚čva pũštja – 58.3.p†trih – 55.5.rasplać†ša – bilj. 391rasplaćùša – bilj. 391rasplt„t – 58.2.

rasplāt„ti – 58.2.rasplić†ša – bilj. 391sardƒle na rasplić††††šu – bilj. 391

rasplōt„t – 58.2.rasplòt„t – 58.2.

ras†šena – 58.2.1.rasûšena – 58.2.1.rasũšena – 58.2.1.b‚čva se rasûši – 58.2.b‚čva se rasũši – 58.2.

b‚čva se rasuš„„„„la – 58.2.

b‚čva se rasûšila – 58.2.režentat – 58.1.režentàt – 58.1.režent‚t – 58.1.režent‚ti – 58.1.r …ba – 57.1.2.

sardƒƒƒƒle na rasplić†šu – bilj. 391s„č – 55.10.s„ć – 55.10.s„} – 55.10.s„tj – 55.10.splahnut – 58.1.stalaža – 55.13.b‚čva je stâńa – 58.4.st†pa – 57.1.3.stanjat – 58.4.škuja – 57.6.škuĺa – 57.6.

šk †ĺa – 57.6.šk †a – 57.6.šk ††††ĺa za kanƒlu – 57.6.šp„na – 57.4.špîna – 57.4.št†pa – 57.1.3.

tapûn – 57.1.1.tapũn – 57.1.1.t[rb†h – 56.2.t[[[[rbûh b‚čve – bilj. 370trb†h – 56.2.




539

uharica – 55.6.

ùharica – 55.6.uho – 55.6.†tara – 58.6.†tor – 58.6.ùtor – 58.6.ut…r – 58.6.

ūtr – 58.6. ut…ra – 58.6.ut…riti – 58.6.1.utòriti – 58.6.1.ūtuõr – 58.6.†xaritsa – 55.6.

vƒƒƒƒla b‚čva – 55.2.

vƒƒƒƒli kabôl – 55.11.vƒƒƒƒlika b‚čva – 55.2.v[rtƒt(i) – 57.5.v[rt„t(i) – 57.5.za – 58.6.2.za- – 58.4.; 58.6.1.

šk †ĺa za kanƒlu – 57.6.zadn†t – 58.6.1.zamôčen – 58.4.zamotat(i) – 57.1.2.zamot‚‚‚‚t čƒp – bilj. 380

B. Istroslovenski

boška – bilj. 224ja – bilj. 394puh – bilj. 297

s[rńák – 26.6.1.škuja – 57.6.škúja – 57.6.

IV. Ini slavenski idiomi

A. Hrvatski (književni i neistarski idiomi)

j‚zavac – 26.8.k ‚ca – 55.3.kada – 55.3.kr ‚s – 38.

k ̂š – 38.kùčina – 57.1.3.kuk – 57.1.3.m‚klen – bilj. 330




540

m‚klēn – bilj. 330

maklƒn – bilj. 330m‚kljen – bilj. 330mlječara – 28.1.6.mlječarica – 28.1.6.mljekara – 28.1.6.mljekarica – 28.1.6.

oko – 49.p‚klen – bilj. 330pauk – 28.1.4.pavuk – 28.1.4.p„ntār – 55.1.1.pìnter – 55.1.1.plat- – 58.2.

po – 26.18.poskòčiti – 28.1.1.pòskok – 28.1.1.

Skradin – 38.

rasplatiti – 58.2.smŕčak – 49.staláža – 55.13.steláža – 55.13.suh – 53.šušanj – 53.

tvôr – 26.19.tv…r – 26.19.vE gānj – 41.vuž – 28.1.6.; bilj. 303žaba korela – 28.3.žaba korenjača – 28.3.žaba kornjača – 28.3.

žaba skornjača – 28.3.žmiriti – 49.

B. Slovenski (književni i neistarski idiomi)

buč – 55.5.bùč – 55.5.búča – 55.5.búrica – 55.10.káča – 28.1.1.lodríca – 55.9.

maklƒn – bilj. 330meklen – bilj 330miklen – bilj. 330pûtrih – 55.5.smrček – bilj. 335

C. Srpski

p„ntār – 55.1.1.; bilj. 339 pìnter – 55.1.1.; bilj. 339




541

D. Bugarski

bráklen – bilj. 330čebăr – 55.8.

čep – bilj. 376div – bilj. 286

E. Češki

okamžik – bilj. 336smrk – 49.

smrž – 49.

F. Ruski

neklen – bilj. 330 paklen – bilj. 330

V. Ini idiomi

A. Latinski

calconus – 57.1.carsus – bilj. 321cūpa –bilj. 356cuppa – bilj. 356Scardona – 38.terrae tuber – 51.

terrae *tufer – 51.tuber – 51.tuber (terrae) – 51.*tufer (terrae) – 51.uncus – 28.1.4.

