ISSN 0352-2806

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

PrevoditeljGodište XL

ČLAN MEĐUNARODNE FEDERACIJE PREVODITELJA

Studeni 2017

96Broj60. OBLJETNICA

396. BROJ - STUDENI 2017.2 GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

U OVOM BROJU

1. Uvodnik

2. 60 nam je godina tek

3. Mozaik za prevođenje

4. Mladi prevoditelji poduzetnici

5. Kako se osamostaliti - vodič Zajednice za jezike

6. Utjecaj sintakse na jezik

7. Terminološko pitanje: dizalica topline

8. Njemačko-hrvatski religijski rječnik

9. Oporezivanje honorara u 2017 godini

10. In memoram prof. Stanka Pavuna i prof. Janko Paravić

11. Prijevod stručnog nazivlja kriminalistika

12.Novi Statut HDZTP-a

Poštovane kolegice i kolege,dragi prijatelji,

prije deset godina obilježili smo pedesetu obljetnicu na-šega Društva i ne sluteći da se nalazimo na pragu domaće i svjetske krize izazvane gospodarskom i političkom koncep-cijom globalizacije (u prijevodu: raditi više za manje) u ko-joj smo kao u nekom laboratorijskom eksperimentu pro-veli gotovo desetljeće i čije posljedice još traju.

Gdje se danas o šezdesetoj obljetnici nalazimo kao stru-ka? Naše je Društvo u međuvremenu neumitno ostalo bez nekih dragih i cijenjenih kolega. U proteklih deset godina prepolovili smo se brojem, otprilike s 400 na 200, no pola-ko i ustrajno obnavljamo svoje redove novim, mlađim ko-legama. Na tržište pak izlazi sve veći broj novih, školova-nih prevoditelja koji se tek bore za svoje mjesto pod sun-cem, te njima nastojimo približiti svrhu i značenje stru-kovne udruge.

U svjetskim razmjerima uočena je velika gospodarska važnost prevoditeljske djelatnosti koja je rasla usporedno sa širenjem komunikacijske tehnologije, sustava i mreža. Našoj se djelatnosti također nameću standardi globalizaci-je, pa se ona naziva jezičnom ili prevoditeljskom (lokaliza-cijskom) “industrijom”. Tako se jezična industrija u svijetu procjenjuje na više od 40 milijardi dolara, s projiciranom stopom rasta od čak 7,5 posto, a prateća industrija jezič-nih tehnologija se procjenjuje na 30 milijardi dolara. U iz-vješću Uprave za prevoditeljstvo EU navodi se da u svijetu 350.000 ljudi radi kao prevoditelji, pritom u Europi 80 po-sto njih rade kao slobodnjaci.

Ponovimo: unatoč velikim brojevima, prevoditeljstvo nije industrija, nego izrazito sofisticirano zanimanje kojim se bave visokoobrazovani, stručni ljudi sa sveobuhvatnim znanjem i iskustvom, čiji je rad od presudne važnosti za na-predak društva. Primjena sirovih globalizacijskih industrij-skih standarda na prevoditeljstvo, kojima je cilj minimalizi-rati cijenu rada radi maksimalizacije korporativne dobiti, u konačnici može jedino završiti razaranjem djelatnosti, za što već postoji i termin: uberizacija. Krajnji ishod takvog smje-ra bio bi more loših dakle beskorisnih prijevoda, nesnosan šum u komunikaciji i velika gospodarska šteta i zaostaja-nje. Nažalost, golema vrijednost prevoditeljstva izražena u novcu i projekcijama rasta neminovno navodi gospodarske aktere na nastojanja da struku stjeraju u sweatshopove,

misleći da će im u tome pomoći jezične tehnologije (u prijevodu: strojno prevo-đenje). No, i najnaprednije jezične teh-nologije tek su pomoćni alati za školo-vane i iskusne prevoditelje.

Postaje sve očitijim da je presudan izazov za prevoditelje uspostava odno-sa s klijentima izvan konteksta industri-je. Za pojedince to je gotovo nemoguća misija. Za to su tu prevoditeljske udru-ge da ih u tome podupru, čuvajući di-gnitet struke te prvenstveno zastupaju-ći interes prevoditelja. Naše Društvo je sukladno svojemu statutu upravo to na-stojalo činiti već punih šezdeset godina.

Uz jubilej u Prevoditelju donosimo cjelovit tekst ažuriranog i odobrenog statuta Društva.

Svim kolegicama i kolegama prevo-diteljima, članovima Hrvatskog društva znanstvenih i tehničkih prevoditelja, če-stitam naš šezdeseti jubilej.

Vaš Marijan Tokić

Marijan Tokić

UVODNA RIJEČ PREDSJEDNIKA HDZTP-A

596. BROJ - STUDENI 2017.4 GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

60 GODINA NAM JE TEK Ove godine obilježavamo 60. obljetnicu postojanjaHrvatskog društva znanstvenih i tehničkih prevoditelja.

Ovo su svakako interesantni podaci, no oni imaju i mnogo dublje značenje, oni pokazuju značajan doprinos prevoditeljskog rada sveukupnom razvoju naše zemlje. Slobodno možemo reći da u proteklih šezdeset godina ni-jedan veći projekt u Hrvatskoj nije realiziran bez aktivnog sudjelovanja naših članova. Od prevođenja specifikacija, upita za dostavu ponuda, raspisivanja međunarodnih na-tječaja, odabira najpovoljnijeg izvođača, zaključenja ugo-vora do konačne realizacije, uključujući uputstva za rad i održavanje. Naši su članovi često boravili na terenu, na gradilištima, u pogonima, nerijetko u vrlo teškim i zahtjev-nim uvjetima. I to ne samo u zemlji, već i u inozemstvu. Prevodili su simultano i konsekutivno na znanstvenim sku-povima, konferencijama i simpozijima, omogućavajući us-postavljanje kontakata sa svijetom i prenoseći dostignuća u svijetu. Prevoditelji su svjesni da je njihov rad važan dio složenog procesa prenošenja i dobivanja informacija, dio bez kojega se ponekad ne mogu ostvariti uspješni rezulta-ti i čije zanemarivanje može nanijeti neprocjenjive štete, a pravilno korištenje donijeti velike koristi. Unatoč tomu, prevoditelji su nadasve skromni i samozatajni ljudi, njima je dovoljna nagrada da učinjeni prijevod ispunjava svoju svrhu. Činjenica je da su danas u nas „veliki“ projekti ri-jetkost, no nama stručnim i znanstvenim prevoditeljima neprekidno se otvaraju nova područja rada, kao što su ekologija, održivi razvoj, turizam kao vrlo važna privred-na grana. U tom kontekstu vjerujem da možemo biti op-timisti. Govoreći o aktivnostima svojih članova, nikako ne smijemo zaboraviti njihov doprinos u Domovinskom ratu. Mnogi od njih pratili su predstavnike inozemnih delega-cija, novinare, humanitarne konvoje, prevodeći gdje god je bilo potrebno, vrlo često i u opasnim ratnim zonama.

U proteklih šezdeset godina i sam način rada prevodi-telja značajno se promijenio. Pisaćih strojeva, mehanič-kih i električnih, sjećaju se još samo naši najstariji člano-vi. Danas prevoditelji imaju na raspolaganju računala, in-ternet i sve više prevoditeljskih alata, koji im pružaju ne-ograničene mogućnosti u radu. Neki smatraju da će u bu-dućnosti s razvojem informatičke tehnologije stroj moći samostalno prevoditi. Međutim, neosporno je da unatoč svim pokušajima tehnike stroj vjerojatno još dugo neće za-mijeniti prevoditelja; on mu, do određenih granica, može olakšati rad i ubrzati postupak prevođenja, ali stručnost i znanje prevoditelja ostaju nezamjenjivi.

Ova obljetnica navela me upitati se: „Što je meni osob-no značilo članstvo u Društvu?“ Kao dugogodišnji član Društva (od davnih 80-ih godina prošloga stoljeća!), mogu reći da mi je ono oduvijek puno značilo. I danas mi je u sje-ćanju moj prvi dolazak u Društvo (tada u Palmotićevoj ulici) i susret s gospođom profesoricom Anom Ašperger, tadaš-njom tajnicom Društva zaduženom za razgovor s kandida-tima za članstvo, koja me na sebi svojstven, simpatičan na-čin upoznala s obvezama i dužnostima članova. Sjećam se također i lagane treme koju sam osjećala, unatoč dvadeset godina bogatog prevoditeljskog iskustva u firmi za uvoz i izvoz postrojenja, strojeva i opreme „Astra-Mašinoimpex“, kada sam dobila prvi probni tekst na prijevod u Društvu i „uspješno“ položila ispit. U Društvu sam upoznala div-ne kolegice i kolege s kojima sam se družila nemali broj godina. Prvenstveno je to bilo druženje na stručnom pla-nu, ali i šire. Naime, u prvo vrijeme mog zaposlenja kao

prevoditelja za francuski i engleski stručnih je rječnika bilo vrlo malo, za neka područja gotovo ih uopće nije ni bilo. Stoga je osobno iskustvo pojedinog prevoditelja, ili grupe prevodi-telja, u poznavanju terminologije određenog područja ima-lo neprocjenjivu vrijednost. Tako su nastajali glosariji za po-jedine gospodarske grane koje je Društvo objavljivalo i tako činilo dostupnima članstvu za uporabu u svakidašnjem radu. Općenito mogu reći da je postojala, a i danas postoji, velika kolegijalnost među članstvom. Ako ste „zapeli“ s nekim izra-zom, uvijek ste mogli računati na pomoć. Ponekad su tako na-stajale nove riječi za dotada nepostojeći pojam u hrvatsko-me jeziku. Naš je posao takav da stalno moramo širiti svo-ja znanja, puno raditi na sebi i općenito ići ukorak s vreme-nom. „Znatiželja je fantastična osobina za nekoga tko se želi baviti stručnim i tehničkim prijevodima“, rekao je jedan od najcjenjenijih prevoditelja patenata s njemačkog na engleski gosp. Nicolas Hartmann. Željela bih napomenuti još nešto. Osobno, uz stručni aspekt, a naravno i financijski, koji nije bio zanemariv, članstvo u Društvu značilo mi je dodatno vrijed-no iskustvo. Vrlo rano bila sam uključena u rad upravnih tije-la Društva, što mi je omogućilo ne samo upoznati se s nači-nom rada i poslovanja Društva, već i s problemima s kojima se Društvo suočava u svakodnevici, koji su mahom zakonske i administrativne prirode. Danas, kad ovo pišem, mogu slo-bodno reći da su za mene članstvo i rad u Društvu bili velik izazov i veliko zadovoljstvo te su mi pružili dragocjeni osjećaj pripadnosti i zajedništva. Iskreno vjerujem da takav osjećaj dijele i ostali kolege i kolegice članovi Društva i želim da svi zajedno obilježimo još mnogo ovakvih obljetnica!

Kolegica prof. Peternel, prof. francuskog i engleskog, članica je Društva 34 godine; od učlanjenja, 1983.god., pa do danas, prof. Peternel je svih godina aktivna članica Društva. U više mandata birana je u upravna tijela kao članica Nadzornog odbora, Upravnog odbora a u dva mandata obavljala je dužnost Predsjednice društva. Na zadnjoj izbornoj Skupštini izabrana je u Časni sud.

Uvijek je rado prihvaćala i obavljale sve zadatke te svojim velikim angažmanom pomogla u organizaciji i provođenju zadaća Društva.

Šezdeset godina je lijep životni vi-jek, a kada je on istovremeno i sadr-žajno ispunjen, kao u slučaju našeg Društva, onda je to zaista vrijedno spo-mena. Ovdje ne bih pisala o tome kako je Društvo osnovano, kakav je bio nje-gov daljnji razvoj i koji su članovi po-sebno zaslužni za to, jer se o tomu već više puta govorilo prigodom raznih obljetnica i pisalo u glasilu Društva „Prevoditelj“, već bih se ukratko osvr-nula na njegov rad. U navedenom raz-doblju Društvo je, kao strukovna or-ganizacija, aktivno djelovalo na dva područja. Prvo, na ostvarivanju cilje-va Društva koji su jasno zacrtani nje-govim Statutom i koji, unatoč promje-nama u društvu u zadnjih nekoliko de-setljeća, ostaju i dalje aktualni. Riječ je ponajprije o dva osnovna cilja: oku-pljanju prevoditelja i razvijanju njiho-ve svijesti o prevoditeljskoj etici i od-govornosti, te zaštiti članova Društva i naporima za unapređenje njihova po-ložaja u društvu. Prevođenje je djelat-nost koja se po svojoj naravi najčešće obavlja u osami, prevoditelji su veći-nom nevidljivi i za njih se u javnosti ne zna, što je vrlo često dovodilo do toga da se njihov rad podcjenjivao, a i danas se, nažalost, ponekad još uvijek pod-cjenjuje. Članstvom u Društvu prevo-ditelj prestaje biti sam ne samo na tr-žištu rada, koje postaje sve zahtjevni-je, već i u komunikaciji s upravnim ti-jelima i gospodarskim organizacijama gdje se njegov glas sa stotinama dru-gih bolje i jače čuje. To je u nekoliko navrata omogućilo da se neke za pre-voditeljsku struku štetne nelogičnosti u zakonskim odredbama isprave ili uklo-ne. I upravo u tom zajedništvu i zaštiti leži vrijednost Društva za njegove čla-nove. Naprijed spomenuti osnovni ci-ljevi usko su povezani s ostalim ciljevi-ma: razvijanje i obogaćivanje hrvatskog strukovnog nazivlja u suradnji sa znan-stvenim i obrazovnim ustanovama, uk-ljučujući izdavanje stručnih rječnika i

glosara te obranu od posuđenica, adaptiranih ili neadapti-ranih, iz stranih jezika, zatim povezivanje i zajedničko djelo-vanje s prevoditeljskim i srodnim udrugama u zemlji i ino-zemstvu (Zajednicom za prevoditeljstvo pri HGK, kao inte-resnoj organizaciji na razini RH, te Međunarodnim prevodi-teljskim savezom (FIT)), a posebice izdavanje vlastitog gla-sila „Prevoditelj“, koje se bavi problematikom od interesa za prevoditeljsku struku. Međutim, mnogo značajnije za čitavu zajednicu je djelovanje Društva na području prevo-đenja, što je uostalom bit njegova postojanja. Tijekom pro-teklih šezdeset godina prevoditelji, članovi Društva, pre-veli su na tisuće „kartica“ znanstvenih i tehničkih tekstova i proveli nebrojeno sati prevodeći usmeno. Navratite li u prostorije Društva, vidjet ćete na vratima sobe za sastan-ke tri postera koji brojčano ilustriraju rezultate rada naših članova. Tamo stoji da su u proteklih 5 godina naši članovi na ime poreza i drugih davanja u državni proračun uplatili iznose koji odgovaraju:

nabavi 21.387 školskih udžbenikaizgradnji 213 m državnih autocesta podizanju 151 ha novih vinograda.Izračunano na temelju podataka o poslovanju u 2007.

godini, tj. na prosječnoj nabavnoj vrijednosti udžbenika, cijeni izgradnje mreže autocesta i prosječnoj vrijednosti državnih poticaja.

76 96. BROJ - STUDENI 2017.GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

Općeniti alatiPrevoditelji u svakodnevnom radu uz specifične ala-

te upotrebljavaju i standardne računalne alate, od kojih u Mozaik za prevođenje spadaju 7zip, Gmail, Thunderbird ili Outlook, Dropbox i Jumbo mail. Tu je i Microsoft Office, ko-jim se, iako nije besplatan, vjerojatno služi svaki prevoditelj. Slijedi nekoliko riječi o svakome od njih.

