Embed Size (px)
Citation preview
Vjetroelektrana
ZD4 - 9,2 MW Benkovac, Zadarska Županija
Eko Zadar Dva d.o.o.
Knezova Šubića Bribirskih 15b
Benkovac, HR 1 Rujan, 2013.
Instalirana snaga vjetroelektrana u EU
3
Instalirana snaga u EU (GW)
Ukupno 106 GW je instalirano u Europskoj Uniji sa rastom od 12,6% u odnosu na prethodnu godinu,a sličan rast bio je i u 2011 godini. Njemačka ostaje prednjačiti u povećanju instalirane snage u odnosu na druge članice Europske Unije, prateći je Španjolska, Italija, Engleska i Francuska.
Deset sljedećih Europskih članica država ima instalirano više od 1 GW: Austrija, Belgija, Danska, Grčka, Island, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska i Švedska.
4
Osnovne karakteristike VE u pogonu/izgradnji/pripremi u RH na dan 31.08.2013.
5
Red. broj Naziv VE Proizvođač Broj agregata
Snaga
agregata (kW)
Ukupna instalirana
snaga VE (kW)
Ukupno odobrena
snaga
Napon
priključenja U pogonu od
agregata kom (kW) (kV)
1. Trtar-Krtolin Enercon 14 800 11.200 11.200 30 2007.
2. Ravne-Pag Vestas 7 850 5.950 5.950 10 2007.
3. Orlice Enercon 8 + 3 900 +800 9.600 9.600 30 2009.
4. Vrataruša Vestas 14 3.000 42.000 42.000 110 2010.
5. Velika Popina Siemens 4 2.300 9.200 9.200 35 2011.
6. Pometeno Brdo Končar 15+ 1 1.000 17.500 17.500 110 2010/12.
7. Crno Brdo(p.p) Leitwind 7 1.500 10.500 10.000 10 2011.
8. Bruška –ZD2 Siemens 8 2.300 18.400 18.000 110 2011.
8. Bruška –ZD3 Siemens 8 2.300 18.400 18.000 110 2011.
9. Ponikve Enercon 16 2.300 36.800 34.000 110 2012.
10. Jelinak Acciona 20 1.500 30.000 30.000 110 2013.
11. Voštane (ST1) Siemens 7 3.000 21.000 20.000 110 2013.
12. Voštane (ST2) Siemens 7 3.000 21.000 20.000 110 2013.
13. ZD4 Siemens 4 2.300 9.200 9.200 10 2013.
14. Velika glava Enercon 19 2.300 43.700 43.000 110 2014.
15. Ogorje Vestas 15 3.000 45.000 44.000 110 2014.
16. Glunča Siemens 10 2.300 23.000 22.000 110 2014.
17. Zelengrad-Obrovac Vestas 14 3.000 42.000 42.000 110 2014.
Ukupno u pogonu 143 254.450 254.650
Ukupno u
pripremi/izgradnji 58 153.700 151.000
VE Ponikve12,5%
VE Trtar- Krtolin5,4%
VE Orlice3,8%
VE Ravne Pag2,0%
VE Velika Popina5,0%
VE Vrataruša21,7%
VE Pometeno Brdo4,2%
VE Crno Brdo4,2%
VE Bruška-ZD212,5%
VE Bruška-ZD311,3%
VE Jelinak12,3%
VE Voštane5,2%
VE Ponikve
VE Trtar- Krtolin
VE Orlice
VE Ravne Pag
VE Velika Popina
VE Vrataruša
VE Pometeno Brdo
VE Crno Brdo
VE Bruška-ZD2
VE Bruška-ZD3
VE Jelinak
VE Voštane
Postotno sudjelovanje pojedine VE u proizvodnji u razdoblju Siječanj – Kolovoz 2013.