B. Grčki

Pontikós – bilj. 292 Póntos – bilj. 292




542

C. Indoeuropski

*Hank- – 28.1.4. *Hk – 28.1.4.

D. Staroindijski

aŋká – 28.1.4.

E. Engleski

blind-worm – 28.2.1.

F. Njemački

Blindschleiche – 28.2.1.

G. Francuski stellage – 55.13.

H. Maarski

Varganya – 41.



Kazalo krajnjih etimona

543

KAZALO KRAJNJIH ETIMONA

A. Indoeuropski

bôb (onomatopeja) – 58.6.2.

B. Latinski

aurĭcula – 55.7.bĕne – 58.4.

braida – 26.15.

*brenta – 55.6.

buttia – 55.5.

buttis – 55.4.; 55.5.

bŭttis – 55.4.cannĕlla – 57.3.

cantheriu(m) – 55.13.

casa – 29.2.

castĕllum – 55.2.

cippus – bilj. 376

cĭppus – 57.1.

cludere – 57.6.cum – 28.1.4.; 28.3.; 55.7.

cupellum – bilj. 356cupellus – bilj. 356

curare – bilj. 392cŭrrĕre – 58.3.

de – 26.15.; 26.18.; 29.2.;

55.7.

dĭgĭtus – bilj. 329

dĭsclŭdĕre – 57.6.

*ecce-illu – 29.2.; 55.2.*expĕrlavāre – 58.1.

fŏllis – 56.2.

fŏras – 29.2.

fŭndus, -ŏris – 56.1.

glre – 26.20.

ĭn – 26.15.

*kalkonu – 57.1.lĕpŏrem – 26.2.

lĕpus, -ŏre – 26.2.lĭgnum – 58.6.2.




544

lŭpus – 26.5.

malleus – 58.6.2.matta – – 55.12.; bilj. 365

maurus – 30.6.

*miccus – 30.1.1.

*muccicăre – 28.1.7.

mūccŭlāre – 28.1.7.

mūccus – 28.1.7.mus pŏntĭcus – 26.17.

nĭger – 30.6.

non – 58.4.

nŏx, nŏcte – 26.18.

ŏrbus – 26.18.

ōssum – 28.3.

pavīmĕntum – 26.15.*plŏia – 30.6.

pŏrcus – 26.3.

pŭllus – 26.18.

*pūtium – 26.19.

rĕcĕntāre – 58.1.

*rescludere – bilj. 385.

rīga – 28.1.2.*serpes, -is – 28.1.1.

sīc – 26.18.

sĭtŭla – 55.10.

sŏccus – 39.

soccus – bilj. 322

sōrex, -ĭce – 26.14.spīna – 57.4.

stagnum – 58.4.

stŭpa – 57.1.3.

tartaruca(m) – 28.3.

tĕnĕre – 58.4.

*tufer – 51.

ŭrsus – 26.4.ŭter – 55.9.

vĕrmis – 27.3.

vīnum – 55.7.

vĭridis – 28.2.3.

zuppfa – 28.1.4.

C. Starogrčki

µαστóς – 55.8. tartarūchos – 28.3.

D. Praslavenski

*batъ – 58.6.2.

*berstъ – 50.

*bъči, gen. *bъčьve –

55.1.




545

*bôbьnъ – 58.6.2.

*čepъ – 57.1.чепъ – bilj. 376

*čьbъrъ – 55.8.

*dĕti – 58.6.1.

*dъxor'ь – 26.19.

*divъ – 26.3.; 42

*dôga – 56.5.*elę – 26.7.

*elene – 26.7.

*ežь – 26.12.

*glista – 27.2.

*gôba – 32.

*golъ – 29.2.

*gôž – 28.1.6.*grabiti – 57.1.1.

*gręda – 55.14.

*grъm – 40.

*guja – 28.1.1.

*guščerь – 28.2.2.

*kačiti – 28.1.1.*kad'ь – 55.3.

*kapľa – 58.3.

*kъbьlъ – 55.8.

*kъrpa – 57.1.2.

*klenъ – 45.

*klъkь – 57.1.3.

*kora – 28.3.*korsъ – 38.; bilj. 321

*korsta – 30.4.

*korva – 28.1.6.

*kosa – 30.2.

*košuta – 26.7.1.*krъtъ – 26.13.

*kuna – 26.9.

*kupъ – 39.

*lasica – 26.10.

*lĕsti – 29.2.

*lisa – 26.1.*lisъ – 26.1.

*lisica – 26.1.; 43.

*medvĕdь – 26.4.

*melko – 28.1.6.

*metъla – bilj. 26.

*mьžuriti – 49.

*močiti – 58.4.*motati – 57.1.2.

*muxa – 37.

*myšь – 26.18.

*na – 28.1.2.

*ne – bilj. 394

*obr ôčь – 56.4.*ôtorъ – 58.6.

