Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1
GRAD ZAGREB
DJEČJI VRTIĆ "JABUKA"
RESNIČKI PUT 88
ZAGREB
GODIŠNJI PLAN I PROGRAM
RADA DJEČJEG VRTIĆA “JABUKA”
ZA PEDAGOŠKU GODINU
2018./2019.
rujan, 2018.
2
Na temelju članka 20. Statuta Dječjeg vrtića „Jabuka“ te čl.21. Zakona o predškolskom
odgoju i obrazovanju Upravno vijeće Dječjeg vrtića „Jabuka“ na 6. sjednici Upravnog
vijeća održanoj ___________ godine donijelo je slijedeću
O D L U K U
usvaja se Godišnji plan i program rada Dječjeg vrtića „Jabuka“ za ped. god. 2018./2019.
sukladno prijedlogu ravnateljice Ljiljane Petrinec.
Napomena:
Godišnji plan i program rada Dječjeg vrtića „Jabuka“ za ped. god. 2018./2019. razmotren je i
usvojen na sjednici Odgojiteljskog vijeća Dječjeg vrtića „Jabuka“ održanoj dana
_______________.
Predsjednik Upravnog vijeća
Kristijan Iličić
Klasa:
URBROJ:
Zagreb __________________
3
SADRŽAJ
GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA RADA
UVOD……………………………………………………………………………..….04
1. USTROJSTVO RADA………………………………………………………………05
2. MATERIJALNI UVJETI RADA…………………………………………………..19
3. SKRB ZA RAST, RAZVOJ I ZDRAVLJE DJECE………………………………22
4. ODGOJNO OBRAZOVNI RAD…………………………………………………...27
5. POSEBNI PROGRAMI INTEGRIRANI U REDOVITI PROGRAM………….51
6. KULTURNA I JAVNA DJELATNOST…………………………………………...64
7. STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA…………………………………...68
8. PARTNERSTVO VRTIĆA S RODITELJIMA I ŠIROM ZAJEDNICOM……..73
9. RAD STRUČNOG TIMA…………………………………………………………...78
10. RAD UPRAVNOG VIJEĆA……………………………………………………....120
11. PRILOZI……………………………………………………………………………121
4
UVOD
Dječji vrtić «Jabuka», Resnički put 88, Zagreb, je odgojno-obrazovna ustanova, te na temelju
članka 21. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (Narodne novine br. 10/97.) donosi
Godišnji plan i program rada kojim se utvrđuju sadržaji odgojno-obrazovnog rada,
zdravstvena zaštita djece, higijena, prehrana i ostali programi koji imaju za cilj njegu, odgoj i
obrazovanje djece predškolske dobi.
Dječji vrtić ''Jabuka'' čine centralni vrtić Trnava, Resnički put 88 i područni vrtići Čulinec,
Ulica Badema 14a i Resnik, V. Resnik 1a.
U pedagoškoj godini 2018./2019. sustavan rad na unaprjeđivanju odgojno-obrazovnog rada
usmjeren je na promoviranje vrijednosti koje odražavaju temeljna načela odgoja i
obrazovanja djece rane i predškolske dobi. U vrtiću koji je odgojno-obrazovno okruženje u
kojem dijete ima višestruke prilike ostvarivati interakcije s drugom djecom i odraslima,
važno je njegovati vrijednosti kao što su humanizam, tolerancija, odgovornost, identitet,
autonomija, znanje i kreativnost. Navedene vrijednosti ključne su odrednice naše misije i
vizije vrtića. Stoga je naš krajnji cilj kroz svakodnevne životne situacije, dnevne aktivnosti i
rutine stjecati kompetencije za cjeloživotno učenje djece i odraslih.
Vrijednost koja usmjerava naše odgojno-obrazovno djelovanje je kontinuirano promišljanje o
važnosti rane i predškolske dobi, te kako ono što dijete u toj dobi doživljava, iskusi i nauči
ima značajnu ulogu u njegovom razvoju, ali i životu općenito. Dječji vrtić treba biti mjesto u
kojem će se svakom djetetu omogućiti optimalan i cjelovit razvoj, zadovoljavanje potreba i
prava. Budući da vrtić predstavlja institucijski rani i predškolski odgoj i obrazovanje, te skrb o
djeci, smatra ga se dopunom obiteljskom odgoju, što nameće obvezu partnerskog odnosa s
roditeljima i širom društvenom zajednicom. Sukladno tome, osim redovitog cjelodnevnog
programa, specifičnost našeg vrtića je raznovrsna ponuda posebnih cjelodnevnih i kraćih
programa.
Suradnička kultura u našem vrtiću ogleda se u osnaživanje osobnih i profesionalnih
kompetencija odgojitelja za primjereno i sustavno djelovanje, odgovornost u osobnom i
timskom radu svih uključenih u odgojno-obrazovni proces na dobrobit djeteta i cjelokupno
ozračje vrtića, kvalitetna suradnja na relaciji roditelji - vrtić, te prepoznatljivost i podrška
nadležnih institucija i lokalne zajednice.
Ravnateljica:
Ljiljana Petrinec
5
1. USTROJSTVO RADA
VIZIJA RAZVOJA DJEČJEG VRTIĆA: Nastavljamo promovirati kulturu vrtića skrbeći o
cjelovitom razvoju svakog djeteta. Primjenjujemo pristup koji se temelji na osobnim i
razvojnim karakteristikama, preferencijama i potrebama svakog djeteta. Programi i
organizacija rada u našem vrtiću temelje se na razvojno primjerenom kurikulumu usmjerenom
na dijete i humanističkoj koncepciji razvoja predškolskog odgoja, što znači pažljivo i bogato
strukturirano okruženje i poticajna materijalna sredina koja doprinosi razvoju dječjeg učenja,
kreativnosti i stvaralaštvu, poznavanju zakonitosti rasta i razvoja djeteta u skladu s čim stručni
djelatnici planiraju svoj rad, poticanje partnerskog odnosa s roditeljima kao najvišeg oblika
suradnje u ostvarivanju zajedničkog cilja - optimalnog razvoja djeteta, poticanje tolerancije
prema različitostima i uvažavanje prava sve djece. Sukladno navedenom već četvrtu
pedagošku godinu primjenjujemo standarde kvalitete: planiranje, praćenje i evaluacija skrbi za
sigurnost i zaštitu zdravlja djece, kreiranje okruženja, strategije podrške razvoju i učenju kroz
igru, promatranje, praćenje djece u skladu s ishodima razvoja i učenja, unaprjeđivanje
komunikacijsko-interakcijskih odnosa, vještina kvalitetne komunikacije u odgoju,
individualizacija i diferencijacija, partnerstvo s obitelji i lokalnom zajednicom kako bismo
unaprijedili sve segmente življenja djece i odraslih u vrtiću.
Cilj je praćenje potreba korisnika i stvaranje optimalnih uvjeta za život i rad funkcionalnom
organizacijom rada, radnim vremenom vrtića i djelatnika, sigurnim i kvalitetnim okruženjem.
Ustrojstvo rada prilagođavamo unaprjeđivanju svih segmenata odgojno-obrazovnog rada s
djecom, osobito:
- tijekom prilagodbe (u svim objektima i odgojnim skupinama)
- sustavno unaprjeđivati optimalno zadovoljavanje potreba i prava djece
- sustavno unaprjeđivati poticanje razvoja svih kompetencija
- sustavno promišljanje i iznalaženje primjerenih načina rada u vrijeme ranojutarnjeg i
produljenog popodnevnog rada
- obogaćivanje programa rada za djecu s posebnim potrebama
- sustavno unaprjeđivati kvalitetu provedbe posebnih cjelodnevnih i kraćih programa
6
VRIJEDNOSNA DIMENZIJA
CILJ: Unaprjeđivanje suradničke kulture kroz zajedničko promišljanje i planiranje, te
zajedničku interpretaciju i razumijevanje odgojno-obrazovnog procesa. Ključni elementi
profesionalne povezanosti i suradnje svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa su:
snažna povezanost, međusobna ovisnost, akcija i zajednička odgovornost za svu djecu,
prostor i cjelokupan odgojno-obrazovni proces u ustanovi
zajednički doprinos i angažiranost u procesu unaprjeđivanja odgojno-obrazovne
prakse i kurikuluma
spremnost na sudjelovanje u procesu promjena i pomoć u problemskim situacijama
spremnost na davanje informacije suradnicima i primanje povratne informacije od njih
STRATEGIJE DJELOVANJA:
Unaprjeđivanje kulturalnih uvjeta u vrtiću:
- otvorenost prema promjenama
- povjerenje, međusobno poštovanje
- zajedničko rješavanje problema
- dvosmjerna, recipročna i uvažavajuća komunikacija među svi sudionicima procesa
SOCIJALNA DIMENZIJA
CILJEVI:
Kreirati optimalne socijalne uvjete za življenje djece i odraslih u vrtićkom okruženju.
Poticati daljnje razvijanje suradničke kulture u vrtiću.
STRATEGIJE DJELOVANJA:
- Unaprjeđivanje timskog rada svih djelatnika vrtića
- Međusobno uvažavanje svih sudionika procesa koji sudjeluju u realizaciji Godišnjeg
plana i programa rada
- Upućivanje svih djelatnika na osobnu odgovornost za kvalitetnu provedbu radnih
zadaća za koje su neposredno odgovorni
- Delegiranje poslova s ciljem provođenja zadaća iz Godišnjeg plana i programa rada uz
međusobno uvažavanje različitosti i osobnih potencijala
- Unaprjeđivati partnerske odnose vrtića i roditelja kroz pružanje podrške i pomoći
roditeljima u razumijevanju djetetovog razvoja i odgoja i podržavanjem u stvaranju
okruženja koje potiče razvoj i učenje djece
- Aktivnim sudjelovanjem svi stručnih djelatnika u izradi Godišnjeg plana i programa
djelovat ćemo na individualnu odgovornost za provedbu i kvalitetniju primjenu svih
zadaća u odgojno-obrazovnoj praksi
- Pravodobnost i kvaliteta provedbe dogovorenih zadaća
- Kvalitetniji uvid u uspješnost realizacije svih postavljenih zadaća iz Godišnjeg plana i
programa
7
PREDRADNJE ZA DOBRO USTROJSTVO RADA NA RAZINI SKUPINA, OBJEKATA
STRATEGIJE DJELOVANJA NOSITELJ
Ispitati potrebe roditelja o potrebi boravka djeteta u vrtiću Odgojitelj
Obraditi ankete i dogovoriti ustroj radnog vremena s odgojiteljicama i
tehničkim osobljem, te pratiti realizaciju
Stručni tim, ravnatelj
Pratiti proces prilagodbe nove i readaptacija stare djece, poduzimati
odgovarajuće mjere za unaprjeđivanje kvalitete
Stručni tim, odgojitelji
Pratiti kvalitetu ranojutarnjeg i kasnopopodnevnog rada, te predlagati
kako kadrovske tako i vremenske promjene
Stručni tim,
odgojitelji, voditelji
Pratiti prisutnost djece u skupinama (dnevno, tjedno, mjesečno) u vrijeme
pred blagdane i ljetnih mjeseci u cilju optimalne organizacije rada u
navedenom periodu
Odgojitelji, SRS,
voditelji
Pratiti upis i ispis djece tijekom cijele godine Računovodstvo,
odgojitelji, ravnatelj
Pratiti rad skupina gdje su upisana djeca s posebnim potrebama Stručni tim, odgojitelji
Uključivati roditelje i redovito ih informirati o aktualnostima u vrtiću Odgojitelji, stručni
tim, roditelji
Upoznavanje lokalne zajednice sa svim aktualnostima u radu vrtića Ravnatelj
PODRUČJE RADA
ZADAĆA
AKTIVNOSTI
METODE
Osigurati
ustrojstvene
uvjete za provedbu
perioda prilagodbe
prema načelu
individualizacije i
diferencijacije
Snimanje stanja upisanosti po skupinama 6.-8..2018. Analiza
Analizirati opseg i specifičnosti iz dokumentacije
novoupisane djece po skupinama
6.-7.mj. 2018.
Analiza
Organizirati razgovore i promišljanje najoptimalnijih
ustrojstvenih uvjeta za svaku skupinu i svako dijete:
- osobito za djecu u prilagodbi
- djecu s teškoćom u razvoju
- djeca s posebnim potrebama
Rasprava
Diskusija
Utvrditi kriterije praćenja
Donijeti prijedlog ustrojstva rada u periodu prilagodbe
Ustrojiti provedbu brifing dogovora petkom o ustrojstvu
rada za tjedni period
Brifing
Planirati sate za povećan zajednički neposredni rad
odgojitelja u Godišnjem planu
Analiza,
planiranje
Pratiti provedbu neposrednog rada odgojitelja (prilagodba) Procjenjivanje
Promišljati kriterije za organizaciju rada tijekom procesa
prilagodbe (organizirati radne sastanke i individualne
razgovore)
Radni sastanci,
individualni
razgovor
Radni dogovor s voditeljima dogovaranje
Praćenje ostvarivanja sati rada (satnica) analiza
8
PODRUČJE RADA
ZADAĆA
AKTIVNOSTI
METODE
Osigurati
ustrojstvene uvjete
za podizanje
kvalitete boravka na
zraku i poticanja
motoričkih
kompetencija djece
Aktivnosti će se provoditi kao sastavni dio kurikuluma
- snimanja stanja i analiza iskorištenosti prostora
- promišljanje korištenja svih vanjskih prostora vrtića
- organiziranje boravka na zraku Praćenje
- snimanje stanja i analiziranje zadovoljavanja ciljanih
potreba
- analiziranje uloge stručnih i pomoćno-tehničkih
djelatnika
- utvrđivanje zadaće i ustrojiti provedbu prema
dogovorenim kriterijima
- praćenje provedbe Analiza
- vrjednovanje Vrjednovanje
PODRUČJE RADA
ZADAĆA
AKTIVNOSTI
METODE
Osigurati
organizacijske uvjete
za period smanjenog
broja djece
* dnevna
dežurstva
* dnevni početak
neposrednog
rada
* dnevni
završetak
neposrednog
rada
s djecom
Izraditi anketu za snimanje potreba roditelja o periodu
boravka djeteta u vrtiću
Anketirati roditelje o istom Anketiranje
Analizirati podatke i izraditi prijedlog ustrojstva radna
skupine
Radni
dogovori
Izraditi tabele neposrednog i ostalog rada odgojitelja
usklađene sa zakonom (40-satno radno vrijeme)
Planiranje
Organizirati sastanke s odgojiteljima radi razgovora o
kriterijima praćenja organizacije rada
Rasprava,
analiza
Upoznati odgojitelje s planiranom strukturom sati
neposrednog rada i načinom realizacije
Rasprava
analiza
Izvršiti izbor voditelja objekta koji radi plan dežurstava Rasprava,
biranje
Tematski sastanci s voditeljima-promišljanje kriterija za
dežurstvo odgojitelja
Dogovori i
analize
Praćenje stanja ostvarivanja sati rada odgojitelja Analiza
Analiza stanja i praćenje individualizacije i diferencijacije
organizacije rada
Analiza
Brifing dogovori Brifing
9
PODRUČJE
RADA ZADAĆA
AKTIVNOSTI
METODE
Ljetni period i
periodi s bitno
smanjenim brojem
djece
Snimiti stanje potreba roditelja za boravkom djeteta u vrtiću Anketiranje i
intervjuiranje
Analiza potreba po skupinama Analiza
Radni sastanci sa ST i odgojitelja radi utvrđivanja pedagoško-
psiholoških kriterija za organizaciju rada
Rasprava
Prijedlog ustrojstva rada (Plan rada tijekom ljetnog perioda) Timski rad
Pravovremeno obavješćivanje roditelja o organizaciji rada
Obilježavanje skupina
Aktivnosti pravovremenog upoznavanja djece i odgojitelja koji
se u skupini mijenjaju
Radni sastanci s odgojiteljima radi vježbanja načina svog
predstavljanja i upoznavanja s djecom
Timski rad
10
PRIKAZ BROJA SKUPINA I BROJA UPISANE DJECE
Ove pedagoške godine realizirat će se programi:
1. Redoviti (10 satni) program s 17 odgojnih skupina
2. Poseban cjelodnevni alternativni program prema koncepciji Marije Montessori u radu
s djecom u dobi od 1 - 3 godine u jednoj odgojnoj skupini
3. Poseban cjelodnevni alternativni program prema koncepciji Marije Montessori za djecu
vrtićke dobi u četiri odgojne skupine
4. Poseban cjelodnevni športski program u jednoj odgojnoj skupini
5. Posebni kraći programi:
kraći program ranog učenja engleskog jezika u dvije odgojne skupine
kraći program odgoja za okoliš i održivi razvoj u jednoj odgojnoj skupini
Planirani programi temelje se na osnovu završenog upisa djece krajem 6 mj. 2018., a po radu
komisije za prijem djece, te odluci Upravnog vijeća vrtića. Odgojne skupine formirane su u
skladu s prostornim kapacitetima vrtića a na osnovu gradskih normativa.
LOKACIJA JASLICE VRTIĆ
BROJ GRUPA BROJ DJECE BROJ GRUPA BROJ DJECE
CENTRALNI VRTIĆ
TRNAVA,
Resnički put 88
5 82 13 304
PODRUČNI VRTIĆ
ČULINEC,
Ul. Badema 14a
1 17 2 38
PODRUČNI VRTIĆ
RESNIK,
V Resnik 1a
1 18 1 25
UKUPNO: 7 117 16 367
UKUPNO: 484
11
RADNO VRIJEME ODGOJITELJA U ODGOJNIM SKUPINAMA I VRIJEME
OBROKA
DOB DJECE JUTARNJA I POSLIJE
PODNEVNA SMJENA
ZAJE-
DNIČKI
RAD
DORUČAK RUČAK UŽINA
CENTRALNI VRTIĆ TRNAVA
Mlađa i mješovita
jaslička 1. - 2. god. života
RIBICE
ZVJEZDICE
PČELICE
7.00-12.00 sati (5,00)
10.00-16.00 sati (6,.00)
7.00-12.15 sati (5,15 )
10.15-16.00 sati ( 5,45 )
2 h
8.00-9.00h
11.00 h
fleksibilna
Starija jaslička
2.-3. god. života
ŽABICE
CVJETIĆI
7.00-12.15 sati (5,15 )
10.15-16.00 sati ( 5,45 )
2 h
8.00-9.00h
11.20 h
fleksibilna
Mlađa vrtićka
3. - 4. god. života
JEŽIĆI
ZVONČIĆI
7.30-12.15 (4,45)
10.15 -16.30 (6,15)
7.00- 12.30 (5,30)
10.30-16.00 (5,30)
2 h 8.00h– 9.00h
11,20 h
fleksibilna
Srednja vrtićka 4.-5. god života
LEPTIRIĆI
LASTAVICE
(rano učenje
engleskog jezika)
7.30-12.45 (5,15 )
11.00-16.45 (5,45)
7.45-12.30 (4,45)
10.30-16.45 ( 6,15 )
1,45 h
1,30 h
8.15h– 9.00h
11.45 h
11.30 h
fleksibilna
Mješovite vrtićke
3.-6. god. života,
LOPTICE
(sportski program)
MASLAČAK
(održivi razvoj)
7.00-12.30 (5,30)
10.30-16.00 (5,30)
7.00-12.45 (5,45)
11.00-16.15 (5,15)
2 h
2 h
8.15h - 8,45h
11.30 h
11.45 h
fleksibilna
Mješovite vrtićke
3.-6. god. života,
(Montessori)
PUŽIĆI
VRAPČIĆI
VJEVERICE
ZEČIĆI
7.00-12.00 (5,00)
10.00-16.00 (6,00)
7.45-12.00 (4.15)
10.00-16.45 (6,45)
2 h 08 h - 8,45h 11.30 h fleksibilna
Starije vrtićke
5-6 god.života
PTIČICE
7.00-13.00 ( 6,00 )
11.15-16.15 (5.00)
1,45 h
8.15h-8.45h
12.00 h
Fleksibilna
12
PATKICE
Starije vrtićke
5-6 god.života
KAPLJICE
7.15-13.00 (5,45)
11.30-16.45 ( 5,15)
7.00-13.00 ( 6,00 )
11.15-16.15 ( 5,00)
1.30 h
1.45 h
08.00-8.45 h
12.30
12.30
fleksibilna
PODRUČNI VRTIĆ RESNIK
Mješovite jaslička
1.-3. godine života
BUBAMARE
6.30-12.00 ( 5,30)
10.00-15.30 ( 5,30)
2 h
8,15h-9,00h
11.10
Fleksibilna
Mješovite vrtićke
(rano učenje
engleskog jezika)
3.-6. godine života
BUMBARI
7.30 – 13.00 ( 5,30)
11.30- 16.30 ( 5,30)
1,30 h
8,15h-9,00h 12.00 Fleksibilna
PODRUČNI VRTIĆ ČULINEC
Mješovita jaslička
1.-3. godina života
SMOKVICE
7.30 -12.00 (4.30 )
10.00 – 16.00 ( 6.00)
2h
8,15h-9,00h
11,00
Fleksibilna
Mješovita vrtićka
3-5. godine života
JAGODICE
7.30 – 12.30 ( 5,00 )
10.30 – 16.00 ( 5.30)
2 h
8,15h-9,00h
11,30
Fleksibilna
Mješovita vrtićka
4.-6. godine života
TREŠNJICE
7.45 -13.15 (5.30 )
11.00- 16.00 (5.00 )
2,15 h
8.15-9.00 h
12,15
Fleksibilna
13
RASPORED RADA TEHNIČKOG OSOBLJA I RADNO VRIJEME: TRNAVA
2017/2018.
TRNAVA
CENTRALNA
KUHNJA
RADNO
MJESTO
RADNO
VRIJEME
NAPOMENE
glavna
kuharica
6.00-14.00
kuharica 6.00-14.00
kuharica 6.00-14.00
kuharica 6.30-14.30
pom.kuharica 6.00-14.00
8.00-16.00
tijekom
jednog tjedna
2 pom.
kuharice rade
od 8.00-16.00,
i izmjenjuju se
u smjenama,
tjedno i svaka
dva tjedna
pom.kuharica 6.00-14.00
7.30-15.30
pom.kuharica 6.00-14. 00
8.00-16.00
spremačica-
servirka
6.00-14. 00
8.00-16.00
spremačica-
servirka
6.00-14.00
8.00-16.00
EKONOM ekonom 7.00-15.00
DOMAR domar-ložač
7.00-15..00
9.00-17.00
Izmjenjuje se
u tjednim
smjenama
TRNAVA
SPREMAČICE
pralja 5.30-13.30 Otvara vrtić
spremačica 6.00-14.00 D.Z. i u
praoni
spremačica 10.00-18.00 Povećan opseg
poslova
spremačica
11.00-19.00
Montesori
skup. i D.Z.
spremačica
7.00 - 15.00
spremačica 11.00 –
19.00
Starije vrt.
skupine na
katu
spremačica 6 .00-10.00
15.00-19.00
Izmjenjuje se
u tjednim
smjenama radi
½ radnog
vremena
14
spremačica 10.30 –18.30
spremačica 10.30 –18.30
spremačica 11.00-19.00
RASPORED RADA TEHNIČKOG OSOBLJA I RADNO VRIJEME: ČULINEC
PODRUČN
I OBJEKT
ČULINEC
RADNO
MJESTO
RADNO
VRIJEME
NAPOMENA
spremačica-
servirka
6.00-14.00
10.30-18.30
izmjenjuju se
u tjednim
smjenama,po
potrebi rade
od 5.30
spremačica-
servirka
6.00-14.00
10.30-18.30
DOMAR
domar-
ložač
7.00-15.00
9.00-17.00
1 sat dnevno
radi u Čulincu
Izmjenjuje se
u tjednim
smjenjama
RASPORED RADA TEHNIČKOG OSOBLJA I RADNO VRIJEME: RESNIK
PODRUČNI
OBJEKT
RESNIK
RADNO
MJESTO
RADNO
VRIJEME
NAPOMENA
spremačica
servirka
7.00-15.00
10.30-18.30
Izmjenjuju se
u tjednim
smjenama, spremačica
servirka
7.00-15.00
10.00-18.00
15
ORGANIZACIJA RADNOG VREMENA OSTALIH DJELATNIKA
RAVNATELJICA I STRUČNI TIM
ravnateljica 8:00 – 15.00
pedagoginja 8:00 – 15.00
pedagoginja 8:00 – 15.00
logopedinja 8:00 – 15.00
psihologinja 8:00 – 15.00
edukacijska rehabilitatorica 8:00 – 15.00
zdr. voditeljica 8:00 – 15.00
Tijekom godine prema potrebama rada Vrtića radno vrijeme stručnog tima se mijenja
(roditeljski sastanci, individualni razgovori s roditeljima, stručni aktivi i dr.)
Tjedni raspored rada stručnih suradnica
RAČUNOVODSTVO
voditeljica računovodstva 7:00 – 15.00
administrativni djelatnik 8:00 – 16.00
administrativno-računalni djelatnik 8:00 – 16.00
TAJNIŠTVO
tajnica 8:00 – 16.00
Pedagoginja
Pedagoginja
Zdrav.
voditeljica
Logopedinja
Psihologinja
Rehabilita-
torica
Ponedjeljak
Trnava
Čulinec
Trnava
Resnik
Čulinec
Trnava
Trnava
Utorak
Trnava
Resnik
Čulinec,
Trnava
Trnava
Resnik
Čulinec
Trnava
Srijeda
Trnava
Čulinec
Trnava
Čulinec
Trnava
Trnava
Četvrtak
Trnava
Resnik
Čulinec
Resnik
Trnava
Trnava
Čulinec
Trnava
Petak
Trnava
Trnava
Trnava
Trnava
Trnava
Resnik
Čulinec
16
TABELA STRUKTURE SATI PO MJESECIMA ZA PEDAGOŠKU GODINU
2018./2019.
MJESEC BROJ
DANA
SUBOTE NEDJELJE BLAGDANI RADNI
DANI
SATNICA ZA
NEPOSREDAN
RAD
OSTALI
POSLOVI
STANKA UKUPNO
MJESEČNO
ZADUŽENJE
09/17. 30 5 5 0 20 110 40 10 160
10/17. 31 4 4 1 22 121 44 11 176
11/17. 30 4 4 1 21 115.5 42 10.5 168
12/17. 31 5 5 2 19 104.5 38 9.5 152
01/18. 31 4 4 1 22 121 44 11 176
02/18. 28 4 4 0 20 110 40 10 160
03/18. 31 5 5 0 21 115.5 42 10.5 168
04/18. 30 4 4 1 21 115.5 42 10.5 168
05/18. 31 4 4 1 22 121 44 11 176
06/18. 30 5 5 3 18 99 36 9 144
07/18. 31 4 4 0 23 126.5 46 11.5 184
08/18. 31 5 4 2 21 115.5 42 10.5 168
UKUPNO: 365 53 52 12 250 1375 500 125 2000
REKAPITULACIJA: Radni dani + GO = 250x8h = 2000+12 BL x 8h = 96 h
Odnosno 262 dan x 8h = 2096 h - (godišnji fond sati)
TJEDNO = 40 DNEVNO = 8
Neposredni rad…27,5 sati……. 5,5 sati dnevno
Ostali poslovi……10,00 sati……2 sata dnevno (1 sat dnevno za pripremanje i planiranje + 1
sat za ostalo)
Stanka……………2,5 sati ……. 0,5 sati dnevno (ostali rad + stanka…..12,5 sati tjedno)
Godišnji, mjesečni i tjedni fond sati se mijenja svakom radniku ovisno o broju dana godišnjeg
odmora, te se proporcionalno smanjuju zaduženja u neposrednom radu i u ostalim poslovima.
Radnicima koji rade u neposrednom radu s djecom (odgojiteljima) zbog nemogućnosti prekida
rada radi korištenja stanke to se vrijeme preraspodjeljuje u okviru ukupnog godišnjeg zaduženja
(Čl. 45. Pravilnika o radu DV Jabuka).
Radno vrijeme svih zaposlenih organizirano je prema iskazanim potrebama roditelja.
Evidenciju prisutnosti djelatnika vodi tajnica vrtića i voditelji objekata.
Realizaciju satnice odgojitelja i stručnih suradnika prati ravnatelj i pedagog-zadužen za praćenje
ostalih poslova, a realizaciju satnice tehničkog osoblja prati zdravstveni voditelj.
17
RAZRADA ZADUŽENJA GODIŠNJE SATNICE (JASLICE I VRTIĆ)
ZA PEDAGOŠKU GODINU 2018./2019.
09.
mj
10.
mj
11.
mj
12.
mj
01.
mj
02.
mj
03.
mj
04.
mj
05.
mj
06.
mj
07.
mj
08.
mj
GODIŠNJA
OBVEZA
NEPOSREDNI
RAD
110 121 115.5 104.5 121 110 115.5 115.5 121 99 126.5 115.5 1375
OSTALI
POSLOVI
40 44 42 38 44 40 42 42 44 36 46 42 500
Planiranje,
praćenje i
vrednovanje
procesna
20 22 21 19 22 20 21 21 22 18 23 21 250
Planiranje i
provedba
suradnje s
roditeljima
5 6 5 5 5 5 5 5 5 4 5 4 59
Stručno
usavršavanje u
ustanovi i
izvan ustanove
7 10 8 8 10 9 8 10 9 8 12 9 108
Sjednice
Odgojiteljskog
cvijeća
2 0 2 0 0 0 2 0 2 2 0 2 12
Radne skupine 6 6 6 6 7 6 6 6 6 4 6 6 71
STANKA 10 11 10.5 9.5 11 10 10.5 10.5 11 9 11.5 10.5 125
UKUPNO
MJESEČNO
ZADUŽENJE
160 176 168 152 176 160 168 168 176 144 184 168 2000
18
ZADUŽENJE OSTALOG RADA ODGOJITELJA (JASLICE/VRTIĆ) KOJE SE
ODRAĐUJE U USTANOVI:
1. SURADNJA S RODITELJIMA:
4 roditeljska sastanka x 1,5 sati = 6 sati
1 radionice s roditeljima x 2 sata = 2 sata
4 sata mjesečno ind. razgovora x 10 mjeseci =40 sati
2. STRUČNO USAVRŠAVANJE:
6 odgojiteljskih vijeća x 2 sata = 12 sati
8 sastanaka edukativnih grupa x 2 sata = 16 sati
10 radnih dogovora x 1 sat = 10 sati
6 pedagoško-psiholoških radionica x 2 sata= 12 sati
3. PLANIRANJE I TIMSKO PLANIRANJE:
tjedno timsko planiranje i refleksije 1 x 1,5 = 6 sati mjesečno, godišnje 60 sati
dnevno planiranje 1 x 0,5 = 2 sata tjedno, godišnje 80 sati
4. KREIRANJE POTICAJNOG OKRUŽENJA:
redoviti mjesečni sastanci radnih skupina 10 x 6 = 60 SATI
estetska skupina 1 x 1sat = 10 sati
19
2. MATERIJALNI UVJETI
Cilj: stvaranje sigurnih i optimalnih prostornih i materijalnih uvjeta kreirajući poticajno
okruženje za razvoj svih kompetencija djece.
Bitne zadaće:
praćenje i procjenjivanje primjerenosti materijalno - tehničkih uvjeta
individualizirati proces nabavke materijalnih sredstava i opreme
održavanje i obnavljanje kroz ciljane nabavke prema prioritetu kriterija sigurnosti
djeteta u unutarnjem i vanjskom prostoru
obogaćivanje postojećeg prostora za provedbu planiranih projekata i ostvarivanje
bitnih zadaća
ZADAĆE
STRATEGIJE
DJELOVANJA AKTIVNOSTI NOSITELJI VRIJEME
PROVEDBE
Praćenje i procjenjivanje primjerenosti
materijalno- tehničkih uvjeta
Donošenje kriterija za procjenu
materijalno-tehničkih uvjeta za
provedbu programa u vrtiću i u
skupini
Timski rad ST,
odgojitelji i
pom.
tehničko osoblje
11. mj.
Izrada instrumenata praćenja Ravnatelj, st. tim
10., 11. mj. 2018.
Snimanje stanja materijalno-
tehničke opremljenosti Snimanje i praćenje
u skupinama i pom.
tehničkim službama
(praonica, kuhinja)
Spremačice Domari
tijekom godine
Utvrđivanje potreba (uvjeta) za
provedbu Godišnjeg plana i
programa rada i Kurikuluma
DV Jabuka
Praćenje, uvidi Ravnatelj,
ST,
odgojitelji
9.-10. mj.
2018.
Izrada godišnjeg plana nabavke Planiranje, timski
rad Upravno
vijeće
11.-12. mj.
2018.
4 puta godišnje raditi analizu
ostvarivanja plana nabave Analiza Ravnatelj,
ST, pom.
tehničko
osoblje Odgojitelji
12. mj. 2018. 2.,4.,7-8. mj.
2019.
20
PODRUČJE
RADA- ZADAĆA
AKTIVNOSTI METODE NOSITELJI VRIJEME PROVEDBE
Dopisi i zahtjevi Gradskom uredu
za ostvarivanjem materijalno-
tehničkih uvjeta
Dopisi, tabele, Zahtjevi
Ravnatelj Tijekom godine
Praćenje tržišta i inovacija radi
nabavke kvalitetnije opreme Uvid u tiskani
materijal Ravnatelj, dobavljači
Tijekom godine
Vrjednovanje doprinosa stvorenih
materijalno-tehničkih uvjeta
kvalitetnom ostvarivanju programa
rada s djecom
Primjena
instrumentarija
analiza
procjenjivanje
Ravnatelj, str. djelatnici
2. mj. 2019. 6. mj. 2019.
Individualizacija
procesa
nabavke
materijalnih
sredstava i
opreme
S odgojiteljima i ST stvarati
kriterije procjenjivanja i potreba za
odgojnu skupinu, projekte
unaprjeđivanja odgojno-
obrazovnog rada i projekte timova
Radni dogovori,
ST, odgojitelji
11. mj. 2018.
Obrazac za potrebe skupine Izrada obrazaca Odgojitelji, Djeca
11.-12. mj.
2018. Informiranje i educiranje
odgojitelja o ponudi materijala i
opreme
Rad na uvidu u Kataloge
Ravnatelj, Pedagog, Odgojitelji Dobavljači
Tijekom godine
Izrada plana nabavke za skupinu ili
projekt s određenim prioritetima
Planiranje Odgojitelji, Djeca
10. - 12. mj.
2018.
Jačati osobnu odgovornost prema
čuvanju imovine i sredstava
Uvid u odgojnim
skupinama
Ravnatelj Str. djelatnici Odgojitelji
10.- 12. mj.
2018.
21
INVESTICIJSKO I TEKUĆE ODRŽAVANJE OBJEKATA
S ciljem osiguravanja što optimalnijih uvjeta za boravak djece u vrtiću, u ovoj pedagoškoj
godini u tijeku je dogradnja četiri odgojno-obrazovne skupine u centralnom objektu u Trnavi
te izgradnja zamjenskog objekta u Čulincu. U ovoj pedagoškoj godini upisana su sva djeca
čiji su roditelji podnosioci zahtjeva, njih ukupno 110.
1. INVESTICIJSKO I TEKUĆE ODRŽAVANJE OBJEKATA
sanacija sanitarnih čvorova i kuhinje u područnom objektu Čulinec
sanacija vodovodnih instalacija
brušenje i lakiranje parketa (vrtići Trnava, Resnik)
izmjena unutarnje stolarije (vrtići Trnava)
maljanje zidova (vrtići Trnava, Čulinec, Resnik)
2. ELEKTOINSTALATERSKI RADOVI I TELEKOMUNIKACIJE
nabava klima uređaja za odgojne skupine
3. NABAVKA OPREME
kontinuirana nabava posuda i posuđa za serviranje hrane
nabava usisavača
nabava tepiha za jasličke i vrtićke skupine
nabava alata potrebnog za radove domara te potrošnog materijala za održavanje
vrtića
nabava namještaja za sobe dnevnog boravka djece
nabava AV tehnike za odgojne skupine
nadopuna namještaja za posebni i redovni program
igrala za vanjski prostor vrtića
4. RADNA OBUĆA I ODJEĆA ZA ODGOJITELJE I TEHNIČKO OSOBLJE
nabava radne odjeće i obuće
5. DIDAKTIKA I POTROŠNI MATERIJAL
nabava potrošnog materijala za potrebe skupine prema iskazanim potrebama
nabava potrošnog materijala za estetsko uređenje vrtića
nabava uredskog potrošnog materijala
nabava sprava za tjelesne aktivnosti djece u dvorani
nabava društvenih i didaktičkih igara
nabava didaktike za posebne programe
nabava stručne literature i slikovnica za djecu
nabava didaktike za posebne cjelodnevne i kraće programe
22
3. SKRB ZA RAST, RAZVOJ I ZDRAVLJE DJECE
3.1. NJEGA DJECE I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE
Prema godišnjem planu i programu dječjeg vrtića 2018/2019. u dijelu Njega djece i skrb za
tjelesni rast i zdravlje djece zdravstvena voditeljica u timu sa stručnim suradnicima,
ravnateljem,odgojiteljima i ostalim čimbenicima raditi će na osiguranju i unapređenju zaštite
zdravlja djece. Provodit će mjere zdravstvene zaštite i prehrane djece u dječjem vrtiću koje
obuhvaćaju potrebne preduvjete za osiguranje pravilnog rasta i razvoja djece.
OPĆI CILJ:
Osigurati standarde kvalitete u području skrbi za tjelesni rast i zdravlje djece, unaprijediti
postupke i aktivnosti koje doprinose zaštiti zdravlja djece, samozaštite i ekološke
osviještenosti,osigurati provedbu preventivnih mjera radi smanjivanja zdravstvenih rizika i
osnaživanje zaštitnih čimbenika u svim područjima djelovanja.
SPECIFIČNI CILJEVI:
• Zdravstveno prosvjećivanje i zdravstveni odgoj odgojitelja i ostalih sudionika o
važnosti primjene standarda u procesu provedbe njege djeteta, prehrane,boravka na
zraku i dnevnog odmora
• zadovoljavanju primarnih potreba i uvažavanja sanitarnih propisa,
• kontinuirano praćenje zdravstvenog stanja djece,pobola,stanja cijepljenosti,
• pravovremena provedba postupaka kod pojave akutnih bolesti , povreda i postupaka
kod kroničnih bolesti,
• poticanje usvajanja pravilnih prehrambenih navika
• proslava dječjih rođendana prema preporukama i smjernicama
• provedba aktivnosti u zaštiti zdravlja zuba i prevenciji karijesa,
• osiguranje uvjeta za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama,
• provođenje odgojno-zdravstvenih i športskih programa u cilju prevencije pretilosti,
• upućivanje i educiranje djece o mjerama sigurnosti i samozaštite te brige za vlastito
zdravlje,
• sustavno praćenje rasta i razvoja djece i stanja uhranjenosti – provedba
antropometrijskih mjerenja ( od listopada do travnja )
• praćenje epidemioloških zbivanja i poduzimanje protu-epidemioloških mjera,
• upoznati ostale djelatnike (tehničko osoblje) o važnosti primjene primarno-sigurnosno
preventivnog programa na redovito održavanje vanjskih površina i sigurnost sprava,
instalacija i uređaja u svim prostorima vrtića,
• edukacija kuharica i pomoćnog osoblja o važnosti primjene higijenskih standarda –
HACCP-a u procesu pripreme i raspodjele hrane, (tečaj higijenskog minimuma)
• unaprjeđenje suradnje s roditeljima u cilju usvajanja pravilnih životnih navika djece,
• pružanje pomoći u razumijevanju biološkog razvoja djeteta, o važnosti redovite i
uravnotežene prehrane, pravilne njege, o važnosti boravka na zraku i bavljenja
tjelesnom aktivnošću – promocija zdravlja
23
STRATEGIJE DJELOVANJA
Prikupljanje i sumiranje zdravstvenih podataka novoprimljene djece po odgojnim
skupinama putem inicijalnih upitnika, potvrda o obavljenom sistematskom pregledu
predškolskog djeteta, iskaznice cijepljenosti i ostale zdravstvene dokumentacije (za
djecu sa zdravstvenim i ostalim teškoćama); lipanj-rujan 2018. i po prijemu.
upoznavanje odgojnih djelatnika sa zdravstvenim teškoćama djece u cilju kvalitetnog i
pravovremenog zadovoljavanja primarnih potreba, kolovoz-rujan 2018.
utvrđivanje broja djece s posebnim potrebama,klasificirati potrebe i postupke u odnosu
na njih
upoznavanje ostalih djelatnika s ciljem prihvaćanja zadaća na osiguravanju potrebnih
higijenskih uvjeta i prehrane djece,
individualni pristup roditeljima i djeci sa zdravstvenim poteškoćama i posebnostima u
prehrani, alergija i intolerancija na hranu, (razgovori, zdravstveno edukativni rad)
praćenje i procjenjivanje provedbe strategije dogovorenih postupaka,
zajedničke analize i radni dogovori s djelatnicima radi unaprjeđenja komunikacijskih
odnosa u cilju kvalitetnog i pravovremenog zadovoljavanja primarnih potreba djece,
praćenje i evidentiranje pobola i cijepljenosti djece,
provedba protuepidemijskih mjera u cilju sprječavanja širenja zaraznih bolesti,
praćenje pojave ušljivosti u grupi i preventivno djelovanje,
praćenje povreda i pružanje prve pomoći kod djece,
suradnja sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim djelatnicima (pedijatar,
epidemiolog, stomatolog i ostali),
edukacija roditelja putem roditeljskih sastanaka, individualnih razgovora i
savjetovanja te putem ostalih medija (brošure, kutići za roditelje, letci),
vođenje propisane zdravstvene dokumentacije, individualna zapažanja i dnevne
realizacije zadaća, protokoli praćenja, zapisnici radnih sastanaka
OČEKIVANI ISHODI
• Osviještenost odgojitelja i ostalih djelatnika u primjeni standarda kvalitete u provedbi
rutinskih poslova,(fleksibilnost,dosljednost,u planirano vrijeme)
• Provedbe preventivnih mjera pri pojavi bolesti, praćenje i djelovanje prema uputama
medicinske struke (pedijatar,epidemiolog,stomatolog)
• Kontinuirani rad na unaprjeđivanju postupaka i aktivnosti koje doprinose razvijanju
navika kod djece o zaštiti zdravlja i važnosti pravilne prehrane,
• Redovita provedba tjelesne aktivnosti u unutarnjem prostoru vrtića i tijekom boravka
na zraku,
• Usvojene kulturno–higijenske navike kod većine djece (pravilno pranje ruku, zuba,
brisanju nosa -samostalnost u provedbi)
24
3.2. PREGLED DINAMIKE DNEVNIH RUTINA: KUHINJA I TEHNIČKO OSOBLJE
OPĆI CILJ: Planiranje pravilne prehrane u skladu s prehrambenim standardima, primjena
standardiziranih sezonskih dnevnih jelovnika, osiguranje hrane koja zadovoljava preporučene
dnevne količine energije i prehrambenih tvari za djecu polaznike vrtića , osiguranje hrane za
djecu s posebnim potrebama u prehrani (alergije na hranu, intolerancija)
SPECIFIČNI CILJEVI:
Nastavak provedbe projekata„ Pravilna prehrana u dječjim vrtićima Grada Zagreba“
• pravovremeno i kvalitetno zadovoljavanje djetetovih prehrambenih potreba,
• daljnji rad na promicanju pravilne prehrane koja obuhvaća zdravstvene, kulturološke
i obrazovne elemente u skladu s znanstvenim spoznajama,
• prilagodba količine obroka djeci jasličke dobi, uvažavanje individualnih potreba i
navika
• izrada prilagođenih jelovnika za djecu s posebnim potrebama u prehrani – prema
dogovoru s roditeljima i preporukama liječnika
• redovito prezentiranje jelovnika (fotografijom i u tiskanom obliku- Internet stranica
vrtića)
• nastaviti provođenje HACCP sustava,i validacija (ZZJZGZ)
STRATEGIJE DJELOVANJA
• Primjena sezonskih dnevnih jelovnika prema propisanim normativima pri čemu
skrbiti o dobi i specifičnim potrebama djece,
kontrola normativa po djetetu te učešća bjelančevina, masti, ugljikohidrata, kalorija i
smanjiti unos soli (osigurati zadovoljenje 75% potreba za hranom)
zadovoljavanje potreba za nadoknadom tekućine – ponuda vode tijekom cijelog dana
stjecanje navika zdrave prehrane u obilježavanju dječjih rođendana (svježe i suho
voće, voćni napitci i sl.)
unaprijediti nivo kulture prehrane - odrasli model djeci, upotrebu kompletnog pribora
kod jela, ovisno o dobi djece,
koristiti fleksibilan pristup tijekom konzumiranja obroka
osigurati broj obroka prema dužini boravka djeteta u vrtiću,
praćenje osiguranja i konzumiranja obroka kod djece sa posebnim potrebama u
prehrani
provedba antropometrijskih mjerenja za svako dijete (težina, visina),
praćenje utjecaja prehrane na rast i razvoj djece,
provoditi aktivnosti u cilju smanjenja broja preuhranjene djece kroz suradnju sa
roditeljima i zdravstvenim stručnjacima,
OČEKIVANI ISHODI
• Pravovremeno i kvalitetno zadovoljenje djetetovih potreba za hranom i tekućinom,
• usvojene prehrambene navike i kultura jela,
• pozitivni učinci pravilne prehrane na zdravlje djece i održavanje optimalne tjelesne
težine,
• podržavanje pravilne prehrane od strane roditelja, raznovrsna i kvalitetna prehrana,
• dobri rezultati laboratorijskih analiza gotovih obroka u odnosu na nutritivnu i
energetsku vrijednost te mikrobiološku čistoću pribora i opreme
25
3.3. UVAŽAVANJE I PROVEDBA STANDARDA NA OSIGURANJU HIGIJENSKO-
ZDRAVSTVENIH UVJETA
SPECIFIČNI CILJEVI:
• unaprjeđivanje provedbe rutinskih poslova u svim odgojnim skupinama,
• promoviranje zdravih stilova življenja i razvoj životno važnih kompetencija djece,
• razvijanje i unaprjeđivanje kvalitete rada u odnosu na provedbu njege i ostalih
rutinskih poslova
STRATEGIJE DJELOVANJA
utvrđivanje inicijalnog stanja provedbe rutinskih poslova u odgojnim skupinama
neposrednim promatranjem i dokumentiranje uočenog
zajednička refleksija odgojiteljica i stručnih suradnica u cilju utvrđivanja standarda
kvalitete i indikatora postignuća u obavljanju rutinskih poslova,
optimalna organizacija obroka, edukacija kuhinjskog i tehničkog osoblja u cilju
utvrđivanja standarda kvalitete njihovih poslova,
brifinzi i radni sastanci ravnateljice, zdravstvene voditeljice, odgojiteljica i tehničkog
osoblja
praćenje održavanja higijene unutrašnjeg i vanjskog prostora, ispravnog korištenja
sredstava za rad i njihovo odlaganje,
praćenje mikroklimatskih uvjeta u prostora u kojima borave djeca
praćenje provedbe životno-praktičnih i radnih aktivnosti u odnosu na pranja i
dezinfekcije igračaka za djecu (sudjelovanje djece u istim)
praćenje pranja posteljine, pranja i dezinfekcije igračaka
praćenje higijene pri raspodjeli i serviranju hrane, pranju i dezinfekciji pribora za jelo,
primjena HACCP-a u vrtiću i kontrola provođenja istog,
evaluacijski upitnik za odgojiteljice – individualna procjena provedbe rutinskih
poslova prema definiranim standardima kvalitete
OČEKIVANI ISHODI
• kontinuirana primjena standarda kvalitete u svim odgojnim skupinama pri obavljanju
rutinskih poslova,
• svakodnevna provedba životno-praktičnih i radnih aktivnosti u svim odgojnim
skupinama,
• osigurana fleksibilna provedba dnevnog ritma,
26
3.4. SKRB ZA SIGURNOST DJECE, OSIGURAVANJE UVJETA ZA
SIGURAN BORAVAK DJECE
SPECIFIČNI CILJEVI:
• praćenje prisutnosti djece tijekom dana
• snimanje potreba roditelja o vremenu dovođenja i odvođenja djeteta iz vrtića,
• organizaciju jutarnjeg i dnevnog rada skupina prilagoditi broju prisutne djece
• u suradnji s roditeljima osigurati primjerenu odjeću i obuću za dijete
• kontinuirana primjena protokola sigurnosti ( u odnosu na prostor u kojem borave
djeca, organizaciju aktivnosti, korištenje sredstava i poticaja za igre i aktivnosti djece i
sl.)
