REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJA MEĐIMURSKA

GRAD PRELOG

DJEČJI VRTIĆ “F I J O L I C A”

Trg Kralja Tomislava b.b.

40323 PRELOG

tel/fax: 040/645-601

email: dv-fijolica@ck.t-com.hr

Klasa: 601-01/15-01/164

Ur. br. 2109/14-07/15-01

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA

DJEČJEG VRTIĆA «FIJOLICA»

ZA PEDAGOŠKU GODINU 2015/2016

U Prelogu, listopad 2015.g.

2

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA ZA 2015/2016. g.

su sačinili:

o Odgojitelji: Jasminka Hozjak

Anamarija Vrbanec

Biserka Petković

Nataša Novak, prof. predškolskog odgoja, odgajatelj mentor

Dijana Vuk (zamjena za Jelenu Čavlek – rodiljni dopust)

Agneza Mihac

Stjepana Sokač

Kristina Posavec

Adrijana Karol

Nikolina Šafarić

Kristina Mihoci

Ivana Crnčec Mati, prof. predškolskog odgoja

Marija Kočet

Valentina Horvat

Ivana Horvat

Katarina Lipić

Monika Novak – magistra edukacijske rehabilitacije

Maja Horvat – stručno osposobljavanje

Mia Juras – sručno osposobljavanje

Veronika Mikulan – stučno osposobljavanje

Mirjana Lipić – stručno osposobljavanje

Kristina Pongrac – stručno osposobljavanje

Ivana Pavlic – stručno osposobljavanje

o Logoped: Marija Poljak, magistra logopedije

o Ravnateljica: Brankica Mezga, prof. predškolskog odgoja

Temeljem članka 26. Statuta Dječjeg vrtića «Fijolica», Trg kralja Tomislava b.b.,

Prelog, Godišnji plan i program odgojno-obrazovnog rada za pedagošku godinu

2015/2016. razmatralo je Odgojiteljsko vijeće na 2. sjednici održanoj 29.9.2015.

a donijelo ga je Upravno vijeće na 17. sjednici održanoj 12.10.2015.

Godišnji plan i program odgojno-obrazovnog rada može se dopunjavati i mijenjati

tijekom godine, zavisno od potreba djece, roditelja i djelatnika, odnosno zahtjevima

u pojedinim procesima rada ustanove.

Prelog, listopad 2015.g.

Ravnateljica: Predsjednik Upravnog vijeća:

_______________________ ________________________

Brankica Mezga, prof. predškolskog odgoja Matija Strahija

3

S A D R Ž A J:

1. USTROJSTVO RADA ----------------------------------------------------------------4

2. MATERIJALNI UVJETI -----------------------------------------------------------13

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE --------------14

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD ----------------------------------------------------20

5. NAOBRAZBA I USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA ----------25

6. SURADNJA S RODITELJIMA -----------------------------------------------------26

7. SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA ------------------------------------29

8. VREDNOVANJE PROGRAMA ------------------------------------------------------30

9. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RAVNATELJA--------------------------------32

10. GODIŠNJI PLAN STRUČNOG SURADNIKA-LOGOPEDA --------------43

11. POSEBNI REDOVNI PROGRAM katoličkog vjerskog odgoja -------------35

12. PROGRAMI JAVNIH POTREBA ------------------------------------------------44

4

1. USTROJSTVO RADA

1.1. OSNOVNI PODACI O DJEČJEM VRTIĆU

Tabela br. 1

NAZIV USTANOVE: DJEČJI VRTIĆ «FIJOLICA»

ADRESA: Trg kralja Tomislava b.b.

BROJ I NAZIV POŠTE: 40 323 Prelog

ŽUPANIJA: Međimurska

Broj vrtića: 3

Broj djece u vrtiću: 206

Broj skupina: 10

BROJ RADNIKA:

34 (1 odgojiteljica i 1

kuharica na rodiljnom

dopustu,

5 odgojiteljica na stručnom

osposobljavanju bez

zasnivanja radnog odnosa)

a) ravnatelj 1

b) odgajatelji sa VSS 2

c) odgajatelji sa VŠS 14

d) odgajatelji sa SSS 1

e) odgajatelji na stručnom osposobljavanju 5

e) rehabilitator 1

f) logoped 1

g) ostali radnici:

- kuharica

- tajnik-rač.-financije

- domar

- spremačica

- rač.-financije – stručno osp.

4

1

1

2

1

Podaci o vrtićima u sklopu Dječjeg vrtića «Fijolica»

Tabela br. 2

Rb. Objekt u: ADRESA BROJ SKUPINA BROJ DJECE

1. Prelogu Trg kralja Tomislava b.b. 6 141

2. Cirkovljanu Trg Sv. Lovre b.b. 1 24

3. Draškovcu Nikole Tesle 2 2 33

1 (autizam) 4+4

UKUPNO 10 206

5

RADNICI DJEČJEG VRTIĆA «FIJOLICA»

Tabela br. 3

Red.br. DJE Radnici Ime i prezime God.

staža

Radni odnos

1.

Ravnatelj Brankica Mezga, prof. 30 g. Stalni

2.

Odgajatelji

Jasminka Hozjak 34 g. *

Agneza Mihac 33 g. *

Biserka Petković 31 g. *

Adrijana Karol 25 g. *

Nataša Novak, prof. 25 g. *

Nikolina Šafarić 18 g. *

Ivana Horvat 12 g. *

Marija Kočet 12 g. *

Kristina Mihoci 11 g. *

Kristina Posavec 10 g. *

Jelena Čavlek (rodiljni

dopust)

8 g. *

Ivana Crnčec Mati,

prof.

8 g. *

Katarina Lipić 5 g. *

Valentina Horvat 5 g. *

Stjepana Sokač 3 g. *

Dijana Vuk (zamjena

za rodiljni dopust

Jelene Čavlek)

1 g.

određeno

Anamarija Vrbanec 5 g. *

Tanja Špoljar 6 g. *

Mia Juras (strčno

ospsobljavnje)

10 mj.

-

Mirjana Lipić (stručno

osposobljavanje)

8 g.

-

Veronika Mikulan

(stručno

ospsobljavanje)

10 mj.

-

Maja Horvat (stručno

osposobljavanje)

10 mj.

-

Kristina Pongrac

(stručno

osposobljavanje)

1 mj.

-

Ivana Pavlic (stručno

osposobljavanje)

9 mj.

_

3. rehabilitator Monika Novak 2 g. * 4. logoped Marija Poljak 1 g. *

5.

rač.-tajnik

Marija Vuk

35 g.

stalni

Lidija Lukačić (stručno

osposobljavanje)

8 mj. -

6

6.

kuharice

Spomenka Bergovec 29 g. *

Marina Sraka (rodiljni

dopust)

11 g. *

Ivana Vojsk 11 g. *

Ivana Belić (zamjena

za rodiljni dopust

Marine Sraka)

7 g. određeno

7.

spremačice

Lidija Šešet 22 stalni

Nikolina Kos 9 *

8. domar Pero Rojko 20 *

UKUPNO:

29+7

stalni određeno stručni

23 6 7

7

1.2. PROGRAMI ODGOJA I NAOBRAZBE DJECE

PREDŠKOLSKE DOBI

1.1.1. REDOVNI PROGRAMI VRTIĆA

Redovni (10 – satni) program njege, odgoja i naobrazbe djece jasličkog i vrtićkog

uzrasta od prve godine života do polaska u školu (pet odgojnih skupina u Prelogu,

po jedna mješovita odgojna skupina u područnom odjeljenju Cirkovljan i

Draškovec)

Tabela br. 4

Red.br.

ODGOJNE

SKUPINA

DOB DJECE

BROJ

UPISANE

DJECE

BROJ

DJELATNIKA

(odgojitelja)

1.

Prelog – jaslice

„Leptirići“

Djeca u drugoj

i trećoj godini

14

3

2.

Prelog

„Gljivice“

Djeca u trećoj i

četvrtoj godini

21

3

3.

Prelog

„Pčelice“

Djeca u trećoj

i četvrtoj

godini

20

2

4.

Prelog

„Medeki“

Djeca u šestoj

godini i sedmoj

30

2

5.

Prelog

„Mravići“

Djeca u petoj i

šestoj godini

29

2

6.

Cirkovljan

„Vrapčići“

Djeca u trećoj,

četvrtoj, petoj i

šestoj godini

24

3

7. Draškovec

„Male Zvjezdice“

Djeca u trećoj i

četvtoj godini

ivota

10

2

7.

Draškovec

„Male Zvjezdice“

Djeca u petoj i

šestoj godini

života

23

2

UKUPNO

171

19

8

Tabela br.5

Odgajatelji u redovnom programu

Red.

br.

Ime i prezime

odgojitelja

STRUČNA

SPREMA

ZANIMANJE

GODINE

STAŽA

1. Jasminka Hozjak SSS odgojiteljica 34 g.

2. Anamarija Vrbanec VŠS odgojiteljica 5 g.

3. Maja Horvat VŠS odgojiteljica 10 mj.

4. Biserka Petković VŠS odgojiteljica 31 g.

5. Mia Juras VŠS odgojiteljica 10 mj.

6. Kristina Pongrac VŠS odgojiteljica 1 mj.

7. Nataša Novak VSS Prof.pred.odgoja 25 g.

8. Dijana Vuk VŠS odgojiteljica 1 g.

9. Adrijana Karol VŠS odgojiteljica 25 g.

10. Kristina Posavec VŠS odgojiteljica 10 g.

11. Nikolina Šafarić VŠS odgojiteljica 18 g.

12. Kristina Mihoci VŠS odgojiteljica 11 g.

13. Marija Kočet VŠS odgojiteljica 12 g.

14. Ivana Crnčec Mati VSS Prof. pred. odgoja 8 g.

15. Valentina Horvat VŠS odgojiteljica 5 g.

16. Mirjana Lipić VŠS odgojiteljica 5 g.

17. Ivana Horvat VŠS odgojiteljica 12 g.

18. Veronika Mikulan VŠS odgojiteljica 9 mj.

9

1.1.2. POSEBNI REDOVNI PROGRAMI

Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi

Ministarstvo prosvjete i športa dalo je Suglasnost na program katoličkog vjerskog odgoja

djece predškolske dobi u sklopu redovnog programa odgojno-obrazovnog rada u

Dječjem vrtiću «Fijolica», dana 15. prosinca 2003. godine.

Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi odvijat će se u jednoj

odgojnoj skupini u Prelogu. Program će provoditi odgojiteljice Agneza Mihac i Stjepana

Sokač (cjelodnevni), u skupini „Zvončići“, koje su završile teološko-katehetsko

doškolovanje i dobile mandat biskupa na neodređeno vrijeme.

Tabela br. 6

Odgajatelji u posebnom programu

Red.

br.

Ime i prezime

odgojitelja

STRUČNA

SPREMA

ZANIMANJE

GODINE STAŽA

1. Stjepana Sokač VŠS odgojiteljica 5 g.

2. Agneza Mihac VŠS odgojiteljica 33 g.

2.3. PROGRAMI JAVNIH POTREBA

a) za djecu s teškoćama-s autističnim obilježjima – skupina „Međimurske iskrice“

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dalo je suglasnost na ustroj i provedbu

Programa rada s djecom predškolske dobi s autističnim obilježjima, dana 18. Siječnja

2010.g.

U skupina «Međimurske iskrice» upisano je osmero djece, u dvije skupine, s

poremećajima iz autističnog spektra, s područja cijele Međimurske županije. Program se

djelomično financira iz Proračuna Međimurske županije a djelomično iz Proračuna

općina i gradova iz kojih dolaze djeca, tako da je za roditelje djece polaznika besplatan.

Početak rada bio je 01.04.2010.g. Program će provoditi edukacijsko-rehabilitacijski

djelatnik i odgajatelj. U prilogu je Plan rada s djecom predškolske dobi s autističnim

obilježjima.

10

Tabela br. 7

Red.

Br.

Ime i prezime

STRUČNA

SPREMA

ZANIMANJE

GODINE STAŽA

1. Katarina Lipić VŠS odgojiteljica 5 g.

2. Monika Novak VSS mag.rehab.educ. 2 g.

b) program predškole

Programom predškole će biti obuhvaćena djeca u šestoj godini života koja nisu polaznici

niti jednog od redovitih programa vrtića. S obzirom na iskustvo proteklih godina, takve

djece je desetak. Ako bude manje djece, postoji mogućnost upisa u redovne skupine.

Program predškole održavat će se tri sata dnevno, od listopada 2015.g. do svibnja 2016.

godine, a vodit će ga odgojitelj, VŠS.

Program predškole dobio je suglasnost prilikom ustrojavanja vrtića.

11

1.1.3. STRUKTURA 40 – SATNOG RADNOG VREMENA

ODGOJNO-OBRAZOVNIH RADNIKA

Tabela br. 8

NAZIV ZADUŽENJA BROJ SATI

Neposredni rad s djecom 27,5 sati

Ostalo: 12,5 sati

1. Vođenje pedagoške dokumentacije

Makro i mikro planiranje

Dnevni planovi i valorizacije

Evidencijske liste polaznosti, tabele

Imenik djece

Individualni dosjei djece, projekti

4 sati

(188 sati

/godinu)

2. Individualno i skupno stručno usavršavanje

Stručna literatura

Odgojiteljska vijeća

Aktivi i radionice

seminari

1 sat

(47 sati /godinu)

3. Suradnja s roditeljima

Roditeljski sastanci

Individualni razgovori s roditeljima

Radionice s roditeljima

Svečanosti s roditeljima

(Jesenska svečanost, Dan Grada, Dani kruha, Maškarada,

Očev dan, Sajam cvijeća, Majčin dan, Dan obitelji, Završna

svečanost)

1 sat

(47 sati /

godinu)

4. Nabava materijala i izrada didaktičkog

materijala potrebnog za rad u skupinama

4 sati

(192sati /

godinu)

5. Pauza 2,5 sati

(117,5 sati

/godinu)

12

RADNO VRIJEME VRTIĆA I RADNIKA VRTIĆA

Radno vrijeme vrtića i radnika vrtića će se prilagođavati potrebama roditelja i same

organizacije rada.