*pa(v)kъ – 28.1.4.

*pekti – 32.

*pьjô – 27.1.

*pьlsti – 29.1.

*pьlxъ – 26.20.

*pъlzь – 29.1.*pьn'ъ – 46.

*pьrstъ – 44.

*pьzdĕti – 47.




546

*piti – 27.1.

*pokrovь – 28.3.*polъ – 26.18.; 56.3.;

58.2.

*poltь – 58.2.

*polto – 58.2.

*polxnôti – 58.1.

*pustъ – 58.3.*pustiti – 58.3.

*pręsti – 36.

*pyxati – 47.; 58.5.

*s(ъ)kočiti – 28.1.4.

*sъlnьce – 48.

*sьrna – 26.6.

*sъsati – 28.1.6.*skakati – 28.1.1.

*skočiti – 28.1.1.

*slĕpъ – 28.2.1.*suxъ – 58.2.

*šuš- – 53.

*terьbuxъ – 56.2.

*topolь – 35.

*utorъ – 58.6.

*uxo – 55.6.*vĕverica – 26.11.

*vьrtĕti – 57.5.

*voda – 28.1.5.

*vôžь – 28.1.6.

*za – 30.6.; 58.6.2.

*zelenъ – 28.2.3.

*žaba – 30.1.

E. Germanski

*kubil – bilj. 356 rauba – 57.1.2.

F. Srednjevisokonjemački

ja – bilj. 394

kurieren – bilj. 392

pinter – 55.1.1.

puterich – 55.5.

G. Starovisokonjemački

louge – 55.11.




547

H. Galski

carrum – 55.4.

I. Franački

busk – bilj. 324 tappo – 57.1.1.

J. Langobardski

*bosk – bilj. 324 *busk – bilj. 324

K. Njemački

grumper – 51.

gruntpirn – 51.

krumpir – 51.

L. Maarski

varganya – 41.

M. Turski

kahve – 30.3. kjor – 26.18.

N. Perzijski

kūr – 26.18. qahvah – 30.3.




548



BIBLIOGRAFIJA S KRATICAMA




550



Bibliografija (s kraticama)

551

ARJ – Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, I-XXIII,

JAZU (danas HAZU) Zagreb, 1880.-1976.BB – Goran Filipi, Betinska brodogradnja. Etimologijskirječnik pučkog nazivlja, Šibenik, 1997.

BBT – Nikola Velčić, Besedar Bejske Tramuntane, MaliLošinj – Beli – Rijeka, 2003.

BOE – Giuseppe Boerio, Dizionario del dialetto venezia-

no, Martello Editore, Milano, 1971. (pretisak mletačko-ga izdanja iz 1856.)BREHM – Alfred Edmund Brehm, Kako žive životinje, Rijeka, 1966.

CB – urica Ivančić-Dusper, Crikveniški besedar, Crik-venica, 2003.

CGP – Nikola Kustić, Cakavski govor grada Paga s rječ-

nikom, Zagreb, 2002.ČDO - Janneke Kalsbeek, The Čakavian Dialect of Orba-nići near Žminj in Istria, Editions Rodopi B. V., Amster-dam-Atlanta, 1998.

ČL - Mate Hraste & Petar Šimunović, Čakavisch-deutchesLexikon, knj. I, Böhlau Verlag, Köln-Wien, 1979.

DAR – Gh. Bulgăr & Gh. Constantinescu-Dobridor,Dicionar de arhaisme şi regionalisme, Editura Saecu-lum, Bukurešt, 2000.

DAr - Matilda Caragiu Marioeanu, Dicionar aromân, I(A-D), Editura Enciclopedică, Bukurešt, 1997.

DDAr - Tache Papahagi, Dicionarul dialectului aromîn, Editura Academiei Republicii Populare Romîne, Buku-

rešt, 1963.DEI – Carlo Battisti & Giovanni Alessio, Dizionario eti-mologico italiano, Firenca, 1975.

DELI-cd – Manlio Cortelazzo & Paolo Zolli, Dizionario




552

Etimologico della Lingua Italiana, Bologna, 1999.

(izdanje na CD-u)DER – Alejandro Cioranescu, Diccionario etimologico ru-mano, Tenerife, Madrid, 1966.

DEX – Dicionarul explicativ al limbii române, UniversEnciclopedic, Bukurešt, 1998.

DFVC – Pier Carlo Begotti & Andrea Comina & Piera

Rizzolatti (uredili), Dizionario italiano-friulano di vitacontadina, Pordenone, 2005.DIr - Richard Sârbu & Vasile Frailă, Dialectul istro-român, Editura Amarcord, Temišvar, 1998.

DMr – Theodor Capidan, Meglenoromâni III, Dicionar meglenoromân, Bukurešt, bng.