• pravovremeno uočavanje potencijalno opasnih mjesta i situacija i primjereno
djelovanje svih odraslih posebice odgojiteljica
STRATEGIJE DJELOVANJA
Praćenje održavanja higijene unutrašnjeg i vanjskog prostora,
poticanje svakodnevnog provođenja boravka na zraku,
osiguranje uvjeta za siguran boravak djece na igralištu,
osvještavanje roditelja o brizi za osiguranje primjerene odjeće i obuće,
provođenja mjera za sigurnost prostora u kojem borave djeca (zaštita radijatora,
utičnica, siguran pod, sigurne sprave na igralištu),
upućivanje odgojitelja u načine preventivnog djelovanja pri organizaciji športsko-
rekreativnih programa (izleti, šetnje, klizanje, boravak djece u Gradu mladih i sl.)
OČEKIVANI ISHODI
• čisti i sigurni unutarnji i vanjski prostori,
• osviješteni zaposlenici u provedbi sigurnosnih programa,
• manji broj povreda djece tijekom boravka u vrtiću i provedbi športsko-rekreativnih
programa izvan vrtića
• osviještenost djece o potencijalnim opasnostima u okolini (opasni predmeti,
ponašanja, opasne igre)
• poznavanje osnovnih pravila ponašanja tijekom provedbe sportsko-rekreativnih
programa izvan prostora vrtića
27
4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD
U pedagoškoj godini 2018./2019. sustavan rad na unaprjeđivanju odgojno-obrazovnog rada
usmjeren je na promoviranje vrijednosti koje odražavaju temeljna načela odgoja i
obrazovanja djece rane i predškolske dobi. U vrtiću koji je odgojno-obrazovno okruženje u
kojem dijete ima višestruke prilike ostvarivati interakcije s drugom djecom i odraslima,
važno je njegovati vrijednosti kao što su humanizam, tolerancija, odgovornost, identitet,
autonomija, znanje i kreativnost. Navedene vrijednosti ključne su odrednice naše misije i
vizije vrtića. Stoga je naš krajnji cilj kroz svakodnevne životne situacije, dnevne aktivnosti i
rutine stjecati kompetencije za cjeloživotno učenje djece i odraslih.
PLAN I PROGRAM RADA ZA RUJAN 2018. GODINE
Kako je bitna značajka kulture svakog vrtića stvaranje uvjeta za potpun i skladan razvoj
djetetove osobnosti, posebice je važan sustavan pristup u promoviranju dostojanstva,
autonomije, individualnosti, identiteta i razvoja svih sposobnosti svakog djeteta. Sukladno
navedenom naše aktivnosti usmjerene su na daljnju primjenu standarda kvalitete: planiranje,
praćenje i evaluacija skrbi za sigurnost i zaštitu zdravlja djece, kreiranje okruženja, strategije
podrške razvoju i učenju kroz igru, promatranje, praćenje djece u skladu s ishodima razvoja i
učenja, unaprjeđivanje komunikacijsko-interakcijskih odnosa, vještina kvalitetne
komunikacije u odgoju, individualizacija i diferencijacija, partnerstvo s obitelji i lokalnom
zajednicom kako bismo unaprijedili sve segmente življenja djece i odraslih u vrtiću, posebice
u periodu prilagodbe.
U ovoj pedagoškoj godini izdvajamo slijedeće trajne zadaće:
Olakšavanje i praćenje prilagodbe
Skrb za tjelesni rast i zdravlje djece
Sustavna primjena strategija podrške razvoju i učenju kroz igru skrbeći o cjelovitom
razvoju svakog djeteta, osobnim i razvojnim karakteristikama, preferencijama i potrebama
Daljnje razvijanje programa Eko-škole/vrtića Jabuka
S obzirom na dogradnju vrtića i određene poteškoće vezane uz rokove završetka gradnje važno
je imati na umu ključne elemente optimalne skrbi za sigurnost djece, jer dvije odgojno-
obrazovne skupine će do završetka radova biti u prostoru terase na katu, jedna skupina u
predprostoru na traktu i jedna skupina u prostoru Doma zdravlja. Djeca navedenih skupina
trebaju biti upoznata s Protokolima sigurnosti i pripremljena za igru i aktivnosti u navedenim
uvjetima. Dodatnu pozornost treba usmjeriti na sigurnost djece vezano uz organizaciju boravka
na zraku (preporuka: izbjegavati boravak na zraku dok sigurnosni uvjeti ne budu zadovoljen.
28
IZDVOJENE TRAJNE ZADAĆE ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA REDOVITOG
PROGRAMA
Kako je u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje naglasak
stavljen na poticanje cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djece i osiguranje primjerene potpore
za razvoj kompetencija usklađenih s individualnim posebnostima i razvojnim
karakteristikama svakog djeteta, potrebno je kontinuirano oblikovati odgojno-obrazovni
proces koji omogućuje ostvarivanje njihovih potreba i prava. Četvrtu pedagošku godinu
primjenjujemo standarde kvalitete: planiranje, praćenje i evaluacija skrbi za sigurnost i zaštitu
zdravlja djece, kreiranje okruženja, strategije podrške razvoju i učenju kroz igru, promatranje,
praćenje djece u skladu s ishodima razvoja i učenja, unaprjeđivanje komunikacijsko-
interakcijskih odnosa, vještina kvalitetne komunikacije u odgoju, individualizacija i
diferencijacija, partnerstvo s obitelji i lokalnom zajednicom kako bismo kroz svakodnevne
životne i planske situacije sustavno podupirali različita područja cjelovitog razvoja djeteta.
Kroz svakodnevni odgojno-obrazovni rad u vrtiću ključno je uvažavati tri osnovna prava
djeteta (prema L. Malaguzzi), a to su:
Pravo djeteta na razumijevanje i razvijanje svojih potencijala
Pravo na povjerenje u odrasle, kao i pravo na povjerenje od odraslih
Pravo na podršku odraslih koja će mu omogućiti razvoj vlastitih konstruktivnih
strategija mišljenja i djelovanja, a ne prenošenje gotovih znanja i uvježbavanje
vještina
Sukladno navedenom u fokusu našeg interesa u ovoj pedagoškoj godini su slijedeće trajne
zadaće odgojno-obrazovnog rada u redovitom programu:
Olakšavanje i praćenje prilagodbe
Skrb za tjelesni rast i zdravlje djece
Primjena strategija podrške razvoju i učenju kroz igru skrbeći o cjelovitom razvoju
svakog djeteta i izgradnji kompetencija za cjeloživotno učenje
Razvijanje programa Eko-škole/vrtića Jabuka
29
4.1. OLAKŠAVANJE I PRAĆENJE PRILAGODBE
Rano djetinjstvo je razdoblje kada se stvaraju temelji za razvoj djetetovih potencijala i
sposobnosti, te temelji odgoja. Polazak u jaslice/vrtić je velika promjena za dijete i njegovu
obitelj. To je najčešće prvo odvajanje od roditelja i prvi ulazak u vanjski svijet. Procesi
stjecanja novih djetetovih iskustava u novom okruženju u odgojnoj skupini ovisit će i o
socijalnim iskustvima što ih djeca donose iz svog obiteljskog konteksta. S djetetovim
polaskom u jaslice/vrtić kod roditelja se javlja puno neizvjesnosti, pitanja, iščekivanja,
uzbuđenja, radosti, ponosa, ali i stresa. Odvajanje je sastavni i neizostavni dio odrastanja,
ključan za proces osamostaljivanja i razvoj djeteta. Mijenja se djetetov dotadašnji način
života – dijete se upoznaje i mora priviknuti na niz novih stvari: nepoznata djeca i odrasli,
nepoznat prostor i igračke, novi dnevni raspored aktivnosti, višesatna odvojenost od roditelja i
sl.
Tijekom prilagodbe uspostavlja se socio-emocionalna veza i komunikacija između odgojitelja
i djece. Najveći broj djece prođe proces prilagodbe bez većih poteškoća, a samo manji broj
djece prolazi kroz teži oblik prilagodbe. Zbog svega navedenog važno je rad tijekom
prilagodbe usmjeriti u cilju podrške i pomoći djetetu kako bi ono što lakše prevladalo krizu
odvajanja. Dijete se u vrtiću treba osjećati prihvaćeno, te zadovoljiti svoje primarne potrebe
za ljubavi, igrom, druženjem i učenjem. I roditelji su u prilagodbi, te je važno da razviju
sigurnost i povjerenje u odgojitelje i vrtić u cjelini.
OPĆI CILJ:
pravovremena i učinkovita priprema odgojitelja za dolazak nove djece
dobra priprema roditelja na prilagodbu
ublažavanje teškoća odvajanja i olakšavanje prilagodbe djeteta na novu sredinu
SPECIFIČNI CILJEVI:
Razvijanje djetetovog osjećaja sigurnosti, povjerenja i prihvaćenosti
Prilagodbe djeteta na novu sredinu i prevladavanje separacijskog straha
Poticanje djece na suosjećanje i razumijevanje potreba nove djece u skupini
Osjetljivost za djetetove potrebe, prepoznavanje i primjereno reagiranje na djetetove
potrebe
Stvaranje međusobnog povjerenja i sigurnosti kroz pružanje informacija, primjerenu
komunikaciju i boravak roditelja u skupini
Senzibiliziranje roditelja za važnost dobre suradnje s odgojiteljicama
STRATEGIJE DJELOVANJA:
1. Pripreme roditelja i odgojiteljica: inicijalni razgovori s roditeljima, informativni materijali
za roditelje, radni dogovori odgojiteljica i stručnih suradnica o načinu i tijeku prilagodbe, te o
specifičnostima djece, priprema prostora i materijala, plenarni roditeljski sastanak.
2. Prilagodba organizacije: dolazak djece prema unaprijed dogovorenom rasporedu adaptacije,
kraći boravak djece s postupnim produžavanjem, aktivno sudjelovanje roditelja u procesu
prilagodbe (uključivanje u igru s ostalom djecom), produženi zajednički rad odgojiteljica,
savjetodavni rad stručnih suradnica s roditeljima po potrebi
3. Aktivno uključivanje djece u proces prilagodbe kroz poticanje djece na suosjećanje i
razumijevanje potreba nove djece u skupini, podržavanje vršnjačkog pomaganja novoupisanoj
djeci.
30
4. Praćenje i procjenjivanje: svakodnevna zapažanja odgojiteljica i stručnih suradnica, dnevni
i tjedni brifinzi odgojiteljica i stručnih suradnica, protokol za odgojiteljice, praćenje
primjerenosti komunikacije odgajatelj-dijete-roditelj, procjenjivanje razvojne primjerenosti
ponuđenih poticaja, prostorne i materijalne opremljenosti, te kvalitete planiranih aktivnosti,
završna evaluacija
KORACI U PRILAGODBI
KORACI VRIJEME TRAJANJA PROVODI
1. Pregled pristiglih zahtjeva i priložene
dokumentacije
svibanj Stručni tim
2. Inicijalni intervjui s djecom i roditeljima svibanj Stručni tim
3. Formiranje skupina svibanj Komisija za upis
4. Obavještavanje odgojiteljica u kojoj skupini rade
iduću pedagošku godinu
lipanj Ravnatelj
5. Roditeljski sastanci za roditelje novoprimljene
djece
rujan Ravnatelj, psiholog, zdr.
voditelj
6. Davanje odgojiteljicama naputaka o periodu
prilagodbe i podataka o djeci i skupini
kolovoz Stručni tim
7. Boravak roditelja u skupini prvi dani dolaska djeteta
u jaslice/vrtić
Odgojiteljice, stručni tim
8. Boravak stručnog tima u prvim jasličkim
skupinama tijekom perioda prilagodbe
rujan Stručni tim
9. Organizacija rada – veća preklapanja odgojitelja rujan Ravnatelj
10. Ispunjavanje protokola praćenja prilagodbe djece rujan Odgojitelji, stručni tim
11. Savjetovanje roditelja Po potrebi Stručni tim, odgojiteljice
OČEKIVANI ISHODI
Ublažavanje separacijskih teškoća
Kraće vremensko trajanje prilagodbe
Poticajno okruženje i podupirući postupci odgojiteljica
Pozitivni stavovi roditelja i odgojiteljica
Opažanje i praćenje iskazivanja i zadovoljavanja potreba djece neposredno u procesu
Periodične analize procesa prilagodbe: tjedni stručni aktivi
Primjena skale procjena; djeca, roditelji, odgojitelji
Vođenje dnevnih zapažanja
Fotografiranje i drugi oblici dokumentiranja
Analiza ukupnih pokazatelja, završna cjelovita evaluacija
31
4.2. RAD NA UNAPREĐIVANJU PROCESA PRAĆENJA I PROCJENJIVANJA
RAZVOJA DJECE
Djeca u skupini se razlikuju prema razvojnom statusu, interesima, iskustvima, osobnosti,
temperamentu, stilovima učenja, jakim stranama i potrebama. Dobro poznavanje svakog
djeteta omogućuje odgojitelju, roditelju i ostalim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bolje podržavanje i proširivanje djetetovog razvoja i učenja. Praćenje i procjenjivanje nam pri
tome pomaže razumjeti kad su i na koji način djeca spremna za učenje novih vještina i znanja.
Procjenjivanje mora biti sustavno, jer tako prikupljamo podatke na temelju kojih izrađujemo
izvješća o napretku djece i planove poučavanja. Sustavno procjenjivanje daje informaciju o
razvojnim promjenama kroz koje djeca prolaze u određenom vremenskom razdoblju,
otkrivajući obrasce ponašanja, preferencije učenja, prevladavajuće vještine, te druge vrijedne
informacije koje odgajateljima omogućuju evaluaciju i postavljanje razvojnih ciljeva za
pojedinu djecu.
Praćenjem, procjenjivanjem i planiranjem treba podržavati razvoj i učenje svakog djeteta i
nadograđivati se na dječju prirodnu znatiželju i interese, prethodna znanja, iskustva i vještine.
Važno je da se tijekom odgojno-obrazovnog procesa kod djece potiče razvoj vještina i
predispozicija za samoprocjenu i cjeloživotno učenje.
Koristeći se sustavnim promatranjem djece i drugim strategijama praćenja i procjenjivanja,
odgajateljica stvara kratkoročne i dugoročne planove. Planovi se temelje na znanjima,
iskustvima i sposobnostima djece i usmjereni su na ostvarivanje njihovih punih potencijala.
Planovi uvažavaju različite stilove učenja i sposobnosti svakog pojedinog djeteta i mijenjaju
se po potrebi. U proces praćenja, procjenjivanja i planiranja uključeni su djeca, obitelj i
relevantni stručnjaci.
OPĆI CILJ:
precizno utvrđivanje razvojnog statusa skupine i pojedinog djeteta
izrada razvojnih profila skupina
izrada individualiziranih programa za unaprjeđivanje djetetovog razvoja
planiranje aktivnosti za poticanje svih razvojnih kompetencija djece i uspješnije
realiziranje razvojnih zadaća, te učinkovitije praćenje napretka djece
SPECIFIČNI CILJEVI:
Poticanje cjelovitog razvoja svakog djeteta ciljanim zadaćama i promišljenim poticajima i
aktivnostima kroz igru
Promišljeno kreiranje poticajnog prostorno-materijalnog i socijalnog okruženja
Unaprjeđivanje suradnje odgojiteljica, roditelja i stručnih suradnica na usklađivanju
odgojnih utjecaja i poticanju svih razvojnih područja
Senzibiliziranje roditelja o važnosti primjerenih poticaja tijekom djetetovog rasta i razvoja
i ranih intervencija kod uočenih odgojnih i razvojnih problema
32
STRATEGIJE DJELOVANJA
1. Inicijalna procjena razvoja djece putem razvojnih lista od strane odgojitelja, analiza, te
dogovor o načinima poticanja razvoja djece
2. Praćenje djece u aktivnostima putem foto i video zapisa. Dokumentiranje i bilježenje
dječjih akcija i reakcija (bilješke odgojitelja, dječje izjave, dječje stvaralaštvo)
3. Planiranja po dobnim skupinama: analiza razvojnih lista, izrada razvojnog profila
skupine, izrada individualiziranih programa, planiranje individualnog rada,
promišljanje primjerenog konteksta, metoda i sadržaja rada usmjerenih na
unaprjeđenje svih djetetovih potencijala i poticanja cjelovitog razvoja.
4. Praćenje postignuća djece temeljem primjene individualiziranih programa i promjene
konteksta.
5. Individualni razgovori s roditeljima i komunikacijski roditeljski sastanci: prezentacija
razvojnih zadaća, video zapisa, razmjena zapažanja roditelja i odgojitelja, dogovaranje
daljnjeg poticanja razvoja djece.
6. Finalna procjena razvojnog statusa djece od strane odgojiteljica. Usporedba inicijalnog
i finalnog stanja i procjena uspješnosti primijenjenih strategija unaprjeđivanja razvoja
djece.
OČEKIVANI ISHODI
Objektivna procjena razvojnog statusa djeteta.
Individualni pristup u planiranju zadaća i aktivnosti za unaprjeđivanje djetetovog
cjelovitog razvoja.
Vidljiv napredak i postignuća djeteta.
Bolje razumijevanje razvojnih i specifičnih potreba djeteta od strane odgojiteljica i
roditelja. Usklađeno razvojno i odgojno djelovanje na relaciji vrtić-obitelj.
33
4.3. SKRB ZA DJECU S POSEBNIM POTREBAMA
Posebne odgojno-obrazovne potrebe djece proizlaze iz njihovih zdravstvenih i razvojnih
posebnosti. S obzirom na pojavnost posebnih potreba, koje mogu biti privremene ili trajne, uz
redovni odgojno obrazovni rad, za djecu s određenom posebnom potrebom organizira se i
individualizirani rad u skupini i/ili individualni rad sa stručnjacima, i po potrebi ih se još
upućuje u specijalizirane ustanove u cilju postizanja njihova optimalnog razvoja.
OPĆI CILJ:
poticanje cjelovitog razvoja djeteta s posebnim potrebama u skladu s razvojnim
mogućnostima i interesima kako bi zadovoljilo svoje potrebe i prava i razvilo
svoje potencijale
SPECIFIČNI CILJEVI:
Timska identifikacija djece s posebnim potrebama zdravstvene, psihosocijalne, govorno-
jezične i komunikacijske prirode.
Timsko planiranje primjerenih postupaka i kvalitetnih programa odgojno obrazovnog rada
za ublažavanje ili uklanjanje ometajućih čimbenika psihofizičkog razvoja
Edukacija odgojiteljica za prepoznavanje i objektivno procjenjivanje posebnih potreba
djece
Prepoznavanje i pružanje primjerene stručne pomoći djetetu s posebnom potrebom
Sagledavanje djeteta u cjelini, njegovih jakih strane, te sukladno njegovim potencijalima
razvijati sposobnosti i vještine
Podržavanje djetetovog aktivnog sudjelovanja u individualiziranom tretmanu prema
primjerenom programu, pronalaženju primjerenih odgojnih i terapijskih postupaka
Pružanje psihosocijalne podrške djetetu kroz prihvaćanje i uvažavanje različitosti
Senzibiliziranje roditelja o važnosti otvorene suradnje na prepoznavanju posebnih potreba
i u provedbi individualiziranog tretmana djeteta
STRATEGIJE DJELOVANJA
1. Inicijalna procjena uvidom u medicinsku dokumentaciju i anamnestičke podatke,
praćenjem reakcija i interakcija djece u skupinama, te razgovorom s roditeljima i
odgojiteljicama.
2. Opservacija djeteta u skupini i individualno uz primjenu različitih dijagnostičkih
sredstava.
3. Identifikacija djece s posebnim potrebama i kontinuirano praćenje i procjenjivanje
potreba djeteta
4. Izrada i primjena lista praćenja, protokola zapažanja o djeci s teškoćama.
5. Izrada individualiziranih programa i njihovo revidiranje tijekom godine, izrada
vrtićkog mišljenja
6. Individualni rad s djetetom uz primjenu raznovrsnih terapijskih postupaka i metoda.
7. Edukativno-savjetodavni rad s roditeljima i odgojiteljicama.
8. Analiziranje listi praćenja i protokola zapažanja, procjena razvoja prema razvojnim
listama
9. Vrednovanje rada s djecom s posebnim potrebama kroz procjenu napretka prema
zadanim razvojnim ciljevima
10. Upućivanje djece u vanjske ustanove na specijalističku obradu, terapiju i praćenje
34
HODOGRAM INKLUZIVNOG PROCESA DJETETA S POSEBNIM POTREBAMA U
DJEČJEM VRTIĆU
Što? Tko? Kada? Kako?
Inicijalna procjena
razvojnog statusa
djeteta po zaprimanju
zahtjeva za upis
Stručni suradnici
Svibanj i po potrebi
tijekom godine
Analiza Zahtjeva za upis
djeteta i priložene
dokumentacije
(Nalaza i Mišljenja
specijaliziranih ustanova)
Inicijalni intervju s
roditeljima i djetetom
Stručni suradnici
Roditelji
Svibanj i po potrebi
tijekom godine
Prikupljanje informacija
o ranom razvoju i
funkcionalnom statusu
djeteta, opservacija
reakcija, interakcija i igre
djeteta
Informiranje roditelja
o tijeku i planiranom
trajanju perioda
opservacije djeteta u
skupini
Stručni suradnici
Kolovoz i po
potrebi tijekom
godine
Individualni razgovor s
roditeljima
Prilagodba okruženja
za dolazak djeteta s
posebnim potrebama
u skupinu
Odgojitelji u
odgojnoj skupini,
treći odgojitelj,
stručni suradnici
Kolovoz
Rujan
Osiguravanje
organizacijskih,
kadrovskih i prostorno-
materijalnih uvjeta,
provedba edukativnih i
senzibilizacijskih
radionica
Proces opservacije i
procjene razvojnog i
funkcionalnog statusa
djeteta s posebnim
potrebama
Odgojitelji u
odgojnoj skupini,
treći odgojitelj,
stručni suradnici
Rujan
Listopad
Studeni
Primjena različitih
formalnih i neformalnih
oblika procjene
(opservacija u odgojnoj
skupini, razvojne liste,
protokoli i sl.)
Donošenje odluke o
primjerenom obliku
odgojnog procesa za
dijete
Stručni suradnici
Roditelji
Odgojitelji
Studeni, po potrebi
tijekom godine
Na temelju prikupljenih
informacija i podataka,
timski i u suradnji s
roditeljima
Realizacija
Individualiziranog
odgojno-obrazovnog
programa za pojedino
dijete
Stručni suradnici
Roditelji
Odgojitelji
Kontinuirano
tijekom godine
Planirani individualni i
grupni oblici rada,
praćenje u odgojno-
obrazovnom procesu
35
PODRŠKA KAKO? TKO?
Rad s djecom s posebnim
potrebama
- - individualizirani rad s djecom s
posebnim potrebama
- - individualni rad s djecom s
posebnim potrebama
- - prema potrebi uključivanje trećeg
odgojitelja
- prilagođavanje programa i
aktivnosti razvojnim potrebama
djeteta
prema individualnom planu i
programu
- rad u malim grupama
Odgojiteljice
Stručni tim
Treći odgojitelj
Rad stručnog tima s
odgojiteljicama
- individualne konzultacije i
savjetovanje, planiranje i refleksije,
timsko planiranje, edukativne
skupine, odgojiteljska vijeća, praćenje
u skupinama
- pomoć u procjenjivanju potreba
djece
- razmjena iskustava
- pomoć u proširivanju stručnih
spoznaja, savjetovanje
- davanje uputa i smjernica za rad
- stjecanje kompetencija
- pomoć i podrška u radu s djecom
- pomoć i podrška u radu s
roditeljima
Odgojiteljice
Stručni tim
Rad s roditeljima
- individualni razgovori
- roditeljski sastanci
- kutić za roditelje
- suradnje, posjeti
- pomoć u prilagodbi
- prikupljanje anamnestičkih
podataka
- informiranje i savjetovanje
- edukacija za rad kod kuće
- podrška roditelju i uključivanje u
aktivnosti skupine
- upućivanje na literaturu
- upućivanje u specijalizirane
ustanove
Odgojiteljice
Stručni tim
Suradnja s vanjskim čimbenicima
-Ministarstvo obrazovanja, Gradski
ured, Agencija za odgoj i
obrazovanje, HURID, Centri za
socijalnu skrb, Osnovne škole,
Specijalizirane ustanove, ERF,
Sekcije
- edukacije
- razmjene podataka i iskustava
- upućivanje na specijalističke
obrade
- podrška djeci s teškoćama u
skupini
Odgojiteljice
Stručni tim
36
HODOGRAM IZRADE, PROVEDBE I VALORIZACIJE IOOP-a
Što? Tko? Kada? Kako?
Prikupljanje
podataka, opservacija
djece s TUR-om
(protokoli praćenja,
razvojne liste)
Odgojitelji u
odgojnoj skupini,
treći odgojitelj,
stručni suradnici
Listopad, studeni i po
potrebi tijekom
godine
Individualni pristup
praćenju i bilježenju
opažanja djeteta
Izrada IOOP-a,
izmjene i dopune
IOOP-a
Odgojitelji u
odgojnoj skupini,
treći odgojitelj,
stručni suradnici
Studeni
Siječanj
Travanj
Timski i po odgojnim
skupinama
Provedba IOOP-a
(konzultacije,
razmjene iskustava)
Odgojitelji u
odgojnoj skupini,
treći odgojitelj,
stručni suradnici
Tromjesečno
(10.-12. mj. 2018.,
1.-3. mj. 2019., 4.-6.
mj. 2019.
Prema
individualiziranim
aktivnostima,
aktivnostima u
odgojnoj skupini,
kroz suradnju s
roditeljima
Evaluacija IOOP-a Odgojitelji u
odgojnoj skupini,
treći odgojitelj,
stručni suradnici
Mjesečno
Od 9. mj. 2018. do 5.
mj. 2019.
Timski i po odgojnim
skupinama
OČEKIVANI ISHODI
Pravovremeno uočavanje posebnih potreba kod novoupisane i postojeće djece u
skupinama.
Uspješna primjena terapijskih postupaka za ublažavanje, smanjenje ili prevladavanje
individualnih teškoća.
Uspješnost primjene individualiziranih razvojnih programa.
Pojačana suradnja odgojiteljica, stručnih suradnica i roditelja na identifikaciji
posebnih potreba i primjerenom tretmanu istih.
Jačanje kompetencija odgojitelja i drugih odraslih osoba koji su u svakodnevnoj
interakciji s djecom s posebnim potrebama.
37
4.4. PROGRAM RADA TREĆEG ODGOJITELJA
OPĆI CILJ:
treći odgojitelj pruža podršku u provođenju individualiziranih programa rada za djecu
s teškoćama u razvoju kako bi se unaprijedio djetetov razvoj i uključivanje u skupinu.
treći odgojitelj svojim aktivnim sudjelovanjem doprinosi uspješnom usvajanju znanja i
vještina ne samo djetetu s razvojnim teškoćama, već i ostaloj djeci u skupini.
SPECIFIČNI CILJEVI:
Uključivanje djeteta s teškoćama u skupinu djece bez poteškoća u prirodnom okruženju u
kojem se djeca igraju i uče naglašavajući djetetove mogućnosti, polazeći od njegovih jakih
strana i interesa.
Potaknuti kompetencije djeteta kako bi ostvarilo svoje mogućnosti i osamostalilo se za
svladavanje vještina potrebnih za život i polazak u školu.
Uvažavanje djetetovih potreba u interakciji s okolinom.
Planiranje odgojno-obrazovnog rada skrbeći o potrebama i mogućnostima djeteta s
teškoćama u razvoju.
Planiranje poticajnog prostorno-materijalnog, vremenskog i socijalnog konteksta za razvoj
kompetencija, te da bi se ublažilo razvojno odstupanje.
Stvaranje kvalitetnih interakcija odrasli-dijete, djeca-dijete i dijete-dijete koje su tople,
ohrabrujuće, nenasilne i primjereno strukturirane
Podrška roditeljima u primjerenim intervencijama kod poticanja razvoja djeteta u svim
područjima.
STRATEGIJE DJELOVANJA
1. Inicijalna procjena uvidom u medicinsku dokumentaciju i anamnestičke podatke,
planiranje tijeka opservacije
2. Opservacija djeteta u skupini i individualno, praćenje ponašanja i funkcioniranja
djeteta s vršnjacima i odgojiteljicama
3. Suradnja s odgojiteljicama u skupini u cilju stvaranja povoljne emocionalne klime kod
djece za prihvat djeteta s teškoćama u razvoju
4. Sudjelovanje u izrada individualiziranog programa rada, te vrtićkog nalaza i mišljenja
5. Individualni rad s djetetom, pravovremeno prepoznavanje, procjenjivanje i kvalitetno
razumijevanje djeteta, njegovih potreba, posebnih interesa, sposobnosti, potencijala,
interakcije s djecom
6. Kreiranje povoljnog vremenskog, prostorno-materijalnog i socijalnog konteksta za
optimalno zadovoljavanje djetetovih potreba i poticanje djetetovog razvoja
7. Informativni, interakcijski i edukativno-savjetodavni rad s roditeljima, definiranje
ciljeva i zadataka za rad s djetetom i u kućnom okruženju
38
PODRŠKA TREĆIM ODGOJITELJIMA
ŠTO? TKO? KADA? Kako?
Konzultacije Rehabilitator
Logoped
Psiholog
Treći odgojitelj
Tjedno, po odgojnim
skupinama
Razmjena
informacija, davanje
uputa i smjernica za
rad, planiranje ciljeva
rada, upućivanje na
stručnu literaturu,
davanje informacija
Planiranje
Teme: IOOP,
karakteristike
pojedinih oštećenja,
oblici poticanja djece
s TUR-om,
prilagodba odgojno-
obrazovne sredine i
dr.
Rehabilitator
Logoped
Psiholog
Treći odgojitelj
Matični odgojitelji
Mjesečno
Kontinuirano
Razmjene iskustava,
savjetovanje, davanje
uputa i smjernica za
rad, podrška u
procjenjivanju
djetetovog razvoja i
napretka, radionice
Praćenje u skupini Pedagog
Rehabilitator
Logoped
Psiholog
Treći odgojitelj
Matični odgojitelji
Kontinuirano tijekom
godine
Pedagoška
dokumentacija,
pomoć u proširivanju
stručnih spoznaja,
pomoć i podrška u
radu s djecom i
roditeljima,
prezentacija rada
OČEKIVANI ISHODI
Pravovremeno prepoznavanje, procjenjivanje i kvalitetno razumijevanje djeteta s
teškoćama u razvoju, njegovih potreba, posebnih interesa, sposobnosti
Kreiranje prikladnih poticaja i sadržaja koji promoviraju komunikaciju, suradnju,
razumijevanje, uvažavanje, empatiju, altruizam, toleranciju svih uključenih u
integraciju djeteta
39
4.5. NASTAVITI PRIMJENU STRATEGIJA PODRŠKE RAZVOJU I UČENJU KROZ
IGRU SKRBEĆI O CJELOVITOM RAZVOJU SVAKOG DJETETA I IZGRADNJI
KOMPETENCIJA ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE
OPĆI CILJ: Sustavno osiguranje primjerene potpore razvoju kompetencija usklađenih s
individualnim posebnostima i razvojnim karakteristikama svakog djeteta.
SPECIFIČNI CILJEVI:
Sustavno izgrađivati kvalitetno razvojno ozračje
Kroz životne i planske situacije učenja podupirati različita područja cjelovitog razvoja
djeteta
Poticati razvoj ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje: Komunikacija na
materinskome jeziku, Komunikacija na stranim jezicima, Matematička kompetencija i
osnovne kompetencije u prirodoslovlju, Digitalna kompetencija, Učiti kako učiti,
Socijalna i građanska kompetencija, Inicijativnost i poduzetnost, Kulturna svijest i
izražavanje i Motoričke kompetencije
Posebice poticati razvoj Osobnih, socijalnih i građanskih kompetencija djece, učiti
temeljne pojmove demokracije i građanskog odgoja, različitosti i jednakosti kao
temeljnih načela održivosti života u zajednici
Podržavati inicijativu djece u planiranju, oblikovanju i održavanju okruženja za učenje
Poticati sudjelovanje djece u oblikovanju sadržaja učenja
Sustavno unaprjeđivati planiranje, dokumentiranje i vrednovanje odgojno obrazovnog
procesa
STRATEGIJE DJELOVANJA:
Promijeniti dinamiku i opseg dnevnih aktivnosti i rutina (više prilagoditi djetetovim
trenutnim razvojnim potrebama).
Priprema kvalitetnog razvojnog ozračja, posebice za djecu s posebnim odgojno-
obrazovnim potrebama.
Sustavna ponuda raznovrsnih materijala koje djeca mogu birati prema svojim
interesima i potrebama, promoviranje neovisnosti i samostalnosti djece u organizaciji
aktivnosti, podržavanje raznovrsnosti međusobnih interakcija djece, poticanje suradnje
i zajedničkog odlučivanja.
Uzajamno razumijevajuća komunikacija koja sadrži slijedeće kategorije: senzitivnost
(osjetljivost odgojitelja za potrebe djece), autonomija (ohrabrivanje djece na
donošenje odluka i iskušavanje posljedica vlastitog izbora) i stimulacije (poštovanje
interesa djece i poticanje daljnjeg razvoja njihovih aktivnosti).
Podržavanje prirodne urođene kreativnosti djeteta, poticati djecu na primjenu
različitih oblika ekspresije.
Sukladno dobi poticati sudjelovanje djece u dokumentiranju.
Sustavno primjenjivati različite strategije podrške razvoju i učenju kroz igru, imajući
na umu suvremeno viđenje djeteta - osobe bogate potencijalima, znatiželjne i
motivirane za upoznavanje i istraživanje svoje okoline, urođeno zainteresirane za
stupanje u socijalne interakcije i interakcije sa svime što mu okruženje nudi:
- uvažavati različite stilove učenja djece kroz sva područja razvoja
- poticati iskustveno, kontekstualno i učenje s razumijevanjem podržavanjem
mogućeg slijedećeg razvojnog postignuća djeteta
40
- povezivati učenje novih znanja i vještina s dječjim prethodnim znanjima i
iskustvima
- poticati djecu na promišljanje o procesu učenja i rezultatima svog učenja
Kroz praćenje i dokumentiranje aktivnosti djece stvarati uvjete kako bi svako dijete
moglo aktivno i suradnički konstruirati svoje znanje.
OČEKIVANI ISHODI:
Promijenjena dinamika i opseg dnevnih aktivnosti i rutina. Viša razina dogovaranja odraslih u
interesu djeteta. Pristupi učenju usklađeni s dječjom prirodom. Sustavna primjena različitih
strategija podrške razvoju i učenju djece kroz igru. Sadržajnija i primjerenija pedagoška
dokumentacija. Sudjelovanjem djece u dokumentiranju procesa učenja i pedagoških projekata
razvijene metakognitivne sposobnosti koje se odnose na sposobnosti samorefleksije i
samoevaluacije djece u procesu vlastitog učenja. Izgrađene kompetencije za cjeloživotno
učenje. Kroz zajedničke refleksije i stručne rasprave parova odgojitelja, članica stručnog tima
i fokus grupa sustavno poticanje refleksivnog profesionalizma odgojitelja u cilju promjene
uloge u poticatelja djece na razmišljanje, samostalno rješavanje problema, stvaranje uvjeta za
istraživanje i donošenje zaključaka, njihovu provjeru i dokumentiranje.
41
4.6. RAZVIJANJE PROGRAMA EKO-ŠKOLE/VRTIĆA JABUKA
ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA ODRŽIVI RAZVOJ
OPĆI CILJ: Sustavno promoviranje zdravog življenja, međusobno humanih odnosa,
primjerenog zbrinjavanja otpada, racionalnog korištenja energije i vode, njegovanja
prirodnog okoliša, skrbi za biljni i životinjski svijet u neposrednom okruženju, očuvanje
nematerijalne baštine lokalne zajednice.
SPECIFIČNI CILJEVI:
Promišljeno korištenje dnevne svjetlosti i racionalno korištenje električne i toplinske
energije.
Racionalno korištenje vode, proširivanje postojećih i stjecanje novih spoznaja o
životnoj važnosti vode.
Funkcionalno razvrstavanje otpada prema vrsti i zbrinjavanje u odvojena
odlagališta, korištenje u novoj funkciji, osvještavanje svih sudionika procesa za
racionalno korištenje materijala kako bi se količine otpada smanjivale.
Uključivanje u projekt „Veliki lov na biljke“: Projekt je usredotočen na biološku
raznolikost s posebnim naglaskom na biljkama i njima pridruženim vrstama. Glavni
cilj projekta je obrazovati djecu o biološkoj raznolikosti, njenoj važnosti i poticati ih
na pozitivno djelovanje. Ostali ciljevi projekta su razvoj djece i mladih kao
zagovornika očuvanja biološke raznolikosti, promocija lokalnih akcija vezanih uz
biološku raznolikost i promicanje kritičkog razmišljanja uz pristup „idi i vidi“ (učenje
kroz rad).