Tabela br: 9

RADNO VRIJEME ZAPOSLENIKA

PRELOG CIRKOVLJAN DRAŠKOVEC

- REDOVNI

DRAŠKOVEC

- AUTISTI

1. odgajatelji 5,30 -

16,00(16,30)

5,30-16,00 5,30 -16,00 7,30 – 13,00

2. ravnatelj 7,30-14,30

(8,00-15,00)

Po potrebi Po potrebi Po potrebi

3. kuharice 6,00 – 15,30 - 7,00 – 15,00 7,00 – 15,00

4. domar 7,00 – 15,00

(10,00 –

18,00)

Četvrtkom

11,30 – 15,00

Srijedom

7,00 -15,00

Srijedom

7,00 -15,00

5. tajništvo 7,00 -15,00

(8,00 -16,00)

Po potrebi Po potrebi Po potrebi

6. spremačice 8,00 – 17,00

14,00 – 20,00

(+ radna

subota)

16,00– 18,00

16,00 -19,00

16,00-19,00

13

2. MATERIJALNI UVJETI

2.1. PLAN NABAVE I DOPUNE DIDAKTIKE I POTROŠNOG MATERIJALA

ZA ODGOJNE SKUPINE

Tijekom ove pedagoške godine didaktiku ćemo nadopunjavati nabavkom potrošnog

materijala za izradu didaktičkih sredstava, koje će izrađivati sami odgajatelji, uz pomoć

roditelja i djece, te kupnjom didaktičkih sredstava, ovisno o financijskim sredstvima.

Potrošni materijal (papiri, ljepilo, selotejp, tempere, olovke, boje, i dr.) nabavljat će se

mjesečno, na osnovu zahtjeva odgojitelja, do 5-tog u mjesecu.

Pedagoško-neoblikovani materijal nabavljat će sami odgojitelji, uz maksimalnu

angažiranost roditelja djece polaznika vrtića, te raznim donacijama firmi u Gradu

Prelogu.

2.2. PLAN INVESTICIJA I INVESTICIJSKOG ODRŽAVANJA

Planirana je izgradnja novog vrtića na drugoj lokaciji. Projektna dokumentacija za novi

vrtić je napravljena, dobivena je lokacijska dozvola, te se čeka natječaj za EU projekte

kako bi s moglo aplicirati.

2.3. DOPUNA DIDAKTIKE U SOBAMA ODGOJNO-OBRAZOVNIH SKUPINA

Didaktička sredstva (lota, memory, slagarice, igre s pravilima, i dr.) izrađivat će sami

odgajatelji (tijekom cijele pedagoške godine, u okviru satnice koja je predviđena za

izradu didaktičkog materijala) i roditelji na radionicama koje će organizirati odgajatelji

skupina.

Nova didaktička sredstva i oprema za skupine, u svrhu kreiranja poticajnog okruženja,

nabavit će se ovisno o financijskim sredstvima, te donacijskim sredstvima.

14

2.4. IZVOR SREDSTAVA

Financijska sredstva za redovne i posebne programe (vjerski odgoj) osiguravat će se:

o u Proračunu grada Preloga (60 % ekonomske cijene za vrtić i za jaslice)

o uplatama roditelja (40% ekonomske cijene za vrtić i za jaslice)

o u Proračunu Međimurske županije (za sufinanciranje Programa rada s djecom

pred. dobi s autističnim obilježjima s područja cijele Međimurske županije)

o u Proračunu općina i gradova iz kojih su djeca u skupini Međimurske iskrice

o donacijama firmi i poduzeća na području grada Preloga (materijali za izradu

didaktičkih sredstava i dr.)

o donacijama roditelja i građana

o u državnom proračunu (djeca s teškoćama u razvoju, predškola)

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE

DJECE

3.1. NJEGA I BRIGA ZA ZDRAVLJE DJECE

CILJ : Održavanje postignutog standarda kvalitete u području brige za zdravlje djece,

povećanje kvalitete suradnje svih sudionika procesa očuvanja i unapređenja zdravlja

djece i intenzivan rad na razvoju zdravstvene kulture i samozaštite djece.

BITNE ZADAĆE:

U odnosu na dijete:

- Osvještavanje djeteta o važnosti brige za vlastito zdravlje

- Podrška djetetu u stvaranju navika zdravog načina života ( higijena, prehrana,

kretanje, odmor )

- Identifikacija i kontinuirana briga za potrebe djece sa zdravstvenim poteškoćama

- Osposobljavanje djeteta na samozaštitu i samopomoć u potencijalno rizičnim

situacijama

15

U odnosu na odgojitelje i druge radnike:

- Edukacija odgojitelja i drugih radnika o suvremenim pristupima prevenciji bolesti,

očuvanju i unapređenju zdravlja

- Edukacija odgojitelja o individualnim potrebama djece sa zdravstvenim

poteškoćama

- Tečaja pružanja prve pomoći za sve radnike

- Promišljanje, uzrastu djeteta primjerenih metoda i zanimljivih aktivnosti

zdravstvenog odgoja

U odnosu na roditelje:

- Edukacija i stručna pomoć roditeljima u zaštiti djetetova zdravlja

- Promoviranje zdravih stilova života i značaja roditeljskog modela u razvoju

zdravstvene kulture djeteta

- Kontinuirana suradnja s roditeljima djece sa zdravstvenim poteškoćama

STRATEGIJA DJELOVANJA

1. Preventivne mjere za sprečavanje bolesti i rano otkrivanje zdravstvenih teškoća:

- mjere za sprečavanje respiratornih infekcija (redovno provjetravanje prostorija)

- protuepidemijske mjere u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo u Međ. županiji

- sanitarno- higijenske mjere

2. Edukacija radnika putem stručnih predavanja u vrtiću:

- prevencija respiratornih infekcija i postupci kod visoke temperature (predavanje)

- tečaj prve pomoć

3.Sudjelovanje vanjskih stručnjaka i zdravstvenih radnika ( pedijatar, epidemiolog,

stomatolog i udruga studenata medicine ) u zaštiti djetetova zdravlja i

zdravstvenom prosvjećivanju djece, odgojitelja, roditelja

NAČIN PRAĆENJA, EVALUACIJA I DOKUMENTIRANJE

- analiza procijepljenosti, pobola i povreda djece

- praćenje stanja uhranjenosti djece

- protokoli i bilješke odgojitelja

- dječje izjave i likovni radovi

- plakati i slikovnice

- foto i video zapisi

16

INDIKATORI POSTIGNUĆA

- smanjenje pobola i povreda djece

- interes djece za sudjelovanje u aktivnostima o zaštiti zdravlja

- postignuća djece u takmičenjima motoričke spretnosti

- stručna kompetentnost odgojitelja na prevenciji pobola i pomoć djetetu kod

ozljeđivanja

- kvalitetnija suradnja s obitelji djeteta

- povećana učinkovitost suradnje s vanjskim stručnjacima na zaštiti zdravlja djeteta

3. 2. UNAPREĐENJE PREHRANE DJECE

CILJ : Održavanje postignutih standarda kvalitete prehrane, dalje poticanje usvajanja

pravilnih prehrambenih navika s ciljem pravilnog rasta i razvoja djeteta, i razvoja

kompetentnosti kod konzumiranja obroka i vode

BITNE ZADAĆE:

U odnosu na dijete

- dosadašnja iskustva na osvještavanju djece o važnosti pravilne prehrane obogatiti

novim, djeci prihvatljivim i poticajnim, sadržajima

- razvijanje kompetencije o konzumiranju optimalnih količina hrane i vode obzirom na

dob i zdravstvene specifičnosti ( samoposluživanje )

- razvijanje materijalnih i komunikacijskih uvjeta tijekom konzumiranja obroka

U odnosu na odgojitelje i druge radnike:

- edukacija odgojitelja i kuharica- nove znanstvene spoznaje o utjecaju pravilne prehrane

na rast i razvoj djeteta

- promišljanje odgojnih postupaka koji će potaknuti dijete da konzumira obroke i nove

namirnice koje se nude

- osvješćivanje kuhinjskog i tehničkog osoblja o njihovoj ulozi i važnosti pravovremenog

i adekvatnog zadovoljavanja osnovnih potreba djeteta za njegov cjeloviti razvoj

U odnosu na roditelje:

- nastavak edukacije roditelja o važnosti pravilne prehrane, i njen utjecaj na rast i razvoj

djeteta

- suradnja na zadovoljavanju individualnih specifičnosti u prehrani djeteta

17

STRATEGIJA DJELOVANJA

- identifikacija individualnih specifičnosti i posebnih potreba djeteta putem inicijalnog

razgovora s roditeljima

- planiranje prehrane za djecu s posebnim prehrambenim potrebama

- unapređenje materijalnih uvjeta za provedbu samoposluživanja djece i kulturu

blagovanja

- edukacija i osvješćivanje odgojitelja i kuharica o utjecaju prehrane na cjeloviti razvoj

djeteta ( stručna predavanja, literatura i radni dogovori )

- edukacija roditelja o utjecaju prehrane na rast i razvoj djeteta, te važnost roditelja kao

modela poželjnog ponašanja

- uključivanje djece u pripreme za konzumiranje obroka ( sudjelovanje kod pripreme

stola, korištenje adekvatnog pribora, komunikacija i ponašanje pri objedu,

pospremanje posuđa i pribora nakon obroka )

- praktične aktivnosti djece (priprema zdravih napitaka, voćnih obroka, salata, namaza )

- sudjelovanje kuharica u aktivnostima djece, praćenje konzumiranja obroka i razgovor

s djecom

- sudjelovanje učenika i profesora Srednje škole Prelog – smjer kuhari

- predstave za djecu s tematikom pravilne prehrane

- unapređivanje komunikacijskih odnosa odgojitelja, kuharica i spremačica s ciljem

kvalitetnijeg zadovoljavanja potreba djece

- uključivanje roditelja u odgojni proces uz obilježavanje tradicionalnih blagdana

- edukativne tribine, roditeljski sastanci i radionice za roditelje

- monitoring i sustav kontrole hrane od sirovine od gotovog obroka

NAČIN PRAĆENJA, EVALUACIJA I DOKUMENTIRANJE

- podaci o djeci s posebnim prehrambenim potrebama ( odgojitelji i kuharice )

- zapisnici radnih dogovora, individualna zapažanja

- fotografije i video zapisi

- slikovnice, plakati i likovni radovi

INDIKATORI POSTIGNUĆA

- samostalnost i sloboda izbora i uključenost djece u zadovoljavanje vlastitih potreba

- razvijena kultura blagovanja

18

- pravovremeno i kvalitetno zadovoljavanje djetetovih potreba od strane svih sudionika

procesa

- dobri komunikacijski i suradnički odnosi odgojitelja, kuhinjskog i tehničkog osoblja

- pozitivni rezultati ankete za roditelje

- zadovoljavajući rezultati praćenja nutritivnih, energetskih i bakterioloških analiza

gotovih obroka

3.3. DALJNJI RAD NA UNAPREĐENJU TJELESNO - ZDRAVSTVENE

KULTURE

CILJ : Intenziviranje različitih motoričkih aktivnosti djece radi poticanja cjelovitog

psihomotornog razvoja i prevencije.

BITNE ZADAĆE:

U odnosu na dijete:

- osvješćivanje važnosti svakodnevne tjelovježbe i sportskih aktivnosti za rast i razvoj

- razvijanje interesa za organizirane motoričke aktivnosti, stvaranje navika zdravih

stilova života

- usvajanje osnovnih pravila sportskog ponašanja (poštivanje pravila, timski rad, i

pozitivan natjecateljski duh)

U odnosu na odgojitelje i druge radnike:

- intenziviranje i obogaćivanje svakodnevnih motoričkih aktivnosti djece (jutarnja

tjelovježba, strukturirane aktivnosti i boravak na zraku) razvojno primjerenim

sadržajima i metodama rada

U odnosu na roditelje

- osvješćivanje roditelja o značaju kretanja, sportskih aktivnosti i boravka djece na

zraku za njihov cjeloviti rast i razvoj

- pomoć roditeljima u promišljanju aktivnosti za vrijeme obiteljskog boravka na zraku

STRATEGIJE DJELOVANJA

- obogaćivanje materijalnih uvjeta za odvijanje strukturiranih aktivnosti tjelovježbe

- svakodnevna organizirana tjelovježba i boravak na zraku, tjedne strukturirane

aktivnosti

- povremene međugrupne sportske igre djece istog uzrasta

- poludnevni izleti djece (peta godina života), cjelodnevni izleti (šesta godina života)

- organizacija ljetovanja

19

- sudjelovanje djece i odgojitelja u obilježavanju pojedinih datuma

- istraživanje obiteljskih navika (vrijeme provedeno u igri, pred televizorom i

kompjuterom, uključenost u organizirane sportske aktivnosti )

NAČIN PRAĆENJA , EVALUACIJA I DOKUMENTIRANJE

- protokoli praćenja motoričkih sposobnosti djece ( razvojne karakteristike )

- fotografije i video materijali, plakati, dječje likovno stvaralaštvo

- anketa za roditelje

INDIKATORI POSTIGNUĆA

- povećan intenzitet organiziranih motoričkih aktivnosti, osobito na zraku

- izražena motiviranost djece za različite motoričke aktivnosti

- povećana psihomotorna spremnost i pozitivan sportski duh

- veća zainteresiranost roditelja za motoričke aktivnosti

20

4. ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD

4.1. PROGRAMI, cilj, bitne zadaće, izbor sadržaja (prema dječjem iskustvu,

interesima i potrebama razvojne dobi), stvaranje uvjeta za organiziranje i

unapređivanje dječjih aktivnosti radi zadovoljenja njihovih razvojnih potreba

U Dječjem vrtiću «Fijolica» postoje redovni 10-satni program djece vrtićke dobi,

posebni program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi, program javnih

potreba za djecu s teškoćama u razvoju i program predškole.

Tabela br. 10

Red.br.

PROGRAMI

TRAJANJE

BROJ

SKUPINA

BROJ

DJECE

1. Redovni jaslički

(Prelog)

10 –satni

1

14

2. Redovni vrtićki (Prelog) 10-satni 4 100

3. Redovni vrtićki (PO

Cirkovljan i Draškovec)

10 - satni 3 57

4.

Posebni Program katoličkog

vjerskog odgoja

10-satni

1

27

5. Programi javnih potreba

za djecu s teškoćama

(Draškovec)

5- satni

1

4+4

6. Programi javnih potreba (predškola)

U redovnom

programu

UKUPNO:

10

206

21

Bitne zadaće odgojno-obrazovnog rada temelje se na valorizaciji rezultata u protekloj

pedagoškoj godini, Programskom usmjerenju i Humanističko-razvojnoj koncepciji

predškolskog odgoja.