6
0
10.000.000
20.000.000
30.000.000
40.000.000
50.000.000
60.000.000
70.000.000
80.000.000
90.000.000
100.000.000
VE
Ponik
ve
VE
Trta
r- Krto
lin
VE
Orlic
e
VE
Ra
vne
Pag
VE
Velik
a P
op
ina
VE
Vra
taru
ša
VE
Pom
ete
no B
rdo
VE
Crn
o B
rdo
VE
Bru
ška-Z
D2
VE
Bru
ška-Z
D3
VE
Jelin
ak
VE
Vošta
ne
kW
hUkupna proizvodnja pojedine VE u razdoblju Siječanj - Kolovoz
7
Interes Republike Hrvatske
Zakon o energiji (NN 68/2001, 177/2004, 76/2007, 152/08, 127/10, 120/12) utvrđuje mjere za sigurnu i pouzdanu opskrbu energijom, njenu učinkovitu proizvodnju i uporabu. Članak 14. definira da je uporaba obnovljivih izvora energije i kogeneracije u interesu Republike Hrvatske.
Hrvatska je usvojila pravnu stečevinu EU (acquis communautaire) u energetskom sektoru. Najzanimljiviji dio pravne stečevine EU u pogledu energije, nalazi se u EU Direktivama 2009/28/EC i 2001/77/EZ koje promoviraju i potiču proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, te zahtijevaju pojednostavljenje upravnih postupaka kako bi se olakšala provedba energetskih projekata u vjetru.
Hrvatska Vlada prihvatila je novu strategiju Energetskog razvoja (www.mingo.hr) koja potvrđuje ulogu vjetroelektrana u hrvatskoj proizvodnji električne energije. Obnovljivi izvori energije trebali bi iznositi 35% u ukupnoj proizvodnji električne energije do 2020., a od toga 10% treba biti udio električne energije dobivene iz vjetra. Ova odluka Vlade trebala bi pridonijeti izgradnji vjetroelektrana stvaranjem povoljnije investicijske klime kako bi do 2020. količina električne energije proizvedene iz vjetra iznosila 1200 MW.
8
Pravni okvir (http://www.mingo.hr)
Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) temeljni je dokument koji određuje politiku energetike i planira energetski razvitak. Strategija, između ostalog, određuje nacionalne energetske programe (ENWIND – program korištenja energije vjetra) koji osiguravaju ostvarenje dugoročnih ciljeva razvoja energetskog sektora, ulaganje u obnovljive izvore energije i smanjenje onečišćenja okoliša.
Prilagodba i nadogradnja Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske Zakon o energiji (NN 68/2001, 177/2004, 76/2007, 152/08, 127/10, 120/12) utvrđuje mjere za sigurnu i
pouzdanu opskrbu energijom, njenu učinkovitu proizvodnju i uporabu, te definira da je uporaba obnovljivih izvora energije i kogeneracije u interesu Republike Hrvatske.
Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 177/2004, 76/2007, 120/12) uspostavlja Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju (HERA).
Zakon o tržištu električne energije (22/13) Zakon o Zaštiti Okoliša (NN 110/07) Uredba o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije čija se proizvodnja potiče (NN 33/07, 08/11) Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (NN 33/07, 155/08, 155/09, 08/11) Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 88/12) Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07 i
63/12) (releel.mingorp.hr) Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije (NN 67/07 i NN 88/12) Opći uvjeti za opskrbu električnom energijom (NN 14/06) Mrežna pravila elektroenergetskog sustava (NN 36/06) Pravila djelovanja tržišta električne energije (NN 135/06) Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09)
9
Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije
Hrvatski sustav poticajnih cijena je jako konkurentan drugim Europskim zemljama koje su implementirale sustav poticanja cijena. Poticajna cijena u 2007. godini u Republici Hrvatskoj iznosila je 0.65 kn/kWh kod tečaja 7.3 kn/EUR ili 89 €/MWh.
Također, RH se odlikuje vjetrovitim lokacijama za izgradnju vjetroelektrana na kojoj je pronađen odgovarajući vjetar za više od 2800 radnih sati godišnje, dok je europski prosjek 1800 sati godišnje.