7zip (http://www.7-zip.org/)Vjerujem da ovaj program za sažimanje i arhiviranje da-

toteka svi već imate, no ako ga ipak nemate, preporučujem da ga instalirate na svoje računalo. Sve datoteke koje šalje-te elektroničkom poštom prije slanja obavezno sažmite (zi-pajte). Postoji i mogućnost sažimanja cijele mape, a na taj će način primatelj moći jednostavno rekonstruirati komplet-nu strukturu datoteka na izvornom računalu. Pri sažimanju treba upotrebljavati format .zip jer njega poznaju svi pro-grami za sažimanje podataka. Također treba naglasiti da je sažimanje obavezno pri izradi sigurnosne kopije podataka. Stvaranje sigurnosne kopije podataka izuzetno je važno, no važnost toga većina ljudi shvati tek nakon što izgubi neke vrijedne podatke. Također, šaljete li izrazito velike datote-ke putem nekoga mrežnog servisa, npr. putem Jumbo maila (jumboiskon.tportal.hr), prije slanja potrebno ih je „zipati”. To je posebno važno ako šaljete više datoteka jer ti servisi obično omogućuju slanje samo jedne datoteke.

Gmail (www.gmail.com)Osim što pruža uslugu primanja i slanja elektroničke po-

šte, Gmail nudi i mogućnost pohrane vrlo velike količine po-dataka te ga mnogi upotrebljavaju za arhiviranje komplet-ne prepiske putem e-pošte. Korisna je stvar mogućnost „go-ogleovskog” pretraživanja pošte, što je obično učinkovitije nego traženje poruka po mapama koje ste sami organizirali.

Thunderbird ili Outlook (www.mozilla.org/en-US/thunderbird)

Ako ste „stara škola” i na svom računalu želite imati program za upravljanje elektroničkom poštom, obično su u igri dvije opcije: Microsoft Outlook kao dio MS Officea ili Thunderbird. Njihove su najčešće korištene funkcije razvr-stavanje elektroničke pošte prema klijentu, projektu ili vre-menskom razdoblju, obično godini.

Dropbox (www.dropbox.com/)I prije Dropboxa postojali su servisi za pohranu podata-

ka na poslužitelju, ali danas je Dropbox najčešće korišteni sustav za dijeljenje datoteka. Kapacitet besplatnoga kori-sničkog računa iznosi 2 gigabajta, što je i više nego dovolj-no za pohranu svih tekstualnih dokumenata. Međutim, že-lite li Dropbox upotrebljavati za arhiviranje svih dokumena-ta, vjerojatno će vam trebati više prostora. Cijena mjeseč-ne pretplate za korištenje ovog sustava nešto je manja od iznosa televizijske pretplate.

Microsoft OfficeMeđu prevoditeljske alate svakako se ubraja i skup ured-

skih alata, od kojih je danas najrašireniji Microsoft Office.Excel je izvrstan program za uređivanje svih vrsta tablič-

nih podataka, a također je nezaobilazan alat u pripremanju ponuda i obračuna. Prevoditeljima su korisni razvrstavanje

i filtriranje podataka te jednostavne formule koje sadrže osnovne računske operacije i funkcija SUM. Vrlo koristan savjet svim korisnicima Excela: u prvi stupac svake tablice upišite redne brojeve tako da se nakon višestrukih razvrsta-vanja podaci jednostavno mogu vratiti u izvorni redoslijed.

U Wordu bi prevoditelji trebali poznavati sljedeće funk-cije: Track Changes, Word Count te podešavanje parame-tara za automatsko spremanje. Također bi trebali znati da se tipka enter ne upotrebljava za prijelom stranica i redaka, a bilo bi dobro i kad bi razumjeli značenje skrivenog (hid-den) teksta te upotrebljavali funkciju Compare documents. Napredniji bi korisnici trebali znati automatski zabilježiti in-teraktivne radnje i od njih napraviti makronaredbu koja se kasnije jednostavnim uređivanjem može modificirati u svr-hu automatiziranja radnji koje se često ponavljaju.

Za Access većina prevoditelja misli da je previše složen za obične korisnike te da ga je nemoguće savladati. Međutim, ako imate malo smisla za strukturiranje i ručno organiziranje podataka, brzo ćete ustanoviti da je Access pravi alat za vas.

Ovo su bili općeniti alati, a sada slijedi popis postupaka i alata koji čine Mozaik za prevođenje u užem smislu.

Pripremanje, uređivanje i pretraživanje translacijske memorije

Odlično je ako se pri prevođenju nekog dokumenta mo-žemo služiti translacijskom memorijom nastalom na teme-lju ranijih prijevoda sličnih dokumenata. Međutim, ako je nema, translacijsku memoriju treba pripremiti poravnava-njem (alignment) ranijih prijevoda sličnih tekstova. Zadaća je poravnavanja uparivanje segmenata izvornog jezika (naj-češće rečenica) s odgovarajućim segmentima ciljnog jezika. Tako dobivena translacijska memorija može, ali i ne mora biti pouzdana. Stoga je pri prevođenju korisno moći ozna-čiti porijeklo prevedenih segmenata, a eventualnu manju pouzdanost i numerički iskazati. U programu OmegaT to je moguće smještanjem memorije u odgovarajuću mapu.

LF Aligner (sourceforge.net/projects/aligner/)Program LF Aligner služi za pripremu dvojezičnih ili vi-

šejezičnih translacijskih memorija poravnavanjem. Posebno je prikladan za poravnavanje propisa Europske unije jer uz standardne formate za poravnavanje (txt/utf-8, docx, doc, rtf, html) omogućuje poravnavanje jednostavnim zadava-njem njihova CELEX broja. Prikazano je poravnavanje doku-menta s CELEX brojem 32010R0097 na engleskom, hrvat-skom i slovenskom jeziku. Rezultat je poravnavanja tablica s onoliko stupaca koliko ima jezika, a svaki redak predstav-lja segment (rečenicu) na svim tim jezicima. Ovakvu tablicu možemo uređivati u Alignerovu editoru ili u Excelu.

Prevoditi se može na razne načine, a u današnje je doba nužna uporaba prevoditeljskih alata. Na tržištu se nudi mnogo komercijalnih i besplatnih alata te u tom mnoštvu nije lako pronaći one prave i uspostaviti okruženje u kojem će se prevoditelj baviti prevođenjem, a ne istraživanjem mogućnosti pojedi-nih alata. Najbolji je onaj alat koji služi svojoj svrsi i kojim se znadete koristiti.

Ne želeći nabrajati i uspoređiva-ti mnoštvo alata, odabrao sam mini-malen i cjelovit skup alata za prevođe-nje i održavanje prevoditeljskih resur-sa za čije korištenje nije potrebno po-hađati nikakav tečaj, a od kojih će pre-voditelji imati izravnu korist. Gdje god je bilo moguće, opisao sam besplatan alat, a komercijalne sam alate naveo samo tamo gdje, po mom mišljenju, još ne postoji odgovarajuća besplatna alternativa.

U ovom je članku ponajprije riječ o alatima za pomoć pri prevođenju tekstova u kojima je važno dosljedno poštovati nazivlje naručitelja ili naziv-lje određene struke. Ti su alati poseb-no korisni kada je izvorni tekst nastao modificiranjem (copy – paste) nekoga prevedenog teksta jer se u takvim slu-čajevima pri stvaranju prijevoda nove verzije teksta mogu (a često i moraju!) upotrebljavati postojeći prijevodi. U ovu skupinu tekstova spadaju dijelovi tehničkih dokumenata poput projek-tne dokumentacije i specifikacije ma-terijala, standardni dijelovi pravnih do-kumenata, izjave o sukladnosti, perio-dički izvještaji (često generirani iz baze podataka), popisi s ponavljajućim stav-kama i slično.

Prijevodi takvih dokumenata bitno se razlikuju od prijevoda „jednokrat-nih” dokumenata, koji svaki za sebe predstavljaju cjelovito autorsko dje-lo i u kojima neće biti velike koristi od pretraživanja baze cjelovitih rečenica. Prevoditelj koristi može imati eventual-no od pretrage po pojedinim nizovima

riječi (konkordanca) kako bi vidio u kojem se kontekstu jav-ljaju određene konstrukcije te ih mogao prevesti pravilno i ujednačeno u cijelom tekstu. U ovu kategoriju spada lije-pa književnost, poezija, izvorni znanstveni i stručni članci, opisi koncepcijski novih proizvoda i slično.

Tekstovi koje prevodimo najčešće se nalaze negdje u

sredini, tj. u njima ima dijelova koji se oslanjaju na neke ranije prevedene tekstove, ali i dijelova koji su posve novi. Za njihovo je prevođenje korisno imati alat koji automat-ski i ručno pretražuje translacijsku memoriju te omogućuje jednostavno i učinkovito upravljanje korisničkim pojmov-nikom, brz i jednostavan pristup jednojezičnom i višejezič-nom rječniku i brzu pretragu odabranih mrežnih resursa.

Budući da se većina prevoditelja u Hrvatskoj danas ko-risti Windowsom, opisani su alati koji rade upravo pod tim operacijskim sustavom. Neki od programa otvorenoga koda dostupni su i za operacijske sustave Linux i macOS. Neću detaljno objašnjavati rad u svim navedenim programima, već ću navođenjem osnovnih funkcija svakoga od njih po-jasniti njihove uloge u Mozaiku za prevođenje.

PripremaNa radnoj površini (desktop) napravite mapu (fol-

der) Mozaik za prevođenje. U tu mapu stavite prečace (shortcut) prema svim programima kojima se koristite ti-jekom prevođenja. Ovamo možete staviti i prečace prema mapama projekata na kojima trenutačno radite. Na taj na-čin nećete imati previše ikona na radnoj površini, a sve u vezi s prijevodima bit će na jednome mjestu.

Prevoditi se može na razne načine...

MOZAIK ZA PREVOĐENJE

dr. sc. Goran Igaly

98 96. BROJ - STUDENI 2017.GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

Xbench je nezaobilazan alat za terminološku pomoć ti-jekom prevođenja. Može pretraživati lokalnu terminološ-ku bazu (npr. EH.Txt, korisnički pojmovnik ili translacijsku memoriju), a može se koristiti i za brz i jednostavan pristup nekoj mrežnoj terminološkoj bazi (npr. EH.Pro putem mrež-nog servisa). Na slikama su prikazani rezultati pretraživanja lokalne terminološke baze i korištenjem mrežnog servisa.

OmegaT (omegat.org/)OmegaT je alat namijenjen profesionalnim prevoditelji-

ma i služi za pomoć pri prevođenju korištenjem translacij-ske memorije, rječnika i korisničkih pojmovnika. Program OmegaT ima živu zajednicu korisnika i razvojnih programe-ra tako da je njegov razvoj usmjeren prema stvarnim po-trebama profesionalnih prevoditelja. O ovom sam progra-mu pisao u jednom od ranijih brojeva Prevoditelja, pa bih ovdje samo ponovio njegova najvažnija svojstva: rad s više translacijskih memorija u TMX formatu, pri čemu se me-morije mogu rangirati po pouzdanosti, pretraživanje i fil-triranje korištenjem konkordance, jednostavno upravljanje korisničkim pojmovnicima te mogućnost zadavanja pravila segmentacije. Segmenti unutar projekta označeni su broje-vima, što omogućuje vrlo jednostavnu komunikaciju među svim sudionicima projekta (prevoditelj – prevoditelj ili pre-voditelj – naručitelj).

Slijedi prikaz sučelja za prevođenje u programu OmegaT.

Na lijevoj je strani segmentirani tekst koji se prevodi, a na desnoj popis najsličnijih segmenata iz translacijske me-morije te riječi pronađene u rječniku (dictionary) i pojmov-niku (glossary). Za rječnik je korišten EH.Txt, o kojem sam pisao u jednom od ranijih brojeva Prevoditelja, a pojmovnik nastaje tijekom prevođenja i bilježi se u datoteku razdvoje-nu tabulatorom koju je moguće uređivati pomoću bilo kojeg

editora (npr. Notepad++) ili Excela. OmegaT ima i moguć-nost spajanja na neki od sustava za strojno prevođenje, no besplatni sustavi još nisu sasvim pouzdani, dok se napred-niji sustavi plaćaju. Zato sam na kraju ovog teksta ukratko skicirao mogućnost alternativnog načina korištenja susta-va Google Translate.

Sučelje programa OmegaT mnogima je odbojno jer, za ra-zliku od nekih drugih alata, ne prikazuje dokument u izvornom obliku. Međutim, pomoću OmegaT zapravo se stvara translacij-ska memorija, pri čemu se prijevod pojedinog segmenta može definirati ovisno o kontekstu i nakon toga se prijevod na te-melju te translacijske memorije generira potpuno automatski. Redakture teksta rade se na prevedenom dokumentu u izvor-nom formatu, pri čemu izvorni dokument služi kao referenca, dok se prijevod čita kao cjelina, a ne više segment po segment. Iz tako revidiranog dokumenta rade se ažurirana verzija transla-cijske memorije i pojmovnik koji služi za buduće projekte.

Rječnici i pojmovniciEH.Txt i HR.Txt (www.igaly.org/rjecnik-hrvatskih-jezika)Mozaik za prevođenje ne bi bio potpun kad u njemu ne

bi postojali i besplatni otvoreni resursi za pomoć pri prevo-đenju. Kako bih to omogućio, napravio sam EH.Txt i HR.Txt.

EH.Txt dvostupčani je popis englesko-hrvatskih prijevo-da, a HR.Txt četverostupčani popis hrvatskih riječi. U obje-ma datotekama stupci su razdvojeni tabulatorom.

Otvorenost i slobodno korištenje navedenih datoteka pru-

ža brojne mogućnosti. Tako sam za potrebe ovog članka iz na-vedenih datoteka generirao datoteke prikladne za korištenje u programima iz Mozaika za prevođenje. EH.Txt sam pretvorio u format StarDict, koji koristi OmegaT, a iz HR.Txt sam generi-rao datoteke u formatu hunspell, koji za pravopisnu provjeru koriste programi Xbench, OmegaT i Thunderbird.

Mrežni rječnici Taktike Nove (taktikanove/ehpro)U travnju 2005. godine u suradnji s tvrtkom Taktika Nova

pokrenuo sam projekt izrade komercijalnih mrežnih rječnika. Google Translate je, samo za usporedbu, pokrenut u trav-nju 2006., točno godinu dana kasnije. Mrežni rječnici Taktike Nove zamišljeni su i implementirani kao mrežna aplikacija s mnoštvom mogućnosti.

Kad instaliramo LF Aligner, u mapi other_tools nalaze se programi alignedit.exe i TMX_maker_3.0.exe. Prečace do tih programa korisno je staviti u mapu Mozaik za prevođenje.

Alignedit služi za uređivanje višestupčanih tekstualnih datoteka nastalih poravnavanjem, a TMX_maker za kon-verziju višestupčanih tabulatorom razdvojenih datoteka u standardni TMX format za pohranu translacijske memorije.

Pokretanjem TMX Makera pojavit će se crni prozor.

U ovaj prozor treba dovući datoteku razdvojenu tabula-torom i odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja (redo-slijed jezika i podaci o kreatoru), nakon čega program stva-ra translacijsku memoriju u TMX formatu.

TMX datoteku kasnije možete otvoriti i uređivati i obič-nim tekstualnim editorom.

Olifant (okapi.sourceforge.net/downloads.html)Olifant je program za uređivanje translacijskih memorija.

U početku će vam vjerojatno biti neobično zadavati uvjete filtriranja, no kad se priviknete, uloženi će se trud višestru-ko isplatiti. Na primjer, jedna je korisna opcija označavanja zapisa i filtriranja Duplicate source (case not sensitive). Na slici je prikazana rečenica koja je na hrvatski prevedena na dva različita načina.

Zapisi u translacijskoj memoriji mogu se uređivati izrav-no u tablici, a moguće ih je i brisati. Iako je posljednja ver-zija Olifanta objavljena 2009. godine, radi se o vrlo kori-snom programu čije bi osnove trebao poznavati svaki ad-ministrator translacijskih memorija, a on je kod nas najče-šće sâm prevoditelj.

TMLookup (www.farkastranslations.com/tmlookup.php)TMLookup koristan je alat za pretraživanje velikih višeje-

zičnih translacijskih memorija. Pretraživati se može po jed-nom ili dvama jezicima istovremeno. Napredniji korisnici translacijsku memoriju mogu pretraživati i korištenjem regu-larnih izraza. U bazu podataka koju koristi TMLookup mogu se učitati TMX, Excel i datoteke razdvojene tabulatorom.

Ovim programom može se izvesti (export) cijela baza po-dataka, samo određeni stupci iz baze ili samo rezultat pre-traživanja. Izvozom se dobiva datoteka razdvojena tabula-torom od koje se programom TMX Maker može napraviti TMX memorija.