Organiziranim predškolskim odgojem u vrtiću potrebno je osigurati optimalan djetetov

razvoj, pomoć roditeljima u skrbi za sigurnost djeteta, dopunjavati obiteljski odgoj,

brinuti se o pravilnom razvijanju, rastu, sazrijevanju, odgoju i obrazovanju. Predškolski

odgoj temelji se na humanističkom pristupu odgoju, suvremenim znanstvenim

dostignućima i teorijama o djetetovom razvoju, mora uvažavati njegovu dob, specifičnost

razvojnih mogućnosti i pojedinačne potrebe djeteta, a istodobno treba trajno usklađivati

svoje ciljeve s drugim dijelovima odgojno-obrazovnog sustava.

Opći cilj je očuvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja djeteta, poticanje razvoja svih

funkcija, sposobnosti i mogućnosti u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama,

zakonitostima djetetova razvoja i njegovih stvarnim mogućnostima. Zato je potrebno

osigurati zajedničko življenje djece i odraslih, te razvoj aktualnih i potencijalnih funkcija

i sposobnosti djece.

Posebni ciljevi i zadaci definiraju se u smislu očuvanja zdravlja djeteta, razvoja

emocionalne stabilnosti, samostalnosti, pozitivne slike o sebi, socijalne interakcije,

komunikacije, slobodnog izražavanja radoznalosti, te razvoj kreativnosti i intelektualnih

sposobnosti.

U organizacijskom smislu utvrđuju se slijedeća načela:

o otvorenost sustava za potrebe okoline – različite vrste, oblici i koncepcije rada s

predškolskom djecom (redovni 10-satni vrtićki program, redovni 9-satni program,

program katoličkog vjerskog odgoja, program predškole )

o fleksibilnost odgojno-obrazovnog procesa – prilagodljivost konkretnim potrebama,

mogućnostima i interesima djeteta

o otvorenost prema roditeljima i drugim čimbenicima

o ostvarivanje prava roditeljima na sudjelovanje u organiziranom odgajanju djeteta

(mogućnost volontiranja u skupini, sudjelovanje u kreiranju plana i programa rada

skupine, pomoć kod organiziranja svečanosti i izleta)

22

4.2. GLOBALNO, TEMATSKO, PLANIRANJE BITNI CILJEVI, ZADAĆE,

SADRŽAJI I AKTIVNOSTI PREMA RAZVOJNIM ZADAĆAMA

Odgajatelji izrađuju plan i program odgojno-obrazovnog rada tromjesečno (rujan-

listopad-studeni, prosinac-siječanj-veljača, ožujak-travanj-svibanj), posebno za mjesec -

lipanj, te dvomjesečno za ljetne mjesece (srpanj-kolovoz).

Posebnu pažnju valja posvetiti pravovremenom planiranju, na osnovu poznavanja

potreba djece, i to kroz:

1. ORIJENTACIJSKI PLANI I PROGRAM RADA (jednomjesečni, dvomjesečni i

tromjesečni):

Razvojne zadaće su temelj orijentacijskog plana za rad s djecom za veće vremensko

razdoblje. Tijekom djetetova boravka u vrtiću stalno se ostvaruju svi uvjeti za zdrav i

cjelovit razvoj, tj. ostvaruju se sve zadaće skrbi za dijete i poticanja njegova razvoja.

U orijentacijskom planu detaljnije se planiraju za svako odgojno područje razvoja one

zadaće koje će se u planiranom razvoju intenzivnije ostvarivati. Zadaće se mogu

planirati za cijelu skupinu, za neku djecu, za pojedino dijete. zbog preglednosti zadaće

se planiraju po razvojnim područjima:

- tjelesni i psihomotorni razvoj

- socio-emocionalni i razvoj ličnosti

- spoznajni razvoj

- govor, komunikacija, izražavanje i stvaralaštvo

Materijalni i organizacijski uvjeti za ostvarivanje zadaća – pri planiranju

organizacijskih i materijalnih uvjeta opisuje se vrsta, karakteristike i količina

planiranih didaktičkih i drugih sredstava i pomagala, igračaka, nestrukturiranih

materijala, namještaja, AV i drugih tehničkih pomagala, navode se specifična

sredstva, raznovrsni predmeti i dr.

Aktivnosti za ostvarivanje razvojnih zadaća (sklopovi aktivnosti, teme, projekti)-

planiraju se sklopovi aktivnosti koji omogućuju ostvarivanje svih razvojnih

zadaća, a posebno onih koje će se u planiranom razdoblju intenzivnije ostvarivati.

Aktivnosti se planiraju u skladu s potrebama i interesima djece, a pritom se vodi

računa o događajima u široj okolini djeteta. U planiranju sklopova aktivnosti

potrebno je poštivati osnovne principe djetetova stjecanja iskustva, učenja,

23

izražavanja i stvaranja odnosno omogućiti djetetu doživljaj, poradi doživljaja,

obogaćivanje doživljaja umjetničkim i drugim sadržajima, istraživanje,

izražavanja, stvaranje, igranje i učenje. Ako su planirane posebne zadaće za malu

grupu djece i/ili pojedino dijete tada se planiraju posebni sklopovi aktivnosti za tu

djecu.

Suradnja sa stručnjacima, roditeljima i drugim čimbenicima – u interakciji i

suradnji sa sudionicima odgojno-obrazovnog procesa valja se pridržavati pravila

«čiste» komunikacije. Suradnja se planira sa: stručnjacima u vrtiću (odgajatelji

međusobno, odgajatelji s ostalim djelatnicima, psihologom), s roditeljima (o

djeci, za rad s djecom) i ostalim suradnicima izvan vrtića.

2. TJEDNI PLAN I PROGRAM RADA – najčešće se odnosi na razdoblje od jednog

tjedna, no u različitim prigodama on se može izrađivati za dulje ili kraće razdoblje.

Planirani sklopovi aktivnosti iz orijentacijskog plana razrađuju se, prema

Programskom usmjerenju, kroz: životno praktične i radne aktivnosti, raznovrsne

igre, druženja i društveno-zabavne aktivnosti, umjetničke sadržaje, istraživanje i

stvaranje, istraživačko-spoznajne aktivnosti, specifične aktivnosti s kretanjem,

specifične aktivnosti za provedbu specifičnih zadaća. Takvo planiranje omogućuje

ostvarivanje što većeg broja zadataka kroz jedan sadržaj ili aktivnost. Planiraju se

aktivnosti za cijelu skupinu, malu grupu i pojedino dijete. navode se ishodišne

aktivnosti i one koje im prethode i iz njih proizlaze, a tijekom tjedna dodaju se i one

koje proizlaze iz aktualnih potreba i interesa djece.

Ovisno o postavljenim zadaćama, prirodi aktivnosti i interesima i potrebama djece,

aktivnosti navedene u tjednom planu provode se više puta u cijelosti, ili se izvode neki

njeni dijelovi sa svom djecom, grupicom djece, pojedinim djetetom. Planira se suradnja s

roditeljima i drugim osobama i pri tom se navodi zbog čega se suradnja planira.

Tjedni plan i program izrađuju zajedno oba odgojitelja te odgojitelji drugih skupina.

Planiraju se aktivnosti i zbivanja na razini dviju ili više skupina ili cijelog objekta uz

konkretna zaduženja pojedinog odgojitelja. Ovaj dio tjednog plana i programa također se

temelji na orijentacijskim planovima i tjednim zabilješkama o ponašanju i potrebama

djece u skupinama.

24

3. DNEVNIK RADA – sadrži: poticaje za aktivnost, zapažanja o aktivnostima i

ponašanju djece, suradnju sa stručnjacima, roditeljima i drugima.

Planiraju se poticaji za one aktivnosti iz tjednog plana koje se toga dana namjeravaju

ostvariti. Poticaji se planiraju za cijeli dan (i jutarnji i poslijepodnevni rad) u metodičkom

i vremenskom slijedu. Poticaji se planiraju onim redoslijedom koji omogućava djetetov

uobičajeni i stabilni ritam zadovoljavanja dnevnih potreba. Pritom se poticaji vezani za

djetetove uobičajene radnje i navike ne navode, ako se ne radi o posebnoj potrebi,

posebnoj situaciji, posebnom cilju.

Iskorišteni situacijski poticaji navode se nakon provedenog dana i to selektivno-samo oni

poticaji koji su djecu motivirali na aktivnost.

Zapažanja o aktivnostima i ponašanju djece u odnosu na postavljene zadaće vode se za

djecu odgojne skupine, ali i za djecu drugih skupina koja sudjeluju u dnevnim

aktivnostima pojedinog odgojitelja ili se uključuju aktivnosti odgojne skupine. O

spontanim aktivnostima djece važno je zabilježiti koje dijete je nešto posebno učinili i

što je to, aktivnost koju su djeca spontano ostvarila. Kod procjene aktivnosti važno je

procijeniti je li i do koje mjere doprinijela ostvarivanju postavljenih zadaća, navesti što

konkretnije što je uočeno kod djece. U dnevnik se unose i zapažanja o specifičnim

djetetovim ponašanjima, te zapažanja o skupnom ozračju i raspoloženjima pojedinog

djeteta.

Kod suradnje sa stručnjacima, roditeljima i drugima navode se imena osoba s kojima se

taj dan planira suradnja, bilježi se način njihova sudjelovanja u procesu te evidentira

kako je suradnja protekla. Također se navode planirani razgovori s pojedinim roditeljima

ili se bilježe roditeljske izjave i njihovi upiti.

Zabilješke na kraju tjedna koje su važne za daljnje planiranje bilježe se u pravilu zadnji

dan u tjednu.

25

5. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA

5.1. INDIVIDUALNO I SKUPNO STRUČNO USAVRŠAVANJE (AKTIVI,

RADIONICE I SL.)

Individualni plan usavršavanja nalazi se u dosjeu djelatnika. Odgojitelji, prema svojim

interesima i sklonostima izabiru stručnu literaturu. Svaki odgojitelj dužan je ispuniti

obrazac Program stručnog usavršavanja. Vrednovanje realizacija plana obavit će se

krajem radne godine.

Odgojitelji će se stručno usavršavati putem seminara koje provodi Agencija za odgoj i

obrazovanje RH, Udruga odgojitelja Međimurske županije «Krijesnice» , odgojiteljskog

vijeća dječjeg vrtića i aktiva u vrtiću.

5.2. GODIŠNJE I MJESEČNO PLANIRANJE SATNICE

Tabela .11

Planski podaci za 2015/2016 pedagošku godinu

UKUPNO DANA U GODINI 365

Blagdani 12

Nedjelje 50

Subote 50

RADNI DANI 253

Radni sati 2024

Mjesec IX X XI XII I II III IV V VI VII VIII

Br. radnih

dana

22

21

21

22

19

21

22

21

21

21

21

21

26

5.3. STRUČNA LITERATURA

I ove pedagoške godine nastavit će se praćenje časopisa (Dijete, vrtić, obitelj, Zrno, Dijete u

Europi) i naslova vezanih uz struku odgojno–obrazovnih djelatnika. U cilju uspješnijeg

individualnog stručnog usavršavanja, odgojitelji će se koristiti postojećom literaturom,

literaturom koju će sami nabaviti, te Internetom.

6. SURADNJA S RODITELJIMA

Roditelji imaju i pravo i odgovornost podijeliti odluke o skrbi i odgoju svoje djece. Roditelje

treba ohrabrivati da prate rad i sudjeluju u radu. Odgojitelji su, pak, odgovorni za

uspostavljanje i održavanje čestih kontakata s obiteljima.

Veći uspjeh u odgoju djece moguće je ostvariti programsko-funkcionalnom suradnjom obitelji

i predškolske institucije.

Oblici suradnje su raznovrsni:

Individualni kontakti (dnevni – kod dolaska i odlaska djece, tjedni- dan za

individualne razgovore)

Roditeljski sastanci (rujan, siječanj, svibanj)

Roditeljski centar – gdje mogu pogledati dječje radove, stručne tekstove i sl.

Posjete roditeljskom domu

Edukacija roditelja (rješavanje odgojnih pitanja u radu s djecom )

Programska suradnja ( uključivanje roditelja u realizaciju pojedinih dijelova

programskih sadržaja-davanje prijedloga plana, sakupljanje ped. neoblikovanog

materijala, pomoć kod realizacije izleta i svečanosti)

6.1. plan i teme roditeljskih sastanaka

Na početku pedagoške godine planiran je roditeljski sastanak s ciljem upoznavanja s Planom i

programom za novu pedagošku godinu.

Teme za ostale roditeljske sastanke planiraju odgajatelji u suradnji s roditeljima djece iz svoje

skupine.

Tijekom pedagoške godine pratit će se potrebe roditelja putem centra za roditelje, dnevnim

uključivanjem roditelja u život i rad vrtića, od nabave potrebnog materijala, opreme,

27

organizacije izleta i svečanosti, nastoji se što više jačati suradnja s roditeljima, a time i

povezati obiteljski i izvan obiteljski odnos.

Suradnja s roditeljima odgojno – obrazovni djelatnici dužni su planirati izvan neposrednog

rada s djecom. Putem oglasne ploče redovito informirati roditelje o bitnim informacijama.

Poželjno ih je što češće uključivati i u neposredan rad u skupini, u redovni program.

Tabela: 12

Teme roditeljskih sastanaka

Red.

broj

Naziv teme skupina Vrijeme

ralizacije

nositelj

1. Organizacija rada za

novu ped. godinu

Sve skupine kraj 8 mj.

2015.g.

odgajatelji

2.

Najčešće zarazne

bolesti djece vrtićkog

uzrasta

Gljivice,

Medeki,

Vrapčići,

Zvjezdice

Prosinac

2015.g.

Odgajatelji,

roditelj

3. Drugo krizno

razdoblje ili kriza

treće godine

Gljivice

Veljača

2016.g.

Odgajatelji

skupine

4. Govorni razvoj u 3. i

4. godini

Gljivice Svibanj

2016.g.