Osmisliti provedbu Akcijskog plana vezano uz biološku raznolikost kroz pet koraka:
- 1. korak: registracija
- 2. korak: ocjena stanja (na početku projekta provedba Upitnika znanja o
biološkoj raznolikosti kako bi ispitali razinu osviještenosti o biološkoj
raznolikosti koja nas okružuje i njenom značaju. Potrebno je sastaviti kartu
staništa vrtićkog dvorišta/okoliša i zabilježiti prisutne vrste (fotografiranje
biljaka pronađenih unutar vrtićkog okoliša, uz osnovne informacije zabilježiti
ih u tablici i postaviti na web stranicu projekta. Iskoristiti resurse članova
lokalne zajednice i roditelja koji se razumiju u tematiku biološke raznolikosti
određenog područja
- 3. korak: aktivnosti: ocjena stanja će pomoći identificirati određene probleme u
vrtićkom okruženju, a možda čak i u lokalnom području: Nakon utvrđivanja
početnog stanja pažnju je potrebno usmjeriti na načine kako pomoći biološkoj
raznolikosti i različitim biljnim vrstama. Dvije su glavne akcije za biološku
raznolikost: povećati razinu osviještenosti u vrtiću i široj lokalnoj zajednici i
ako je moguće povećati broj autohtonih vrsta i raznolikost vrsta u okolišu
vrtića
- 4. korak: praćenje stanja i ocjenjivanje: proces praćenja stanja učinkovit je kad
se radi o napretku u identifikaciji vrsta, uspoređujući prošle i sadašnje
ponašanje i stavove. Važno je da se promjene u ponašanju i aktivnosti mjere
kroz duži period kroz ocjenu razine osviještenosti na početku i na kraju
projekta. Napredak praktičnih poboljšanja moguće je ocijeniti kroz kreiranje
nove karte s prikazom svih poboljšanja i provjerom je li se povećalo bogatstvo
i broj vrsta
- 5. korak: izvješće: svoje aktivnosti, uspjehe i primjere dobre prakse dijeliti
ćemo putem Exposure platforme.
42
Elemente tradicijske i kulturne baštine lokalne zajednice implementirati u odgojno
obrazovni proces; ovisno o interesu djece i odgojitelja.
Djeci omogućiti različite oblike komuniciranja s hrvatskom nematerijalnom i
materijalnom baštinom u mjeri njihova interesa.
STRATEGIJE DJELOVANJA
Program se intenzivnije provodi u skupinama djece u petoj i šestoj godini života i u
skupini djece uključene u kraći program odgoja za okoliš i održivi razvoj, a u ostalim
skupinama sukladno razvojnim kompetencijama djece i aktualnom interesu.
Poticanje aktivnog učenja djece u primjeni novih spoznaja u svakodnevnom životu,
projekti djece, posjeti – susreti djece u vrtiću s osobama koje dolaze iz djelatnosti
vezanih za okoliš i održivi razvoj ili imaju posebna iskustva i znanja iz tog područja,
posjeti djece ustanovama i lokalitetima izvan vrtića.
Prirodni resursi: voda, vjetar, obnovljivi i neobnovljivi izvori energije.
Tradicijska kulturna baština Čulinec, Resnik, Trnava (posjete starim kućama i
tradicijskim imanjima).
Projekti djece.
Sustavna integracija znanja i vrijednosti u svakodnevni rad i odnose svih zaposlenih.
Plan djelovanja: tematske cjeline:
VODA: aktivnosti: upoznavanje životne važnosti vode, istraživanje svojstva vode,
energije vode kao obnovljivog izvora energije, korisnih načina uporabe energije vode
bez štetnog utjecaja na okoliš, prezentirati način pranja ruku uz odmjerenu količinu
vode, kontrola slavina, pratiti potrošnju vode;
ENERGIJA: Aktivnosti: osigurati optimalne uvjete za prisutnost dnevne svjetlosti u
unutarnjim prostorima, koristiti štedne žarulje, gasiti svjetla izlaskom iz prostorija,
gasiti radio uređaje, televizore, računala kad nisu u uporabi, pratiti da temperatura u
sobama ne bude viša od 20 do 22 stupnjeva C/ noćni –dnevni režim temperature/,
projekti vezani za Energiju; energija u nama i oko nas;
OTPAD: Aktivnosti : usvajanje i primjena navika selektiranja i zbrinjavanja otpada,
prikupljanje otpadnog materijala, izrada didaktičkih sredstava, prigodnih ukrasa,
čestitaka za blagdane, odvajanje biološkog otpada, kompostiranje, recikliranje papira;
PROJEKT „GREEN HOUSE“: iniciran je u odgojno-obrazovnoj skupini u kojoj se
provodi kraći program odgoja za okoliš i održivi razvoj. Glavni cilj projekta je
senzibilizirati djecu i odrasle o važnosti pravilnog zbrinjavanja električnog i
elektroničkog otpada koji spada u posebne kategorije otpada (baterije iz mobitela,
laptopa i raznovrsnih dječjih igračaka).
Sadržava vrijedne metalne i nemetalne sirovine koje se dobiju materijalnom oporabom
(recikliranjem), a mogu se koristiti i u energetske svrhe. Izdvajaju se i dijelovi koji se koriste
za ponovnu uporabu. Specifičan cilj usmjeren je na podizanje svijesti djece i odraslih o
važnosti dozirane uporabe elektroničkih uređaja;
BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET U NEPOSREDNOM OKRUŽENJU: aktivnosti:
podržavati aktualni interes djece za biljni i životinjski svijet u neposrednom vrtićkom
okruženju, stjecanjem konkretnih iskustava djece potaknuti razumijevanje
međuovisnosti svijeta u kojem živimo i povezanosti čovjeka i prirode;
PROJEKT „VELIKI LOV NA BILJKE“: provedba projekta kroz pet koraka, izrada
Akcijskog plana za biološku raznolikost (okvirni kalendar aktivnosti po mjesecima). U
projekt su uključena djeca 6 odgojno-obrazovnih skupina ( četiri skupine u centralnom
43
vrtiću Trava i dvije skupine u područnom vrtiću Čulinec). Tri skupine čine
Darwinove promatrače i tri Darwinove pronalazače.
Tijek rada na projektu:
Za Darwinove promatrače (djeca u dobi od 5-6 godina) ishodi učenja su
slijedeći:
- sposobnost prepoznavanja i nabrajanja nekih uobičajenih biljaka
- sposobnost opisivanja izgleda biljke i mjesta gdje ona raste crtežom ili
jednostavnim riječima
- prepoznavanje naziva dijelova biljke
- usvajanje činjenice da su biljke živi organizmi i da se za njih treba
brinuti
- sposobnost uporabe rezultata istraživanja u svrhu dokazivanja činjenice
da je biljkama za život potrebna voda
Za Darwinove pronalazače (djeca u dobi od 6-7 godina) ishodi učenja su
slijedeći:
- sjeme nastaje u voćki, a voćka nastaje iz cvijeta
- sjeme prenosi sve informacije potrebne za razvoj biljaka
- biljke izrastaju iz bezbroj različitog sjemenja
- sjemenju je za rast potrebna voda
- dijete može prepoznati i nabrojiti neke uobičajene biljke
- može prepoznati dijelove biljke i uočiti njihove međusobne razlike
- može prepoznati razlike između dva staništa i utvrditi razlog nastanka
tih razlika.
OČEKIVANI ISHODI:
Usklađeno djelovanje vrtića i obitelji na promoviranju zdravog življenja, posebice u
promjeni nezdravih prehrambenih navika u obiteljskom okruženju. Viša razina osviještenosti
o važnosti konzumiranja sezonskih i namirnica iz lokalnog uzgoja. Veći broj djece koja
preferiraju sezonsku i lokalnu hranu. Razvijena ekološka osjetljivost djece, aktivno učenje u
uočavanju, doživljavanju eko-problema i pronalaženju rješenja. Kroz aktivno sudjelovanje u
provedbi inovativnog projekta „Veliki lov na biljke“ utjecati na podizanje svijesti svih
sudionika odgojno-obrazovnog procesa o važnosti biološke raznolikosti na lokalnoj razini i u
Europi. Njegovanje tradicijske i kulturne baštine lokalne zajednice. Značajnije sudjelovanje
roditelja u vrtićkim eko-akcijama i provedbi projekata odgojnih skupina. Sustavno
dokumentiranje tijeka aktivnosti primjenom različitih modela: etnografske i anegdotske
bilješke, fotografije djeteta i djece u radu, video zapisi, crteži, mape projekata, zabilješke
Eko patrole- mapa, Mapa Eko škole/vrtića Jabuka, Mapa projekta „Veliki lov na biljke“.
44
4.7. PROGRAM PREVENCIJE U CILJU POVEĆANJA SIGURNOSTI I ZAŠTITE
DJECE U DJEČJEM VRTIĆU “JABUKA”
OPĆI CILJ: Pravodobnim i učinkovitim reagiranjem svih zaposlenika osigurati optimalnu
sigurnost i zdravlje djece kroz poticanje samozaštitnog odgovornog ponašanja i svjesnog
izbjegavanja rizika. Osnaživati dijete za sigurno ponašanje, afirmirati potencijale djeteta i
izgrađivanje osobe koja poštuje ljudska prava i humane vrijednosti.
SPECIFIČNI CILJEVI:
Jačanje svijesti djece o njihovoj sigurnosti, odgovornom i samozaštitnom ponašanju
tijekom boravka u vrtiću (razvoj pozitivne slike o sebi, stjecanje socijalnih vještina u
smislu samozaštite, odupiranje nasilnom ponašanju, odgoj za i o dječjim pravima,
odgoj za zdrave stilove života itd.).
Primjena optimalnih načina povećanja fizičke i psihosocijalne sigurnosti djeteta u
vrtiću.
Sustavna integracija preventivnog programa sigurnosti u svakodnevnu odgojno-
obrazovnu praksu.
Daljnje senzibiliziranje svih zaposlenika o važnosti modeliranja sigurnosnih
ponašanja kod djece vlastitim primjerom.
Osvještavanje roditelja za probleme sigurnosti djeteta u vrtiću.
Osnaživanje roditelja u području odgoja i poticanja dječjeg razvoja s ciljem sigurnog i
sretnog odrastanja.
STRATEGIJE DJELOVANJA:
Inicijalna identifikacija potencijalno rizičnih mjesta, situacija i događanja.
Etapne i finalna procjena sigurnosnih uvjeta u vrtiću.
Kontinuirano unaprjeđivanje materijalnih, organizacijskih i kadrovskih uvjeta
(intervencije i popravci zgrada vrtića, igrališta, pješčanika, igrala, ograda,
prisustvo odgojiteljice sa skraćenim radnim vremenom u odgojnim skupinama
u potencijalno rizičnim situacijama te za intenzivniji rad s djecom s posebnim
potrebama itd.).
Timski rad na primjeni i usavršavanju protokola djelovanja u potencijalno
rizičnim i kriznim situacijama.
Timski rad na izradi sklopova aktivnosti i sadržaja za razvoj vještina
samozaštite djece.
Rad s djecom:
izrada grupnih pravila sigurnosti za djecu u svim odgojnim skupinama
tematski sklopovi aktivnosti: hitne službe (policija, hitna pomoć, vatrogasci…),
edukacija djece za zaštitu i spašavanje
Rad s roditeljima:
upoznavanje roditelja novoupisane djece s kućnim redom i pravilima ponašanja u
vrtiću na plenarnom roditeljskom sastanku
iskustvene radionice za roditelje (razvoj životno važnih znanja, vještina i navika djece,
prevencija rizičnih ponašanja djece, sigurnost u kući i sprječavanje nesreća, prevencija
zlostavljanja i međuvršnjačkog nasilja), izrada edukativnih letaka za roditelje.
45
OČEKIVANI ISHODI:
Pravodobno reagiranje i saniranje svih potencijalnih opasnosti u vrtiću. Sustavno
unaprjeđivanje sigurnosnih uvjeta na vrtićkim igralištima. Primjerena organizacija rada i
optimalno korištenje svih ljudskih resursa za povećanje nadzora nad sigurnošću djece. Nizak
pobol i ozljeđivanje djece. Primjerena komunikacija, podržavajući postupci i poruke
odgojitelja, modeliranje sigurnosnih ponašanja. Donošenje grupnih pravila zajedno s djecom.
Primjena Preventivnih programa, protokola sigurnosti i sklopova aktivnosti za djecu.
Angažiranost i zadovoljstvo roditelja mjerama sigurnosti u vrtiću.
CAP PROGRAM ZA PREDŠKOLSKU DOB
Predškolski CAP je program prevencije zlostavljanja djece namijenjen djeci predškolske dobi
u vrtićima.
CAP program provodit će se u dvije skupine djece pred polazak u školu u veljači i
ožujku, ali aktivnosti očuvanja sigurnosti djece koje prethode radionicama CAP-a provodit će
se u svim odgojnim skupinama, tijekom cijele godine. Aktivnosti će biti usmjerene na razvoj
socijalne kompetencije djeteta, prevenciju međuvršnjačkog nasilja, ovladavanje vještinama
asertivne komunikacije, konstruktivnog rješavanja sukoba i problema te razvoj suradničkih
odnosa i timskog rada. Kroz te teme o pozitivnoj afirmaciji, razumijevanju i toleranciji prema
drugima, nenasilnoj komunikaciji i kooperaciji u svakodnevnim životnim situacijama djeci se
odašilju poruke o važnosti i vrijednosti življenja u miru sa sobom i drugim ljudima.
U godini pred polazak u školu uz ostale sposobnosti i vještine dijete bi trebalo steći spoznaje
o potencijalnim opasnostima u okruženju i o svom pravu na zaštitu koju su mu dužne pružiti
odrasle osobe. Sposobnost prepoznavanja i iskazivanja osobnih potreba, te mogućnost
samostalnog zadovoljavanja nekih od njih uz učenje vještina samozaštite temeljne su
sposobnosti i vještine za aktivno sudjelovanje djeteta u socijalnom okruženju.
Ciljevi programa:
Upoznavanje djeteta s pravima, osobito pravom na sigurnost i pravom na traženje i
dobivanje zaštite odraslih osoba
Učenje vještina i postupaka samozaštite
Zadaci:
poučiti djecu kako ne nasilno riješiti sukobe,
poučiti djecu nenasilnom rješavanju problema,
vještinama komunikacije,
uvažavanju različitosti među ljudima,
potaknuti građansku angažiranost.
Primjenom programa djeca imaju više informacija i znaju strategije kojima se mogu zaštititi,
te se pojačava komunikaciju između odraslih i djece.
CAP program provodit će educirane stručne suradnice i odgojiteljica.
46
4.8. PROGRAM ODGOJA ZA PROMETNU KULTURU I SIGURNOST DJECE U
PROMETU
OPĆI CILJ: Osposobiti djecu za buduće sigurno i samostalno sudjelovanje u prometu.
SPECIFIČNI CILJEVI:
Naučiti djecu prepoznati i vidjeti opasnost u prometu, te kako ih učiniti vidljivim za
vozače.
Temeljna ideja programa Vidi i klikni je učenje kroz činjenje, što podrazumijeva
usvajanje praktičnih informacija, spoznaja i znanja o:
- sigurnom načinu ponašanja u prometu (u svojstvu pješaka ili suputnika u
automobilu);
- prepoznavanju karakterističnih opasnosti kojima su djeca izložena u prometu,
korištenju nogostupa;
- sigurnom prelasku ceste (propisnom i pravilnom prelaženju korištenjem
pješačkih prijelaza, rizicima prelaska ceste između parkiranih automobila…);
- prolasku raskrižjem;
- prepoznavanju znakova koje u prometu daju vozači automobila (pokazivači
smjera);
- uspostavi vizualnog kontakta/komunikacije pješak-vozač;
- propisnom, pravilnom i sigurnom ulasku u vozilo te sjedenju i korištenju
sigurnosnih pojaseva u automobilu;
- rizicima zbog nepropisnog i nepravilnog sjedenja i nekorištenja sigurnosnih
pojaseva.
STRATEGIJE DJELOVANJA:
Program je namijenjen djeci u godini pred polazak u školu.
Senzibiliziranje odgojitelja za važnost sustavne primjene preventivnog programa
povećanja sigurnosti djece u prometu u godini prije polaska u školu.
Kreiranje optimalnih kontekstualnih uvjeta za provedbu programa.
Informiranje roditelja o važnosti prometne kulture i razvoja kompetencija koje će im
omogućiti da budu primjeren model ponašanja djeci u prometu.
Isticanje važnosti obveznih fizičkih mjera sigurnosti i zaštite djece u prometu (djeca
kao pješaci, putnici u vozilima i biciklisti).
Edukacija roditelja o mogućnostima pripreme djeteta za samostalno sudjelovanje u
prometu.
Aktivnosti s djecom i za djecu:
susret djece sa stručnim djelatnicima HAK-a
usvajanje elementarnih pojmova o prometu
učenje kroz činjenje, rad, igru, osobno iskustvo-pokazivanje i vježbanje
raznovrsne didaktičke igre s elementima prometnog odgoja
pokretne igre s elementima prometnog odgoja
istraživačko-spoznajne aktivnosti u okružju vrtića (istraživanje konkretnih
prometnih situacija u neposrednoj okolini vrtića)
uvježbati ponašanje djece u najčešćim situacijama pri prelasku kolnika
47
SADRŽAJ MODULA:
Djeca kao pješaci:
- pravilno korištenje nogostupa (simulacija hodanja nogostupom)
- upoznavanje prometnih znakova
- prelazak ceste: rizici neodgovornog ili nesmotrenog prelaženja ceste, pravilno
prelaženje ceste korištenjem pješačkih prijelaza, simulacija prelaska
- prolazak raskrižjem: propisno prelaženje (pojedinačno, u koloni)
- poznavanje prometnih svjetala (simulacija prelaska)
- vizualni kontakt i komunikacija s vozačem
- rizici prelaska ceste između parkiranih automobila – vidno polje, crta
vidljivosti, uočljivost od strane vozača (simulacija s automobilima za
napuhavanje i elektroautomobilom)
Djeca kao putnici u automobilu:
- propisno i pravilno ulaženje u automobil i sjedenje
- korištenje sigurnosnih pojaseva u automobilu na prednjim i stražnjim sjedalima
(simulacija u elektroautomobilu)
- rizici zbog nepropisnog i nepravilnog sjedenja i nekorištenja sigurnosnih
pojaseva
- simulacija sjedenja u automobilu i posljedica neupotrebe sigurnosnih pojaseva
u slučaju naglog kočenja (korištenjem lutke koja je nevezana i udara u
armaturu automobila).
OČEKIVANI ISHODI:
Sustavna primjena preventivnog programa povećanja sigurnosti djece u prometu u godini
prije polaska u školu. Usvajanje praktičnih informacija, spoznaja i znanja djece o budućem
sigurnom sudjelovanju u prometu. Pozitivan utjecaj na eventualna pogrešna ponašanja
njihovih roditelja. Uspješnost djece u primjeni znanja i vještina kao sudionika u prometu.
Roditelji-primjeren model ponašanja djeci u prometu.
.
48
4.9. PROGRAM PREDŠKOLE
OPĆI CILJ: Stvarati kvalitetno razvojno ozračje o u kojem će dijete u godini pred polazak u
školu optimalno izgraditi svoje kompetencije za cjeloživotno učenje.
U svakodnevnom radu polazimo od slijedećih vrijednosti:
pristupi učenju u ranoj i predškolskoj dobi moraju biti usklađeni s djetetovom
prirodom
razvoj i učenje odvija se u zajednici s drugima kroz demokratski odnos i dijalog
djeca svakodnevno konstruiraju nova značenja i nova znanja dijeleći ih međusobno
SPECIFIČNI CILJEVI:
Usmjereni su prema kompetencijskim ishodima.
Razvoj temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje na razini praktičnih znanja,
vještina i stavova.
Poticanje cjelovitog razvoja stjecanjem raznovrsnih odgojno-obrazovnih iskustava
djece.
Poticanje samoiniciranog učenja djece i osposobljavanje djece za planiranje i
evaluaciju vlastitog učenja, te upravljanje tim procesom.
Poticanje i osnaživanje istraživačkih interesa djece.
Poticanje djece na iskazivanje i realizaciju vlastitih interesa i ideja, razvoj kritičkog
mišljenja.
Razvoj sposobnosti djece za aktivno sudjelovanje u društvenim i kulturnim
događanjima.
Razvoj sposobnosti djece za komunikaciju u multikulturnoj i višejezičnoj
međunarodnoj zajednici.
STRATEGIJE DJELOVANJA:
Odgojno-obrazovni rad s djecom u godini prije polaska u školu planira se i oblikuje
cjelovito (tematski, projektno).
Naš Program predškole koncipiran je prema specifičnostima okruženja u kojem vrtić
djeluje.
Obuhvaća kontekstualne i socijalne uvjete za provedbu različitih aktivnosti i stjecanje
raznovrsnih iskustava djece.
Program provodimo kao integrirani u sklopu redovitog programa s djecom u godini prije
polaska u osnovnu školu – u centralnom vrtiću Trnava i u područnim vrtićima Čulinec i
Resnik.
Sustavno promišljamo o materijalnim uvjetima, organizaciji prostora, orijentacijskim
sadržajima i aktivnostima, kao i o vremenu provedbe i trajanju programa predškole.
Rad u odnosu na dijete:
kako djeca uče kroz neposredno iskustvo života u zajednici s drugima važno je skrbiti
o izgradnji trajnih kompetencija za zajedničko učenje, djelovanje i življenje
identificirati djetetove jake strane i izazove, moguće specifične potrebe, interese i/ili
rizike
promišljati o organizacijskim, materijalnim i socijalnim uvjetima za kvalitetno
ostvarivanje procesa u cjelini potičući razvoj ključnih kompetencija za cjeloživotno
učenje
poticanje na samoinicirano učenje i osposobljavanje za upravljanje vlastitim procesom
učenja
49
poticanje na kontekstualno uočavanje odnosa među predmetima i pojavama
razvijanje matematičko-logičke i prirodoslovne aktivnosti i poticanje na svrhovito
korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije
razvijanje sposobnosti djece za komunikaciju u multikulturnoj sredini, poticanje na
poštovanje i njegovanje vlastite kulturne i povijesne baštine
poticanje na kreativno izražavanje ideja i osjećaja u različitim umjetničkim
područjima
poticanje socijalne kompetencije i asertivnosti
kroz kvalitetno razvojno ozračje i uzajamno razumijevajuću komunikaciju poticati
inkluziju djece s posebnim potrebama/teškoćama i razvoj djetetovih kompetencija za
školu
rad u odnosu na odgojitelje i druge provoditelje programa
rad u odnosu na roditelje - obitelj: organizirati informativni roditeljski sastanak s
ciljevima upoznavanja roditelja, prezentacije programa i načina realizacije programa,
održavanje individualnih konzultacija s roditeljima od strane odgojitelja i/ili stručnih
suradnika, održavanje komunikacijskih roditeljskih sastanaka («Polazak djeteta u
školu»)
ostvarivanje suradnje s osnovnim školama
Tematske cjeline:
- Prvi dani u školi (Upoznajemo se, upoznajemo prostor vrtića…)- za djecu koja nisu u
vrtićkim skupinama
- Razvijanje djetetove samosvijesti (To sam ja, U čemu sam poseban, Moj rođendan,
Ovo su moje jakosti, Biti zdrav tijelom i duhom, Raznovrsna i zdrava prehrana,
Lijepo ponašanje..)
- Djetetovo okruženje (Moja obitelj, Znam gdje stanujem, Moji susjedi, Vrtić-
Predškola-Škola…)
- Zajednica živih bića (Biljne i životinjske zajednice, Prirodne pojave, Čuvajmo svoj
planet Zemlju, Godišnja doba)
- Velike ljudske zajednice (Moj zavičaj i moja domovina Hrvatska, Hrvatska je dio
Europe i svijeta)
- Komunikacija i informacija (Riječi, Brojevi, Telefon, TV i radio, Novine, PC i igrice)
- Promet i prometna kultura (Prijevozna sredstva, Siguran put od kuće do vrtića-škole)
- Doživjeti kulturu, stvarati (Priče, Bajke, Basne, Doživljaj umjetničkog stvaranja,
Predstave…)
- Naša baština (Narodni običaji, Kazališta, Muzeji)
- Od Nove do stare godine (Kalendar označava vrijeme, Dani u tjednu, Radosno
dočekujemo blagdane)
- Siguran sam, slobodan sam (Sigurnost u odnosu na poznate i nepoznate osobe)
OČEKIVANI ISHODI:
Osnovna razina usvojenosti temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Optimalna
pripremljenost djeteta za polazak u školu. Zajedničke aktivnosti vrtića i obitelji u provedbi
ciljeva i zadaća Programa predškole. Sustavno dokumentiranje postignuća djece (skala
procjene razvoja, protokol praćenja ostvarivanja kompetencijskih ishoda).
50
HODOGRAM AKTIVNOSTI VRTIĆA U PROGRAMU PREDŠKOLE
Aktivnosti vrtića u poticanju razvoja djetetovih kompetencija za školu
AKTIVNOSTI TEME PROVODITELJI VRIJEME
Sastanak s
odgojiteljima starijih
i mješovitih dobnih
skupina
Program predškole,
ciljevi i zadatci,
suradnja s roditeljima,
ishodi
Ravnatelj
Stručni tim
Odgojitelji
Rujan
Aktivnosti s djecom
školski obveznici -
svakodnevno
Program predškole Odgojitelji Listopad - lipanj
Trijažno ispitivanje:
školski obveznici
Predčitačke vještine Logoped Rujan-listopad
Procjena po
razvojnim listama
Razvojne liste praćenja
djece školskih
obveznika od strane
odgojiteljica
Odgojitelji Listopad
Roditeljski sastanak
za rod. djece upisane
u MŠ
Kompetencije djece
pred polazak u školu
Odgojitelji
Stručni tim
Listopad
Radni sastanak Izrada
Individualiziranih
programa za djecu s
odgodom polaska u OŠ
Stručni tim
Odgojiteljice
Listopad
Studeni
Testiranje školskih
obveznika
Spremnost za školu Psiholog Studeni-Siječanj
Individualni
razgovori s
roditeljima; upute i
vježbe
Priprema za školu Psiholog
Logoped
Po potrebi
Individualni rad s
djecom
Poticanje razvoja
predčitačkih vještina
Odgojiteljice
Logoped
Listopad-lipanj
Plenarni roditeljski
sastanak za rod. djece
školskih obveznika
Kompetencije djece i
poticanje predvještina
čitanja i pisanja
Odgojiteljice
Stručni tim
Veljača
Posjet školama Upoznavanje djece sa
školom i boravak na
jednom školskom satu
Djeca, odgojitelji
Stručni tim
Travanj-svibanj
Završna procjena Od strane odgojiteljica
liste praćenja djece
školskih obveznika
Odgojiteljice Svibanj
Radni dogovor Posjet stručnog tima
školi, pripreme za upis,
savjetovanje za
pojedino dijete
Pedagozi
Logoped
Psiholog
Svibanj-lipanj
Pisanje mišljenja Pisanje mišljenja o
razvojnom statusu
djeteta i spremnosti
djeteta za školu
Odgojiteljice
Stručni tim
Po potrebi
51
5. POSEBNI PROGRAMI INTEGRIRANI U REDOVITI PROGRAM
Opći cilj posebnih programa integriranih u redoviti program je:
Poticanje cjelovitog razvoja djeteta uz pojačanu podršku određenim područjima,
poučavanje specifičnim znanjima i vještinama koje će unaprijediti izgradnju životno
važnih kompetencija.
Osnovne značajke ovih programa su:
Razvojnost – temeljni ciljevi i zadaće usmjereni su na zadovoljavanje djetetovih
primarnih potreba i na poticanje cjelovitog razvoja, kreiranje kvalitetnih prostorno-
materijalnih i socijalnih uvjeta. Glavni kriterij vrednovanja ishoda svakog od ovih
programa su djetetova razvojna postignuća.
Specijaliziranost – postavljene su i specifične zadaće orijentirane na stjecanje
posebnih znanja, vještina i navika koje će dodatno stimulirati sva područja djetetova
razvoja.
52
5.1. POSEBAN CJELODNEVNI ALTERNATIVNI PROGRAM PREMA
KONCEPCIJI MARIJE MONTESSORI
OPĆI CILJ: Poticajnom i pripremljenom okolinom u Montessori mješovitim skupinama
kreirati uvjete za aktivno učenje i razvoj svih djetetovih potencijala, poticati individualan rad
sa svakim djetetom kroz faze posebne osjetljivosti i ovisno o djetetovom interesu.
SPECIFIČNI CILJEVI:
U Montessori pripremljenoj okolini kroz faze posebne osjetljivosti poticati razvoj
samostalnosti, neovisnosti, samoaktivnosti, urednosti, točnosti, preciznosti,
koncentracije, pažnje, mašte, istraživačkih i ostalih karakteristika potrebnih za
optimalan razvoj svakog djeteta.
Kreirati poticajnu Montessori okolinu za aktivno učenje djece.
Kontinuirano promatranje, pomaganje i vođenje djeteta i skrb o djetetovom
individualnom radu kroz faze posebne osjetljivosti.
Kontinuirano senzibiliziranje roditelja o dobrobiti Montessori programa za optimalan
razvoj svakog djeteta.
Pravodobno informiranje roditelja o postignućima djece na individualnim
razgovorima, analizom Liste za individualno praćenje svakog djeteta po Montessori
modelu rada.a svakim djetetom kroz faze posebne osjetljivosti i ovisno o djetetovom
interesu.
DIREKTNI CILJEVI: razvoj volje, pažnje, koncentracije, inteligencije i socijalizacije.
INDIREKTNI CILJEVI: odnose se na ovladavanje konkretnim postupcima/radnjama
prilikom izvođenja vježbi kroz primjerene materijale u pripremljenoj okolini.
ZADAĆE PROGRAMA:
Osigurati pripremljenu okolinu s primjerenim materijalnim, kadrovskim i
organizacijskim uvjetima koji će svakom djetetu omogućiti potpun i skladan razvoj
osobnosti.
Brinuti o zdravlju, njezi i tjelesnom razvoju djece.
Poticati cjeloviti razvoj djeteta u području spoznajnog, tjelesnog, jezičnog i govornog,
socijalnog, emocionalnog i razvoja morala, duhovnosti i estetike, sukladno odgojno-
obrazovnoj koncepciji Marije Montessori.
STRATEGIJE DJELOVANJA:
Odgojno-obrazovni rad prema načelima Montessori pedagogije usmjeren je ka stjecanju
određenih znanja, vještina i vrijednosti (stavovi) koji su izraženi kroz direktne i indirektne
odgojno-obrazovne ciljeve rada djeteta s priborima. Ključno je pružiti djetetu podršku u
osamostaljivanju, samoizgradnji i uključivanju u svakodnevne aktivnosti u svojoj bliskoj
okolini. Odgovornost odraslih je stvarati odgojno-obrazovne kontekste koji djeci olakšavaju
stjecanje iskustva činjenjem i korištenjem onoga što znaju. Posebna pozornost usmjerena je
na inkluziju djece s teškoćama u razvoju i posebnim potrebama u skupinu djece opće
populacije kako bi se poticao razvoj osobnosti, empatije, socijalne i emocionalne inteligencije
i misaoni razvoj. Djeca s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju rade s istim priborom
53
kao i ostala djeca, ali prema prilagođenom načinu rada i sa smanjenim brojem elemenata u
vježbi.
Kreiranje Montessori poticajne okoline primjenom načela Montessori pedagogije:
Načelo promatranja
Načelo apsorbirajućeg duha-upijajućeg uma
Načelo discipline
Načelo osobnog tempa i trajanja rada
Načelo radnog instinkta
Načelo imitacije
Načelo provjere ispravnosti
Načelo tri stupnja spoznavanja
Načelo ponavljanja
Načelo slobodnog izbora
Područja odgojno-obrazovnog rada po sustavu Montessori metode:
Područje svakodnevnog života
Područje senzomotorike
Područje jezika
Područje matematike
Kozmičko područje
Svakodnevni rad odvija se kroz razdoblja posebne osjetljivosti:
Osjetljivost za red
Osjetljivost za jezik i govor
Osjetljivost za kretanje
Osjetljivost za društveno ponašanje
Osjetljivost za usavršavanje osjetila
Primjena Montesssori vježbi odvija se po slijedećim kriterijima (svaka vježba sadrži):
Pribor
Cilj (neposredan i posredan)
Postupak rada
Usmjeravanje pozornosti
Vježbe
Provjera ispravnosti
Rječnik
OČEKIVANI ISHODI:
Sustavno promatranje djeteta u radu s Montessori priborom, vođenje evidencije o
savladavanju vještina pojedinog pribora iz pojedinog područja. Uvažavanje roditelja kao
ravnopravnih partnera u odgoju i učenju djece. Redovito informiranje o dobrobiti Montessori
programa za poticanje cjelovitog razvoja i životno važnih kompetencija. Praćenje faza
posebne osjetljivosti svakog djeteta, dokumentiranje primjenom Liste za individualno
praćenje po Montessori modelu rada, vođenje redovite dokumentacije i dodatne
dokumentacije (zabilješke, zapisnici, foto-video-audio zapisi, izjave, crteži i drugi uradci
djece, protokoli praćenja postignuća djece, skale procjena, digitalne razvojne mape).
54
5.2. POSEBAN CJELODNEVNI ALTERNATIVNI ODGOJNO-OBRAZOVNI
PROGRAM PREMA KONCEPCIJI MARIJE MONTESSORI U RADU S DJECOM
U DOBI OD 1 - 3 GODINE
OPĆI CILJ: Odgojno obrazovni rad prema koncepciji Marije Montessori usmjeren je prema
stjecanju određenih znanja, vještina i vrijednosti (stavovi) koji su izraženi kroz direktne i
indirektne odgojno-obrazovne ciljeve rada djeteta s priborima, odnosno, kompetencijske
ishode. Konačan cilj odgoja i obrazovanja djece prema Montessori metodi je stvaranje
samostalnog i neovisnog djeteta i odgoj prema miru.
SPECIFIČNI CILJEVI:
Osigurati pripremljenu okolinu s primjerenim materijalnim, kadrovskim i
organizacijskim uvjetima, koji će omogućiti svakom djetetu potpun i skladan razvoj
osobnosti .
Skrbiti o zdravlju, njezi i tjelesnom razvoju djece.
Poticati cjeloviti razvoj djeteta u području spoznajnog, tjelesnog, jezičnog i govornog,
socijalnog i emocionalnog razvoja, razvoja morala, duhovnosti i estetike, sukladno
odgojno-obrazovnoj koncepciji Marije Montessori.
Timski planirati, pripremati i realizirati program, uz kontinuirano praćenje, evaluaciju
i stručno usavršavanje.
Njegovati partnerski odnos s roditeljima, pružati im podršku u cilju cjelovitog razvoja
svakog djeteta i osiguravanja jednakih mogućnosti za svu djecu rane dobi.
Kontinuirano surađivati sa stručnjacima iz vanjskih institucija koje se bave
unaprjeđivanjem predškolskog odgoja i Montessori pedagogijom, brigom o zdravlju
djece, te djecom s teškoćama u razvoju.
DIREKTNI CILJEVI: razvoj volje, pažnje, koncentracije, inteligencije i socijalizacije.
INDIREKTNI CILJEVI: odnose se na ovladavanje konkretnim postupcima/radnjama
prilikom izvođenja vježbi kroz primjerene materijale u pripremljenoj okolini.
ZADAĆE PROGRAMA:
Osigurati pripremljenu okolinu s primjerenim materijalnim, kadrovskim i
organizacijskim uvjetima koji će svakom djetetu omogućiti potpun i skladan razvoj
osobnosti.
Brinuti o zdravlju, njezi i tjelesnom razvoju djece.
Poticati cjeloviti razvoj djeteta u području spoznajnog, tjelesnog, jezičnog i govornog,
socijalnog, emocionalnog i razvoja morala, duhovnosti i estetike, sukladno odgojno-
obrazovnoj koncepciji Marije Montessori.
STRATEGIJE DJELOVANJA:
U Montessori skupinama koriste se specifični pribori i predmeti svakodnevne uporabe kojima
se potiče cjelovit razvoj djeteta (razvoj osjetila, motorički razvoj-kretanje i uporaba ruke,
razvoj spoznaje, razvoj jezika i govora, briga o sebi, razvoj društvenosti) i daju
prepoznatljivost Montessori okruženju i predstavljaju jedno od temeljnih obilježja Montessori
pedagogije. Važan zadatak je pružiti djetetu podršku da se osamostaljuje, samoizgrađuje i
55
uključuje u aktivnosti u svojoj bliskoj okolini. Odgovornost odraslih u Montessori
pripremljenoj okolini je olakšati djeci stjecanje iskustava činjenjem i korištenjem onoga što
znaju. Osobitost Montessori programa je inkluzija djece s teškoćama u razvoju i posebnim
potrebama u skupinu djece opće populacije kako bi se poticao razvoj osobnosti, empatije,
socijalne i emocionalne inteligencije i misaoni razvoj. Djeca s posebnim potrebama i
teškoćama u razvoju rade s istim priborom kao i ostala djeca, ali prema prilagođenom načinu
rada i sa smanjenim brojem elemenata u vježbi. Montessori pripremljena okolina svakom
djetetu pruža prilike za razvoj vrijednosti brige za drugoga, osjetljivosti i otvorenosti za
potrebe drugih i drugačijih, ali i grupne kohezije i zajedništva.
Montessori pribor:
Pribor za poticanje motoričkog razvoja
Pribor za poticanje samostalnosti
Pribor za poticanje osjetilnosti
Pribor za poticanje razvoja jezika i govora
Pribor za poticanje razvoja spoznaje
Pribor za poticanje društvenosti
Pribor za poticanje umjetnosti
Poticanje samostalnosti u svakodnevnom životu:Vježbe za brigu o sebi; Vježbe za
brigu o okolini; Vježbe pripremanja hrane. Poticanje razvoja osjetilnosti: Vježbe za
poticanje razvoja osjetila vida;
Vježbe sa sustavima blokova; Vježbe za poticanje razvoja opipa.
Poticanje spoznajnog razvoja: Vježbe istraživanja predmeta i njihovih funkcija;
Heuristička igra (s po 4 vrste pedagoški neoblikovanog materijala); Vježbe uparivanja
predmeta po zadanom kriteriju; Vježbe razvrstavanja predmeta po zadanom kriteriju.
Poticanje razvoja jezika i govora: Vježbe za indirektnu pomoć razvoju jezika; Vježbe
za direktnu pomoć razvoju jezika i govora; Nomenklature s predmetima;
Nomenklature s predmetima i slikama; Slobodni razgovor; Vježbe za pokretljivost
govornih organa; Vježbe puhanja, otpuhivanja i usmjeravanja zračne struje; Vježbe za
pokretanje jezika; Vježbe za pokretanje usana.
Vježbe poticanja motoričkog razvoja: Odmatanje i zamatanje tepiha; Odmatanje i
zamatanje platnenog podloška; Odvrtanje i zavrtanje; Otvaranje i zatvaranje;
Otvaranje/zatvaranje staklene doze s mehanizmom; Otvaranje/zatvaranje drvene
kutijice s poklopcem i ladicom; Otvaranje/zatvaranje ladice; Otvaranje/zatvaranje
ormara; Otvaranje/zatvaranje vrata; Otvaranje/zatvaranje prozora;
Otvaranje/zatvaranje Montessori kutije; Otvaranje/zatvaranje lokota; Vježbe
grabljenja i prosipavanja; Vježbe prelijevanja; Ostale vježbe.
Vježbe za poticanje razvoja socijalnih vještina: Vježba nuđenja hrane; Vježba
ispričavanja; Vježba čestitanja rođendana; Vježba: Kako poželjeti dobar tek; Vježba:
Kada kažemo nazdravlje; Vježba pozdravljanja pri dolasku; Vježba pozdravljanja na
odlasku; Vježba traženja dozvole; Vježba traženja pomoći; Vježba zahvaljivanja;
Vježbe čestitanja blagdana; Vježbe čestitanja u posebnim prigodama.
56
OČEKIVANI ISHODI:
Primjenom Montessori modela rada s djecom rane dobi utjecati na cjeloviti razvoj svakog
djeteta (razvoj osjetila, motorički razvoj-kretanje i uporaba ruke, razvoj spoznaje, razvoj
jezika i govora, briga o sebi, razvoj društvenosti). Svakodnevno promatranje djeteta u radu s
Montessori priborom, vođenje evidencije o savladavanju vještina pojedinog pribora iz
pojedinog područja. Uvažavanje roditelja kao ravnopravnih partnera u odgoju i učenju
djece, sustavno informiranje o dobrobiti Montessori programa za poticanje cjelovitog razvoja
djeteta rane dobi i razvoj životno važnih kompetencija. Vođenje redovite dokumentacije i
dodatne dokumentacije: bilješke o napredovanju svakog djeteta u odnosu na usvajanje
vježbi, etnografske i anegdotske bilješke, foto-zapisi, video-zapisi, liste praćenja razvoja
prema razvojnim područjima, crteži, fotografije djeteta u radu, digitalne razvojne mape).
57
5.3. POSEBAN CJELODNEVNI ŠPORTSKI PROGRAM
OPĆI CILJ: Osiguranje primjerene potpore razvoju kompetencija, posebice motoričkih,
usklađenih s individualnim posebnostima i razvojnim karakteristikama svakog djeteta.
SPECIFIČNI CILJEVI:
Sustavno primjenjivati suvremene modele provedbe tjelesnih aktivnosti kao važnog
čimbenika održavanja psihofizičke ravnoteže djeteta, djelovati preventivno na
njegovanje zdravog stila življenja u vrtićkom i obiteljskom ozračju.
Promicati skrb za sigurnost i njegovanje zdravog stila življenja u svakodnevnim
vrtićkim aktivnostima.
Poticati razvoj pozitivne slike djeteta o sebi, razvoj i usavršavanje vještina socijalne
kompetencije.
Usvajanje osnovnih normi športskog ponašanja: poštivanje pravila, timski rad i zdrav
natjecateljski duh.
Kontinuirano senzibiliziranje roditelja o dobrobiti športskog programa za optimalan
razvoj svakog djeteta.
Pravodobno informiranje roditelja o postignućima djece i modelima zajedničkih
tjelesnih aktivnosti u obiteljskom ozračju.
STRATEGIJE DJELOVANJA:
Kontinuirana skrb o pravilnoj ravnoteži između organizacijskih potreba i
individualnih potreba i interesa djece u športskom programu.
Sustavno kreirati poticajno prostorno materijalno i socijalno okruženje za provedbu
tjelesnih aktivnosti.
Skrb za sigurnost djece i njegovanje životno važnih vještina, znanja i navika.
Ponudom raznovrsnih materijala koje djeca mogu birati prema svojim interesima i
potrebama djelovati na cjeloviti razvoj svakog djeteta i promoviranje neovisnosti i
samostalnosti djece u organizaciji aktivnosti.
Utvrđivanje inicijalnog stanja motoričkih sposobnosti djece.
Svakodnevna jutarnja tjelovježba u sobi dnevnog boravka.
Svakodnevna provedba strukturiranih tjelesnih aktivnosti u dvorani (4x tjedno).
Organizirane motoričke aktivnosti tijekom svakodnevnog boravka djece na zraku.
Sudjelovanje u športsko-rekreativnim programima (koturanje, tenis, klizanje i
plivanje).
Finalno ispitivanje motoričkih sposobnosti i vještina djece.
Programske sadržaje čine prirodni oblici kretanja: Hodanje i trčanje; Poskoci, skokovi,
preskoci; Bacanje, hvatanje, gađanje; Puzanje, provlačenje, penjanje; Dizanje i
nošenje; Vučenje, potiskivanje, višenje; Kotrljanje, kolutanje; Igre; Ples; Poligoni
prepreka.