Notepad++ (notepad-plus-plus.org/)Iako se uporaba moćnih tekstualnih editora obično sma-

tra vještinom koja je potrebna samo razvojnim programe-rima, ta vam vještina često može uštedjeti puno vremena i omogućiti nešto što inače ne biste mogli.

Otvorite li TMX datoteku pomoću programa Notepad++, on će prepoznati da se radi o datoteci pisanoj po pravilima jezika XML i obojit će pojedine dijelove raznim bojama, što uvelike olakšava snalaženje. Na sljedećoj slici možete vidje-ti primjere zapisa.

Ovim programom možete spajati i razdvajati translacijske memorije, raditi globalne zahvate, mijenjati jezik segmena-ta i slično. Vrlo je korisna i naredba za promjenu kodiranja datoteke (problem šđčćž, ANSI, UTF-8, ćirilica...). Posebno bih istaknuo mogućnost Find in files, kojom se neki tekst tra-ži po, primjerice, svim TMX datotekama u nekoj mapi, na-kon čega se jednim klikom miša može pozicionirati na svako mjesto gdje je pronađen traženi tekst. Ovo je od neprocje-njive vrijednosti kad naručitelj za kojeg radimo niz godina promijeni prijevod nekoga ključnog termina.

Ovim se editorom mogu uređivati i pojmovnici zapisani u datotekama razdvojenim tabulatorom, a za takve je dato-teke korisno uključiti prikaz tabulatora i praznina.

ApSIC Xbench (www.xbench.net/index.php/download)Ovaj mali, ali izuzetno koristan program spomenuo sam

već u članku o EH.Txt. Posljednja je besplatna verzija pro-grama ApSIC Xbench 2.9. Za razliku od većine ovdje opisa-nih alata, Xbench je besplatan program, ali nije program otvorenoga koda.

1110 96. BROJ - STUDENI 2017.GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

pošaljete e-poruku na goran.igaly@math.hr.

Pravopisna provjera translacijske memorijeBudući da je pravopisna provjera translacijske memorije

višejezična, ona se provodi posebno za svaki stupac.ApSIC Xbench nudi pravopisnu provjeru za 33 jezika, a

među njima je i hrvatski. Podatke za željeni jezik potrebno je pomoću programa 7zip raspakirati u mapu u kojoj je in-staliran Xbench, nakon čega će se na kartici za provjeru kva-litete (QA) ponuditi opcija pravopisne provjere (Spellcheck).

Provjera parametriziranih dijelova tekstaU tehničkim dokumentima postoje dijelovi koji se mogu

parametrizirati. To su, na primjer, datumi, količine materi-jala, nazivi kemijskih spojeva, slovno-brojčane oznake do-kumenata i slično. Drugim riječima, to su dijelovi teksta koji se mogu brzo i učinkovito pregledati korištenjem odgovara-jućega računalnog programa. U tu svrhu razvili smo vlasti-ti program za provjeru parametriziranih dijelova teksta. U tablici je prikazano nekoliko primjera nepodudaranja izvor-nog i prevedenog teksta koja su se mogla otkriti i ukloniti primjenom spomenutog postupka. Radi uštede prostora na-vodim samo dio naslova u kojemu je pronađena pogreška u datumima, a kompletan se naslov putem CELEX broja može pronaći na EUR-Lexu (eur-lex.europa.eu).

CELEX Engleski Hrvatski

32014D0300COUNCIL DECISION of 15 July 2013 on the conclusion of the ...

ODLUKA VIJEĆA od 20. svibnja 2014. o sklapanju ...

32014D0228Council Decision of 25 November 2013 on theconclusion of ...

Odluka Vijeća od 14. travnja 2014. o sklapanju ...

32014R0464

COMMISSION IMPLEMENTING REGULATION (EU) No 464/2014 of 6 May 2014 derogating from ...

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 464/2014 оd 6. svibnja 2004.o odstupanju od ...

32014R0668Commission Implementing Regulation (EU) No 668/2014 of 13 June 2014 ...

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 668/2014 оd 13. srpnja 2014. ...

Međutim, prateći načine korištenja rječnika, ustanovi-li smo da nitko osim mene ne koristi ni mali dio ponuđenih opcija. Zbog toga smo odlučili bitno pojednostaviti pristup rječniku te napraviti mrežni (web) servis koji samo pruža odgovor na korisnički upit u obliku kratkog i jednostavnog HTML dokumenta. Primjer korištenja navedenog servisa dan je u dijelu o Xbenchu. Budući da je i ovdje riječ o projektu čiji je primarni cilj samoodrživost i poticanje na suradnju, pravo na korištenje navedenog resursa može se, osim pla-ćanjem godišnje pretplate, ostvariti i slanjem novih prijevo-da. Novi se prijevodi šalju u datoteci razdvojenoj tabulato-rom u kojoj mora biti barem 20 zapisa. Primljene prijevode osobno ću pregledati i uvrstiti u rječnik, a svakom ću poši-ljatelju zahvaliti i za svaki novi prijevod produljiti licencu za korištenje servisa za tjedan dana.

Zainteresiranim čitateljima Prevoditelja odlučili smo da-rovati besplatan šestomjesečni pristup ovom servisu. Sve što trebate učiniti jest javiti mi se na e-adresu goran.igaly@math.hr i napisati kojim se sustavom pretraživanja koristite, a ja ću vam objasniti kako podesiti sustav pretraživanja za pristup navedenom mrežnom servisu (npr. IntelliWebSearch ili ApSIC Xbench). Ako je potrebno, modificirat ćemo sadr-žaj rezultirajuće mrežne stranice kako bi se bolje uklopila u okruženje koje koristite.

Strojno prevođenje – Google Translate (translate.google.com)Članak o Mozaiku za prevođenje ne bi bio potpun kad

ne bismo spomenuli i mogućnost strojnog prevođenja. Vjerujem da svi znate za Google Translate i da se njime po-vremeno koristite, a ovdje bih želio spomenuti mogući na-čin korištenja. Osim teksta upisanog u okvir pritiskom na po-veznicu Translate a document, pomoću Google Translatea možete prevoditi i cjelovite dokumente. Najjednostavniji je oblik dokumenta čisti tekst. Na temelju izvornog i preve-denog dokumenta možete napraviti translacijsku memori-ju (ranije spomenuti LF Aligner i ostalo) koja služi kao osno-va za prijevod. Takvu je memoriju korisno označiti oznakom koja umanjuje brojčanu vrijednost postotnog podudaranja (fuzzy match), npr. za 30 %.

Automatski će prijevod u budućnosti zauzimati sve zna-čajnije mjesto u prevođenju, a Google je iskorak u tom smje-ru napravio u studenome 2016., kada je najavio prelazak sa statističkog strojnog prevođenja na strojno prevođenje po-moću neuronskih mreža.

Provjera kvalitetePojam kvalitete općenito označava udovoljavanje nekog

proizvoda unaprijed postavljenim zahtjevima. Kod prijevoda imamo više vrsta zahtjeva: tehnička usklađenost prijevoda s izvornikom (vizualni izgled, oblikovanje, slike, poštovanje zadane duljine teksta), terminološka i stilska usklađenost te udovoljavanje prijevoda pravopisnim i gramatičkim pravili-ma ciljnog jezika. Neke od ovih zahtjeva danas učinkovito provjeravaju računala, dok ostale provjere još uvijek rade ljudi. U Mozaik smo uvrstili alate za pravopisnu provjeru te vlastite alate za terminološku provjeru i provjeru parame-triziranih dijelova teksta. Budući da se radi o vlastitim alati-ma, ovdje ću samo ukratko predstaviti što rade i čemu slu-že. Ako ste zainteresirani za detaljniji opis kojeg alata ili vam je potrebna neka specifična funkcionalnost, molim vas da

Terminološka provjeraPrvu verziju vlastitog alata za terminološku provjeru ra-

zvili smo radi terminološke provjere i usklađivanja prijevo-da oko 150 000 stranica Posebnog izdanja Službenog lista Europske unije tiskanog za potrebe pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Na temelju tog alata napravili smo kasnije Analizator, alat za terminološku provjeru dvojezičnog teksta. Na taj način imamo mogućnost prilagodbe vlastitim potrebama i fine klasifikacije pronađenih terminoloških od-stupanja izvornika u odnosu na prijevod. Zbog toga u ovom članku nisam detaljnije opisivao mogućnosti provjere kvali-tete (QA) pomoću programa Xbench, koji omogućuje odre-đene tehničke provjere te ograničene mogućnosti provjere terminološke usklađenosti prijevoda s izvornikom.

Pokažimo na primjeru proračuna Europske unije za 2015. godinu (CELEX 32015B0339) rezultat takve provjere.

Naziv proračunske stavke 5 0 0 Proceeds from the sale of movable property (supply of goods) preveden je na pet različitih načina.

Prihodi od prodaje pokretne imovine (isporuka robe)

Prihodi od prodaje pokretne imovine (opreme)

Prihodi od prodaje pokretnina (ponuda dobara)

Primici od prodaje pokretne imovine (nabava robe)

Primici od prodaje pokretnina (nabava)

U nazivu stavke, koji se sastoji od svega šest riječi (pro-ceeds, sale, movable, property, supply, goods), imamo ra-zličita rješenja za čak tri naziva:

proceeds >> prihodi / primicimovable property >> pokretna imovina / pokretninesupply of goods >> isporuka robe / ponuda dobara / na-

bava (robe) / oprema.Zainteresiranim prevoditeljima i naručiteljima prijevo-

da nudimo uslugu korištenja Analizatora, a za sve dodat-ne informacije molimo pošaljite e-poruku na goran.igaly@math.hr.

Ujednačenost prijevoda tekstova koji se ponavljajuU tehničkim tekstovima važno je istu stvar uvijek opisi-

vati na isti način, tj. istim riječima. U protivnom čitatelj ima problema s utvrđivanjem radi li se o istoj stvari ili ne. Pritom je vrlo važno pravilno korištenje translacijske memorije jer ako se ona ne koristi pravilno ili se uopće ne koristi, onda se u prijevodu može dogoditi ono što se dogodilo s prijevodom spomenutog proračuna Europske unije za 2015. godinu.

U tom je dokumentu kratak engleski tekst This appro-priation is intended to cover: preveden na hrvatski na 19 različitih načina.

Cilj ovih odobrenih sredstava je pokriti:

Cilj ovih proračunskih sredstava je pokriti:

Iz ovih odobrenih sredstava pokrivaju se:

Ova odobrena sredstva namijenjena su financiranju:

Ova odobrena sredstva namijenjena su pokrivanje troškova:

Ova odobrena sredstva namijenjena su pokrivanju:

Ova odobrena sredstva namijenjena su pokrivanju sljedećeg:

Ova odobrena sredstva namijenjena su pokrivanju troškova:

Ova odobrena sredstva namijenjena su pokrivanju:

Ova odobrena sredstva namijenjena su za:

Ova odobrena sredstva namijenjena su:

Ova odobrena sredstva namijenjnena su pokrivanju:

Ova odobrena sredstva pokrivaju:

Ova sredstva namijenjena su pokrivanju troškova:

Ova sredstva namijenjena su pokrivanju:

Ova sredstva namijenjena su za pokrivanje:

Ova su odobrena sredstva namijenjena:

Ovim se odobrenim sredstvima pokrivaju:

Ovim sredstvima pokriva se sljedeće:

Osim što ovaj prijevod ne bi prošao provjeru usklađe-nosti, ne bi prošao ni pravopisnu provjeru. Za vježbu oštrog oka, pravopisnu pogrešku u jednom od hrvatskih prijevoda pronađite sami!

Sve navedene pogreške mogle su se izbjeći pravilnom uporabom alata opisanih u ovom članku.

Jesu li prevoditelji ti koji moraju ukazivati na ovakve po-greške i smiju li se u dokumentu kojim se raspoređuje 160 milijardi eura pojavljivati ovakve nekonzistentnosti? To je tema za neku drugu raspravu.

CELEX Engleski Hrvatski

32014D0300COUNCIL DECISION of 15 July 2013 on the conclusion of the ...

ODLUKA VIJEĆA od 20. svibnja 2014. o sklapanju ...

32014D0228Council Decision of 25 November 2013 on theconclusion of ...

Odluka Vijeća od 14. travnja 2014. o sklapanju ...

32014R0464

COMMISSION IMPLEMENTING REGULATION (EU) No 464/2014 of 6 May 2014 derogating from ...

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 464/2014 оd 6. svibnja 2004.o odstupanju od ...

32014R0668Commission Implementing Regulation (EU) No 668/2014 of 13 June 2014 ...

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 668/2014 оd 13. srpnja 2014. ...

1396. BROJ - STUDENI 2017.12 GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

9. Na koje probleme nailaze mladi „pismenjaci“?Mislim da tu postoji očiti nedostatak u odnosu na starije

kolegice i kolege. Mladi prevoditelji nemaju toliko iskustva, profesionalnog i životnog. No to ne mora biti velika prepre-ka. To samo znači da mladi prevoditelji, u koje se ubrajam i ja, moraju puno više vremena i truda uložiti u istraživački rad. Prevoditelj koji se dvadeset godina specijalizirao za neko područje uložit će možda dvadeset posto vremena koje će nama trebati da dostignemo istu razinu kvalitete. No, po-navljam, mladi prevoditelji jednostavno moraju biti spremni uložiti više rada i truda. Ali jedino se tako i stječe iskustvo.

10. Koji su vam planovi za budućnost?Htjele bismo jednoga dana imati vlastiti poslovni prostor

gdje možemo raditi i primati klijente. Osim toga, htjele bi-smo ojačati svoju poziciju na tržištu, ali i općenito poziciju prevoditelja, kako bi se oni počeli ozbiljno cijeniti, a ne do-življavati kao bespotreban trošak, a prevođenje kao usluga koju bi svatko mogao pružiti. Naravno, potrebno je i reguli-rati samo tržište za naše zanimanje. Voljela bih sudjelovati u poboljšanju pozicije prevoditelja. Imala sam ideju o pokre-tanju okruglih stolova koje bi organizirali sami prevoditelji za sebe i svoje kolege. Radilo bi se o neformalnim sastanci-ma gdje bi se diskutiralo o određenim temama, poput pro-blemâ naše struke, te bi se razmjenjivala iskustva. Tako bi-smo mogli pronaći rješenja za probleme našeg zanimanja, a i širili bismo mreže poznanstava.

11. Što biste savjetovali mladim studentima prevo-diteljskog smjera? Posebno mladim germanisticama i germanistima?

Generalno bih savjetovala da već za vrijeme studija osluškuju sebe i pokušaju doznati koja ih područja poseb-no zanimaju, je li to možda autoindustrija, botanika, zašti-ta na radu… Ako već imaju neki hobi, mogu se pozabaviti istraživanjem i čitanjem literature na tu temu, širiti svoj vo-kabular i znanje, kako bi mogli postati profesionalci za pre-vođenje iz tog područja. U početku svi sve prihvaćaju i svi sve rade. No smatram da nema nikakve budućnosti u tome da jedan prevoditelj pokriva što više područja, niti bi se to trebalo tražiti, već bi sam prevoditelj trebao moći odrediti koja ga područja zanimaju i na njima izgraditi svoje znanje. Još bih savjetovala da ipak trebaju ostati realni i biti svjesni da će biti teških, kritičnih, ali i dobrih razdoblja i da se kao prevoditelji neće odmah obogatiti, ali to nije nešto što bi ih trebalo demotivirati. Germanistima bih posebno savjeto-vala da za vrijeme studija što više borave u zemljama nje-mačkoga govornog područja, idu na izlete, makar i u vlasti-toj organizaciji. Također bih preporučila izradu profila na stranici XING, koja je poput LinkedIna, ali je vrlo popularna na njemačkom govornom području. Stranica vam nudi mo-gućnost da vas klijenti sami pronađu te da razvijete uspješ-nu poslovnu suradnju.

http://contexta-translations.com/Annamaria Pauković, studentica modula pismeno pre-

vođenje Diplomskog studija germanistike Juraj Bezuh, student modula usmeno prevođenje

Diplomskog studija germanistike

Mislim da je važno da postoji zdrava konkurencija, da nema nepoštenog tržišnog natjecanja, krađe klijenata, dakle treba se očuvati korektan odnos. Primjerice, kada sama ne mogu odraditi posao, neću ga prihvatiti jer mi je važno da mogu stajati iza prijevoda i da je klijent zadovoljan rezultatom. U takvim situacijama uvijek ću rado preporučiti kolege prevo-ditelje za koje znam da će posao kvalitetno odraditi.