Odgajatelji,

logoped

5. Psihofizičke

karakteristike djece

jasličke dobi

Leptirići

Odgajatelji

skupine

6. Komunikacija u

jaslicama

Leptitići

Odgajatelji,

logoped

7. Razvojne

karakteristike djece u

5. i 6. godini ivota

Mravići

Odgajatelji

skupine

8. Rad i uloga logopeda

u pred. ustanovi

Mravići Odgajatelji,

logoped

9. Obavijesti o životu i Pčelice Kolovoz Odgajatelji

28

radu u skupini i vrtiću 2015.g. skupine

10.

Partnerstvo roditelja i

odgajatelja

Pčelice

Siječanj

2016.g.

Odgajatelji

skupine

11. Psihofizičke

karakteristike djece

Pčelice

Travanj

2016.g.

Odgajatelji

skupine

12.

Priprema za školu

Medeki,

Zvijezdice,

Vrapčići

Odgajatelji

skupine

13. Vanost govora Medeki Odgajatelji i

logoped

14. Prevencija za zaštitu

zdravlja

Medeki Odgajatelji i

roditelj-

liječnik

15. Adaptacijsko

razdoblje

Vrapčići Odgajatelji

skupine

16. Odgoj u obitelji Vrapčići Odgajatelji

skupine

17. Agresivno ponašanje

kod djece

Zvijezdice Odgajatelji

skupine

Teme za roditeljske sastanke ostalih skupina, odgajatelji će prilagođavati potrebama djece i

roditelja, te će izvještaj biti u Godišnjem izvješću za 2015/2016.g.

6.2. radionice s roditeljima u manjim skupinama

Kako bi se roditeljima omogućilo da umjesto pasivnih promatrača i slušatelja budu aktivni

sudionici u komunikaciji s vrtićom, planira se uvođenje radionica kao oblik rada u sastavu

roditeljskih sastanaka ili nezavisno od njih. Cilj je poticanje roditelja da međusobno

razmjenjuju svoja iskustva o odgoju djece te omogućavanje međusobne podrške roditelja.

Pretpostavka za ovakav oblik rada je da i sam voditelj radionice posjeduju pozitivne

komunikacijske vještine.

29

7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA

7.1. suradnja s osnovnom školom

suradnja pri razmjeni podataka o djeci pred polaskom u Osnovnu školu, za potrebe,

organiziranja predškole za djecu koja nisu uključena u primarne programe u vrtiću

kontinuirana suradnja u odnosu na program djece skupine u 6. godini života

(skupine Mravići, Medeki, Vrapčići, Zvjezdice)

7.2. suradnja s Međimurskom županijom, lokalnom upravom, Turističkom zajednicom

grada Preloga, sponzorima i donatorima

osiguravanje sredstva za redovnu djelatnost

osiguravanje sredstva za posebnu skupinu „Međimurske iskrice“ (djeca s elementima

autizma)

razne donacije, posjete sponzorima

sudjelovanje u svečanostima i manifestacijama (Dani kruha-listopad, Dječji tjedan,

Dan grada-prosinac, Maškarada-veljača, Sajam cvijeća-travanj, Dan Europe – sve

skupine, Dan srca)

7.3. suradnja sa Agencijom za odgoj i obrazovanje

upute za izradu Godišnjeg plana i programa ustanove, Godišnjeg izvješća, Plana i

programa odgojno-obrazovnog rada u skupinama

praćenje pripravnika i davanje uputa za polaganje stručnog ispita

savjetovanje u svrhu unapređivanja odgojno-obrazovnog rada

7.4. suradnja sa Crkvom

uključivati se u obilježavanje nadolazećih blagdana skupina u Prelogu:

- Dani zahvale za plodove zemlje-listopad

- Sv. Nikola u crkvi - prosinac

- Božić – prosinac

- Svijećnica – siječanj

- Dan očeva – ožujak

- Uskrs - travanj

- Majčin dan-svibanj

blagoslov kruha u vrtiću – listopad – sve skupine

suradnja u provedbi Plana i programa katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske

dobi (u prilogu)

30

7.5. suradnja s knjižnicom i čitaonicom

posuđivanje stručne literature za individualno usavršavanje odgojno-obrazovnih

djelatnika

posuđivanje slikovnica i knjiga za odgojno-obrazovni rad s djecom

suradnja i posjet knjižnici u mjesecu knjige (listopad-studeni) – sve skupinu

posjete knjižnici tijekom cijele godine

suradnja u stručnom usavršavanju

uključivanje u projekt „Čitaj mi“

7.6. suradnja sa Centrom «Mali dom»

stručno usavršavanje odgojitelja u svrhu unapređenja rada za dijete s višestrukim

teškoćama

7.7. suradnja sa Hrvatskom udrugom za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID),

Međimurskom udrugom za ranu intervenciju u djetinjstvu (MURID), Agencijom

za odgoj i obrazovanje, Udrugom «Pogled»(autizam), Udrugom odgajatelja

«Krijesnice»

pomoć i suradnja kod uključivanja djece s posebnim potrebama u redovni program

vrtića

stručno usavršavanje odgojitelja

8. VREDNOVANJE PROGRAMA

Kod vrednovanja ostvarivanja uvjeta za provedbu zadaća komentira se ukratko brojno stanje

skupine. Navodi se pozitive i negativne promjene u materijalnim, organizacijskim i drugim

uvjetima. Osvrće se na one ostvarene aktivnosti i sadržaje koji su za djecu bili posebno

vrijedni i atraktivni i po čemu. Navode se pozitivni i negativni rezultati planiranih aktivnosti,

drugih zbivanja u skupini i oblika suradnje s roditeljima. Procjenjuje se uključivanje roditelja

i drugih u obogaćivanje materijalnih i drugih uvjeta. navode se ostvarene obaveze u stručnom

usavršavanju u vrtiću i izvan vrtića.

Kod vrednovanja ostvarivanja razvojnih zadaća procjenjuju se postignuća djece, posebno za

svaku grupu razvojnih zadaća: tjelesni i psihomotorni razvoj, socio-emotivni razvoj, spoznajni

razvoj, govor, komunikacija, izražavanje, stvaralaštvo. U svakoj skupini zadaća komentira se

za cijelu skupinu ili za pojedino dijete: spontanost, inicijativnost i stvaralaštvo. Za

objektivnije vrednovanje pomaže prelistati i sintetizirati podatke iz dnevnih zapažanja,

podatke dobivene objektivnim tehnikama. Iz vrednovanja proizlaze glavne zadaće za slijedeće

31

razdoblje i zato se naznačuje na čemu treba posebno dalje raditi. Također se procjenjuje

doprinos odgojitelja u ostvarivanju plana i programa, pomoć stručnjaka u vrtiću i izvan njega

uz komentar.

SAMOVREDNOVANJE USTANOVA RANOG I PREDŠKOLSKOG ODGOJA

Samovrednovanje ustanova ranog i predškolskog odgoja je sustavan, unutrašnji proces

usmjeren na osvjetljavanje trenutačnog stanja u ustanovi, ustanovljavanje pozitivnih

dostignuća, detektiranje problema, predlaganje strategija njihova rješavanja, unapređivanje

postojećeg stanja, obuhvaća procese, odnose i uvjete odgojno-obrazovnog rada, sastavni je

dio osiguranja kvalitete rada ustanove ranog odgoja.

Prošle pred. godine uključili smo se u projekt samovrednovanja, koji se provodi u suradnji s

Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje. To je ujedno i naša obaveza prema

Elementima standarda. Prvu fazu samovrednovanja smo prošli. Osnovan je Tim za kvalitetu,

provedeni su upitnici za roditelje i radnike Dječjeg vrtića, Tim za kvalitetu je prošao stručno

usavršavanje. Izvješće o samovrednovanju poslano je u Nacionalni centar za vanjsko

vrednovanje u Zagreb. Rezultate izvješća smo dobili tijekom 2013/2014.g.

32

9. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RAVNATELJ

U okviru Godišnjeg plana poslovi i radni zadaci ravnatelja Dječjeg vrtića «Fijolica» su:

Tabela br. 13

Red.

Broj

PROGRAMSKI SADRŽAJI

1. Vođenje poslovanja dječjeg vrtića

- Poslovi organizacijske, financijske, pravne i stručno pedagoške naravi

- Zastupanje i predstavljanje vrtića

2. Poslovi planiranja i provođenja rada

- Rad na planu i programu vrtića

- Kontrola provođenja programa, ostalih dokumenata, briga o pravodobnosti

i kvaliteti izrade planova odgojitelja

- Planiranje nabave didaktike, stručne literature i ostalog

potrošnog materijala

3. Poslovi u području radnih odnosa

- Osigurati stručnu pomoć djelatnicima u postupku zaštite njihovih prava

- Pravovremeno pripremanje i donošenje akata kojima se uređuju radni

odnosi

- Stvaranje pozitivnog ozračja radi poticanja dobrih rezultata rada

4. Informiranje djelatnika vrtića

5. Sudjelovanje u radu Upravnog vijeća vrtića

- Aktivno sudjelovanje u radu

- Praćenje, kontroliranje, provjeravanje da li su odluke u skladu sa Zakonom

i aktima vrtića

- Pravilno i pravodobno provođenje odluka UV

6. Rad i suradnja s roditeljima i ostalim čimbenicima

- Osigurati uvjete za normalnu i nesmetanu suradnju između

djelatnika vrtića, roditelja i ostalih čimbenika

7. Praćenje, proučavanje i tumačenje zakonskih propisa bitnih za rad vrtića

- Obavljanje svih propisa u skladu sa Zakonom i drugim aktima

8. Ostali poslovi

- Ped. dokumentacija,

- ind. usavršavanje i sl.

33

9. GODIŠNJI PLAN STRUČNOG SURADNIKA - LOGOPEDA

Razvoj dječjeg govora je vrlo složen i suptilan proces koji se odvija pod utjecajem mnoštvo

različitih čimbenika. Većina govornih poremećaja nastaje u ranom djetinjstvu i često traju

više godina otežavajući osobi život, jer ostavljaju posljedice na psihosocijalnom i

edukativnom planu samog djeteta. Potrebno je intervenirati što ranije kako bi se govorni

poremećaj što efikasnije uklonio, a štetne posljedice svele na minimum.

Cilj logopedskog programa je usmjeren na prevenciju i sanaciju svih vrsta govornih, jezičnih i

glasovnih teškoća, koje se putem suvremenih tehnika, metoda i sredstava rada mogu uspješno

sanirati. Preventiva uključuje prvenstveno suradnju s odgojiteljima i roditeljima, te podizanje

opće govorno-pedagoške kulture roditelja i odgojitelja, upozoravajući na psihogene i

sociogene faktore koji mogu utjecati na djetetov govor.

Potrebno je pratiti rizičnu djecu i pravodobno početi s logopedskih radom, što se posebno

odnosi na predškolce, zbog saniranja samog poremećaja koji bi kasnije mogao utjecati na

čitanje pisanje djeteta. Važnost logopedskog rada se očituje i u evidenciji djece koja imaju

dodatna oštećenja kao što su intelektualne poteškoće, poremećaji u ponašanju i oštećenje vida

i sluha.

Logopedski tretman potrebno je provoditi kontinuirano, te primjenjivati adekvatne terapijske

postupke i prilagoditi intenzitet terapije prema težini govornog poremećaja i mogućnosti

djeteta. U rad je potrebno uključiti odgojitelje i roditelje radi koordinacije postupka u cilju

postizanja očekivanih rezultata.

PRIPREMA ZA OSTVARIVANJE PROGRAMA

PRIPREMA ZA IZRAVAN RAD S DJECOM

OSTVARIVANJE IZRAVNOG RADA

Ispitivanje govora i dijagnostika

trijažno ispitivanje govora djece (artikulacija, ritam i tempo govora, fonacija i

auditivna diskriminacija)

uzimanje anamneze (obiteljske i osobne)

ispitivanje jezične razvijanosti djece (vokabular, sintaksa, organiziranost govora, duljina

i složenost rečenice, red riječi, gramatički oblici)

ispitivanje fonemskog sluha, slušne analize i sinteze

ispitivanje funkcija koje prethode čitanju pisanju

obrada prikupljenih podataka, utvrđivanje dijagnostike i pisanje dijagnostičkog zapisnika

mišljenje i prognoza te određivanje postupka logoterapija

34

Logopedski tretman

- provođenje terapijskih postupka kod djece s utvrđenom patologijom verbalne

komunikacije

- nedovoljno razvijeni govor (receptivni i ekspresivni govor)

- poremećaji ritma govora (mucanje i brzopletost)

- dislalija

- disfonija

- dizartrija

- razvojne disfazije

- prošireni terapijski postupci za razvojne poremećaje govora (vježbe mikro i

makro motorike, vježbe motorne koordinacije, vježbe prostorne percepcije,

razvijanje taktilne, slušne, olfaktorne i vizualne percepcije, razvijanje fonemskog

sluha i slušne diskriminacije, razvijanje pamćenja, bogaćenje vokabulara,

formiranje riječi i rečenica).

Suradnja s roditeljima (tijekom cijele godine)

- logopedsko savjetovanje i edukacija

- provođenje preventivnog rada s roditeljima radi koordinacije postupka

- informiranje roditelja o provedenim terapijskih postupcima s uputama za

utvrđivanje postignutog nivo govora

Suradnja s odgojiteljima (tijekom cijele godine)

- davanje obavijesti o provedenoj trijaži

- evidentiranje djece s teškoćama u razvoju

vođenje dokumentacija (tijekom godine)

- izrada sistema evidencije i vođenje dokumentacije o praćenju govora djece

(evidencija o provedenom tijažnom ispitivanju, vođenje dosjea djece s

provedenim dijagnostičkim postupcima terapijskom postupku, stručni nalazi i

mišljenja)

vođenje dokumentacija o suradnji s roditeljima i odgojiteljima

35

10. POSEBNI REDOVNI PROGRAM

10.1. PROGRAM KATOLIČKOG VJERSKOG ODGOJA

DJECE PREDŠKOLSKE DOBI

SADRŽAJ:

I Ciljevi i zadaci katoličkog vjerskog odgoja u predškolskoj dobi

II Planiranje i provedba vjerskog odgoja

III Tematske jezgre i sadržaji:

IV Ustrojstvo rada

V Materijalni uvjeti

VI Naobrazba i stručno usavršavanje djelatnika

VII Stručni nadzor

VIII Vrednovanje provedbe programa

IX Suradnja s roditeljima

X Suradnja s vanjskima ustanovim

I CILJEVI I ZADACI KATOLIČKOG VJERSKOG ODGOJA U

PREDŠKOLSKOJ DOBI

CILJ:

U skladu s ciljevima cjelovitog predškolskog odgoja njegovati i razvijati religioznu dimenziju

djeteta, osposobljavajući ga, primjereno njegovoj dobi, za otkrivanje, prihvaćanje i življenje

autentičnih vrednota Evanđelja u odnosu na sebe, drugoga te na poseban način Boga.