1. Cjelina: Hodanje i trčanje: Hodanje s promjenom tempa i smjera kretanja u raznim
formacijama (kolona, krug); Cikličko kretanje oko 45 sec, različitim tempom; Hodanje
bez prekida 15 min. (šetnje); Trčanje u tempu 20 m; Organizirano postavljanje i
kretanje; razmaci u dubinu i širinu, vrsta, dvije vrste, kolona, dvije kolone;
2. Cjelina: Poskoci, skokovi, preskoci: Poskoci s objema nogama i jednom nogom na
suženoj površini; Skakanje udalj zaletom; Skakanje uvis ravnim zaletom; Preskakanje
kratke vijače; Preskakivanje duge vijače u kretanju;
3. Cjelina: Bacanje, hvatanje, gađanje: Bacanje u daljinu lijevom i desnom rukom
(loptice, punjene vrećice žirom, kestenom i sl.); Bacanje loptice lijevom i desnom
58
rukom o zid i hvatanje objema rukama; Gađanje bacanjem predmeta loptice) u cilj na
tlu i u visinu – udaljenost 3-4 m;
4. Cjelina: Puzanje, provlačenje, penjanje: Puzanje potrbušno na suženoj ravnoj i
kosoj površini; Provlačenje s nošenjem, guranjem i vučenjem predmeta; Provlačenje
pojedinačno i u paru kroz prepreke; Penjanje uz pomoć ruku i nogu na penjalice
visoke do 2 m;
5. Cjelina: Dizanje i nošenje: Dizanje i nošenje predmeta teških do 2 kg na udaljenosti
do 3 m;
6. Cjelina: Vučenje, potiskivanje, višenje: Vučenje i potiskivanje u parovima i grupno;
Višenje i njihanje uz pomoć ruku i nogu – kratkotrajno;
7. Cjelina: Kotrljanje i kolutanje: Kotrljanje oko uzdužne osi na strunjači ispruženih
ruku i nogu; Kolutanje s mjesta povezano sa skokom;
8.Cjelina: Igre: Elementarne igre: snalaženjem u prostoru pomoću zvučnih i vidnih
signala; trčanjem, skakanjem, dizanjem, nošenjem, bacanjem i gađanjem; štafetne
igre; Igre s vodom i na snijegu;
9. Cjelina: Ples: Hodanje, trčanje i poskoci uz glazbu; Izvođenje jednostavnih ritmova
pljeskanjem i kretanjem; Dječji plesovi hodanjem, trčanjem i poskocima;
10. Cjelina: Poligoni prepreka: Različiti poligoni.
OČEKIVANI ISHODI:
Povećana psihomotorna spremnost djece, dobro zdravstveno stanje. Motiviranost djece za
sudjelovanje u različitim motoričkim aktivnostima. Sustavno unaprjeđivanje provedbe
športskog programa u našem vrtiću. Uvažavanje roditelja kao ravnopravnih partnera u odgoju
i učenju djece. Redovito informiranje o dobrobiti športskog programa za poticanje cjelovitog
razvoja djeteta, posebice motoričkih kompetencija. Vođenje redovite dokumentacije i
dodatne dokumentacije: podaci antropometrijskih mjerenja, protokola procjene motoričkih
postignuća, etnografske i anegdotske bilješke, foto i video zapisi.
59
5.4. POSEBAN KRAĆI PROGRAM RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA
OPĆI CILJ: Razvoj kompetencija komuniciranja na stranom (engleskom) jeziku.
SPECIFIČNI CILJEVI:
Senzibiliziranje djeteta za jezik, kulturu i običaje drugog/drugih naroda
Razvijanje djetetove osjetljivosti za engleski jezik, usvajanje osnovnog jezičnog
vokabulara i poticanje komunikacije na engleskom jeziku.
Poticanje interesa djeteta za druge ljude i zemlje postupnim uvođenjem u svijet
stranih kultura i civilizacija (englesko govorno područje).
Usvajanje riječi, jezičnih i fonetskih normi stranog (engleskog) jezika.
Razvijanje vještina komuniciranja na stranom jeziku.
Senzibiliziranje roditelja za važnost učenja stranog jezika (engleski jezik) u ranoj dobi
djeteta.
Kontinuirano informiranje roditelja o napredovanju djece i prezentiranje postignuća.
ZADAĆE PROGRAMA:
Kreirati poticajno jezično i materijalno okruženje koje djetetu omogućuje učenje
stranog jezika u igri i drugim za njega svrhovitim aktivnostima.
Primjenjivati situacijski pristup učenja koji djetetu omogućuje razumijevanje i
smisleno korištenje engleskog jezika u nizu različitih aktivnosti i situacija: u
svakodnevnom životu, kroz bliske ili teme od osobitog interesa.
STRATEGIJE DJELOVANJA:
U programu ranog učenja engleskog jezika polazimo od interesa djeteta, skrbimo o
individualnim sposobnostima i mogućnostima pojedinog djeteta.
Kontinuirana skrb o pravilnoj ravnoteži između organizacijskih potreba i
individualnih potreba i interesa djece u kraćem programu ranog učenja engleskog
jezika.
Promišljanje o optimalnim modelima integracije engleskog jezika u svakodnevne
vrtićke aktivnosti u odgojnoj skupini.
Kreiranje poticajne okoline za spontanu komunikaciju na engleskom jeziku.
Primjena diferenciranog pristupa formalnom učenju jezika u dobno mješovitoj skupini
od četvrte do sedme godine života i u prvoj i drugoj godini učenja jezika.
Ponudom raznovrsnih materijala koje djeca mogu birati prema svojim interesima i
potrebama djelovati na cjeloviti razvoj svakog djeteta i promoviranje neovisnosti i
samostalnosti djece u organizaciji aktivnosti, podržavanje raznovrsnosti međusobnih
interakcija djece, posebice u poticanju komunikacije na engleskom jeziku.
Inicijalna procjena razine usvojenosti engleskog jezika (motiviranost, izgovor,
rječnik).
Spontano učenje jezika i poticanje komunikacije na engleskom jeziku u
svakodnevnim životnim i igrovnim situacijama.
Planiranje i provedba sljedećih tematskih cjelina: To sam ja; Moja obitelj; Moji
prijatelji; Moj dom, ulica, naselje, grad; Svijet u kojem živimo; Brojevi; Boje;
Svečanosti i blagdani.
60
Navedene tematske cjeline provodimo kroz sljedeće aktivnosti:
Životno-praktične i radne aktivnosti
Funkcionalne i simboličke igre
Druženja i društveno-zabavne igre
Različite umjetničke aktivnosti
Aktivnosti raznovrsnog izražavanja i stvaranja
Istraživačko-spoznajne aktivnosti
Specifične aktivnosti s kretanjem
OČEKIVANI ISHODI:
Motiviranost djece za učenje engleskog jezika. Visoka razina usvojenosti vokabulara, dobra
intonacija, dobar izgovor i upotreba jezičnih fraza i izraza. Sustavno informiranje roditelja o
dobrobiti posebnog kraćeg programa ranog učenja engleskog jezika za poticanje cjelovitog
razvoja djeteta, posebice osnova kompetentnosti komunikacije na engleskom jeziku.
Zadovoljstvo roditelja postignućima djece. Vođenje redovite dokumentacije i dodatne
dokumentacije: podaci protokola praćenja razine usvojenosti osnova kompetentnosti
komunikacije na engleskom jeziku, etnografske i anegdotske bilješke, audio, foto i video
zapisi.
61
5.5. POSEBAN KRAĆI PROGRAM RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA U
MONTESSORI SKUPINAMA
OPĆI CILJ: Kreirati uvjete za aktivno učenje i razvoj svih djetetovih potencijala dodatnim
sadržajima ranog učenja engleskog jezika u Montessori skupinama, razvijati osjećaj za
engleski jezik i usvajanje vještina temeljne komunikacije djeteta na engleskom jeziku.
SPECIFIČNI CILJEVI:
Razvijanje djetetove osjetljivosti za engleski jezik, usvajanje osnovnog jezičnog
vokabulara i poticanje komunikacije na engleskom jeziku.
Poticanje interesa djeteta za druge ljude i zemlje postupnim uvođenjem u svijet stranih
kultura i civilizacija (englesko govorno područje).
Senzibiliziranje roditelja za važnost učenja stranog jezika (engleski jezik) u ranoj dobi
djeteta.
STRATEGIJE DJELOVANJA:
Kontinuirano promišljanje o optimalnim modelima integracije engleskog jezika u
Montessori program.
Kreiranje poticajne okoline za spontanu komunikaciju na engleskom jeziku.
Inicijalna procjena razine usvojenosti engleskog jezika (motiviranost, izgovor,
rječnik).
Spontano učenje jezika i poticanje komunikacije na engleskom jeziku u
svakodnevnim životnim i igrovnim situacijama.
Planiranje i provedba sljedećih tematskih cjelina: To sam ja; Moja obitelj; Moji
prijatelji; Moj dom, ulica, naselje, grad; Svijet u kojem živimo; Brojevi; Boje;
Svečanosti i blagdani.
Navedene tematske cjeline provodimo kroz sljedeće aktivnosti:
Životno-praktične i radne aktivnosti
Funkcionalne i simboličke igre
Druženja i društveno-zabavne igre
Različite umjetničke aktivnosti
Aktivnosti raznovrsnog izražavanja i stvaranja
Istraživačko-spoznajne aktivnosti
Specifične aktivnosti s kretanjem
OČEKIVANI ISHODI:
Motiviranost djece za učenje engleskog jezika. Razumijevanje riječi, izraza i uputa.
Korištenje engleskih riječi i izraza u razgovoru s odgojiteljom i u spontanoj igri. Zadovoljstvo
roditelja postignućima djece. Vođenje redovite dokumentacije i dodatne dokumentacije:
podaci protokola praćenja razine usvojenosti osnova kompetentnosti komunikacije na
engleskom jeziku, etnografske i anegdotske bilješke, audio, foto, i video zapisi.
62
5. 6. POSEBAN KRAĆI PROGRAM ODGOJA ZA OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ
OPĆI CILJ: Poticanje humanih vrijednosti i razvoja ekološke osjetljivosti djece primjenom
modela aktivnog učenja u svakodnevnim vrtićkim situacijama.
SPECIFIČNI CILJEVI:
Senzibiliziranje djece za življenje humanih vrijednosti u svakodnevnim vrtićkim
aktivnostima.
Razvoj ekološke osjetljivosti.
Poticanje aktivnog učenja djece u stjecanju novih spoznaja i iskustava o eko-
problemima.
Senzibiliziranje roditelja za promoviranje zdravog stila življenja u obiteljskom
okružju.
Ukazivanje na značaj roditeljskog modela skrbi za okoliš u svakodnevnim životnim
situacijama.
Poticanje sudjelovanja roditelja u vrtićkim eko-akcijama.
STRATEGIJE DJELOVANJA:
Kontinuirana skrb o pravilnoj ravnoteži između organizacijskih potreba i
individualnih potreba i interesa djece u kraćem programu odgoja za okoliš i održivi
razvoj.
Izgradnja kvalitetnog razvojnog ozračja i uzajamno razumijevajuće komunikacije za
promoviranje humanih vrijednosti i promicanje ekološke osjetljivosti djece u
kontekstu vrtića i lokalne zajednice.
Ponudom raznovrsnih materijala koje djeca mogu birati prema svojim interesima i
potrebama djelovati na cjeloviti razvoj svakog djeteta i promoviranje neovisnosti i
samostalnosti djece u organizaciji aktivnosti.
Poticanje aktivnog učenja djece u osvještavanju i doživljavanju eko-problema,
suradničkom stjecanju znanja i pronalaženju rješenja.
Promoviranje humanih vrijednosti u ranom i predškolskom odgoju podrazumijeva
kreiranje uvjeta za upoznavanje, istraživanje i stjecanje novih iskustava i znanja
svakog djeteta o sebi, drugima i svemu što ga okružuje.
Provedbom raznovrsnih aktivnosti, posebice istraživačko-spoznajnih, poticati
upoznavanje prirode i njezino očuvanje.
Aktivno učenje djece usmjereno je na primjenu projektne metode rada koja
omogućuje bolje razumijevanje prirodnih procesa i njihove uzajamne ovisnosti i
izgradnju stavova i pozitivnog odnosa prema okolišu u vrtićkom i obiteljskom
okruženju.
Tematske cjeline: Sunce i energija sunca; Voda i energija vode; Vjetar i energija
vjetra; Naša klima; Što je energija; Energija i ljudsko tijelo; Hrana kao energija za
ljudsko tijelo; Kako tijelo troši energiju; Obnovljivi i neobnovljivi izvori energije;
Energetska učinkovitost u vrtiću; Energija i promet; Okoliš, otpad i energija; Čuvamo
i volimo svoj dom, vrtić i naselje; Svjetlost; Od sjemenke do ploda; Drvo ima srce;
Projekti: „Veliki lov na biljke“, „Greenhouse“.
63
OČEKIVANI ISHODI:
Življenje humanih vrijednosti u svakodnevnim vrtićkim aktivnostima. Razvijena ekološka
osjetljivost djece, aktivno učenje u uočavanju, doživljavanju eko-problema i pronalaženju
rješenja. Razvijen senzibilitet za važnost biološke raznolikosti na lokalnoj razini. Uvažavanje
roditelja kao ravnopravnih partnera u promoviranju zdravog stila življenja u vrtićkom i
obiteljskom okruženju. Sudjelovanje roditelja u vrtićkim eko-akcijama i provedbi projekata
odgojnih skupina. Promoviranje prirodnih prava djece tijekom boravka na zraku. Vođenje
redovite dokumentacije i dodatne dokumentacije: podaci protokola praćenja razine
usvojenosti kompetencija u prirodoslovlju, etnografske i anegdotske bilješke, foto i video
zapisi.
64
6. KULTURNA I JAVNA DJELATNOST VRTIĆA
CILJ: osigurati poticaje izvan vrtića kroz koje će djeca razvijati svoje kompetencije,
posebice socijalne i građanske kompetencije, inicijativnost i poduzetništvo te kulturnu svijest
i izražavanje.
SPECIFIČNI CILJEVI
u odnosu na dijete
1. razvijati osjećaj radosti i svečane atmosfere uz postupno
aktivnije uključivanje djeteta u važna društvena događanja,
2. podržavati i razvijati radoznalost djeteta za prirodne pojave,
rad ljudi u neposrednoj okolini, doživljaj vrijednosti rada,
uočavanje odnosa među ljudima,
3. osigurati neposredan i aktivan odnos djeteta sa prirodom i
okolinom, razvijati sposobnosti rješavanja problema (pitanja,
pretpostavke, praktična primjena, zaključivanja) davanje
vlastitih tumačenja pojava i otkrivanje zakonitosti i principa
rada,
4. razvijati svijest o lokalnoj, nacionalnoj i europskoj kulturnoj
baštini i njihovu mjestu u svijetu
5. osposobljavati dijete za razumijevanje jezične i kulturne
raznolikosti Europe i svijeta
6. buditi pozitivne osjećaje i upoznati djecu sa narodnim
rukotvorinama, običajima i tradicijama,
7. razvijati kod djeteta sposobnosti vokalne i vizualne
komunikacije i sposobnosti doživljavanja i razumijevanja
likovnih, dramskih i glazbenih djela.
u odnosu na
odgojitelje i druge
djelatnike
Poticanje suradnje u vrtiću i izvan vrtića sa svrhom planiranja i
provedbe aktivnosti koje će omogućit realizaciju planiranih ciljeva i
zadaća djelovanja vrtića u lokalnoj zajednici.
Jačanje profesionalnih kompetencija svih stručnih djelatnika kroz
suradnju sa stručnjacima različitih područja djelovanja,.
Poticanje na primjenu tematskog i integrativnog planiranja u
odgojnim skupinama koje slijedi prirodne mijene, društvena
događanja i značajne datume uz uvažavanje djetetovih aktualnih
razvojnih potreba i interesa a isto tako i uvažavanje konstruktivnih
prijedloga roditelja.
u odnosu na roditelje
Poticanje roditelja na aktivnije sudjelovanje u realizaciji ciljeva i
zadaća kulturne i javne djelatnosti vrtića.
Senzibilizirati roditelje na važnost njihovog aktivnog sudjelovanja u
raznovrsnim događanjima u vrtiću i izvan vrtića kroz osvještavanje
dobiti za dijete i njih osobno.
Jačanje roditeljskih kompetencija u odnosu na izbor kvalitetnih
poticaja za poticanje cjelovitog razvoja djeteta a posebice jačanje i
razvijanje socijalne i građanske kompetencije djeteta.
65
STRATEGIJE DJELOVANJA NOSITELJI SURADNJA VREMENIK
Timski rad na izradi KALENDARA
DOGAĐANJA za pedagošku godinu
2018./2019. pri čemu se koriste pozitivna
iskustva prošle pedagoške godine.
Prikupljanje ponuda kazališta i ustanova
koje organiziraju športsko-rekreativne i
druge programe.
Pedagoginje,
odgojiteljice
skupina u
kojima su
djeca u 5. i 6.
godini života
Gradski ured za
obrazovanje,
kulturu i šport,
Dječja i druga
kazališta, Knjižnice
Grada Zagreba,
Turističke agencije,
Zagrebački klizački
savez, Zavod za
javno zdravstvo,
rujan, 2018.
Druženja i slavlja djece, roditelja i
djelatnika vrtića:
Dječji rođendani
Dan jabuka,
Blagdani
Projektni tjedan/dan
Dan sporta i sl.
Ravnateljica,
Pedagoginje,
odgojiteljice
skupina,
Roditelji djece
Tijekom
pedagoške
godine
2018./2019.
Kazališne predstave u vrtiću realizirati
ćemo u suradnji s vanjskim suradnicima
kazališta s predstavama koje imaju
preporuku Ministarstva znanosti,
obrazovanja i sporta
Pedagoginje,
odgojiteljice,
roditelji
Produkcija“Z“,
Split
Putujuća lutkarska,
kazališna družina
''Vjeverica''
Kazalište Jozo
Bozo
Umjetnička
organizacija
''Artomobil'' Nikola
Dabac
Zagrebačko
kazalište lutaka
Žar ptica
Glazbene
priče,Mladen
Požgaj
Studeni,
prosinac, 2018.
Veljača, ožujak,
svibanj
2019.
Posjete:
Muzej Grada Zagreb
Gornji i Donji grad
Botanički vrt Zagreb
Prirodnoslovni muzej
Muzej suvremene umjetnosti
Centar za travnjaštvo na Sljemenu
Pedagoginje ,
Odgojiteljice,
roditelji
Vanjski
suradnici
Muzej Grada
Zagreba,
Turistička
zajednica Grada
Agronomski
fakultet zagreb
Tijekom
pedagoške
godine
2018./2019.
66
Kazališne predstave u prostoru
Zagrebačkog lutkarskog kazališta
i Žar ptica
Pedagoginje,
odgojiteljice
skupina
Zagrebačko
kazalište lutaka
Žar ptica
Travanj, svibanj
2019.
ŠPORTSKO-REKREATIVNI
PROGRAMI:
Petodnevni boravak u Gradu mladih:
12. - 16.11.2018. djeca i odgojiteljice
skupina: Trešnjice, Bumbari, djeca iz
programa 50 djece
18.- 22.03.2019. djeca i odgojiteljice
skupina : Patkice, Kapljice, 58 djece
Ravnateljica,
zdravstvena
voditeljica,
pedagoginje,
odgojiteljice
skupina
Gradski ured za
obrazovanje
,kulturu i šport
Grad mladih
Studeni, 2018.
Ožujak , 2019.
Obuka klizanja za djecu iz sportskog
programa
Pedagoginje,
odgojiteljice
skupine
Loptice,
roditelji
Zagrebački klizački
savez
Prema rasporedu
Cjelodnevni izleti :
Muzej krapinskih neandertalaca
Hušnjakovo, Krapina
Dvorac Trakošćan
Ravnateljica,
pedagoginje,
roditelji,
odgojiteljice
skupina djece
u 6. godini
života
Turističke agencije
prema izabranim
ponudama
Svibanj/,lipanj
2019.
JAVNE PREZENTACIJE
ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA:
izložbe na razini
vrtića i Grada
dječje i odgojiteljsko stvaralaštvo
poster prezentacije ostvarenih projekata
foto zapisi aktivnosti djece i djelovanja vrtića
mape odgojnih skupina
mapa aktivnosti eko-vrtića „Jabuka“
67
aktivno sudjelovanje na stručnim
skupovima, prikazi u medijima,
sudjelovanje u javnim natječajima
prezentacija naših projekata i modela rada na
stručnim skupovima u organizaciji Agencije za
odgoj i obrazovanje, Ministarstva znanosti,
obrazovanja i športa
članci i prikazi naših postignuća u stručnim
časopisima , časopisu Hrvatskih voda i
dnevnom tisku
sudjelovanje u projektu ''Veliki lov na biljke''
Udruge Lijepa naša
sudjelovanje na natječajima javnih poduzeća i
ustanova
javni nastupi djece i
odgojiteljica na
vrtićkim i gradskim manifestacijama
Dani vrtića grada Zagreba
Humanitarne i eko akcije sl.
NAČINI
DOKUMENTIRANJA
I VREDNOVANJE
Planirane aktivnosti konkretnije će biti planirane u KALENDARU
POSLOVA za svaki mjesec tijekom pedagoške godine. Planirane
aktivnosti dokumentirati će se kroz foto i video zapis i druge oblike
dokumentiranja. Poseban oblik dokumentiranja bit će dječji uradci i
iskazi o doživljajima nakon provedenih aktivnosti u svrhu procjene
ostvarivanja ciljeva u odnosu na razvijanje kompetencija.
OČEKIVANI ISHODI Kvalitetnim izborom raznovrsnih poticaja u vrtiću a posebice izvan vrtića
omogućiti djeci integrirani pogled na svijet koji ga okružuje i uvid u
međuovisnost čovjeka i prirode. Proširivanje spoznaje i pružanje
mogućnosti za aktivno sudjelovanje u događanjima u lokalnoj zajednici i
stvaranje kritičkog odnosa prema istom.
Suradnjom s ustanovama i institucijama stručnim djelatnicima u vrtiću
omogućiti uvid u reakcije djece u raznovrsnim situacijama a s tim u vezi
i bolje razumijevanje djeteta i njegovih aktualnih potreba i interesa, a
time i kvalitetnije planiranje odgojno-obrazovnog rada kako s djecom u
skupini tako i s pojedinom djecom.
68
7. STRUČNO USAVRŠAVANJE I PROFESIONALNI RAZVOJ
Kvalitetno inicijalno obrazovanje i kontinuirani profesionalni razvoj stručnih djelatnika vrtića
imaju izravni utjecaj na implementaciju Nacionalnoga kurikuluma za rani i predškolski odgoj
i obrazovanje. U današnje vrijeme stručnjaci koji rade s djecom i obiteljima trebaju znanja,
sposobnosti i vještine primjenjive u različite kontekste, često nepredvidive i drugačije od
očekivane rutine. Za to je, osim dobrog vladanja fundamentalnim znanjima, potrebno izgraditi
i nova znanja te učiti kako ih primijeniti u aktualnom kontekstu. Kvalitetna odgojno-
obrazovna praksa vrtića i kurikulum koji se iz nje generira ostvaruje se i razvija „iznutra“, od
odgojitelja i drugih stručnih djelatnika vrtića, za što im je potrebno osigurati primjereno
kontinuirano profesionalno učenje i razvoj. Područja i teme stručnog usavršavanja odgojitelja
i stručnih suradnika usmjereni su na ostvarivanje područja kvalitete iz Razvojnog plana
ustanove i izgradnju i sukonstrukciju kurikuluma ustanove Dječjeg vrtića „Jabuka“.
Ove godine kao poseban prioritet je rad na promoviranju vrijednosti koje odražavaju temeljna
načela odgoja i obrazovanja djece rane i predškolske dobi. Kod djece i s djecom razvijati i
usvajati one vrijednosti koje su temeljne za razvoj ličnosti koja će biti sposobna uspostavljati
demokratske odnose, odgojno-obrazovno djelovanje prema izgrađivanju ličnosti koja će
odrasti u odgovornog građanina spremnost za izgradnju demokratskog društva.
U vrtiću koji je odgojno-obrazovno okruženje u kojem dijete ima višestruke prilike ostvarivati
interakcije s drugom djecom i odraslima, važno je njegovati vrijednosti kao što su
humanizam, tolerancija, odgovornost, identitet, autonomija, znanje i kreativnost. Navedene
vrijednosti ključne su odrednice naše misije i vizije vrtića. Stoga je naš krajnji cilj kroz
svakodnevne životne situacije, dnevne aktivnosti i rutine stjecati kompetencije za
cjeloživotno učenje djece i odraslih.
Kako bi mogli s djecom i za djecu upravo kroz svakodnevne životne situacije i dnevne
aktivnosti kvalitetno raditi na promoviranju vrijednosti važno je kontinuirano stjecati nova
znanja i vještine, ali isto tako potrebno je da svi odrasli i sami osvještavaju kod sebe koliko i
kako žive te vrijednosti. Osim rada na stručnoj literaturi u ovoj pedagoškoj godini sadržaje
ćemo realizirati i kroz grupne oblike stručnog usavršavanja. Za različite sudionike bit će
potrebne različite razine znanja i vještina, no svaki bi sudionik trebao dosegnuti svoje granice.
Stručno usavršavanja provodit će se na dvije razine: na razini zajedničkog iskustvenog učenja
(edukativne skupine i sastanci za timsko planiranje i refleksiju) i na razini osobnog
angažmana odgojitelja ( rad na stručnoj literaturi i kroz sudjelovanje na stručnom
usavršavanju izvan ustanove).
Stručno usavršavanje u pedagoškoj godini 2018.72019. provodit će se kroz raznovrsne oblike
u vrtiću i izvan vrtića.
Skupni oblici u vrtiću :
a. Sjednice odgojiteljskih vijeća
b. Edukativne skupine odgojiteljica
c. Sastanci za timsko planiranje i refleksiju
Skupni oblici izvan vrtića (edukacija u stručno razvojnim centrima, prema katalogu AZOO
te seminari i stručni /ili stručno-znanstveni skupovi).
69
Plan stručnog usavršavanja u vrtiću
1. Sjednice odgojiteljskih vijeća:
Datum/vrijeme Sadržaj /tema Nositelji/predavači
27.09.2018. 1.Razmatranje i usvajanje Godišnjeg plana
i programa rada vrtića za pedagošku
godinu 2018./2019.
2 Razmatranje i usvajanje kurikuluma vrtića
za pedagošku godinu 2018/.2019.
Ravnateljica,
članice stručnog tima,
odgojiteljice
11.2018. Stručna tema
Ravnateljica,
Članice stručnog tima,
vanjski suradnici
02.2019. 1. Osvrt na rad u periodu rujan,2018. – veljača
2019.
Ravnateljica
04.2019. Stručna tema Ravnateljica ,
vanjski suradnik
06.2019. 1. Razmatranje i usvajanje Godišnjeg izvješća
za pedagošku godinu 2018./2019.
2. Razmatranje i usvajanje Ljetnog plana rada
Ravnateljica,
članice stručnog tima,
odgojiteljice
2. Sastanci edukativnih skupina odgojiteljica- cilj je izgraditi i/ili poduprijeti rast znanja,
vještina i uvjerenja potrebnih za oživotvorenje kurikulumskih vrijednosti, načela i ciljeva.
U pedagoškoj godini 2018./2019. odgojiteljice i stručne suradnice su na početku pedagoške
godine izabrale edukativnu skupinu kojoj će biti članica. Edukativne skupine će na svojim
sastancima prorađivat teme vezane uz vrijednosti: humanizam i tolerancija, odgovornost i
identitet, autonomija, znanje, kreativnost. Svaka edukativna skupina će prorađivati sadržaje
vezane uz dvije vrijednosti.
Plan rada edukativnih skupina:
KADA? ŠTO? TKO ?
Rujan/Listopad,
2018.
Planiranje, programiranje i dokumentiranje
rada vezanog uz vrijednost : Humanizam i
tolerancija
Odgojiteljice članice ES,
logopedinja i edukacijska
rehabilitatorica
Studeni, 2018. Provedba aktivnosti u neposrednom radu s
djecom
Prosinac, 2018. Prikaz prakse i refleksija
Veljača, 2019. Evaluacija rada, refleksija i planiranje za
naredno tromjesečje
Ožujak, 2019. Prikazi prakse i refleksija
Travanj, 2019. Provedba aktivnosti u neposrednom radu s
djecom
Svibanj, 2019. Završna evaluacija i upute za pisanje izvješća
70
KADA? ŠTO? TKO ?
Rujan/Listopad,
2018.
Planiranje, programiranje i dokumentiranje
rada vezanog uz vrijednost : Odgovornost i
identitet
Odgojiteljice članice ES,
pedagoginja i
zdravstvena voditeljica
Studeni, 2018. Provedba aktivnosti u neposrednom radu s
djecom
Prosinac, 2018. Prikaz prakse i refleksija
Veljača, 2019. Evaluacija rada, refleksija i planiranje za
naredno tromjesečje
Ožujak, 2019. Prikazi prakse i refleksija
Travanj, 2019. Provedba aktivnosti u neposrednom radu s
djecom
Svibanj, 2019. Završna evaluacija i upute za pisanje izvješća
KADA? ŠTO? TKO ?
Rujan/Listopad,
2018.
Planiranje, programiranje i dokumentiranje
rada vezanog uz vrijednost : Autonomija,
znanje, kreativnost
Odgojiteljice članice ES,
pedagoginja,
psihologinja
Studeni, 2018. Provedba aktivnosti u neposrednom radu s
djecom
Prosinac, 2018. Prikaz prakse i refleksija
Veljača, 2019. Evaluacija rada, refleksija i planiranje za
naredno tromjesečje
Ožujak, 2019. Prikazi prakse i refleksija
Travanj, 2019. Provedba aktivnosti u neposrednom radu s
djecom
Svibanj, 2019. Završna evaluacija i upute za pisanje izvješća
1. Plan i program rada Sastanaka za timsko planiranje i refleksiju
Svaki tjedan odgojiteljice srijedom i četvrtkom nakon jutarnje smjene ostaju na timskom
planiranju i refleksiji. Jedanput mjesečno sastanci će biti organizirani u manjim grupama i
vodit će ih članice stručnog tima. Članica stručnog tima koordinirat će rad na sastancima za
timsko planiranje i refleksiju u odnosu na problematiku koja će biti na dnevnom redu.
KADA ? ŠTO ? TKO ?
Rujan, 2018. Dogovor sadržaja i aktivnosti sastanaka za planiranje
tijekom ove pedagoške godine.
Planiranje i programiranje - kurikulum i bitne zadaće
Prvi roditeljski sastanak- vođenje i struktura
Planiranje, programiranje i dokumentiranje rada
vezanog uz pripremu djece za polazak u školu
Članice stručnog
tima, odgojiteljice
Listopad,2018.
Osvrt na tijek prilagodbe djece
Timski rad na planiranju specifičnih aktivnosti s
djecom u godini pred polazak u školu
Hodogram aktivnosti trećih odgojitelja
Planiranje rada - Individualizirani odgojno – obrazovni
programi (IOOP)
Članice stručnog
tima, odgojiteljice
Rehabilitatorica,
Logopedinja,
psihologinja,
71
Studeni,2018
.
Utjecaj prostorno-materijalnog i socijalnog okruženja
na primjenu strategija podrške razvoju i učenju djece
kroz igru- skupine djeca u godini pred polazak u školu
Pravo djeteta na razumijevanje i razvijanje svojih
potencijala – planiranje rada s djecom, dokumentiranje
i praćenje
Pedagoginje,
Psihologinja,
Prosinac,
2018.
Pedagoški i zdravstveni aspekt rada u jaslicama
Pravo na podršku odraslih koja će mu omogućiti razvoj
vlastitih konstruktivnih strategija mišljenja i
djelovanja, a ne prenošenje gotovih znanja i
uvježbavanje vještina- planiranje rada s djecom,
dokumentiranje i praćenje
Pedagoginje i
zdravstvena
voditeljica
Siječanj,
2019.
Rezultati praćenja i procjene razvojnog statusa djece,
Planiranje aktivnosti za naredni period
Pravo na povjerenje u odrasle, kao i pravo na
povjerenje od odraslih-planiranje rada s djecom,
praćenje i dokumentiranje
Psihologinja
Pedagoginje
Veljača,
2019.
Alergije i posebna prehrana
Zajednička refleksija i rješavanje problemskih situacija
u odgojnim skupinama
Zdravstvena
voditeljica
Ožujak,
2019.
Analiza ciljeva i zadaća odgojnih skupina ostvarivanih
kroz sklopove aktivnosti i projekte, smjernice za
daljnji rad.
Prikaz prakse-osvrt na provedbu ciljanih aktivnosti za
djecu u godini pred polazak u školu i dogovor o
daljnjem tijeku aktivnosti
Članice stručnog
tima
Travanj,
2019.
Dogovor o provedbi aktivnosti iz Kalendara
događanja za travanj 2019.
Projektni dan eko vrtića „Jabuka.
Evaluacija provedbe ciljeva i zadaća odgojnih skupina
kroz tematske cjeline, projekte- dogovor o načinu
prezentacije
Članice stručnog
tima
Svibanj,
2019.
Finalna evaluacija provedenih aktivnosti
Timski rad na izradi ljetnog plana i programa rada.
Članice stručnog
tima
INDIVIDUALNE KONZULTACIJE ODGOJITELJICA SA STRUČNIM
SURADNICAMA
Timski rad odgojiteljica i stručnih suradnica na rješavanju aktualne problematike u pojedinim
segmentima odgojno-obrazovnog procesa.
RADNI DOGOVORI
Radni dogovori odgojiteljica, tehničkog osoblja i stručnih suradnica u pojedinim etapama
unaprjeđivanja rutinskih poslova i prehrane djece
STAŽIRANJE ODGOJITELJA PRIPRAVNIKA
Prema programu stažiranja kroz četiri etape.
72
PEDAGOŠKA PRAKSA STUDENATA
Pedagoška praksa prema inoviranom modelu (za izvanredne studente ) i temeljnom modelu
( za redovne studente)
Inicijalni razgovor s pedagoginjama i ravnateljicom (ustrojstvo, programi vrtića i
osobitosti vrtića, prezentacija promidžbenih materijala, poslovi, radne zadaće,
profesionalne obveze i odgovornosti odgojiteljica, način ostvarivanja stručne prakse)
Hospitacija u odgojnim skupinama
Konzultacije s pedagoginjom i matičnim odgojiteljicama
Ostvarivanje individualnih zadaća prema programu studija
Procjena postignuća i vrjednovanja ostvarenja prakse
NAČINI VREDNOVANJA
Evidencija individualnog stručnog usavršavanja i dokumentiranja timskog rada odgojiteljica
na provedbi programa rada edukativnih skupina, timskih sastanaka i drugih oblika stručnog
usavršavanja u vrtiću.
Evidencija sudjelovanja na stručnom usavršavanju u ustanovi (zapisnici odgojiteljskih vijeća,
iskustvenih radionica, pedagoških radionica, zapisnici radnih sastanaka za planiranje i radnih
dogovora). Evidencija stažiranja pripravnika i ostvarenja pedagoške prakse studenata
učiteljskog fakulteta.
OČEKIVANI ISHODI
Svi stručni djelatnici (odgojiteljice i stručne suradnice koriste različite prilike za svoj
profesionalni i osobni razvoj i time pokazuju da prepoznaju važnost cjeloživotnog učenja.
Odgojiteljice i ostali stručni djelatnici promišljaju, evaluiraju i traže povratnu informaciju o
kvaliteti svoje vlastite pedagoške prakse i razina profesionalnog znanja i u skladu s tim čine
odgovarajuće promjene.
Kontinuirano unaprjeđivanje svojih kompetencija kako bi svi stručni djelatnici postigli i
održali visoku kvalitetu profesije u skladu s promjenljivim zahtjevima suvremenog svijeta.
Uspješnost polaganja stručnih ispita odgojitelja pripravnika.
Uspješnost ostvarivanja studentske prakse.
73
8. PARTNERSTVO VRTIĆA S RODITELJIMA I ŠIROM
ZAJEDNICOM
8. 1. SURADNJA VRTIĆA I OBITELJI
Za dječji razvoj i učenje od velikog je značaja snažno partnerstvo vrtića i obitelji.
Uvažavajući ulogu obitelji kao prve odgojno-obrazovne i socijalne sredine od izuzetne je
važnosti povezivati vrtić i obitelj i stalno unaprjeđivati dvosmjernu komunikaciju. Također je
važno kontinuirano promicati djetetove interakcije između obitelji, vrtića i zajednice i time se
potiče razumijevanje zajedničke odgovornosti za odgoj, obrazovanje i budućnost djece.
Naši ciljevi i nadalje ostaju .
1. Primjena Protokola suradnje s roditeljima, rad na unaprjeđivanju komunikacije na
relaciji odgojitelj-roditelj posebice kroz provedbu individualnih razgovora
2. Primjenjivati dosadašnje uspješne načine međusobnog informiranja (protok informacija),
posebice nastaviti unaprjeđivanje informiranje putem mrežnih stranica vrtića i kutića za
roditelje
3. Nastaviti poticati planiranje zajedničkog djelovanja roditelja i odgojitelja u razvijanju
kompetencija djece
4. I dalje roditeljima pružati stručnu podršku i osnaživati ih u znanjima i vještinama
važnim za ispunjavanje roditeljskih odgovornosti.
5. Poticati roditelje na aktivnije sudjelovanje u odgojno-obrazovnom radu posebice u
planiranju i provedbi ciljeva i zadaća kurikuluma odgojnih skupina
6. Svoja stručna znanja i vještine koristiti za kvalitetnu brigu o djetetu te roditeljima djece s
posebnim potrebama i djeci i roditeljima u kriznim situacijama
7. Poticati uključivanje roditelja u vrednovanje odgojno obrazovnog rada.
STRATEGIJE DJELOVANJA:
Upoznati potrebe i očekivanja roditelja ( kroz intervjue s roditeljima novoupisane
djece, anketiranjem na početku pedagoške godine )
- Upoznati roditelje s obilježjima institucionalnog odgoja i obrazovanja ( roditeljski
sastanci na početku pedagoške godine, letci i brošure o programima koje vrtić ima,
Prepoznati i primjereno odgovoriti na potrebe suvremenih roditelja tj. skrbnika djeteta
koje su im u određenoj fazi njegovog roditeljstva prioritet, kao primjerice u:
- ponudi primjerenih programa za njegovo dijete fleksibilnoj organizaciji prihvata
djeteta
- prilagođavanju dnevnog ritma ( prehrana, dnevni odmor) i sl.
- zagovaranju prava i potreba djece ili u pronalaženju potrebnih informacija i resursa te
službi izvan vrtića koje mogu pospješiti razvoju djeteta
mrežna stranica vrtića i sl.)
Prihvaćanje razlika obiteljskog okruženja u kojem dijete odrasta.
U svrhu zajedničkog razumijevanja djeteta razvijati kvalitetnu i recipročnu
međusobnu komunikaciju odgojitelja i roditelja .
Usklađivanje odgojnih djelovanja i očekivanja od djece (npr. Što roditelj očekuje od
djeteta ? Što roditelj želi da dijete ostvari u vrtiću ? i sl.)
Pravovremeno reagiranje i konstruktivno rješavanje problema vezanih uz odgoj djece i
suradnju s roditeljima.
Kreiranje uvjeta u odgojno-obrazovnim skupinama za aktivnije sudjelovanje roditelja
u provedbi kurikuluma skupine i vrtića u cjelini
74
Motivirati roditelje na aktivnije sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu (dobit za
djecu , prezentacija dosadašnjih pozitivnih iskustava sudjelovanja roditelja).
Realizirati konstruktivne prijedloge roditelja za unaprjeđivanje rada vrtića
Poticati roditelje da budu promotori i zagovornici odgojno-obrazovnog procesa i
posrednici prema lokalnoj zajednici
OBLICI SURADNJE:
Informativni, edukativni, komunikacijski i prezentacijski roditeljski sastanci po
skupinama
Plenarni roditeljski sastanci za roditelje novoupisane djece i roditelje djece u godini
pred polazak u školu
Plenarni roditeljski sastanak za roditelje djece u 6-toj godini života - prezentacija CAP
programa
Vizualno pisana komunikacija putem kutića za roditelje, biltena, WEB-a, pisma za
roditelje, foto i video zapisa, izložbi dječjeg likovnog stvaralaštva, poster prezentacije
Neposredno sudjelovanje roditelja u različitim aktivnostima s djecom i za djecu
Sudjelovanje u eko i humanitarnim akcijama u vrtiću
Druženja djece, odgojitelja i roditelja (blagdanska, sportsko-rekreativna, umjetničko-
stvaralačka, radno-ekološka, sl.) u djetetovom vrtićkom okruženju
Stvaralačke radionice roditelja i djece (npr. za Dan jabuka, Božić, Maskenbal, Majčin
dan, Dan očeva, Uskrs, Projektni tjedan, …). Naglasak tijekom radionica nije na
produktu već na sam proces stvaranja i na suradnju roditelja i djeteta koja se tijekom
tog procesa ostvaruje
Radionice za zainteresirane roditelje vrtićkih skupina koje će provoditi članice
stručnog tima na ponuđene teme:
1. Kako pomoći svom djetetu da razvije samosvijest,
samopouzdanje i samopoštovanje
2. Kako razvijati socijalnu kompetenciju svog djeteta
3. Učimo li svoju djecu prihvaćanju različitosti
4. Očevi i djeca
75
SAVJETODAVNI RAD ČLANICA STRUČNOG TIMA:
Stručni tim osim pružanja indirektne podrške procesu učenja djece, provodi savjetodavni rad
u svrhu pružanja podrške roditeljima u prevladavanju kriza te razvoju pozitivnih roditeljskih
vještina i u svrhu pomoći roditeljima u rješavanju specifičnih teškoća vezanih za razvoj
predškolskog djeteta.
Stručni tim obavlja savjetodavnu ulogu u komunikaciji s roditeljima.
Roditelji čija su djeca polaznici vrtića imaju mogućnost po potrebi dogovoriti individualne
razgovore s članicama stručnog tima na raznovrsne teme. Neke od tema su:
Dijete u procesu prilagodbe
Rad s roditeljima djece s poteškoćama u razvoju
Rad s roditeljima djece sa posebnim potrebama ( specifičnostima u ponašanju i sl.)
Spremnost djeteta za školu
Pomoć obiteljima u kriznim situacijama ( smrt u obitelji, bolest, rastava roditelja…)
Problemi u razvoju govora
Pravilna prehrana djece rane i predškolske dobi
Rad s roditeljima djece sa specifičnostima u prehrani
Rad s roditeljima djece sa zdravstvenim poteškoćama
I druge teme prema ukazanoj potrebi
OČEKIVANI ISHODI:
Redovito komuniciranje s obitelji o djeci, njihovom razvoju, zahtjevima kurikuluma i
događanjima u grupi
Odgojiteljice i ostali stručni djelatnici roditeljima i članovima obitelji pružaju
informacije i ideje za kreiranje poticajnog okruženja za razvoj i učenje kod kuće i
pomaže im u osnaživanju roditeljskih kompetencija
U vrtiću su osigurani uvjeti u kojima obitelji mogu učiti jedni od drugih i međusobno
se podržavati
Vrtić koristi resurse obiteljskih kultura i zajednice kako bi podržali dječji razvoj i
obogatili iskustvo
Vrtić pomaže roditeljima/ obitelji u pronalaženju potrebnih informacija, resursa i
službi koje mogu pospješiti dječji razvoj i učenje
76
8.2. SURADNJA S LOKALNOM ZAJEDNICOM I OSTALIM ČIMBENICIMA U
OKRUŽENJU VRTIĆA
Cilj: Vrtić će u svim prilikama poticati senzibilitet lokalne zajednice za potrebe djece i
roditelja i svojim djelovanjem promovirati važnost zajedništva i suradnje u poticanju
djetetova razvoja.