DRI – Josif Popovici, Dialectele romîne, IX: Dialectele

romîne din Istria, partea a 2A (texte Ei glosar), Halle A. D.S., Editura autorului, 1909.

DULR - Lazăr Şineanu, Dicionar universal al limbii ro-mâne, I-V, Mydo Center, Iaşi 1995.-1996.

ESSJ – France Bezlaj, Etimološki slovar slovenskega jezika,(I–IV), Ljubljana, 1976.-2005.

FOC - Folia Onomastica CroaticaGČP – Slavko Malnar, Pamenjek. Govor u čabarskomkraju, Čabar, 2002.

GDDT – Mario Doria, Grande dizionario del dialetto tri-estino, Trst1984.

Gmst – Romano Božac, Gljive: morfologija, sistematika,toksikologija, Zagreb, 1995.

HAZU – Hrvatska akademija znanosti i umjetnostiHDZ – Hrvatski dijalektološki zbornik HER – Alemko Gluhak, Hrvatski etimološki rječnik, Zag-reb, 1993.




553

ID – Josip Ribarić, O istarskim dijalektima, Pazin, 2002.

IE – Istarska enciklopedija, Zagreb, 2005.IGV – Manlio Cortelazzo, Influsso greco a Venezia, Bolo-gna, 1970.

ILA - Goran Filipi & Barbara Buršić Giudici, Istriotskilingvistički atlas, Znanstvena udruga Mediteran, Pula,1998.

IrE I. – Goran Filipi, Istrorumunjske etimologije I.: "sle-zena", u Filologija, 14, Zagreb, 2003., str. 19-30.IrG – Arthur Byhan, Istrorumänisches Glossar, u Yahres-bericht des Instituts für rumänische Sprache, IV, Leipzig,1899., str. 174-396.

IrHR – August Kovačec, Istrorumunjsko-hrvatski rječnik sgramatikom i tekstovima, Znanstvena udruga Mediteran,

Pula, 1998.IrLA - Goran Filipi, Istrorumunjski lingvistički atlas / Atlasul Lingvistic Istroromân / Atlante Linguistico Istro-rumeno, Pula, 2002.

JAZU – Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnostiJEti – Vojmir Vinja, Jadranske etimologije: jadranske do-

pune Skokovu etimologijskom rječniku, I-III, Zagreb,1998.-2004.KT – Žarko Muljačić, Über zwei krkrumänische Texte ausdem 18. Jahrhundert , u ZfBalk, XII:1, München, 1976.,str. 51-55.

LEI – Max Pfister, Lessico etimologico italiano, I-VIII,1984.-2004.

LVJ – Andro Roki Fortunato, Libar viškiga jazika, samo-naklada, Toronto, 1977.

MALGI – Radu Flora, Micul Atlas Lingvistic al Graiu-rilor Istroromâne, Bukurešt, 2003.




554

MI – Luisa Punis, Miconimi istrioti, u Annales 3, Kopar,

1993., str. 185-291.MtP-cd – Maks Pleteršnik, Slovensko-nemški slovar (1894-1895) – transliterirana izdaja, izdanje na CD-u,Ljubljana, 2006.

NSSA – Dušan Jakomin, Narečni slovar Sv. Antona priKopru, Trst, 1955.

PI – Šime Ružić Sudčev, Pićan i pićò

nski idiomi, C. A. S.H., Pula, 1999.Plet. – Maks Pleteršnik, Slovensko-nemški slovar, (I-II),Ljubljana, 1894.

RBK – Vesna Lipovac Radulović, Romanizmi u Crnoj Go-ri: jugoistočni dio Boke Kotorske, Cetinje – Podgorica(tada Titograd), 1981.

RBrG – Jure Dulčić, Pere Dulčić, Rječnik bruškoga govo-ra, u HDZ, knjiga 7, svezak 2, Zagreb, 1985.

RČGNV – Josip M. Sokolić & Kozarić, Gojko M. Sokolić– Kozarić, Rječnik čakavskog govora Novog Vinodol-skog, Rijeka – Novi Vinodolski, 2003.

RČGR – Franjo Mohorovičić – Maričin, Rječnik čakav-

skog govora Rukavca i bliže okolice, Rijeka – Opatija – Matulji, 2001.RDG – Mihailo Bojanić & Rastislava Tribunac, Rječnik dubrovačkog govora, SDZ XLIX, Beograd, 2002.

REW - W. Meyer-Lübke, Romanisches etymologischesWörterbuch, Carl Winter - Universitätsverlag, Heidelberg,1972.

RGI – Žarko Martinović, Rječnik iškoga govora, Zadar,2005.

RGK - Tomislav Maričić Kukljičanin, Rječnik govoramjesta Kukljice, Matica hrvatska, Zadar, 2000.




555

RGP – Ante Tičić, Rječnik govora mjesta Povljane, Zadar,

2004.RGS – Ankica Piasevoli, Rječnik govora mjesta Sali, Za-dar, 1993.