Poticajna cijena za svaku godinu se objavljuje na website-u HROTE, www.hrote.hr
Prikaz kretanja poticajne cijene od 2007. godine
Otkupna cijena električne energije za vjetroelektrane veće od 1 MW (kn/kWh)
10
Godina 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
Tarifa 0,65 0,6877 0,7076 0,721 0,734 0,7494 0,7846
Potrebne dozvole za izgradnju vjetroelektrane Prethodno Energetsko odobrenje
Studija o utjecaju na okoliš
Prethodna elektroenergetska suglasnost
Lokacijska dozvola
Energetsko odobrenje za gradnju
Dozvola za služnost državnog zemljišta
Građevinska dozvola – potvrda glavnog projekta
Ugovor o služnosti zemljišta
Predugovor o priključenju ne elektroenergetsku mrežu
Ugovor o priključenju na elektroenergetsku mrežu
Prethodno rješenje o stjecanju Povlaštenog proizvođača
Ugovor o otkupu električne energije
11
Dozvole poslije izgradnje Vjetroelektrane ZD4
Sljedeće dozvole, odobrenja, ugovori i suglasnosti su potrebni kako bi se započeti projekt izgradio (građevinski
radovi,instalacija vjetroagregata), kao i za spajanje na električnu mrežu, za početak rada i prodaju energije
proizvedene u okviru projekta:
Dozvola za proizvodnju električne energije
Ugovor o korištenju mreže
Uporabna dozvola
Dozvola za obavljanje energetske djelatnosti
Konačno rješenje o statusu Povlaštenog proizvođača energije
Ugovor o otkupu električne energije
12
VE ZD4
Lokacija vjetroelektrane ZD4
13
Vjetroelektrana ZD4 nalazi se u blizini grada Benkovca, sjeverno u odnosu na središte samog grada Benkovca u
neposrednoj blizini istočno od mjesta Vojvodići i proteže se u smjeru sjevero-zapad / jugo-istok na relativno
ravnoj visoravni visine od 262 do 289 m.n.v. Područje je uglavnom pokriveno rijetkom travom i grmljem što je
teren razvedenosti kategorije 0,5 do 1 (Troen i Petersen, European Wind Atlas, 1989).
Dodatna ambijentalna turbulencija je niska. Mjerenja vjetra na lokaciji VE ZD4 su obavljena sa standardiziranim
80m mjernim stupom sa prvoklasnom opremom, Second Wind Nomad2 procesorsko-upravljačkim modulom
(data logger), kalibriranim anemometrima MEASNET SWI C3 klasa na 9.9m, 30.8m, 50m, 79.4m i 79.6m iznad
tla i vjetruljom SW PV-1 na 31m i 75.3m iznad tla.
Područje je pogodno za proizvodnju energije vjetra.
Lokacija vjetroelektrane ZD4 ima veliki potencijal za širenje i daljnji razvoj, najmanje udvostručenje kapaciteta u
MW te je već u fazi razvoja, tj. izrađuje se početna dokumentacija za priključenje na prijenosni sustav.
• VE ZD4P (18 MW) - proširenje ZD4
Lokacija Vjetroelektrane ZD4
14
Lokacija Vjetroelektrane ZD4 na području grada Benkovca izabrana je temeljem sljedećih kriterija
Učestalosti i intenziteta povoljnih vjetrova;
Mala gustoća naseljenosti;
Odsutnosti većih površina pod šumskom vegetacijom;
Blizine protupožarnih prosjeka i prijenosne električne mreže;
Odsustva odgovarajućih režima zaštite (prirodne ili kulturne baštine);
Zdravstveno prihvatljiv nivo buke u zaseocima/stambenim naseljima u blizini predmetne vjetroelektrane;
Lokacija je predviđena u prostornom planu županije/općine, grada kao mogući prostor za izgradnju vjetroelektrana
15
Pregled lokacije Vjetroelektrane ZD4
16
Razmak između vjetroagregata 500 do 1.000 m
3D vizualizacija: VE ZD4
17
Vremenski plan projekta
Početak razvoja projekta 2006 ( Studija utjecaja na okoliš );
Snimanje vjetra na lokaciji ( 2006 – 2010 );
Lokacijska dozvola 2010;
Građevinska dozvola 4. kvartal 2011;
Osiguranje financiranja projekta 2012;
Početak izgradnje pristupnih cesta i temelja vjetroagregata u 4. kvartalu 2012;
Završetak građevinskih radova u 1. kvartalu 2013.;
Početak montaže vjetroagregata u 2. kvartalu 2013.;
Završetak montaže vjetroagregata u 2. kvartalu 2013.;
Završetak testiranja i probni rad u 3. kvartalu 2013.;
Ishođenje uporabne dozvole u 3. kvartalu 2013.;
Početak komercijalne uporabe kraj 3. kvartala 2013.
