GODIŠNJE IZVJEŠĆE O TRNSKO...Velika financijska sredstva izdvojio je Grad Zagreb za poboljšanje materijalnih uvjeta rada kako slijedi: -didaktika: 12.978,08 kn -oprema : 57.963,40

DJEČJI VRTIĆ TRNSKO

Trnsko 19

10 000 Zagreb

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O

OSTVARIVANJU PLANA I PROGRAMA RADA

DJEČJEG VRTIĆA TRNSKO

ZA PEDAGOŠKU GODINU 2016./2017.

Ravnateljica

Vesna Pintarić, dipl.def.

2

3

SADRŽAJ str. UVOD 4

1. ORGANIZACIJA RADA 1.1. Prostor 1.2. Obuhvat djece 1.3. Vrste programa 1.4. Radnici 1.5. Radno vrijeme vrtića

5 5 5 6 7 7

2. MATERIJALNI UVJETI 2.1. Prostor

9 9

3. BRIGA ZA TJELESNI RAZVOJ I ZDRAVLJE DJECE 12 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD 37

4.1. Prilagodba 39 4.2. Osvrt na planiranje i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa 57

4.2.1. Boravak na zraku 57 4.2.2. Pedagoška dokumentacija 58 4.2.3. Izvješća odgojno-obrazovnih skupina – redoviti program 59

4.3. Posebni programi 73 4.3.1. Posebni desetosatni program ranog učenja engleskog jezika 73 4.3.2. Program Djeca u prirodi 75 4.3.3. Program poticanja razvoja darovitosti djece predškolske dobi 76

4.4. Razvojni i preventivni programi 80 4.5. Obogaćivanje života djece u vrtiću 81 4.6. Priprema za školu 85 4.7. Djeca s posebnim potrebama 89 4.8. Upitnik za djecu 96

5. OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA 98 5.1. Interno stručno usavršavanje 98 5.2. Stručno usavršavanje izvan ustanove 104

6. SURADNJA S RODITELJIMA 109 6.1. Roditeljski sastanci 110 6.2. Individualni razgovori 111 6.3. Uključivanje roditelja u odgojno-obrazovni proces 112 6.4. Program radionica „Rastimo zajedno“ 112 6.5. Upitnik za roditelje 115

7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA 119 7.1. Suradnja s osnovnim školama 119 7.2. Suradnja s ostalim ustanovama 119

8. LJETNA ORGANIZACIJA RADA 123

4

UVOD

Dječji vrtić Trnsko kroz provedbu različitih programa utemeljenih na humanističko-

razvojnom pristupu stvara uvijete za razvoj dječjih potencijala, poštivanje prava djeteta i razvoj

odgovornosti kao i pravovremeno i fleksibilno uvažavanje individualnih potreba djeteta.

Svojim djelovanjem pružamo podršku obitelji i pridonosimo razvoju roditeljskih kompetencija.

Ovim izvješćem pokušali smo objektivno procijeniti postignuti nivo uspješnosti

pojedinih segmenta odgojno obrazovnog rada kao i rada u cjelini.

Tokom pedagoške godine ostvarivale su se zadaće iz godišnjeg plana i programa rada,

razvijala kultura vrtića kroz niz timskih planiranja ,refleksija, individualnih usavršavanja,

suradnje s roditeljima i vanjskim čimbenicima sve u cilju stvaranja što boljeg i poticajnijeg

okruženja za cjelokupni razvoj djeteta. Na ovom području potrebno je i dalje kontinuirano

raditi pošto su odgajatelji u vrtiću različitih znanja, vještina, stavova i motivacije za rad uz česta

bolovanja i zamjene.

Kontinuirano se i dalje radilo na ustrojavanju rada pošto se je 2014.god. otvaranjem

objekta na adresi Žarka Dolinara 11. broj skupina i radnika znatno povećao.

Ostvarivanje zadaća koje se odnose na materijalne, kadrovske i financijske uvijete rada

omogućene su Programom javnih potreba u predškolskom odgoju i naobrazbi te skrbi o djeci

predškolske dobi Grada Zagreba za 2016./2017. godinu i zadovoljili su naše tekuće potrebe.

Zadovoljstvo nam je što možemo zahvaliti radnicima Dječjeg vrtića Trnsko koji su

uspješnim i odgovornim ostvarivanjem zadaća pridonijeli da naš kolektiv postaje poticajno

okruženje za rast i razvoj svakog pojedinca .

5

1. ORGANIZACIJA RADA

1.1. Prostor

U pedagoškoj godini 2016./2017., Dječji vrtić Trnsko ostvario je cjelodnevni 10 satni program

u 32 odgojno-obrazovne skupine.

Shema ustroja odgojno obrazovnih skupina:

1.2. Obuhvat djece

U pedagoškoj godini 2016./2017.godini bilo je upisano 797 djece.

DJEČJI VRTIĆ TRNSKO

4 lokacije

32 odgojno-obrazovne skupine

CENTRALNI OBJEKT

Trnsko 19

10 odgojno-obrazovnih

skupina

PODRUČNI OBJEKT

Trnsko 31 B

1 odgojno-obrazovna

skupina

PODRUČNI OBJEKT

Trnsko 39 B

2 odgojno-obrazovne

skupine

PODRUČNI OBJEKT

KAJZERICA

Ž. Dolinara 11

19 odgojno-obrazovnih

skupina

Dječji vrtić Trnsko UPISANA DJECE

Skupina Djece

6

1.3. Vrste programa

U našem vrtiću razvijali smo i provodili sljedeće programe:

NAZIV PROGRAMA

I VERIFIKACIJA MZOS

(KLASA,URBROJ,DATUM)

Trajanje programa

(cjelodnevni,

poludnevni, kraći)

Lokacija

Broj

skupina

Redoviti program Cjelodnevni Trnsko 19 -9

skupina

Trnsko 31 b – 1

skupina

Trnsko 39 b – 2

skupine

Ž. Dolinara 11 –

17 skupina

29

Program ranog učenja engleskog

jezika djece predškolske dobi

KLASA: 601-02/14-03/00269

URBROJ: 533-25-14-006

od 11.12.2014.

cjelodnevni

Trnsko 19 – 1

skupina

Ž. Dolinara – 2

skupine

3

Trnsko 19 10 242

Trnsko 31b 1 24

Trnsko 39b 2 46

Žarka Dolinara 11 19 485

Ukupno

32 797

7

Program odgojno-obrazovnog

rada s darovitom djecom

predškolske dobi

KLASA:601-02/10-03/00011

URBROJ:533-10-10-0008

od 10.11.2010.

kraći

Trnsko 19

1

Program predškole

KLASA: 601-02/16-03/01282

URBROJ: 533-25-17-0006

Od 11.1.2017.

cjelodnevni

Trnsko 19

integrirano

1.4. Radnici

Struktura i broj radnika prema broju odgojno-obrazovnih skupina i broju upisane djece

za 2016./2017. povećao se uz suglasnost Gradskog ureda za obrazovanje kulturu i sport za 6

odgajatelja na neodređeno vrijeme, 1 spremačicu i 1 administrativno računovodstvenog

radnika , sada je vrtiću priznato 111 radnika na neodređeno vrijeme te 2 treća odgajatelja na

određeno vrijeme radi integracije djece s teškoćama u razvoju, te određeni broj radnika

tijekom godine na određeno vrijeme za zamjene za privremeno nenazočne radnike na radu.

Tijekom godine program je ostvaren prema satima rada 72 odgajatelja. Ukupna

bolovanja radnika bila su 26.688 h od toga odgajatelja u 2016./2017.iznose 17.620 h, od koji

smo vlastitim zamjenama pokrili 1.752 h, a 15.868 h odobrenih zamjena (porodiljni,

komplikacije, bolovanja za dijete s teškoćama u razvoju..) , ostali radnici vlastitim zamjenama

pokrili su 1.536 h, a odobrenim zamjenama 7532 h.

1.5. Radno vrijeme vrtića

Tijekom pedagoške godine uvažavajući potrebe roditelja radno vrijeme vrtića u

objektima Trnsko 19 i u objektu na Kajzerici bilo je od 6,00 do 18,00,u objektu Trnsko 31b

radno vrijeme je od 7,00 do 17,00 , u objektu Trnsko 39 b prema iskazanim potrebama

8

roditelja radno vrijeme produženo je od 6,30 do 17,30., na osnovu praćenja potrebe roditelja

tokom godine radno vrijeme vrtića promijenilo se tako da vrtić radi od 6,30 do 17,00 sati.

Radno vrijeme odgajatelja također je strukturirano prema potrebama djece i roditelja,

držeći se 40 satnog tjednog zaduženja sati rada. Neposredan rad odgajatelja ostvaren je sa

27,5 sati tjedno u jaslicama i vrtiću, a ostali poslovi ostvareni su sa 10,0 sati rada tjedno u

jaslicama i vrtiću.

9

2. MATERIJALNI UVJETI RADA

2.1. Prostor

Dječji vrtić Trnsko ostvaruje svoj program rada s 32 odgojno-obrazovne skupine na

četiri lokacije.

Deset odgojno obrazovnih skupina na adresi Trnsko 19, koji je namjenski građeni

objekt, 1 odgojno obrazovna-obrazovna skupina u stambenoj zgradi na adresi Trnsko 31 b i 2

odgojno-obrazovne skupine u stambenoj zgradi na adresi Trnsko 39 b, te 19 odgojno-

obrazovnih skupina u novo izgrađenom objektu Kajzerica na adresi Žarka Dolinara 11 .Od

ukupno 32 soba dnevnog boravka pet ih je minimalnih, a ostali su optimalne veličine.

Prostori u stambenim zgradama imaju centralna grijanja, opremljeni su adekvatnim

namještajem i sanitarijama. Ove pedagoške godine u prostorima u stambenih zgrada Trnsko

31b i Trnsko 39b oličeni su zidovi i stolarija , lakirani parketi , renovirane su sanitarije i ugrađen

je šifrarnik na ulazu u vrtić na adresi Trnsko 31.b.

Temeljem rješenja protupožarne inspekcije u toku je rješavanje sistema vatrodojave,

panik rasvjete , protupožarnog izlaza i zamjene ulaznih vrata vratima otpornim protiv požara.

Djeca ovih skupina koriste javna igrališta koja je Gradska četvrt Zagreb Zapad ove godine

obnovila i uredila tako da su poticajna i sigurna za igru djece.

Na objektu Trnsko 19 ugrađeni su novi prozori i vrata, sada je većina vanjske stolarije

nova, potrebno je još jedan dio vanjskih prozora promijeniti. Na prozorima u prizemlju jaslica

prekrojene su rolete zbog čestih kvarova i teškog rukovanja istima.

Temeljem rješenja protupožarne inspekcije na dvorištu objekta Trnsko 19 uklonjena su stabla,

klupe, drvene grede i klackalica , u toku je rješavanje legalizacije objekta i izrada vanjskog

stubišta za evakuaciju.

Na objektu Kajzerica, tokom godine sanirani su zidovi koji pljesnive, u toku je i

rješavanje problema oko oštećenja vrata , sakupljanja vode ispod podova kuhinje, stvaranje

pod tlakova u kuhinji i hodniku ispred iste. Temeljem rješenja protupožarne inspekcije

ugrađeni su magneti za jedna protupožarna vrata, te dodani rukohvati na jedno stepenište. U

atriju objekta Kajzerica Gradska četvrt Zagreb Zapad ugradila je pješčanik za djecu.

10

Tokom godine kontinuirano se radilo na poboljšavanju materijalne sredine novom

didaktikom, potrošnim materijalima, opremom , sitnim inventarom u kuhinji, sobama

dnevnog boravka, te dvorištima vrtića.

U centralnom objektu je dvorana za tjelesno vježbanje od 90 m2, a na objektu Kajzerica

dvorana od 174,73 m2. Dvorane nam uvelike poboljšavaju kvalitetu rada , prije svega djeca

svih odgojnih skupina redovito vježbaju što je neprocjenjivo za njihov razvoj.

Dvorane su nam također mjesto za održavanje stručnih usavršavanja, odgajateljskih vijeća,

roditeljskih sastanaka, predstava, druženja, završnih svečanosti, seminara, kraćih programa ,

tečajeve i sl.

Prostore dječjih soba i zajedničke prostore tim odgajatelja za uređenje i sami

odgajatelji kontinuirano uređuju, tako da ne samo da pružaju djeci poticajno okruženje za

razvoj već doprinose ugodnijem i ljepšem boravku u našem vrtiću.

Velika financijska sredstva izdvojio je Grad Zagreb za poboljšanje materijalnih uvjeta rada

kako slijedi:

-didaktika: 12.978,08 kn

-oprema : 57.963,40 kn

-sitan inventar: 16.359.06 kn

-potrošni materijal: 50.537,04 kn

Vlastita sredstva:

Stimulacije radnika: 110.485,41 kn

Seminari: 1.400,00 kn

Igračke : 12.116.25 kn

Didaktički potrošni materijal: 3.058,97 kn

Sitan inventar: 13.526,99 kn

Službena radna odjeća i obuća: 29.515,01 kn

Uređaji i oprema: 48.896,01

Posebnu pažnju poklanjamo sigurnosti djece o kojoj vodimo računa na više razina (odrasli,

odgojitelji, roditelji i djeca) i fizička zaštita – zaključavanje svih vrata unutar vrtića kao i kada

djeca borave na zraku-vrata vanjske ograde. Radi što bolje i veće sigurnosti djece sljedeće

11

pedagoške godine neophodno nam je izgraditi visoku ogradu oko vrtića kao i video nadzor

nad istim.

Program sigurnosti provođen je u svim odgojno-obrazovnim skupinama sa roditeljima u sklopu

radionica i sa djecom kroz različite aktivnosti kontinuirano, ove pedagoške godine nadopunio

se i obnovio sigurnosno i zaštitno-preventivni program, koji sadrže niz protokola sa kojima su

upoznati roditelji i svi radnici dječjeg vrtića Trnsko.

Ove pedagoške godine provele su se protupožarne vježbe u objektima.

12

3. BRIGA ZA TJELESNI RAZVOJ I ZDRAVLJE DJECE

Program zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane ostvarivan je prema

zakonskim odredbama i planiranim mjerama iz Godišnjeg plana vrtića.

Zadaci procjenjivanja zdravstvenog statusa djeteta, provođena zdravstvena

zaštita i prevencije bili su:

1. Otkrivanje i procjenjivanje zdravstvenog statusa djeteta kod prijema u dječji vrtić:

- razgovorom s roditeljima novoprimljene djece

- uvidom u zdravstvenu dokumentaciju djeteta

- praćenjem djeteta na razgovoru s roditeljima (govor, motorika, stanje

uhranjenosti, ponašanje i sl.)