6. Kako smatrate da vas je studij na Filozofskom fakul-tetu u Zagrebu pripremio na ovaj posao?

Kao prevoditelja moram reći da me vrlo dobro pripremio. Završila sam diplomski studij na modulu za usmeno prevo-đenje i meni je taj studij zaista bio izvrstan – odlično orga-niziran te je omogućio praktičnu primjenu svega naučenog. Da postoji mogućnost, ponovila bih te dvije godine jer je to zanimanje u kojem nalazim veliko zadovoljstvo. No fakultet me nije mogao pripremiti na to kako mogu unovčiti svoje znanje na tržištu rada. Ovaj dio ipak najviše ovisi o nama sa-mima, o našem trudu.

7. Koji vas dio posla najviše veseli?Najljepši mi je osjećaj na svijetu kada uspješno odradim

angažman, izađem iz kabine i netko mi zahvali i daje do zna-nja da sam dobro odradila svoj posao. To mi je „Glück pur“ i nekada mi više znači nego sama zarada. Jako volim ići i na razne edukacije, usavršavanja i tečajeve. Mislim da se uvi-jek može nešto novo naučiti o vlastitom, a i stranom jeziku, o CAT alatima… Morate prepoznati gdje su vaše slabosti ili koji su vam interesi, odnosno u što želite uložiti vrijeme i no-vac. Postoji mnogo prilika za usavršavanje. Kao početnika vas možda mogu obeshrabriti cijene takvih edukacija, međutim u posljednje se vrijeme sve češće nude i besplatne edukaci-je u obliku webinara. Organizacija je najvažnija.

8. S kojim se problemima suočavaju mladi usmeni prevoditelji?

Nakon završetka studija nije jednostavno doći do poslova. Jasno, na tržištu je puno manje usmenih od pismenih prevo-ditelja i postoji određena potražnja. No kada klijenti jedanput zaposle usmenog prevoditelja, obično ga i dalje angažiraju, stoga je teško upasti u tu „mrežu“. Važno je upoznati ljude koji se time bave i da oni čuju za vas. Također je važno zna-ti procijeniti vlastite mogućnosti i znanje prije preuzimanja angažmana. Ako dobijete priliku za usmeno prevođenje na nekom skupu gdje ćete prevoditi za vrlo važne uzvanike, mo-rate razmisliti jeste li u tom trenutku spremni odraditi to bez velike treme na razini kakva se očekuje na takvom događaju.

Plavi ured nudi besplatna savjetovanja o poslovanju te kroz različite seminare educira poduzetnike. Tako smo doznale i za bespovratna poticajna sredstva Grada Zagreba, koja smo na kraju i dobile te pomoću njih nabavile, između ostalog, opremu, softvere i stručne rječnike. Ako želite voditi svoju tvrtku ili obrt, zapravo je najvažnije znati dobro kalkulirati, što možda nama s Filozofskog fakulteta nije baš prirodno. Morate neprestano voditi evidenciju o troškovima i priho-dima kako se ne biste našli u nezgodnoj situaciji. Mogu reći da prevođenje čini samo šezdeset posto moga posla, a če-trdeset posto zapravo su razni administrativni poslovi. Što se tiče klijenata, članstvo u prevoditeljskim društvima može vam pomoći da vas klijenti lakše pronađu pomoću katalo-ga prevoditelja.

3. Je li vam bilo teško pronaći posao nakon fakulteta?Srećom, nisam imala problema. Prvi sam posao dobila na

temelju preporuke. Jako su važna poznanstva i da ljudi znaju čime se bavite kako bi vas se odmah mogli sjetiti. Mislim da generalno germanistima nije problem pronaći posao, pogo-tovo zato što smo već nekoliko godina u Europskoj uniji. To je dovelo do intenziviranja odnosa između njemačkoga govor-nog područja i Hrvatske. Mnogo se njemačkih tvrtki nasta-njuje u Hrvatskoj, zbog čega se sa znanjem njemačkog jezika zaista može raditi u raznim odjelima gdje nije nužno imati tehničko ili ekonomsko obrazovanje. Dakle, startna pozici-ja može se pronaći u raznim strukama. Treba biti snalažljiv i pratiti tržište. Naravno, potrebno je i dodatno se usavršavati.

4. Kako nalazite prve klijente kao mlad ured?Preporuke su ključne. Osim toga, važno je prije samog

osnivanja proširiti glas među svim prijateljima i poznanici-ma, a vrlo su korisne i društvene mreže. Što ste prisutniji na internetu, to vas se lakše može pronaći. Za uspješno vođe-nje prevoditeljskog ureda potrebno je imati profil na druš-tvenim mrežama te profesionalno izrađenu web-stranicu. Kod stranih klijenata to ostavlja vrlo dobar dojam, a oni vas onda dalje mogu preporučiti. Preporuke, ponavljam, mno-go znače jer je prevođenje usluga kod koje je kvaliteta vrlo važna, jer će vas zadovoljan klijent koji je prepoznao kvali-tetu uvijek rado dalje preporučiti. Ključno je njegovati mre-žu poznanika – ne smijete živjeti u sjeni jer će tako količina posla ovisiti isključivo o sreći.

5. Kakav je vaš odnos s drugim agencijama i prevoditeljima?

Često upoznajem predstavnike drugih prevoditeljskih agencija na raznim sjednicama ili skupovima i onda razmje-njujemo iskustva i raspravljamo o zajedničkim problemima.

Anamarie Lukač direktorica je pre-voditeljskog ureda CONTEXTA prije-vodi j. d. o. o., koji već godinu dana uspješno posluje u Hrvatskoj. Tri godi-ne nakon završenog studija usmenog prevođenja na Odsjeku za germani-stiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Anamarie je otvorila prevoditeljski ured s kolegicom i voditeljicom ureda Nikolinom Penava. Njihov ured nudi usluge usmenog i pismenog prevođe-nja, lekture, redakture, individualne poduke, a Anamarie radi i kao sudski tumač. Prvenstveno prevode za nje-mačko govorno tržište, no u svojoj po-nudi ističu i slovenski, bugarski i en-gleski jezik.

1. Kako ste se odlučili otvoriti pre-voditeljski ured samo tri godine na-kon završetka studija?

Pred kraj studija dobila sam prili-ku raditi u Njemačkoj kao referentica u odjelu nabave i prodaje u tokarskoj industriji. Naučila sam kako ispostav-ljati račune te komunicirati s klijenti-ma. Neko sam vrijeme bila zadovoljna time, no shvatila sam da to nije posao koji bih htjela raditi. Odlučila sam da je došlo vrijeme za promjenu i nekako se spontano rodila ideja između mene i poslovne partnerice, koja je ujedno i moja jako dobra prijateljica, da zajed-no otvorimo tvrtku, što do danas ni-smo požalile.

2. Je li vas bilo strah otvoriti vla-stiti ured?

Naravno, kolegica i ja imale smo određeni strah na početku. Nismo znale hoće li biti dovoljno klijenata i znale smo kakva je situacija u drža-vi, ali vjerovale smo u svoje znanje. Provele smo nekoliko mjeseci istražu-jući koji bi nam oblik poslovanja odgo-varao. Adresa na koju smo se obratili za pomoć i koju mogu preporučiti jest Plavi ured grada Zagreba namijenjen budućim i postojećim poduzetnicima.

MLADI PREVODITELJI - PODUZETNICIStart-up prevoditelji

dr. sc. Monika Blagus

1514 96. BROJ - STUDENI 2017.GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

Vodič objavljen na Facebook stranici Zajednice za prevoditeljstvo pri HGK, Zagreb

KAKO POSTATI SAMOSTALAN PREVODITELJ?

Prevoditelj: tko je on i što ga čini prevoditeljem? O tome možemo na dugo i na široko raspravljati: da li to je obrazovanje, da li je to dugogodiš-nja praksa bavljenja strukom, bez ob-zira na polazne kvalifikacije, da li su to ljudi koji to čine povremeno, stalno ili zapravo žive od toga? I tu dolazimo do ključnog trenutka: bez obzira kako smo postali prevoditelji, kako živjeti od prevođenja? Hoćemo li se time baviti u slobodno vrijeme, jer nam prevođenje nekih vrsta tekstova predstavlja izazov, povezano je s nekim našim aktivnosti-ma ili hobijima, predstavlja nam dodat-nu afirmaciju ili nešto slično. Hoćemo li se odvažiti na samostalni rad, zaposli-ti sami sebe, okušati sreću na tržištu? Ovo je pitanje koje nam postavljaju i mladi i iskusniji kolege i kolegice, o nje-mu smo u ZZP-u više puta diskutirali, te je tako i nastala ideja da uz pomoć ne-koga tko se razumije kako u pravni tako i praktični aspekt ovog pitanja, objavi-mo brošuru koja bi pomogla kolegama i kolegicama koji se odlučuju na osa-mostaljenje. Kolegice iz Društva sud-skih tumača i prevoditelja predložile su suradnju s njihovom knjigovotkinjom, gospođom Marijanom Horvatinović, koja se već dugo druži s prevoditeljima u teoriji i praksi, te nam se stoga učinila pravom osobom da joj se obratimo za pomoć i suradnju. I evo, njenom ljuba-znošću i uloženim naporom, iz te je su-radnje nastao i ovaj vodič, koju su zatim članice Vijeća ZZP-a (Bojana Lipovšćak, Marija Mrčela, Vesna Kaniški i Vesna Kudumija) „with concerted efforts“ išči-tavale, redigirale i „isporučile“ u sa-dašnjem obliku. Obzirom da živimo u okruženju gdje se zakonski okvir, propi-si i odredbe vrlo često i brzo mijenjaju, ovaj vodič ne treba smatrati finalnim proizvodom: on će se mijenjati i nudi-ti nove informacije, nadamo se što je moguće više u koraku s promjenama u okruženju u kojem prevoditelji žive i rade. Dakle, ovaj je vodič neka vrsta

putokaza, jedan vid „znakova pored puta“ i nadamo se da će uistinu biti od pomoći svim kolegicama i kolegama koji razmišljaju o osamostaljenju i odluče se na plivanje u „slo-bodnim vodama i brzacima“ prevoditeljstva.

U vodiču su razmotreni osnovni oblici samostalnog rada prevoditelja u našoj zemlji, odnosno mogućnosti koje pruža aktualni zakonski okvir u Republici Hrvatskoj: obrt, društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), jednostavno druš-tvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) ili samostalno zanimanje, te navedeno na što obratiti pažnju ako radi-mo na ugovor o djelu, ili ako kolege ili kolegice u mirovini odluče povremeno i dalje prevoditi. Naglasak je stavljen na bitne razlike i obveze koje proizlaze iz različitih oblika samostalnog rada. Naime, o obliku rada koji odaberete ovisit će i vaše poslovanje, te obveze prema državi i druga davanja. Stoga je važno dobro razmisliti prije no što oda-berete oblik samostalnog rada, jer se tu u korelaciji nala-ze kako vaši osobni uvjeti, tako i oni poslovni te, jedno-stavno rečeno, stvarno okruženje u kojem ćete raditi pa se prije donošenja odluke treba svakako posavjetovati sa stručnjakom te pročitati relevantne odredbe Općeg pore-znog zakona, Zakona o obrtu, Zakona o obveznim odnosi-ma i Zakona o porezu na dohodak. Kada se osamostalite, vi ste kao poduzetnik ili poduzetnica osobno odgovorni za svoj posao i sve obveze koje iz njega proizlaze (kao na primjer poreze i doprinose). Nemojte ispustiti iz vida da i kada ne ostvarujete neki prihod svoje obaveze morate podmirivati u propisanim rokovima i iznosima, te je upra-vo zbog toga jako važno posavjetovati se s knjigovođom i prikupiti unaprijed što veći broj informacija o željenom obliku samostalnog rada, odnosno steći uvid u prednosti ali nažalost i, ako smijem reći, nedostatke koje svaki oblik rada, obzirom na svoju prirodu, ima.

No, ako ste se odlučili za određeni oblik samostalnog rada i nakon nekog vremena uvidjeli da to ipak nije bio naj-bolji odabir, ili su se jednostavno promijenile neke osobne okolnosti ili situacija na tržištu, ili najjednostavnije reče-no, taj vam oblik rada nije više isplativ, zakon vam dopušta promjenu oblika samostalnog rada. Dakle, prvotna odlu-ka i odabir nisu nešto što se ne može kasnije promijeniti.

Dakle, osamostaliti se možete tako da otvorite obrt, koji je prilično fleksibilni oblik, jer ga možete otvoriti i ako ste i dalje u radnom odnosu, dakle isti ne morate nužno prekinuti. Prednost je da utvrdite kroz izvjesno razdoblje, da li vam to uopće odgovara i možete li ostvariti priho-de potrebne za život. Možete otvoriti i paušalni obrt, što znači da po proteku poslovne godine plaćate paušalni po-rez u fiksnom iznosu no ne morate voditi knjige već samo evidenciju primitaka i izdataka. Preduvjeti koje morate

Vesna Kudumija

ispuniti za otvaranje paušalnog obrta je da niste u susta-vu PDV-a te da vam godišnji prihodi ne prelaze iznos od kn 230.000,00 (ovaj iznos određuje Ministarstvo financija i podložan je izmjeni). Za dozvole za otvaranje obrta prevo-ditelj se treba se obratiti Gradskom uredu za gospodarstvo u svom prebivalištu. Ishođenje dozvole za otvaranje obrta nije komplicirano i nije skupo, no morate voditi knjige (da-kle angažirati knjigovođu) te znati da kao vlasnik obrta od-govarate za obveze koje proizlaze iz vašeg poslovanja svom svojom imovinom; naime obrt je fizička osoba za razliku od društva s ograničenom odgovornošću, koje je pravna osoba i ima drugi zakonski tretman. Društvo s ograničenom odgo-vornošću (d.o.o.) odgovara za svoje obveze samo do visine vlastitog temeljnog kapitala u minimalnom iznosu od kn 20.000,00. No, postoji i tu povoljnija varijanta: za iznos od kn 10,00 možete osnovati jednostavno društvo s ograniče-nom odgovornošću (j.d.o.o.). Društvo s ograničenom od-govornošću osnivate kod javnog bilježnika te se ono upisu-je u Sudski registar trgovačkog suda, dobije svoj OIB i mora imati direktora. Vlasnik društva može biti i njegov direktor ili na tu funkciju može postaviti nekog drugog. Sve osobe zaposlene u društvu moraju imati ugovor o radu sklopljen s tim društvom, dakle i vlasnik ako obnaša funkciju direk-tora. Rad društva kao i zapošljavanje u istom strogo su re-gulirani zakonskim propisima. I u tom obliku morate imati

knjigovođu, podmirivati svoje obveze prema državi i prema svojim radnicima, a društvo može prestati s radom otvara-njem stečajnom postupka. Prema novijim zakonskim propi-sima, i d.o.o. može biti paušalni porezni obveznik. Ukoliko ne želite niti obrt niti d.o.o., možete registrirati samostal-nu djelatnost: jednostavno to zatražite u gradskom uredu za gospodarstvo u mjestu svog prebivališta, nemate zapo-slenike niti obvezu vođenja knjiga. Ovo je prihvatljiv oblik i za kolege koji se u mirovini žele nastaviti baviti svojom pro-fesijom, a da im se pri tome ne obustavlja isplata mirovi-ne. Ukoliko se prevođenjem bavite samo povremeno ili pri-vremeno, rješenje je sklapanje ugovora o djelu ili autorskog ugovora s naručiteljem.

Dakle, ukoliko se želite osamostaliti, pročitajte naš vodič, no ponavljam, on je samo putokaz a ne priručnik. Obzirom da živimo u zemlji koja ima vrlo dinamični zakonski okvir – dakle izmjene i promjene su vrlo česte - treba se prethodno dobro informirati no i kada jednom odaberete oblik osamo-staljenja, ne znači da u njemu morate ostati: vaše će vam po-slovanje biti najbolji pokazatelj da li je taj oblik za vas ispla-tiv ili trebate razmisliti o promjeni.