18
Godišnja proizvodnja
Četiri godine mjerenja vjetra na lokaciji, dugoročno korelacijski deset godina mjerenja sa meteorološke stanice u Šibeniku (DHMZ), četiri godine sa vjetroelektrana ZD2 i ZD3 ( Obrovac ).
Nezavisna analiza prinosa energije (DHMZ; McD)
3 scenarija:
P50 2716 sati godišnje
P75 2479 sati godišnje
P90 2295 sati godišnje
Netto Proizvodnja:
P50 24984 MWh godišnje
P75 22808 MWh godišnje
P90 21115 MWh godišnje
Mjerni stup: MS80-ZD4
19
Budžet izgradnje ( Investicijska studija )
• Građevinski radovi € 900.000
• Vjetroagregati (VA) € 10.778.000
• Trafostanica i kablovi € 1.119.000
• Upravljanje Projektom € 200.000
• Rezerva za nepredviđene troškove € 310.000
• Ukupno Procjenjeni Troškovi Projekta € 13.307.000
• Razvoj Projekta EUR 160.000/MW € 1.472.000
• Naknada za odobrenje zajma € 91.425
• Ukupno Kamata tijekom gradnje € 284.901
• Trošak PDV-a – na kamate i naknadu za financiranje € 78.465
• Rezervni račun (DSRA) 0
• UKUPNO € 15.233.102
• Trošak po MW € 1.655.772
20
Financijski rezultati i pokazatelji
25% ukupne investicije ili 29.050.000 HRK vlastitog kapitala Eko Zadar Dva d.o.o.
75% ukupne investicije ili 87.000.000 HRK dugoročnog kredita (10 godina) ZABA i HBOR
Interna stopa rentabilnosti (IRR) 14,06%
Prosječan pokazatelj otplate duga 1,50
Minimalni pokazatelj otplate duga 1,43
Ukupno Neto Profit € 23.693.612
Novčani Tok € 39.820.405
Ukupna otplata zajma € 13.954.024
Kumulativni neto prihod € 25.866.381
Diskontna Stopa 8%
Neto sadašnja Vrijednost (NPV) € 4.953.481
ROE 31,13%
21
Ukupni prihodi, rashodi i dobit za razdoblje 1.7.2013. – 30.6.2017. ( u €) – polugodišnji periodi
Plan ukupnog prihoda, rashoda i dobiti za društvo Eko Zadar Dva d.o.o.
22
Dobavljači i glavni izvođači u projektu
Siemens d.d. Hrvatska i njegovi kooperanti ( Zagreb Trans d.o.o. Zagreb i dr. )
His d.o.o. Donja Višnjica;
Elka d.d. Zagreb;
Izgradnja Kraš d.o.o. Varaždin;
Fractal d.o.o. Split;
Vodoskok d.d. Zagreb;
Hidroplan d.o.o. Zagreb;
ABB d.o.o. Zagreb;
Tehnix d.o.o. Donji Kraljevec;
HEP-ODS d.o.o. Elektra Zadar;
Končar inženjering za energetiku i transport d.d. Zagreb
i dr.
23
Montaža vjetragregata
24
Stup: Visina ( do gondole ): 90 m Promjer pri tlu: 4,20 m Promjer na vrhu stupa: 2,50 m Masa: oko 175 t
Rotor: Broj lopatica: 3 Promjer: 108 m Opseg broja okretaja: 6 -16 o/min Nazivni broj okretaja: 16,1 o/min Masa: 60 t
Gondola: Dimenzije ( a x b x h ): 13,3 x 3,6 x 4,1 m Težina 82 t
Generator: Dužina: 2,8 m Promjer: 1,1 m Težina: 8,5 t
1.1 tjedan po vjetroagregatu
1 tim
Trajanje montaže: 1 mjesec za 4 VA
25
Izgradnja pristupnih putova i kabelska mreža
26
Izgradnja montažnih platoa i temelja
27
Prijevoz i montaža vjetroagregata
28
29
Hvala na pozornosti!
30
Kontakt
EKO ZADAR DVA d.o.o. Knezova Šubića Bribirskih 15b
23420 Benkovac, Hrvatska
OIB: 92434976123
Direktor
mr. sc. Vladimir Matjačić dipl.oec
+385 91 646 33 30
Goran Matjačić
+385 91 646 33 43
31