STRATEGIJE DJELOVANJA
Osigurati kontinuiranu suradnju s ustanovama koje mogu osigurati uvjete za
unaprjeđivanje i zaštitu zdravlja djece
Kontinuirano surađivati s ustanovama koje pomažu cjelovitom razvoju djeteta
( UNICEF za Hrvatsku, HAK, kazališta, muzeji, knjižnice, lokalna kulturno –
umjetnička društva i sl.)
Osigurati kontinuitet u odgoju i obrazovanju kroz suradnja vrtića i škole što
podrazumijeva zajedničko djelovanje svih sudionika, koje je usmjereno na dijete i
njegovu dobrobit, ponajprije skrbeći o psihofizičkim osobinama djece, njihovim
potrebama i mogućnostima, u cilju cjelovitog razvoja, odgoja i obrazovanja djece
Promovirati zdrave stilove života, surađivati u provedbi sigurnosnih i zaštitnih
programa, programa prevencije ovisnosti, promicati prometnu kulturu djece i
odraslih.
Nastaviti intenzivno surađivati s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa i
Agencijom za odgoj i obrazovanje s ciljem realizacije programa stručnog
usavršavanja odgojitelja i stručnih suradnika
I dalje poticati suradnju sa stručnim čimbenicima u cilju promoviranja odgojitelja kao
refleksivnog praktičara
Nastaviti s aktivnostima na promoviranju rada vrtića (prezentacija programa,
postignuća djece i odgojiteljica)
Nastaviti senzibilizirati roditelje za aktivno sudjelovanje u promoviranju rada vrtića u
lokalnoj zajednici (Mjesni odbori Trnava , Čulinec i Resnik).
Nastaviti provedbu humanitarnih akcija djece i odraslih s ciljem pružanja dobrog
modela podrške i pomoći potrebitima.
Suradnja s ministarstvom znanosti i obrazovanja
Nastavak suradnje ostvarivat će se:
podrška u primjeni zakonske regulative za djelatnost predškolskog odgoja
stručno usavršavanje djelatnika sudjelovanje na stručnim, stručno-znanstvenim
skupovima i sl.
Suradnja s agencijom za odgoj i obrazovanje
Redovita suradnja u okviru stručnog usavršavanje djelatnika, prema potrebi i sadržajna
u procesima napredovanja u položajna zvanja za odgojitelje i stručne suradnike
u radu s pripravnicima (odgojitelji i stručni suradnici)
u radu s pripravnicima (odgojitelji i stručni suradnici)
Suradnja s gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport
Osim uobičajenih oblika suradnje u okviru osiguravanja općih uvjeta potrebnih za odvijanje
djelatnosti vrtića,predviđena je suradnja:
Podrška u provođenju programa i stručnog usavršavanja
organizacija boravka djece u Gradu mladih
tradicionalna suradnju tijekom svibnja u okviru manifestacije '' Dana dječjih vrtića
grada Zagreba '
77
Suradnja s odgojno-obrazovnim ustanovama na području djelovanja vrtića (škole ,
vrtići, fakulteti i sl.) društva i strukovne udruge , (edukacija i međusobna razmjena iskustava,
zajednički rad na različitim područjima i problemima odgojne prakse, suradnja u okviru
programa Djeca u prirodi.
Dječji vrtići u neposrednom okruženju
Osnovne škole: Retkovec i Vukomerec
Učiteljski fakultet,
Filozofski fakultet,
Edukacijsko rehabilitacijski fakultet
HPKZ, HPD,
Društvo psihologa,
Sekcija predškolskih pedagoga, psihologa i logopeda
HUMS,
Udruga ravnatelja i odgojitelja
Suradnja sa zdravstvenim ustanovama, centrima socijalne skrbi i policijskim
postajama, HAK-om, realizirat će se kroz zajednički rad na zaštiti, skrbi za sigurnost i
zdravlje djece, stručna pomoć u radu s djecom s posebnim potrebama i rizičnim faktorima u
obiteljskom okruženju, provedbi aktivnosti s djecom vezanim za sigurnost u prometu i sl.
Zavod za zaštitu zdravlja majki i djece, Dječja bolnica u Klaićevoj,
Klinička bolnica „Sveti Duh“
Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba,
Poliklinika SUVAG,
Dom zdravlja Dubrava
Centar za socijalnu skrb Dubrava
Policijska postaja Dubrava
Hrvatskim auto klubom,
Suradnja s kulturnim i športskim ustanovama , društvima i pojedincima ostvarivat će
se kroz: organizaciju predstava, izložbi, posjeta, druženja i susreta, rekreativnih programa,
izleta.
Kazališta
Muzeji, galerije,
Športsko-rekreacijski centri
Izletišta (turističke agencije)
Pojedinci,stvaraoci, animatori i interpretatori
Suradnja s udrugama i medijima realizirat će se kroz aktivnosti vezane uz status eko-
vrtića, organizaciju posjeta , prezentaciju postignuća djelovanja vrtića.
UNICEF za Hrvatsku
Udruga „Lijepa naša“
Hrvatska agencija za okoliš i zaštitu prirode
Hrvatske vode
Tiskovni, elektronički mediji,
Hrvatska radio-televizija
78
9. PLAN I PROGRAM RAVNATELJICE I ČLANICA STRUČNOG
TIMA
79
GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA
RAVNATELJICE ZA PEDAGOŠKU GODINU
2018./2019.
.
80
1. ZADAĆE I DJELATNOSTI U ODNOSU NA USTROJSTVO RADA
1.1. Izrada prijedloga godišnjeg plana
izrada prijedloga Godišnjeg plana i programa rada vrtića za radnu godinu
2018./2019.
izrada Kurikuluma dječjeg vrtića Jabuka
izrada individualnog plana i programa stručnog usavršavanja djelatnika za radnu
godinu 2018./2019.
izrada plana rada stručnog tima za radnu godinu 2018./2019.
1.2. Koordinacija rada na planiranju i programiranju njege i odgojno obrazovnog rada
sudjelovanje u Povjerenstvu za prijem djece
organizacija poslova vezanih za novoprimljenu djecu (ugovori, intervjui)
formiranje odgojnih skupina prema Gradskim normativima
roditeljski sastanci za novoprimljenu djecu
raspored odgojnih djelatnika po skupinama
utvrđivanje dužine primarnog programa radnog vremena odgojnih djelatnika po
skupinama
organizacija radnog vremena svih uposlenih djelatnika
praćenje organizacije rada posebno u vrijeme dežurstva i zajedničkog rada po
odgojnim skupinama
organizacija rada u ljetnim mjesecima – sudjelovanje u izradi ankete
izrada rasporeda rada odgojnih djelatnika i ostalih službi u ljetnom periodu
izrada plana godišnjih odmora
izrada godišnjeg zaduženja te razrada satnice za odgojne djelatnike
1.3. Organizacija kraćih programa
snimiti potrebe roditelja za organizacijom kraćih programa
u dogovoru sa voditeljima kraćih programa formirati skupine, te određivanje
termina i voditelja
sudjelovati u roditeljskim sastancima po skupinama
praćenje organizacije rada tijekom godine i eventualne izmjene iste
1.4. Praćenje organizacije rada i poslovanja
praćenje organizacije na nivou vrtića
praćenje pojedinih faza odgojno-obrazovnog rada
praćenje realizacije satnice odgojnih i ostalih djelatnika vrtića
praćenje realizacije godišnjih zaduženja
praćenje dinamike upisa i ispisa tijekom godine
zadovoljavanje potreba roditelja za upisom djece u jaslice, vrtić
1.5. Kadrovski poslovi
utvrđivanje potreba za zapošljavanjem djelatnika na određeno vrijeme
donošenje odluke o zapošljavanju djelatnika na određeno vrijeme
rješavanje aktualne problematike s odgojnim djelatnicima i članovima stručnog
tima
praćenje učinkovitosti rada i obavljanja poslova i radnih zadataka ostalih službi
vrtića
81
2. ZADAĆE I DJELATNOSTI U ODNOSU NA MATERIJALNE
UVJETE
Praćenje materijalnih uvjeta
na osnovu financijskih kriterija osigurati kontinuirano i kvalitetno funkcioniranje
djelatnosti
izrada prioriteta nabavki ovisno o namjenskim financijskim sredstvima
izrada Plana nabave osnovnih sredstava, te osiguravanje sredstava za nabavu istih
izrada Plana tekućeg održavanja objekata i opreme u skladu s financijskim
mogućnostima
izrada Plana nabave didaktičkih sredstava, igračaka, slikovnica, stručne literature
održavanje i nadopuna sredstava za boravak na zraku, te ozelenjavanje prostora
3. ZADAĆE I DJELATNOSTI U ODNOSU NA DIJETE
3.1. Timski rad na senzibiliziranju odgojitelja i ostalih djelatnika, prepoznavanje
i zadovoljavanje potreba djece
pratiti i unaprjeđivati tijek adaptacije novoupisane djece u novim skupinama u
suradnji s odgojiteljima i stručnim timom
pratiti zadovoljavanje potreba i prava djece u zajedničkom radu odgojitelja
parcijalni uvid u odgojni rad
praćenje dnevnih aktivnosti, te njihovo prilagođavanje potrebama djece
praćenje realizacije aktivnosti boravka djece na zraku
praćenje planiranja odgojnog rada odgojnih djelatnika
praćenje, te po potrebi i sudjelovanje u stručnim aktivnostima
vođenje roditeljskih sastanaka
praćenje dnevnog ritma i boravka djece u skupinama
praćenje jutarnjeg i popodnevnog dežurstva
izrada instrumenata- protokola praćenja u suradnji sa stručnim timom
3.2. Briga za očuvanje zdravlja djece
praćenje aktivnosti koje utječu na zdravlje djece
suradnja s liječnicima
stvoriti materijalne uvjete sigurnije za boravak djece
3.3. Priprema OV-a i radnih dogovora
priprema i vođenje OV-a
praćenje realizacije ISA
priprema i vođenje radnih dogovora
realizacija donesenih zaključaka
upoznavanje OV-a s novinama pri realizaciji Plana i programa rada
3.4. Posjete, svečanosti
praćenje realizacije posjeta i svečanosti
izrada anketa za roditelje vezano uz želje organiziranja posjeta i izleta (mogućnost
izbora)
82
3.5. Praćenje realizacije vođenja pedagoške dokumentacije
pedagoško-instruktivni uvid u ostvarivanje pojedinih zadaća
uvid u pedagošku dokumentaciju, te praćenje iste
praćenje neposrednog rada-realizacija satnice
3.6. Prilagodba
uključiti se u proces prilagodbe
praćenje realizacije vođenja protokola za prilagodbu
3.7. Rekreativni program
organiziranje zdravstveno-rekreativnih programa i aktivno sudjelovanje
4. ZAJEDNIŠTVO RODITELJA I DJECE
4.1. Roditeljski sastanci i suradnja s roditeljima
tijekom godine intenzivirati timski rad svih uposlenih na unaprjeđivanju
partnerskih odnosa
sudjelovati u organizaciji problemskih roditeljskih sastanaka a prema interesu i
potrebama roditelja u suradnji sa stručnim timom i odgojiteljima
tijekom godine provesti inicijalno i finalno anketiranje roditelja u cilju
sudjelovanja i kreiranja programa i provedbi aktualnih događanja u vrtiću
pružiti podršku i pomoći roditeljima u odgoju u cilju djelotvornog jačanja
roditeljske kompetencije
organizacija individualnih razgovora prema potrebi
motivirati roditelje za sudjelovanje u neposrednom odgojno-obrazovnom radu sa
djecom i oplemenjivanje prostora u cilju stvaranja konteksta po mjeri djeteta
4.2. Savjetovalište za roditelje
osigurati kvalitetnu pismenu komunikaciju putem plakata i letaka za roditelje u
obiteljskom kutiću
ponuditi igraonice za roditelje i razna stručna predavanja i individualne
konzultacije s roditeljima
5. IZOBRAZBA I USAVRŠAVANJE
5.1. Obrazovanje i usavršavanje odgojnih djelatnika
praćenje stručne literature i periodike-redovito nadopunjavanje kupnjom literature
praćenje realizacije ISA
ponuditi odgojiteljima na izbor stručno usavršavanje izvan vrtića
izbor tema u pripremi OV-a
valorizacija stručnog usavršavanja
5.2. Rad s odgojiteljima pripravnicima
sudjelovanje u izradi programa stažiranja
praćenje realizacije programa po fazama
uvidi u odgojno obrazovni rad, te individualni razgovor s pripravnikom i
mentorom
83
5.3. Obrazovanje i usavršavanje ostalih djelatnika
praćenje aktualnih tribina vezano uz zakonske izmjene i potrebe rada
5.4. Osobno stručno usavršavanje
praćenje stručne literature i periodike
praćenje i primjena zakona u poslovanju vrtića
prenošenje informacija s raznih edukacija suradnicima i odgojiteljima, te ostalim
sudionicima
vođenje osobne dokumentacije
sudjelovanje u radu Udruge ravnatelja
5.5. Bibliotečno-informacijska djelatnost
prikupljanje pisanih materijala za neposredni odgojno-obrazovni rad
6. RAD S DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA
praćenje realizacije zadaća stručnih suradnika i odgojitelja u radu s djecom s
posebnim potrebama
pomoć roditelju kod suradnje s institucijama ovisno o potrebi djeteta
osigurati uvjete rada u odgojnoj skupini u koju se uključuje dijete s posebnim
potrebama
osigurati materijalne, organizacijske i stručne preduvjete za rad s djecom s
posebnim potrebama uvažavajući financijske mogućnosti
7. RAD UPRAVNOG VIJEĆA sudjelovanje u pripremi sjednica, provođenje odluka donošenih na sjednicama UV
pravovremeno i točno informiranje djelatnika o radu UV
8. OSTALI NEPREDVIDIVI POSLOVI rješavanje aktualne problematike vezane uz poslovanje vrtića, u cilju uspješnog
obavljanja djelatnosti
84
GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA
ZDRAVSTVENE VODITELJICE
ZA GODINU 2018./2019.
85
PLANIRANI POSLOVI ZDRAVSTVENE VODITELJICE U ODNOSU NA DIJETE
Unapređenje postupaka i aktivnosti koje doprinose zaštiti zdravlja djece te brige za vlastito
zdravlje, skrb o potrebnim preduvjetima za osiguranje pravilnog rasta i razvoja predškolske
djece u dječjem vrtiću.
ZADAĆE VRIJEME NOSITELJ
Prepoznavanje djece s posebnim zdravstvenim
potrebama, uvažavanje i zadovoljavanje prava i
potreba djece.
Prikupljanje i sumiranje zdravstvenih podataka za
novoprimljenu djecu po odgojnim skupinama, kontrola i
korekcija podataka za djecu polaznike vrtića, uvid u
zdravstvenu dokumentaciju (nakon kontrolnih pregleda)
Izrada i prikaz zdravstvenih teškoća za svaku skupinu sa
točno navedenim oboljenjima djece i terapijom koju
dijete prima u slučaju promjene zdravstvenog stanja
(alergije na hranu i ostale alergene, f.konvulije,
neurološka oboljenja,bronhitis,astma)
Sustavno pračenje rasta i razvoja djece i stanja
uhranjenosti
osiguranje potrebnih uvjeta za optimalan rast i razvoj
djeteta
provedba antropometrijskih mjerenja i obrada
podataka
poduzimanje potrebnih mjera za djecu sa
odstupanjima u tjelesnoj težini
Poduzimanje preventivnih mjera za smanjenje
zaraznih bolesti i prevenciju ozljeda
praćenje provedbe rutinskih radnji, nadzor u
provedbi trijaže djece
praćenje i evaluacija usvojenosti kulturno-
higijenskih navika
stalni dnevni nadzor nad higijensko-sanitarnim
uvjetima kod provedbe njege, prehrane djece i
dnevnog odmora
praćenje mikroklimatskih uvjeta
fleksibilnost dnevnog ritma (njega, hranjenje,
boravak na zraku, dnevni odmor)
priprema djece za provedbu preventivnih pregleda,
organizacija i sudjelovanje u provedbi pregleda –
prevencija karijesa
Preventivno djelovanje na suzbijanju bolesti i u
situacijama epidemioloških indikacija
lipanj, rujan
tijekom godine
kolovoz, rujan
tijekom godine
listopad, ožujak
travanj
tijekom godine
tijekom godine
kontinuirano
listopad
tijekom godine
zdravstvena
voditeljica
SRS
zdravstvena
voditeljica
odgojiteljice
zdravstvena
voditeljica
SRS
odgojiteljice
zdravstvena
voditeljica
odgojiteljice
zdravstvena
voditeljica
odgojiteljice
stomatolog,zubni
asistent
zdravstvena
voditeljica
86
praćenje i evidentiranje pobola
praćenje procijepljenosti i upućivanje na
docjepljivanje te evidentiranje cijepiva
poduzimanje potrebnih mjera pri pojavi zaraznih
bolesti
Provođenje organizacijskih oblika rada iz
tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog
područja (program kretanja)
provedba preventivnih mjera u uvjetima boravka
djece van vrtića (športsko rekreativni programi,
posjete, izleti)
organizacija i praćenje odgojno-zdravstvenog
programa i odlaska djece u Gradu mladih
pračenje i unapređivanje rada u jasličkim skupinama
Provedba mjera usmjerenih na samozaštitu
djece-postupci u izvanrednim situacijama.Skrb
za sve aspekte zdravlja u kolektivu, sprječavanje
zaraznih bolesti
razgovori s djecom pri pojavi određene bolesti ili
epidemije
pratiti pojavu ušljivosti u grupi
intenzivirati poduku djece o važnosti osobne
higijene, pranja ruku, tijela, vlasišta) poticanje
samostalnosti i sposobnosti u održavanju osobne
higijene (pranje ruku,pranje zubi,puhanje nosa),briga
za osobne stvari, razvoj sposobnosti da se sami
odjenu.
svakodnevno pratiti dnevni pobol i provoditi
potrebne mjere prema epidemiološkoj indikaciji,
redovito izvještavati epidemiološku službu o
poduzetim mjerama i potrebnim intervencijama
praćenje povreda i pružanje prve pomoći kod djece
Prehrana – briga o primjeni propisa o prehrani, vrsti
i sastavu obroka. Planiranje prehrane primjena
standardiziranih sezonskih jelovnika.
Provedba projekta pravilne prehrane u vrtičima
grada Zagreba.
primjena standardiziranih sezonskih jelovnika
briga o dostupnosti vode i voća djeci tijekom
dana
izrada jelovnika za djecu s posebnim potrebama
u prehrani
praćenje provođenja prehrane djece s posebnim
potrebama
praćenje prihvačenosti jela od strane djece
promišljanje o kontekstu i uvjetima posluživanja
obroka
razgovori s djecom o hrani koju jedu
po potrebi
tijekom godine
rujan, prosinac
svibanj
tijekom godine
tijekom godine
tijekom godine
kontinuirano
tijekom godine
kontinuirano
tijekom godine
odgojiteljice
zdravstvena
voditeljica
odgojiteljice
zdravstvena
voditeljica
odgojiteljice
SRS
zdravstvena
voditeljica
odgojiteljice
epidemiolog
zdravstvena
voditeljica
ravnatelj, glavna
kuharica
odgojiteljice
zdravstvena
voditeljica
pedagoginje
zdravstvena v.
odgojiteljice
oosoblje kuhnje
87
praćenje utjecaja prehrane na rast i razvoj djeteta
stvaranje uvjeta za uporabu kompletnog pribora
za jelo (ovisno o starosnoj dobi djece)
usvajanje zdravih prehrambenih navika
SPECIFIČNE ZADAĆE STRATEGIJE DJELOVANJA
Procijena i praćenje tjelesnog razvoja
pojedinog djeteta i djece u skupini
Indentifikacija djece s posebnim
zdravstvenim potrebama
Upoznavanje s karakteristikama zdavstvenih
specifičnosti djeteta i njegovim potrebama
Osiguranje potrebnih uvjeta za optimalan rast
i razvoj djeteta
Pravovremeno zadovoljavanje osnovnih
bioloških potreba djece
Preventivno djelovanje na suzbijanju bolesti
u situacijama epidemioloških indikacija
Inicijalni intervju prilikom prijema
pojedinog djeteta (bilježenje osnovnih
informacija o zdravstvenom stanju djeteta,
njegovom ponašanju i posebnim
zdravstvenim potrebama)
Izrada lista djece za svaku skupinu sa
podacima o posebnim zdravstvenim
potrebama i primjeni propisanih lijekova ,
(alergije na hranu, astma, EPI.febrilne
konvulzije, oboljenja urogenitalnog trakta,
bronhitis, neurodermitis i ostalo)
Izrada liste djece sa alergijama na hranu za
potrebe centralne kuihnje i ostalih subjekata
Provedba protuepidemijskih mjera
PLANIRANI POSLOVI I ZADAĆE ZDRAVSTVENE VODITELJICE U ODNOSU NA
ODGOJITELJE
Zdravstveno prosvjećivanje i zdravstveni odgoj odgojitelja o važnosti primjene standarda u
procesu provedbe njege i zdravstvene zaštite djeteta. Razvijanje pozitivnih emocija i
pozitivnog odnosa prema zdravlju. Senzibiliziranje odgojitelja za važnost pravovremenih i
odgovarajučih postupaka u određenim odstupanjima.
ZADAĆE VRIJEME NOSITELJI
Edukativno-savjetodavni rad s odgojiteljima
na zadovoljavanju potreba djece. Zajedničko
učenje i spremnost na promjene. Stručna
pomoć. Razvijanje pozitivnih emocija i
pozitivnog odnosa prema zdravlju.
upoznavanje odgojitelja sa zdravstvenim
statusom i navikama novoprimljene djece
upućivanje u postupke prema dijagnozama
djeteta
informiranje i savjetovanje odgojitelja o
individualnom pristupu djetetu sa zdravstvenim
teškoćama, alergije na hranu i druge alergene,
febrilne konvulzije i epilepsija, astma, bolesti
bubrega, oštećenja vida i sluha
edukacija odgojiteljica o primjeni lijekova za
djecu (mikroklizma,ventolin i ostalo)
kolovoz, rujan
tijekom godine
tijekom godine
po potrebi
po potrebi
zdravstvena
voditeljica
SRS
zdravstvena
voditeljica
roditelji
odgojiteljice
zdravstvena
voditeljica
88
pružanje pomoći odgojitelju u prepoznavanju
simptoma bolesti, primjeni pravilnih postupaka
kod povišene temperature, probavnih smetnji,
osipa, povreda, alergijskih reakcija
pružanje pomoći i upućivanje u provedbu
preventivnih mjera kod epidemioloških
indikacija i izvanrednih situacija
upoznavanje odgojiteljica sa preventivnim
programom u uvjetima boravka djece van vrtića
senzibiliziranje odgojiteljica za pravovremeno
prepoznavanje i primjereno zadovoljavanje
primarnih potreba djece, primjena standarda u
procesu njege, prehrane i sigurnosti djece
upućivanje odgojitelja na važnost izolacije
bolesnog djeteta, praćenje pobola - liječničke
ispričnice, kontrole cijepljenosti, pravilne i
uravnotežene prehrane, primjerene odjeće i
obuće, redovitog boravka na zraku
preporuke u odnosu na odabir namirnica za
proslave dječjih rođendana
pružanje pomoći odgojiteljima u odabiru
primjerenih metoda za razvoj kulture
objedovanja djece i poticanje samostalnosti u
provedbi kulturno-higijenskih navika
redovitu provedbu tjelesnih aktivnosti
interni stručni aktivi – edukativne grupe
sastanci planiranja, kratki brifinzi
individualne konzultacije
tijekom godine
listopad
studeni
lipanj
kontinuirano
po potrebi
kontinuirano
prema planu
zdravstvena
voditeljica
epidemiolog
zdravstvena v.,
pedagog,
ravnateljica
zdravstvena v.,
SRS
zdravstvena
voditeljica
SRS
pedagoginje
zdravstvena
voditeljica
SRS
PLANIRANI POSLOVI I ZADAĆE ZDRAVSTVENE VODITELJICE U ODNOSU NA
RODITELJE
Unapređenje suradnje s roditeljima s ciljem da dijete odrasta u zdravom okruženju u kojem će
biti zadovoljene njegove potrebe i prava (da je zadovoljno i sigurno) te ima povoljne prilike
za stjecanje znanja o važnosti očuvanja zdravlja, zdravoj prehrani,stjecanju pozitivnih radnih
navika i drugih navika, zdravog načina življenja.
ZADAĆE VRIJEME NOSITELJI
ujednačavanje postupaka i aktivnosti koji
doprinose očuvanju zdravlja i promicanju
zdravog načina življenja
prikupljanje i evidentiranje zdravstvenih
podataka novoprimljene djece po odgojnim
skupinama
savjetovanja i konzultacije s roditeljima o
načinu zadovoljavanja specifičnih
zdravstvenih potreba djeteta u vrtiću i kod
kuće – mogućnost korekcije
osiguranje uvjeta za boravak roditelja u
kolovoz,rujan
tijekom godine
tijekom godine
rujan
tijekom godine
po potrebi
zdravstvena
voditeljica
SRS
zdravstvena
voditeljica
roditelji
odgojiteljice
odgojiteljica
zdravstvena
89
skupini tijekom godine
individualni pristup roditeljima djece sa
zdravstvenim poteškoćama i posebnostima u
prehrani/alergije, intolerancija na hranu
informiranje roditelja o uočenim simptomima
bolesti, povreda i epidemioloških indikacija
informiranje i zajedničko djelovanje u
aktivnostima na očuvanju djetetovog
zdravlja, redovito procjepljivanje, izolacija u
vrijeme bolesti, liječnička potvrda o bolesti,
informiranje o provedenim specijalističkim
pregledima, dokumentacija i upute o primjeni
lijekova za djecu sa terapijom
Načini edukacije roditelja
plenarni roditeljski sastanci
edukativni roditeljski sastanci
ciljani roditeljski sastanci vezano za
odlazak djece u G. M. pri grupiranju
oboljenja
edukativno-savjetodavni rad s
roditeljima
kutići za roditelje-edukatvnih tekstovi
i brošure, plakati, edukativni letci i
brošure
pri pojavi
listopad
studeni
lipanj
po potrebi
prema planu
po potrebi
voditeljica
epidemiolog
zdravstvena
voditeljica
SRS
zdravstvena
voditeljica
zdravstvena
voditeljica
SRS
ravnateljica
zdravstvena
voditeljica
pedagoginje
PLANIRANI POSLOVI ZDRAVSTVENE VODITELJICE U ODNOSU NA OSTALE
ČLANOVE RAZVOJNE DJELATNOSTI I RAVNATELJICU
Unapređivanje suradnje i uzajamne komunikacije – timski rad. Prijenos znanja i vještina na
sve suradnike.
ZADAĆE VRIJEME NOSITELJI
timski rad na izradi godišnjeg plana i
programa vrtića, kurikuluma vrtića
timski rad i oblikovanje informacija za
odgojitelje i roditelje u specifičnim
situacijama
upisi nove djece u vrtić – inicijalni intervjui
sudjelovanje u radu Odgojiteljskih vijeća,
radnih dogovora, stručnih aktiva i
edukativnih grupa, na sastancima stručnog
tima
sudjelovanje u pripremi za stručno
usavršavanje u vrtiću - edukativne grupe
izrada interni radnih materijala za potrebe
unapređenja zdravstvene zaštite i sigurnosti
djece
sudjelovanje u provedbi aktivnosti pri
uključivanju djece u zdravstveno -
rujan
tijekom godine
tijekom godine
prema planu
tijekom godine
rujan, prosinac
svibanj
SRS
zdravstvena
voditeljica
zdravstvena
voditeljica
SRS
zdravstvena
voditeljica
SRS
pedagoginje
zdravstvena
voditeljica
90
rekreativne programe
prijedlozi za stvaranje uvjeta te provedbu
standarda njege i zaštite zdravlja djeteta u
vrtiću
sudjelovanje na edukacijama koje
organiziraju institucije i pojedini stručnjaci,
te prijenos informacija u vrtić
vođenje zdravstvene dokumentacije, vođenje
dokumentacije o provedbi zdravstvenog
odgoja, dnevne bilješke
predlaganje aktivnosti u svrhu kvalitetnog
ostvarivanja bitnih zadaća Godišnjeg i
razvojnog plana vrtića
sudjelovanje u evaluaciji rada vrtića, pisanje
godišnjeg izvješća o provedbi Skrbi za rast,
razvoj i zdravlje djece, te osobnom radu
rujan, tijekom
godine
tijekom godine
kontinuirano
tijekom godine
lipanj
zdravstvena
voditeljica
ravnateljica
zdravstvena
voditeljica
zdravstvena
voditeljica
zdravstvena
voditeljica
pedagoginje
zdravstvena
voditeljica
91
PLANIRANI POSLOVI ZDRAVSTVENE VODITELJICE U ODNOSU NA OSTALE
RADNIKE
Sanitarno - ekološko održavanje vrtića - briga o sigurnosti i zaštiti djece. Skrb za sve aspekte
zdravlja u kolektivu.
ZADAĆE VRIJEME NOSITELJI
Prostorni uvjeti izravno utječu na očuvanje i
unapređenje tjelesnog i psihomotoričkog zdravlja
djece,stoga je važna skrb za sve aspekte zdravlja u
kolektivu.
stalna kontrola osoblja-higijena osoblja
upoznati ostale djelatnike s ciljem prihvaćanja
zadaća, promjena vlastitog ponašanja
higijena načina života u u jaslicama,tjelesna
higijena
praćenje održavanja higijene mjesta i materijala
praćenje ispravnog korištenja sredstava za rad i
njihovo odlaganje
praćenje HACCPA u vrtiću i kontrola
provođenja istog
praćenje higijene pri raspodjeli i serviranju
hrane
kontrola normativa po djetetu utroškom
namirnica dnevno, kontrola ispravnosti
namirnica te učešća bjelančevina, masti,
ugljikohidrata, kalorija i tekućine
praćenje pranja i dezinfekcije pribora za jelo
sudjelovanje i preporuke oko nabave sredstava
za održavanje higijene u skladu s ekološkim
zahtjevima
Higijena igre
praćenje pranja i dezinfekcije igračaka za djecu
Higijena sna
praćenje pranja posteljine za djecu
adekvatna odjeća i obuća djece
radni sastanci i brifinzi
Sudjelovanje kod provođenja mjera za sigurnost djece
(zaštita radijatora, utičnice, mokar i sklizav pod, sprave
na igralištu, sigurnost ulaza - brave)
rujan
tijekom godine
tijekom godine
prema planu
tijekom godine
rujan , prosinac
svibanj
rujan,tijekom
godine
tijekom godine
kontinuirano
tijekom godine
kontinuirano
ravnateljica
zdravstvena
voditeljica
zdravstvena
voditeljica
zdravstvena
voditeljica
zdravstvena
voditeljica
ZZJZ
Grada Zagreba
zdravstvena
voditeljica,
osoblje kuhinje
zdravstvena
voditeljica
tehničko osoblje
zdravstvena
voditeljica
roditelji
odgojitelji
zdravstvena
voditeljica
tajnica,
ravnateljica
domari,
spremačice
zdravstvena vod.
92
PLANIRANI POSLOVI ZDRAVSTVENE VODITELJICE U ODNOSU NA
DRUŠTVENU SREDINU
ZADAĆE VRIJEME NOSITELJI
suradnja sa zdravstvenim ustanovama koje
obavljaju specijalističke preglede i provode
preventivne zdravstvene programe (Klinička
bolnica "Sveti Duh“, Stomatološka
poliklinika Zagreb, ordinacija za dječju i
preventivnu stomatologiju, Zavod za javno
zdravstvo Dr. Andrija Štampar, područni
HE odjel Dr. Andrija Štampar, Dubrava,
Sanitacija d.o.o., Crveni križ Grada
Zagreba, Klinika za dječje bolesti, KBC
Rebro, KBC Dubrava, pedijatrijske
ordinacije)
Suradnja sa stručnim institucijama odgoja i
obrazovanja (Gradski ured za odgoj,
obrazovanje i šport, Ministarstvo zdravlja,
HUMS, HKMS i stručni aktiv medicinskih
sestara Dubrava i Sesvete, Ustanova za
organizirani odmor djece „Vladimir Nazor“,
sudjelovanje na stručnim skupovima,
prezentacija postignuća
Suradnja sa dječjim vrtićima Grada Zagreba
i šire, razmjena iskustva
rujan
listopad
tijekom godine i
po potrebi
tijekom godine
po pozivu
po potrebi
zdravstvena
voditeljica
ravnateljica
SRS
zdravstvena
voditeljica
SRS
zdravstvena
voditeljica
STRUČNO USAVRŠAVANJE
Uključivanje u sve oblike stručnog usavršavanja zdravstvenih voditelja
Stručni aktivi, tečajevi trajne edukacije, seminari, koje organizira AZOO, HUMS,
HLJK
Edukacija kroz strukovne udruge, Društvo medicinskih sestara dječjih vrtića, HKMS
Kontinuirano praćenje stručne literature
Sudjelovanje u grupnim oblicima stručnog usavršavanja u ustanovi, OZV, interni
aktivi, edukativne grupe,sastanci za planiranje
Razmjena iskustva sa su stručnjacima iz drugih vrtića
Razmjena iskustva sa SRS u vrtiću
Primjena novih spoznaja u osobnom radu
Uključivanje u stručne analize u skladu s potrebama vrtića
93
GODIŠNJI PLAN I IZVEDBENI PROGRAM RADA PEDAGOGINJA
ZA PEDAGOŠKU GODINU 2018./2019.
94
PLAN I PROGRAM RADA STRUČNIH SURADNICA PEDAGOGINJA ZA 2018/19.
SUDIONICI KONKRETNI POSLOVI OBLIK RADA VRIJEME
PROVEDBE
POKAZATELJI
PROVEDBE
DIJETE Kroz sve segmente odgojno-obrazovnog rada
sudjelovati u osiguravanju dobrobiti za dijete:
AKTIVNOSTI UVIDA: praćenje perioda prilagodbe
(promatranje djeteta), praćenje, dokumentiranje i
analiza grupne dinamike , praćenje promoviranja
humanih vrijednosti: humanizam, tolerancija,
odgovornost, identitet, autonomija, znanje i
kreativnost, ostvarivanje prava djece u vrtićkom
okruženju. Praćenje djece s PP-TUR.
AKTIVNOSTI PLANIRANJA I
PROGRAMIRANJA: obogaćivanje i unaprjeđivanje
posebnih cjelodnevnih i kraćih programa, programa
predškole
AKTIVNOSTI PROVEDBE: praćenje provedbe i
procjena učinkovitosti dogovorenih aktivnosti
AKTIVNOSTI ANALIZE: opažanje i dokumentiranje
djetetovih neposrednih aktivnosti, analiza
AKTIVNOSTI UNAPRJEĐIVANJA: prilagodba
prostorno-materijalnog i socijalnog okruženja za dijete
i skupinu djece
AKTIVNOSTI VREDNOVANJA
OPAŽANJE DJECE U IGRI
I AKTIVNOSTIMA U SDB I
TIJEKOM BORAVKA NA
ZRAKU
INDIVIDUALNO, TIMSKI
GRUPNE REFLEKSIJE,
PLANIRANJA
INDIVIDUALNO
TIMSKI
tijekom
pedagoške
godine
kontinuirano
prema potrebi
tromjesečno
Popunjeni protokoli
praćenja.
Bilješke u:
- pedagoškoj
dokumentaciji
odgojne skupine
- osobnoj
dokumentaciji
pedagoga
- dokumentaciji
planiranja
Ishodi za dijete/djecu:
Viša razina djetetovih osobnih i socijalnih kompetencija: praktična znanja (skrb o sebi), komunikacijske vještine, razumijevanje svojih prava,
obveza i odgovornosti, kao i prava, obveza i odgovornosti drugih (život u zajednici)
ODGOJITELJ Sudjelovanje u utvrđivanju standarda i indikatora
kvalitete rada i motiviranje odgojitelja za
unaprjeđivanje svojih kompetencija i primjenu
suvremenog pristupa u odgoju i obrazovanju:
AKTIVNOSTI UVIDA: praćenje, dokumentiranje i
analiza pojedinih segmenata odgojno-obrazovnog
procesa, praćenje primjene standarda kvalitete, analiza
pedagoške dokumentacije odgojne skupine i
PEDAGOŠKO-
INSTRUKTIVNI UVID U
SEGMENTE
PEDAGOŠKOG PROCESA I
PRIMJENU STANDARDA
KVALITETE
UVID U
DOKUMENTACIJU
kontinuirano
Bilješke u:
- pedagoškoj
dokumentaciji
odgojne skupine
- osobnoj
dokumentaciji
pedagoga
- dodatnoj
95
odgojitelja.
AKTIVNOSTI PLANIRANJA I
PROGRAMIRANJA: stručna podrška i pomoć u
definiranju razvojnih prioriteta za dob,
individualizaciji pristupa, suradnji s obitelji djeteta
(roditeljski sastanci; posjeti roditelja odgojnoj skupini
s ciljem bolje informiranosti o specifičnostima
kurikuluma odgojne skupine, kutići za roditelje,
podrška roditeljima, timski razgovori s roditeljima i
sl.), pomoć u optimalizaciji kreiranja optimalnog
razvojnog ozračja. Osnaživanje odgojitelja za
samorefleksiju vlastitog djelovanja i samovrednovanje
postignuća.
Sudjelovanje u programiranju projekata i akcijskom
istraživanju.
AKTIVNOSTI PROVEDBE: praćenje provedbe
pedagoškog procesa, sudjelovanje u dokumentiranju
procesa, sudjelovanje u provedbi različitih oblika
suradnje s roditeljima (stručna pomoć i potpora za
unaprjeđivanje suradnje s roditeljima, unaprjeđivanje
kvalitete individualnih razgovora).
AKTIVNOSTI ANALIZE: analiza prema
dokumentaciji pedagoškog procesa, Razvojnih lista za
dijete, protokola praćenja postignuća djece.
AKTIVNOSTI UNAPRJEĐIVANJA: izgrađivanje
kvalitetnog razvojnog ozračja i uzajamno
razumijevajuće komunikacije, posebice za djecu s
posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djeca s
teškoćama u razvoju i darovita djeca).
AKTIVNOSTI VREDNOVANJA: prema algoritmu za
AI.
AKTIVNOSTI PROMICANJA DJELATNOSTI:
pomoć pri prikazu pedagoške prakse, teorijskih
polazišta i istraživanja, pripremi materijala za
publiciranje rada i izlaganje.
INDIVIDUALNI I TIMSKI
UVIDI, SUDJELOVANJE U
PEDAGOŠKOM PROCESU
I SURADNJI S
RODITELJIMA
INDIVIDUALNI I TIMSKI
UVIDI, GRUPNE
REFLEKSIJE I
PLANIRANJA,
DEKODIRANJE PROCESA,
REFLEKSIJA/DISKURS
AKCIJSKO ISTRAŽIVANJE
KONZULTATIVNI RAD,
RAD NA LITERATURI,
RAD NA TEKSTU,
ISTRAŽIVAČKI RAD,
KONZULTATIVNI RAD,
SASTANCI ZA TIMSKO
PLANIRANJE I
REFLEKSIJU
EDUKATIVNE SKUPINE :
2. SKUPINA:
ODGOVORNOST I
IDENTITET
3. SKUPINA:
AUTONOMIJA, ZNANJE,
KREATIVNOST
RADIONICE
tromjesečni
ciklusi
prema potrebi
prema
hodogramu AI
tromjesečno i
prema potrebi
sustavno
prema interesu
prema potrebi
prema kalendaru
stručnog
usavršavanja u
ustanovi
dokumentaciji
odgojitelja
Plan pedagoškog projekta
Bilješke u pedagoškoj
dokumentaciji odgojitelja
(vrednovanje)
Zapisnici sastanaka za
timsko planiranje i
refleksiju
Zapisnici edukativnih
skupina
96
AKTIVNOSTI STRUČNOG I PROFESIONALNOG
USAVRŠAVANJA ODGOJITELJA: pripreme,
izvedbe i dokumentiranje različitih oblika
usavršavanja (radionice, rad na tekstu, izlaganja,
prikazi dobre prakse)
RADIONICE Zapisnici
sastanaka za timsko
planiranje i refleksiju
Zapisnici edukativnih skupina
prema kalendaru
stručnog
usavršavanja u
ustanovi
Zapisnici sastanaka za
timsko planiranje i
refleksiju
Zapisnici edukativnih
skupina
Ishodi za odgojitelje:
Viša razina osobnih i profesionalnih kompetencija: znanja (uvid i samouvid, znanja o drugačijim obrascima ponašanja djece, praktična znanja u
radu s djecom s PP), viša razina komunikacijskih vještina, osjetljivost za potrebe drugih, djece s PP i njihovih obitelji
OBITELJ Sudjelovanje u pružanju podrške roditeljima u
prevladavanju kriza, razvoju pozitivnih roditeljskih
vještina, stručna pomoć roditeljima u rješavanju
specifičnih teškoća vezanih za razvoj predškolskog
djeteta:
AKTIVNOSTI UVIDA: praćenje, dokumentiranje i
analiza dinamike suradnje s roditeljima po odgojnim
skupinama, uvid u pedagošku dokumentaciju odgojne
skupine (bilješke o ostvarenoj suradnji), svakodnevna
komunikacija s roditeljima.
AKTIVNOSTI PLANIRANJA I
PROGRAMIRANJA: pomoć odgojiteljima u
definiranju prioriteta u suradnji, izradi kalendara za
provođenje individualnih razgovora, pripreme za
pojedine individualne razgovore i komunikacijske
roditeljske sastanke.
AKTIVNOSTI PROVEDBE: sudjelovanje u
individualnim razgovorima, roditeljskim sastancima,
provođenje roditeljskih sastanaka-grupno ili plenarno,
provođenje individualnih razgovora s roditeljima na
njihov zahtjev.
AKTIVNOSTI ANALIZE I VREDNOVANJA: prema
podatcima u pedagoškoj dokumentaciji odgojnih
skupina, iz Polugodišnje analize za sve odgojne
skupine, aktivnosti samovrednovanja.
UVIDI
PLANIRANJE I
PROGRAMIRANJE
INDIVIDUALNI
RAZGOVORI
RODITELJSKI
SASTANCI
ANALIZA I RAD NA
TEKSTU
REFLEKSIJE
IZRADA
kontinuirano
prema potrebi
tromjesečno
prema potrebi
prema potrebi
tromjesečno
najmanje 1x tijekom
pedagoške godine
Bilješke u:
- pedagoškoj
dokumentaciji
odgojne skupine
- osobnoj
dokumentaciji
pedagoga
- dodatnoj
dokumentaciji
odgojitelja
- izrađen kalendar za
individualne
razgovore
Zapisnici:
- individualnih
razgovora
- roditeljskih sastanaka
(grupno/plenarno)
- instrumenti
vrednovanja
97
AKTIVNOSTI UNAPRJEĐIVANJA: prilagodba
prostorno-materijalnih i organizacijskih uvjeta u vrtiću
potrebama obitelji, uvođenje inovativnijih oblika
suradnje s roditeljima u sve odgojno-obrazovne
skupine.