Sretan vam put ka osamostaljenju! I da ne zaboravim: sve vaše primjedbe i komentari do-

brodošli su, tako ćete nam pomoći da održavamo aktualnost našeg vodiča za osamostaljenje prevoditelja.

1716 96. BROJ - STUDENI 2017.GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

Kako sintaksa podsvjesno i učinkovito djeluje na jezik

Janka Doranić

ŠTO JE ZAJEDNIČKO BILLA KARTICI I DAILY RESTU?

i relativno velika proširenost amaterskog prevođenja jer pri-lično velik broj ljudi ipak kako-tako vlada engleskim jezikom, pa prevode posve nesvjesni brojnih pitfallsa u koje mogu upasti.3 A amateri prevoditelji najčešće se niti ne zapitaju „kako se to kod nas/u hrvatskome/u ciljnom jeziku kaže“, već su zadovoljni nekvalitetnim, polovičnim rješenjima. No, pre-stiž engleskog jezika u današnje je doba snažan pa je takvo i njegovo djelovanje, a površnost proširena. Svijet je pove-zan više nego ikad, razlike se brišu, ali svijest o postojanju određenog problema već je prvi korak ka njegovu rješava-nju. Zato je podizanje svijesti o tome važno.

E, sad, mislili biste možda da je kod tako snažnog utjeca-ja engleskoga na hrvatski jezik snažno i prošireno kvalitet-no znanje engleskog. But no! Tako neki dan iz tramvaja či-tam natpis na jednom od hostela – što sve nude, pa i daily rest. Kako je poznato da hoteli i hosteli osim noćenja nude i dnevni odmor, može se pogoditi da je TO ono što je pisac želio reći. Ali nije! Jer na njegovu nesreću, daily u englesko-me NE znači „dnevni“ (nego svakodnevni), a prevođenje baš i nije moguće po srednjovjekovnom postupku riječ-za-riječ (metoda: gibanica = moving cake i tome slično). Prevođenje je, usprkos drukčijem mišljenju mnogih, složen i zahtjevan posao koji iziskuje veliko znanje. No, pisac je na taj daily do-šao zato što je za hrvatski jezik normalno da se takva sin-tagma tvori od pridjeva + imenice, stoga je, mehanički pri-mijenivši hrvatski sintaktički postupak, došao u slijepu uli-cu jer se u toj jezičnoj ulici vozi jednosmjerno ili, lingvistič-ki rečeno, „parovi prijevodnih ekvivalenata nisu dvosmjer-ni“. Jednako kako postupak compouninga, nizanja imenica, nije dobro primijeniti na hrvatski, tako se i hrvatsko spaja-nje pridjeva s imenicom ne može (uvijek) primijeniti na en-gleski jezik. Drugi jezik, drugi običaji!

Također s užasom slušam na jednoj od televizija da su studenti u Cambridgeu kroz prozor bacili piano „jer je to tradicija“. Novinarka blaženoga osmijeha nekoliko puta

ponavlja vijest o bacanju piana, očito posve nesvjesna či-njenice da se dotični instrument u hrvatskome zove glaso-vir ili pianino. Ali, kako svatko misli da „zna engleski“ i pod-cjenjuje prevođenje – rezultati su ovakvi kakvi jesu. Sancta simplicitas...

I na kraju, ali ne i manje važno (last but not least), prem-da nije neposredna tema ovoga članka, ne mogu ne spo-menuti još nekoliko primjera neprikladne i nepromišljene upotrebe doslovnih prijevoda: „prijelomna vijest“ – za vijest koja je upravo stigla. Da, breaking news je baš spretno jer je kratko, ali nažalost, u hrvatskome to ne znači to… Zatim: do sada smo obično „prali zube“, ali od nedavno smo ih po-čeli „četkati“?! (to brush teeth). Do sada su se u hrvatskom četkali šeširi, sagovi, tapecirani namještaj, kućni ljubimci jer imaju dlaku… Jedino ako je novo da zubi imaju dlake, pa ih treba – četkati? O bombardiranju s „ikad“ ne želim ni trošiti riječi, jer se može opisati jedino s disgusting, ali znate li da imamo i „kazalište koje čini razliku“? Da, znam da je fraza to make a difference teška za prijevod, ali prevođenje nije posao za amatere. Osim toga, čuje se i „dobro je za tebe“ (it’good / bad for you) u smislu „škodi/koristi“ te razne dru-ge nespretnosti.

I što na kraju zaključiti? Površan rad daje površ-ne rezultate, kao i kod svakog drugog posla. Prevođenje je posao koji iziskuje temeljito poznavanje i izvornog i ciljnog jezika, a poznavanje znači razumijevanje značenja u izvor-nom i njegovo izražavanje u ciljnom jeziku, ali sukladno nor-mama i duhu toga jezika. Doslovno preslikavanje struktura izvornog jezika u ciljnom, kršenje je ovog zadnjeg uvjeta, a upravo je baš to što nam daje „limun pitu“ i „čini razliku“, moji amateri. Treba biti svjestan da, osim pojedinih stranih riječi koje su lako prepoznatljive, postoji i manje vidljiv, ali baš zato snažan utjecaj stranog jezika na sintaktičkoj razini. Svijest o tome je i prvi korak na putu izlječenja.

Koliko god točna bila upozorenja koja se povremeno čuju kako nam je jezik ugrožen nekritičkim prihvaćanjem stranih riječi, toliko smatram da znat-no veća ugroza prijeti od nekritičkog prihvaćanja stranih sintaktičkih mode-la jer oni djeluju podsvjesno. Povezani s neznanjem i amaterizmom, u današ-nje doba sveprisutnih medija, za jezik tvore ubitačnu kombinaciju.

A evo o čemu se radi: svatko iole pi-smen prepoznat će riječi stranog pori-jekla (a pretežno su to engleske) i biti u stanju (valjda?) razumjeti da se umje-sto njih mogu upotrebljavati one hr-vatskog porijekla1 (stage, outsourcing, spin off, roll up itd.) ili da se bar treba težiti stvaranju novih hrvatskih naziva, a ne samo preuzimati posuđenice, što je u biti linija manjeg otpora. Osim ako netko ne radi u marketingu jer su tamo svi netom stigli s Madison Avenue pa se diče jako cool titulama account exe-cutivea ili creative directora, smatraju da znaju engleski i, but of course, hr-vatski, a angažiranje lektora i kroatista je bacanje novaca i gubljenje vreme-na, pa onda jezične nakarade krenu u kampanju diljem Hrvatske, a dio toga će se nažalost i prihvatiti. No, navedeno je stvar duhovne lijenosti ili nekih dru-gih motiva, ali problem bude pretežno na još nižoj, leksičkoj razini pa je rela-tivno vidljiv i prepoznatljiv prosječnom govorniku hrvatskoga jezika.

Međutim, tek će manjina prepozna-ti kao pogrešno ili znati objasniti zašto nije dobro reći „limun pita“, „Škoda ser-vis“, „Konzum/Diners/American/Billa kartica“, „Dove razlika“ ili „Lipton čaj“ Da ne spominjem „moja-najbolja-sri-jeda-cipele“! Nesvjesnim grešnicima treba objasniti da je to pogrešno jer ne govorimo: „Hrvatska jezik“, „krava sir“, „godina odmor“, „škola sat“... jer

1 Ne bismo sada ulazili u slučajeve kada jedna od njih specijalizira značenje, pa prestaju biti sinonimi, jer to je pojava koju ne smatramo negativnom.

su u svim tim primjerima prvi i drugi član izraza u odre-đenim međusobnim odnosima – prvi član izraza opisuje neko svojstvo drugoga. Da, čudno nam zvuči Konzumova kartica ili servis automobila Škoda, pita s limunom, ali to je ispravan način izražavanja tih značenja u hrvatskome jeziku. Što je uzrok takvoj poplavi mehaničkog preuzima-nja sintakse stranog jezika? Uzrok takvoj poplavi imenica u apoziciji mogla bi biti konciznost izražavanja (kraće je!) popraćena nekom nevoljkošću (a uzrokovana neznanjem) tvorbe pridjeva ili genitiva – što daje dulji izraz (servis au-tomobila Škoda, kartica trgovine Konzum, kartica društva Diners – kako vam to zvuči?), pa se tako kraći, koncizniji termin upotrebom uvriježi. A uvriježenost je snažan me-hanizam koji djeluje u jeziku i gotovo ga je nemoguće raz-vrgnuti, upravo poput kotača povijesti koji se ne može vra-titi unazad, tako da će mnoštvo tih, da se moderno izra-zim, bad Croatian izraza, nažalost ostati. (Što ih još uvijek ne čini pravilnima, već samo prihvaćenima.)

Navedeni način tvorbe takve sintagme u engleskome se jeziku naziva compounding i redovan je i ispravan sin-taktičko-gramatički postupak, pri čemu treba znati, a kod prevođenja uvijek imati na umu, da je u duljim nizovima ona zadnja imenica desno nositelj značenja, a sve lijevo od nje su joj pridjevi koji je pobliže označuju. No, engleski je jezik sa zanemarivom količinom (gotovo i bez) infleksije, pa je takav postupak moguć, uobičajen i pravilan. Uvijek mi kao primjer na pamet pada naslov Dylanove pjesme Leopad Skin Pill Box Hat – a tu se radi o ŠEŠIRU, koji je po-bliže označen četirima predstojećim mu imenicama. Ljude to zbunjuje jer, zaboga, piše se i čita zdesna na lijevo (u je-zicima za koje dajem primjere), a onda treba shvatiti da se neko značenje razrješava u obrnutom smjeru. U njemačko-me su to one duge riječi koje negermaniste zbunjuju, pa i nasmijavanju (npr. Kreuzschlitzschraubenzieher), ali logika postupka je ista, pa se i prijevod razrješava na isti način.

Hrvatski, dakle, da ponovimo navedene primjere, za izricanje posvojnih ili opisnih odnosa traži pridjeve, geni-tiv ili prijedlog „od“. Zato imamo „hrvatski jezik“, „školski sat“, „pitu od sira“, „kravlji sir“, „dnevni ili godišnji odmor“ ili, u kompliciranijem slučaju, niz – „staklo vratašca kuhinj-skog ormarića“ – gdje se međusobni odnosi pojmova izra-žavaju i genitivima i pridjevom. No, u nekom čudnom, na-zovimo ga, kontrapostupku i vjerojatno slijedom analogi-je, dobivamo pak „podatkovnu karticu“ i „bančin dopis“, što je ipak bolje nego Zagreb film festival, što je doslovno preuzimanje engleske sintakse.2 Možda je jedan od uzroka

2 ...jer bi trebalo glasiti: ili zagrebački filmski, ili zagrebački festival filma.

Razlika između “complete” and “finished”

The director of the conference issued this challenge: “Some say there is no diffe-rence between the words complete and finished. Please explain the difference betwe-en complete and finished in a way that is easy to understand.”

This was the man’s astute answer: “When you marry the right woman, you are COMPLETE. But, when you marry the wrong woman, you are FINISHED. And when the right one catches you with the wrong one, you are COMPLETELY FINISHED!”

His answer was received with a standing ovation lasting over five minutes!

1918 96. BROJ - STUDENI 2017.GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

prof. dr. sc. Mladen Andrassy

DIZALICA TOPLINE, TOPLINSKA PUMPA ILI TOPLINSKA CRPKA?

TERMINOLOŠKO PITANJE

Upravo na tom segmentu struka treba dati pravorijek. Šulek izbjegava preuzeti izraz pumpa, a nudi tada uvriježene (npr. u vatrogastvu) smrk i cmrk te tvori vjerojatno nove: sisa-lo i sisaljka.Važno je upozoriti da i rječničko tumačenje poj-ma crpiti ukazuje na činjenicu da se pri tome radi o izvla-čenju tekućina, pri čemu se očito misli na kapljevine (naf-tu, vodu).

Što kaže struka? Pumpa, odnosno crpka je radni stroj ili uređaj za transport kapljevina kojim se savladava razli-ka tlaka koja postoji između tlačne i usisne strane. Tlak na tlačnoj strani je pri tome teorijski neograničen, no u praksi je ograničen, ako ničim dugime, onda čvrstoćom materija-la. Na usisnoj strani je tlak, međutim, itekako ograničen jer, ako postane niži od tlaka zasićenja za zadanu temperaturu

kapljevine, dolazi do isparavanja, pucanja stupca i prekida dobave. To je, npr. razlog zašto crpka za vodu ne može ni teorijski izvlačiti vodu iz dubine veće od 10 m. Upravo zbog toga nije dobro riječ pumpa zamijeniti riječju crpka. Naime, nisu sve pumpe (za vodu ili bilo koju drugu kapljevinu) crp-ke. Pumpe mogu savladavati veće razlike tlakova od crpki.Stoga hrvatskom tehničkom nazivlju treba ostaviti bogatstvo i koristiti se svim trima izrazima: pumpa, crpka i sisaljka, s time da su sve sisaljke i crpke pumpe, a obrnuto ne vrijedi. Usput treba reći da naziv sisaljka prvenstveno treba pridru-živati pumpama bez pokretnih dijelova, npr. za mlaznu va-kuumsku sisaljkuili ejektor.

Izvor: Osnove primjena Dizalica toplineje prof. Bošnjaković, koji je u svojim radovima iznimnu pa-žnju posvećivao jeziku i jasnoći izričaja, izbjegao doslovni prijevod njemačkog uzora, a dao mu primjereniji logički i tehnički smisao. Najbolji hrvatski tehnički rječnik, ‘Tehnički rječnik’ Vlatka DAPCA (Tehnička knjiga, Zagreb, 1969), pri-hvaća rješenje prof. Bošnjakovića i navodi samo: ‘Warme-pumpe – dizalica topline’ i obrnuto. Što se jezika tiče, čuli su se prigovori na konstrukciju s genitivom koju u hrvat-skom jeziku treba izbjegavati. To međutim, nije strogo ni apsolutno pravilo, a u ovom se slučaju ono ne smije pri-mijeniti. Kako je, naime već rečeno, toplinska pumpa pa tada ni toplinska dizalica ne ukazuju na uređaj za pumpa-nje ili dizanje topline, već na onaj koji radi pomoću topline. Korištenjem naziva dizalica topline obogaćuje se hrvatsko tehničko nazivlje potpuno specifičnim terminom, različi-tim od svih drugih jezika (ruski: teplovoi nasos, francuski: pompe de chaleur, španjolski: bomba de calor, slovenski: toplotna črpalka, srpski: toplotna pumpa itd). Možda će netko reći da ti nazivi upravo opravdavaju korištenje termi-na toplinska pumpa, odnosnotoplinska crpka, no s obzirom na sve spomenuto, dizalicu topline valja smatrati mnogo boljim jezičnim i stručnim rješenjem i u uporabi mu dati prednost predtoplinskom pumpom ili toplinskom crpkom.

Iznesena rasprava nameće osvrt na još jedno jezično pi-tanje, a to je dilema: pumpailicrpka. Do nje je, vjerojatno, došlo otkako se hrvatski jezik nastoji osloboditi tuđica svih vrsta. To je nastojanje dakako hvalevrijedno, no ne treba s njime pretjeravati ili (što je još gore) činiti prisilu. Hrvatski se jezik može podičiti mnogim originalnim stručnim termi-nima, ponajprije zahvaljujući radu Bogoslava ŠULEKA, ali i kasnijim vrsnim jezikoslovcima i jezikotvorcima. Oni su hrvatskom jeziku podarili obilje novih riječi i time ga obo-gatili pa bi to bogatstvo trebalo čuvati, a ne jednom do-brom riječju, pa makar bila i tuđica, istiskivati drugu, a ta-kav je slučaj, kako se čini, upravo s riječimapumpa i crpka.