ZADACI:

pomagati djetetu da raste u povjerenju samoga sebe i tako sve više postaje osoba

odgajati dijete za odgovorno ponašanje u svijetu koji ga okružuje

pobuđivati u djetetu one duhovne snage kojima će na ispravan način doživljavati

transcedentnost ljudskog života i svijeta uopće

zadovoljiti djetetovu potrebu za pripadanjem i za ljubavlju, te na temelju tog iskustva

upućivati ga na odnos, susret i autentično približavanje Bogu

36

pobuđivati dječje čuđenje i divljenje te iskrenu i duboku radost prema Bogu

Stvoritelju metodom stvaralačkog pripovijedanja i izražajnog čitanja biblijskih i

književno-umjetničkih tekstova za predškolsku dob, komunikacijom sa simbolima i

molitvenim izražavanjem, prateći ciklus liturgijske godine

omogućiti djetetu da metodom igre doživljava i upoznaje temeljne poruke Evanđelja

zadovoljiti djetetovu potrebu za uspostavljanjem autentičnog osobnog odnosa između

njega i poruke vjere

uvoditi dijete u prijateljsku komunikaciju s bogom putem osobnog molitvenog

izražavanja

zadovoljiti djetetovu potrebu za uspostavljanjem autentičnog osobnog odnosa između

njega i poruke vjere

uvoditi dijete u prijateljsku komunikaciju s Bogom putem osobnog molitvenog

izražavanja

razvijanje osjećaja povjerenja, zahvalnosti, darivanja, suosjećanja i suradnje s

bližnjima

osigurati djetetu kvalitetu življenja, razvijajući temeljne i bitne odrednice čovjekova

bitka-ljepotu, istinu i dobrotu

omogućiti djetetu da se susretne s dobrim primjerima odnosno pozitivnim uzorima u

životu svoje uže i šire okoline, koji ostvaruju ljudske i kršćanske vrijednosti, s ciljem

integracije i ispravnog poistovjećivanja

II PLANIRANJE I PROVEDBA VJERSKOG ODGOJA

U planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnog procesa vjerski sadržaji moraju biti u skladu

sa sadržajima i zbivanjima koja se događaju u djetetovu okruženju, prateći ujedno ciklus

liturgijske godine. Radi individualnog zadovoljavanja potreba i poticanja djetetovog razvoja,

bitno je omogućiti djetetu aktivnosti u skladu s njegovim interesima i zakonitostima njegove

razvojne dobi.

III TEMATSKE JEZGRE I SADRŽAJI

Odgojno obrazovni rad temelji se na humanističko-razvojnoj koncepciji prema Prijedlogu

koncepcije razvoja predškolskog odgoja i Programskog usmjerenja odgoja i obrazovanja

predškolske djece (Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture RH, Zagreb, 1991.) koju čine ideja

humanizma te spoznaja o specifičnim osobinama i zakonitostima razvoja djeteta predškolske

dobi s naglaskom na njegovu religioznu dimenziju. Ona pridonosi cjelovitom pristupu a time i

potpunom razvoju djeteta. U Deklaraciji o pravima (UN, 1959.) govori se o pravu djeteta da

živi u zdravoj sredini, da mu se bez izuzetka i diskriminacije društvo osigura najbolje moguće

37

uvjete za rast, razvoj i učenje, kako bi se sukladno razvijalo u tjelesnom, umnom,

ćudorednom i društvenom pogledu, u uvjetima slobode, dostojanstva, prihvaćanja, ljubavi i

razumijevanja.

Vodeći računa o djetetu kao cijelom biću, te da je religiozna dimenzija konstitutivna

njegovom biću, a poštujući njegov doživljaj svijeta kao cjeline, vjerski odgoj nije izdvojen iz

odgojno-obrazovnog rada, već je ta dimenzija njegov bitno sastavni dio.

Tematske jezgre i sadržaji proizlaze iz Programa vjerskog odgoja predškolske djece u

izvanobiteljskim uvjetima, Zagreb 1992. g.

DOČEK I PRIHVAĆANJE DJECE

U razdoblju adaptacije omogućiti svakom djetetu da se osjeća dočekanim, prihvaćenim i

voljenim. Kroz naše prihvaćanje otvoriti dijete prema ljubavi drugih tako i prema ljubavi Oca

Nebeskog.

Moto svakog razmišljanja mogao bi biti: «S djecom zajedno svijet otkrivamo i upoznajemo».

U toj misli iskazuje se pristup ili put kojim se želi krenuti u krug od godinu dana. Želi se

naime naglasiti da se nalazimo u traženju i želji za otkrivanjem svijeta koji znači:

o Stvari u svijetu

o Ljudi u svijetu

o Ja, ti, mi i svaki drugi čovjek u svijetu.

Neke od predviđenih tema u ovom periodu adaptacije djece su:

Oblikovanje slike kruga kao simbola zajedništva

Uspostavljanje unutarnjeg mira

Slušati u tišini

Biti svoj i biti kod sebe

Biti otvoren prema vani

Biti s drugima

STVORENI SVIJET I STVORENJA U NJEMU

Pobuđivati radost i interes za promatranje i otkrivanje ljepote svijeta od Boga stvorenoga, te

tako uvoditi dijete u čuđenje i divljenje prema zbilji svega stvorenoga.

U sklopu jesenskih aktivnosti uključuju se i Dani kruha. To je prigoda za izražavanje zahvale

kroz euharistijsko slavlje gdje dijete upoznaje novu dimenziju kruha u Euharistiji.

Misijska nedjelja potiče na zalaganje u pravcu prevladavanja razlika među ljudima po boji

kože, religije ili ekonomskog statusa. Razvija osjećaj solidarnosti, suosjećanja, ekumenizma i

vrednovanja onog što imamo, kao i prihvaćanje drugog u njegovoj različitosti.

38

Obilježavaju se i različiti spomendani pojedinih svetaca koji su se u životu odlikovali

dobrotom i ljubavlju prema čovjeku i prirodi.

Čuđenjem i divljenjem koje nastaje promatranjem, stvara u nama uvažavanje kao iskaz hvale i

zahvale Darovatelju svih darova, našem Stvoritelju, stoga su predviđene ove teme:

Otkriti jabuku kao simbola savršenosti i cjeline, sličnost s Bogom koju je čovjek

narušio u Zemaljskom raju

Cvijeće-lijepa kata – blistava zvijezda poput sunčane zvijezde

Ples lišća na jesenskom vjetru

Uroditi plodom – orah – u malome se često velika snaga skriva

KRALJEVSTVO BOŽJE

Pozvati dijete da razmatra otajstvo kraljevstva nebeskog u dva momenta: u poteznom i u

zaključnom. Staviti mu pred oči kontrast između ‘’ malih stvari i velikih stvarnosti ’’ koje iz

njih nastaju.

Blagdan Svih Svetih povezujemo s temom svijetlosti u kojoj žive sveti u kraljevstvu

nebeskom. Tema umiranja i prolaznosti može im se približiti kroz iskustvo ‘’ umiranja

pšeničnog zrna ’’.

U noći i tami očekujemo svjetlost i novi dan. Priča «Kako je sunce došlo u zemlju

Malon»

Toplinu možemo dijeliti: priča o Svetom Martinu

Mogu rasvijetliti tvoje lice: priča o Zvijezdi koja je postala srebro

Svjetlo u našoj sredini: sunce u poeziji – stih: Rođenje sunca, Sunčeva vatra,

Suncokret i dijete

BOŽIĆ – radost Isusova dolaska na svijet

Omogućiti djetetu da živi u radosti zajedničkih trenutaka te da se intuitivno otvara Božiću kao

blagdanu obitelji i zajednice, koja živi trenutak iščekivanja, povjerenja i ljubavi te nalazi

odgovor u radosnom događaju Isusova dolaska na svijet.

Sv. Barbara, Sv. Nikola i Sv. Lucija nezaobilazni su uzor dobrote, ljubavi i opredjeljenja za

Isusa i čovjeka. Obilježavanje tih blagdana potiče na nasljedovanje njihovih djela i divljenja

Isusu kao njihovom i našem učitelju.

Pomoći djetetu da u Božićnim blagdanima doživi ne samo radost zbog Isusova rođenja već i

radost zbog vlastitog rođenja. Božić se slavi i doživljava u znaku ‘’betlehemske svjetlosti’’.

Odatle radost što i malo dijete rođenjem dolazi na ‘’svijetlo dana’’, štoviše i samo dijete i

svaki čovjek postaje ‘’svijetlo za druge’’.

39

Ovi će nam poticaji pomoći za razmišljanje u oblikovanju adventskog vremena u vrtiću:

Plesti adventski vijenac s odgojiteljima i roditeljima u vrtiću

Slaviti Svetog Nikolu uz priču, stih, pjesmu i darove

U ruži otkriti adventski znak

ISUSOVO DJETINJSTVO I ŽIVOT

Kroz pripovijesti o Isusu buditi u djetetu znatiželju da doživi i otkriva značajne trenutke

Isusova života te intuitivno naslućuje veličinu njegove čovječnosti te njegovu božansku narav.

Isus je posebno volio djecu i zato ga treba djetetu približiti kao dragog prijatelja i njemu

blisku osobu.

Blagdan Svetih triju kraljeva i Prikazanja Isusovog u hramu, kao i evanđeoski izvještaji – kao

npr. Isus blagoslivlja djecu, milosrdni Samaritanac, susret sa Zakejom – omogućuju djetetu da

u Isusu susretne Boga koji se neizmjerno brine za čovjeka.

Zato pokušajmo iskustva svakidašnjice razumjeti u odnosu na Boga i upoznati ga otkrivanjem

uslijed našeg života:

Ujutro – budimo se i počinjemo novi dan s Bogom u mislima

Iz magle u svjetlo, priča: «Dolina magli»

U traganju za srećom, priča: »Zvono sreće»

Zidove otvoriti – ukloniti, priča: »Sebični div»

OTKRIVANJE TAJNE ŽIVOTA

Promatrajući i otkrivajući tajnu proljetnog buđenja i rasta pomoći djetetu u naslućivanju

neizrecive tajne života.

Prispodobom o Dobrom pastiru zadovoljiti najdublju djetetovu potrebu za ljubavlju: biti

ljubljen, moći ljubiti i trajno osjećati zaštitničku prisutnost ljubljenog bića. Na osobit način

obilježiti Dan očeva, sudjelovanjem na misnom slavlju i duženje s očevima.

Prispodoba daje i posebne vrednote: brigu za bližnjega, skrb za onog koji je potrebit takve

skrbi te potrebu za pripadnosti zajednici.

Biblija je puna čuđenja nad čudom prirode:

Život jednog pupoljka

Skrivena tajna u luku

Preobrazba u skrivenome, priča o čupavoj gusjenici

Ptica je savila gnijezdo

40

U ZNAKU VODE I SVIJETLA – U SUSRET USKRSLOME ISUSU

Pomoći djeci da upoznaju Isusa kao ‘’svijetlo svijeta’’ koje se ljudima daje po vjeri kako bi i

sami postali svijetlo i mogli vršiti djela ljubavi, radosti, strpljivosti, poniznosti, dobrote,

požrtvovnosti, i vjernosti.

Osvijestiti djeci da se u Vazmenoj noći blagoslivlja voda kojom se krste djeca. Ta voda je

znak Isusove snage i svijetla i tko se njome krsti tu snagu i svijetlo krštenjem dobiva:

Iskustvo s vodom

Liturgijskom igrom otkriti krštenje

U uskrsnoj svijeći otkriti krsnu svijeću

U povodu Međunarodnog dana dječje knjige posebna se pažnja posvećuje Bibliji kao

jedinstvenoj Knjizi koja pomaže djetetu stvarati pozitivnu sliku o sebi, o bližnjemu i o Bogu.

MAJKA

Promatrajući promjene koje se opažaju u prirodi, dijete spoznaje i otkriva u svom srcu ljepotu,

raskoš, plodnost i brigu zemlje kao ‘’majke’’.

Majka Zemlja pokazuje nam se u svom raskošnom odijelu, svugdje niče, klija, raste i uspijeva

novi život:

Ispunimo zemljom naš krug od kamenja

O zemlji – vodi – vatri – vjetru

Zemlja prima sjeme i zeleni se

Zemlja – dom za životinje

Zemlja – domovina za ljude

Budući da je mjesec svibanj posebno posvećen majci, dijete otkriva i spoznaje važnost

majčina bića. Ukazuje se posebna prilika da se kod djece jače pobuđuje ljubav prema,

Isusovoj Majci Mariji koja je i naša nebeska majka. Mariju dajemo djeci kao uzor poslušnosti,

jednostavnosti, radinosti i ljubavi prema Bogu i bližnjemu. U tom smislu se ostvaruje

kršćansko načelo «po Mariji k Isusu»:

Majka – naša prva kuća

Na jedinstven način obilježiti Majčin dan, sudjelovanjem na misnom slavlju te druženjem s

majkama.

MOJA KRŠĆANSKA ZAJEDNICA – CRKVA

Kroz lik Isusa i njegovih učenika uvoditi djecu u otkrivanje kršćanske odnosno župne

zajednice i Euharistije kao ‘’izvora i vrhunca’’ njezina života. Time se pomaže djeci da zavole

svoju župnu zajednicu i crkvu.

41

Blagdan Duha Svetog prigoda je da dijete upozna s trećom božanskom Osobom koja je veza

ljubavi između Oca i Sina. Ta ljubav je snaga koja sve okuplja i živi u Crkvi.

Zemljin krug će se zaogrnuti krugom zraka i zvjezdanog neba:

Obavija me zrak

Udišimo i izdišimo

Vjetrenjača – slika našeg života

Neka naše disanje odjekne

Dišem – dakle živim

Disanje – meditacija za odrasle

Sunce izlazi svakog jutra

Svake večeri zablistaju zvijezde, slikovnica «Mali anđeo i zvjezdica»

Bože, sve si dobro stvorio, nebo i zemlju, slikovnica «Stvaranje svijeta»

IV. USTROJSTVO RADA

Ovaj Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi bit će integriran u redovni

program vrtića i to kao cjelodnevni (10-satni).