- provjerom ostale dokumentacije kod odstupanja djeteta od normalnog

rasta i razvoja, alergije, posebne potrebe, teškoće u razvoju

- uvidom u procijepljenost djeteta, inicijalno i kroz periode predviđene za

cijepljenje

- potpisivanjem Ugovora uz liječničke potvrde pedijatra da dijete može

pohađati vrtić

- provjera obavljenih kontrolnih pregleda djece koja već imaju registrirane

posebne potrebe (alergije, netolerancije na hranu i sl.) a imala su zakazane

kontrolne preglede i postupanje po uputstvima stručnjaka.

2. Upoznavanje odgojitelja s novoprimljenom djecom i roditeljima, poseban osvrt na

djecu s posebnim potrebama i djecu s TUR. Upoznavanje ostalih stručnih suradnika

i ostalog osoblja s posebnim potrebama kod djece i prilagođavanje djelovanja

prema istim.

3. Otvoreni su zdravstveni kartoni novoprimljene djece, a za djecu s posebnim

potrebama otvoreni su posebni dosjei i izrađena posebnna uputstva za postupke i

djelovanje ovisno o teškoćama.

4. Redovito je praćeno zdravstveno stanje djece u skupinama, kao i praćenje rizične

djece u suradnji s liječnicima, roditeljima i odgajateljima. Nastojalo se prevenirati

neka stanja i zaštititi djecu u izuzetnim situacijama.

13

5. Upućivanje odgojitelja u promjene kod djece nakon obavljenih kontrolnih

pregleda.

6. Poduzimane su odgovarajuće mjere zaštite kroz:

- praćenje i evidentiranje pobola djece i izostanaka djece zbog bolesti

- praćenje i evidentiranje procijepljenosti djece po kalendaru cijepljenja i

upućivanje na docjepljivanje po potrebi

- otkrivanje djece s zdravstvenim i ostalim teškoćama

- poduzimanje preventivnih mjera za očuvanje života i zdravlja djece u vrtiću

Kod pojave zaraznih bolesti ili pojave neke epidemiološke indikacije surađivalo se s

epidemiološkom službom i na vrijeme izoliralo bolesnu djecu zbog zaštite zdrave djece. U

jednoj odgojnoj skupini uzeti su brisevi ždrijela djece zbog više slučajeva šarlaha u skupini.

U više odgojnih skupina prijavljena je ušljivost djece u vlasištu glave. Izolacijom

zaraženih i kontrolom sve prisutne djece rješavali smo probleme.

Praćen je povratak djece u skupine nakon izostanka zbog bolesti i provjeravano

liječničkom potvrdom o ozdravljenju.

7. Provedena je edukacija djelatnika o sigurnosnim mjerama zaštite. (pripravnici,

novi djelatnici)

8. Provedeni su informativni razgovori sa studentima o pojedinim područjima rada.

9. Održani su roditeljski sastanci na temu sigurnosnih mjera zaštite djece u vrtiću

(nove skupine u pedagoškoj godini).

10. Djelatnici su redovito obavljali preglede za zdravstveni list.

11. Djelatnici kuhinje upućeni su na redovito obnavljanje Tečaja higijenskog

minimuma.

12. Nastavljena je edukacija djelatnika kuhinje o provođenju HACCP mjera i primjene

sredstava za čišćenje.

13. Održan je Tečaj prve pomoći za sve djelatnike objekta Trnsko 19 (ponovljeni tečaj.

U Programu praćenja higijenskih uvjeta sadržani su:

1. stalni dnevni nadzor nad higijensko-zdravstvenim uvjetima

2. provođenje protuepidemioloških mjera

3. udovoljavanje posebnih potreba kod djece

14

4. redovito provođenje mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije

(ugovorno i po potrebi )

Praćenje i unapređivanje prehrane:

1. Jelovnici su sastavljani i pripremani u skladu s normativima prehrane za

predškolski uzrast. Planirani su mjesečno, a tjedno bili izvješeni u kutićima za

roditelje zbog praćenja prehrane djece i mogućnosti izbora kod kuće. Redovito

je provjeravana kvaliteta i kvantiteta. Provođene su zakonske i ugovorne

obaveze kontrole hrane i higijenskih uvjeta kuhinje i skladištenja namirnica.

Provodili su ih Zavod za javno zdravstvo i Sanitarna inspekcija. Rezultati

provedenih analiza bili su uredni.

2. Od 01.01.2017. godine uvedeni su jedinstveni jelovnici za sve vrtiće Grada

Zagreba. Edukativni materijal „Pravilna prehrana u dječjim vrtićima Grada

Zagreba“ nastao je u suradnji Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport

Grada Zagreba, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i

Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

3. U zadaćama koje su se odnosile na prilagodbu jelovnika nastojale su se

zadovoljiti sve individualne, dobne, vjerske, tradicionalne, alergijske i

epidemiološke potrebe.

4. Kod inicijalnih razgovora zabilježeni su rasporedi obroka , navike pri hranjenju,

specifične potrebe kod pojedine djece, alergijske reakcije i netolerancije

pojedinih namirnica.

5. U izboru jelovnika nastojalo se zadovoljiti neophodne potrebe djece u kvaliteti

i kvantiteti namirnica u odnosu na: doba godine, dob djece, raspored obroka,

pripremu obroka i ponudu tekućine.

6. Identificirana su djeca s posebnim potrebama u prehrani. Upoznati su

odgajatelji i djelatnici u kuhinji s alergijama djece na pojedine namirnice i

potrebi zamjene u obrocima tih namirnica djetetu odgovarajućim.

7. Za djecu jasličkog uzrasta od 12 do 24 mjeseca prilagodili smo raspored obroka

prema inicijalnim razgovorima ( dosadašnjem rasporedu obroka kod kuće ) tako

da su djeca tog uzrasta imala ručak nakon dnevnog odmora.

15

8. Proslava dječjih rođendana bila je organizirana u skupinama, osmišljenim

aktivnostima odgojitelja, uz sezonsko voće. Poticalo se na donošenje

prihvatljivih namirnica i provodila edukacija o zdravoj prehrani (roditeljski

satstanci, predavanja, individualni razgovori i savjeti).

Procjena stanja uhranjenosti provedena je kroz antropometrijska mjerenja i analizu

istih. ( Rezultati vidljivi u tabeli antropometrijskih mjerenja )

Prošlogodišnji rezultati antropometrijskih mjerenja pokazuju smanjenje broja

normalno uhranjene djece, porast broja preuhranjene djece i pojavu podhranjene

djece.

Prilozi:

Tabela antropometrijskih mjerenja

Tabela pobola

Tabela broja dana izostanaka zbog bolesti

Evidencija neprocijepljene djece

Evidencija povreda nastalih u D.V. «Trnsko»

Evidencija djece 5 puta i više bolesno tijekom godine

Evidencija epidemioloških indikacija

16

PRAĆENJA STANJA UHRANJENOSTI

(ANTROPOMETRIJSKA MJERENJA –OBJEKT TRNSKO)

Antropometrijaska mjerenja Broj mjerenja %

Broj antropometrijskih

Mjerenja

80

37%

TEŽINA

(percentile)

manje od 1 P

-

-

1 - 10 P

2

2%

11- 50 P

23

30%

51 - 96 P

43

54%

97 - 100 P

9

11%

iznad 100 p

3

3%

VISINA

(percentile)

manje od 1 p

-

-

1 - 10 p

2

2%

11 - 50 p

15

19%

51 - 96 p

44

55%

97 - 100 p

17

22%

iznad 100 p

2

2%

17

PERCENTILE

BODY MAS

INDEX

manje od 1

-

-

1 - 16

12

15%

17 - 86

54

68%

87 - 100

11

14%

Iznad 100

3

3%

GRAFIČKI PRIKAZ PERCENTILA BODY MASS INDEXA

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

manje od 1

1 do 16

17 do 86

87 do100

iznad100

Iz grafikona je vidljivo da su antropometrijska mjerenja (objekt Trnsko) pokazala slijedeće

rezultate:

15 % djece ima BMI od 1 do 16

68% djece ima BMI od 17 do 86


3 % djece ima veći BMI od 100

18

GRAFIČKI PRIKAZ PERCENTILA TEŽINE I VISINE

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

tež. vis.

ispod 1

1 do 10

11 do 50

51 do 96

97 do 100

iznad 100


(ANTROPOMETRIJSKA MJERENJA –OBJEKT KAJZERICA)



Mjerenja

365

75%

TEŽINA

(percentile)

manje od 1 P

-

-

1 - 10 P

7

2%

11- 50 P

100

26%

51 - 96 P

228

64%

97 - 100 P

24

6%

19

iznad 100 p

6

2%

VISINA

(percentile)

manje od 1 p

2

0,5%

1 - 10 p

7

2%

11 - 50 p

81

22%

51 - 96 p

235

65%

97 - 100 p

35

9,5%

iznad 100 p

5

1%

PERCENTILE

BODY MAS

INDEX

manje od 1

4

1%

1 - 16

35

9,5%

17 - 86

264

72,5%

87 - 100

59

16%

Iznad 100

3

1%

20


Iz grafikona je vidljivo da su antropometrijska mjerenja (objekt Kajzerica) pokazala slijedeće

rezultate:

1% djece ima BMI manje od 1

9,5 % djece ima BMI od 1 do 16



1 % djece ima veći BMI od 100

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

manje od 1

1 do 16

17 do 86

87 do100

iznad100

21


0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

tež. vis.

ispod 1

1 do 10

11 do 50

51 do 96

97 do 100

iznad 100


(ANTROPOMETRIJSKA MJERENJA –OBJEKT KAJZERICA I TRNSKO)



Mjerenja

445

57%

TEŽINA

(percentile)

manje od 1 P

-

-

1 - 10 P

9

2%

11- 50 P

123

28%

51 - 96 P

271

61%

97 - 100 P

33

7%

22

iznad 100 p

9

2%

VISINA

(percentile)

manje od 1 p

2

0,5%

1 - 10 p

9

2%

11 - 50 p

96

22%

51 - 96 p

279

63%

97 - 100 p

52

11%

iznad 100 p

7

1,5%

PERCENTILE

BODY MAS

INDEX

manje od 1

4

1%

1 - 16

47

10,5%

17 - 86

318

71%

87 - 100

70

16%

Iznad 100

6

1,5%

23


Iz grafikona je vidljivo da su antropometrijska mjerenja (objekt Kajzerica i Trnsko) pokazala

slijedeće rezultate:

1 % djece ima BMI manji od 1




1,5 % djece ima veći BMI od 100

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

manje od 1

1 do 16

17 do 86

87 do100

iznad100

24


0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

tež. vis.

ispod 1

1 do 10

11 do 50

51 do 96

97 do 100

iznad 100

PRAĆENJE POBOLA DJECE (objekt Trnsko)

UTVRĐENE BOLESTI

ŠIFRA

BOLESTI

JASLICE

VRTIĆ

UKUPNO

Infektivne bolesti prob. s. A00-A09 16 22 38

Strept. upala grla i šarlah A38 - 9 9

Varicellae B01 8 25 33

Mononukleoza B27 1 1 2

Virusne infekcije (viroze) B33-B34 47 33 80

Druge virusne infekcije 5 8 13

INFEKCIOZNE I PARAZ.B.

A00-B99

77

98

175

Upala oka H10 17 9 26

Upala uha H65 24 28 52

SVE BOLESTI ORGANA O. H00-H95 41 37 78

Akutne inf. gornjeg diš.sustava J00-J06 109 117 226

Akutni bronhitis i bronhiolitis J20-J21 14 22 36

Gripa J10-J11 1 2 3

Pneumonija J12-J18 8 5 13

25

Kronične bol. Tonzila i aden. J35-J37 - 4 4

Astma J44 2 7 9

BOLESTI RESPIRATORNOG S.

J00-J99

134

157

291

BOLESTI PROBAVNOG S. K00-K93 1 3 4

BOLESTI GENITOURIN.S. N00-N99 3 4 7

Limphadenitis L04 - - -

Alergijski dermatitis L23 2 1 3

Urtikarija L50 3 3 6

Kašalj R05 2 7 9

Vrućica s tresavicom R50 20 18 38

Mučnina i povraćanje R11 2 8 10

Ozljede i prijelomi S00-S99 - 10 10

SVE OSTALE BOLESTI 4 12 16

Potvrde bez oznake bolesti 9 9 18

UKUPNO OSTALE BOLESTI 42 68 110

UKUPNO 298 367 665

26

GRAFIČKI PRIKAZ POBOLA DJECE (objekt Trnsko)

Zastupljenost bolesti kod izostanaka djece su:

-bolesti respiratornog sustava 44%

-zarazne bolesti 26%

-bolesti organa osjeta 12%

-ostale bolesti 16%

-bolesti urogenitalnog i probavnog trakta 2%

PRAĆENJE POBOLA DJECE (objekt Kajzerica)

UTVRĐENE BOLESTI

ŠIFRA

BOLESTI

JASLICE

VRTIĆ

UKUPNO


Strept. upala grla i šarlah A38 1 11 12


Mononukleoza B27 - 2 2

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

bolesti respiratornogsustava

zarazne bolesti

bolesti organa osjeta

ostale bolesti

bolesti urogenitalnog iprobavnog trakta

27




A00-B99

108

383

491


Upala uha H65 25 77 102

SVE BOLESTI ORGANA O. H00-H95 38 112 150



Gripa J10-J11 2 8 10


Kronične bol. tonzila i aden. J35-J37 1 2 3

Astma J44 1 7 8


J00-J99

182

321

503



Limphadenitis L04 - 7 7

Alergijski dermatitis L23 - - -

Urtikarija L50 - 3 3

Kašalj R05 9 16 25

Osip i druge nespecifične promj. R21 2 8 10



Ozljede i prijelomi S00-S99 1 8 9


Potvrde bez oznake bolesti - - -


UKUPNO 388 968 1356

28

GRAFIČKI PRIKAZ POBOLA DJECE (objekt Kajzerica)





-ostale bolesti 15%


0

5

10

15

20

25

30

35

40


zarazne bolesti


ostale bolesti


29

PRAĆENJE POBOLA DJECE (objekt Kajzerica i Trnsko zajedno)

UTVRĐENE BOLESTI

ŠIFRA

BOLESTI

JASLICE

VRTIĆ

UKUPNO


Strept. upala grla i šarlah A38 8 19 27


Mononukleoza B27 1 4 5




A00-B99

251

206

457


Upala uha H65 75 86 161

SVE BOLESTI ORGANA O.