Valja najprije pogledati što o tome kažu jezikoslovci. Šulek u svojem ‘Njemačko-hrvatskom rječniku’ (‘Deutsch-Kroatisches Worterbuch’, Franz Supan, Zagreb, 1860) daje: ‘Pumpe – smrk, cmrk, sisalo, sisaljka’, a riječ crpka ne spominje. U ‘Rječniku stranih riječi’ Bratoljuba KLAIĆA (Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1982) stoji: ‘pum-pa, njem. (Pumpe) – sisaljka (za izvlačenje vode, za uduha-vanje zraka), šmrk, crpka.’ U ‘Hrvatskom enciklopedijskom rječniku’ Vladimira ANIĆA (Novi Liber, Zagreb, 2002) pak piše: ‘pumpa – mehanička naprava za crpenje tekućine ili plina, crpka [~ za vodu]’. Uz natuknicu ‘crpka’ u tom rječ-niku stoji: ‘sprava kojom se nešto crpe, sisaljka, pumpa, a uz natuknicu ‘crpsti: izvlačiti tekućinu iz čega pomoću po-sebnog uređaja na osnovi usisavanja (~ naftu, ~ vodu)’.

Proizlazi da suvremeni stručnjaci za hrvatski jezik po-istovjećuju nazive pumpai crpka(Klaić samo neizravno) i drže da ih se koristi i za transport plinova, što bi se mo-glo tumačiti nerazumijevanjem tehničke biti tih uređaja.

U hrvatskoj stručnoj literaturi naila-zi se trojaku uporabu naziva jednog te istog uređaja. Neupućeni će u najma-nju ruku biti u nedoumici jesu li diza-lica topline, toplinska pumpa i toplin-ska crpka jedan te isti uređaj ili su oni možda samo srodni, ali po nečemu ra-zličiti. Ovim se kratkim osvrtom nastoji rasvijetliti to pitanje s jezičnog i tehnič-kog, a donekle i s povijesnog gledišta. Valja istaknuti da se s iznesenim stavo-vima slaže većina stručnjaka s područ-ja termotehnike s kojima je to pitanje raspravljano.

Sintagme toplinska pumpa i toplin-ska crpka doslovni su prijevodi, npr. en-gleskog izraza heat pump ili njemač-kog izraza Warmepumpe. Takav naziv ne zadovoljava ni smisleno ni struč-no. Izrazi toplinska pumpa ili toplinska crpka, u smislu i duhu hrvatskog jezi-ka, upućivali bi na pumpu ili crpku koja radi pomoću topline (kao, npr. toplin-ski stroj, toplinska turbina itd). Stoga bi, prihvati li se ta kombinacija riječi, ispravno bilo reći pumpa topline ili crp-ka topline jer taj uređaj toplinsku ener-giju s niske temperaturne razine stvar-no transportira, a može se dakako reći da je pumpa ili možda crpi, a mnogo je bolje kazati da je diže na višu tempera-turnu razinu, kako bi omogućio njezinu uporabu za grijanje. Naglasak je na poj-mu dizanja jer pumpa,odnosno pum-panje ili crpka, odnosno crpljenje (što suviše asocira na dobavu kapljevina) ne zadovoljavaju dobro traženu na-mjenu. Povrh toga, pojmovi pumpa topline ili crpka topline zvuče nezgra-pno, vjerojatno jer tome uho nije vično. Sve to upućuje na to da se treba poslu-žiti trećim ponuđenim rješenjem, a to je dizalica topline.

Naziv dizalica topline, uveo je naj-veći hrvatski autoritet na području teh-ničke termodinamike, prof. dr. sc. Fran BOŠNJAKOVIĆ u svojim hrvatskim iz-danjima poznatog udžbenika ‘Nauka o toplini’. Stoga je dizalica topline izraz koji svima koji su učili termodinamiku iz tih knjiga zvuči poznato i dobro, a oni koji su se njime bavili shvaćaju i njego-vu originalnost i svrsishodnost. Njime

2196. BROJ - STUDENI 2017.20 GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

Novinosti u fiskalnom opterećenju primitaka od drugog dohotka

ŠTO SE U 2017. MIJENJA U OPOREZIVANJU HONORARA?

fiskalnom opterećenju nekih oblika dru-gog dohotka.

Predviđanja i iskustva drugih drža-va ukazuju na to da će se tržište rada sve više kretati u smjeru relativnog sma-njivanja tradicionalnih oblika rada, a ja-čat će neformalni oblici rada i zarada. U obrazloženju razloga ovih promjena, isti-če se namjera izjednačavanja fiskalnog opterećenja zarada iz različitih pravnih oblika obavljanja rada, uz paralelno sni-žavanje poreznog opterećenja. Tim su ciljem smanjene, ali ne i otklonjene do-sadašnje razlike u fiskalnom opterećenju različitih vrsta drugog dohotka.

Opisane novine ne utječu na fiskal-ni položaj novinara, umjetnika i spor-taša koji su po osnovi primitaka koji se oporezuju kao drugi dohodak mirovin-ski i zdravstveno osigurani te slijedom toga sami plaćaju mjesečne doprinose za svoje osobno osiguranje na temelju rješenja koje im je izdala Porezna upra-va. Za njih se u 2017. unekoliko snižava fiskalno opterećenje i to po dvije osno-ve: smanjena je mjesečna osnovica na koju plaćaju doprinose (različita je za no-vinare, umjetnike i sportaše), ali su sto-pe doprinosa ostale iste i stopa poreza na dohodak snižena je s 25 % na 24 %.

Ove osobe na početku svake kalen-darske godine ili na početku obavljanja samostalne djelatnosti mogu izabrati utvrđivanje poreza na dohodak na te-melju poslovnih knjiga (upisom u RPO registar) ili plaćanje poreza na dohodak po odbitku, u kojem slučaju im ispla-titelj pri isplati honorara obračunava i usteže porez. Ako su izabrali plaćanje poreza po odbitku, njihovi isplatitelji će i u 2017. od honorara samo usteza-ti porez na dohodak, uz priznavanje 30 % ili 55 % paušalnih izdataka (55 % za umjetnike, uz potvrdu ovlaštene orga-nizacije) i obračun poreza po stopi od 24 % uvećano za prirez). Primatelj ho-norara koji plaća doprinose po rješenju Porezne uprave samo je dužan isplati-telju pri prvoj isplati u godini dostaviti kopiju rješenja o statusu u obveznom osiguranju, što je za isplatitelja dokaz koji mu omogućava isplatu honorara bez obračunavanja i plaćanja doprino-sa pri isplati honorara.

Zarada koju fizička osoba ostvaruje izvan radnog odno-sa i mimo registrirane samostalne djelatnosti u poreznom se smislu smatra primitkom od drugog dohotka. Novim Zakonom o porezu na dohodak i izmjenama Zakona o do-prinosima od 1. siječnja 2017. godine uvedene su zna-čajne novine u fiskalnom opterećenju primitaka od dru-gog dohotka. Riječ je o primicima koje ostvaruju trgovač-ki putnici, akviziteri, osobe koje rade na ugovor o djelu, o naknadama koje ostvaruju članovi skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih vijeća i drugih nji-ma odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, o primicima koje ostvaruju članovi povjerenstava i sličnih tijela, sudski vještaci, suci porotnici, sportaši, novinari, prevoditelji, tu-ristički vodiči, konzultanti, autori, umjetnici te svim dru-gim primicima koje fizičke osobe ostvaruju izvan radnog odnosa i mimo samostalne djelatnosti. Novine uvedene propisima o porezu na dohodak i o obveznim doprinosima utjecat će na fiskalni položaj osoba koje uz osnovno zani-manje ostvaruju i dodatne zarade bilo kod drugog isplati-telja ili iz dodatne djelatnosti, a mogu se sažeti u sljedeće:

- za 50 % su smanjene stope obveznih doprinosa koji se obračunavaju i plaćaju prema primicima od drugog do-hotka tako da se mirovinski doprinos plaća po stopi od 10 % (odnosno 7,5 % + 2,5 %), a doprinos za zdravstveno osi-guranje po stopi od 7,5 %

- ukinuta su dosadašnja oslobođenja od obveze dopri-nosa na primitke koji se isplaćuju umirovljenicima, autor-ske honorare i honorare za isporučena umjetnička djela, ali su i dalje na snazi ostala propisana oslobođenja od ob-veze doprinosa

- izmijenjeni su učinci primitaka od drugog dohotka na godišnju poreznu obvezu tako da se drugi dohodak obve-zno uključuje u godišnji dohodak radi utvrđivanja godiš-nje porezne obveze uz primjenu godišnje porezne tarife

- stopa poreza na dohodak po odbitku od drugog do-hotka smanjena je s ranijih 25 % na 24 %

- uveden je novi institut tzv. malog iznosa drugog do-hotka koji se na godišnjoj razini do iznosa porezne osnovi-ce u visini od 12.500,00 kn uvjetno smatra konačnim do-hotkom, za koji se pod određenim uvjetima proširuje go-dišnja porezna osnovica za primjenu stope poreza od 24 %.

Brojni su razlozi uvjetovali tako značajne promjene u opterećenju primitaka od drugog dohotka porezom na do-hodak i obveznim doprinosima. Razlozi nisu samo fiskal-ne prirode, već jednim dijelom proizlaze iz promjena koje se ubrzano događaju na tržištu rada. Različiti atipični obli-ci rada, izvan radnog odnosa i izvan registrirane samostal-ne djelatnosti, sve više dobivaju na značenju. Gotovo 400 tisuća osoba u Hrvatskoj ostvaruje neki oblik zarade mimo radnog odnosa, mirovine ili samostalne djelatnosti (nema podataka o tome za koliko osoba je to jedini izvor prihoda, a za koliko osoba je to dodatni oblik zarade). Osim na strani ponude i potražnje za radom, razlog sve većeg učešća dru-gog dohotka u ukupno isplaćenim primicima leži u manjem

Religionswörterbuch Deutsch- Kroatisch

NJEMAČKO-HRVATSKIRELIGIJSKI RJEČNIK

sredstava u procesu prevođenja. Pri sastavljanju Njemačko-hrvatskog rječnika autori su

se držali dvaju principa. Kao prvo, nastojali su prikupiti što veći broj religijskih riječi i pojmova, a kao drugo, rječnik je trebao biti što jednostavniji za korištenje, kako bi se njime mogao služiti svatko tko želi proširiti i produbiti svoje reli-gijsko znanje. Autori očekuju da će rječnik najviše koristiti studentima teologije i studentima njemačkog jezika, pre-voditeljima specijaliziranim za prevođenje teoloških tek-stova, tekstova o crkvenoj umjetnosti, povijesti, glazbi itd. kao i promidžbenih tekstova hrvatskog turizma, hrvatskim pastoralnim radnicima na njemačkom govornom području te vjernicima u inozemstvu. No, smatraju da će svrha rječ-nika u potpunosti biti ostvarena ako se njime doprinese toleranciji i otvorenijoj i boljoj komunikaciji među pripad-nicima različitih vjera.

Rječnik sadrži 1422 stranice i sastoji se od tri dijela. Prvi je dio Predgovor na njemačkom i hrvatskom jeziku u ko-jem se slojevito razrađuju cilj i struktura rječnika. Nakon toga Popis knjiga pomoćnica daje pregled svih konzulti-ranih rječnika, leksikona i priručnika te biblijskih i drugih svetih tekstova koji su autorima poslužili kao korpus za pri-mjere uporabe. Središnji dio rječnika čini abecedni popis natuknica. Pritom natuknice nisu samo jednočlane, već se mogu pronaći i višečlani spojevi riječi kao primjerice na-tuknice Baum der Erkenntnis von Gut und Böse, negative Theologie ili Gehet hin in Frieden! Rječnik je prije svega pri-jevodni jer svi rječnički članci sadrže barem natuknicu na polazišnom njemačkom jeziku i njezine istovrijednice na ciljnom hrvatskom jeziku poredane prema njihovoj učesta-losti uporabe. On se također ubraja i u objasnidbene rječni-ke jer se u većini rječničkih članaka mogu pronaći i etimo-logija natuknice, objašnjenje značenja pojma na njemač-kom i na hrvatskom jeziku, primjeri uporabe te frazemi i poslovice. Kombinacija tih dvaju principa suvremen je i pri-vlačan oblik rječnika koji može odgovoriti duhu vremena.

Njemačko-hrvatski religijski rječnik svakako je velik do-prinos ne samo hrvatskoj leksikografiji, već i prevoditelj-skoj struci. Prevoditeljima će osobito biti korisna objašnje-nja pojedinih natuknica i primjeri uporabe. S jedne strane, oni im mogu pomoći da razumiju pravo značenje pojedi-nih religijskih pojmova u ishodišnom tekstu, što je važno da bi ciljni tekst bio ispravan odraz prevoditeljeve kogni-tivne predodžbe smisla ishodišnog teksta. S druge strane, doprinijet će pronalasku adekvatnih prijevodnih istovrijed-nica u ciljnom tekstu.

Zbog svih navedenih kvaliteta i prednosti, Njemačko-hrvatski religijski rječnik dobro će doći svakom prevoditelju.

Mikić, Pavao; Gojmerac, Mirko: Njemačko-hrvatski re-ligijski rječnik. Religionswörterbuch Deutsch- Kroatisch . Jastrebarsko: Naklada Slap. 2017.

Šest godina nakon objave Hrvatsko-njemačkog religijskog rječnika, čiji se prikaz nalazi u br. 93/2014 ovog časo-pisa, ove je godine izdan rječnik i u su-protnom smjeru, tj. Njemačko-hrvatski religijski rječnik. Za njegovu realizaci-ju posebno su zaslužni autori prof. dr. sc. Pavao Mikić i prof. dr. sc. Mirko Gojmerac. Ako se uzme u obzir da je sastavljanje kvalitetnog rječnika za-htjevan, složen i odgovoran projekt u čije se stvaranje obično uključuje velik broj stručnjaka i znanstvenika ‒ često udruženih u izdavačke kuće kao što su Duden, Langenscheidt, Dictionnaires Le Robert ili odjel izdavačkih kuća poput Oxford University Press ili HarperCollins ‒ tada rad ovih dvaju poznatih hrvat-skih germanista ima poseban značaj. Osim toga, treba naglasiti da u toj je-zičnoj kombinaciji postoji samo neko-liko općih i stručnih rječnika, a da na području religije ne postoji niti jedan dvojezični rječnik.

Navedeni rječnici nastali su kao plod znanstvenog interesa i angažmana spomenutih autora. Prof. dr. sc. Pavao Mikić svoje religijsko znanje produblji-vao je tijekom studija teologije na sve-učilištima u Sarajevu i Bonnu. Iako se nakon tih studija okrenuo germanistič-koj lingvistici i leksikografiji te kao pro-fesor radio na Odjelu za germanistiku Sveučilišta u Zadru, područje religije ostalo je i dalje predmetom njegova znanstvenog interesa. Tako je zajedno s prof. dr. sc. Vjekoslavom Suzanićem 1994. godine objavio zbirku Biblijske poslovice u Hrvata.

Prof. dr. sc. Mirko Gojmerac, re-dovni profesor u mirovini te pokretač Katedre za znanost o prevođenju na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, područje reli-gije istraživao je u okviru znanstve-nog projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta pod nazivom Interkulturalna komunikacija i prevo-đenje. Na tom projektu, koji je obuhva-ćao područja medija, politike i religi-je, ispitivao je kako i koji kulturni i po-vijesni sadržaji utječu na izbor jezičnih

dr. sc. Monika Blagus dr. sc. Marija Zuber

2396. BROJ - STUDENI 2017.22 GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

Criminalistics, criminology?

PRIJEVOD TERMINA „KRIMINALISTIKA“ NA ENGLESKI JEZIK

Kao „policijska“ prevoditeljica često se nađem u situ-aciji da, osim uobičajenih policijskih prijevoda, prevedem i pokoji životopis svojih kolegica i kolega policijskih služ-benica i službenika. U njihovim životopisima nailazim na problem prevođenja termina „kriminalistika“ na engleski jezik. Na prvi pogled čini se da problema zapravo i nema jer na engleskom postoji termin „criminalistics“ pa zašto ga ne bismo koristili za naše potrebe pa jednostavno „kri-minalist“ preveli kao „criminalist“? Da su bar stvari tako jednostavne!

Uvjerena sam da nisam jedina koju muči ovaj problem, vjerujem da se s njime susreo i svaki sudski tumač i prevo-ditelj koji je prevodio diplomu stečenu na Visokoj policij-skoj školi u Zagrebu, kao i svaki kriminalist koji je dao svo-ju diplomu na ovjereni prijevod pa je saznao da nije zavr-šio kriminalistiku nego kriminologiju (a nije).