Ove pedagoške godine vjerski odgoj provodit će se u jednoj odgojnoj skupini u Prelogu, u

skupini «Zvončići».

U skupini «Zvončići» radit će odgojiteljice Agneza Mihac i Stjepana Sokač, koje su završile

teološko-katehetsko doškolovanje i dobile Kanonski mandat na neodređeno vrijeme.

V. MATERIJALNI UVJETI

Program će se ostvarivati u prostorijama dječjeg vrtića. Za rad s djecom koristit će de soba

dnevnog boravka, opremljena odgovarajućom opremom za rad s djecom određene dobi.

Soba dnevnog boravka, osim standardne opreme, sadrži i

kutić za vjerski odgoj u kojem se nalazi

Biblija i slikovnice religioznog sadržaja

umetaljke, slagarice, puzzle, lotta sa vjerskim sadržajem

audio i video kazete sa vjerskim sadržajem

Križ, svijeća, kip, sveta slika i ostali simboli moraju odgovarati estetskim mjerilima kršćanske

sakralnosti i biti prikladni veličini kutića.

Financiranje programa

Program katoličkog vjerskog odgoja financira se u okviru redovnog programa, koji se

ostvaruju u dječjem vrtiću. To znači da troškove snose osnivač (60%) i roditelji (40%), a

provode ga odgojitelji koji su djelatnici vrtića i imaju teološko-katehetsko doškolovanje.

42

VI. NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA

Program katoličkog vjerskog odgoja provode stručno osposobljeni odgojitelji koji su prošli

teološko-katehetsko doškolovanje za vjerski odgoj djece predškolske dobi i imaju Crkveno

poslanje za vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama te Kanonski mandat

Varaždinskog biskupa na neodređeno vrijeme.

Odgojitelji će se trajno educirati kroz individualno i zajedničko usavršavanje sudjelovanjem

na:

stručnim seminarima u organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda HBK, Agencije za

odgoj i obrazovanje

VII. STRUČNI NADZOR

Program i njegova provedba stručno se nadzire na više razina:

Nacionalni katehetski ured HBK

Biskupski katehetski uredi

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH

Agencija za odgoj i obrazovanje

Ravnatelj vrtića

VIII. VREDNOVANJE PROVEDBE PROGRAMA

Ciljevi, zadaci i sadržaji vjerskog odgoja bit će uklopljene u godišnji Plan i program rada te

će se pratiti njegova provedba na svim razinama kao i ostalih programa koje vrtić provodi.

IX. SURADNJA S RODITELJIMA

S obzirom na postavljene zadaće vjerskog odgoja nezaobilazna je uloga roditelja jer su oni

«prvi i glavni odgojitelji svoje djece» (Drugi Vatikanski sabor). Suradnja s roditeljima treba

osvijestiti i afirmirati neke temeljne vrijednosti, jer su roditelji svojim životom, prožetim

ljubavlju prema Bogu i ljudima, uzori svojoj djeci i čitavoj zajednici.

Sve te pozitivne vrijednosti odgojitelji i roditelji zajedno grade u odgojnoj skupini i na taj

način stvaraju i osiguravaju uvjete za zdravo odrastanje djece.

U odgoju djece roditeljima je potrebna pomoć Crkve i cijelog društva.

Jedinstvenost i usklađenost odgojnih djelovanja potrebno je razvijati kroz:

individualne razgovore

roditeljske sastanke

uključivanje roditelja u aktivnosti odgojne skupine

formiranje kutića za roditelje (informativni i edukativni)

43

programska suradnja (sudjelovanje za blagdane)

radionice

posjet obitelji

X. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA

Suradnja će se odvijati na sljedećim razinama:

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa – Agencija za odgoj i obrazovanje

Nacionalni katehetski ured HBK i biskupski katehetski uredi - pomoć pri realizaciji

plana i programa vjerske odgojne skupine

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave-sufinanciranje programa

Župni ured Prelog - pomoć pri realizaciji odgojno-obrazovnog rada vjerske skupine,

zajedničko osmišljavanje sudjelovanja djece u liturgijskog godini u Crkvi

Međusobna suradnja vrtića

Osnovna škola Prelog - suradnja s vjeroučiteljima u školi na ostvarivanju plana i

programa rada

44

11. PROGRAM JAVNIH POTREBA

11. 1. PROGRAM JAVNIH POTREBA ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

(djeca s elementima autizma u skupini „Međimurske iskirce“)

1. UVOD

Program odgoja, njege, zaštite i rehabilitacije djece s poremećajima iz autističnog spektra

temelji se na Zakonu o predškolskog odgoja i naobrazbe (NN br. 10/1997), posebno u stavku

1. članka 17. koji glasi: «u dječjim vrtićima programi za djecu predškolske dobi s teškoćama u

razvoju organiziraju se po posebnim uvjetima i programu koji propisuje Ministarstvo.»

Činjenica je da je sve više identificirane i prepoznate djece s poremećajima iz autističnog

spektra u najranijoj dobi. Roditelji se često sami, bez adekvatne podrške i edukacije,

suočavaju i nose s problemima koje donosi autistični poremećaj njihovog djeteta.

Odgojno-obrazovne ustanove teško prihvaćaju djecu s teškoćama u redovne odgojno-

obrazovne skupine. Djeca s poremećajima iz autističnog spektra, iz naše županije, imala su,

do nedavno, mogućnost odgoja, njege, zaštite i rehabilitacije u Centru za autizam u Zagrebu.

S obzirom da su njihovi kapaciteti premali, uskoro i ta mogućnost neće biti moguća.

Stoga smo formirali skupinu i stvaranjem tima stručnog i educiranog odgajatelja i

rehabilitatora, koji rade s djecom, pružili mogućnost i unapređivanja neizostavne suradnje s

roditeljima ove djece, njihovu edukaciju i pružili sve moguće potpore za što kvalitetnije

funkcioniranje obitelji ove djece. Dugoročno nam je cilj formirati i mali referentni centar u

Međimurskoj županiji za problem dječjeg autizma pri redovnom vrtiću koji bi se u jednom

djelu rada specijalizirao za probleme i rad s djecom iz autističnog spektra.

OBILJEŽJA AUTISTIČNOG POREMEĆAJA

Postoji niz definicija koje pokušavaju odrediti što je to autizam, a prema prihvaćenim

klasifikacijama dječji autizam svrstava se u pervazivne razvojne poremećaje (zajedno s još

nekoliko poremećaja kao što su atipični autizam, Rettov sindrom, Aspergerov poremećaj…).

Iako još uvijek postoje diskusije o uzrocima nastajanja autizma i tome da li je autizam bolest

ili razvojni poremećaj, javlja se u ranom djetinjstvu, u prve tri godine života djeteta i traje

čitav život.

Autizam se očituje poremećajima na raznim područjima razvoja, kao na području motorike,

govora, percepcije, socijalizacije i neadekvatnom odnosu prema sebi, drugim osobama,

predmetima, stvarima i situacijama. Uz to, autizam je često povezan i s intelektualnim

teškoćama.

45

Prema brojnim studijama, ovaj poremećaj javlja se u 2-5 slučajeva na 10 000 djece i to češće

kod dječaka. Prvi simptomi vidljivi su često već u najranijoj dobi, a najčešće se javlja u prve

tri godine života djeteta.

Autizam je vrlo složen poremećaj i rad s takvom djecom jedan je od najvećih rehabilitacijskih

i stručnih izazova i na području rehabilitacijskog pristupa, metodike rada, tehnike rada, tako i

na području praktičnih organizacijskih problema, interakcije i odgojno-obrazovnog rada.

Dosadašnje iskustvo je pokazalo, ovisno o individualnim karakteristikama samog djeteta, da

je mogući značajni pomak na razini dječjeg razvoja i socijalne prilagodbe ako se počne

dovoljno rano s terapijskim radom i socijalizacijom u dobro kontroliranoj odgojno-obrazovnoj

situaciji.

Za ostvarivanje ovog programa, koji pruža nove mogućnosti takovoj djeci, postoje određene

pretpostavke:

Rana intervencija i početak stručnog rada s djetetom

Kvalitetni dijagnostički postupci

Kvalitetno strukturiran individualizirani rehabilitacijski program

Kvalitetno organizirane kadrovske pretpostavke za rad s djecom

Kvalitetna i sustavna edukacija djelatnika koji bi bili uključeni u realizaciju programa

rada s tom djecom

Kvalitetno opremljena i stimulativna materijalna sredina

Kvalitetna i svakodnevna suradnja s roditeljima te djece

Kvalitetna suradnja s društvenom sredinom

Obilježja programa koji se provodi za djecu s autističnim poremećajima:

Omogućavanje optimalne razine socioemocionalnog funkcioniranja svakog djeteta, uz

poboljšanje međuljudskih odnosa (dijete u interakciji s odgojiteljima, defektologom,

roditeljima, ostalim zaposlenima i s ostalom djecom)

Odgoj, obrazovanje, njega, zaštita i rehabilitacija djece u cilju razvoja komunikacije i

socijalnih odnosa, motorike, kognicije, stjecanja samostalnosti i poticanje kreativnosti

Ostvarivanje uvjeta za djelomičnu ili potpunu integraciju u užu i širu socijalnu okolinu

46

2. CILJEVI PROGRAMA

Provođenjem individualnog pristupa i usklađivanjem zadataka sa stvarnim

sposobnostima, ograničenjima i karakteristikama pojedinog djeteta, uz izbor

najprimjerenijih metoda, sredstava i uvjeta rada, pridonositi optimalnom mogućem

psihofizičkom razvoju

Sustavni rad na preoblikovanju ponašanja djeteta i stavljanje u funkciju svih aspekata

ličnosti – od primjerene uspostave kontakta s okolinom, poticanja senzomotornog

razvoja, izgrađivanja osobne autonomije, poticanja kreativnog izražavanja, primjene

različitih prikladnih terapija te pripreme djeteta za školovanje i stjecanje primjerenih

znanja, vještina i navika, kao i razvoj manualnih i drugih sposobnosti uz uspješnu

socijalizaciju i daljnje uključivanje u odgovarajuće oblike obrazovanja i rada

Postupnim uvođenjem djeteta u skupinu i kolektiv, povećavati razinu socijalne

kompetencije i poticati dijete na usvajanje znanja, vještina i navika iz praktično-

životnog i obrazovnog područja

Stalnim zadovoljavanjem djetetovih potreba i poštivanjem njegove ličnosti pridonijeti

poboljšanju kvalitete života djeteta i njegove obitelji

3. ZADACI PROGRAMA

KOMUNIKACIJA

učenje razumijevanja glasovnog i gestovnog govora

učenje govornog i gestovnog izražavanja

razvijanje interesa za komunikaciju i socijalne interakcije te učenje komunikacije

SPOZNAJA

utjecati na smanjenje tjeskobe i kontrolu neprihvatljivih oblika ponašanja

upoznati opasnost i stvarati osnove djetetove samozaštite

poticati razvoj svijesti o vlastitom tijelu i njegovoj cjelovitosti

poticati dijete na perceptivno upoznavanje neposredne okoline vidom, sluhom, njuhom

i opipom

vježbati prepoznavanje, razlikovanje i odabir predmeta prema načelu sličnosti tj.

različitosti

savladati vježbe početnog čitanja, pisanja i računanja

47

MOTORIKA

potpomagati skladan morfološki razvoj djeteta prema individualnim sposobnostima

svakog pojedinca

utjecati na optimalan razvoj srčano-žilnog sustava

djelovati na razvoj spoznajnih sposobnosti, a posebno na razvoj perceptivnih

sposobnosti

djelovati na smanjivanje straha i na kontrolu neprihvatljivih oblika ponašanja

utjecati na čimbenike koji djeluju na procese socijalizacije i socijalne prilagodbe, na

rigidnost i integriranost ličnosti

omogućiti zadovoljavanje osnovnih bioloških i socijalnih potreba

omogućiti optimalan razvoj osnovnih psihosomatskih sposobnosti, posebno razvoj

koordinacije, percepcije, ravnoteže

omogućiti stjecanje onih motornih informacija koje se mogu neposredno primjenjivati

u svakidašnjem životu

omogućiti stjecanje osnovnih zdravstveno-higijenskih navika

BRIGA O SEBI

izgradnja primjerenih oblika ponašanja, odnosno razgradnja neprimjerenih oblika

ponašanja i njihova zamjena primjerenima u sljedećim područjima:

- osobna higijena

- hranjenje

- oblačenje i svlačenje

SOCIJALIZACIJA

izgradnja primjerenih oblika ponašanja, odnosno razgradnja neprimjerenih oblika

ponašanja i njihova zamjena primjerenima u sljedećim područjima:

- odnosi sa pojedincima

- odnosi sa skupinom

- usvajanje društvenih pravila ponašanja

- kontrola vlastitog ponašanja i emocionalnih stanja

48

RAZVOJ KREATIVNOSTI

LIKOVNI ODGOJ

razvoj psihomotoričkih i intelektualnih sposobnosti, emotivnog života, pažnje, radnih

navika, kreativnih i estetskih sposobnosti

GLAZBENI ODGOJ

stvaranje uvjeta da se dijete osjeća zadovoljno i slobodno, da doživljava i izražava

pozitivne osjećaje

prihvaćanje glazbe kao zajedničkog jezika odgojitelja djeteta i skupine

podizanje razine opažanja zvukova i tonova te melodijskih i ritmičkih oblika

izazivanje radoznalosti djeteta te poticanje na slušanje i sudjelovanje u stvaranju

glazbe

bogaćenje djetetovog doživljaja svijeta i omogućavanje da se susreće s lijepim

gradnja odnosa prema raznolikom glazbenom izražavanju i vlastitoj glazbenoj

improvizaciji

njegovanje kulture glasa

3.1 SADRŽAJI I AKTIVNOSTI

Planirani sklopovi aktivnosti, teme, projekti, razrađuju se prema Programskom

usmjerenju, i to kroz:

životno-praktične i radne aktivnosti

raznovrsne igre

druženja i društveno-zabavne aktivnosti

umjetnički sadržaji

istraživanje i stvaranje

istraživački-spoznajne aktivnosti

specifične aktivnosti s kretanjem

specifične aktivnosti za provedbu specifičnih zadataka

U planiranju sklopova aktivnosti potrebno je poštivati osnovne principe djetetova

stjecanja iskustva, učenja, izražavanja i stvaranja odnosno omogućiti djetetu doživljaj,

proradu doživljaja, obogaćivanje doživljaja umjetničkim i drugim sadržajima,

istraživanje, izražavanje, stvaranje, igranje i učenje.