INSTRUMENATA I
PROTOKOLA
PROCJENE,
PRIKUPLJANJE I
OBRADA
PODATAKA,
INTERPREACIJA
REZULTATA,
AKCIJE PROMJENE
Ishodi za roditelje:
Informiran i uvažen, pedagoški kompetentan roditelj
DRUŠTVENA
ZAJEDNICA
AKTIVNOSTI UVIDA I ANALIZE SURADNJE:
analiza dinamike i sadržaja suradnje s lokalnom
zajednicom.
AKTIVNOSTI PLANIRANJA I
PROGRAMIRANJA: sudjelovanje u pisanju GPP-a
suradnje s lokalnom zajednicom, definiranje sadržaja i
kalendara suradnje prema sudionicima kulturno-
umjetnički sadržaji, odgojno-zdravstveni programi,
priprema za školu, suradnja s roditeljima i
odgojiteljima, predstavnicima lokalne zajednice
(prezentacija dobre prakse u institucijama lokalne
zajednice).
AKTIVNOSTI PROVEDBE: organizacija, stvaranje
uvjeta za provedbu, praćenje provedbe, prezentacija
dobre prakse.
AKTIVNOSTI ANALIZE: analiza prema iskazima
sudionika.
AKTIVNOSTI VREDNOVANJA I
UNAPRJEĐIVANJA: prilagodba vrtićkih resursa i
uvjeta za dijete i grupu djece.
UVID I ANALIZA
IZVJEŠĆA IZ
PRETHODNE
PEDAGOŠKE
GODINE
RAD NA TEKSTU
RAD
POVJERENSTVA ZA
IZBOR KULTURNO-
UMJETNIČKIH
SADRŽAJA
DOGOVOR,
SASTANCI
SUDJELOVANJE U
PEDAGOŠKOM
PROCESU
na početku pedagoške
godine
rujan, listopad
listopad
kontinuirano i prema
kalendaru provedbe
GPP
Bilješke u osobnoj
dokumentaciji pedagoga
GPP 2018./2019.
Zapisnik sastanka
Povjerenstva, zaključci i
izvršen odabir
Bilješke u:
- osobnoj
dokumentaciji
pedagoga
- dokumentaciji
odgojne skupine
- izvješću
- Polugodišnjoj i
Godišnjoj analizi
98
STRUČNI TIM Usmjerenost na osiguranje visoke razine kvalitete
odgojno-obrazovne prakse i kurikuluma vrtića:
Formiranje odgojnih skupina, analiza djece s PP, PP-
TUR i darovite djece, priprema roditeljskog sastanka
za novu djecu, sudjelovanje na plenarnim roditeljskim
sastancima.
PISANJE IZVJEŠĆA GPP-a: pisanje Izvješća, timsko
izvješćivanje, prezentiranje Izvješća na sjednici OV.
PISANJE GPP-a: pisanje GPP-a, Kurikuluma vrtića,
timsko planiranje i programiranje, prezentiranje GPP-a
na sjednici OV.
PRAĆENJE PRILAGODBE: praćenje ponašanja djece
i pojedinog djeteta, analiza zabilješki odgojitelja u
pedagoškoj dokumentaciji, timska analiza
RAD S DJECOM S PP-TUR: opažanje djeteta,
dokumentacija o djetetu, pisanje mišljenja, povratna
informacija odgojiteljima i roditeljima, sudjelovanje u
pisanju IOOP-a, podrška odgojiteljima i pomagačima,
analiza stanja.
RAD S RODITELJIMA: priprema roditeljskih
sastanaka, sudjelovanje u pripremama grupnih
roditeljskih sastanaka i individualnih razgovora.
RAD S ODGOJITELJIMA: jačanje profesionalnih
kompetencija odgojitelja, provedba stručnog
usavršavanja u vrtiću, individualni rad s odgojiteljima
pripravnicima, mentorima i savjetnicima.
SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA: prema
djelokrugu rada svake članice stručnog tima, posebice
kod djece s PP i školskih obveznika, suradnja s
MZOS-om, GUOS-om i dr.
PREZENTACIJA VRTIĆA I PROMICANJE
STRUKE: provedba AI, pisanje stručnih članaka,
radionice.
RAD KOMISIJE ZA
UPIS DJECE
INDIVIDUALNI/
TIMSKI
RAD NA TEKSTU
INDIVIDUALNI/
TIMSKI
RAD NA TEKSTU
NEPOSREDAN RAD
U ODGOJNOJ
SKUPINI, OPAŽANJE
I BILJEŽENJE
RODITELJSKI
SASTANCI
SASTANCI ZA
TIMSKO
PLANIRANJE I
REFLEKSIJU
EDUKATIVNE
SKUPINE
BRIFINZI S
PAROVIMA
ODGOJITELJA
INDIVIDUALNE
KONZULTACIJE
lipanj
rujan
rujan, listopad
sustavno
prema kalendaru
provedbe GPP
prema potrebi
- Inicijalni intervjui
- Zapisnik Komisije za
upis djece
- Napisano izvješće
- Zapisnik sa sjednice
OV
- Napisan GPP
- Napisan Kurikulum
vrtića
- Zapisnik sa sjednice
OV
- Popunjeni protokoli
praćenja prilagodbe
- Zapisnici sastanaka
Stručnog tima i
ravnateljice
- Zapisnici sastanaka
za timsko planiranje i
refleksiju
- Zapisnici ES,
brifinga i
individualnih
konzultacija
- Bilješke u
dokumentaciji Vrtića
99
Ishodi za stručni tim:
Viša razina vještina grupnog i timskog rada na zajedničkim poslovima i projektima
RAVNATELJICA AKTIVNOSTI UVIDA: praćenje, dokumentiranje i
analiza pedagoškog procesa i aktivnosti suradnje.
AKTIVNOSTI PLANIRANJA I
PROGRAMIRANJA: sudjelovanje u pisanju GPP-a i
Godišnjeg izvješća.
AKTIVNOSTI PROVEDBE: praćenje provedbe i
dokumentiranje.
AKTIVNOSTI ANALIZE, VREDNOVANJA I
UNAPRJEĐIVANJA: analiza prema sastavnicama
GPP-a, prilagodba cjelokupnog vrtićkog konteksta za
dijete i skupinu djece, prilagodba oblika i sadržaja
rada potrebama stručnog usavršavanja odgojitelja u
vrtićkom okruženju.
IZVJEŠĆIVANJE
INDIVIDUALNI I
TIMSKI RAD
RAD NA TEKSTU
UVIDI U
PEDAGOŠKI
PROCES,
OKRUŽENJE ZA
UČENJE I
PEDAGOŠKU
DOKUMENTACIJU
SASTANCI
STRUČNOG TIMA I
RAVNATELJICE
SASTANCI
POVJERENSTVA
ZA STAŽIRANJE
PRIPRAVNIKA
kontinuirano
tromjesečno
prema potrebi
kontinuirano
prema potrebi
prema Programu
stažiranja
- Pisana izvješća i
bilješke iz pedagoške
dokumentacije
odgojitelja i
pedagoga
- protokoli praćenja
- Bilješke u
pedagoškoj
dokumentaciji
odgojne skupine,
protokolima
opažanja,
dokumentaciji rada
Stručnog tima
- Izvješća Povjerenstva
za stažiranje
OSOBNO
STRUČNO
USAVRŠAVANJE
AKTIVNOSTI UVIDA: praćenje ponude usavršavanja
prema Katalogu stručnih skupova AZOO i drugih
organizatora, procjena osobnih potreba.
AKTIVNOSTI PLANIRANJA I
PROGRAMIRANJA, PROVEDBE I
VREDNOVANJA: prijavljivanje na stručne skupove,
pasivno i aktivno sudjelovanje s ciljem promicanja
struke
E-prijave prema kalendaru - Unaprijeđena
praksa
- Pisani materijali
- Potvrdnice
- Mapa
profesionalnog
razvoja
Ishodi:
Viša razina osobne i profesionalne kompetencije, unaprjeđivanje vještina izlaganja i prezentiranja
OSTALI
POSLOVI
Administrativni poslovi: sudjelovanje u izradi Izvješća
za MZOS i GUOS, pripremanje pisanih materijala za
internetsku stranicu Vrtića, prezentiranje Vrtića na
stručnim skupovima.
prema kalendaru
prema potrebi
100
GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA
LOGOPEDINJE ZA PEDAGOŠKU GODINU
2018./2019.
101
PLANIRANI POSLOVI LOGOPEDA U ODNOSU NA DIJETE
ZADAĆE STRATEGIJE I
SREDSTVA
NAČIN
VREDNOVANJA
VRIJEME NOSITELJ
PROCJENA I DIJAGNOSTIKA KOMUNIKACIJE, JEZIKA I GOVORA
trijažno ispitivanje govora djece (ispitivanje artikulacije, ritma i tempa
govora, fonacije i auditivne diskriminacije)
ispitivanje jezične razvijenosti: dijagnostički postupci, nedovoljno
razvijen govor-diferencijalna dijagnostika, rječnik, sintaksa, morfologija,
duljina i složenost rečenice, gramatički oblici
procjena jezično-govornog statusa i predvještina potrebnih za razvoj
čitanja i pisanja kod djece školskih obveznika
opservacija i izrada programa za djecu s teškoćama komunikacije,
individualni razvojni programi za djecu s glasovno-govornim
poremećajima
poticati i podupirati promjene koje omogućuju zadovoljenje djetetovih
potreba za komunikacijom, razvojem socijalnih i komunikacijskih vještina
prikupljanje anamnestičkih
podataka inicijalnim
intervjuima, razgovorima s
roditeljima
podaci praćenja djece po
razvojnim listama
timski pristup u promicanju
jezičnih kompetencija djece
periodično ponavljanje
dijagnostičkih
postupaka
kvantitativna i
kvalitativna analiza
podataka po razvojnim
listama
rujan,
listopad
po potrebi
tijekom
godine
rujan,
listopad
kontinuirano
tijekom
godine
logoped
logoped
logoped
psiholog
SRS TERAPIJA POTEŠKOĆA KOMUNIKACIJE, JEZIKA, GLASA I
GOVORA
govorne vježbe s djecom s nedovoljno razvijenim govorom-poticanje
govorno-jezičnog razvoja, rad na razvoju komunikacije, jezika,
receptivnog i ekspresivnog govora
govorne vježbe s djecom s poremećajem ritma i tempa govora
govorne vježbe s djecom s dyslaliom
logopedske vježbe s djecom školskim obveznicima (vježbe za razvoj
slušne diskriminacije i fonematskog sluha, glasovne analize i sinteze,
vizualne percepcije, grafomotorike, spaciopercepcije, formiranje riječi i
rečenica, bogaćenje rječnika)
korištenje logopedskih sondi,
kompjuterskih programa,
osobno izrađenih materijala
primjena logopedskih testova,
protokola praćenja, razvojnih
listi
timski pristup u promoviranju
cjelovitog razvoja, odgoja i
učenja djece te razvoju
kompetencija
dokumentacija o
individualnim i
zajedničkim
postignućima djece –
transkripti razgovora,
foto i video snimke,
plakati i panoi, analiza
foto i video zapisa,
dječjih iskaza i
likovnih uradaka
kontinuirano
tijekom
godine
tijekom god.
logoped
logoped
PRAĆENJE DJETETA S GOVORNO-JEZIČNIM TEŠKOĆAMA
praćenje djeteta s govorno-jezičnim teškoćama u skupini
praćenje djece rizične za razvoj jezično-govornih poremećaja
praćenje aktualnih, razvojnih i drugih potreba djeteta i njegovog
napredovanja po svim razvojnim područjima
pisanje mišljenja za djecu s govorno-jezičnim teškoćama
evidencija o djeci: individualni dosjei, interne tabele
obrada podataka o trijažnim ispitivanjima, dijagnostičkim postupcima
uvidi, opservacija u skupinama
individualne konzultacije,
brifinzi s odgojiteljicama
povratne informacije
od roditelja i
odgojitelja
podaci prikupljeni u
suradnji s vanjskim
sustručnjacima
kontinuirano
po potrebi
tijekom
godine
logoped
psiholog
pedagog
logoped
logoped
102
PLANIRANI POSLOVI LOGOPEDA U ODNOSU NA RODITELJE
ZADAĆE
STRATEGIJE I SREDSTVA NAČIN
VREDNOVANJA
VRIJEME
NOSITELJ
prikupljanje anamnestičkih podataka
osvješćivanje roditelja o postojanju govorno-jezičnih teškoća kod
djeteta
motiviranje roditelja za vođenje djeteta na govorne vježbe i
obavljanje specijalističkih pregleda
edukacija i savjetovanje roditelja te pružanje stručne pomoći
(demonstriranje rada, pismeni naputci, roditeljski sastanci)
informiranje roditelja o napredovanju djeteta u praćenju ili
logopedskom tretmanu, savjetovanje
poticanje održavanja prijenosa informacija i usklađivanje
terapijskih postupaka kod kuće
Izrada stručnih pisanih naputaka i vježbi za rad kod kuće
upućivanje na dijagnostiku u specijalizirane ustanove
plenarni roditeljski sastanci
roditeljski sastanci za pojedinu skupinu: ''Govorno jezični razvoj
predškolskog djeteta'' ''Najčešći govorni poremećaji djece rane
dobi'', ''Kvalitetna priprema za školu''
provedba inicijalnih intervjua s roditeljima novoprimljene djece
vođenje inicijalnih intervjua
individualni razgovori
informira roditelja o rezultatima
provedenih trijažnih i
dijagnostičkih postupaka
prezentacija individualnog rada
s djetetom
roditeljski sastanci
odrađeni inicijalni
intervjui
dnevnik rada logopeda
individualni dosje
djeteta
dokumentacija odgojne
skupine
Ishod za roditelje:
informiran, savjetovan
i uvažen roditelj, te
realizirano pravo
roditelja na podršku u
roditeljstvu
rujan
po potrebi
kontinuirano
tijekom
godine
tijekom
godine
kontinuirano
po potrebi
kontinuirano
tijekom
godine
kolovoz
logoped
logoped
logoped
ST
logoped
logoped
logoped
ST
logoped
ST
logoped, ST
103
PLANIRANI POSLOVI LOGOPEDA U ODNOSU NA ODGOJITELJE
ZADAĆE STRATEGIJE DJELOVANJA VREDNOVANJE VRIJEME NOSITELJ
pružanje pomoći odgojiteljima u spoznavanju i primjeni suvremenih
pedagoških dostignuća u neposrednom odgojno-obrazovnom radu
na razvoju govora i jezika, socijalnih i komunikacijskih vještina
pružanje pomoći odgojiteljima u procjeni razvoja glasovno-govorne
komunikacije pomoću protokola i liste praćenja
informiranje i savjetovanje odgojitelja o individualnom pristupu
djetetu s komunikacijskim i govorno-jezičnim teškoćama
upućivanje u stručnu literaturu
jačanje stručne kompetencije odgojitelja sa svrhom poticanja
jezičnog razvoja djeteta
organizacija radnih dogovora i individualnih konzultacija glede
pojedinih problema
edukativne radionice za odgojitelje iz područja rada s djecom s
posebnim potrebama, aktualna problematika (''Komunikacijske
vještine'',''Ples pisanja'', ''Program poticanja razvoja govora djece
rane dobi'')
Interni stručni aktivi – edukativne grupe
pružanje pomoći odgojitelju za planiranje i provođenje aktivnosti i
zadataka iz individualiziranih programa (treći odgojitelj)
senzibiliziranje odgojiteljica za prepoznavanje potreba i interesa
djece te razvojnih kompetencija
promoviranje primjene standarda kvalitete u svim segmentima
odgojno-obrazovnog rada, pružanje pomoći odgojiteljima u
spoznavanju i primjeni suvremenih pedagoških dostignuća u
neposrednom odgojno-obrazovnom radu na razvoju govora i jezika,
te jačanje stručne kompetencije odgojitelja u komunikacijskim i
interakcijskim odnosima.
Pružanje pomoći odgojiteljicama u planiranju sklopa aktivnosti
''Kako komunicirati s djecom novog doba''
Pomoć odgojiteljima u
prilagodbi djece jasličke dobi
Instruktivno konzultativni rad s
odgojiteljima
Informiranje o rezultatima
trijažnih postupaka
Pomoć u individualizaciji
odsgojno-obrazovnih sadržaja
za djecu s posebnim potrebama
Pomoć/suradnja s
odgojiteljicama u pripremi za
individualne razgovore s
roditeljima
Edukativne skupine
Radionice
Prezentacije rada
Dokumentacija
odgojne skupine
Dnevnik rada logopeda
Zapisnici edukativnih
skupina
Zapisnici radnih
dogovora
Porast osobnih
kompetencija i znanja,
senzibiliziranost za
potrebe drugih- djece s
PP i TUR i njihovih
obitelji
kontinuirano
tijekom
godine
po potrebi
tijekom
godine
tijekom
godine
tijekom
godine
1xmjesečno
tijekom
godine
tijekom
godine
tijekom
godine
logoped
ST
logoped
ST
logoped
logoped
logoped
logoped,
psiholog
logoped, ST
logoped, ST
logoped, ST
logoped
logoped
104
PLANIRANI POSLOVI LOGOPEDA U ODNOSU NA OSTALE ČLANOVE RAZVOJNE DJELATNOSTI
ZADAĆE
STRATEGIJE DJELOVANJA
VREDNOVANJE
VRIJEME
NOSITELJ
timski rad na izradi Godišnjeg plana i programa rada vrtića
Sudjelovanje u izradi Godišnjeg izvješća vrtića
podržavanje uzajamne komunikacije koja omogućuje osjetljivost i
aktivan odnos odraslog prema djetetu
timska izrada razvojnih profila djece s pp, izrada i revidiranje
individualiziranih programa, izrada protokola praćenja razvoja
djeteta
timsko evaluiranje postignuća
prenošenje informacija stručnim suradnicima i odgojiteljima
aktivno sudjelovanje u edukacijama koje organiziraju institucije i
pojedini stručnjaci, te prijenos informacija u vrtić
sudjelovanje u radu Odgojiteljskih vijeća, Edukativnih skupina,
Radnih dogovora
vođenje dokumentacije (vrtićki nalaz i mišljenje)
izrada internih radnih materijala za potrebe unapređenja pedagoške
prakse
sudjelovanje u evaluaciji rada vrtića, pisanje godišnjeg izvješća o
pojedinim aspektima, te osobnom radu
utvrđivanje i usklađivanje pojedinačnih načina djelovanja stručnih
suradnika radi integralnog utjecaja na djetetov razvoj
upis nove djece u vrtić, inicijalni intervjui
formiranje odgojno-obrazovnih skupina
priprema radionica za stručno usavršavanje u vrtiću, plan rada
edukativni grupa - osmišljavanje aktivnosti za kvalitetnije
ostvarivanje vizije vrtića kroz rad edukativnih grupa
vođenje e-matice
prijedlozi za osmišljavanje aktivnosti u svrhu kvalitetnijeg
ostvarivanja bitnih zadaća i razvojnog plana vrtića
Prezentacija Godišnjeg plana i
programa rada na
odgojiteljskom vijeću
Prezentacija Godišnjeg izvješća
o radu na odgojiteljskom vijeću
Individualno/timski
Timski
Pripreme plenarnih roditeljskih
sastanaka
Individualni razgovori s
roditeljima u suradnji sa
stručnim timom
Zajednička suradnja s vanjskim
čimbenicima, pisanje mišljenja
o djeci
Upis djece, zaprimanje zahtjeva,
obrada medicinske
dokumentacije za djecu s
posebnim potrebama i TUR-om
Izrada Godišnjeg
plana i programa
ustanove i
Kurikuluma
Zapisnik sa sjdnice
OV
Dnevnik rada
logopeda
Zapisnici radnih
dogovora, refleksija
Dosje djeteta
Pisani materijali, letci
Zapisnik komisije o
upisu djece
Izvješće o upisu iz e-
matice
Uneseni zahtijevi
Zapisnici sastanaka
Stručnog tima
Polugodišnje i
godišnje valorizacije
rada
rujan
kontinuirano
tijekom
godine
kontinuirano
prema potrebi
tijekom
godine
kontinuirano
kontinuirano
tijekom
godine
lipanj
po potrebi
tijekom
godine
lipanj
tijekom
godine
kontinuirano
kontinuirano
logoped
SRS
logoped
logoped
SRS
logoped
logoped
SRS
logoped,
SRS
logoped,
SRS
logoped,
SRS
logoped
logoped,
SRS
logoped,
SRS
logoped
105
PLANIRANI POSLOVI LOGOPEDA U ODNOSU NA DRUŠTVENU SREDINU
ZADAĆE
STRATEGIJE
DJELOVANJA
VREDNOVANJE
VRIJEME
NOSITELJ
suradnja sa stručnim i društvenim čimbenicima radi unapređenja
rada i usklađivanja utjecaja na razvoj djeteta s teškoćama u
govorno-jezičnom razvoju
suradnja sa stručnim institucijama odgoja i obrazovanja
(Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Agencija za odgoj i
obrazovanje)
suradnja s članovima stručnih službi iz osnovnih škola u gradskoj
četvrti radi prijenosa informacija o djeci školskim obveznicima
suradnja sa odgojno-obrazovnim ustanovama (vrtići, Edukacijsko-
rehabilitacijski fakultet)
suradnja s Centrom za ranu komunikaciju (ERF)
suradnja sa zdravstvenim ustanovama koje obavljaju specijalističke
preglede (Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora «SUVAG»,
Klinika za dječje bolesti-Klaićeva, KBC Šalata, Specijalizirana
bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama
Goljak, Centar za odgoj i obrazovanje «Slava Raškaj» Suradnja sa Centrima za socijalnu skrb vezano uz postupke
Prvostupanjskog vještačenja i ostvarivanja prava roditelja djece s
posebnim potrebama
Stručni skupovi
Mentorski rad
Timski rad
Distribucija statističkih
podataka o upisu, rodnoj i
dobnoj skupini polaznika
vrtića
Timski
Zapisnik radnog
sastanka
Potvrdnice o
stručnom
usavršavanju
Dnevnik rada
logopeda
Godišnje izvješće
Potvrda o
odrađenim
studentskim
vježbama i praksi;
dnevnici prakse
Popunjeni obrasci
s traženim
podacima
po potrebi tijekom
godine
po potrebi
po potrebi
po potrebi
po potrebi
po pozivu
logoped
SRS
logoped
SRS
logoped
logoped
SRS
STRUČNO USAVRŠAVANJE
Stručni aktivi, savjetovanja, seminari koje organizira AZOO, ERF, HLD
edukacija kroz rad strukovnih udruga: sastanci sekcija (Sekcija predškolskih logopeda)
Kontinuirano praćenje stručne literature
Uključivanje u znanstvena istraživanja i stručne analize u skladu s potrebama vrtića,
primjena suvremenih modela u osmišljavanju stručnog usavršavanja unutar ustanove
primjena novih spoznaja u osobnom radu
Mentorstvo studentima i provedba logopedske prakse u vrtiću
Ishodi: povećane osobne i socijalne kompetencije: znanja o aktualnostima u
struci, vještine izlaganja i prezentiranja
106
GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA
EDUKACIJSKE REHABILITATORICE ZA PEDAGOŠKU GODINU 2018./2019.
107
PLAN I PROGRAM RADA STRUČNE SURADNICE EDUKACIJSKE REHABILITATORICE ZA 2018/19.
SUDIONICI KONKRETNI POSLOVI OBLIK RADA VRIJEME
PROVEDBE
POKAZATELJI
PROVEDBE
DIJETE PROCJENA I DIJAGNOSTIKA RAZVOJNOG
STATUSA DJETETA
screening (snimanje) inicijalnog razvojnog
statusa djece putem inicijalnih razgovora s
roditeljima novoupisane djece, uvida u
zdravstvenu dokumentaciju, nalaze i mišljenja
vanjskih institucija te praćenje procesa
prilagodbe razmjenjujući iskustva i informacije
s odgojiteljima
edukacijsko-rehabilitacijska procjena
razvojnog statusa djeteta primjenom različitih
formalnih i neformalnih oblika procjene s
ciljem što ranijeg uočavanja odstupanja i
pravovremene prilagodbe odgojno-obrazovnih
metoda i postupaka u radu
upućivanje djece s potencijalnim posebnim
odgojno-obrazovnim potrebama na procjenu i
dijagnostiku u specijalizirane ustanove
INTEGRACIJA DJECE U REDOVNE ODGOJNO-
OBRAZOVNE SKUPINE
razvijanje inkluzivne kulture, atmosfere
prihvaćanja i podupiranje vršnjačke potpore
kroz rad s ostalom djecom na toleranciji
različitosti (senzibilizacijska radionica za djecu
pojedinih skupina)
osiguravanje uvjeta za uspješnu integraciju
djeteta s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama u redovitu odgojno-obrazovnu
skupinu pružanjem individualizirane
materijalno-tehničke, didaktičko metodičke,
kadrovsko-organizacijske i socijalne podrške
Inicijalni razgovor s
roditeljima
Analiza prikupljene
dokumentacije, Nalaza i
Mišljenja
specijaliziranih ustanova
Praćenje u skupini
Upotreba razvojnih
standardiziranih i
nestandardiziranih
testova i protokola
Individualni razgovori s
roditeljima
Suradnja sa
specijaliziranim
ustanovama
Inkluzivne, tematske
radionice
Rad na projektima
Priprema za rad
Individualan rad
Grupni rad
Sudjelovanje u
organizaciji rada
Lipanj
Rujan
Po potrebi tijekom
godine
Periodično tijekom
godine
Po potrebi tijekom
godine
Rujan
Listopad
Po potrebi tijekom
godine
Kontinuirano tijekom
godine
Obrazac inicijalnog
intervjua
Protokoli praćenja
Osobna dokumentacija
Razvojne liste, protokoli
procjene i praćenja
Standardizirani testovi
Pisana Mišljenja za dijete
Osobna dokumentacija
Zapisnici individualnih
razgovora s roditeljima
Knjiga pedagoške
dokumentacije odgojno-
obrazovne skupine
Plakati projekata
Materijali za rad
Osobna dokumentacija
Dosjei djece
Individualizirani
odgojno-obrazovni
programi
108
INDIVIDUALAN/GRUPNI EDUKACIJSKO-
REHABILITACIJSKI RAD
planiranje i provedba individualnih
edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka s
ciljem poticanja i unaprjeđivanja sposobnosti i
vještina djece te zadovoljavanja njihovih
potreba i interesa
individualni/grupni edukacijsko-
rehabilitacijski rad te planiranje uvjeta,
aktivnosti i sadržaja za poticanje razvoja
predčitačkih, predmatematičkih i predpisačkih
vještina
izrada individualiziranih odgojno-obrazovnih
programa za djecu s teškoćama u razvoju i
darovitu djecu
poticanje senzomotoričkog razvoja djece
provođenjem planiranih senzomotoričkih
aktivnosti individualno ili u manjoj skupini
djece
osnaživanje djetetove samoaktualizacije,
samopouzdanja, stvaranja pozitivne slike o
sebi i osjećaja pripadnosti
timsko praćenje i intervencije kod djece s
faktorima rizika
PRAĆENJE DJETETA S POSEBNIM
ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA
praćenje funkcionalnog statusa djeteta s
posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u
odgojno-obrazovnom procesu
praćenje i vrednovanje realizacije
Individualiziranih odgojno-obrazovnih
programa (ciljeva podrške) za svako dijete
Priprema za rad
Individualan rad
Rad u manjim
skupinama djece u
skupini/dvorani/kabinetu
Konzultacije s
odgojiteljima,
roditeljima
Individualan rad
Rad u manjim
skupinama djece u
skupini/dvorani/kabinetu
Praćenje u skupini
Analiza prikupljenih
podataka
Praćenje u skupini
Konzultacije s
odgojiteljima
Timski sastanci za
individualizaciju,
planiranje i refleksiju
Kontinuirano tijekom
godine
Kontinuirano tijekom
godine
Periodično tijekom
godine
Kontinuirano tijekom
godine
Kontinuirano tijekom
godine
Kontinuirano tijekom
godine
Kontinuirano tijekom
godine
Periodično tijekom
godine
Dnevnik rada, osobna
dokumentacija stručnog
suradnika
Materijalna sredstva i
poticaji
Individualni dosjei djece
Individualizirani odgojno-
obrazovni programi
Knjiga pedagoške
dokumentacije odgojno-
obrazovne skupine
Osobna dokumentacija
Individualni dosje djeteta
Osobna dokumentacija
Knjiga pedagoške
dokumentacije odgojne
skupine
Pedagoške dokumentacije
trećih odgojitelja
Zapisnici timskih i
109
sinteza podataka o djetetu s ostalim članovima
stručnog tima i odgojiteljima
priprema i vođenje individualnih dosjea –
prikupljanje podataka iz medicinske
dokumentacije, dokumentiranje poduzetih
mjera, razgovora s roditeljima i odgojiteljima,
timsko pisanje mišljenja o razvojnom statusu
djeteta, dokumentiranje suradnje s vanjskim
čimbenicima
Dokumentiranje Kontinuirano tijekom
godine
individualnih sastanaka s
odgojiteljima
ODGOJITELJ informiranje odgojitelja o razvojnim
sposobnostima, vrsti teškoće i specifičnim
potrebama za podrškom novoupisanog djeteta
s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u
njihovoj skupini
senzibilizacija odgojitelja i unaprjeđivanje
njihovih stručnih kompetencija za prihvat
novog djeteta s teškoćama u skupinu
suradnja s odgojiteljima u planiranju i
provođenju aktivnosti za pripremu djece
tipičnog razvoja na dolazak djeteta s
teškoćama u razvoju
kontinuirano praćenje novih spoznaja iz
područja rada s djecom s posebnim potrebama
- savjetodavni rad
suradnja s odgojiteljima u prilagodbi
prostornomaterijalnih uvjeta, didaktičkih
sredstava, metoda i oblika rada s ciljem
zadovoljavanja individualnih potreba svakog
djeteta, posebice djece s teškoćama u razvoju
pružanje podrške odgojiteljima u procjeni
razvojnog statusa djeteta pomoću protokola i
liste praćenja
poticanje odgojitelja i pružanje podrške u
ostvarivanju kvalitetne suradnje s roditeljima
djece s teškoćama
Individualne
konzultacije
Pisane smjernice za rad
Edukativne radionice
Stručni aktivi
Pisane smjernice za rad
Inkluzivne radionice
Radni dogovori
Individualne
konzultacije
Upućivanje na stručnu
literaturu
Radni dogovori
Demonstracije metoda i
postupaka u radu
Timski sastanci
Individualne
konzultacije
Roditeljski sastanci
Kolovoz
Rujan
Po potrebi tijekom
godine
Rujan
Kontinuirano tijekom
godine
Kontinuirano tijekom
godine
Kontinuirano tijekom
godine
Periodično tijekom
godine
Periodično tijekom
Pisane smjernice za
odgojitelje
Osobna dokumentacija
Plakati
PPT prezentacije
Foto i video zapisi
Osobna dokumentacija
Zapisnici timskih
sastanaka
Materijalna sredstva i
poticaji
Razvojne liste
Protokoli praćenja i
procjene
Knjiga pedagoške
dokumentacije odgojne
skupine
110
timska izrada razvojnog profila za pojedino
dijete na temelju sinteze rezultata procjene i
praćenja
timska izrada Individualiziranog odgojno
obrazovnog programa za pojedino dijete,
planiranje bitnih zadaća i aktivnosti te oblika
podrške u radu s djetetom
organizacija radnih dogovora i individualnih
konzultacija glede pojedinih problemskih
situacija
edukativne radionice za odgojitelje iz područja
rada s djecom s posebnim potrebama,
promoviranje primjene standarda kvalitete u
svim segmentima odgojno-obrazovnog rada
Timski sastanci
Timski sastanci
Stručni aktivi
Sastanci za planiranje
godine
Periodično tijekom
godine
Kontinuirano tijekom
godine
Po potrebi tijekom
godine
Kontinuirano tijekom
godine
Razvojni profili
Individualizirani odgojno-
obrazovni programi
Pisane smjernice
Osobna dokumentacija
Plakati
PPT prezentacije
RODITELJI prikupljanje anamnestičkih podataka i
informacija o funkcionalnom statusu i
specifičnim potrebama djeteta
osvješćivanje roditelja o postojanju razvojnog
odstupanja, savjetovanje i upućivanje na
dodatne specijalističke preglede, dijagnostiku i
tretmane u specijalizirane ustanove
upoznavanje roditelja s planom i programom
opservacijskog perioda
informiranje roditelja o postupcima i
rezultatima timske procjene razvojnog statusa
djeteta
upoznavanje sa sadržajem, ciljevima i
metodama rada prema Individualiziranom
odgojno obrazovnom programu te motiviranje
roditelja na aktivno sudjelovanje u provođenju
programa
edukativno-savjetodavni rad s roditeljima i
pružanje stručne pomoći (demonstriranje rada,
pismeni naputci, informativni letci, roditeljski
sastanci)
Inicijalni razgovori s
roditeljima
Individualni razgovori s
roditeljima
Individualni razgovori s
roditeljima
Individualni razgovori s
roditeljima
Individualni razgovori s
roditeljima
Roditeljski sastanci
Individualne
konzultacije
Boravak roditelja u
skupini
Svibanj
Kolovoz
Po potrebi tijekom
godine
Kolovoz
Kolovoz
Studeni
Periodično tijekom
godine
Po potrebi tijekom
godine
Obrazac inicijalnog
intervju
Osobna dokumentacija
Zapisnici individualnih
razgovora
Zapisnici individualnih
razgovora
Protokoli procjene i
praćenja
Individualizirani odgojno-
obrazovni programi
Zapisnici individualnih
razgovora
Informativni letci
PPT prezentacije
Dosjei djece
111
informiranje roditelja o napredovanju djeteta u
praćenju ili edukacijsko-rehabilitacijskom
tretmanu
poticanje održavanja prijenosa informacija i
usklađivanje terapijskih postupaka kod kuće
Individualni razgovori s
roditeljima
Periodično tijekom
godine
Kontinuirano
Zapisnici individualnih
razgovora
OSTALI ČLANOVI
RAZVOJNE
DJELATNOSTI
timski rad na izradi godišnjeg plana i programa
vrtića
timska izrada i revidiranje Individualiziranih
odgojno-obrazovnih programa, protokola
praćenja razvoja djeteta
timsko evaluiranje postignuća
aktivno sudjelovanje u edukacijama koje
organiziraju institucije i pojedini stručnjaci, te
prijenos informacija u vrtić
sudjelovanje u radu Odgojiteljskih vijeća,
stručnih aktiva, radnih dogovora
vođenje dokumentacije (vrtićki nalaz i
mišljenje)
izrada internih radnih materijala za potrebe
unapređenja pedagoške prakse
sudjelovanje u evaluaciji rada vrtića, pisanje
godišnjeg izvješća o pojedinim aspektima, te
osobnom radu
utvrđivanje i usklađivanje pojedinačnih načina
djelovanja stručnih suradnika radi integralnog
utjecaja na djetetov razvoj
upis nove djece u vrtić, inicijalni intervjui
formiranje odgojno-obrazovnih skupina
priprema radionica za stručno usavršavanje u
vrtiću, plan rada edukativnih grupa
prijedlozi za osmišljavanje aktivnosti u svrhu
kvalitetnijeg ostvarivanja bitnih zadaća i
razvojnog plana vrtića
Timski rad i suradnja sa
svim dionicima
odgojno-obrazovnog
procesa
Rujan
Periodično tijekom
godine
Kontinuirano tijekom
godine
Kontinuirano tijekom
godine
Kontinuirano tijekom
godine
Kolovoz
Kontinuirano tijekom
godine
Svibanj
Rujan
Kontinuirano tijekom
godine
Godišnji plan i program
rada
Individualizirani odgojno-
obrazovni programi
Osobna dokumentacija
Potvrdnice sa stručnog
usavršavanja
Zapisnici
Nalazi i Mišljenja
Godišnje izvješće
Plan rada stručnih
suradnica
E-matica
Obrasci inicijalnih
intervjua
Osobna dokumentacija
DRUŠTVENA suradnja sa stručnim i društvenim čimbenicima
112
SREDINA radi unapređenja rada i usklađivanja utjecaja
na razvoj djeteta s teškoćama u razvoju
suradnja sa stručnim institucijama odgoja i
obrazovanja (Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i športa, Agencija za odgoj i
obrazovanje, ERFcentar za cjeloživotno
obrazovanje)
suradnja sa odgojno-obrazovnim ustanovama
(vrtići, škole, Edukacijsko-rehabilitacijski
fakultet)
suradnja sa zdravstvenim ustanovama koje
obavljaju specijalističke preglede (Poliklinika
za rehabilitaciju slušanja i govora «SUVAG»,
Klinika za dječje bolesti-Klaićeva,
Specijalizirana bolnica za zaštitu djece s
neurorazvojnim i motoričkim smetnjama
Goljak, Psihijatrijska bolnica za djecu i
mladež)
suradnja s Udrugom edukacijskih rehabilitatora
Zagreba i Zagrebačke županije, Sekcijom
predškolskih edukacijskih rehabilitatora
Timski rad
Stručno usavršavanje
Razmjena informacija i
ideja
Sudjelovanje u radu
Kontinuirano tijekom
godine
Kontinuirano tijekom
godine
Po potrebi tijekom
godine
Po potrebi tijekom
godine
Po pozivu
Osobna dokumentacija
Potvrdnice sa stručnih
usavršavanja
Zapisnici
Osobna dokumentacija
Nalazi i Mišljenja
specijaliziranih ustanova
Potvrdnice sa stručnih
usavršavanja
OSOBNO
STRUČNO
USAVRŠAVANJE
Uključivanje u sve oblike stručnog usavršavanja edukacijskih rehabilitatora
stručni aktivi, savjetovanja, seminari koje organizira AZOO, ERF
edukacija kroz rad strukovnih udruga: Sekcija predškolskih defektologa Grada Zagreba, Udruga edukacijskih rehabilitatora
Grada Zagreba i Zagrebačke županije, Savez gluhih i nagluhih Grada Zagreba
kontinuirano praćenje stručne literature
praćenje, nabava i korištenje najnovije literature, periodike i instrumenata s područja odgoja i obrazovanja
uključivanje u znanstvena istraživanja i stručne analize u skladu s potrebama vrtića, primjena suvremenih modela u
osmišljavanju stručnog usavršavanja unutar ustanove
primjena novih spoznaja u osobnom radu
organizacija grupnih oblika stručnog usavršavanja u ustanovi
razmjena iskustava sa sustručnjacima iz drugih vrtića
Đ
113
GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA
PSIHOLOGINJE ZA PEDAGOŠKU GODINU
2018./2019.
114
PLAN I PROGRAM RADA STRUČNE SURADNICE PSIHOLOGINJE ZA 2018/19.