H00-H95

119

107

226



Gripa J10-J11 4 3 7


Kronične bol. tonzila i aden. J35-J37 5 10 15

Astma J44 11 12 23


J00-J99

474

394

868



Limphadenitis L04 5 4 9

Alergijski dermatitis L23 6 2 8

Urtikarija L50 4 3 7

Kašalj R05 11 14 25

30

Osip i druge nespecifične promj. R21 10 10 20



Ozljede i prijelomi S00-S99 8 12 20


Potvrde bez oznake bolesti 15 22 37


UKUPNO 1018 879 1897

GRAFIČKI PRIKAZ POBOLA DJECE (objekti Kajzerica i Trnsko)





-ostale bolesti 17%

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50


zarazne bolesti


ostale bolesti


31


BROJ DANA IZOSTANAKA DJECE ZBOG BOLESTI (objekt Trnsko)

Broj dana izostanka Broj i. j. Broj i. v. Ukupno Zastupljenost i

1 dan izostanka 18 23 25

2 dana izostanka 19 31 37



5 dana izostanka 40 55 114 Najveća zast.





10dana izostanka 6 7 21



13dana izostanka - 3 10







20dana izostanka 1 - 1

21dan izostanka - 2 2

22dana izostanka - - -





32







50 dana izostanka - 1 1

56 dana izostanka - -

Ukupno 213 270 483 74 %

Izos. bez broja dana 83 83 166 246%

UKUPNO: 296 353 649

BROJ DANA IZOSTANAKA DJECE ZBOG BOLESTI (objekt Kajzerica)






5 dana izostanka 46 115 161 Najveća zast.












33










26dana izostanka - - -






Ukupno 234 618 852 63 %

Izos. bez broja dana 164 328 492 37 %

UKUPNO: 398 946 1344

BROJ DANA IZOSTANAKA DJECE ZBOG BOLESTI (T+K)






5 dana izostanka 86 170 156 Najčešći izost.


34














20dan izostanka 1 1 2









33-35dana izostanka 2 - 2


44-47dan izostanka 1 2 3



120 dana izostanka 1 - 1 Najduži izost.

Ukupno 447 888 1335 67 %

Izos. bez broja dana 247 411 658 33 %

35

UKUPNO: 694 1299 1993

Evidencija 5x i više bolesne djece u godini:

Jaslice Vrtić

78djece 42 djece

15 % djece kroz godinu izostalo je iz vrtića zbog bolesti 5 puta i više.

Evidencija procijepljenosti djece

Procijepljenost djece prati kalendar cijepljenja. Neka cijepljenja djece kasne zbog

prebolijevanja nekih zaraznih bolesti(vodene kozice i sl.) kada liječnici odlučuju odgoditi

docjepljivanje djece.

Prema našoj evidenciji procijepljenost djece je dobra. Kontinuiranim praćenjem i

upućivanjem na docjepljivanje dobivamo dobre rezultate.

Evidencija povreda

U prošloj godini evidentirano je 25 povreda. Za 12 povreda roditelji su se obratili

liječniku i bila je potrebna liječnička obrada i kontrola. Povrede kod kojih je bila potrebna

liječnička intervencija su bile:

- posjekotine na glavi

- prignječenje prsta

- posjekotina na licu

- povreda usne i rasklimani zub

Ostale povrede su bile lakšeg oblika

36

Epidemiološke indikacije

Od epidemioloških indikacija bile su:

-vodene kozice

-streptokokne infekcije

-ušljivost u kosi

-paraziti u stolici

37

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

Bitne zadaće u ovoj pedagoškoj godini u području odgojno-obrazovnog procesa bile su:

Poticanje i primjena strategija projektnog načina rada kao oblik integriranog

kurikuluma

Na ovu temu održan je stručni aktiv predavačkog tipa kojeg su vodile pedagoginje s ciljem

približavanja načina rada, prepoznavanja projekte teme i razlikovanja u odnosu na sklopove

aktivnosti. Primijetili smo kako su sklopovi aktivnosti u odgojno-obrazovnom procesu vrlo

zastupljeni, u pravilu inicirani dječjim interesom. Tijekom godine smo na refleksijama, timskim

planiranjima i svakodnevno u komunikaciji i praćenju ostvarivanja procesa, osvještavali

moguće momente koje bi mogli voditi k projektnom načinu rada. U velikom broju vrtićkih

skupina pokrenut je projekt. U nekima je takav oblik rada bio vrlo uspješan i dugotrajan, čak i

po nekoliko mjeseci. U nekim skupinama nije došlo do velikog razvoja projekta. U skupinama

u kojima nije bilo rada na projektu u pravom smislu, i nadalje je prisutno planiranje sklopova

aktivnosti, ali se povećalo razumijevanje značajnih razlika u metodičkom smislu. Na

posljednjem stručnom aktivu u godini odgojitelji su prezentirali rad na projektu putem poster

prezentacija i kroz ostale oblike pedagoške dokumentacije. Bila je to prilika i da odgojitelji

međusobno prokomentiraju vlastita i tuđa iskustva, kao i za veći razvoj odgojitelja u različitim

kućama Vrtića. Potrebno je i nadalje poticati i produbljivati ovaka način rada te pružati podršku

odgojiteljima u tom smislu, a osobito s obzirom na činjenicu da se dosta razlikuju iskustva-

nekima je to svakodnevna metoda rada, dok neki odgojitelji još nemaju takvog iskustva.

Razvoj i unapređivanje timske suradnje između odgojno-obrazovnih skupina

U protekloj pedagoškoj godini veliki smo naglasak stavili na unapređivanje timske suradnje.

Skupine koje dijele zajednički prostor još su više radile na zajedničkom planiranju prostorno-

materijalnog konteksta i uopćen planiranja procesa. Usmjereni smo na to da takve dvije

skupine u najvećoj mogućoj mjeri funkcioniraju kao jedna. Primjerice, centri aktivnosti u

skupinama se ne ponavljaju već zajednički planiraju. To je u ovoj godini još više prisutno nego

u proteklom periodu. Česti su zajednički roditeljski sastanci i ostali oblici suradnje.

Osim toga, započeli smo s timskim planiranjima jednom tjedno. Skupine su se podijelile u

timove sukladno dobi skupina ili nekom drugom polju zajedničkih interesa (npr. skupine s

38

engleskim programom). O tjednim sastancima vode se zapisnici i odgojitelji prepoznaju ovakav

oblik suradnje kao koristan i plodonosan.

Podizanje kvalitete komunikacije između svih sudionika odgojno-obrazovnog

procesa

Tijekom godine se u vrijeme refleksija osvrtalo na komunikacijske vještine koje su važne radi

kvalitetnije suradnje. No, nismo realizirali sve planirane aktivnosti (poput radionica

komunikacijskih vještina) zbog drugih aktivnosti te je potrebno nadalje raditi na trajnom

unaprjeđivanju komunikacijskih vještina na svim relacijama.

Projekt „Pravilna prehrana u dječjim vrtićima Grada Zagreba“

Od 1. siječnja 2017. godine uvedeni su jedinstveni jelovnici za sve vrtiće Grada Zagreba.

Edukativni materijal „Pravilna prehrana u dječjim vrtićima Grada Zagreba“ nastao je u suradnji

Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, Nastavnog zavoda za javno

zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u

Zagrebu. U pedagoškom smislu, ovom projektu posvetili smo osobitu pažnju. Na refleksijama

s odgojiteljima redovna tema je bila osvrt na aktivnosti odgoja za značaj zdrave prehrane te

putevima olakšavanja navikavanja djece na nove namirnice i okuse. Odgojitelji su vrlo

motivirano radili na tim zadaćama te su se u kratkom periodu vidjeli kvalitativni pomaci.

Zdravstvene voditeljice i pedagoginje su blisko surađivale u osmišljavanju i provođenju

različitim puteva daljnjih poboljšanja. Roditelji su iscrpno informirani o projektu te im je

svakodnevno ponuđen uvid u jelovnike putem fotografija i sl.

Formiranje skupina

U odgojno-obrazovnim skupinama u objektima u Trnskom upisan je maksimalan broj

djece prema normativima. U skupinama posebnog programa ranog učenja engleskog jezika

(novo formirane skupine) mješovite su skupine djece. U ostalim skupinama je uglavnom manja

mješovitost zbog organizacijskih i inih okolnosti te su u većini vrtićkih skupina upisana djeca

dvaju godišta. Jasličke skupine su uglavnom formirane od djece iste godine rođenja.

39

Fleksibilnost radnog vremena odgojitelja

Preklapanje rada odgojitelja unutar odgojno-obrazovne skupine bilo je fleksibilno ovisno

o realnim potrebama. U jaslicama je ono, u pravilu duže (2, 5 h), u vremenu od 10:00 do 12:30

sati. U vrtićkim skupinama zajednički rad odgojitelja odvija se od 11:30 do 13:00 sati ili prema

potrebi. Fleksibilan pristup naročito je izražen u vremenu prilagodbe u rujnu. Odgojitelji su

prisutni uvijek kad je potrebno, odnosno radno vrijeme je značajno izmijenjeno (čak i različito

od skupine do skupine) kako bi se što više olakšala prilagodba djeci, a potom i roditeljima i

odgojiteljima.

4.1. Prilagodba

U svrhu upoznavanja roditelja s procesom prilagodbe na vrtić provedene su sljedeće

aktivnosti:

na inicijalnim razgovorima za upis u vrtić dane su osnovne informacije o tijeku

prilagodbe (svibanj 2016.)

prilikom potpisivanja ugovora roditelji dobivaju letak o procesu prilagodbe (lipanj

2016.)

održana su dva roditeljska sastanka za roditelje novoprimljene djece na kojima su

sudjelovale ravnateljica i članice stručnog tima (kolovoz 2016.)

u kutiće za roditelje postavljeni su edukativni materijali o specifičnostima procesa

prilagodbe (rujan 2016.)

članice stručnog tima održale su 12 savjetodavnih razgovora s roditeljima (tijekom

godine, intenzivnije tijekom rujna 2016.)

odgojitelji su svakodnevno razmjenjivali informacije s roditeljima o tijeku prilagodbe i

po potrebi održali i individualne konzultacije

na prvim roditeljskim sastancima dan je osvrt na tijek prilagodbe (rujan-listopad

2016.).

40

Razdoblje koje se uzelo u obzir prilikom praćenja prilagodbe djece na jaslice odnosno vrtić, je

ono od početka rujna do kraja prosinca 2016. godine. Praćeno je ukupno 154 djece, od toga

76 jasličanca i 78 vrtićanaca (Tablica 4.1.1.). Od ukupnog broja praćene djece 35 ih je već prije

pohađalo vrtić, a 119 je prvi put krenulo u vrtić. Odgojiteljice su u tom razdoblju pratile reakcije

djece koristeći liste za praćenje prilagodbe pri čemu se prvi dan odnosi na prvi dan boravka

djeteta u skupini bez roditelja. Tradicionalno se u našem vrtiću u prvom danu nove pedagoške

godine roditelje djece iz novoformiranih skupina poziva da zajedno s djecom borave u skupini

40-ak minuta u manjoj grupi roditelja i djece. To je prilika za roditelje da borave u prostoru

odgojno-obrazovne skupine djeteta zajedno s djetetom, upoznaju odgojitelje/ice djeteta,

razmijene važne informacije s odgojiteljicama i budu svojevrsni most svom djetetu u stvaranju

osjećaja povjerenja u odgojiteljice i sigurnosti u novom prostoru.

S obzirom na veliki broj djece kako jasličke, tako i vrtićke dobi, koja su bila praćena u prilagodbi

te mogućnost usporedbe tijeka prilagodbe kod djece koja prethodno jesu ili nisu pohađala

vrtić, daljnja analiza rađena je s obzirom na navedene varijable.

Tablica 4.1.1. Broj djece praćene tijekom prilagode prema objektu i dobnoj skupini

OBJEKT Dobna skupina Ime odgojno-

obrazovne

skupine

Broj djece praćene tijekom prilagodbe

Bili u DV Nisu bili u

DV

Ukupno

Trnsko 19 Mlađa jaslička Leptirići 0 8 8

Ribice 0 11 11

Starija jaslička Bubamare 0 3 3

Mačići 4 6 10

Mlađa vrtićka Zečići 0 6 6

41

Srednja vrtićka Žabice 1 4 5

Starija vrtićka Loptice 4 1 5

Pužići 2 0 2

Mješovita vrtićka s

posebnim

programom ranog

učenja engleskog

jezika

Ptičice 0 1 1

Trnsko 39 Mlađa vrtićka Medvjedići 2 0 2

Ž. Dolinara

11

Mlađa jaslička Patkice 0 19 19

Žirafice 0 16 16

Starija jaslička Pande 1 4 5

Tigrići 3 1 4

Mlađa vrtićka Bomboni 3 5 8

Jabučice 1 4 5

Kockice 0 5 5

Lavići 0 6 6

Tratinčice 1 5 6

Srednja vrtićka Cvjetići 3 2 5

42

Sovice 2 3 5

Točkice 1 3 4

Srednja vrtićka Suncokreti 2 0 2

Mješovita (4-6 god.) Dupini 3 - 3

Mješovita vrtićka s

posebnim

programom ranog

učenja engleskog

jezika

Teddy Bears 3 5 8

UKUPNO 35 119 154

Grafički prikaz 4.1., te zatim i tablica 4.1.2. pokazuju opću procjenu težine prilagodbe kod djece

jasličke dobi s obzirom na to jesu li ili nisu ranije pohađala vrtić. Pokazuje se da je najveći

postotak djece koja su ranije pohađala vrtić, imalo prilagodbu normalne težine, a jednak je

postotak onih koji su imali laku i tešku prilagodbu. Kod djece koja nisu pohađala vrtić, najveći

je broj onih čija je prilagodba bila normalne težine, ali ima i onih s teškom prilagodbom.

Grafički prikaz 4.1. Opća procjena težine prilagodbe kod djece jasličke dobi koja jesu ili nisu

prethodno bila u dječjem vrtiću (%)

43

Tablica 4.1.2. Opća procjena težine prilagodbe kod djece jasličke dobi koja jesu ili nisu


LAKA PRILAGODBA PRILAGODBA

NORMALNE

TEŽINE

TEŠKA

PRILAGODBA

BILI U DV 25 50 25

NISU BILI U DV 24 66 10

UKUPNO 24 64 12

0

10

20

30

40

50

60

70

laka prilagodba prilagodba normalnetežine

teška prilagodba

bili u DV nisu bili u DV ukupno

44

Grafički prikaz 4.2. Opća procjena težine prilagodbe kod djece vrtićke dobi koja jesu ili nisu


Kao što je vidljivo iz grafičkog prikaza 4.2. i tablice 4.1.3., među djecom vrtićke dobi koja su

ranije pohađala vrtić najveći broj ima prilagodbu normalne težine i nema onih koji su imali

tešku prilagodbu. Među djecom koja nisu ranije pohađala vrtić, najveći je postotak onih kod

kojih je prilagodba normalne težine, a podjednak postotak onih s lakom i teškom prilagodbom.