RGV - Blaž Jurišić, Rječnik govora otoka Vrgade, II, JAZU (danas HAZU), Zagreb, 1973.

RHJ – Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb, 2000.

RKGP – Ivo Oštarić, Rječnik kolanjskoga govora ili Rič-nik mista Kolana na otoku Pagu, Zadar, 2005.RLC – Marijan Milevoj, Gonan po nase (rječnik labinskecakavice), Labin, 2006.

RLG – Marijan Milevoj, Gonan po nase (rječnik labin-skog govora), samonaklada, Pula, 1992.

RNZN1 – Miroslav Hirtz, Rječnik narodnih zoologičkih

naziva – dvoživci (Amphibia) i gmazovi (Reptilia), Zag-reb, 1928.

RRG – Ladislav Radulić, Rječnik rivanjskog govora, Za-dar, 2002.

RS – Božo Baničević, Rječnik starinskih riječi u Smokvicina Korčuli, Župni ured Žrnovo, Korčula, 2000.

RSG - Siniša Vuković, Ričnik selaškega govora (rječnik dijalekta Selca na otoku Braču), Laus, Split, 2001.RSKJ – Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika, 1-6,Novi Sad, 1967.-1976.

RSR – Bratoljub Klaić, Rječnik stranih riječi, Zagreb,1989.

RTCG – Duško Geić & Mirko Slade Šilović, Rječnik tro-

girskog cakavskog govora, Muzej grada Trogira, Trogir,1994.

SBPG – Franc Novak &Vilko Novak, Slovar beltinskegaprekmurskega govora, Murska Sobota, 1996.




556

SES – Marko Snoj, Slovenski etimološki slovar, Ljubljana,

1997.SIr - Sextil Puşcariu, Studii istroromâne, III, Cvltvra Nai-onală, Bukurešt, 1929.

SKOK – Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ilisrpskoga jezika, I–IV, JAZU (danas HAZU) Zagreb,1971.–1974.

SPuIr – Radu Flora, Slovenačke leksičke posuenice uistrorumunskom, u Linguistica XII, Ljubljana, 1972., str.67 – 94.

SR – Milan Moguš, Senjski rječnik, Zagreb – Senj, 2002.TIr – Traian Cantemir, Texte istroromîne, Editura Acade-miei Republicii Populare Romîne, Bukurešt, 1959.

UKS – Margita Nikolić, Unije. Kuželj vaf sarcu, Mali Lo-

šinj, 2000.VDP – Vera Glavinić, Vocabolario del dialetto istrovenetodi Pola, Pula, 2000.

VEHR – Željko Bujas, Veliki englesko-hrvatski rječnik, Zagreb, 1999.

VEI – Angelico Prati, Vocabolario etimologico italiano,

Torino, 1951.VG – Enrico Rosamani, Vocabolario giuliano, Trst, 1999.VIr – Ioan Maiorescu, Itinerario in Istria e vocabolarioistriano-romeno, Edizioni Parnaso, Trst, 1996.

VISS – Sergij Šlenc, Veliki italijansko-slovenski slovar,Ljubljana, 1997.

VNSS – Doris Debenjak & Božidar Debenjak & Primož

Debenjak, Veliki nemško-slovenski slovar, Ljubljana,1993.



SAŽETAK REZUMATRIASSUNTOPOVZETEK





Sažetak

559

ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE

(Knjiga 3: zoonimi: šumske i poljske životinje;

mikonimi; bačvarska terminologija)

sažetak

Treća je knjiga istrorumunjskih etimologija podijeljenau tri cjeline: obradili smo nazivlje za poljske i šumske ži-votinje, mikonime i bačvarsku terminologiju. Najveći jedio grae prikupljen osamdesetih godina prošloga stoljeća

u vrijeme rada na IrLA, no graa je dobrim dijelom dopu-njena tekućim terenskim i telefonskim provjerama tijekompisanja ove knjige. Graa se sastoji od odgovora na višeod tri stotine pitanja (pojmova) što je dalo znatno veći brojoblika koji se meusobno više ili manje razlikuju.

Od pedesetak zoonima samo je dvanaestak (24%) nazi-

va domaćih, uz nekoliko hibridnih sintagmi koje mogu bitii kalkovi prema čakavskome (npr. divĺu pork vs. dîvĺasvîńa). Ostali su nazivi posueni iz čakavskih govora. Iz-ravnih mletacizama nema (osim možda ğirin), svi su ušliposredovanjem čakavskoga.