SUDIONICI KONKRETNI POSLOVI OBLIK RADA VRIJEME
PROVEDBE
POKAZATELJI
PROVEDBE
DIJETE Praćenje i procjenjivanje aktualnih razvojnih i
specifičnih potreba djece, njihovih sposobnosti i
mogućnosti - Praćenje tijeka prilagodbe novoupisanog djeteta –
identifikacija specifičnih potreba novoupisane djece
- Praćenje zadovoljavanja osnovnih bioloških i
psiholoških potreba djece: potreba za sigurnošću,
ljubavlju, pripadanjem, autonomijom
- Poticanje razvojnih i temeljnih kompetencija za
cjeloživotno učenje
- Izrada novih i prilagodba postojećih kriterija za
praćenje razvoja djece (razvojne liste, protokoli…)
Otkrivanje posebnih potreba djeteta
- Inicijalni intervjui s roditeljima
- Neposredno opažanje djeteta u skupini
- Anketiranje odgojitelja
- Psihološko testiranje i analiza, razvojne liste
- Uvid u postojeću dokumentaciju djeteta
Procjena spremnosti djece za polazak u školu - Psihološko testiranje radi procjene psihofizičke
spremnosti djeteta za polazak u osnovnu školu
- Razmjena informacija s odgojiteljima o rezultatima
testiranja radi planiranja daljnjeg odgojno-obrazovnog
rada, kao i individualnog rada s djetetom
- Informiranje roditelja o rezultatima testiranja
spremnosti za školu
- Pisanje psihologijskog mišljenja o spremnosti djeteta
za školu
- Izrada tabelarnih i grafičkih prikaza rezultata
dobivenih testiranjem djece školskih obveznika
Opažanje
Pomoć u skupini
Protokoli procjene
Individualni i grupno
planiranje i
savjetovanje
Opažanje
Individualni rad
Grupno kroz
planiranja, timove,
OV
Praćenje i testiranje
Opažanje
Testiranje
Početkom pedagoške
godine, kontinuirano, te
prema potrebi
Kontinuirano
Kontinuirano
Prema potrebi
Od studenog do lipnja
Inicijalni intervjui
Popunjeni protokoli
praćenja
Razvojne liste
Rezultati testiranja
Dosjei djeteta
Mišljenja za CZSS
Mišljenja o spremnosti za
školu
Bilješke u:
- dosjeu djeteta
- dokumentaciji (osobnoj,
odgojne skupine, razvojni
profili skupina, zapisnici)
115
Neposredan rad s djetetom s posebnim potrebama - Izrada individualiziranih planova za djecu s
teškoćama u razvoju
- Praćenje ostvarivanja individualnog programa rada s
djecom s teškoćama u razvoju
- Dijagnostički i savjetodavno-terapijski rad s djecom s
posebnim potrebama (potencijalno darovita djeca, djeca
s poteškoćama u prilagodbi, djeca s emocionalnim
poteškoćama, djeca sa smetnjama u ponašanju, djeca s
obiteljskim i zdravstvenim poteškoćama)
- Vođenje individualnog dosjea o pojedinom djetetu
- Provođenje usmjerenih aktivnosti s ciljem
unapređivanja pojedinih vještina djeteta (pr.
grafomotorika, pažnja…)
- Individualni rad s djecom unutar skupine i u
kabinetu
Obogaćivanje uvjeta života u vrtiću - Sudjelovanje u aktivnostima i različitim odgojno-
obrazovnim situacijama s ciljem što neposrednijeg
upoznavanja djece
Kontinuirano
Kontinuirano
Protokoli praćenja
Razvojne liste
Dosjei djeteta
Mišljenja o spremnosti za
školu
ODGOJITELJ Pomoć odgojiteljima u procjenjivanju potreba djece
i sudjelovanje u makro i mikro organizaciji
odgojno-obrazovnog procesa - Upoznavanje odgojitelja s karakteristikama i
specifičnostima novoupisane djece
- Senzibiliziranje odgojitelja za prepoznavanje
potreba djece i usmjeravanje na uvažavanje dječjih
interesa prilikom odgojno-obrazovnog djelovanja
- Izrada i prilagodba kriterija za praćenje razvoja
- Pomoć i konzultacije s odgojiteljima radi definiranja
specifičnih zadaća rada, prilagodbe prostorno-
materijalnih i socijalnih uvjeta te izbora sadržaja koji
odgovaraju razvojnim potrebama djece
Opažanje
Testiranje
Individualno i grupno
planiranje i
savjetovanje
Kontinuirano
Protokoli praćenja
Razvojne liste
Dosjei djeteta
Mišljenja o spremnosti za
školu
116
- Senzibilizacija i edukacija odgojitelja za rad s djecom
s teškoćama u razvoju
- Pružanje povratnih informacija o rezultatima
testiranja spremnosti za školu
Pomoć u sagledavanju razine odgojne prakse i
mogućnosti napredovanja - Uvidi u praksu, zajednička analiza, konzultacije
- Timski rad na planiranju, rad u edukativnim
skupinama
- Kontinuirano educiranje, savjetovanje i refleksija iz
područja rada s djecom s posebnim potrebama
- Pomoć odgojiteljima u proširivanju stručnih
spoznaja
- Podrška i pomoć u suradnji s roditeljima, zajedničke
aktivnosti u kontaktu s roditeljima djece s posebnim
potrebama
- Pomoć u organiziranju i realiziranju
komunikacijskih roditeljskih sastanaka
- Davanje preporuka stručne literature za individualno
usavršavanje odgojitelja i stručne literature za rad s
djecom s posebnim potrebama
Individualna i grupna
refleksija, planiranja,
edukacija
Prema kalendaru
stručnog usavršavanja u
ustanovi
OBITELJ Usklađivanje odgojnih utjecaja na relaciji
roditeljski dom – vrtić - Poticanje roditelja na aktivno uključivanje u proces
prilagodbe djeteta na vrtić, savjetovanje i educiranje o
specifičnostima tog razdoblja
- Poticanje usklađivanja odgojnih utjecaja na relaciji
roditeljski dom – vrtić
- Suradnja i dogovor s roditeljima o potrebnim
intervencijama u vezi posebnih potreba djeteta
- Prezentacija psiholoških tema na internetskoj
stranici vrtića i kutićima za roditelje, upućivanje na
stručnu literaturu sukladno određenoj problematici
- Sudjelovanje na individualnim razgovorima i
roditeljskim sastancima
Individualni razgovori
Roditeljski sastanci
Radionice
Primjena anketa i
upitnika
Testiranje
Kontinuirano
Prema potrebi
Bilješke u:
- osobnoj dokumentaciji
- dosjeu djeteta
- pedagoškoj
dokumentaciji odgojne
skupine
- letci, plakati
- upitnici
- godišnje izvješće
117
- Provođenje inicijalnih intervjua s roditeljima
prilikom upisa djeteta u vrtić
Vođenje psihološkog savjetovališta za roditelje - Edukacija i savjetovanje roditelja o pojedinim
razvojnim fazama djeteta i njegovim osobitostima
- Savjetodavni rad u rješavanju odgojnih problema
- Edukacija roditelja o načinima pripreme djeteta za
polazak u osnovnu školu
-Savjetovanje roditelja djece s posebnim potrebama
- Suradnja i interakcija s roditeljima u različitim
etapama djelatnosti vrtića, uvažavanje sugestija i
vrednovanje rada (izrada, primjena i analiza anketa
za roditelje)
Kontinuirano
Prema potrebi
DRUŠTVENA
ZAJEDNICA
- Hrvatsko psihološko društvo – Sekcija za razvojnu
psihologiju rane i predškolske dobi
- Hrvatska psihološka komora
- Agencija za odgoj i obrazovanje
- Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
- Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport
- Ustanove za dijagnostiku i rehabilitaciju djece:
Suvag, Goljak, Centar Vinko Bek, Klinika za
psihološku medicinu, Poliklinika za zaštitu djece Grada
Zagreba, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Klinika
za dječje bolesti Klaićeva…
- Centar za poticanje darovitosti djeteta ''Bistrić''
- Centar za socijalnu skrb Dubrava
- Osnovne škole u koje će se upisivati djece školski
obveznici
Edukacija
Dogovori
Pismena i usmena
korespondencija
Kontinuirano
Prema potrebi
Bilješke u osobnoj
dokumentaciji, zapisnici
sastanaka, mišljenja o
djeci, dosjei djece
118
STRUČNI TIM Planiranje i programiranje - Sudjelovanje u izradi Godišnjeg plana i programa
rada dječjeg vrtića
- Izrada Godišnjeg plana rada psihologa
- Izrada Godišnjeg izvješća rada psihologa
- Sudjelovanje u izradi Godišnjeg izvješća dječjeg
Vrtića
Suradnja sa članovima stručnog tima - Ravnateljica: kontinuirana suradnja u vezi
organizacije rada, materijalnog konteksta, stručnih
konzultacija
- Pedagoginje: zajedničko praćenje zadovoljavanja
potreba djece, timski rad na planiranju
sudjelovanje u radu edukativnih skupina i stručnim
usavršavanjima, valorizacija rada
- Logoped: suradnja u radu s djecom s posebnim
potrebama i teškoćama u razvoju, konzultacije radi
usklađenog rada i savjetovanja roditelja i odgajatelja,
timska izrada individualnih programa
- Edukacijski rehabilitator: suradnja u radu s djecom s
posebnim potrebama i teškoćama u razvoju,
konzultacije radi usklađenog rada i savjetovanja
roditelja i odgajatelja, timska izrada individualnih
programa
- Zdravstvena voditeljica: praćenje zadovoljavanja
potreba djece, intervjui s roditeljima novoupisane
djece, rad s djecom s posebnim potrebama
Stručno usavršavanje djelatnika - Pripremanje i sudjelovanje u radu Odgojiteljskih
vijeća
- Pripremanje i sudjelovanje u radu Internih aktiva
Timski rad
Timski rad
Lipanj
Kolovoz i rujan
Kontinuirano
Prema potrebi
GPP
Godišnje izvješće vrtića
Bilješke u osobnoj
dokumentaciji,
dokumentaciji skupine,
dosjeu djeteta,
zapisnicima sastanaka
119
Prijem novoupisane djece u vrtić - Priprema procesa za prijem novoupisane djece u
vrtić
- Sudjelovanje u provođenju inicijalnih intervjua
- Rad u komisiji za prijem djece
Timski rad Kontinuirano
OSOBNO
STRUČNO
USAVRŠAVANJE
- Stručni aktivi
- Sastanci Sekcije za razvojnu psihologiju rane i
predškolske dobi
- Stručni skupovi u organizaciji Agencije za odgoj i
obrazovanje
- Seminari, radionice i stručni skupovi različitih
strukovnih organizacija
- Sudjelovanje na Godišnjoj konferenciji hrvatskih
psihologa
- Praćenje stručne literature, periodike, tiska
Predavanja
Radionice
Sastanci
Kontinuirano
Bilješke u osobnoj
dokumentaciji
Potvrdnice
120
RAD UPRAVNOG VIJEĆA
Upravno vijeće dječjeg vrtića „Jabuka“ ove godine čine sljedeći članovi:
Predstavnici Osnivača: Nevenka Pavić, Igor Božić, Kristijan Iličić
Predstavnik roditelja: Nataša Zubak
Predstavnik Vrtića: Nataša Hasija
Za kvalitetan rad Upravnog vijeća u ovoj pedagoškoj godini učinit ćemo slijedeće:
Osigurati optimalne uvjete rada članova Upravnog vijeća (vrijeme, mjesto i sl.);
Pravovremeno pripremati sjednice Upravnog vijeća u međusobnoj suradnji
predsjednice Upravnog vijeća, ravnateljice i tajnice;
Kontinuirano izvještavati članove Upravnog vijeća o realizaciji odluka s prethodnih
sjednica i događanjima u vrtiću.
Upravno vijeće će u ovoj pedagoškoj godini:
Pravovremeno obavljati sve poslove utvrđene čl. 43 statuta Vrtića;
Prema potrebi donositi opće akte Vrtića;
Prema potrebi donositi odluke o raspisivanju natječaja za zasnivanje radnog odnosa na
određeno (zamjene za bolovanja) i neodređeno vrijeme i pravovremeno donositi
odluke o zasnivanju radnog odnosa po raspisanim natječajima;
U zakonskom roku usvajati periodične obračune, godišnji i financijski plan i izvješća;
Pravovremeno izraditi Plan upisa djece u programe predškolskog odgoja i obrazovanja
za pedagošku godinu 2018./2019.
Uz pomoć članova Upravnog vijeća ostvariti još kvalitetniju suradnju s lokalnom
zajednicom.
Tijekom godine članovi Upravnog vijeća razmatrat će i odlučivati i o drugim pitanjima rada
Vrtića u skladu sa Zakonom i svim općim aktima Vrtića.
121
11. PRILOZI
122
FIZIČKA SIGURNOST DJETETA
1.MJERE I POSTUPANJA KOD PREUZIMANJA I PREDAJE DJETETA
RODITELJIMA
1. Članovi stručnog tima kod inicijalnih intervjua s roditeljima novoprimljene djece
informiraju roditelje o dogovorenim pravilima vrtića i radnjama koje moraju obaviti u
vezi predaje i preuzimanja djeteta.
2. Odgojiteljica preuzima dijete i predaje dijete punoljetnoj osobi- roditelju, skrbniku ili
drugoj punoljetnoj osobi za koju je roditelj dao pisanu izjavu da može preuzeti dijete
iz vrtića.
3. Ukoliko po dijete dolazi osoba za koju ne postoji potpisana suglasnost roditelja ,
odgojiteljica će od nje tražit osobne podatke te da potpisom potvrdi preuzimanje
djeteta uz prethodno telefonsko kontaktiranje roditelja.
4. Rastavljeni roditelji ili roditelji u postupku rastave stručnim suradnicama trebaju
dostaviti rješenje o rastavi i skrbništvu nad djetetom pri upisu ili u trenutku pokretanja
postupka i dobivanja rješenja u bilo kojem obliku .Rješenje treba kopirati i zadržati u
pedagoškoj dokumentaciji.
5. Do izdavanja rješenja o skrbništvu, oba roditelja imaju jednako pravo dolaziti po dijete
u vrtić i donositi odluke vezane uz dijete.
6. Ako postoji potreba da odgojiteljica u određeno doba dana djecu preda odgojiteljici
druge skupine, dužna je dostaviti i popis djece s naznakom koja je odgojna skupina i
eventualnim specifičnostima o djetetu ( koja osoba dolazi po dijete, specifične
posebne potrebe i sl.)
7. Odgojiteljice redovito najmanje dva puta godišnje provjeravaju i ažuriraju podatke o
telefonskim brojevima roditelja i ovlaštenih osoba.
8. Za djecu upisanu u kraće programe ili tečajeve u radno vrijeme vrtića matični
odgojitelj/ica predaje djecu voditeljici navedenih programa, a voditeljica tečaja
evidentira nazočnost preuzete djece.
9. U slučaju kada se kod prijema djeteta uoči fizička povreda ili simptomi bolesti,
odgojiteljica je dužna od roditelja zatražiti informaciju o događaju, istu zabilježiti u
dnevnik rada i obavijestiti zdravstvenu voditeljicu.
10. S navedenim mjerama mora se upoznati svakog novog roditelja/skrbnika pri upisu
djeteta ili na prvom roditeljskom sastanku. Također s ovim mjerama treba upoznati i
svakog novozaposlenog odgojitelja.
2. MJERE SIGURNOSTI KOD BORAVKA DJECE U SOBI DNEVNOG
BORAVKA I DRUGIM PROSTORIJAMA VRTIĆA
1. Primarna mjera sigurnosti djece u vrtiću je stalni nadzor nad kretanjem djece.
2. Odgojiteljice moraju biti prisutne u prostoriji u kojoj borave djeca (SDB, sanitarije,
garderobe i sl.)
3. Ako odgojiteljica iz bilo kojeg razloga napušta te prostorije mora odgovorno
procijeniti važnost i dužinu izbivanja te ukoliko je potrebno, osigurati prisutnost druge
odrasle osobe za vrijeme dok je odsutan.
4. U periodu preklapanja odgojiteljica, obveza je jedne i druge provoditi odgojno-
obrazovni rad u odgojnoj skupini.
123
5. Odgojiteljice tijekom rada s djecom moraju odgovorno koristiti mobilne telefone .Isto
tako odgojiteljica ne smije napuštati sobu radi obavljanja telefonskog poziva bez
osiguravanja nadzora nad djecom u tom periodu.
6. Djecu koja su upisana u kraće /specijalizirane programe ,voditelj istih mora nakon
programa pratiti do sobe u kojoj se program održava.
OPĆE SMJERNICE SIGURNOSTI U PROSTORIJAMA U KOJIMA BORAVE
DJECE:
1. Prostorije trebaju biti pregledane, s niskim pregradama (svako dijete treba biti u
vidokrugu odgojiteljica)-
2. Namještaj bi trebao imati zaobljene rubove, a stariji namještaj koji nije takav trebao bi
se postaviti na mjesta na kojima ne predstavlja prijetnju sigurnosti ( uza zid, u kutove i
sl.).
3. Električne utičnice moraju biti zaštićene od dohvata djece, kao i električni vodovi i
električni aparati.
4. Materijali namijenjeni djeci moraju biti netoksični i atestirani.
5. Pri upotrebi neoblikovanog materijala i igračaka odgojiteljice prije donošenja u
skupinu procjenjuje koliko može biti opasan za upotrebu u skupini ( preporuča se
savjetovanje s pedagoginjama ili zdravstvenom voditeljicom ).
6. Ako se u prostorijama u kojima borave djece nalaze tepisoni, moraju biti s
nekližućom podlogom.
7. Odgojiteljica je dužna pregledati igračke i odstraniti oštećene.
8. Police s igračkama moraju biti stabilne.
9. Igračke i materijali moraju biti dostupni djeci kako bi se izbjeglo penjanje.
10. Prozorska stakla i ogledala moraju biti cijela.
11. Sredstva za čišćenje, lijekovi i svi opasni proizvodi moraju biti pohranjeni i zaključani
u ormarima koje koristi tehničko osoblje.
12. Sve prostorije u kojima borave djeca ili koje djeca koriste moraju biti svakodnevno
čišćene, prane i dezinficirane na kraju radnog dana.
13. Posteljina za djecu mora se mijenjati jednom tjedno i / ili po potrebi.
14. Prostorije se moraju provjetravati više puta na dan.
15. Domar i spremačice provjeravaju ispravnost sanitarnih čvorova – prohodnost
umivaonika i zahodskih školjki.
16. Roditelji koji borave u SDB trebaju imati odgovarajuću obuću.
17. Čišćenje soba dnevnog boravka provodi se isključivo nakon završetka rada programa,
izuzevši iznimne slučajeve kad je prostor zbog sigurnosti djece potrebno odmah
očistiti.
18. Domar provjerava ispravnost rasvjete i grijanja i zadužen je za popravak opreme.
19. Prema zakonskim rokovima vrše se ispitivanja elektroinstalacija, strojeva s povećanim
opasnostima, gromobrana, vodovodne i hidrantske mreže, radnog okoliša i kotlovnice
s ovlaštenim institucijama. Za to je zadužen kućni majstor /domar.
20. Pravilnikom o zaštiti od požara utvrđene su izvanredne situacije i načini postupanja.
21. U slučaju tek primijećenih nedostatka za koje je potrebno hitna intervencija,
obavještava se voditelj ili članovi stručnog tima koji će se pobrinuti da se prijetnje
sigurnosti što prije otkloni.
22. Sve ostale, manje hitne nedostatke, djelatnici vrtića zapisuju u Bilježnicu domara, koji
potom određuje prioritet poslova.
23. Odgojiteljice kod djece nastoje razvijati oblika samozaštite u korištenju prostora i
međusobnoj interakciji.
124
3. METODE , POSTUPCI I OBLICI RADA ZA POSTUPANJE U VRIJEME
DNEVNOG ODMORA DJECE U VRTIĆU
1. Odgojiteljica ima obvezu dobrog poznavanja općih i posebnih potreba djeteta.
2. Opće i posebne potrebe djeteta za dnevnim odmorom obvezni su zadovoljavati
kontinuirano, bez odlaganja i bez obzira na dob djeteta,
3. U odgojnoj skupini s različitim potrebama djece za dnevni odmor potrebno je planirati
i organizirati aktivnosti za djecu koja se ne odmaraju tako da ne ometaju u dnevnom
odmoru.
4. Prostor i oprema SDB mora biti primjereno pripremljen (dovoljno zraka, topline, da
nema propuha, da nije posebno zatamnjen, prikladna posteljina individualno označena
za svako dijete, prikladna pokrivala za djecu i sl.).
5. Ovisno o dobi, djecu higijenski pripremiti za dnevni odmor (skidanje suvišne odjeće,
oblačenje pidžame i sl.).
6. Posebnu pozornost usmjeriti na usnu šupljinu djeteta, da se ne bi odmaralo s ostacima
ne progutane hrane u ustima.
7. Za vrijeme dnevnog odmora djeca nikada ne smiju ostati bez nadzora odgojiteljica.
8. U slučaju da odgojiteljica primijeti sumnjivo ponašanje djeteta u krevetu, promjenu u
disanju, povraćanje i sl., ne smije zanemariti te simptome već odmah pružiti djetetu
prvu pomoć i pozvati u pomoć zdravstvenu voditeljicu ili nekog drugog člana
stručnog tima.
9. Eventualne specifične i izvanredne situacije opisati u propisanoj pedagoškoj
dokumentaciji.
4. MJERE SIGURNOSTI NA VANJSKOM PROSTORU
1. Sva dvorišta , odnosno igrališta dječjeg vrtića trebaju biti ograđena, označena kao
dječje igralište i na ulasku imati znak zabrane ulaska ljubimaca ( pasa, mačaka ,..) i
imati informativnu ploču o potrebu čuvanja sprava i okoliša od strane svih koji se
služe dječjim igralištem.
2. Zelene površine i prilazi vrtića trebaju biti redovito održavani (košnja trave, piljenje
grana, smeće, suho lišće, snijeg…)
3. Boravak djeteta na zraku svakodnevna je potreba djeteta i mora se zadovoljavati kad
god to vremenski prilike dozvoljavaju za što su odgovorni odgojiteljice.
4. Prije izlaska djece odgojiteljice su dužne unaprijed provjeriti sigurnost vanjskog
prostora i ukloniti opasne predmete.
5. Ukoliko su uočeni nedostatci, opasnosti ili oštećenja, potrebno je evidentirati i o tome
obavijestiti odgovornu osobu.
6. Prije izlaska na dvorište svu nazočnu djecu treba uvesti u Evidencijsku listu
prisutnosti.
7. Odgojiteljice borave na dvorištu prema unaprijed dogovorenom rasporedu i obvezni su
dnevnim planom planirati poticaje i aktivnosti za igru djece na vanjskom prostoru.
8. Prije izlaska na dvorište odgojiteljica upućuje djecu na upotrebu sanitarnog čvora te
provjerava je li odjeća svakog djeteta u skladu s vremenskim prilikama.
9. Pri izlaska na igralište, odgojiteljica zajedno s djecom dogovara pravila i granice
korištenja igrališta.
125
10. Odgojiteljice moraju biti prisutni u blizini svake sprave /igrala koju djeca koriste na
igralištu, odnosno u svakom trenutku vidjeti svu djecu radi sprječavanja guranja,
padova i ozljeda.
11. Odgojiteljice moraju pratiti kretanje djece i ne zadržavati se u grupicama ukoliko to ne
zahtijeva aktivnost koja se provodi.
12. Odgojiteljice djeci nude sadržaje i aktivnosti koji ih motiviraju na kvalitetnu igru na
igralištu, istovremeno kod djece razvijaju svijest o potrebi zaštite i samozaštite ( voditi
računa o mogućnostima uboda djece, diranje nepoznatih predmeta, životinja i slično).
13. U slučaju manje nezgode potrebno je umiriti dijete, pomoći mu, procijeniti trebate li se
vratiti u objekt ili ostati na vanjskom prostoru.
14. U slučaju ozbiljnih povreda odgojiteljica treba primijeniti stečeno znanje te pozvati
drugu odraslu osobu za pomoć ( odgojiteljicu, zdravstvenu voditeljicu ili nekog
drugog člana stručnog tima ).
15. Svaka odgojiteljica sa svojom odgojnom skupinom sprema sredstva koja je koristio na
vanjskom prostoru.
5. MJERE SIGURNOSTI TIJEKOM SUDJELOVANJA DJECE U
ODGOJNO-OBRAZOVNIMN I REKREATIVNO-SPORTSKIM
PROGRAMIMA ORGANIZIRANIM IZVAN VRTIĆA
1. Roditelji su dužni dati pismenu suglasnost za sudjelovanje djece u sportsko-rekreativnim
te odgojno-obrazovnim programima organiziranim izvan vrtića (tečaj koturaljkanja, malog
tenisa, tečaj klizanja i plivanja , raznovrsna natjecanja, nastupi djece i slične
manifestacije).
2. Ukoliko se program/ manifestacija održava u inozemstvu, dijete mora posjedovati
putovnicu.
3. Prijevoz u svrhu programa /manifestacije može biti grupno organiziran autobusom ili
djeca dolaze u pratnji roditelja vlastitim prijevozom.
4. Ukoliko se organizira grupni prijevoz djece autobusom, vrtić imenuje odgovornog vođu
puta.
5. Ukoliko je organiziran grupni prijevoz djece na događanja odlaze u pratnji odgojitelja,
stručnih suradnika i /ili roditelja.
6. Ukoliko djeca dolaze na manifestaciju u pratnji roditelja vlastitim prijevozom, po dolasku
na mjesto događanja predaju se odgojitelju koji s njima boravi tijekom održavanja
manifestacije. Po završetku manifestacije odgojitelj predaje dijete roditelju.
7. Ukoliko se radi o rekreativno-sportskim manifestacijama s djecom tijekom događanja
borave i sportski voditelji.
8. Ovisno o dogovoru tijekom puta za putnike vrtić osigurava hranu i dovoljne količine
tekućine. Ukoliko nije tako dogovoreno, za hranu i tekućinu su odgovorni roditelji.
126
6. MJERE SIGURNOSTI TIJEKOM ODLASKA DJECE NA
ZIMOVANJE/LJETOVANJE
1. Roditelji su dužni dati pismenu suglasnost za odlazak djeteta na zimovanje ili ljetovanje u
organizaciji vrtića.
2. Djeca odlaze na zimovanje/ ljetovanje u pratnji odgojitelja, članova stručnog tima te
sportskih voditelja koji su odgovorni za djecu tijekom boravka na zimovanju/ljetovanju.
3. U pratnji desetoro djece odlazi jedan odgojitelj. Uz odgojitelja u pratnji djece je i stručni
suradnik vrtića.
4. Odgojitelj roditeljima daje popis potrebne odjeće i opreme koje dijete mora imati, te
prikuplja potrebne informacije o djeci.
5. Ukoliko se zimovanje organizira u inozemstvu, dijete mora posjedovati putovnicu,
suglasnost roditelja o dopuštenju za odlazak na put u pratnji odgovorne osobe iz vrtića
ovjerenu kod javnog bilježnika.
6. Prije svakog putovanja vrtić imenuje odgovornog vođu puta.
7. Prije odlaska na put, vođa puta dužan je evidentirati djecu i ostale sudionike puta u listu
putnika.
8. Tijekom puta mora se osigurati kutija prve pomoći sa svim potrebnim lijekovima.
9. Tijekom puta vrtić za djecu osigurava hranu i dovoljnu količinu tekućine.
10. Prije odlaska na putovanje odgovorne osobe moraju imati upute o posebnim zdravstvenim i
prehrambenim potrebama djece.
11. Tijekom putovanja roditeljima je na raspolaganju broj telefona putem kojeg mogu
kontaktirati odgojitelje, stručnog suradnika ili dijete.
7. ŠETNJE I POSJETE
1. Šetnje s djecom u bližu okolicu vrtića i posjete odgojitelj mora unaprijed planirati.
2. Pri svakom napuštanju sigurnog okruženja dječjeg vrtića (šetnje, posjete, izleti) u
pratnji deset djece nalazi se jedan odgojitelj, za veći broj djece dva odgojitelja a prema
potrebi i više.
3. Na početku pedagoške godine roditelji potpisuju izjavu kojom su suglasni s
pedagoškim posjetima (posjete koje se tijekom godine dogovaraju u svrhu
obogaćivanja kurikuluma skupine) i šetnjama .
4. Ukoliko posjeta uključuje prijevoz djece autobusom, potrebno je voditi računa o
sigurnosti djece u prometu ( poštovati zakonsku regulativu – broj djece, sigurnosni
pojasevi i sl….)
127
8. MJERE SIGURNOSTI TIJEKOM ODLASKA U GRAD MLADIH
1. Roditelji su dužni dati pismenu suglasnost za odlazak djeteta u Grad
mladih,sudjelovanje u petodnevnom programu „Djeca u prirodi“
2. Djeca odlaze u Grad mladih u pravilu sa matičnim odgojiteljicama, koje su odgovorne
za djecu tijekom petodnevnog boravka u Gradu mladih.
3. U pratnji desetoro djece odlazi jedan odgojitelj. Uz odgojitelja u pratnji djece prvi dan
ide i jedan stručni suradnik vrtića.
4. Prije odlaska u Grad mladih vrtić je obvezan održati roditeljski sastanak na kojem se
roditelje informira o sadržaju boravka djece u Gradu mladih i međusobnoj suradnji
tijekom provedbe programa.
5. Odgojiteljice roditeljima daje popis potrebne odjeće i opreme koje dijete mora imati, te
prikuplja potrebne informacije o djeci.
6. Prije odlaska u Grad mladih dostavlja se potrebna zdravstvena i druga dokumentacija o
djeci, osobama zaduženim u Gradu mladih.
7. Prijevoz djece u Grad mladih dogovara i osigurava Gradski ured za odgoj i obrazovanje,
kulturu i šport
8. Prije odlaska vrtić je dužan poslati podatke o broju djece i odgojitelja koji idu u Grad
mladih.
9. POSTUPANJE U SLUČAJU BIJEGA DJETETA IZ VRTIĆA
1. Od trenutka primjećivanja da nema djeteta, slijedi traženje.
2. Zabilježiti vrijeme kada je primijećeno da nema djeteta.
3. U odgojnu skupinu djeteta kojega nema ulazi zamjena za odgojiteljicu ( druga
odgojiteljica, član stručnog tima ).
4. Odgojiteljica traži dijete najprije u svim prostorijama vrtića, a zatim na vanjskom
prostoru – neposrednoj okolini.
5. U traženje se uključuju svi raspoloživi djelatnici, a jedna osoba dežura na glavnim
ulaznim vratima.
6. Ukoliko se dijete pronađe od strane djelatnika vrtića o događaju je potrebno
razgovarati s roditeljima.
7. Ukoliko dijete nije pronađeno, u roku cca 15 minuta, formira se krizni tim ( član
stručnog tima, ravnatelj, odgojiteljica skupine ) koji po dojavi dolazi u objekt u kojem
se dogodio bijeg; krizni tim obavještava roditelje, policiju i ravnatelja.
8. Podnosi se pismeno izvješće o događaju; piše ga odgojiteljica i prosljeđuje ga
ravnatelju i stručnom timu.
9. Komunikaciju s medijima i nadležnim ustanovama obavlja samo i isključivo ravnatelj
ili osoba koja je za to dobila suglasnost ravnatelja.
10. Po završetku krizne situacije provodi se kratka krizna intervencija, timska refleksija na
događaj, sastavlja se izvješće i ispunjava zapisnik.
128
10. MJERE POSTUPANJA I NADZORA KRETANJA OSOBA U VRTIĆU
1. Svi djelatnici vrtića dužni su voditi brigu o kretanju osoba unutar i oko vrtića, osobito
ako iste nisu korisnici usluga vrtića.
2. Svi ulazi u objekte dječjih vrtića zaključavaju se, tako da se vrši kontrola ulaska svih
koji ulaze u objekt dječjeg vrtića.
3. Ni jedna nepoznata osoba ne smije se kretati prostorom vrtića bez nekog od
djelatnika vrtića te svaku takvu osobu koja se zatekne u vrtiću treba upitati njezine
namjere i službeno dopuštenje.
4. Ukoliko vam se kretanje učini sumnjivo, o tome obavijestiti voditeljicu ili nekog
člana stručnog tima te dotičnu osobu ispratiti do izlaza.
5. Ako nepoznata osoba postupa protuzakonito, odmah se obavještava policija.
6. Ovlaštene osobe redovito (na kraju radnog vremena 9 provjeravaju sva vrata i
prozore, kako bi se spriječio neovlašteni ulaz, odnosno provala u vrijeme kada u
ustanovi nema nikoga.
11. MJERE POSTUPANJA S DJETETOM S NEPRIMJERENIM PONAŠANJEM
1. Postupci odgojiteljica kada uoče dijete sa neprimjerenim ponašanjem ili kada dijete
ne kontrolira svoje emocije (npr. napadaji bijesa) u odgojnoj skupini su slijedeći :
Ako odgojiteljica ne može smiriti dijete u sobi treba ga izvesti izvan sobe uz
obvezno osiguranje druge osobe koja ostaje s drugom djecom
Potrebno je ukloniti sve predmete s kojima se dijete može ozlijediti.
U slučaju da se djeca međusobno fizički sukobe odgojiteljica treba odmah
poduzeti sve mjere kako bi se sukob zaustavio i prekinulo aktualno nasilno
ponašanje, a u slučaju potrebe zatražiti pomoć stručnih suradnica.
Potrebno je odmah obaviti razgovor s djetetom koje je žrtva nasilja, obavijestiti
roditelje( ili skrbnike), te pružiti pomoć drugoj djeci koji su svjedoci nasilja.
Potrebno je što žurnije razgovarati s djetetom koje je izazvalo sukob, isti dan
dogovoriti razgovor s roditeljima ili zakonskim zastupnicima djeteta koje je
izazvalo sukob, upoznati ih s događajem, te pružiti savjetodavnu i stručnu
pomoć nekog od članova stručnog tima.
Odgojiteljice i stručne suradnice trebaju sročiti službenu zabilješku o događaju.
2. Ako uobičajeni postupci ne pomažu, a obje odgojiteljice odgojne skupine procjenjuju
kako problem zahtjeva uključivanje stručnog tima, obavještavaju pedagoginje ili
psihologinju predočujući „dnevnik“ ponašanja djeteta kojeg su prethodno vodile
minimum kroz tjedan dana („Dnevnik“ sadrži opise: 1. Što je prethodilo sukobu;
2. opis ponašanja djece u sukobu; 3. kako se situacija razriješila, tj. kakve su bile
intervencije odgojiteljica ).
3 .Stručni tim zajedno s odgojiteljicama donose plan opservacije i interventnih postupaka
s djetetom:
Poslovi odgojiteljica su da uz podršku stručnog tima izrade plan rada s djetetom koji
uključuje:
promjene u organizaciji prostora,
plan individualiziranog rada s djetetom,
129
plan odgojno-obrazovnih sadržaja s ciljem suzbijanja neprimjerenog
ponašanja,
plan suradnje s roditeljima,
plan suradnje sa stručnim timom,
plan edukacije i rada na sebi ( unutar i izvan vrtića)
Poslovi pedagoginja su :
s odgojiteljicama osmišljava aktivnosti u skupini kojima bi se prevenirala
neprimjerena ponašanja djece (npr. igre opuštanja, relaksacije, razvoja
pozitivne slike o sebi, usvajanja socio-emocionalnih vještina) te prati njihovo
provođenje i učinke;
s odgojiteljicama sudjeluje u izradi individualiziranih programa za dijete s
neprimjerenim ponašanjem te prati njihovo provođenje i učinak;
edukacija i podrška odgojiteljicama i roditeljima
Poslovi psihologinje su :
provodi psihodijagnostički postupak s djetetom, procjenjuje je li potrebna
dodatna klinička dijagnostika; ako da, surađuje s kliničkim psiholozima i
drugim stručnjacima
surađuje s roditeljima djeteta, pruža savjetodavnu suportivnu psihološku
pomoć;
provodi dijagnostičke i interventne postupke s djetetom u grupi ili/i
individualno
prati komunikaciju, odnose/interakcije u skupini te pomaže odgojiteljicama
valorizirati i unositi promjene u taj segment rada;
edukacija i podrška odgojiteljicama i roditeljima
Jednom mjesečno stručni tim se savjetuje s odgojiteljicama na timskim dogovorima u
kojima razmjenjuju informacije, evaluiraju dosadašnje postupke i dogovaraju nove;
po završetku opservacije donosi se zaključak i preporuka za daljnje postupanje
(po Hodogramu pedagoške opservacije DV „Jabuka“).
12.MJERE POSTUPANJA U SLUČAJU SUKOBA S
RODITELJEM/RODITELJIMA ILI MEĐUSOBNI SUKOB RODITELJA
1. Mjere se primjenjuju kod svakog sukoba s roditeljem/roditeljima.
2. Odgojiteljica će pokušati smiriti roditelja, ali ne pred djecom ili drugim
roditeljima, već ga odvesti na drugo mjesto i osigurati drugu osobu iz ustanove za
pomoć kod djece.
3. Zavisno o problemu o kojem je riječ može se pozvati i odgovorna osoba ili
roditelja uputiti na razgovor s odgovornom osobom zaduženom za problem (
voditelja objekta, stručnog suradnika).
4. u slučaju fizičkog napada roditelja na odgojiteljice ili pomoćno osoblje potrebno je
u pomoć pozvati policiju – bilo tko iz ustanove na broj 112.
130
5. Odmah po prestanku slučaja, prije odlaska s posla, potrebno je napraviti zapisnik i
navesti očevice.
6. Tim za potporu u takvim slučajevima čine: voditeljica objekta, stručni tim od kojih
barem jedan treba djelovati odmah po saznanju za događaj.
7. Nikad ne komentirati trenutnu situaciju pred djecom ili drugim roditeljima.
13. MJERE POSTUPANJA KOD RODITELJA U ALKOHOLIZIRANOM
ILI NEKOM DRUGOM NEPRIMJERENOM PSIHOFIZIČKOM STANJU
Ako odgojiteljica procijeni da je osoba u takvom psihofizičkom stanju da nije u stanju
sigurno odvesti dijete doma iz vrtića, treba poduzeti slijedeće mjere :
1. Osigurati osobu koja će ostati u odgojnoj skupini s djecom.
2. telefonski kontaktirati drugog roditelja i izvijestiti ga o situaciji, te zamoliti da
druga osoba dođe po dijete.
3. O situaciji obavijestiti voditeljicu objekta ili nekog od članova stručnog tima.
4. Ako se ne uspije dobiti drugi roditelj, kontaktirati s osobama za koje postoje izjave
da mogu doći po dijete.
5. Ako se ne uspije uspostaviti kontakt ni s jednom osobom, kontaktirati voditelja ili
člana stručnog tima.
6. U slučaju da se ne može nikoga dobiti, kontaktirati policiju (112), te ih informirati
o slučaju.
7. Odgojiteljica ostaje s djetetom do okončanja situacije na prethodni poziv.
8. Ukoliko je roditelj agresivan i ne surađuje, ne ulaziti s njim u konflikt, već o
svemu obavijestiti policiju, voditeljicu objekta i pedagoginju.
9. U normativnu pedagošku dokumentaciju unijeti kratak opis situacije.
10. Stručni tim drugog dana obvezno treba pozvati oba roditelja na razgovor
(razgovoru prisustvuje voditeljica objekta i odgojiteljica).
131
II ZDRAVSTVENA ZAŠTITA DJETETA 14. POSTUPCI KOD POJAVE BOLESTI
1. Pri upisu djeteta u dječji vrtić, roditelj treba dostaviti potvrdu o obavljenom
liječničkom pregledu. Potvrda treba sadržavati podatke o obaveznom cijepljenju,
kroničnim bolestima i sve što može imati značaj za zdravlje djeteta.
2. Zdravstvena voditeljica ( i stručni suradnici) upoznaju odgojiteljice sa važnim
činjenicama o zdravlju djece, upućuju ih u situacije na koje treba obratiti posebnu
pozornost, a tijekom godine prate stanje i razmjenjuju informacije.
3. Dječji vrtić je ustanova u kojoj borave isključivo zdrava djeca, odnosno kada je
dijete bolesno ostaje kod kuće na roditeljskoj skrbi dok ne ozdravi. Bolesno dijete
je izvor zaraze pa se povećava rizik pobolijevanja u grupi, ono zahtijeva više pažnje
i njegu koja mu u dječjem vrtiću ne može biti pružena.
4. U bolesna stanja najčešće se ubrajaju: povišena temperatura, povraćanje, proljev,
akutne zarazne bolesti ( vodene kozice, šarlah, mononukleoza), razni osipi po koži,
bol u trbuhu, angina, konjuktivitis, dječje gliste, uši u kosi, veće imobilizacije i sl.
5. U slučaju sumnje na jednu od ovih bolesti ili stanja, odmah se pozivaju roditelji
kako bi se dijete zbrinulo na kućnu njegu.
6. Roditelja je dužan obavijestiti vrtić o izostanku i razlozima izostanka djeteta.
7. Nakon izostanka djeteta iz vrtića zbog bolesti roditelj je dužan donijeti valjanu
liječničku potvrdu
8. Nakon izostanka djeteta iz vrtića zbog bolesti ili nekog drugog razloga u trajanju
duljem od 60 dana, potrebno je da roditelj predoči liječničku potvrdu da dijete može
boraviti u vrtiću.
9. Ukoliko dijete mora primati terapiju (lijekove), roditelji trebaju voditi računa da se
terapija daje u vrijeme kada je dijete kod kuće jer se lijekovi u Dječjem vrtiću ne
daju. U iznimnim situacijama kada roditelji nisu dostupni ili su spriječeni, a lijek
treba dati hitno ( npr. kod jako visoke temperature ), može ga dati zdravstvena
voditeljica ili odgojiteljica (uz suglasnost roditelja).
10. Roditelji su dužni obavijestiti odgojiteljice ili zdravstvenu voditeljicu ukoliko dijete
uzima neki lijek ili pomoćno ljekovito sredstvo.
11. U slučaju kroničnih bolesti (npr, dijabetes, opstruktivni bronhitis, epilepsija..) u
stabilnoj fazi uz dopuštenje liječnika dijete može boraviti u Dječjem vrtiću. Ako
dijete treba primati lijekove , njih daje isključivo roditelj, a samo u iznimnim
situacijama zdravstvena voditeljica ili educirana odgojiteljica uz pismeno
dopuštenje roditelja i uputstvo nadležnog liječnika koji mora sadržavati sve važne
podatke, dijagnozu, naziv lijeka, način primjene i doziranje lijeka te što učiniti u
slučaju pogoršanja.
12. Ponašanje u slučaju pogoršanja stanja kronične bolesti:
Ostati miran i sabran
Pozvati najbližu odgojiteljicu ili drugu odraslu osobu da se brine o ostatku skupine
Pružiti djetetu pomoć u skladu sa znanjem i liječničkom uputom o djetetovoj
kroničnoj bolesti
Pozvati zdravstvenu voditeljicu ili nekog člana stručnog tima
Obavijestiti roditelje
Ni u kom slučaju ostavljati dijete samo, bez nadzora odrasle osobe.
132
15. POSTUPANJA PRI EPIDEMIOLOŠKOJ INDIKACIJI
Primjenjuje se kod pojave svake zarazne bolesti
ODGOJITELJICE
1. Kod prvih simptoma dijete izolirati i pozvati roditelja.
2. Svaku pojavu bolesti dojaviti zdravstvenoj voditeljici.
3. Pratiti zdravstveno stanje djeteta.
4. Redovito provoditi mjere dezinfekcije i ostale protuepidemijske mjere ( ovisno o
vrsti bolesti).
ZDRAVSTVENA VODITELJICA
1. Po dojavi odmah dati prijedlog protuepidemijskih postupaka.
2. Obavijestiti dežurnog epidemiologa.
3. Stupiti u kontakt s pedijatrom.
4. Nadzirati primjenu protuepidemijskih mjera.
5. Pratiti pobol u skupini.
6. Po potrebi organizirati roditeljski sastanak u suradnji s epidemiologom.
16. POSTUPAK U SLUČAJU KADA DIJETE IMA ŠEĆERNU BOLEST
1. Pri upisu djeteta u vrtić individualni razgovor s roditeljima provodi zdravstvena
voditeljica.
2. Sa zdravstvenom dokumentacijom i zdravstvenim stanjem djeteta upoznaje ostale
članove stručnog tima- prema potrebi se uključuje ravnatelj.
3. Zdravstvena voditeljica organizira edukaciju (odgojiteljica i članica stručnog tima) i
nabavu stručne literature.
4. Vrši se priprema odgojne skupine u koju dijete dolazi.
5. U suradnji s roditeljima vrtićki jelovnik se prilagođava potrebama djeteta(jelovnik se
prosljeđuje u kuhinju i ulaže u zdravstveni karton djeteta.
6. Skrb o djetetu: mjerenje i praćenje GUK-a ( edukacija zdravstvene voditeljice i
odgojiteljica skupine.)
7. Dnevna izmjena informacija.
133
17. MJERE SIGURNOSTI U PREHRANI
1. Mjere sigurnosti u prehrani za koje su odgovorne odgojiteljice:
U vrtić nije dozvoljeno ulaženje hrane pripremljene u obitelji, niti hrane koja nema
deklaraciju proizvođača, kao ni kremastih kolača koji imaju deklaraciju.
Odgojiteljice su odgovorne za unošenje i podjelu hrane koja može izazvati gušenje (
žvake, bomboni, grickalice) ili teže alergijske reakcije.
Prije obroka odgojiteljice su dužne provjeriti jesu li sva djeca oprala ruke.
Odgojiteljice su odgovorne za osiguranje dovoljne količine tekućine tijekom dana.
Odgojiteljice su dužne imati stalan nadzor nad djecom za vrijeme uzimanja obroka(
odgojiteljice su u istoj prostoriji s djecom).
2. Mjere sigurnosti u prehrani djece za koje je odgovorno ostalo osoblje:
Spremište hrane mora udovoljavati propisima : lako čišćenje, provjetravanje i pranje,
mreža na prozorima kao zaštita od kukaca i glodavaca, svakodnevno održavanje
čistoće u skladu s važećim mjerama pranja i dezinfekcije.
Prijenos hrane mora biti organiziran da ne može doći do križne kontaminacije i za to je
zadužena glavna kuharica.
Čišćenje, pranje i dezinfekcija prostorija za pripremu hrane obavlja se svakodnevno
nakon što su završeni svi poslovi pripreme i raspodjele hrane, kao i pranje i spremanje
posuđa.
Spremišta, sve radne prostorije za pripremanje hrane moraju biti zaštićeni od
glodavaca i zato treba ukloniti sve otpatke hrane, održavati opću higijenu i zaštitu.
Žlice za provjeru pripremljenih obroka ne smiju se više vraćati u hranu.
Kuhinja se ne može koristiti kao prolaz u vrtić.
U kuhinju ulazi samo kuhinjsko osoblje i zdravstvena voditeljica u propisanoj odjeći.
Tekućina za pranje, čišćenje i dezinfekciju držati na posebnom mjestu, označenom
čitkom i vidljivom etiketom o sadržaju.
Zaposlenici koji spremaju, prevoze i preuzimaju hranu moraju dva puta godišnje
izvršiti sistematski pregled, a oni koji poslužuju jedan put godišnje što im se upisuje u
zdravstvenu knjižicu.
Osobe koje rukuju hranom ne smiju do ozdravljenja raditi u kuhinji ako su oboljele od
prehlade, angine, upale grla i dušnika, bronhitisa, imaju proljev, povraćaju ili imaju
visoku temperaturu, rane ili ozljede na koži.