Tablica 4.1.3. Opća procjena težine prilagodbe kod djece vrtićke dobi koja jesu ili nisu



NORMALNE

TEŽINE

TEŠKA

PRILAGODBA

BILI U DV 44 56 0

NISU BILI U DV 17 65 18

UKUPNO 26 62 12

Usporedbom opće procjene težine prilagodbe kod djece jasličke i vrtićke dobi (Tablica 4.1.4.)

može se ustvrditi da je kod djece jasličke dobi veći postotak onih s prilagodbom normalne

0

10

20

30

40

50

60

70

laka prilagodba prilagodba normalnetežine

teška prilagodba

bili u DV nisu bili u DV ukupno

45

težine u odnosu na djecu vrtićke dobi, te manji postotak djece s lakom prilagodbom kod

jasličanaca u odnosu na djecu vrtićke dobi. Općenito uzevši, najveći broj djece ima prilagodbu

normalne težine, a najmanji broj tešku prilagodbu.

Tablica 4.1.4. Opća procjena težine prilagodbe kod djece jasličke i vrtićke dobi (%)


NORMALNE TEŽINE

TEŠKA PRILAGODBA

DJECA JASLIČKE DOBI 24 64 12

DJECA VRTIĆKE DOBI 26 62 12

Možemo pretpostaviti da su razlozi veće učestalosti teške prilagodbe kod djece jasličke dobi

razvojne osobine djeteta, neredovito pohađanje vrtića u vrijeme prilagodbe te specifičnosti

obiteljskog odgoja i ponašanje roditelja vezano uz polazak djeteta u vrtić.

Dobiveni rezultati potvrđuju potrebu analize tijeka prilagodbe vodeći računa o tome jesu li

djeca ranije pohađala vrtić ili nisu, pa je u nastavku učinjena analiza s obzirom na navedeno.

Na grafičkom prikazu 4.3., možemo vidjeti učestalost dolaska djece u kontinuitetu odnosno s

prekidima. Vidljivo je da je kod djece jasličke dobi veći postotak onih koji su dolazili u vrtić s

prekidima u odnosu na djecu vrtićke dobi.

46

Grafički prikaz 4.3. Redovitost dolaska djece u vrtić u razdoblju prilagodbe

Ponašanja djece jasličke dobi kod dolaska, boravka u skupini i odlaska iz vrtića prikazana su u

tablicama 4.1.5., 4.1.6. i 4.1.7. Veliki broj praćene djece omogućio je da svi rezultati budu

izraženi u postocima. Iz tablice 4.1.5. je vidljivo da je veći broj djece koja imaju jasličko iskustvo

već prvi dan reagira na odvajanje od roditelja u odnosu na djecu koja to iskustvo nemaju i

istovremeno broj onih s jasličkim iskustvom koji reagiraju plačem kod odvajanja brže pada u

odnosu na one kojima je to prva prilagodba na jaslice.

Tablica 4.1.5. Ponašanje djece jasličke dobi prilikom dolaska u skupinu u razdoblju

prilagodbe (N=76)

PONAŠANJE

DJETETA

1. DAN 5. DAN 15. DAN 30. DAN

BILI

U

DV

NISU

BILI

U DV

UK

UP

NO

%

BILI

U DV

NISU

BILI

U DV

UK

UP

NO

%

BILI

U DV

NISU

BILI

U DV

UK

UP

NO

%

BILI

U DV

NISU

BILI

U DV

UKU

PNO

%

Plače kod

dolaska

50 47 47 62 63 63 25 56 52 25 28 28

Povraća kod

dolaska

0 0 0 0 3 3 0 0 0 0 0 0

0

10

20

30

40

50

60

kontinuitet nema kontinuiteta nema podataka

jaslice vrtić

47

Baca se na

pod/lupa u zid

i sl.

12 1 3 12 3 4 12 1 3 12 0 1

Grčevito se

drži roditelja

25 31 30 25 32 31 25 32 31 25 13 14

Pokazuje

agresiju prema

roditelju

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Pokazuje

agresiju prema

odgojitelju

0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Odbija fizički

kontakt s

odgojiteljem

25 6 8 12 6 6 0 3 3 0 1 1

Kod boravka u skupini primjećujemo kako je plač djeteta oblik ponašanja koji je najčešći i

najbrojniji kod jasličke djece, no unatoč tome, imamo i velik broj djece koja sudjeluju u igri već

od prvog dana. Možemo također vidjeti iz tablice 4.1.6. da peti dan veći broj djece koja nemaju

jasličkog iskustva pokazuje određene reakcije u odnosu na prvi dan (plač prilikom boravka u

grupi, stalno praćenje odgojiteljice, odbijanje hrane i spavanja, stalno propitivanje za roditelje)

što se vjerojatno može objasniti time da tada počinju uviđati da je dolazak u jaslice

svakodnevan, a ne prigodan događaj. Kod djece koja imaju jasličkog iskustva najveći je broj

reakcija tijekom prvog dana nakon čega se postepeno smanjuju.

Tablica 4.1.6. Ponašanje djece jasličke dobi prilikom boravka u skupini u razdoblju

prilagodbe (N=76)

PONAŠANJE

DJETETA


BILI U

DV

NISU

BILI U

DV

UKUP

NO %

BILI

U DV

NISU

BILI U

DV

UKUP

NO

%

BILI U

DV

NISU

BILI U

DV

UKUP

NO

%

BILI U

DV

NISU

BILI U

DV

UKUP

NO

%

48

Plače tijekom

boravka

50 48 49 50 73 71 37 57 55 25 26 26

Agresivno

prema djeci

12 0 1 25 3 5 25 7 9 12 9 6

Agresivno

prema

odgojitelju

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Agresivno

prema

stvarima

0 1 1 0 3 3 0 1 1 0 3 3

Osamljeno/p

ovučeno

37 13 16 37 13 16 12 7 8 12 3 4

Izrazito

nemirno

0 14 13 0 15 13 0 7 6 0 4 4

Promatra

igru, ali ne

sudjeluje

37 22 24 50 25 28 12 15 14 12 9 9

Ometa igru 0 0 0 0 0 0 0 1 1 0 1 1

Sudjeluje u

igri

37 51 50 50 62 60 87 68 70 87 75 76

Stalno prati

odgojitelja

37 12 14 25 25 25 25 12 13 25 10 12

Traži fizički

kontakt s

odgojiteljem

50 38 39 62 62 55 50 29 31 37 22 24

Razdražljivo

je

25 20 21 62 31 34 50 19 22 25 15 16

Odbija

kontakt s

djecom

25 10 12 25 9 10 12 10 10 12 1 3

Stalno pita za

roditelje

12 10 10 37 16 18 25 22 13 12 9 6

49

Odbija hranu 37 12 14 25 16 17 12 7 8 12 4 5

Odbija

spavanje

0 10 9 0 6 5 0 1 1 0 0 0

Odbija

komunicirati

s

odgojiteljem

0 6 5 0 3 3 0 1 1 0 0 0

Povraća 0 1 1 0 1 1 0 1 1 0 1 1

Mokri u

krevet (a

odviknuto je

od pelena)

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Grize

nokte/čupka

kosu/siše

palac

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Drugo –

odbija sjesti

za stol u

vrijeme

obroka, grize

drugu djecu,

stalno nosi

igračku i

dudu, „frče“

svoje uho

0 6 5 0 6 5 0 12 10 0 12 10

Također i kod odlaska djece iz vrtića primjećujemo velik broj jasličanaca koja pri tom plaču, no

nakon 15. dana njihova boravka u vrtiću taj se broj drastično smanjio (Tablica 4.1.7.).

Osim kod djece, primjećujemo promjene u reakcijama roditelja prilikom ostavljanja djeteta u

jaslicama/vrtiću jer je sve manji broj zabrinutih roditelja i onih koji se dugo opraštaju s

djetetom (Tablica 4.1.8.).

50

Tablica 4.1.7. Ponašanje djece jasličke dobi odlaska iz skupine u razdoblju prilagodbe (N=76)

PONAŠANJE

DJETETA


BILI

U

DV

NISU

BILI

U DV

UKUP

NO

%

BILI U

DV

NISU

BILI

U DV

UKUP

NO

%

BILI U

DV

NISU

BILI

U DV

UKU

PNO

%

BILI

U DV

NISU

BILI

U DV

UKUP

NO

%

Plače kod

dolaska

roditelja

25 44 42 25 41 39 25 34 33 25 16 17

Odbija ići kući 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Agresivno

prema

roditelju

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ignorira

roditelja

0 1 1 0 1 1 0 3 3 0 1 1

Ponašanja djece vrtićke dobi kod dolaska, boravka u skupini i odlaska iz vrtića prikazana su u

tablicama 4.1.9., 4.1.10. i 4.11.

Kod boravka u skupini primjećujemo kako već od prvog dana velik broj djece koja sudjeluju u

igri. Kod djece vrtićke dobi najveći je broj reakcija tijekom prvog dana nakon čega se postepeno

smanjuju.

51

Tablica 4.1.8. Reakcije roditelja djece jasličke dobi u razdoblju prilagodbe

PONAŠANJE

RODITELJA


BILI

U

DV

NISU

BILI U

DV

UKUP

NO

%

BILI U

DV

NISU

BILI U

DV

UKUP

NO

%

BILI

U DV

NISU

BILI U

DV

UK

UP

NO

%

BILI U

DV

NISU

BILI U

DV

UKUPN

O

%

Roditelj je

zabrinut kod

dolaska

0 34 30 12 25 24 0 10 9 0 7 6

Roditelj se

grubo odvaja

od djeteta

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Roditelj se

dugo oprašta s

djetetom

0 7 6 0 7 6 0 3 3 0 0 0

Usporedbom rezultata u tablicama, moguće je zaključiti da su stresne reakcije u razdoblju

prilagodbe prisutne kod manjeg broja djece vrtićke u odnosu na one jasličke dobi te da

postotak tih reakcija ima brži trend smanjivanja kod starije djece. Navedeno je u skladu s

dobivenim procjenama o težini prilagodbe djece jasličke i vrtićke dobi.

Tablica 4.1.9. Ponašanje djece vrtićke dobi prilikom dolaska u skupinu u razdoblju

prilagodbe (N=78)

PONAŠANJE

DJETETA


BILI U

DV

NISU

BILI U

DV

UKU

PNO

%

BILI U

DV

NISU

BILI U

DV

UKU

PNO

%

BILI U

DV

NISU

BILI U

DV

UKUPN

O

%

BILI U

DV

NISU

BILI

U DV

UKUP

NO

%

52

Plače kod

dolaska

25 37 33 15 47 36 4 31 22 4 23 17

Povraća kod

dolaska

0 4 2 0 2 1 0 0 0 0 0 0

Baca se na

pod/lupa u zid

i sl.

0 8 5 0 6 4 0 2 1 0 2 1

Grčevito se

drži roditelja

29 27 28 11 23 19 0 8 5 0 6 4

Pokazuje

agresiju prema

roditelju

0 0 0 0 0 0 0 2 1 0 2 1

Pokazuje

agresiju prema

odgojitelju

0 6 4 0 4 2 0 2 1 0 2 1

Odbija fizički

kontakt s

odgojiteljem

11 23 19 4 20 14 0 10 6 0 10 6

Tablica 4.1.1.0 Ponašanje djece vrtićke dobi prilikom boravka u skupini u razdoblju

prilagodbe (N=78)

PONAŠANJE

DJETETA


BILI

U DV

NISU

BILI

U DV

UKU

PNO

%

BILI

U DV

NISU

BILI

U DV

UKU

PNO

%

BILI

U DV

NISU

BILI

U DV

UKU

PNO

%

BILI

U DV

NISU

BILI

U DV

UKU

PNO

%

Plače tijekom

boravka

29 41 37 18 41 33 4 25 18 0 14 9

53

Agresivno prema

djeci

0 4 2 4 4 4 4 2 2 4 2 2

Agresivno prema

odgojitelju

0 6 4 0 2 1 0 2 1 0 2 1

Agresivno prema

stvarima

0 6 4 0 2 1 0 0 0 0 0 0

Osamljeno/povu

čeno

33 27 29 15 25 22 4 14 10 0 12 8

Izrazito nemirno 15 17 17 15 20 18 7 14 12 4 8 6

Promatra igru, ali

ne sudjeluje

67 39 44 18 23 22 4 22 15 4 14 10

Ometa igru 4 2 2 4 2 2 7 2 4 4 0 1

Sudjeluje u igri 37 41 40 89 47 62 81 43 56 85 47 60

Stalno prati

odgojitelja

25 29 28 18 39 32 15 27 23 7 14 12

Traži fizički

kontakt s

odgojiteljem

22 17 19 15 25 22 11 8 9 7 2 4

Razdražljivo je 15 25 22 4 31 22 0 16 10 0 10 6

Odbija kontakt s

djecom

4 23 17 11 23 19 0 12 8 0 10 6

Stalno pita za

roditelje

22 33 39 15 37 29 4 20 14 0 12 8

Odbija hranu 0 25 17 0 31 20 0 20 13 0 14 9

Odbija spavanje 0 6 4 0 6 4 0 4 2 0 2 1

54

Odbija

komunicirati s

odgojiteljem

0 12 8 0 8 5 0 4 2 0 4 2

Povraća 0 2 1 4 2 2 0 2 1 0 2 1

Mokri u krevet (a

odviknuto je od

pelena)

0 0 0 0 0 0 4 2 2 7 4 5

Grize

nokte/čupka

kosu/siše palac

4 0 1 4 0 1 0 0 0 0 0 0

Drugo – obavlja

veliku nuždu u

gaće, regresija u

govoru i

ponašanju

0 4 2 0 2 1 0 2 1 0 2 1

Iz tablice 4.1.12. vidljive su i promjene u reakcijama roditelja prilikom odvajanja od djeteta.

Najveći broj roditelja boravio je u skupini s djecom 1 dan (u jaslicama 28%, u vrtiću 76%), a

broj dana boravka s djetetom u grupi je bio do 7 dana. Taj je broj dana uvjetovan reakcijama

djeteta temeljem čega su roditelji savjetovani da borave u skupini, kao i mogućnostima

roditelja.