Što se mikonima tiče istrorumunjski ih je gotovo svepreuzeo iz čakavskih idioma. Ti su čakavski mikonimi ug-

lavnom domaćeg podrijetla, uz minimalan broj posuenicaiz istromletačkoga. Samo su dva mikonima nastala u ir.(guba de klen, guba de topolε), no i oni su vjerojatno kal-kirani prema klenovka, topolovka. Ipak, neki su mikonimi




560

za koje smo ustvrdili da su iz čakavskoga mogli nastati i

unutar ir. idioma, pogotovo oni za koje nismo našli čakav-skih paralela pa smo čakavske oblike samo pretpostavili – osnovne riječi iz kojih su takvi mikonimi izvedeni postojenaime u ir. kao posuenice iz čakavskoga.

U terminologiji bačvarstva pak prevladavaju posueniceiz čakavskih govora, od kojih je dobar dio (istro)mletač-

kog podrijetla. Domaćih je izraza malo, no za neke (npr.čep) ne možemo sa sigurnošću tvrditi da su domaći jer upotpunosti odgovaraju čak. oblicima (držimo da su njimasamo poduprti). U Žejanama ima nešto i mogućih posue-nica iz slovenskih govora koje opet ne možemo sa sigur-nošću definirati takvima (npr. pinter ). I na koncu, jedansmo oblik (kalkun) odredili kao čakavizam predmletačkog

podrijetla.Svaki se termin potvruje i usporeuje s graom iz svih

istrorumunjskih leksičkih repertoara drugih autora koji sunam na raspolaganju, a do etimologijskih se rješenja dola-zi usporedbom istrorumujskih oblika sa sličnim u okolnimčakavskim i slovenskim govorima u Istri ali i u čakavskim

idiomima otoka Krka i Dalmacije (govori otoka Krka iDalmacije bitni su za etimologijska rješenja mnogih ir. ter-mina zbog kretanja Istrorumunja u povijesti), odnosno sriječima iz drugih triju rumunjskih dijalekata kada je riječo izvornim riječima. Prikupljeni se nazivi usporeuju i smletačkim (prije svega istromletačkim) riječima jer sumnogi čakavizmi u istrorumunjskome mletačkog podrijet-

la, dok je samih mletacizama u ir. jako malo. Do čakavske,istarskoslovenske i (istro)mletačke grae dolazimo iz od-govarajućih rječnika i drugih pisanih izvora, a dobar smodio i te grae sami prikupili.



Sažetak

561

Osim o oblicima koji su predmetom navedenih cjelina,

na jednak se način razglaba i o istrorumunjskim riječimakoje su s njima u bilo kakvoj svezi.




562

ETIMOLOGII ISTROROMÂNE(Vol. 3: Zoonime: animale de pădure şi de câmpie;

miconime; terminologia dogăritului)

Rezumat

Cel de-al treilea volum de etimologii istroromâne esteformat din trei pări: terminologia animalelor de pădure şide câmpie, miconimele şi terminologia dogăritului. O ma-re parte a materialului a fost adunat în anii ’80 ai secolului

trecut, în timpul cercetărilor pentru IrLA, chiar dacă o par-te a corpusului a fost completat ulterior, în verificările peteren efectuate în timpul redactării acestui volum. Materi-alul constă în răspunsurile obinute la mai mult de trei sutede chestiuni (concepte), la care informatorii au dat, de obi-cei, forme mai mult sau mai puin diferite între ele.

Din cele 50 de zoonime adunate, doar 12 (24%) sunt dinara noastră, cu unele sintagme hibride (care ar putea fi şicalcuri după modele ciacaviene – de ex., divĺu pork vs.dîvĺa svîńa). Altele sunt împrumuturi din idiomurile ciaca-viene. Termenii de origine venetă au intrat în graiurileistroromâne indirect, prin intermediu ciacavian, cu excep-ia formei ğirin, care reprezintă, probabil, un împrumut di-

rect.Aproape toate miconimele istroromâne au fost împru-

mutate din idiomurile ciacaviene. Miconimele ciacavienesunt de origine curat autohtonă, cu un procent minim de



Rezumat

563

împrumuturi din istrovenetă. Istroromâna a creat doar do-

uă miconime (guba de klen, guba de topol ), dar, şi înacest caz, poate fi vorba de calcuri din klenovka, topo-lovka, deşi unele miconime considerate împrumuturiciacaviene pot fi şi creaii interne ale idiomurilor istroro-mâne, mai ales acei termeni pe care nu i-am găsit în ciaca-viană, ci am putut numai presupune formele lor – cuvin-

tele-bază din care derivă miconimele există într-adevăr caîmprumuturi ciacaviene în istroromână.În terminologia dogăritului, prevalează împrumuturile

din graiurile ciacaviene, din care o mare parte este de ori-gine (istro)venetă. Sunt puine cuvinte autohtone, iar uneledintre ele (de ex. čep) nu putem afirma cu sigurană căsunt forme proprii, deoarece corespund întru totul forme-

lor ciacaviene. La Jeian sunt posibile împrumuturi din gra-iurile slovene, a căror provenienă nu am putut-o deter-mina cu sigurană (de ex. pinter ). Doar o formă istroromâ-nă de provenienă ciacaviană a fost definită ca împrumutprevenet în ciacaviană (kalkun).