Društvo sudskih tumača i prevoditelja i Zajednica za prevoditeljstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u sklo-pu hvalevrijednog projekta prijevoda visokoškolskih kvali-fikacija, zajednički su izradili „Glosar stručnih naziva“, koji sadrži prijevode stručnih naziva i njihovih kratica na en-gleski i njemački jezik. U navedenom Glosaru termin „kri-minalistika“ pojavljuje se dvaput i to kako slijedi:

Slika 1 Prikaz rezultata pretraživanja za termin „krimi-nalistika“ (preuzeto sa www.dstip.hr) 10.11.2017.

U glosaru je, dakle, termin „kriminalistika“ pogrešno preveden na engleski jezik terminom „Criminology“ koji zapravo odgovara hrvatskom terminu „kriminologija“.

Na Pregledniku studijskih programa Modula za visoka učilišta (Mozvag), Agencije za znanost i visoko obrazova-nje, naziv studija Kriminalistika na engleski jezik također je preveden kao Criminology.

Slika 2 Prikaz prijevoda naziva preddiplomskog struč-

nog studija Kriminalistika i specijalističkog diplomskog stu-dije Kriminalistika na Visokoj policijskoj školi (preuzeto sa http://mozvag.srce.hr/ ) 10.11.2017.

Ako termin „kriminalistika“ ne mo-žemo na engleski prevesti kao crimina-listics (jer on označava samo uže po-dručje kriminalistike, odnosno krimi-nalističku tehniku) niti kao criminology (jer on označava kriminologiju) kako da ga onda prevedemo? Analizom dostu-pnih prijevoda, prijedloga prijevod-nih ekvivalenata koje nalazimo u hr-vatskoj znanstvenoj i stručnoj litera-turi, naziva studijskih programa po-licijskih (i drugih relevantnih) obra-zovnih ustanova u Europi i u ostat-ku (anglosaksonskoga) svijeta te us-poredbom sa studijskim programima na Visokoj policijskoj školi, zaključeno je da termin „kriminalistika“ u nazivu studija Kriminalistika na engleski je-zik treba prevoditi terminom Criminal Investigation, stoga je naziv Stručnog studija Kriminalistika na engleski jezik najbolje prevoditi kao „Professional Programme of Criminal Investigation“, a specijalističkog diplomskog struč-nog studija Kriminalistika „Specialist Graduate Professional Programme of Criminal Investigation“ odnosno, ste-čeni stručni naziv „stručni/a provostu-pnik/ca (baccalaureus/baccalaurea) kriminalistike“ na engleski treba se prevoditi kao „Professional Bachelor (baccalaureus/baccalaurea) of Criminal Investigation“ a „stručni/a specijalist/ica kriminalistike“ kao „Specialist in Criminal Investigation.

Autori „Glosara stručnih naziva“ na-vode da je „ideja bila napraviti polazni okvir koji se može dalje nadograđivati, nadamo se uz pomoć svih zainteresira-nih prevoditelja (ali ne samo njih) radi podizanja kvalitete rada i usklađivanja terminologije“. Podržavam suradnju te, kao zainteresirana prevoditeljica, pred-lažem da se u Glosar uvedu potrebne izmjene.

IN MEMORIAM

Obavještavamo svoje članove da je ove godine nakon duge i teške bolesti u 82. godini života preminuo član na-šeg Društva prof. Janko Paravić. Kolega Paravić bio je jedan od doajena konferencijskog prevođenja u Hrvatskoj, uzor mnogim naraštajima prevoditelja. Član našeg Društva je od 1984. godine, a prigodom proslave 50. obljetnice na-šeg Društva uručeno mu je priznanje za predan rad i do-prinos ugledu prevoditelja i prevoditeljstva.

Kolega Paravić bio je i jedan od osnivača Društva konferencijskih prevoditelja, njegov prvi predsjednik, a bio je i dugogodišnji član Hrvatskoga društva književnih prevodilaca.

Preveo je mnoštvo knjiga na hrvatski, engleski i talijan-ski jezik, a svima će nam ostati u sjećanju kao prevoditelj hrvatskih predsjednika Tuđmana, Mesića i Josipovića te predsjednice Vlade Jadranke Kosor.

S velikom tugom obavještavamo svoje članove da nas je u 91. godini života napustila naša dugogodišnja članica i bivša predsjednica Društva prof. Stanka Pavuna. Postala je članicom 1982. godine, a 1988. godine bila je članica predsjedništva Društva. Godine 1990. izabrana je za predsjednicu HDZTP-a i ostala je na toj dužnosti do 1996. godine. Od 1991. godine bila je i urednica našeg časopisa Prevoditelj te je ulagala velik trud u pronalaženju nove koncepcije časopisa i novih suradnika. Njezina aktivna uloga predstavnika našeg Društva najbolje proizlazi iz činjenice da je sudjelovala na brojnim domaćim i stranim konferencijama, radionicama (1992. predstavnica Društva na Savjetovanju prevoditelja RZ Alpe-Jadran u Portorožu, 1993. sudjelovala je na PEN kongresu koji se održao na Hvaru i u Dubrovniku itd.).

Prof. Pavuna rođena je u Đakovu 1926. godine. Diplomirala je istočne i zapadne slavenske jezike i književnost. Predavala je hrvatski i ruski jezik u

osnovnim i srednjim školama te metodiku ruskog jezika i književnosti na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu, a kratko je predavala i na sveučilištu u Mannheimu. Napisala je nekoliko izvrsnih udžbenika i priručnika za ruski jezik te dva rječnika. Prema mišljenju stručnjaka boljih udžbenika ruskog jezika za osnovnu školu, nakon njezinih i onih mr. Vere Hruš s kojom ih je zajedno radila, još uvijek nema i neće ih tako brzo ni biti.

Njezine aktivnosti uključivale su objavljivanje brojnih pjesama, kratkih priča, eseja i članaka. Bila je aktivna sudionica kulturnog i društvenog života Hrvatske, dopredsjednica Društva hrvatskih intelektualki, humanitarne organizacije DORA, počasna članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca, a utemeljiteljica je i prva

predsjednica Društva prijatelja Grada Rovinja.Uvijek srdačna, susretljiva, intelektualna i fizički

aktivna nije usporila svoj ritam niti u mirovini. Koji bi, dakle, bio najbolji prikaz njezina vedrog i aktivnog duha u tim zrelim godinama? Podatak da se pridružila glumačkoj družini u Domu umirovljenika Medveščak? Zašto ne, kada je 2012. dobila priznanje za najbolju glumicu na Danima scenskih igara! Možda bolje – da je 2006. godine na izboru za misicu Doma umirovljenika Maksimir proglašena prvom pratiljom? Ili, pak, na kraju činjenica da je do kraja bila aktivna spisateljica i vlastitim sredstvima te uz pomoć obitelji izdala svoju posljednju knjigu “Lili, žena našeg doba”.

prof. Janko Paravić prof. Stanka Pavuna

˝Profesorica Pavuna i profesor Paravić na godišnjoj skupštini HDZTP-a povodom obilježavanja 50. obljet-nice društva

Karla Kiš Kamenjarin

2524 96. BROJ - STUDENI 2017.GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

S T A T U T III. JAVNOST RADAČlanak 3.

3.1. Društvo u svom radu poštuje načelo neovisnosti, načelo javnosti, načelo demokratskog ustroja, načelo neprofitnosti i načelo slobodnog sudjelovanja u javnom životu.

3.2. Javnost rada osigurava se i ostvaruje pravodobnim i istinitim obavještavanjem članova Društva i šire javnosti putem web stranica Društva i glasila Društva „Prevoditelj” te objavama u Registru neprofitnih organizacija pri Ministarstvu financija i javnim objavama financijskih izvještaja.

3.3. Članovi se o radu Društva obavještavaju putem sjednica tijela Društva te dostavom pisanih materijala.3.4. Društvo samostalno utvrđuje svoje područje djelovanja, svoj unutarnji ustroj i samostalno obavlja

djelatnosti koje nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom.3.5. Načelo demokratskog ustroja Društva ostvaruje se na način da Društvom upravljaju članovi putem

unutarnjeg ustroja zasnovanog na načelima demokratskog zastupanja i demokratskog načina očitovanja volje članova.

3.6. Djelovanje Društva temelji se na načelu neprofitnosti, što znači da se Društvo ne osniva sa svrhom stjecanja dobiti ali može obavljati gospodarsku djelatnost, sukladno zakonu i Statutu.

3.7. Društvo slobodno sudjeluje u razvoju, praćenju, provođenju i vrednovanju javnih politika, kao i u oblikovanju javnog mnijenja te izražava svoja stajališta, mišljenja i poduzima inicijative o pitanjima od njegova interesa.

IV. ZASTUPANJE DRUŠTVAČlanak 4.

4.1. Osoba ovlaštena za zastupanje društva je predsjednik Društva.4.2. Predsjednik društva predstavlja i zastupa Društvo pred trećim osobama. Spriječenog predsjednika

zamjenjuje član Upravnog odbora kojega posebno ovlasti Upravni odbor.

V. CILJEVI, PODRUČJE DJELOVANJA I DJELATNOSTI KOJIMA SE OSTVARUJU CILJEVI DRUŠTVAČlanak 5.

Ciljevi Društva jesu: • okupljati prevoditelje te poticati i razvijati svijest svojih članova o prevoditeljskoj etici i odgovornosti

prevoditelja;• zaštićivati svoje članove i boriti se za njihov položaj u društvu; razvijati i obogaćivati hrvatsko strukovno

nazivlje u suradnji sa znanstvenim i obrazovnim ustanovama i prevoditeljskim ustanovama;Djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi Društva su:

• surađivati s prevoditeljskim i srodnim udrugama u zemlji i inozemstvu u rješavanju strukovnih teškoća prevoditeljstva i prevoditelja, štititi Društvo i socijalni položaj prevoditelja te njihova autorska prava;

• pomagati u obrazovanju i usavršavanju znanstvenih i strukovnih prevoditelja;

• priređivati samostalno ili s ostalim prevoditeljskim udrugama ili ustanovama seminare, tečajeve i ostale oblike strukovnog usavršavanja prevoditelja;

• prikupljati izvore strukovnog nazivlja (rječnike, glosare, priručnike i ostalu. strukovnu literaturu) i stavljati ih na raspolaganje članovima;

• izdavati rječnike, glosare i djela o prevoditeljstvu i nazivlju;• izdavati društveni časopis radi općeg i strukovnog obavještavanja članova i javnosti o radu Društva;• predlagati jedinstveni cjenik prevoditeljskih honorara za područje Republike Hrvatske, za svoje

članove.Društvo djeluje na području obrazovanja, znanosti i istraživanja, odgoj i obrazovanje, razvoj i promicanje odgoja i obrazovanja, cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih te izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje.

Skupština Hrvatskog društva znanstvenih i tehničkih prevoditelja na svojoj Skupštini održanoj 26. studenog 2016. razmotrila je i prihvatila prijedlog da se u Statut Društva od

6. prosinca 2014. unesu izmjene.Izmijenjeni tekst Statuta glasi:

S T A T U THRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

I. OPĆE ODREDBEČlanak 1.

1.1. Ovim se Statutom utvrđuje: naziv, sjedište i područje na kojemu djeluje Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja (u daljnjemu tekstu: „Društvo“); zastupanje, ciljevi, djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi uz poštivanje načela neovisnosti i javnosti rada, načela demokratskog ustroja, neprofitnosti i slobodnog sudjelovanja Društva u javnom životu; članstvo i članarina; prava, obveze i stegovna odgovornost članova; unutarnji ustroj Društva; tijela Društva, njihov sastav, ovlasti, način odlučivanja, uvjeti i način izbora i opoziva, trajanje mandata te odgovornost članova; imovina i raspolaganje mogućom dobiti; način stjecanja imovine te prestanak i postupak s imovinom u slučaju prestanka djelovanja Društva.

1.2. Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja (u nastavku „Društvo“) je udruga svojih članova koji se bave znanstvenim i tehničkim prevođenjem, simultanim i konsekutivnim prevođenjem te znanstvenim odnosno strukovnim nazivljem.

1.3. Društvo udružuje znanstvene, tehničke i ostale strukovne prevoditelje da bi odgovorilo svrsi i zadacima koji su ustanovljeni Statutom.

1.4. Društvo djeluje na području Republike Hrvatske obavljajući djelatnost znanstvenog i tehničkog prevođenja u okviru neprofitnog sektora.

1.5. Društvo ima svoj pečat. Pečat je okrugao, promjera 25 mm, s natpisom duž obodnice: Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja i s natpisom Zagreb u sredini.

1.6. Društvo se upisuje u Registar neprofitnih udruga pri Ministarstvu financija Republike Hrvatske.

II. NAZIV I SJEDIŠTE Članak 2.

2.1. Naziv Društva je: Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja. Skraćeni naziv je: HDZTP.2.2. Sjedište Društva je u Zagrebu.

Odluku od promjeni adrese sjedišta donosi Upravni odbor Društva.

2726 96. BROJ - STUDENI 2017.GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

Članovi DruštvaČlanak 8

8.1. Članovi društva su:• redoviti članovi• mladi članovi• potporni članovi• počasni članovi.

8.2. Redoviti članoviRedoviti su članovi Društva fizičke osobe koje su stekle članstvo na osnovi članka 6. ovog Statuta.

8.3. Mladi članovi Mladi su članovi hrvatske i strane fizičke osobe koje ispunjavaju uvjete za primitak u Društvo nakon

položenog usmenog i pismenog prijamnog ispita ali koje još nemaju potrebno prevoditeljsko iskustvo pa njihov rad mora nadzirati mentor, kako bi se osigurala primjerena kakvoća njihova rada.

8.4.. Potporni članoviPotpornim članovima mogu postati osobe koje žele materijalno pomoći rad Društva godišnjom članarinom koja prema njihovoj vlastitoj odluci premašuje iznos redovite članarine Društva, ili jednokratnom novčanom ili drugom materijalnom pomoći (knjige, oprema i dr.).

8.5. Počasni članoviPočasnim članovima mogu postati osobe koje su svojim radom i zalaganjem pridonijele radu i ugledu Društva i prevoditeljstva općenito.

Prestanak članstvaČlanak 9.

9.1. Članstvo u Društvu prestaje: • vlastitom voljom;• brisanjem, kad redoviti član ni nakon isteka godine dana ne plati članarinu, ili prestane ispunjavati

preuzete obveze;• isključenjem iz Društva.

9.2. Odluka o isključenju može se donijeti ako član teško ili ponovno teže prekrši odredbe Statuta i ostalih propisa Društva.

9.3. Prijedlog o brisanju podnosi tajnik Društva odluku donosi Upravni odbor Društva. Prijedlog: o isključenju podnosi Sud časti Društva, a odluku donosi Upravni odbor. Brisani ili isključeni član Društva može se žaliti Skupštini Društva u roku od 30 dana od dana primitka odluke Upravnog odbora putem Upravnog odbora. Do dana odluke Skupštine miruju mu sva članska prava. Odluka je Skupštine neopoziva.

VII. UPRAVLJANJE DRUŠTVOM I TIJELA DRUŠTVAČlanak 10.

Tijela Društva su: 1. Skupština2. Predsjednik Društva3. Upravni odbor4. Sud časti5. Nadzorni odbor

VI. ČLANSTVOČlanak 6.

6.1. Članovi su Društva fizičke osobe koje se praktično ili teorijski bave znanstveno-tehničkim i strukovnim prevođenjem odnosno nazivljem.

6.2. Društvo vodi elektronički popis članova koji obvezno sadrži podatke o osobnom imenu, osobnom identifikacijskom broju (OIB), datumu rođenja, datumu pristupanja Društvu, kategoriju članstva te datumu prestanka članstva u Društvu.

6.3. Popis članova Društva uvijek mora biti dostupan na uvid svim članovima i nadležnim tijelima na njihov zahtjev.

6.4. Članom Društva može postati svaki državljanin Republike Hrvatske ili stranac koji ima potrebno jezično i strukovno znanje za znanstveno-tehničko prevođenje i koji zadovoljava mjerila za primitak u članstvo.