Uz informacije o prilagodbi koje su roditelji dobili na roditeljskom sastanku za novoprimljenu

djecu i u lecima prilikom potpisivanja ugovora, osnovne smo informacije izložili i u kutiću za

roditelje kao podsjetnik te je roditeljima ponuđena mogućnost individualnog savjetovanja s

psihologinjom Vrtića o procesu prilagodbe koju je iskoristilo 12 roditelja. Prvi roditeljski

sastanci u novoformiranim odgojno-obrazovnim skupinama uključivali su i osvrta na

prilagodbu, te su pružili mogućnost roditeljima da dobiju informacije o tijeku prilagodbe na

razini skupine i međusobno razmijene iskustva. U već postojećim odgojno-obrazovnim

55

Tablica 4.1.11. Ponašanje djece vrtićke dobi prilikom odlaska iz skupine u razdoblju

prilagodbe (N=78)

PONAŠANJE

DJETETA


BILI

U

DV

NIS

U

BILI

U

DV

UKUP

NO

%

BILI U

DV

NIS

U

BILI

U DV

UKUP

NO

%

BILI U

DV

NIS

U

BILI

U DV

UKUP

NO

%

BILI U

DV

NIS

U

BILI

U DV

UKUP

NO

%

Plače kod

dolaska

roditelja

7 41 29 7 37 27 0 27 18 0 10 6

Odbija ići

kući

11 6 8 7 0 2 4 2 2 4 2 2

Agresivno

prema

roditelju

0 0 0 0 0 0 0 2 1 0 4 2

Ignorira

roditelja

0 0 0 0 2 1 0 2 1 0 2 1

Tablica 4.1.12. Reakcije roditelja djece vrtićke dobi u razdoblju prilagodbe

PONAŠANJE

RODITELJA


BILI

U

DV

NISU

BILI

U DV

UKUP

NO

%

BILI U

DV

NISU

BILI

U DV

UKUP

NO

%

BILI U

DV

NISU

BILI

U DV

UKUP

NO

%

BILI U

DV

NISU

BILI

U DV

UKUP

NO

%

Roditelj je

zabrinut kod

dolaska

4 17 13 7 22 17 0 8 5 0 0 0

56

Roditelj se

grubo odvaja

od djeteta

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 1

Roditelj se

dugo oprašta

s djetetom

7 16 13 7 14 12 0 4 2 0 2 1

skupinama, na prvim roditeljskim sastancima roditelji nove djece su posebno pozdravljeni te

su odgojiteljice dale kratak osvrt na prilagodbu sve djece u promijenjenim uvjetima i posebno

nove djece u skupini.

Prije dolaska novoprimljene djece u skupine članice stručnog tima pripremile su liste s

informacijama o pojedinom djetetu, te su odgojitelji/ce imali mogućnost konzultirati se

vezano uz pojedino dijete nakon čitanja tih informacija. Na tim razgovorima su odgojiteljicama

dane osnovne informacije o djetetu i eventualnim specifičnostima psihofizičkog stanja djeteta

i/ili obiteljske situacije.

Tijekom razdoblja prilagodbe sve članice stručnog tima bile su uključene u praćenje reakcija

djece i roditelja, a psihologinja je tijekom mjeseca rujna održavala svakodnevne osvrte s

odgojiteljicama na trenutno stanje u grupi, reakcije pojedine djece i roditelja i pružila

mogućnost iznošenja emocionalnih reakcija samih odgojiteljica u ovom zahtjevnom razdoblju.

Članice stručnog tima bile su uključene u planiranje poticaja u prostorima dnevnog boravka i

na zraku za djecu u ovom razdoblju. Kod djece s težom prilagodbom psihologinja se uključila

konzultativno s odgojiteljicama u promišljanje odgovarajućeg pristupa radi ublažavanja

uočenih poteškoća. Pedagoginje i psihologinja su bile uključena u planiranje prvih roditeljskih

sastanaka koji su uključivali osvrt na proces prilagodbe zajedno s odgojiteljicama te je i

sudjelovala na jednom od tih roditeljskih sastanaka.

Na sjednici Odgojiteljskog vijeća u siječnju 2017. psihologinja je održala osvrt na razdoblje

prilagodbe u pedagoškoj godini 2016./2017. temeljem rezultata praćenja korištenjem Lista za

praćenje prilagodbe koje su odgojiteljice ispunjavale za svako novoprimljeno dijete.

57

4.2. Osvrt na planiranje i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa

U planiranju, ostvarivanju i vrednovanju odgojno-obrazovnog procesa u osnovi smo se

vodili smjernicama utvrđenima u Nacionalnom kurikulumu te naputku o vrednovanju

kvalitete, tzv. indikatorima.

Odgojno-obrazovni rad pratio se putem:

- praćenjem rada u odgojno-obrazovnim skupinama

- promatranjem članica stručnog tima i ravnateljice u odgojno-obrazovnim skupinama

- uvidom u pedagošku dokumentaciju odgojno-obrazovnih skupina

- analizom snimljenih i dokumentiranih aktivnosti

- timskim osvrtima i refleksijama na sastancima planiranja i dogovorima

- upitnika kojeg pripremaju ravnateljica i stručne suradnice

- pokazatelja provedbe razvojnog plana

4.2.1. Boravak na zraku

Boravak na zraku planira se i realizira kao redovni dio odgojno-obrazovnog procesa.

Naglasak je na zadovoljavanju djetetovih potreba za kretanjem i boravkom na svježem zraku

u svrhu zaštite zdravlja. Boravak na zraku odvijao se svakodnevno za svu djecu, osim u

nepovoljnim vremenskim uvjetima. Cijelu godinu se fleksibilno odvijao u jutarnjim satima, a u

periodu povoljnih vremenskih uvjeta i u popodnevnim satima. Za novoupisane mlađe jasličke

skupine realizacija boravka na zraku započela je početkom listopada, odnosno nakon što se su

djeca i odgojitelji upoznali, odnosno djeca stekla osjećaj povjerenja u prisutnu odraslu osobu.

Nastavljeno je s dobrom praksom načina planiranja i provođenja boravka na zraku te su

svakodnevno korišteni svi dostupni vanjski prostori za boravak djece. U objektu Kajzerica

napravljena je malena korekcija igrališta ta na način da je povećan prostor na kojemu mogu

boraviti djece. Igrališta su u objektu Trnsko 19 i u Kajzerici obogaćena novim spremištima za

poticaje za boravak na zraku što je dodatno olakšalo pripremu ovog dijela odgojno-obrazovnog

procesa.

58

4.2.2. Pedagoška dokumentacija

Knjige pedagoške dokumentacije odgojno-obrazovne skupine, kao i druga službena

dokumentacija, vođene su pravodobno i u potpunosti. Stručne suradnice pedagoginje tijekom

godine su dokumentaciju pratile redovito i konzultirale se s odgojiteljima ukoliko je to bilo

potrebno. Pedagošku dokumentaciju vodimo sukladno pripadajućem naputku. Ove

pedagoške godine primjećujemo veću ujednačenost u načinu svakodnevnog vođenja

dokumentacije, u smislu unapređivanja korištenja iste u redovnom praćenju i osmišljavanju

daljnjih intervencija odgojitelja u praksi.

Osim službene dokumentacije, posebnu smo pozornost posvetili različitim oblicima

dokumentiranja odgojno-obrazovnog procesa. Odgojitelji svakodnevno prikupljaju različite

etnografske zapise i dječje uratke koji kroz promišljanje tvore pedagošku dokumentaciju koja

je temelj za promišljanje i planiranje procesa. Najviše se, u tom smislu, koristi foto

dokumentacija i različiti dječji uradci. Osim prethodno navedenog, koriste nam za prezentaciju

stručnog rada roditeljima putem kutića za roditelje, individualnih razgovora i kroz roditeljske

sastanke. Odgajatelji prikupljaju i koriste i druge oblike dokumentiranja – audio i video snimke

odgojno-obrazovnog procesa. S obzirom na naglašeni projektni oblik rada u ovoj godini,

osobito je povećana produkcija pedagoške dokumentacije. Ove su godine za potrebe dva

interna stručna aktiva odgojitelji pripremali prezentacije putem plakata te smo na taj način

poduprli napore u kvalitetnom prikazu odgojno-obrazovnog procesa krz pedagošku

dokumentaciju. Naglasak je stavljen na interpretaciju odgojitelja etnografskih zapisa jer se tek

na taj način oni smatraju pedagoškom dokumentacijom koja je korisna svim zainteresiranim

stranama.

Stručne suradnice pedagoginje su intenzivno surađivale s odgojiteljima na području

unapređivanja kvalitete dokumentacije, kako bi bila što korisnija u razumijevanju procesa

učenja djece te su primjetni određeni kvalitativni iskoraci, uspoređujući početak i kraj

pedagoške godine.

Pedagoška dokumentacija korištena je i na refleksijama koje su vodile pedagoginje.

59

4.2.3. Izvješća odgojno-obrazovnih skupina – redoviti

program

Odgojitelji odgojno-obrazovnih skupina su na temelju cjelogodišnjih planiranja,

realizacije i refleksija u pisanim izvješćima prikazali glavne naglaske i specifičnosti koji su

obilježili ovu pedagošku godinu. U nastavku ćemo zbog opsežnosti materijala prikazati glavne

naglaske na neke od aktivnosti koje su dali odgojitelji za svaku odgojno-obrazovnu skupinu.

Trnsko 19

RIBICE – mlađe jaslice, odgojiteljice: Marijana Soldan i Mirjana Hadrović/ Petra Plešić

Mlađa jaslička skupina, zbog dužeg bolovanja matičnog odgojitelja, zamjena je odgojiteljica

Petra Plešić. Smanjeni broj djece tijekom ped. godine omogućio je kvalitetan individualan

pristup i pravovremeno zadovoljavanje prava i potreba djece što je olakšalo tijek prilagodbe.

Usmjerni su na socio-emocionalno područje, razvoj sigurnosti, pripadnosti, povjerenja, te

podržavanje djetetove samostalnosti kako u izboru aktivnosti , suigrača i slobodi kretanja.

Praćenjem djece u skupini uočen je značajan napredak u razvoju govora i motoričkih vještina

kod većeg broja djece. Rezultirali su projektom „Razvoj fine i grube motorike“ u suradnji s

odgojnom skupinom Leptirići. Odgojiteljice su promišljale o prostorno- materijalnom

okruženju koji su sustavno nadopunjavale a i mijenjale. Povezanost centra kuhinje i obiteljskog

centar omogućila je bogatiju, sadržajniju ali i češći boravak djece u navedenim centrima u

odnosu na ranije.

LEPTIRIĆI – mlađe jaslice, odgojiteljice: Višnja Golubić i Ines Delić

Period prilagodbe protekao je bez većih odudaranja od očekivanog. Usmjereni smo bili na

ostvarivanje socio- emocionalnog odnosa između djeteta i odgojitelja te djece

međusobno,razvoja pripadnosti skupini i samostalnosti. Poseban naglasak je bio na razvoju

povjerenja i osjećaja sigurnosti djeteta u odgojitelje i osamostaljivanja u svim segmentima, te

stvaranju pozitivne slike o sebi.

60

Minimalne promjene prostorno – materijalnog okruženja uzrokovane su stavom odgojitelja

da bi se na taj način narušila sigurnosti djece, ali su češće obogaćivale materijalima postojeće

centre, a naročito materijalima za razvijanje fine i grube motorike.

BUBAMARE – starije jaslice, odgojiteljice: Nives Stipčić i Iva Bagić

Djeca najčešće biraju i vole boraviti u likovnom centru i aktivnostima s rastresitim materijalom

ili oblikovnim. Uočavaju da im se pažnja značajno produljila. Velike su oscilacije između djece

u području razvoja govora. Promjena prostornog okruženja i centara omogućila je veću

samostalnost djeci.

Prostorna povezanost odgojnih skupina Ribice, Leptirići i Bubamare te otvorenost odgojiteljica

na istu bila je poticajna za sve dionike odgojno – obrazovnog procesa tijekom ped. godine.

MAČIĆI – starije jaslice, odgojiteljice: Gabrijela Raić i Jasenka Pavasović

Odgojna skupina s većim brojem novoupisane djece imala je zahtjevan i teži period prilagodbe.

Posebnost prostora u kojem su boravili (spojenii prostor s odgojnom skupinom Zečići, te

zajednički ulaz i sanitarije) utjecala je na organizaciju odgojno-obrazovnog procesa. Interes

djece za stolno-manipulativne aktivnosti te razne glazbene aktivnosti usmjerio ih je na

područje senzomotorike. Projekt „Senzomotorika u jaslicama“ u svrhu stimulacije svih osjetila

u cilju poticanja cjelovitog razvoja djeteta.

ZEČIĆI – mlađa vrtićka skupina, odgojiteljice: Dijana Idžan i Stankica Oršolić

Pojačana potreba djece za motoričkim kretanjem utjecala je na izbor aktivnosti i sadržaja

odgojno-obrazovnog procesa. Potrebu djece za kretanjem nastojalo se zadovoljiti putem

raznovrsnih sadržaja – male tjelesne aktivnosti, korištenje dvorane, pokretne igre,

osmišljavanje poligona, itd.

Tijekom cijele pedagoške godine veliki interes djece se javio u području simboličke igre

(obiteljskom centru i centru liječnika). Prateći razvoj djece u skupini pokazala se potreba da se

dodatno potiče razvoj govora putem raznovrsnih planiranih aktivnosti (čitanje priča i

slikovnica, poticanje na prepričavanje, igre štapnim lutkama,itd.).

Prostorno-materijalno okruženje se nije mijenjalo, ali se obogaćivalo raznovrsnim sredstvima

u suradnji s roditeljima.

61

Neadekvatni prostorni uvjeti (zajednički ulaz, zajedničke sanitarije) pokazali su se kao

otežavajući faktor u realizaciji pojedinih aktivnosti i sadržaja.

ŽABICE – mlađa vrtićka skupina, odgojiteljice: Alojzija Rožmarić i Branka Macan

Aktivnosti vezane uz razvoj svijesti o sebi , svome tijelu i mogućnostima svog tijela. Cilj je

aktivnosti bio pozitivno utjecati na jačanje samostalnosti, a samim time i na samopouzdanje.

Uz to je odgojno-obrazovni proces obogaćivan sadržajima vezanim uz odabrane važne datume

ili promjene u prirodi. Posebno se istaknuo interes djece za promjene u prirodi u proljeće koji

je prerastao u projekt.