Fiecare termen a fost verificat şi comparat cu materia-

lele din repertoriile lexicale istroromâne ale altor autori, pecare le avem la dispoziie. La soluiile etimologice s-aajuns comparând formele istroromâne cu cele înrudite dinidiomurile slovene din Istria şi din cele croate ciacavieneînconjurătoare, precum şi cu termenii din graiurile ciaca-viene din Dalmaia şi mai ales din insula Veglia (graiuriledin Veglia şi din Dalmaia, ca urmare a migraiilor istro-

române din trecut, sunt importante pentru explicaiile eti-mologice ale multor termeni istroromâni), sau cu lexemeledin celelalte trei dialecte româneşti pentru termenii origi-nari. Comparaia a fost făcută şi cu termenii respectivi din




564

veneiană (mai ales din istrovenetă), în istroromână exis-

tând multe ciacavisme de origine veneiană, în timp ce pu-ine sunt veneianismele intrate direct în istroromână. Ma-terialele lexicale ciacaviene, istroslovene şi istrovenete le-am extras din dicionare şi din izvoare scrise, iar o parte acorpusului l-am obinut prin cercetări pe teren.

În afara formelor care constituie obiectul analizei celor

trei domenii precizate mai sus, ne-am ocupat şi de cuvinte-le istroromâne legate într-un fel oarecare de acestea.



Riassunto

565

ETIMOLOGIE ISTRORUMENE

(Vol. 3: zoonimi: animali selvatici; miconimi;

terminologia del bottaio)

riassunto

Il terzo libro di etimologie istrorumene è suddiviso in

tre unità: è stata elaborata la terminologia degli animali di

bosco e di campagna, i miconimi e la terminologia del bot-

taio. Gran parte del materiale è stato raccolto negli anni

Ottanta del secolo scorso durante il lavoro sull’IrLA,anche se una parte del corpus è stata successivamente in-

tegrata grazie alle verifiche sul campo nel corso della ste-

sura di questo volume. Il materiale è composto dalle ris-

poste ottenute a più di trecento quesiti (concetti), a cui gli

informatori hanno dato molte più forme che si differenzi-

ano più o meno tra loro.Tra i cinquanta zoonimi raccolti, solo dodici (24%) so-

no nostrani, con qualche sintagma ibrido (che potrebbe an-

che essere calcato secondo i modelli ciacavi - p. es. divĺupork vs. dîvĺa svîńa). Gli altri sono prestiti dagli idiomi

ciacavi. I termini d'origine veneta sono entrati nelle parlate

istrorumene indirettamente, tramite la mediazione ciacava,

fatta eccezione per la forma ğirin, che rappresenta, proba-bilmente, un prestito diretto.

Quasi tutti i miconimi istrorumeni sono stati presi dagli

idiomi ciacavi. I miconimi ciacavi sono prettamente di ori-




566

gine nostrana, con una percentuale minima di prestiti dal-

l’istroveneto. L’istrorumeno ha creato soltanto due mico-nimi (guba de klen, guba de topol ), però, anche in questo

caso, può trattarsi di calchi da klenovka, topolovka. Cio-

nonostante, alcuni miconimi visti come prestiti ciacavi po-

tevano essere stati creati anche all’interno degli idiomi

istrorumeni, soprattutto quei termini di cui non abbiamo

trovato conferma nel ciacavo ma abbiamo potuto soltantopresupporre le loro forme – le parole base da cui derivano

i miconimi esistono infatti come prestiti ciacavi nell’istro-

rumeno.

Nella terminologia del bottaio prevalgono i prestiti dal-

le parlate ciacave, di cui una grande parte è di origine

(istro)veneta. Ci sono poche voci nostrane, e per alcune di

loro (ad es. čep), non possiamo affermare con certezza chesiano idioglotte poiché corrispondono pienamente alle for-

me ciacave. A Seiane ci sono dei possibili prestiti dalle

parlate slovene, la cui provenienza non abbiamo potuto

determinare con certezza (ad es. pinter ). Solo una forma

istrorumena di provenienza ciacava è stata definita come

prestito preveneto nel ciacavo (kalkun).Ogni termine viene confermato e comparato con il ma-

teriale di tutti i repertori lessicali istrorumeni di altri autori

che abbiamo a disposizione. Alle soluzioni etimologiche si

giunge comparando le forme istrorumene con le forme af-

fini negli idiomi sloveni dell’Istria e in quelli croati ciaca-

vi circostanti, nonché con i termini nelle parlate ciacave

della Dalmazia e soprattutto dell'isola di Veglia (le parlatedi Veglia e della Dalmazia, in seguito alle migrazioni degli

Istrorumeni nel passato, sono importanti per le spiegazioni

etimologiche di molti termini istrorumeni), ovvero con i



Riassunto

567

lessemi nei tre rimanenti dialetti rumeni per i termini ori-

ginari. La nomenclatura raccolta viene comparata anchecon i rispettivi termini nel veneziano (soprattutto istrove-

neto), essendo molti ciacavismi nell’istrorumeno di origi-

ne veneziana, mentre pochissimi sono invece i venezianis-

mi diretti nell’istrorumeno. Ai materiali lessicali ciacavi,

istrosloveni e istroveneti siamo pervenuti grazie ai rispet-

tivi dizionari nonché alle fonti scritte, mentre una parte delcorpus l’abbiamo ricavata dalle ricerche sul campo.