49

Aktivnosti za ostvarivanje razvojnih zadaća planiraju se u skladu s potrebama i

interesima djece, a pri tome se vodi računa o događajima u široj okolini djeteta:

Aktivnosti kroz razvojna područja:

KOMUNIKACIJA

1. RECEPTIVNI GOVOR

Igre za razvoj slušanja zvukova, šumova, zvučnih efekata i onomatopeja

Proizvodnja zvukova vlastitim tijelom i predmetima

Igre za razvoj zanimanja za slušanje glazbe i govora

Učenje uporabe mimike i geste u komunikaciji

Razumijevanje zabrane i dopuštanje, odnosno negacijske i afirmativne čestice

Reagiranje na vlastito ime

Razumijevanje jednostavnih verbalnih naloga uz gestu

Razumijevanje jednostavnih verbalnih naloga bez geste

Prepoznavanje imenovanih: osoba, dijelova tijela, igračaka, poznatih predeta,

životinja i sl.

Prepoznavanje imenovanih osoba i stvari na slikama, uz učenje generalizacije

Razumijevanje naloga i uputa vezanih uz trenutnu aktivnost

Razumijevanje složenijih i višestrukih naloga

Razumijevanje složenih rečenica i pitanja

Obogaćivanje receptivnog jezika

2. EKSPRESIVNI GOVOR

Igre oponašanja zvukova, šumova i onomatopeja

Igre za razvoj glasova, slogova i riječi

Ponavljanje riječi i fraza

Glasovno praćenje melodije i ritma

Imenovanje osoba i predmeta

Izražavanje vlastitih želja i potreba

Odgovaranje na pitanja riječju, frazom i kratkom rečenicom

Postavljanje pitanja

Komentiranje neposrednih zbivanja

Upotreba konvencionalnih izraza

50

Opisivanje situacija i radnji na slikama

Prepričavanje prošlih događaja iz vlastitog iskustva

Predviđanje događaja

Izražavanje stanja o svom raspoloženju i osjećajima

Korištenje složenih rečenica i njihovo povezivanje

Iniciranje razgovora

Prepričavanje priča

Razvijanje mašte kroz igre pričanja priča

SPOZNAJA

1. Poticanje perceptivnog razvoja

- vidna percepcija

- slušna percepcija

- osjetilna percepcija

- percepcija njuha i percepcija okusa

2. Razvoj spoznaje

- razvoj pojma o postojanosti predmeta

- stjecanje pojma o odnosima među predmetima

- stjecanje sposobnosti oponašanja

- dužina usmjeravanja pažnje

- rješavanje problema

- razvoj sposobnosti razlikovanja

- shema tijela

3. Poticanje početnog čitanja, pisanja i računanja

- predvježbe za početno čitanje

- predvježbe za početno pisanje

- predvježbe početnog računanja

MOTORIKA

GRUBA MOTORIKA

1. Prirodni oblici kretanja

- hodanje i trčanje

- vježbe za razvijanje organiziranog skupljanja i kretanja

- skakanje

51

- poskoci i skokovi

- bacanje i kotrljanje

- gađanje

- hvatanje

- udaranje lopte

- puzanje

- penjanje i provlačenje

- vučenje, potiskivanje, navlačenje

- dizanje i nošenje

- kolutanje i kotrljanje

- vis

2. Vježbe oblikovanja lokomotornog aparat

- vježbe labavljenja i opuštanja

- vježbe jačanja

- vježbe gibljivosti

- vježbe oblikovanja loptama, palicama, obručima, vijačama

- vježbe oblikovanja spravama

- Vježbe oblikovanja u parovima

3. Igre

4. Ples

5. Poligoni

6. Šetnje i boravak na dječjem igralištu

7. Izleti

FINA MOTORIKA

- dohvaćanje

- kotrljanje

- trganje papira

- gužvanje papira

- zamotavanje/odmotavanje

- slaganje kocko, okomitih i vodoravnih umetaljki,

- igre pijeskom

- igre vodom

- igre plastelinom

- nizanje

52

- crtanje

- rezanje

BRIGA O SEBI

- utvrđivanje razine samostalnosti u aktivnostima osobne higijene

- razrada sadržaja vještina osobne higijene koje je potrebno usvojiti

- utvrđivanje razine samostalnosti hranjenja

- razrada sadržaja vještina hranjenja koje je potrebno usvojiti

- utvrđivanje razina samostalnosti oblačenja/svlačenja i obuvanja/izuvanja

- razrada sadržaja vještina oblačenja/svlačenja i obuvanja/izuvanja

SOCIJALIZACIJA

- odnosi s pojedincima

- odnosi sa skupinom

- usvajanje društvenih pravila ponašanja

- kontrola vlastitog ponašanja i emocionalnih reakcija

RAZVOJ KREATIVNOSTI

LIKOVNI ODGOJ

1. Oblikovanja na plohi

2. Oblikovanja u prostoru

3. Područje grafike

4. Risanje

5. Slikanje

GLAZBENI ODGOJ

1. Zvukovi elementi – vježbe tišine

2. Glazbeno pamćenje

3. Jednostavne brojalice

4. Prebrojavanje djece

5. Slušanje i razlikovanje vrsta glazbe

6. Dječje priče uz glazbu

7. Zborne skladbe

8. Jednostavne dramatizacije poznatih priča i pjesama

53

3.2. POSEBNI ZADACI

Koncepcija rada odnosi se na humanistički orijentirani individualni pristup svakom djetetu,

s obzirom na njegove individualne potrebe, sklonosti i mogućnosti.

Nužno je procijeniti individualne sposobnosti, mogućnosti i potrebe svakog djeteta ali i

njegove obitelji.

Izradom senzornih profila potrebno je prostor i načine rada prilagoditi potrebama djeteta.

Sva didaktička pomagala i materijali trebaju biti primjereno prilagođeni, a program rada

pomno planiran kako bi kod svakog djeteta razvijao i psihičko zadovoljstvo i

samopoštovanje. Jednako tako program rada treba biti specificiran i prilagođavan na način

da svakom djetetu daje mogućnost napretka.

Procjenom interakcijskih obrazaca unutar članova uže obitelji te uključivanjem roditelja u

konkretno planiranje programa rada prema potrebama njihove vlastite obiteljske sredine i

situacije postiže se svrhovitost cjelokupnog programa.

Uključivanjem djece, roditelja i djelatnika u sve aktivnosti lokalne zajednice potiče se

puno uključivanje djeteta s poremećajem iz autističnog spektra i njegove obitelji u širu i

uži zajednicu.

3.3. STRATEGIJA PRAĆENJA

Strategija praćenja odnosi se na vrednovanje ostvarivanja uvjeta za provedbu zadaća, te

vrednovanje ostvarivanja razvojnih zadaća.

Kod vrednovanje ostvarivanja uvjeta za provedbu zadaća komentira se brojno stanje

skupine, ispisi, upisi, razlozi izostanaka djece. Navest će se pozitivne i negativne

posljedice promjena u materijalnim, organizacijskim i drugim uvjetima. Osvrnut će se na

ostvarene aktivnosti i sadržaje koji su za djecu bili posebni vrijedni i atraktivni po nečemu.

Navest će se pozitivni i negativni rezultati planiranih aktivnosti, drugih zbivanja u

igraonici i oblici suradnje s roditeljima.

Procjenjivat će se uključivanje roditelja i drugih u obogaćivanje materijalnih i drugih

uvjeta.

Kod vrednovanja ostvarivanja razvojnih zadaća procjenjuju se postignuća djece, posebno

za svako dijete i za svaku grupu razvojnih zadaća: tjelesni i psihomotorni razvoj, socio-

emocionalni i razvoj ličnosti, spoznajni razvoj, govor, komunikacija, izražavanje,

stvaralaštvo. Pri tome se procjenjuje u koje djece se vidi ili ne vidi napredak u odnosu na

planirane zadaće. Koristit će se podaci iz dnevnih zapažanja.

54

3.4. METODE RADA

1. TEACCH - Treatment and Education of Autistic and Communications-Handicapped

CHildren) tretman i edukacija djece i osoba s autizmom i srodnim komunikacijskim

poremećajima koja se prvenstveno temelji na strukturiranju vremena i prostora što

uvelike pomaže korisnicima pri planiranju svakodnevnih aktivnosti.

4. FLOOR TIME Floor Time pristup podrazumijeva susretanje djeteta na njegovoj

trenutnoj razvojnoj razini i nadograđivanje njegovih sposobnosti i vještina u svrhu

poticanja razvoja. Pristup predlaže slijeđenje djetetova vodstva: uključivanje u njegove

interese i želje u interakcijama i igri u svrhu zaokupljanja njegove motivacije i

pomaganja mu da se penje po razvojnoj ljestvici. Također, uključuje prilagođivanje

5. SENZORNA INTEGRACIJA

Senzorna integracija je način na koji živčani sustav procesuira (prerađuje) informacije

iz osjetila, koje se u ogromnim količinama slijevaju u naš neurološki sistem u svakom

trenutku. To je neurobiološka aktivnost unutar tijela koja omogućava mozgu da

organizira sve te podražaje, dati im smisao jer samo kad su te senzacije organizirane i

integrirane, mozak ih može upotrijebiti za kretanje, učenje i ponašanje. Proces

organizacije osjetilnog unosa potreban je da bi se ostvarila svrhovita reakcija.

6. FUNKCIONALNO UČENJE

Niz vježbi koje slijede zakonitosti spontanog učenja od jednostavnijih ka složenijim.

Vježbaju se“vještine učenja”: stavljanje, sparivanje, uspoređivanje, biranje,

razvrstavanje, nizanje, gradnja sa kockama, crtanje i šaranje– to su načini rješavanja

misaonih procesa.

4. USTROJ PROGRAMA

Skupina djece s poremećajima iz autističnog spektra organizirat će se u područnom

objektu u Draškovcu, Nikole Tesle 2, u novoizgrađenoj zgradi dječjeg vrtića, u

prostoru sobe dnevnog boravka optimalne veličine.

Oblik organizacije rada s djecom s poremećajima iz autističnog spektra je posebna

skupina u redovnom dječjem vrtiću u kojem postoji i jedna redovna skupina djece

U skupinu je upisano osmero djece u dobi od 3 do 6 godina, i to po četvero djece svaki

dan. Ostale dane djeca su uključena u redovne vrtiće u lokalnoj sredini, uz pomagača.

Program rada s autističnom djecom provodio bi se kao poludnevni program, u trajanju

od 5,5 sata dnevno.

55

5. KADROVSKI UVJETI

Prema Državno pedagoškim standardima, čl. 28. program ostvaruju slijedeći djelatnici:

Jedan stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila

Jedan odgojitelj predškolske djece

Odgajatelji koji rade u drugoj skupini u tom objektu morat će se dodatno educirati o

poremećajima iz autističnog spektra, njegovim specifičnostima i potrebama djece, s obzirom

da se planira i njihovo uključivanje i suradnja u radu s takovom djecom.

6. MATERIJALNA I DIDAKTIČKA OPREMLJENOST

Koristit će se unutarnji i vanjski prostor vrtića.

Unutarnji prostor sastoji se od:

sobe dnevnog boravka

garderobe

sanitarnog čvora

Vanjski prostor se sastoji:

natkrivena terasa sobe dnevnog boravka

ograđeno igralište sa uređenim zelenim površinama

dječja igrala-tobogan, klackalice, penjalice, ljuljačke ,pješčanik

Objekt u kojem je organizirana takva skupina ima posebne pogodnosti jer postoji

mogućnost korištenja manje prostorije za individualni rad i vježbe.

Soba dnevnog boravka je potpuno opremljena na način da je u prostoriji kutak za

zajednički rad za stolom, kutak u kojem je moguć individualni rad sa pojedinom

djecom, kutak za izolaciju i opuštanje, te kutak za slobodnu igru na podu. Prostor se u

potpunosti prilagodio senzornim profilima djece, te je uzeto u obzir da boje zidova i

namještaja te samo osvjetljenje ne budu previše stimulirajući. Zbog auditivnih

osjetljivosti nužno je zvučno prilagoditi prostorije te je osmišljen kutak u kojem je

prema potrebama moguće raditi prilagodbe u količini auditivnih podražaja.

Didaktičke igračke i materijali su individualno prilagođeni svakom djetetu. Uz

uobičajene igračke predviđene za manipulativnu i simboličku igru sve djece nužan je i

specifičan didaktički materijal prilagođen za djecu sa poremećajima iz autističnog

56

spektra, (shoeboxtasks), koja je nabavljena donacijom HEP-a., prema stručnoj procjeni

rehabilitatora i individualnim potrebama svakog djeteta.

Računalo, printer, plastifikator, aparat za uvezivanje – koristit će se oprema vrtića

Igračke koje proizvode zvukove, mala glazbala, cd player, cdovi, tablet uređaj, lutke,

igračke životinja, ginjoli, maske, predmeti za praktičnu upotrebu, modeli predmeta,

kocke i drugi elementi za konstrukciju, puzzle, slike, slikovnice, radni listovi, knjige,

zrcalo su nabavljeni

7. PLANIRANA SURADNJA

a) s roditeljima

Tijekom provođenja cjelokupnog programa značajni je sastavni dio i organizirani rad s

roditeljima djece, od savjetodavnog oblika do osposobljavanja roditelja za rad s djetetom

kod kuće.

Sadržaj rada i aktivnosti s roditeljima planirali bi se i provodili u suradnji s raznim

stručnim institucijama (Agencija za odgoj i obrazovanje, Centar za autizam Zagreb,

Hrvatska udruga za ranu intervenciju, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet) i stručnjacima

izvan vrtića (Dječji centar Čakovec, Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec), ali i u

okviru rada stručnih suradnika koji će raditi u tom programu.