Prostorno- materijalni uvjeti su mijenjani i nadopunjivani prema aktualnim događanjima i

potrebama, odnosno interesima djece. Tijekom pedagoške godine djeca su samoinicijativno

mijenjala organizaciju sobe tijekom dana, ovisno o tome koliko im je mjesta trebalo (npr. ples

i koreografija koje su sami osmišljavali). Održana su četiri roditeljska sastanka, a teme su

proizašle iz aktualnih potreba odgojne skupine. Najkorisniji roditeljski sastanak je bio na temu

„Neprimjereni oblici ponašanja“.

LOPTICE – starija vrtićka skupina, odgojiteljice: Marijana Srdarević i Franka Miko Matošević/

Ana Kruneš

Intenzivno su radili na području govora, komunikacije i izražavanja prateći interes djece za

čitanjem priča još od prošle pedagoške godine. Prepoznali su potrebu rada na tom području

posebno iz razloga što je novoupisani dječak dolazi iz dvojezične sredine. Iz navedenih sadržaja

izrodio se projekt „ Kazalište u našoj sobi – od priče do pozornice“. Iz projekta je proizašla

kvalitetna međugrupna suradnja. Djeca su napisla vlastitu priču koju su uz pomoć odgojiteljice

pretvorili u dijaloge te je uvježbali i prikazivali drugim odgojnim skupinama.

Vidljiv je znatan napredak u području fine motorike i grafomotorike kod sve djece. Međutim

primijećeno je da unutar skupine potrebno raditi na homogenizaciji skupine, povezivanju te

uvježbavati primjerene načine rješavanja problema.

PUŽIĆI – starija vrtićka skupina, odgojiteljice: Jasnica Brezovečki i Ljubica Brezovečki

Rad skupine temeljio se na Nacionalnom kurikulumu, poštivanju djetetovih prava i potreba,

mogućnosti učenja kroz igru, uvažavanju individualnih razlika. Kreiranjem poticajnog

materijalnog okruženja u svrhu poticanja cjelovitog razvoja , centri su osmišljavani prema

62

planiranim sadržajima i aktivnostima, te interesima i potrebama djece. Na taj način poticala

su se sva razvojna područja , a naglask je bio na spoznajnom razvoju ( iskazivanje vlastitog

mišljenja, zaključivanje, rješavanje problema, istraživanje), socioemocionalni razvoj( razvoj

pozitivne slike o sebi, odnosi s vršnjacima, razvoj empatije i altruizma), poticanje komunikacije

i izražavanja, te tjelesni razvoj (složene motoričke vještine.

Projekt skupine na temu „Konstrukcije i drugi trodimenzionalni uradci“ proizašli su iz interesa

skupine djece koja su ideje i kreativnost prikazivali raznovrsnim neoblikovanim materijalom

(PVC i drveni materijali, magneti, kuglice, kutije,cijevi,itd.). Kroz sve navedeno uspješno se

radilo i na pripremi za školu, te provođenju programa predškole.

Uspješno su ostavreni raznovrsni oblici suradnje s roditeljima.

RIBICE – predškolska skupina, odgojiteljice: Marija Crnković i Darinka Radosavljević

Predškolska skupina kod koje je došlo do spajanje djece iz tri prošlogodišnje odgojne skupine.

Naglasak je stoga bio na povezivanju, pripadnosti, međusobnom uvažavanju i toleranciji, te

provođenju programa predškole. Istraživačke aktivnosti djece prerasle su u projekt

„Agregatna stanja vode“, kao i niz sklopova aktivnosti proizašli iz praćenja dječjeg interesa.

Prostor i materijalno okruženje pripremili smo vodeći se psihofizičkim osobinama djece,

mogućnostima prostora, postojećom didaktikom. Bogato materijalno okruženje u kojem djeca

Trnsko 39 b

MEDVJEDIĆI– srednja vrtićka skupina, odgojiteljice: Ljiljana Vincetić i Ana Piljeg

Smješteni su na područnom objektu Trnsko 39b koji dijele s odgojnom skupinom Ježići.

Prostorno – materijalni kontekst označila je promjena u organizacije centara prilikom koje se

prostor obje skupine promatrao kao cjelina. Kvalitetna međugrupna suradnja dovela je i do

ostvarivanja zajedničkog projekta „Vatrogasci“. Projektom su obuhvaćena sva razvojna

područja, te je ostvarena bogata suradnja s vatrogasnom postajom Novi Zagreb. Raznovrsna

suradnja s roditeljima doprinijela je obogaćivanju projekta izradom sredstava za simboličku

igru vatrogasaca (radionice s djecom i roditeljima).

63

Naglasak su stavili na razvoj socio-emocionalnih komponenti i poticanje samostalnosti,

osobito kod rješavanja problema i konfliktnih situacija. Ostvarivanju zadaća doprinijelo je

mijenjanje centara u sobi, te više centara za simboličku igru kako bi im se omogućilo da

surađuju, te razvijaju empatiju i toleranciju u odnosu na potrebe drugih.

JEŽIĆI – srednja vrtićka skupina, odgojiteljice: Maja Čaić i Snježana Lipovac

Tijekom pedagoške godine boravili su na područnom objektu Trnsko 39b koji su dijelili s

odgojnom skupinom Medvjedići. Prostorno – materijalni kontekst označila je promjena u

organizacije centara prilikom koje se prostor obje skupine promatrao kao cjelina. Ovakva

organizacija omogućila je veću međugrupnu suradnju iako je bilo potrebno vrijeme da se

naviknu i djeca i odgojitelji. Potaknuti interesom djece za zanimanje vatrogasac i njihova

vozila, proizašao je projekt „Vatrogasci“. Projektom su obuhvaćena sva razvojna područja, te

je ostvarena bogata suradnja s vatrogasnom postajom Novi Zagreb. Raznovrsna suradnja s

roditeljima doprinijela je obogaćivanju projekta izradom sredstava za simboličku igru

vatrogasaca (radionice s djecom i roditeljima). Naglasak u radu s djecom je bio na

osamostaljivanju u aktivnostima – korištenje pribora za jelo (nož), serviranje stolova za

objedovanje, korištenje četkice za zube.

Trnsko 31 b

PČELICE – mlađa vrtićka skupina, odgojiteljice: Branka Idžan i Romana Majstorović

specifičnost boravka na područnom objektu T31 dovela je do pojačanog rada na samostalnosti

te usvajanju redoslijeda radnji kod izlaska/ulaska, kao i usvajanje pravila prometnog

ponašanja. Proširenje prostora omogućilo je oblikovanje većeg broja novih centara u prostoru

(centar liječnika, proširen obiteljski centar, glazbeni centar i dramsko-scenski centar. Obiteljski

centar obuhvatio je kuhinju, dnevni boravak, spavaću sobu, kupaonu što je djeci dalo

mogućnost da ravijaju simboličku igru unoseći osobna iskustva i doživaljaje iz obitelji.

Većina sadržaja i aktivnosti vezana su uz interes i potrebe djece, te praćenje događanja kako

u prirodi oko nas tako i društvenih događanja. Vidljiv je napredak na području

osamostaljivanja, motoričkog razvoja (koordinacija pokreta, spretnost, ravnoteža i

64

povezannost pokreta i ritma). Djeca su pokazala i veliki interes za aktivnosti u centru početnog

čitanja i pisanja, a ostvarili su napredak i u verbalnom izražavanju.

Pojačano su radili na suradnji s roditeljima , posebno na segmentu uključivanja roditelja u

odgojno – obrazovni proces boravkom u skupini.

Kajzerica

PATKICE – mlađa jaslička skupina, odgojiteljice: Ivona Kruljac i Marija Kunštić/ Ana Barukčić

Nakon prilagodbe, nastavili smo sa izradom raznih poticaja za djecu. Izradile smo

taktilne i senzorne ploče, boce punjene različitim materijalima, razne šuškalice, zvečke i

bubnjeve, stolno manipulativne igre, razne sliko priče, izrada fotografija sa životinjama,

biljkama i predmetima te za centar građenja razne kosine za istraživanje slobodnog pada,

kutije za ubacivanje različitih predmeta. Likovni centar obogaćivali smo tokom cijele godine

raznim materijalima. Tijekom cijele godine radili smo i poticali djecu na samostalnost prilikom

oblačenja i svlačenja, kod obroka te higijene tijela. Rezultati poticanja više su nego vidljivi te

većina djece u potpunosti samostalno jede, pije, svlači se, oblači, pere ruke, umiva se dok tek

poneka trebaju malu pomoć kod istih radnji. Poticanjem socijalne kompetencije tokom godine

kroz igru, razgovor, razna druženja (polivaletna dvorana i boravak na zraku) i aktivnosti postigli

smo to da se djeca upuštaju u zadovoljavajuće interakcije i aktivnosti kako s vršnjacima tako i

s odraslim osobama te su tako stekli socijalne vještine i ojačali socijalnu kompetenciju.

ŽIRAFICE – mlađa jaslička skupina, odgojiteljice: Valerija Bedeković i Dragana Divković

Tijekom procesa prilagodbe trudile smo se stvoriti pozitivno i toplo okruženje u kojem će se

djeca osjećati sigurno i prihvaćeno. Uz pomoć raznih pjesmica, igara, glazbe s CD-a i

individualnih aktivnosti uspješno smo olakšale i ubrzale prilagodbu većini djece, što je bilo

vidljivo po reakcijama djece i roditelja. S obzirom na specifičnosti skupine u početku

prilagodbe (četvero djece koja ne hodaju ili su nestabilna pri hodanju) naglasak smo stavile na

formiranje prostorno - materijalnog okruženja. Centre aktivnosti formirale smo na način da

djeca imaju dovoljno prostora za slobodno kretanje, ali i mogućnosti za pridržavanje po

potrebi. Materijali su bili ponuđeni u razini dječjih očiju i na način da djeca mogu samostalno

65

birati čime se žele baviti. U početku su materijali bili većih dimenzija i jednostavniji za

upotrebu. Postepeno smo centre nadopunjavale sve složenijim materijalima, fotografijama

životinja, voća, vozila, te slikovnim predlošcima brojeva i boja. Djeca su pokazala veliki interes

za likovne aktivnosti, koje smo provodile kad god je bilo moguće s obzirom na brojnost djece.

Nakon procesa prilagodbe dodatno smo se posvetile usvajanju ritma skupine (vrijeme

doručka, vrijeme za slobodne i zajedničke aktivnosti, vrijeme za izlazak na dvorište, pranje ruku

prije obroka, uzimanje voćne užine i tekućine...) te provođenju aktivnosti koje potiču

samostalnost djece (izuvanje i obuvanje, pronalaženje i donošenje vlastite odjeće i obuće

odgajateljicama, korištenje pribora za jelo, spremanje igračaka...).

TIGRIĆI – starija jaslička skupina, odgojiteljice: Tamara Adamić i Morana Grbić Ovčar

Podržavajućim pristupom i uvođenjem materijala kao što su igre sipkim materijalom, igre

vodom i plastelinom djeca su uspješno manipulirala materijalima i aktivno razvijala, ali i

zadovoljavala potrebu za senzomotornom stimulacijom, ali i taktilnim osjetom. Igru smo

obogaćivale i proširivale pedagoški neoblikovanim materijalima. Naša uloga u navedenim

fazama prirodnog učenja jest bila uloga promatrača. U likovnom stvaralaštvu razvijale smo

pristup crtačkim tehnikama (pastela i flomaster) i slikarskim tehnikama (tempera vodena boja)

te su djeca razvijala osjetljivost za likovna sredstva i materijale u izražavanju linijom i bojom.

PANDE – starija jaslička skupina, odgojiteljice: Danijela Stegne i Kristina Trglačnik

Kroz cijelu godinu naglasak u radu bio je na samostalnosti djece, kroz raznovrsne aktivnosti,

naglasak na životno-praktičnim aktivnostima. Rad smo pratile kroz cijelu godinu,

dokumentirale foto i video sadržajima, iste smo koristile za interni stručni aktiv u vrtiću, te za

roditeljski sastanak (uvid roditeljima u rad grupe). Pojačano smo pratile i dječje socijalne

interakcije, te ih poticale na nenasilno rješavanje sukoba. Prateći interes i aktivnosti djece,

tijekom godine, mijenjale smo i nadopunjavale prostorno-materijalni kontekst (obogaćivanje

i proširivanje obiteljskog centra, centra građenja i konstruiranja, likovnog centra,

istraživalačkog centra, centra stolno-manipulativnih igara) što se pokazalo poticajnim za razvoj

dječje simboličke igre, komunikacije i međusobne interakcije među djecom. Djeca su počela

pokazivati sve veći interes za slikovnice i priče, te smo započele sa „krugom stolica“ za čitanje

priča. Prostor za igre na otvorenom obogaćen je pješčanikom i toboganom, te uređen

66

umjetnom travom što je omogućilo bolje uvjete za organizaciju aktivnosti i igara na

otvorenom.

KOCKICE – mješovita mlađa vrtićka skupina, odgojiteljice: Tamara Zagorščak i Maja Kutrevac/

Iva Kunčak

Prostorno-materijalno okruženje ove skupine oblikovano je na način da istodobno omogućuje

odvijanje različitih aktivnosti, olakšava slobodu kretanja, kreativnu ekspresiju i učenje.

Dostupnost materijala I njegova raznovrsnost te stalna i promišljena izrada novog uvelike je

potaknula igru i učenje. Fleksibilnost odgojno-obrazovnog procesa očituje se u vremenskoj,

prostornoj i socijalnoj fleksibilnosti – prilagodili smo vrijeme odmora prema potrebi djeteta -

prostor za mir i osamu prema trenutnim potrebama. Poticanje I promicanje prava djeteta

provodili smo putem igara i aktivnosti te pravila skupine. Svakodnevno smo se osvrtali na prava

i odgovornosti u svim životno-praktičnim aktivnostima( pospremanje igračaka, slušanje

sugovornika plakati, priče, slikovnice, igre). Teme igara i učenja bile su obavezno vezane za

godišnja doba, društvena događanja, promet, održivi razvoj, kulturno-higijenske navike,

aktivnosti vezane za razvoj predmatematičkih i predčitalačkih vještina. Izrazito ovo zadnje, jer

se ne smije zanemariti činjenica da sve više djece već u najranijoj dobi poznaje slova i brojeve,

dok neki čak i čitaju slovkajući. Također je većina rada posvećena promicanju ljepote likovnog

izražavanja I usvajanja vještina na tom području, jer se pokazalo izvjesno “zaostajanje” djece u

likovnim sposobnostima.