Oltre alle forme che costituiscono l’oggetto d’analisi

delle tre unità sopraelencate, ugualmente abbiamo trattato

anche le parole istrorumene che sono in qualche modo ad

esse collegate.




568

ISTROROMUNSKE ETIMOLOGIJE

(Knjiga 3: zoonimi: gozdne in poljske živali;

mikonimi; sodarska terminologija)

povzetek

Tretja knjiga istroromunskih etimologij je razdeljena natri dele. Obdelali smo nazive za gozdne in poljske živali,mikonime in sodarsko terminologijo. Najobsežnejši delgradiva smo zbrali v osemdesetih letih prejšnjega stoletjamed delom na IrLA, vendar je precejšnji del tudi naknad-

no dopoljnjen z rezultati tekočih terenskih raziskav in tele-fonskimi preverjanji med pisanjem knjige pred nami. Gra-divo je rezultat odgovorov na več kot 300 vprašanj (poj-mov), kar je dalo bistveno večje število oblik, ki se medsabo bolj ali manj razlikujejo.

Od okoli petdeset zoonimov je domačih samo 12 (24%)

in manjše število hibridnih besednih zvez, ki bi jih lahkorazumeli tudi kot kalke iz čakavskih govorov (npr. divĺupork vs. dîvĺa svîńa). Ostali nazivi so čakavske izposojen-ke. Neposrednih izposojenk iz beneških govorov, brez ča-kavskega posredovanja ni (razen mogoče ğirin).

Skoraj vse mikonime so Istroromuni prevzeli iz čakav-skih govorov. Ti mikonimi so v čakavskih govorih v glav-

nem domačega izvora (le manjši del so prevzete besede izistrobeneščine). Le dva mikonima sta nastala v istroro-munščini (guba de klen, guba de topolε), vendar je v obehprimerih možen tudi nastanek s kalkiranjem (prevajanjem)



Povzetek

569

čak. mikonimov klenovka, topolovka. Nekatere mikonime,

za katere smo se opredelili, da potekajo iz čakavščine, bilahko imeli tudi za domače tvorbe iz tujih prvin – pred-vsem take za katere nismo našli čakavskih ustreznic in zakatere v istroromunščini obstajajo osnovne besede iz ča-kavščine, iz katerih so ti le-ti izpeljani.

Pri sodarski terminologiji prevladujejo izposojenke iz

čakavskih govorov, izmed katerih so mnoge prevzete iz(istro)beneščine. Domačih izrazov je malo. Za nekatere(npr. čep) ne moremo biti povsem gotovi, ker popolnomaustrezajo čak. oblikam (menimo, da so nanje samo nas-lonjeni). V Žejanah je možno tudi določeno število sloven-skih izposojenk, za kar nimamo trdnih dokazov (npr.pinter ). En termin (kalkun) smo razložili kod čakavizem iz

predbeneških jezikovnih plasti.Vsak izraz primerjamo z gradivi iz vseh istroromunskih

glosarjev, besednjakov in slovarjev, ki so nam na voljo.Do etimoloških rešitev pridemo s primerjanjem istroro-munskih oblik s podobnimi v sosednjih čakavskih in slo-venskih istrskih govorih, pa tudi v čakavskih idiomih na

otoku Krku in v Dalmaciji (le-ti so pomembni za etimolo-gijo mnogih ir. terminov, zaradi migracij Istroromunov),oziroma z besedami iz ostalih treh romunskih dialektov, čegre za domače besede. Zbrane izraze primerjamo tudi zbeneškimi (predvsem istrobeneškimi), ker so mnogi čaka-vizmi v istroromunščini beneškega porekla, medtem ko jeneposrednih beneških izposojenk v istroromunščini zelo

malo. Gradivo iz čakavskih, slovenskih in beneških istr-skih govorov, ki ga v knjigi navajamo, smo ali izpisali izknjig ali pa zbrali sami.




Razen o besedah, ki sodijo k predmetu treh omenjenih de-

lov knjige, se na povsem enak način obravnavajo tudiistroromunske besede, ki so z njimi v kakršni koli zvezi.

Documents

Goran Filipi - Istrorumunjske etimologije _3