6.5. Ispunjavanje navedenih uvjeta kandidat dokazuje podacima o stručnoj spremi i znanju stranih i hrvatskog jezika te opisom svog prevoditeljskog rada.

6.6. Skupština može donijeti i posebna strukovna mjerila za primitak u članstvo.6.7. Osoba koja želi postati članom Društva mora ispuniti pristupnicu s općim i posebnim podacima. O

primitku u Društvo odlučuje Upravni odbor. Osoba kojoj je odbijena molba za primitak u članstvo može se putem Upravnog odbora u roku od 30 dana žaliti skupštini Društva, odluka koje je neopoziva.

Prava i obveze članova DruštvaČlanak 7.

7.1. Učlanjenjem u Društvo svaki član stječe prava i preuzima obveze prema odredbama ovog Statuta.7.2. Prava članova društva

Član Društva ima pravo: • birati i biti biran u sva tijela Društva;• biti nazočan i sudjelovati u članskim sastancima Društva;• sudjelovati u djelatnostima Društva;• u svome prevoditeljskom radu uživati pomoć Društva i njegovih strukovnih tijela;• tražiti kolegijalnu i strukovnu pomoć članova Društva;• zatražiti savjetodavnu pomoć Društva u zaštiti svojih autorskih prava;• davati prijedloge o radu Društva;• služiti se strukovnom knjižnicom Društva;• primati časopis Društva i ostale obavijesti o radu Društva;• socijalno se osigurati na temelju članstva u Društvu;• koristiti se svim ostalim pravima što proizlaze iz njegova članstva u Društvu.

7.3. Obveze su člana Društva:• ostvarivati svrhu i zadatke Društva;• poštivati odredbe Statuta i ostalih propisa Društva;• čuvati ugled Društva, napose kakvoćom prijevoda i čuvanjem poslovne tajne;• poštovati etička pravila u međusobnim odnosima članova;• neprekidno se strukovno usavršavati;• kolegijalno, strukovno i mentorski pomagati članovima Društva;• uredno plaćati članarinu.

2928 96. BROJ - STUDENI 2017.GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

SkupštinaČlanak 11.

11.1. Skupština je najviše tijelo Društva. Skupštinu čine svi članovi Društva.11.2. Skupština se može održati ako je nazočno najmanje 30% članova Društva. Pravovaljane odluke

donose se natpolovičnom većinom nazočnih članova Društva. 11.3. Redovita skupština:

• donosi Statut Društva, njegove izmjene i dopune i ostale propise kako je predviđeno Statutom;• razmatra, prihvaća ili odbacuje izvješće Upravnog odbora;• prihvaća završni račun Društva;• usvaja godišnji program rada Društva, uključivo program strukovnog usavršavanja prevoditelja i

nakladničke djelatnosti;• usvaja plan rada i financijski plan za sljedeću kalendarsku godinu i izvješće o radu za prethodnu

kalendarsku godinu, određuje svotu članarine i ustanovljuje osnove financiranja Društva;• bira i razrješava članove Upravnog odbora, Nadzornog odbora i Suda časti;• rješava žalbe članova prema odredbama Statuta;• donosi odluku o promjeni sjedišta Društva;• razmatra i odlučuje o ostalim, pitanjima stavljenima na dnevni red;• odlučuje o udruživanju u saveze i o promjeni ciljeva Društva;Redovne sjednice skupštine održavaju se jednom godišnje.

11.4. Izvanredna skupština • Izvanredna skupština saziva se prema potrebi te u slučaju isteka mandata osoba ovlaštenih za

zastupanje i tijela upravljanja Društva a saziva je zadnja osoba ovlaštena za zastupanje upisana u registar udruga;

• Izvanredna skupština raspravlja i odlučuje o predmetu zbog kojeg je sazvana;• Izvanredna skupština odlučuje o prestanku rada Društva i o svemu što je povezano s prestankom

rada.

Predsjednik DruštvaČlanak 12.

12.1. Predsjednik društva ovlašten je za zastupanje Društva.12.2. Predsjednika Društva biraju članovi Upravnoga odbora između sebe na četiri godine, s pravom

ponovnog izbora za još jedan mandat.12.3. Predsjednik Društva ujedno je i predsjednik Upravnog odbora Društva. Predsjednik saziva sastanke

Upravnog odbora i upravlja njihovim radom. Odgovoran je za provedbu odluka Skupštine, za ispravnu primjenu odredaba Statuta Društva i pozitivnih zakonskih propisa. Predsjednik je nalogodavac za materijalne izdatke Društva, a koji se utvrđuju odlukom Upravnog odbora.

12.4. Predsjednik Društva određuje datum popisa imovine i obveza te rokove dostave financijskih izvještaja.12.5. Predsjednik Društva odgovoran je za provođenje financijskog upravljanja i kontrole te zakonito i

pravilno izvršavanje financijskog plana. 12.6. Predsjednik registarskom tijelu dostavlja zapisnike sa sjednica Skupštine.

Upravni odborČlanak 13.

Upravni je odbor kolegijalno izvršno tijelo Skupštine. Upravni odbor čini 5 članova, koje Skupština bira na četiri godine s pravom ponovnog izbora za još jedan mandat.

Uloga i zadaci upravnog odboraČlanak 14.

Uloga i zadaci Upravnoga odbora: • priprema i saziva Skupštinu Društva;• predlaže Skupštini nacrte Statuta i propisa o odredbama Statuta;• usvaja propise za provedbu odluka Skupštine sukladno dobivenim ovlaštenjima i odredbama

Statuta;• izvješćuje Skupštinu o radu Društva;• izvješćuje Skupštinu o prijemu novih članova;• izrađuje i predlaže Skupštini godišnji program rada i godišnji financijski plan za njegovu provedbu;• usvaja izmjene i dopune godišnjeg programa rada i financijskog plana;• odlučuje o tehničkom i financijskom poslovanju u sklopu prihvaćenoga financijskog plana;• upravlja imovinom Društva i odlučuje o kupnji i prodaji stvari;• osniva povjerenstvo za popis imovine i obveza;• odobrava periodične obračune i predlaže Skupštini završni račun;• predlaže imenovanje i opoziv članova upravnih tijela Društva, odobrava program njihova rada i

nadzire provedbu programa;• surađuje u ostvarivanju programa rada Društva s prevoditeljskim organizacijama u zemlji i

inozemstvu, sa znanstvenim, obrazovnim i ostalim ustanovama i udrugama u provedbi programa rada Društva;

• brine se o izdavanju časopisa Društva, postavlja i opoziva glavnog urednika, članove Savjeta i Uredništva;

• bira tajnika Društva;• prema potrebi angažira djelatnike za obavljanje administrativnih i knjigovodstvenih poslova;• brine se o savjetodavnoj pomoći Društva u zaštiti autorskih prava članova i položaja prevoditelja;• obavlja i ostale poslove predviđene Statutom, poslove koje odredi Skupština i poslove potrebne

za uspješan rad Društva;• donosi pravovaljane zaključke ako je na sjednici nazočno više od polovice broja njegovih članova.

Odluke se donose natpolovičnom većinom nazočnih članova Upravnog odbora.

Sud častiČlanak 15.

15.1 Sud časti odlučuje o kršenju etičkih pravila navedenih u Statutu, o povredama dužnosti članova, sukobu interesa unutar Društva i ostalim djelima počinjenim protiv zakona i općih propisa Društva. Sud časti čine tri člana koje Skupština Društva bira na četiri godine s pravom ponovnog izbora za još jedan mandat.

15.2. Članovi Suda časti biraju između sebe predsjednika i zapisničara koji piše zapisnik sa zasjedanja i obavlja potrebne upravne poslove. Postupak se pred Sudom časti vodi po pravilniku o radu Suda časti, koji donosi Upravni odbor. Sud časti zasjeda u tročlanom sastavu, a odluke donosi većinom glasova. Postupak pred Sudom časti mogu pokrenuti Skupština, Upravni odbor i sva ostala tijela Društva te svaki pojedini član Društva uz pismeno obrazloženje.

15.3. Sud časti može izreći: • usmenu opomenu;• javnu opomenu;• opomenu prije davanja prijedloga o isključenju iz Društva;• prijedlog o isključenju iz Društva, koji se podnosi Upravnom odboru.

15.4. Odluku o isključenju donosi Upravni odbor Društva15.5. Ako Sud časti u postupku ustanovi da je optuženi nanio Društvu moralnu i materijalnu štetu, o tome

će obavijestiti Upravni odbor Društva. Odluke Suda časti su javne, a dostavljaju se (osim u usmenoj opomeni) u pisanom obliku članu protiv kojega je vođen postupak i Upravnom odboru Društva, koji izrečene kazne objavljuje u časopisu Društva i o njima izvješćuje Skupštinu

3130 96. BROJ - STUDENI 2017.GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

Radna skupinaČlanak 21.

Skupština i Upravni odbor mogu za obavljanje pojedinih poslova i zadataka osnovati stalne ili povremene radne skupine. Odlukom o osnutku radne skupine, ako to već nije propisano Statutom, određuju se zadaci i djelokrug radne skupine, način rada i prestanka rada.

IX. IMOVINA I FINANCIJSKO POSLOVANJE DRUŠTVAČlanak 22.

22.1. Imovinu Društva čine:• novčana sredstva stečena uplatom članarina;• prihodi od nakladničkih djelatnosti, seminara, tečajeva, priredaba i sl.;• ostali prihodi, u skladu sa zakonom• nepokretne i pokretne stvari, sitni inventar kao i druga imovinska prava.

22.2. Društvo može raspolagati svojom imovinom samo za ostvarivanje ciljeva i obavljanje djelatnosti određenih statutom Društva, u skladu sa zakonom

22.3. Obveze Društva su: • materijalni troškovi;• troškovi tiskanja časopisa i ostalih tiskovina;• troškovi seminara, tečajeva i ostalih priredaba;• ostali rashodi, u skladu sa zakonom.

Članak 23.23.1. Društvo je dužno voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvješća prema propisima kojima se

određuje način financijskog poslovanja i vođenja računovodstva neprofitnih organizacija.23.2. O zakonitosti materijalno-financijskog poslovanja Društva brine Nadzorni odbor Društva.

X. PRESTANAK POSTOJANJA DRUŠTVAČlanak 24.

24.1. Društvo prestaje postojati ako tako odluči u tu svrhu posebice sazvana Skupština Društva, na kojoj takvu odluku može donijeti samo dvotrećinska većina nazočnih članova ili kad se ispune neki od razloga za prestanak djelovanja Društva predviđenih Zakonom o udrugama. U slučajevima prestanka postojanja Društva temeljem odluke Skupštine ili pokretanjem stečajnog postupka, likvidator je dužan nadležnom uredu podnijeti zahtjev za prestanak djelovanja udruge u roku 8 dana od dana donošenja odluke.

24.2. Ako Društvo prestane postojati, sva će njegova imovina biti predana na čuvanje Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu.

24.3. Likvidatora Društva bira i opoziva Upravni odbor, u pravilu iz redova članova Društva.24.4. Pokretanjem postupka likvidacije prestaju ovlaštenja tijela i osoba ovlaštenih za zastupanje Društva.24.5. Likvidator zastupa Društvo u postupku likvidacije te se otvaranjem postupka upisuje u Registar udruga

kao osoba ovlaštena za zastupanje Društva do okončanja postupka brisanja Društva iz registra udruga.

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEČlanak 25.

25.1. U slučaju spora između članova Društva i sukoba interesa unutar Društva isti se rješavaju mirnim putem u skladu sa Statutom, Ukoliko se ne uspije postići mirno rješenje, nadležan je Općinski sud u Zagrebu.

25.2. Tumačenje odredaba ovog Statuta daje Skupština Društva. Predsjednik Društva: Zagreb, 26.11.2016. Marijan Tokić

Nadzorni odborČlanak 16.

16.1. Nadzorni odbor čine tri člana, a bira ih Skupština na četiri godine, s pravom ponovnog izbora za još jedan mandat.

16.2. Članovi Nadzornog odbora biraju između sebe predsjednika i njegova zamjenika na prvoj konstituirajućoj sjednici. Nadzorni odbor nadzire ispravnu provedbu odredaba Statuta i ostalih općih propisa Društva, brine se o zakonitosti materijalno-financijskog poslovanja Društva, podnosi izvješće o svome radu Skupštini Društva. Sjednice Nadzornog odbora saziva predsjednik Odbora odnosno njegov zamjenik. Na sjednicama Nadzornog odbora piše se zapisnik. Nadzorni je odbor za svoj rad odgovoran Skupštini Društva.

Tajnik DruštvaČlanak 17.

Tajnika Društva bira Upravni odbor na četiri godine, s pravom ponovnoga izbora. Tajnik izrađuje popis članova, priprema materijale za sjednicu Upravnoga odbora, piše zapisnike sa sjednica Upravnog odbora, obavještava članove Društva o odlukama Skupštine, Upravnog odbora i ostalih tijela Društva putem časopisa, okružnicama ili pojedinačno, obavlja dopisivanje koje se odnosi na rad Društva, Upravnog odbora i ostale organizacijske i upravne poslove. VIII.

UDRUŽIVANJE I USTROJSTVENI OBLICIČlanak 18.

Sukladno općim propisima, Društvo se može udružiti s drugom udrugom u savez ili zajednicu udruga. Savez ili zajednica udruga imaju svojstvo pravne osobe. Društvo se može učlaniti u međunarodne udruge.

Podružnice Članak 19.

19.1. U središtima područja gdje postoji strukovna opravdanost i ostali uvjeti za osnutak i uspješan rad podružnica Društva, članovi Društva mogu osnovati podružnicu. Podružnica ima naziv Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja, Podružnica (sjedište Podružnice). Podružnica nema svojstvo pravne osobe.

19.2. Sve su odluke Skupštine Društva i Upravnog odbora Društva obvezatne i za podružnice i za njezine članove

19.3. Napose su obvezatne i moraju se primjenjivati odluke i odredbe: : • o pravima i obvezama članova;• o uvjetima primanja, brisanja i isključenja članova;• o članarini;• o povredama obveza članova i postupku protiv prekršitelja.

19.4. Podružnici u cjelini pripadaju prihodi od samostalno organiziranih priredaba.19.5. Podružnica može obavljati istu djelatnost koju obavlja Društvo, ali uz pristanak ovlaštenog tijela.

Ne dopušta se djelatnost koja nije sukladna svrsi i zadacima Društva ili koja šteti ugledu Društva i prevoditeljstvu.

19.6. Upravni odbor Društva ovlašten je nadzirati rad podružnice.

OdboriČlanak 20.

20.1. Odbor može biti jezični ili strukovni. Odbor osnivaju i čine prevoditelji koji se pretežito služe istim stranim jezikom ili jezicima (jezični odbor), ili koji prevode s pojedinoga strukovnog područja (strukovni odbor).

20.2. Svrha je odbora strukovno razmatranje prevođenja, nazivlja i kakvoće prijevoda, napose mladih članova, te pružanje mentorskih i sličnih kolegijalnih usluga.

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

Impresum:„Prevoditelj” izlazi jednom godišnje.Izdavač: Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkihprevoditelja, 10 000 Zagreb, Amruševa 19/II,tel.: (01) 4922 730, (01) 4810 397, faks: (01) 4817 658Mrežne stranice: http://www.hdztp.hrElektronička pošta:prevoditeljski-centar@zg.tcom.hrdrustvoprevoditelja@gmail.comUredništvo: Članovi UO-aOdgovorni urednik: Vinko PurgarLektura: Isidora Vujošević, Lektorski obrt Verbarium,Vidovski trg 9/1, Varaždin, tel.: 097 609 1929, www.lektoriranje.orgTisak: Grafička škola u ZagrebuNaklada: 250 primjerkaAutori izriču vlastita mišljenja i stajališta koja se ne moraju poklapati s mišljenjem uredništva.Autori odgovaraju za točnost podataka.Uredništvo pridržava pravo intervencije u tekstovima.Članci objavljeni u „Prevoditelju” predmetom su autorskog prava njihovih autora,ako u tekstu nije drukčije naznačeno.Svako objavljivanje članaka, citiranje, djelomično ili upotpunosti, dopušteno je samo uz prethodnu suglasnostautora članka.