LAVIĆI – mješovita mlađa vrtićka skupina, odgojiteljice: Nedjeljka Kožarić i Nataša Matulić

Prostorno-materijalni kontekst je organiziran i prilagođen u skladu s potrebama i interesima

dvije odgojno-obrazovne skupine koje borave u zajedničkom prostoru i koriste zajedničke

centre aktivnosti (koji se ne ponavljaju) te je tijekom pedagoške godine isti prostor

reorganiziran nekoliko puta. Tijekom godine naglasak u procesu odgojno-obrazovnog rada bio

je na razvoju pozitivne slike o sebi koja je inicirana potrebom za razvijanjem empatije nakon

uključivanja u skupinu novoupisane mlađe djece i nadograđivanja elemenata koje sadrži slika

o sebi, bazirajući se na razvoj „socijalnog ja“. Nakon početnog razvijanja „socijalnog ja“ krenuli

smo razvijati ostala tri elementa: svijest o „fizičkom ja“, „intelektualnom ja“ i „emocionalnom

ja“. Cjelokupni proces rezultirao je razvojem empatije prema živim bićima, prvotno na

67

mikrorazini (u skupini, jedni prema drugima), a zatim na makro razini (prema široj zajednici s

naglaskom na biljni i životinjski svijet).

TRATINČICE – mješovita mlađa vrtićka skupina, odgojiteljice: Marija Grgić Vučemilović i Tajana

Budanović/ Ana Barković

Prostorno-materijalni kontekst organiziran je i pedagoški i estetski oblikovan u skladu s

djetetovom prirodom poštujući prvenstveno prava i potrebe djece obje odgojno- obrazovne

skupine. Povezani prostori u kojima se centri aktivnosti ne ponavljaju omogućuju

odgajateljicama da ostvare timski rad i kvalitetniju odgojno- obrazovnu praksu razmjenjujući

sva stečena znanja kako o djeci tako i o samom prostoru u kojem zajedno živimo. Boravak dvije

skupine u istom prostoru zbog zajedničkih centara aktivnosti dovodi do zajedništva među

djecom i njihove suradnje, ali negativna strana takvih prostora i boravka u njima za dijete je

što igra često postaje gruba, glasna što dovodi do stvaranja jedne uznemirujuće atmosfere u

skupini u onom trenutku kada se okupe sva djeca iz obje skupine, što je točno brojem i do

četrdesetak djece u jednom prostoru u dobi od dvije do četiri godine. Tijekom godine

koontinuirano smo stvarali uvjete u kojima je dijete motivirano za učenje te prema interesima

mijenjali centre aktivnosti prateći i poštujući djecu kao aktivne i ravnopravne sudionike

odgojno-obrazovnog procesa. Potrebno je još napomenuti iako su odgajatelji početkom

pedagoške godine jako negodovali povezivanjem mlađe i starije djece (neopravdano), na

kraju su (ipak) pedagoške godine uvidjeli da takvo povezivanje omogućava stvaranje različitih

situacija u kojima suradnja potiče djecu različite kronološke dobi na učenje; mlađoj djeci nema

kvalitetnijeg uzora od one koju im pružaju starija djeca, dok se kod starije djece posebno na

početku pedagoške godine stvorio uvjet da razviju osjećaj suosjećanja i strpljivosti što je kod

četverogodišnjaka itekako bitno. Upravo zbog toga tijekom pedagoške godine u skupini smo

provodili sklop aktivnosti na temu „ slika o sebi“. Provedbom tih aktivnosti kod djece se

prvenstveno željela potaknuti veća empatija te njihov socioemocionalni razvoj, ali i njihova

samostalnost. Poticaji, materijali i aktivnosti provedene i organizirane u svrhu razvoja

pozitivne slike o sebi djecu dovode do saznanja što mogu , koje su njihove mogućnosti, ali i do

toga što još ne mogu te kako mogu pomoći i što mogu učiniti za mlađeg prijatelja. S takvim

aktivnostima koje se mogu proširiti i na djetetovu spoznaju o biljnom i životinjskom svijetu i

zajedničkom suživotu čovjeka i prirode vrijedno ćemo nastaviti i u daljnjem odgojno-

obrazovnom radu.

68

Mješovite mlađe vrtićke skupine JABUČICE, odgojiteljice Višnja Božičević i Ilijana Čalušić i

BOMBONI, odgojiteljice Maja Petrošević i Klara Rukavina

Odgojne skupine već drugu godinu dijele prostorno-materijalni kontekst i djeluju kao jedna

skupina. Naš prostor je arhitektonski otvoren što djeci omogućuje slobodno kretanje. Poticali

smo otvorenost u prostornom i socijalnom smislu. Centri aktivnosti oblikovani su tako da se

ne ponavljaju kroz tri zajednička prostora, a kroz godinu su bili reorganizirani i obogaćivani

prema interesima i potrebama djece. Naglasak je osobit bio na suradnji s roditeljima kako bi

se što više uključili u odgojno-obrazovni proces. Imali smo i nekoliko manjih projekata. Tako

smo obilježavajući Dan grada Zagreba izradili maketu grada i interes djece se proširio na

naselje, ulicu, vrtić, vrste građevine. Bavili smo se i projektom Kukci, koji je nastao prateći

interes djece nakon oblikovanja centra prirode.

DUPINI – mješovita vrtićka skupina 4 -6 g., odgojiteljice: Morana Bertol i Josipa Kruneš

Osobitost skupine je mješovitost, koju čine djeca u 4., 5. i 6. godini života. Uz redoviti program

provodili smo program predškole sa 11 školskih obveznika. Društveno-zabavne aktivnosti

obilježile su ovu pedagošku godinu na veliko zadovoljstvo djece (posjeti, predstave, izleti,

svečani ručak, organizirane proslave rođendana). Puno smo radili na samostalnosti djece,

poštivanju pravila, korekciji vlastitog ponašanja, primjećivanju i reagiranju na tuđe potrebe.

To se i očitovalo u prihvaćanju, pozivanju u igru, ravnopravnosti i poštivanju, te suradničkom

učenju djece. Dobra je bila i međugrupna suradnja sa skupinom „Kotačići‟ i korištenje

zajedničkog međuprostora i rada po principu otvorenih vrata. Interesa za projekt nije bilo, ali

je bilo za pojedine aktivnosti (sklop aktivnosti: emocije, visina i težina, obitelj-dom-grad, Eko

timovi). U odgojno-obrazovni rad uveli smo kompjuter i time poticali digitalnu kompetenciju.

Dobar poticaj djeci je bio rad u timovima (dogovori, rasprave, zajedničko donošenje odluka).

Posebno bi istaknule korištenje PNM-a na razne kreativne načine potaknute samom djecom,

ali i neprimjećivanje i nekorištenje podjednako svih ponuđenih materijala, ali je prisutna

upotreba na drugačiji način od planiranog. Stalni centri bili su obiteljski centar, mirni kutić

(centar osame), likovni centar, građevni centar, istraživački centar, stolno-manipulativni

centar, centar rane pismenosti i matematički centar. Dramski centar maknut je zbog slabog

interesa djece, a centar rane pismenosti nadopunjen kompjuterom. Djeca su ga koristila u

simboličkoj igri, ali i kao pomoć u pripremi teksta za aktivnosti. Kućica od PNM-a (kartona) bila

69

je u funkciji „Knjižnice Dupini‟ koja je oformljena nakon posjeta majke knjižničarke skupini

(duži tijek aktivnosti), a cijelo vrijeme djeca ju koriste kao prostor za osamu.

SOVICE – mješovita srednja vrtićka skupina, odgojitelji: Saša Dronjak i Sanja Rašpica

Prostorno – materijalno kontekst je organiziran i prilagođen potrebama i interesima djece

odgojno – obrazovne skupine. Tijekom pedagoške godine prostor je reorganiziran nekoliko

puta kako bi djeca mogla zadovoljiti svoje interese i potrebe, centri aktivnosti nisu rotirani

nego su samo smanjivani ili povećavani ovisno o interesu djece. Kontinuirano tijekom cijele

pedagoške godine roditelji su obogaćivali prostorno – materijalni kontekst kroz donošenje

pnm-a, raznih didaktičkih sredstava,... Materijalni i organizacijski uvijeti prostora pokazali su

se pozitivnim (velika soba puna svjetlosti, centri aktivnosti jasno određeni) zbog istraživanja i

manipuliranja raznim materijalima i razvijanja socijalnih kompetencija.

Poseban naglasak tijekom ove pedagoške godine bio je na razvoju komunikacije među djecom

unutar skupine te razvoju pozitivne slike o sebi koje je inicirana potrebom za razvijem empatije

nakon uključivanja novoupisane djece u skupinu. Od početka pedagoške godine u skupinu je

upisano dijete s posebnim potrebama – višestruke teškoće (L.D.) Moramo istaknuti da smo

rad temeljili prvenstveno na olakšavanju komunikacije između L.D. i ostatka skupine, koja ga

je odlično prihvatila i uključivala u zajedničke aktivnosti, a svoju komunikaciju prilagodile

njemu (verbalizirali svoje osjećaje, potrebe) te ga na taj način uključile u samu interakciju

skupine te na taj način omogučile mu jačanje pozitivne slike o sebi a skupina je time razvijala

empatiju i toleranciju. Roditelji su kontinuirano tijekom pedagoške godine putem foto –

dokumentiranja bili upućeni u aktualnosti unutar skupine. Uzimajući u obzir zadaće i zadatke

koje smo si kao temelj postavili na početku ove pedagoške godine, smatramo da smo ih

uspješno realizirali.

CVJETIĆI– mješovita srednja vrtićka skupina, odgojiteljice: Vesna Gradištanac i Mirja Karla

Šuljak

Tijekom cijele godine smo nastojali prostorno – materijalni kontekst prilagođavati u skladu s

interesima i potrebama djece u skupini. Kako bismo potaknuli iskustveno učenje i podržali

interes djece za pojedinim sadržajima centre u sobi smo kontinuirano obogaćivali novim

poticajima i materijalima. Posebno smo poticali početni interes za slovima i brojevima, koji se

70

kod većine djece javio u skladu s njihovom dobi. Starija djeca prenose taj interes i svoja znanja

na mlađu djecu, uključujući ih u igre sa slovima i pritom ih poučavajući. Krajem pedagoške

godine oformili smo i centar dramatizacije, potaknuti inicijativom djece, koja su zatim i sama

sudjelovala u uređenju i kreiranju tog centra. Likovno i glazbeno izražavanje poticali smo

upotrebom raznolikih tehnika i materijala kako bismo djeci omogućili istraživanje i izražavanje

na razne načine. S obzirom na uzrast djece nismo još bili u mogućnosti ići na izlete ili u posjete

izvan vrtića, ali su djeca vrlo aktivno i s velikim interesom sudjelovala u svim događanjima

unutar ustanove – kazališne predstave, posjet vatrogasaca, Božićni ručak, druženje za

maškare, itd. Svakodnevno smo provodili aktivnosti boravka na zraku, te su pritom djeca imala

mogućnost sudjelovati u raznim pokretnim i natjecateljskim igrama, kao i družiti se s djecom

iz drugih odgojnih skupina. Minimalno jednom tjedno provodili smo i aktivnosti u dvorani.

Posebno se istaknuo sklop aktivnosti „Dinosauri“ koji je započeo iskorištenima situacijskim

poticajem, te se postupno razvio i trajao duži vremenski period.

TOČKICE – mješovita srednja vrtićka skupina, odgojitelji: Sonja Jurković i Asja Marić

Skupina je ove godine preselila u novi prostor na katu koji dijeli sa skupinom Pingvini te smo

zajedno planirali raspored centara, izradu poticaja i zajedničke aktivnosti. Zajednički prostor

smo mijenjali tokom pedagoške godine više puta, u skladu s trenutnim interesima djece.

Nastavili smo suradnju s roditeljima kroz aktivnosti pod nazivom Roditelji u skupini koja se

pokazala kao poželjni oblik suradnje u razvoju pozitivne slike o sebi kod pojedinog djeteta,

cijele skupine i kvalitetne interakcije dijete, roditelj, odgojitelj. Posjeti roditelja utjecali su na

osmišljavanje novih centara i produbljivanje interesa djece (izrada lutki, centar pošte, centar

ljekarne). U ovoj godini najveći interes djeca su pokazala za izvođenje pokusa na temu mali

znanstvenici.

PINGVINI – mješovita srednja vrtićka skupina, odgojitelji: Marija Kuštić i Christine Posavec

Osnovni oblik rada bio je individualni pristup pojedinom djetetu. Nova djeca se sporo

adaptirala na prostor, djecu i odgajatelje, a samostalnost im je isto bila slabije razvijena. Na

nivou skupine djeca su znatno napredovala u samostalnosti u svim segmentima svakodnevnih

aktivnosti i njihovih izmjena. Pri tome smo poticali na donošenju, usvajanju i poštivanju

zajedničkih pravila. U tome su nam pomogle stolne igre i igre s pravilima, te sportske

aktivnosti u dvorani. Životno-praktične aktivnosti, raznovrsne igre i specifične aktivnosti s

71

kretanjem bile su dominantne djelatnosti kroz koje smo zadovoljavali potrebe, interese i

specifičnosti skupine, te individualnosti pojedinog djeteta. Glazbene i tjelesne aktivnosti

omiljene su kod djece i kanalizatori emocionalnih potreba i ekspresija. Pečenje kolača, sijanje

i sađenje cvijeća i povrća, čupanje korova i uređivanje dvorišta vrtića, izrađivanje ukrasa

zajedno s roditeljima, šetnja okolicom vrtića, scenski nastup pred roditeljima, roditelji u

skupini kao moderatori aktivnosti - naša su postignuća u cjelovitom razvoju dječje ličnosti.

Koncept “razvojnih mapa” pomogao je djeci da samostalno ili uz pomoć roditelja i odgajatelja

valoriziraju i dokumentiraju svoj osobni i razvoj grupe i vrtića kao zajednice u kojoj uči i živi

kroz likovni izraz, izjave i fotografije.

ZVJEZDICE – starija vrtićka skupina, odgojiteljice: Biserka Bajs i Ana Vargazon

Ove godine kod djece se javlja interes za društvenim igrama. Krenuo je nakon što smo u grupi

dobili karte "Crni Petar". Nakon toga djeca su sama počela donositi razne društvene igre. U

dogovoru s djecom (prema njihovom interesu i željama) zajedno smo izradili neke društvene

igre kao što su "Mlin", "Čovječe ne ljuti se", "Križić-kružić", "Čovječe nasmij se", biljar, stolni

nogomet. Sve aktivnosti bile su u suradnji sa susjednom skupinom "Suncokreti", te je u

međuprostoru nastao i centar društvenih igara. Od aktivnosti koje su još obilježile ovu

pedagošku godinu, djeci su posebno bile zanimljive aktivnosti vezane uz svemir i promet. Tako

smo se ove godine bavili temom prometa, prometnih pravila, prometnih sredstava... aktivnost

smo proširili na sve sudionike u prometu, djeci posebno zanimljive, policiju, pješake,

bicikliste... Ove pedagoške godine poseban naglasak je bio na predškolarcima tj. školskim

obveznicima. U skupini je šest školskih obveznika te je s njima provođen poseban program.