Roditelji bi aktivno bili uključeni u prikupljanju podataka o samom djetetu, njegovom

razvoju i specifičnostima, u planiranje i izradu specijaliziranog programa rada s djetetom,

praćenje rezultata i napredovanja djeteta. Uz to, organizirat će se razni oblici edukacije

roditelja o samom poremećaju, specifičnim potrebama takove djece i njihovom razvoju,

kao i razni oblici potpore roditeljima za odgoj autistične djece (Udruga roditelja djece s

posebnim potrebama «Pogled», Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu,

Međimurska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu) .

Takvi sadržaji ostvarivali bi se kroz slijedeće aktivnosti:

individualni rad s roditeljima, razgovori i konzultacije (davanje detaljnih

informacija o djetetu, prikupljanje informacija, savjetovanje, upućivanja na daljnji

tretman)

roditeljski sastanci sa specijaliziranom tematikom

radionice raznih sadržaja i namjena, za razmjenu iskustava, stjecanje vještina

odgoja autistične djece, grupe potpore.

57

prikupljanje i distribucija najnovije literature i pisanih sadržaja sa specifičnom

tematikom

b) s odgojiteljima

U radu s odgojiteljima najvažnije je stalna i kvalitetna edukacija o specifičnostima,

razvoju i potrebama djece, načinima rada, oblicima i tehnikama raznih terapijskih

pristupa. Kao pretpostavka kvalitetnom radu odgojitelja je njegova sklonost radu s djecom

s teškoćama u razvoju, posebice s autističkom djecom. Sadržaji bi se ostvarivali kroz

slijedeće oblike rada:

edukacija putem sudjelovanja na seminarima, predavanjima, radionicama koje

provodi Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatska udruga za ranu intervenciju

u djetinjstvu, Akademija za razvojnu rehabilitaciju

neposredno iskustvo i prisustvovanje radu s djecom u specijaliziranim

ustanovama – Centar za autizam Zagreb

individualne konzultacije i timski rad prilikom izrada programa i provođenje

terapijskog pristupa – Agencija za odgoj i obrazovanje, Edukacijsko-

rehabilitacijski fakultet Zagreb

radionice s ciljem razmjene iskustva i evaluaciju uspješnosti u provođenju

individualnog programa – Agencija za odgoj i obrazovanje, Centar za autizam

c) s ostalim čimbenicima

Na pripremi i organizaciji posebne skupine za djecu s poremećajima iz autističnog

spektra, na provođenju programa rada s djecom, edukaciji i suradnji s roditeljima planira

se suradnja s ovim ustanovama i udrugama:

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa – sredstva iz državnog proračuna čl. 50

Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi

Agencija za odgoj i obrazovanje – stručno usavršavanje stručnjaka edukacijsko-

rehabilitacijskog profila, odgajatelja koji će raditi u skupini te odgojitelja koji rade u

redovnoj skupini

Međimurska županija - Ured za državnu upravu Međimurske županije – sufinanciranje

programa

Lokalne samouprave u Međimurskoj županiji, odakle dolaze djeca

Grad Prelog – Ured za društvene djelatnosti – financiranje materijalnih troškova

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu – stručno usavršavanje i konzultacije

Centar za autizam u Zagrebu – stručna pomoć tijekom provedbe programa

58

Centar za socijalnu skrb Međimurske županije – pomoć kod identifikacije djece s

poremećajima iz autističkog spektra

Udruga roditelja djece s autističnim poremećajem u Međimurskoj županiji «Pogled»

Hrvatska udruga za ranu intervenciju i Međimurska udruga za ranu intervenciju

Razni mediji (tiskovni i elektronički mediji)

Donatori i sponzor

8. PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA

Pedagoška dokumentacija će se voditi na osnovu Pravilnika o obrascima i sadržaju pedagoške

dokumentacije i evidencije o djeci u dječjem vrtiću.

Ovim pravilnikom propisuju se obrasci pedagoške dokumentacije i evidencije o djeci

predškolske dobi u dječjim vrtićima i drugim pravnim osobama koje ostvaruju djelatnost

predškolskog odgoja, a to su:

1. Knjiga pedagoške dokumentacije odgojne skupine koja sadrži:

orijentacijski plan i program odgojno-obrazovnog rada i njegovo vrednovanje (u

pravilu tromjesečno)

tjedni plan i program odgojno-obrazovnog rada

dnevnik odgojno-obrazovnog rada

zajedničke aktivnosti djece i odraslih.

Knjiga pedagoške dokumentacije odgojne skupine sadrži opće podatke o nazivu dječjeg

vrtića, objektu, odgojnoj skupini i pedagoškoj godini za koju se vodi, te ime i prezime i

potpise odgojitelja koji rade u skupini i ravnatelja dječjeg vrtića.

Pedagoška dokumentacija odgojne skupine vodi se na obrascu veličine 25 x 35 cm i sadrži

440 stranica koje su određene rednim brojem.

2. Imenik djece sadrži:

podatke o nazivu dječjeg vrtića i odgojnoj skupini, pedagoškoj godini te potpise

odgojitelja i ravnatelja

podatke o djetetu (ime i prezime djeteta, nadnevak i mjesto rođenja, adresa stana i

broj telefona roditelja ili skrbnika, broj osigurane osobe, osnov osiguranja i broj

zdravstvenog kartona, procjepljenost i kronična oboljenja, vrijeme i razlozi

izostanka).

Imenik djece vodi se na obrascu veličine A4, a unutarnje stranice određene su rednim

59

brojevima.

3. Program stručnog usavršavanja

Plan stručnog usavršavanja provodit će se prema Planu stručnog usavršavanja Agencije za

odgoj i obrazovanje.

Program stručnog usavršavanja vode odgojitelj i defektolog u dječjem vrtiću na obrascu

veličine A3 koji se presavine po sredini, a sadrži:

podatke o dječjem vrtiću i osobne podatke o zaposleniku (ime i prezime

zaposlenika, struka, zanimanje, rad na poslovima i zadaćama te nadnevak

prihvaćanja plana i programa na odgojiteljskom vijeću) i

oblike stručnog usavršavanja.

4. Dosje djeteta s teškoćama u razvoju

Dosje djeteta vodi se obvezno za svako dijete koje ima posebnu potrebu (djeca s teškoćama u

razvoju ).

Dosje vode odgojitelj i rehabilitator. Obrazac je rađen na formatu A3.

9. FINANCIRANJE PROGRAMA

Izvori financijskih sredstava:

Međimurska Županija – sufinanciranje

Lokalne samouprave iz kojih su djeca- sufinanciranje

Sredstva iz državnog proračuna čl. 50 Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi

(didaktička oprema i posebna terapijska sredstva)

Osnivač vrtića Grad Prelog – materijalni troškovi

Vrtić iz posebnih sredstava – stručna literatura, edukacija odgajatelja

Sponzori i donatori – posebna terapijska sredstva i oprema

Roditelji - edukacija, konzultacija i suradnja sa stručnjacima izvan vrtića

60

11.2. PROGRAM PREDŠKOLE

1. UVOD

Poučeni iskustvom prijašnjih godina, nekolicina djece u šestoj godini života, uvijek ostaje

izvan organiziranog redovnog predškolskog programa. Stoga svake godine organiziramo

Program minimuma odgojno-obrazovnog rada s djecom prije polaska u školu. Ove godine će

to biti u vremenu od listopada 2014.g. do svibnja 2015.g.

2. CILJ PROGRAMA

Polazeći od općeg cilja odgoja i obrazovanja u organiziranom radu s djecom prije polaska u

osnovnu školu treba stvoriti osnove za daljnji tjelesni i psihomotorni razvoj, socio-

emocionalni razvoj i razvoj ličnosti, spoznajni razvoj, govor, komunikaciju, izražavanje i

stvaralaštvo djece.

3. ZADAĆE PROGRAMA

Razvojne zadaće se planiraju na osnovu poznavanja osobina i psiholoških uvjeta razvoja

djeteta u godini prije polaska u školu, obilježja skupine, aktualnih potreba djece, programskog

usmjerenja odgoja i obrazovanja predškolske djece, te vlastitih znanja, vještina i sklonosti

odgajatelja.

Ovim programom rada s djecom godinu dana prije polaska u osnovnu školu, treba osobito:

o Čuvati zdravlje, razvijati navike bitne za očuvanje zdravlja djece i pridonositi njihovu

tjelesnom razvoju

o Pomoći djetetu da se osjeća dobrodošlo u prvoj organiziranoj izvanobiteljskoj sredini, da

se uključi u igru s djecom, da u igri i drugim aktivnostima doživljava uspjeh, da pogreške

prima kao izazov za traženje rješenja, da bude otvoreno, nesputano u postavljanju pitanja

i izražavanja svojih doživljaja i misli

o Razvijati u djeteta osjećaj zajedništva i ponosa što je član svoje skupine, svog grada i

svoje domovine, razvijati prijateljstvo i potrebu za dogovaranjem i suradnjom s djecom i

odgojiteljem, uključivati djecu u primjerene radne aktivnosti, učiti ih da cijene rad i

čuvaju imovinu

3.1. SADRŽAJI I AKTIVNOSTI

Planirani sklopovi aktivnosti, teme, projekti, razrađuju se prema Programskom usmjerenju, i

to kroz:

Životno-praktične i radne aktivnosti vezane uz biološke potrebe, njege djeteta,

svlačenje, oblačenje, samoposluživanje, njega biljaka i životinja (ribe), izrada

predmeta i igračaka

61

Društvene i društveno-zabavne aktivnosti – druženja više djece i odraslih, zabava,

svečanosti, šetnje, tzv. priredbe i sl.

Raznovrsno izražavanje i stvaranje djeteta – pjevanje, sviranje, crtanje, slikanje,

modeliranje, građenje i konstruiranje, govorno, scensko izražavanje, izražavanje

cjelokupnom motorikom, plesanje i dr.

Istraživačko-spoznajne aktivnosti-istraživačko manipuliranje predmetima,

promatranje, upoznavanje nečega ili nekoga, šetnje, posjeti, susreti s ljudima različitih

profesija, istraživačke aktivnosti u užem smislu-otkrivanje i jednostavno

eksperimentiranje, praktično ili samo verbalno rješavanje različitih problema,

namjernog učenja vježbanja postupka ponašanja, pravila i dr.

Specifične aktivnosti s kretanjem – tjelesno vježbanje, plivanje, sanjkanje, rolanje,

vožnja na biciklu, romobilu i dr.

3.2. POSEBNI ZADACI

Program predškole primjeren je razvojnim mogućnostima šestogodišnjeg djeteta. Sastoji se

od mnoštvo promišljenih izazova s posebnim zadacima na:

Socijalizaciji djece unutar skupine

Poticanju dječje radoznalosti i mašte

Poticanju potrebe za istraživanjem i spoznajom

3.3. STRATEGIJA PRAĆENJA

Plan i program rada predškole vrednovat će se kao i ostali programi koji se provode u vrtiću, s

težnjom na vrednovanju ostvarivanja uvjeta za provedbu zadaća te vrednovanje ostvarivanja

razvojnih zadaća za djecu prije polaska u školu.

4. USTROJ PROGRAMA

Na osnovu pokazatelja, broj djece, šestoj godini života koja nisu polaznici redovnog programa

vrtića, je 7.

Program će se provoditi svaki dan po 3 sata, u prijepodnevnim satima, od listopada 2014.g.

do lipnja 2015.g. u vremenu od 9,00 do 12,00 sati.

5. NOSITELJ PROGRAMA

Nositelj programa igraonice bila bi odgojiteljica djece predškolske dobi, sa višom stručnom

spremom. Stručno usavršavanje obavljat će se prema planu permanentnog stručnog

usavršavanja odgojitelja:

individualno stručno usavršavanje-čitanje stručne literature, časopisa

stručno usavršavanje prema planu i programu ustanove

62

stručno usavršavanje izvan vrtića-područja posebnog stručnog interesa

Ako bude mali broj djece, Program predškole će se provoditi u okvoru redovnog programa.

6. MATERIJALNA I DIDAKTIČKA OPREMLJENOST

Djeca će boraviti u namjenski uređenim i opremljenim prostorima koje su prilagođene

razvojnim potrebama djece predškolske dobi.

Polazeći od razvojnih karakteristika i potreba djece predškolskog uzrasta potrebno je osigurati

uvjete za razvijanje različitih individualnih i grupnih aktivnosti djece.

Pri planiranju organizacijskih i materijalnih uvjeta vodit će se računa o vrsti, karakteristikama

i količini planiranih didaktičkih i drugih sredstava i pomagala, nestrukturiranih materijala,

namještaja, AV i drugih tehničkih pomagala.

7. PROSTOR

Program igraonice odvijat će se u objektu Dječjeg vrtića “Fijolica” u Prelogu.

Koristit će se unutarnji i vanjski prostor vrtića.

Unutarnji prostor sastoji se od garderobe i sanitarnog čvora. Vanjski prostor se sastoji od

natkrivene terase, ograđenog igrališta sa uređenim zelenim površinama sa dječjim igralama-

tobogan, klackalice, penjalice, ljuljačke, pješčanik.

8. SURADNJA S RODITELJIMA

Dobra suradnja s roditeljima bitan je čimbenik u ostvarivanju dobrog odgojno-obrazovnog

djelovanja na dijete. U interakciji i suradnji sa roditeljima treba se pridržavati pravila “čiste”

komunikacije. Suradnja s roditeljima odvijat će se putem:

informiranja roditelja-individualni razgovori, informiranje o napredovanju djeteta

sudjelovanje roditelja u obilježavanju blagdana

sakupljanje pedagoško-neoblikovanog materijala

9. EKOLOŠKI I ZDRAVSTVENI ČIMBENICI

Zadatak ekološkog odgoja na razini stjecanja znanja je pružiti djeci i roditeljima temeljna

znanja o problemima okoliša, o tome kako oni nastaju, kako se mogu riješiti, koja je uloga

stručnjaka, a koja svih drugih ljudi u prevenciji ugrožavanja i u zaštiti okoliša. U duhu

ekologije i u cilju ekološkog odgoja, gdje stavovi i praktično djelovanje moraju postati stil

63

života, a stečena znanja instrument toga, treba djelovati u svim svakodnevnim životnim

situacijama u kontaktu s djecom i roditeljima, kao i u posebno strukturiranim aktivnostima.

10. FINANCIRANJE PROGRAMA

Financiranje sredstava za rad predškole osigurat će se iz Državnog i Gradskog proračuna, te

uplatama roditelja (ručak za djecu).