Evidenciju i provjeru rokova tečajeva i zdravstvenih knjižica obavlja zdravstvena
voditeljica
Zaposlenici koji rukuju s hranom moraju pažljivo održavati osobnu higijenu, a
posebno čistoću ruku i noktiju – isključuje se nakit, dugi nokti i lak, moraju imati
prekrivenu kosu.
Zaposlenici moraju imati čistu odjeću tijekom rada s hranom koja se održava
iskuhavanjem.
Prilikom rukovanja s hranom ne smije se jesti, piti ili žvakati žvakača guma.
Za mjere sigurnosti u pripremi hrane odgovara glavna kuharica uz ostalo osoblje
prema zaduženju, a vozač prijevoza hrane i održavanje vozila što dokumentiraju
listama praćenja.
134
Postupci za sprječavanje i liječenje alergijskih reakcija u dječjem kolektivu
1.Na dostupnom mjestu držati, kratku pisanu uputu o postupanju, te potrebne lijekove.
2. Zabilježiti kod upisa u kolektiv je li dijete osjetljivo na neku hranu/drugi alergen i kakao se
očituje alergija.
3. Spriječiti svaki kontakt s hranom koja izaziva alergiju jer i minimalna količina može
potaknuti reakciju (npr. mlijeko u čokoladi, kikiriki u»Smokiju» i slično).
4.Primjeniti jednu dozu lijeka – antihistaminika, *
a. Za sprječavanje reakcije; ako je dijete pojelo hranu koju ne bi smjelo (alergeni iz hrane
izazivaju simptome najčešće unutar 30 minuta).
b. Za ublažavanje reakcije; ako se jave znakovi na koži, dišnom sustavu ili probavnom
sustavu
(ako prethodno nije dobio lijek za sprječavanje reakcije)
5. Kod sistemske reakcije sa znacima otežanog disanja (gušenja) ili srčano-cirkulacijskim
smetnjama (tzv.anafilaksija):
a. Odmah bez odgađanja primijeniti adrenalin (epinefrin).Najjednostavniji način je putem
jednokratnog autoinjektora* u prednji dio natkoljenice, može i kroz odjeću. Ovakva injekcija
epinefrina namijenjena je samopomoći, što znači da je laik (roditelj ili druga osoba koja skrbi
o djetetu) sama uštrca u mišić.
b. Odmah udaljiti alergen (hranu koja je izazvala alergijsku reakciju) i pozvati hitnu pomoć
c. Dijete treba poleći i podići noge (kako bi se poboljšala opskrba središnjeg dijela tijela
krvlju i kisikom).
d. Potom dati dozu antihistaminika.
e. Ako se alergijska reakcija usprkos tomu pogoršava, nakon 10 minuta ponoviti dozu
epinefrina
f. Nadzirati dijete, provjeravati bilo (rad srca) i disanje, te ako simptomi napreduju prema
šoku (tj. ako dođe do prestanka disanja ili zastoja srca),treba primijeniti mjere oživljavanja.
g. Ako ste u dvojbi treba li ili ne primijeniti epinefrin, jer odgađanje može pogoršati stanje.
Opisani su samo oni postupci koje mogu i trebaju primijeniti laici, dakle i osoblje u vrtiću.
135
HIGIJENSKO PRANJE RUKU DJECE I ZAPOSLENIH U VRTIĆU
Redovito i pravilno pranje ruku dijete treba usvojiti kao naviku ponašanja već u ranom
djetinjstvu jer je to vrlo učinkovita strategija brige o vlastitom zdravlju i zaštite od mnogih
bolesti. Pranje ruku jeftin je i dobar način prevencije u širenju zaraznih bolesti.
RUKE TREBA PRATI UVIJEK
PRIJE:
Uzimanje obroka
Pripremanje hrane
Svake aktivnosti koja uključuje dodirivanje usta, očiju i/ili nosa
POSLIJE:
Korištenje toaleta
Brisanje nosa
Kašljanja ili kihanja
Posjeta bolesnoj osobi
Iznošenja smeća
Mijenjanja pelena ili higijenskih uložaka kontaminiranih tjelesnim izlučevinama, ili
krvlju
Kontakta sa životinjama
Drugih aktivnosti – npr. igre u prirodi, pješčaniku
Bilo kojeg slučaja u kojem su ruke potencijalno kontaminirane
PRAVILNO I REDOVITO PRANJE RUKU:
1. podignuti rukave
2. namočiti ruke pod mlazom tekuće (po mogućnosti tople) vode
3. nasapunati ruke
4. dobro istrljati dlan, nadlanice i područja između prstiju i ispod nokata (20-30 sekundi)
5. isprati ruke pod mlazom tekuće vode
6. osušiti ruke papirnatim ručnikom
7. odložiti papir u koš, te spustiti rukave
U CILJU STJECANJA HIGIJENSKIH NAVIKA PRANJA RUKU, S DJECOM TREBA RADITI
SVAKODNEVNO, INDIVIDUALNO ILI U MALIM SKUPINAMA. DJECU NE POŽURIVATI.
136
PROTOKOL O NADOKNADI TEKUĆINE
VODA je najvažnija nutritivna komponenta, jer je VODA medij u kojem se ostvaruje
prehrana i život stanice. Dvije trećine ljudskog tijela odnosi se na vodu, a ona se iz tijela
izlučuje: mokrenjem, stolicom, znojenjem i disanjem.
SVAKODNEVNO unosom vode moramo tu tekućinu nadoknaditi i to dnevno kod
djece 1 – 1,5 litru.
VAŽNO je da dijete pije VODU tijekom cijelog dana u malim količinama.
VODA MORA BITI NA DOHVAT RUKE I DJECU TREBA POTICATI DA JU
PIJU, DOK DJECI U JASLICAMA ODGOJITELJI TREBAJU VODU PONUDITI
SVAKI SAT – SAT I POL.
VAŽNO JE ponuditi vodu djeci 20 – 30 minuta prije obroka da se razrijede tjelesni
sokovi i poboljša probava.
ZA VRIJEME BORAVKA NA ZRAKU I U ŠETNJI, djeci treba omogućiti pijenje
vode.
KAKVU VODU PITI – prirodnu iz vodovoda ili pakiranu negaziranu.
IZBJEGAVATI umjetno obojena i aromatizirana pića (voćni sirupi, gazirana pića).
137
II. ZAŠTITA DJETETA OD ZLOSTAVLJANJA I ZANEMARIVANJA
18. POSTUPAK DJELOVANJA U SLUČAJU SUMNJE NA
ZANEMARIVANJE I /ILI ZLOSTAVLJANJE DJETETA OD STRANE
RODITELJA ILI OSTALIH ČLANOVA OBITELJI
Prema članku 108. St.. 2 Obiteljskog zakona svatko je dužan obavijestiti CZSS o kršenju
djetetovih prava, a posebice o svim oblicima tjelesnog ili duševnog nasilja, spolne zlouporabe,
zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta.
POSTUPAK
1. Odgojiteljica ili stručna suradnica koja uoči kod djeteta znakove zlostavljanja dužan je
odmah obavijestiti stručni tim. Član stručnog tima o tome usmeno informira
ravnateljicu.
2. Stručni tim dogovara s obje odgojiteljice suradnju i daljnje postupanje prema djetetu i
roditeljima, te utvrđuje potrebu za prijavljivanjem CZSS.
3. Opservaciju djeteta provode svi članovi stručnog tima i odgojiteljice uz obvezno
unošenje podataka u dosje djeteta ( opservacija traje prema potrebi, a najduže jedan
mjesec).
4. Pisanu obavijest tj. Potrebu za prijavom uputiti ravnateljici. ( dopis 1).
138
DOPIS 1
DJEČJI VRTIĆ ______________________
Predmet : Prijava
Na temelju izvršene opservacije djeteta _________________________(ime i prezime
djeteta; adresa; imena roditelja; godina i mjesto rođenja; stručni tim utvrdio je da postoji
osnovana sumnja o zanemarivanju ili zlostavljanja djeteta, te smatra potrebnim dostaviti
prijavu CZSS. Svi relevantni podaci nalaze se u dosjeu djeteta. U skladu s tim pozivamo vas
na sastanak stručnog tima dana ______________u _________sati.
Ukoliko ste spriječeni, molimo vas da nas obavijestite o vašem prvom slobodnom terminu.
Ravnateljica :
___________________________
Datum
___________________________
139
Dopis 2
DJEČJI VRTIĆ _______________________________
Predmet : Prijava
Temeljem članka 108. St.2 Obiteljskog zakona i provedene opservacije djeteta u DV
„Jabuka“ ( ime i prezime djeteta; adresa; imena roditelja ; godina i mjesto rođenja, a u svezi
sumnje na zlostavljanje i/ili zanemarivanje molimo vas da poduzmete mjere i postupke zaštite
djeteta u skladu s vašom nadležnošću
Osoba za kontakt u vrtiću je :___________________________________________________
Telefon : ______________________
Ravnateljica :
__________________________________
Datum
__________________________________
5. Osoba za kontakt dogovara sastanak stručnog tima sa predstavnicima CZSS i o tome
obavještava ravnateljicu (usmeno).
6. Ako je kod djeteta evidentirana povreda, odgojiteljica odmah o tome traži informaciju
/ objašnjenje od roditelja. Ukoliko je otkrije kasnije u trenutku otkrivanja kontaktira
roditelja, obavještava stručni tim i pravi bilješku o viđenom.
7. Evidentna tjelesna povreda tretira se kao hitna, o tome odmah obavijestiti ravnateljicu,
koja u skladu sa svojim nadležnostima. O povredi izvijesti pedijatra i CZSS.
8. Ako CZSS zatraži pismeno mišljenje o djetetu ili obitelji, stručni tim ih upućuje na
ravnateljicu, uz odobrenje ravnateljice stručni tim piše mišljenje o djetetu.
9. U čitavom postupku izostavlja se ime odgojiteljice i objekta u kojem se nalazi dijete.
10. Mišljenje o djetetu piše stručni tim, uz pomoć ostalih suradnika ako za to postoji
potreba.
11. Ukoliko druga osoba izrazi sumnju da se dijete zanemaruje ili zlostavlja, toj ćemo
osobi pomoći pri poduzimanju koraka u cilju zaštite djeteta.
Napomena:
Ovaj protokol primjenjuje se i u slučajevima obiteljskih rizičnih čimbenika i to :
Izrazite socijalne deprivacije
Bolesti roditelja koje bitno ometaju obiteljsko funkcioniranje( psihičke bolesti,
narkomanija, alkoholizam…)
Odsutnost roditelja – povremena ili trajna bez adekvatne zamjenske skrbi
Dijete koje proživljava traumatičan razvod roditelja ( borba za skrbništvo, prijetnje,
nasilje)
Svi relevantni podaci, kao i preslike dopisa spremaju se u dosje djeteta.
140
19. MJERE POSTUPANJA KAD RODITELJ NE DOĐE PO DIJETE
NAKON RADNOG VREMENA VRTIĆA
1. Ako roditelj do 18.00 ne dođe po dijete odgojiteljica će pokušati telefonski stupiti
u kontakt sa roditeljima ili osobama koje je roditelj ovlastio da preuzmu dijete ( na
kućnu adresu, radno mjesto i mobilni telefon).
2. U takvoj situaciji odgojiteljica umirujuće djeluje na dijete.
3. U koliko je time situacija riješena svi daljnji koraci se ne poduzimaju.
4. U koliko se ne uspostavi kontakt s roditeljem ili roditelj ne dođe po dijete,
odgojiteljica obavještava ravnateljicu ili njenu zamjenu i po potrebi policiju-
5. Cjelokupnu situaciju odgojiteljica evidentira u knjigu pedagoške dokumentacije.
6. U koliko roditelji učestalo kasne po dijete, stručni tim će s njima provesti
razgovor kako bi se utvrdili razlozi kašnjenja.
VAŽNI BROJEVI ŽURNA POMOĆ 112 RAVNATELJICA 098 /289 537 PEDAGOGINJA 098 / 9102284 PEDAGOGINJA 098 / 1991 229 PSIHOLOGINJA 091/ 596 2510
LOGOPEDINJA 091 / 561 2735 ZDRAVSTVENA VODITELJICA 098 / 9907274
141
20. PROTOKOL O SURADNJI S RODITELJIMA
1. INDIVIDUALNA RAZMJENA INFORMACIJA SVAKODNEVNO KOD
PRIJEMA I PREUZIMANJA DJETETA
(kratko, samo osnovne informacije o boravku djeteta u vrtiću toga dana ili neka važna
informacija za odgojitelja od strane roditelja)
Odgojiteljice su obvezne dijete preuzeti osobno i predati osobno osim u situacijama
kada je dijete na dežurstvu.
2. INDIVIDUALNE KONZULTACIJE/RAZGOVORI U UNAPRIJED
DOGOVORENO VRIJEME
( konzultacije su specifičnije informacije i opažanja o djetetu i njegovom
funkcioniranju u skupini uz, obvezno savjetovanje roditelja što i kako raditi kod kuće
ukoliko je potrebno raditi na promjeni nekog neprimjerenog ponašanja djeteta ili je
potrebno i kod kuće poticati određeno područje razvoja- prijedlog aktivnosti i igara,
učinkovite odgojne metode i sl. uz preporuku stručne literature).
Za pripremu individualnih konzultacija/razgovora obvezno se konzultirati s
članom stručnog tima (ovisno o problematici).
TKO :
Prilikom obavljanja ind. konzultacija s roditeljima, nije obveza sudjelovanje obje
odgojiteljice, osim gdje postoji potreba (procjena odgojiteljica).
Voditi računa o podjednakom broju realiziranih konzultacija obje odgojiteljice.
Također voditi brigu da svaki roditelj tijekom godine ima priliku za individualne
konzultacije s odgojiteljicama.
NOVE SKUPINE :
- odgojiteljice koje preuzimaju jasličku djecu,
- odgojiteljice koje preuzimaju novoupisanu djecu (imaju obvezu pozivati
roditelje nakon perioda prilagodbe kako bi se zajednički analizirao period
prilagodbe i funkcioniranje djeteta u skupini)
Krajnji rok je od listopada do kraja studenog!
OSTALE SKUPINE :
Obveza održavanja ind. konzultacija tijekom cijele pedagoške godine ne čekajući inicijativu
roditelja.
142
PRIORITETNI KRITERIJI ZA ODRŽAVANJE INDIVIDUALNIH
KONZULTACIJA:
Situacije :
1. Roditelj ne dolazi na roditeljske sastanke ( najmanje dva puta zaredom).
Obveza je odgojiteljica pozvati roditelja na individualne konzultacije.
Ukoliko se roditelj ne odazove na poziv, odgojiteljice informiraju stručni tim koji će prema
situaciji pozvati roditelje na razgovor ne kojem će sudjelovati i jedna odgojiteljica.
2. Odgojiteljica ne viđa redovito roditelja ( radi dolaska i ostajanja djeteta u dežurstvu)
Obveza odgojitelja je pozvati roditelja na ind. konzultacije.
Ukoliko se roditelj ne odazove na poziv, odgojiteljica informira stručni tim koji će prema
situaciji pozvati roditelja na razgovor na kojem će sudjelovati i jedna odgojiteljica.
3. Dijete ima evidentiran problem:
a) Odgojiteljica primjećuje da dijete ima problem u govoru, ponašanju i ostalo
b) Roditelj primjećuje da dijete ima problem i traži da psiholog ili logoped
obrade dijete
c) Prilikom redovitog testiranja ili obrade djeteta od strane stručnog tima uočen je problem
kod djeteta
POSTUPAK ZA a), b) i c) :
Obveza odgojiteljica je opažati dijete prema smjernicama za praćenje djece i pisanje vrtićkog
mišljenja uz zapažanja iz pedagoške dokumentacije.
Odgojiteljice obavještavaju stručni tim kako bi i oni mogli provesti ispitivanje (svatko iz svoje
domene) i utvrdili status djeteta i međusobno razmjene informacije.
Obveza odgojiteljskog para je međusobno se konzultirati i dogovoriti oko usaglašavanja
mišljenja i postupaka prema djetetu
Zajedno sa stručnim timom dogovaraju informiranje roditelja i prema preporuci stručnog tima
provode konzultacije s roditeljima
Nakon konzultacija odgojitelja s roditeljima, stručni tim obavlja konzultacije s roditeljem. Iza
toga slijedi ili preporuka za obradu vani ili individualizirani rad u vrtiću.
4.Teškoće u komunikaciji s roditeljima (agresija, verbalni napad, optuživanje,
omalovažavanje i sl. )
POSTUPAK:
Smiriti trenutnu situaciju, koristiti ja- poruke
Obavijestiti stručni tim i dogovoriti strategiju prema roditelju
Obavijestiti ravnateljicu
Dogovoriti konzultacije odgojitelja i roditelja , te stručnog tima ako je potrebno
KADA I KOLIKO ? :
Nakon neposrednog rada ( nakon jutarnje ili popodnevne smjene ovisno kako roditelju
odgovara).
Optimalno trajanje konzultacije/ individualnog razgovora 20- 30 minuta.
KAKO ? :
Evidentirati održane konzultacije u aktualnu pedagošku dokumentaciju ( kratke bilješke) a
prema potrebi i u posebnu bilježnicu.
143
RODITELJSKI SASTANCI
MINIMALNO 4 RODITELJSKA SASTANKA GODIŠNJE , 2 KOMUNIKACIJSKA
Informativni / organizacijski sastanci
( struktura informativnog sastanka u prilogu)
Posebno treba napomenuti roditeljima da su roditeljski sastanci i individualne konzultacije
obvezne za roditelje, te će se njihovo izbjegavanje smatrati zanemarivanjem djeteta.
- Radionice
- Ogledni sastanci
- Tematski sastanci
- Komunikacijski sastanci – prethodno se konzultirati s pedagoginjom ili
psihologinjom oko strukture i tijeka sastanka)
Plan roditeljskih sastanaka napraviti na početku pedagoške godine ( upisati u tablicu i dati na
uvid članicama stručnog tima):
KUTIĆI ZA RODITELJE
TJEDNI PLAN RADA ( ukratko bitne razvojne zadaće i planirani poticaji)
OSVRT NA REALIZACIJU TJEDNOG PLANA ( ukratko; koristiti jednostavni
rječnik, ali pedagoško-razvojni pristup npr. Interesi djece…..bavili smo se…..naučili
smo…istraživali smo…)
TABLICA TERMINA ZA INDIVIDUALNE KONZULTACIJE
AKTUALNE INFORMACIJE U SKUPINI ILI VRTIĆU
OBVEZA MIJENJANJA SADRŽAJA NA KUTIĆU SVAKA DVA TJEDNA!
144
MINIMUM HIGIJENSKIH MJERA I PLAN DEZINFEKCIJE
DJEČJEG VRTIĆA „JABUKA“
145
MINIMUM HIGIJENSKIH MJERA I PLAN DEZINFEKCIJE
ZA SOBE DNEVNIH BORAVAKA
JASLICE – VRTIĆ
(spremačice)
Popis stvari Učestalost čišćenja Način
čišćenja
Upotreba
dezinfekcijskog
sredstva
Vrsta
dezinfekcijskog
sredstva
Podne površine 3x dnevno Mehanički Labudol NM
Zidne obloge 1x tjedno,p.p.češće Mehanički Krevetići: Metalni Drveni-ležaljke
1x tjedno 2x godišnje i p.p.
Mehanički Mehanički
1x tjedno Labudol NM
Stolovi 3x dnevno Mehanički 3x dnevno BIS-DEZI-
CLEAN Stolice 1x tjedno Mehanički 1x tjedno Labudol PT
Ormari i police: -vanjski dio -unutarnji dio
1x tjedno i p.p. 2x godišnje
Mehanički
Rasvjetna tijela 1x mjesečno Mehanički
Zavjese 4x godišnje (lipanj-
rujan,prosinac,ožujak) Strojno
Staklene
površine: -vrata -prozori staklene stijene
1x dnevno 1x tjedno i p.p. 1x tjedno i p.p.
Mehanički Mehanički Mehanički
Radijatori 1x tjedno i p.p. Mehanički
Koš za otpatke Po pražnjenju Mehanički 1x dnevno po
pražnjenju Labudol NM
Strunjaće i
elementi od skaja
1x dnevno
Mehanički
1x dnevno
Labudol NM
Tepisi 1x dnevno 4x godišnje
Usisavanje Pranje
Deke 1x godišnje i p.p. Strojno
Navlake i plahte -jaslice -vrtić
1x tjedno i p.p. 2x mjesečno i p.p
Strojno Strojno
Spužve za
ležajeve 1x godišnje Strojno
Navlake za
spužve 4x godišnje i p.p. Strojno
Sve površine koje zahtijevaju brisanje prašine,brišu se 1x dnevno vlažnom krpom.
146
MINIMUM HIGIJENSKIH MJERA I PLAN DEZINFEKCIJE
ZA GARDEROBE – HODNIKE (spremačice)
Popis stvari
Učestalost čišćenja
Način čišćenja
Upotreba Dezinfekcijskog sredstva
Vrsta
dezinfekcijskog sredstva
Podne površine 3 x dnevno Mehanički 1xdnevno Labudol NM Zidne obloge 1x tjedno p.p. i češće Mehanički
Ormari 1 x tjedno i p.p. Mehanički
Drvene klupice 1x dnevno Mehanički
Prostor za cipele 1x dnevno Mehanički
Rasvjetna tijela 1x mjesečno Mehanički
Zavjese 4 x godišnje(lipanj (rujan,prosin,ožujak)
Strojno
Staklene
površine : -vrata -prozori -staklene stijene
1x dnevno 1x tjedno i p.p. 1x tjedno i p.p.
Mehanički Mehanički Mehanički
Radijatori 1x tjedno Mehanički
Tepisi 1x dnevno 2x godišnje
Usisavanje Pranje
Stol za
previjanje 1x denvno
Mehanički
1x dnevno
BIS-DEZI-
CLEAN Jastuci za
previjanje 3x dnevno
Mehanički
3x dnevno
BIS-DEZI-
CLEAN
Sve površine koje zahtijevaju brisanje prašine, brišu se 1 x dnevno vlažnom krpom.
147
MINIMUM HIGIJENSKIH MJERA I PLAN DEZINFEKCIJE ZA DVORANE ZA
TJELESNI ODGOJ
(spremačice)
Popis stvari Učestalost čišćenja Način
čišćenja
Upotreba
dezinfekcijskog
sredstva
Vrsta
dezinfekcijskog
sredstva Podne površine 1x dnevno Mehanički 1x dnevno Labudol NM
Zidne obloge 1x tjedno, a po potrebi
i češće Mehanički
Ormari 1x tjedno i p.p. Mehanički
Strunjače 1x dnevno Mehanički 1x tjedno Labudol NM
Arf-cream
original
Sprave 1x tjedno i p.p. Mehanički
Rasvjetna tijela 1x mjesečno Mehanički
Zavjese 4x godišnje (lipanj,
ruja, .prosinac, ožujak)
Strojno
Staklene površine
: -vrata -prozori -staklene stijene
1x dnevno 1x tjedno 1x tjedno
Mehanički Mehanički Mehanički
Radijatori 1x tjedno Mehanički
Sve površine koje zahtijevaju brisanje prašine, brišu se 1xdnevno vlažnom krpom.
148
MINIMUM HIGIJENSKIH MJERA I PLAN DEZINFEKCIJE
ZA SANITARNE PROSTORE (spremačice)
Popis stvari Učestalost
čišćenja Način
čišćenja Upotreba
dezinfekcijskog
sredstva
Vrsta
dezinfekcijskog
sredstva Podovi 3x dnevno Mehanički 1x dnevno Sanitar s
dezinficijansom Zidne pločice 1x dnevno Mehanički 1x dnevno Sanitar s
dezinficijansom Ormari i police 1x dnevno Mehanički Umivaonici i
slavine 3x dnevno Mehanički 1x dnevno Sanitar s
dezinficijansom WC 3x dnevno Mehanički 3x dnevno WC bis dezisan
100 Pregrade oko WC
i vrata 1x dnevno Mehanički 1x dnevno Labudol NM
Prostor za tute 1x dnevno Mehanički 1x dnevno Labudol NM Tute Mehanički 3x dnevno i p.p. Labudol NM
Tuš kade Nakon upotrebe Mehanički Nakon upotrebe Labudol NM Stol za previjanje 1x dnevno Mehanički 1x dnevno Bis-dezi-clean Kante za otpatke 1x dnevno,
odnosno .po
pražnjenju
Mehanički 1x
dnevno,odnosno po pražnjenju
Labudol NM
Kutije za ručnike
za jednokratnu
uporabu
1x dnevno
Mehanički
1x dnevno
Labudol NM
Dozatori za
tek.sapun 1x devno Mehanički 1x dnevno Labudol NM
Kanta za
odlaganje
prljavih pelena
1x dnevno odn. po
pražnjenju Mehanički
1x dnevno, odn. po pražnjenju
Labudol NM
Kanta za odlaganje prljavih pelena mora biti zaštićena PVC vrećicom s kojom se prljavo
rublje odlaže u platnenu vreću za transport u praonu.
Sve površine koje zahtijevaju brisanje prašine, brišu se 1x dnevno vlažnom
krpom.
149
MINIMUM HIGIJENSKIH MJERA
ZA KANCELARIJE I ZBORNICE
(spremačice)
Popis stvari Učestalost čišćenja Način čišćenja
Podne površine 1x dnevno Mehanički
Ormari, stolovi, stolice i
ostalo
1x dnevno Mehanički
Vrata 1x tjedno i p.p. Mehanički
Koš za otpatke 1x dnevno Mehanički
Rasvjetna tijela 1x mjesečno Mehanički
Zavjese 3x godišnje
(lipanj-rujan,prosinac,ožujak)
Strojno
Staklene površine:
- vrata
- prozori
- staklene stijene
1x dnevno
1x tjedno
1x tjedno
Mehanički
Mehanički
Mehanički
Radijatori 1x tjedno Mehanički
Tepisi 1x dnevno
2x godišnje
Usisavanje
Pranje
Sve površine koje zahtijevaju brisanje prašine ,brišu se 1 x dnevno vlažnom krpom.
MINIMUM HIGIJENSKIH MJERA I PLAN DEZINFEKCIJE
ZA GARDEROBE ZA ODRASLE
(spremačice)
Popis stvari Učestalost čišćenja Način
čišćenja
Upotreba
dezinfekci-
jskog
sredstva
Vrsta
dezinfekcijskog
sredstva
Podne i zidne obloge 1 x dnevno
Garderobni ormari 1x tjedno i p.p.
Rasvjetna tijela 1 x mjesečno
Zavjese 3 x godišnje (lipanj-
rujan,prosinac,ožujak
Strojno
Staklene površine:
-vrata
- prozori
- staklene stijene
1x dnevno
1 x tjedno
1 x tjedno
Mehanički
Mehanički
Mehanički
Sanitarni čvor 3 x dnevno Mehanički 1 x dnevno Sanitar s
dezinficijensom
Sve površine koje zahtijevaju brisanje prašine, brišu se 1 x dnevno vlažnom krpom.
150
MINIMU HIGIJENSKIH MJERA ZA VANJSKE POVRŠINE
(spremačice)
Popis stvari Učestalost čišćenja Način čišćenja
Zelene površine
-košnja trave
-održavanje
Prema potrebi
1 x dnevno
Skupljanje otpadaka
Betonske površine 1x dnevno Mehanički
Koševi za smeće 1x dnevno Mehanički
Pješčanici 1x dnevno Skupljanje otpadaka i
prekopavanje
MINIMUM HIGIJENSKIH MJERA ZA VANJSKE POVRŠINE
(domar)
Popis stvari Učestalost košenja Način rada
Zelene površine
-košnja trave
Prema potrebi
Kosilicom
MINIMUM HIGIJENSKIH MJERA I PLAN DEZINFEKCIJE ZA
PRAONU (pralje)
Popis stvari
Učestalost
čišćenja
Način
čišćenja
Upotreba
dezinfekcijskog
sredstva
Vrsta
dezinfekcijskog
sredstva
Prostor za pranje i odlaganje prljavog rublja
Sanduci za prljavo
rublje
1 x dnevno
Mehanički
Nakon upotrebe
Bis-dezisan 100
Lavabo za ispiranje
Prljavih pelena
Nakon upotrebe
Mehanički
Nakon svake
upotrebe
Bis-dezisan 100
Stroj za pranje
rublja
1x tjedno i p.p. Mehanički
Prostor za peglanje i čisto rublje
Stroj za peglanje 1x tjedno Mehanički
Stol za peglanje 1x tjedno Mehanički
Sanduci,ormari i
police za čisto rublje
1x tjedno
Mehanički 1xtjedno Bis-dezisan 100
Sanitarni čvor 3x dnevno Mehanički 1xdnevno Bis-dezisan 100
Podne površine 1x dnevno Mehanički 1x tjedno Bis-dezisan 100
Zidne obloge i vrata 1x tjedno i p.p. Mehanički
Sve površine koje zahtijevaju brisanje prašine, brišu se 1x dnevno vlažnom krpom.
MINIMUM HIGIJENSKIH MJERA I PLAN DEZINFEKCIJE KUHINJSKOG
151
PROSTORA (kuharice)
Popis stvari Učestalost
čišćenja
Način
čišćenja
Upotreba
dezinfekcijskog
sredstva
Vrsta
Dezinfekcijskog
sredstva
Prije početka rada dezinficirati radne površine!
Priprema voća i povrća
Radna ploha Nakon upotrebe Mehanički Nakon upotrebe Profesionalno sr.
Sudoper Nakon upotrebe Mehanički Nakon upotrebe Profesionalno sr.
Univerzalni stroj Nakon upotrebe Mehanički Nakon upotrebe Profesionalno sr.
Stroj za ljuštenje
krumpira
Nakon upotrebe Mehanički Nakon upotrebe Profesionalno sr.
Zidovi 1 x dnevno Mehanički
Podovi 2x dnevno Mehanički 1x dnevno Profesionalno sr.
Vrata (posebno
kvake)
2x dnevno Mehanički
Zaštitna mreža 1x mjesečno Mehanički
Priprema tijesta i kolača
Radna ploha Nakon upotrebe Mehanički Nakon upotrebe Profesionalno sr.
Pečenjara Nakon upotrebe Mehanički Nakon upotrebe Profesionalno sr.
Stroj za izradu tijes. Nakon upotrebe Mehanički Nakon upotrebe Profesionalno sr.
Priprema mesa
Radna ploha Nakon upotrebe Mehanički Nakon upotrebe Profesionalno sr.
Sudoper Nakon upotrebe Mehanički Nakon upotrebe Profesionalno sr.
Panj i daska Nakon upotrebe Mehanički Nakon upotrebe Profesionalno sr.
Štednjak Nakon upotrebe Mehanički
Kotao Nakon upotrebe Mehanički
Kiper Nakon upotrebe Mehanički
Friteza Nakon upotrebe Mehanički
Napa i ventilator 1x mjesečno Mehanički
Ostali pribor
Suđe (rosfraj,
porculan, staklo)
Nakon upotrebe
Mehanički
Nakon svake
upotrebe
Profesionalno sr.
Pribor za jelo, crno
suđe, termos
posude
Nakon upotrebe
Mehanički
Nakon svake
upotrebe
Profesionalno sr.
Kolica za serviranje Nakon upotrebe Mehanički 1x dnevno Profesionalno sr.
Police za odlaganje
suđa (otvorene,
zatvorene)
1x dnevno
Mehanički
1x tjedno
Profesionalno sr.
Stroj za pranje suđa Mehanički 1x tjedno Profesionalno sr.
Kanta za otpatke i
smeće
1x dnevno odn.
po pražnjenju
Mehanički
1x dnevno odn.
po pražnjenju
Profesionalno sr.
Dizalo za hranu 3x dnevno Mehanički 3x dnevno Profesionalno sr.
PVC posuđe Nakon upotrebe Mehanički Nakon upotrebe Profesionalno sr.
Radna odjeća u
kuhinji
Svakodnevno Strojno
pranje
152
MINIMUM HIGIJENSKIH MJERA I PLAN DEZINFEKCIJE
ZA SKLADIŠTE ŽIVEŽNIH NAMIRNICA
(ekonom – vozač)
Popis stvari Učestalost
čišćenja
Način
čišćenja
Upotreba
dezinfekcijskog
sredstva
Vrsta
dezinfekcijskog
sredstva
Police 1x tjedno Mehanički Profesionalno sr.
Hladnjak
- vanjski dio
- unutarnji dio
1x tjedno
1x tjedno i
p.p.
Mehanički
Mehanički
Kod svakog
čišćenja
Profesionalno sr.
Zamrzivač
- vanjski dio
- unutarnji dio
1x tjedno
prema potrebi
Mehanički
Mehanički
Kod svakog
čišćenja
Profesionalno sr.
Profesionalno sr.
Zidovi i vrata 1x tjedno Mehanički
Pod 1x dnevno Mehanički 1x dnevno Profesionalno sr.
Vaga 1x dnevno Mehanički
Skladište potrošnog
materijala
- police
- zidovi
- vrata i pod
1x mjesečno
1x mjesečno
1x tjedno
Mehanički
Mehanički
Mehanički
1x mjesečno
1x tjedno
Profesionalno sr.
Profesionalno sr.
Automobil
- vanjski dijelovi
- unutrašnjost
- PVC podloga
1x tjedno i
p.p.
1x dnevno
prije unošenja
hrane
Mehanički
Mehanički
Mehanički
1x dnevno
prije unošenja
hrane
Profesionalno sr.
Profesionalno sr.
Sve površine koje zahtijevaju brisanje prašine, brišu se 1x dnevno vlažnom krpom.
153
MINIMUM HIGIJENSKIH MJERA I PLAN DEZINFEKCIJE DJEČJEG VRTIĆA
JABUKA
(odgojitelji i medicinske sestre)
JASLICE I SKUPINE DJECE S POSEBNIM POTREBAMA
Tute – pražnjenje,ispiranje i odlaganje nakon upotrebe u PVC kante s poklopcem
Jastuci za
previjanje
Poslije svakog
djeteta
Čišćenje
Mehanički
Poslije svakog
djeteta
Dezinfekcija
Bis-dezi clean
VRTIĆ,JASLICE I SKUPINE DJECE S POSEBNIM POTREBAMA
Vlaženje zraka i postupak s ovlaživačima:
U zimskim mjesecima za vrijeme centralnog grijanja,na radijatore treba staviti posude sa
vodom – ovlaživače zraka (a nikako mokre krpe).Dok traje grijanje vodu treba izmjenjivati,
svakodnevno, uz mehaničko čišćenje posuda.
Postupak sa pedagoški neoblikovanim materijalom:
Biološko razgradiv materijal (grane,lišće,sjemenke,mahovine,voće i povrće ...) uklanjati
pravovremeno zbog procesa raspadanja i truljenja.
Voditi brigu o izboru pedagoški neoblikovanog materijala. Ne unositi u vrtić ambalažu od
jaja,ispuhana jaja,ambalažu mlijeka i mliječnih proizvoda.
Ne prihvaćati donacije starih tepiha,tapeciranog i oštećenog namještaja te drugih predmeta
koji bi mogli ugroziti sigurnost i zdravlje djece.
Odgajatelj je dužan strukturirati prostor u funkciji djetetovih potreba i održavanja higijene na
tom prostoru.
Održavanje igračaka:
Drvene igračke: 2x mjesečno,mehanički
Plastične i gumene:
Jaslice i skupine djece s posebnim potrebama: 1x dnevno mehanički,dezinfekcija
profesionalnim sredstvom 1 x dnevno
Vrtić:1x tjedno mehanički,dezinfekcija 1x tjedno klornim preparatima
Platnene igračke:
Jaslice: 2 x mjesečno strojno pranje. Kad se šalju igračke u praonu označiti podcentar i
skupinu
Vrtić: 1x mjesečno strojno pranje. Igračke slati s oznakom podcentra i skupine.
Mehaničko čišćenje
Pod mehaničkim čišćenjem,podrazumijeva se upotreba krpa za čišćenje,kanti i ostalog
pribora,tople vode (u dovoljnoj količini uz često mijenjanje) i deterdženata.
154
Upotreba dezinfekcijskih sredstava
Dezinficirati se mogu sve površine i predmeti samo nakon dobrog mehaničkog čišćenja.Za
sve površine,osim parketa,koristiti klorne preparate,strogo se pridržavajući uputa o pripremi
preparata za upotrebu.
Postupak s priborom za čišćenje
Kante mehanički oprati i osušiti nakon svake upotrebe. Krpe za pranje nakon svake upotrebe
oprati u deterdžentu,dezinficirati i osušiti na za to predviđenom mjestu (ili raširiti preko
kante).
Pribor za čišćenje mora biti različit za podove od onog za zidove i ostale površine i predmete.
Sva sredstva i pribor koja se koriste u radu ne smiju se odlagati u prostorijama u kojima
borave djeca.
Prijedlog:
Da bi osigurali sve potrebne higijenske mjere, a u cilju zaštite zdravlja djece i ostalih,potrebno
je voditi brigu o izboru sredstava za čišćenje,količini sredstava kao i pravilnoj upotrebi istih,a
zbog sigurnosti djece potrebno je osigurati kolica na kojima bi bio odložen sav materijal za
čišćenje.
155
DJEČJI VRTIĆ JABUKA , ZAGREB, RESNIČKI PUT 88
PROTOKOL POSTUPANJA U AKUTNIM ZDRAVSTVENIM STANJIMA
NAVESTI IMENOVATI ZDRAVSTVENO STANJE ZA KOJE SU POSTUPCI
PROVEDENI!
Primjeri :(povišena tjelesna temp. probavne smetnje, alerg. reakcije, zubobolja, bol u uhu,
krvarenje iz nosa )
KRATAK OPIS STANJA,SIMPTOMA, IZGLED I/ILI PONAŠANJA
DJETETA
OBJEKTIVNI PODATAK MJERENJA .. .PO KOJIMA SE PREPOZNAJE ODREĐENI
ZDRAVSTVENI STATUS KOJI ODUDARA OD ZDRAVOG/UOBIČAJENOG
POSTUPCI-TKO, KOLIKO DUGO, NA KOJI NAČIN,ČIME
INFORMIRANJE O STANJU – KOGA,TKO,KADA,NAČIN
INFORMIRATI ZDRAVSTVENU VODITELJICU ILI STRUČNOG
SURADNIKA,RAVNAELJICU RODITELJA
INFORMACIJU PRENOSI OSOBA KOJA SE NAĐE NA MJESTU DOGAĐAJA
(ODGOJTELJICA IZ SUSJEDNE SKUPINE,SPREMAČICA OSTALI
ZAPOSLENICI,ODMAH,OSOBNO,TELEFONOM
KRATKO OPIS ZBIVANJA ZA OSOBLJE VRTIĆA,DOGOVORTI NAČIN
INFORMIRANJA RODITELJA
DOKUMENTIRANJE – TKO,GDJE ,KADA
ODGOJITELJICA-U DNEVNI PLAN,IZRADA ZAPISNIKA,NAKON ZBRINJAVANJA
DJETETA
ZDRAVSTVENA VODITELJICA-U EVIDENCIJU EPIDEMIOLOŠKI INDIKACIJA ,
NAKON ZBRINJAVANJA DJETETA.
Zdravstvena voditeljica Ana Lukić,bacc.med.tech.
156
PROTOKOL POSTUPANJA KOD POVREDA – PRVA POMOĆ
OVISNO O SREDSTVU KOJE JE UZROKOVALO OZLJEĐIVANJE, RAZLIKUJEMO
OVE TIPOVE RANA: OGREBOTINE,RAZDEROTINE,GNJEČNO-RAZDERANE,
UBODNE, POREZOTINE, POSJEKOTINE, NAGNJEČENJA, PROSTRIJELNE RANE,
RANE IZAZVANE EKSPLOZIVNIM SREDSTVOM I UGRIZNE RANE.
RANE – PRVA POMOĆ: OVISNO O UTVRĐENOM STANJU ODREDITI
POSTUPKE PRVE POMOĆI
OGREBOTINE: ISPRATI VODOM, DEZINFICIRATI ANTISEPTIKOM (OCTENOSEPT),
POLAGANO PREBRISATI STERILNOM GAZOM KAKAO BISMO VIDJELI ŠTO JE. PO
POTREBI PREKRITI STERILNOM GAZOM, ZAVOJEM ,HANZAPLASTOM. Podiči
ozlijeđeni dio tijela (RUKU, NOGU ).
RANE KOJE KRVARE :ZAUSTAVITI KRVARENJE NA JEDAN OD PREPORUČENIH
NAČINA: ČISTIM SUHIM MATERIJALOM, BRISANJEM UKLONITI NEČISTOĆU
KOJA OKRUŽUJE RANU, RANU PREKRITI STERILNOM KOMPRESOM I FIKSIRATI
PRVIM ZAVOJEM, IMOBILIZIRATI OZLJEĐENI DIO. OHRABRIVATI OZLIJEĐENO
DIJETE. NE DODIRIVATI RANU RUKAMA, ODJEĆOM ILI BILO ČIME ŠTO NIJE
STERILNO. NE POLIJEVATI RANU RUKAMA, ODJEĆOM ILI BILO ČIME ŠTO NIJE
STERILNO. NE POLIJEVATI RANU VODOM ILI BILO KOJOM DRUGOM
TEKUĆINOM OSIM AKO SE TO PREPORUČUJE. DEZINFEKCIJU RANA
PREPUSTITI LIJEČNIKU.
VAŽNO: Kod svih ozljeda koje treba obraditi u bolnici, djetetu ne davati ništa jesti niti piti,
ne davati lijekove protiv bolova.
MODRICE : SU LAKŠE OZLJEDE KOJAE DJECA ZADOBIJU KOD PADA,
UDARACA U NEKI PREDMET ILI NA NEKI DRUGI NAČIN.
PRVA POMOĆ: UMIRITI DIJETE PREGLEDATI MJESTO OZLJEDE, STAVITI
HLADAN OBLOG TAKO ĆEMO SMANJITI OTEKLINU I BOL. POMOĆNA
SREDSTVA KOJA MOŽEMO KORISTITI ZA OBLOGE SU: MEKANE TKANINE
NAMOČENE U HLADNU VODU - PREDHODNO IH TREBA OCIJEDITI. Oblog treba
mijenjati (ponovo namočiti) svakih 10 minuta. Vrećice s usitnjenim ledom omotane tkaninom.
Vrećice sa zamrznutim sitnim povrćem (npr. grašak i dr.) omotane tkaninom
INFORMIRANJE O STANJU – KOGA, TKO,KADA, NAČIN Informirati zdravstvenu
voditeljicu ili stručnog suradnika, ravnateljicu, roditelja .Informaciju prenosi osoba koja se
nađe na mjestu događaja (odgojiteljica iz susjedne skupine, spremačica, ostali), odmah,
osobno, telefonom – kratak opis zbivanja, dogovoriti način informiranja roditelja.
DOKUMENTIRANJE – TKO, GDJE, KADA
Odgojiteljica u dnevni plan, pisanje zapisnika, nakon zbrinjavanja djeteta. Zdravstvena
voditeljica u evidenciju ozljeda nakon zbrinjavanja djeteta. Tajnica u obrazac o povredama-
polica osiguranja od nezgoda.
157