Aktivnosti su se odnosile na poticanje i individualan rad na razvoju grafomotorike i logičkog

razmišljanja u radnim listovima. Aktivnosti su bile poticajne i za ostalu djecu u skupini, te su i

oni počeli donositi svoje bilježnice. Pojačao se interes djece za predčitalačke i

predmatematičke vještine. Osim izleta za školske obveznike, imali smo i izlet na razini cijele

skupine. Posjetili smo Varaždinske Toplice gdje su za djecu bile organizirane rimske igre.

SUNCOKRETI – starija vrtićka skupina, odgojitelji: Krešimir Stergar i Anđela Krsnik/ Valentina

Ranogajec

Ove pedagoške godine posebnu smo pozornost posvetili društvenim igrama kroz koje smo

poticali razvoj logičkog mišljenja, strpljenja, poštivanje pravila, uvažavanje tuđeg mišljenja,

72

suradnju i komunikaciju, te je izrađen čitav niz igara u suradnji s djecom i odgojiteljima iz

skupine Zvjezdice. U skupini je bilo osam školskih obveznika te je s njima provođen poseban

program predškole. Kroz godinu organizirani su posjeti i izleti za školske obveznike te izlet za

cijelu skupinu u Varaždinske Toplice te u Muzej suvremene umjetnosti i Prirodoslovni muzej,

JVP Novi Zagreb. Redovito smo koristili senzomotornu sobu te poticali razvoj svih osjetila. Kroz

godinu smo često koristili dječju književnost u svrhu alternativnog načina rješavanja sukoba.

Vidljivi su veliki pomaci u samopouzdanju. Posebnu pažnju usmjerili smo na kvalitetu suradnje

na relaciji odgojitelj – roditelj pri čemu smo u više navrata roditelje uključili u odgojno-

obrazovni rad.

KOTAČIĆI – predškolska skupina, odgojitelji: Miljenko Joković i Zrinka Virkes

S obzirom na dob djece, naglasak je, tijekom čitave godine, stavljen na aktivnosti vezane uz

pripremu djece za polazak u školu. Misao vodilja bila je, olakšati djeci kroz usvajanje znanja i

vještina, prijelaz iz vrtića u školu. To smo pokušali ostvariti kroz vježbe za razvoj grafomotorike

te predčitalačkih i predmatematičkih vještina. Nadalje, sveprisutne su razne govorne

aktivnosti: razgovori, priče i prepričavanja, igre izmišljanja i rimovanja riječi...Pokušali smo (i

uvelike uspjeli u tome) shvatiti te ispravno koristiti pojmove vezane uz vrijeme (sat, dan,

tjedan, mjesec, godina...). Aktivnosti smo provodili i u stolno-manipulativnom centru kroz

umetaljke, slagarice i mnoštvo društvenih igara. Tu je i rad uz neizostavne radne listove,

crtanke, bojanke i slovarice. Važnu ulogu su odigrali i prethodno organizirani te realizirani

izleti: posjet osnovnoj školi, zoološkom vrtu, Prirodoslovnom muzeju i užem centru Zagreba.

Početkom zime, potaknuti posjetom meteorologa našoj skupini (kao rezultat uspješne

suradnje s roditeljima), odlučili smo pokrenuti projekt Meteorologija (koji se u tom obliku

razvijao do proljeća).

73

4.3. Posebni programi

4.3.1. Posebni cjelodnevni program ranog učenja engleskog

jezika

Ove pedagoške godine u našem vrtiću se provodi posebni desetosatni program ranog

učenja engleskog jezika. Program je namijenjen i verificiran za rad s djecom od navršene treće

godine života do polaska u školu. U ovoj se pedagoškoj godini provodio u tri odgojno-

obrazovne skupine: Ptičice (Trnsko 19) s odgajateljicama Dubravkom Devčić i Dianom

Gašparović te u p.o. Kajzerica u dvije odgojno–obrazovne skupine. To su Slonići s

odgajateljicama Ines Kuharić i Ivanom Žalac te Teddy Bears s odgajateljicama Mirnom Kuže i

Dianom Lovinčić. Sve su odgojno-obrazovne skupine dobno mješovite. U Ptičice su upisana

djeca u dobi 4- 6 godina, od čega 15 školskih obveznika, u Teddy Bears upisana su djeca u dobi

od 3 i 4 godine, a u Sloniće od 5 do 6, uključujući 18 školskih obveznika.

Odgajateljice koje provode programe imaju sve potrebne kompetencije zarad u ovakvom

programu te su se cijele godine nadalje stručno usavršavale u području metodike engleskog

jezika. Stručno usavršavanje se primarno odvijalo pri Udruzi Tutor. Neke od tema stručnog

usavršavanja bili su Rad djece na projektu u skupini ranog učenja engleskog jezika,

Trnsko 19

PTIČICE – posebni program ranog učenja engleskog jezika, starija mješovita skupina,

odgojiteljice: Diana Gašparović i Dubravka Devčić/ Nataša Mijatović

U skupini smo imali 15 školskih obveznika te smo poseban naglasak stavile na razvoj zadaća za

poticanje sljedećih kompetencija: učiti kako učiti, komunikacija na materinskom i stranom

jeziku, matematička pismenost i osnovne kompetencije u prirodoslovlju. Promatrajući i prateći

dječje interese realizirali smo projekt „Ručni rad i rukotvorine“ koji je trajao gotovo tri

mjeseca. Kroz igru i situacijsko učenje, bogatstvo poticaja, materijala (flash cards, songs,

picture books, puppets) projekt i razne sklopove aktivnosti vijele godine ostvarivale smo

program ranog učenja engleskog jezika. Neki od sklopovi aktivnosti za koji su djeca pokaala

veliki interes su bili: feelings food, activity for holidays, Autumn is here, Winter activities,

Spring activities i Summer activities. Istaknuli bismo suradnju s OŠ Trnsko: sudjelovali smo u

zajedničkoj povorci naseljem za vrijeme karnevala. Prostorno-materijalni kontekst smo uredile

74

prema mogućnostima, ali smo ga prema interesima djece tijekom godine mijenjale. Prateći

razvojne potrebe djece formirale smo različite nove centre.

Kajzerica

TEDDY BEARS – posebni program ranog učenja engleskog jezika, mlađa mješovita skupina,

odgojiteljice: Mirna Kuže i Diana Lovinčić

S obzirom na nešto manji broj djece u skupini i vrlo dobre uvjete rada, ove godine mogli smo

posvetiti puno pažnje i učenju raznih vještina i tehnika. Sva djeca su napredovala u krupnoj i

sitnoj motorici, što se vidjelo u redovitim odlascima u dvoranu. Djeca veselo i entuzijastično

prihvaćaju nove motoričke izazove, a u poticanju razvoja istih ohrabrili smo i roditelje.

Učili smo nove likovne tehnike, koristili nove materijale, djeca su naučila držati olovku i kist te

rezati škarama. Ove godine više puta smo mijenjali izgled sobe dnevnog boravka i didaktička

sredstva, kako bi doprinijeli što boljoj kvaliteti odgojno obrazovnog rada. Djeca su uz poticajna

sredstva mnogo naučila i osamostalila se u raznim aktivnostima i radnjama. Dječaci se posebno

ističu interesom za aktivnosti u kutiću gradnje.

U engleskom jeziku, vokabularu i frazama, posebice se uočava napredak kod starije djece koja

su u programu 2 ili 3 godine. Tijekom godine proveli smo nekoliko sklopova aktivnosti ili mini

projekata vezano uz teme: Ja i moje tijelo, žetva i plodovi zemlje, jesen, jabuke, dani kruha,

Halloween, boje, osjećaji, Sv. Nikola i Božić (tijekom 10, 11 i 12. mjeseca); moja obitelj, zima,

maškare, Valentinovo, životinje, proljeće, Uskrs, ovce (tijekom 1, 2 i 3. mjeseca), ovce, mrkva

zemlja/rad na zemlji/sijanje cvijeća/briga o cvijeću, slova i abeceda (tijekom 4, 5 i 6 mjeseca).

Općenito krajem pedagoške godine djeca su sve samostalnija i nezavisnija od odgojitelja u

izboru aktivnosti i dogovoru u igri, što osim zadovoljstvom u vođenoj igri ali i predloženim

aktivnostima, rezultira i prekrasnim spontanim uratcima djece i spontanoj igri koja može

trajati satima.

SLONIĆI – posebni program ranog učenja engleskog jezika, starija mješovita skupina,

odgojiteljice: Ines Kuharić i Ivana Žalac

75

Tijekom pedagoške godine 2016./2017. naglasak je bio na provođenju projekta „Putovanje

kroz priču“. Poticaj za provođenje projekta bio je boravak studentice predškolskog odgoja

Elizabete Kusulje u odgojno obrazovnoj skupini. U sklopu diplomskog rada zadatak studentice

je bio zajedno sa djecom osmisliti, oslikati i napraviti slikovnicu.

Tijekom godine su se čitale slikovnice prema interesu djece, te su neke od njih bile poticaj za

daljnje aktivnosti. Primjerice, slikovnica „Goldilocks and three bears“ je bila poticaj za crtanje

omiljenog jela svakog djeteta, te nakon toga izradu menija. Kroz razgovor sa djecom odlučili

smo produbiti njihovo znanje o Arktiku i Antarktiku, te smo na taj način potaknuli djecu na

istraživanje knjiga o temi u knjižnicama, te djeca donose knjige posuđene u knjižnici. Kako

bismo maksimalno iskoristili knjigu, djeci su na primjeren način prezentirane zanimljivosti i

informacije o polarnoj svjetlosti, razlikama između Arktika i Antarktika, životnjama i biljkama.

Tijekom provođenja projekta u grupi primijetile smo da sve više djece samostalno čita mala

štampana slova, te se međusobno djeca dogovaraju tko će donijeti koju slikovnicu sutradan u

skupinu. Projekt je potaknuo djecu i na organiziranje pravih malih kazališnih predstava u sobi

dnevnog boravka za djecu iz skupine.

Osim projekta, naglasak je bio i na pripremi predškolskih obveznika za polazak u školu. Kako

bismo kod djece potaknule razvoj brige o biljnom svijetu, zamolile smo roditelje iz skupine da

donose biljke ( u teglama, sjeme, lukovice). Djeca su imala priliku pratiti razvoj biljaka od

sađenja, presađivanja i sijanja ša sve do nastanka cvijeta ili ploda (jagode). Na svakodnevnoj

bazi djeca su promatrala razvoj biljaka i zalijevala biljke. Osim pripreme u vrtiću, djeca su

posjetila Prirodoslovni muzej, Zoološki vrt i centar grada Zagreba. Osim redovnog programa,

u skupini se odvija i program ranog učenja engleskog u sklopu redovnog desetosatnog

programa. Naglasak je na provođenju programa u svakodnevnim situacijama ( higijena,

posluživanje obroka, rješavanje problemskih situacija, poticanje samostalnosti, pozdravljanje,

izražavanje emocija....), te tijekom english time-a kada se intenzivnije s djecom radi na

usvajanju novih pjesama, rima, riječi, te čitanju slikovnica. English time se pokazao kao dobra

metoda usvajanja stranog jezika jer djeca pokazuju dobru koncentraciju, te s lakoćom usvajaju

novo gradivo.

76

4.3.2. Program Djeca u prirodi

Djeca školski obveznici i ove su godine u sklopu programa „Djeca u prirodi“ boravila u

Gradu mladih - Granešini . Sudjelovanje u programu omogućuje djeci da na aktivan način

tijekom višednevnog boravka dožive prirodno okruženje i osvijeste važnost brige za okoliš.

Neposredan kontakt s prirodom u poznatom socijalnom okruženju doprinosi razvoju

pozitivnih iskustava, samostalnosti i razvoju socio-emocionalne kompetencije.

Termin Odgojne skupine Broj djece

12. – 16. rujna, 2016 Kotačići, Zvjezdice, Suncokreti 35

16. - 20. siječnja, 2017. Pužići, Dupini, Slonići 40

02. - 05. svibnja, 2017. Vjeverice, Ptičice , Loptice 39

Kako bi se roditelji i djeca pripremili provođenje programa, održani su interesni roditeljski

sastanci na kojem su sudjelovale ravnateljica i ostale članice stručnog tima te odgajatelji

skupina. Također, izrađeni su izvedbeni planovi rada odgojnih skupina za provođenje

programa „Djeca u prirodi“.

Povratno, su i ove pedagoške godine djeca, roditelji i odgajatelji iskazali zadovoljstvo ovim

programom te ga procjenjuju kvalitetnim i zanimljivim djeci.

4.3.3. Program poticanja razvoja darovitosti djece

predškolske dobi

Program se odvijao od listopada 2016. do kraja svibnja 2017. godine, jedanput tjedno

u trajanju od 90 minuta u centralnom objektu (Trnsko 19). U program je bilo uključeno osmero

djece iz mješovite skupine s posebnim programom ranog učenja engleskog jezika, jedne starije

i jedne predškolske odgojno-obrazovne skupine. Ukupno je održano 25 radionica s djecom,

jedna radionica s djecom i roditeljima, dva roditeljska sastanka i četiri razgovora s roditeljima

djece uključene u program. Tijekom ove pedagoške godine program su vodile odgojiteljice

Snježana Lipovac i Tanja Ćurak. Stručna suradnica - psihologinja Marijana Smerić Pecigoš

77

uključena je u proces identifikacije potencijalno darovite djece, dijelom u planiranje i osvrt na

realizaciju planiranih aktivnosti, roditeljske sastanke i individualne razgovore s roditeljima, kao

i praćenje i evaluaciju Programa. Program se provodi pod nazivom igraonica „Mudrionica“.

Uključivanju djece u Program prethodio je postupak identifikacije proveden tijekom

rujna i listopada 2016. Postupak identifikacije je obuhvaćao testiranje sposobnosti

korištenjem standardiziranih psihologijskih testova sposobnosti, opažanje od strane

odgojiteljica i članica stručnog tima, procjenu odgojiteljica dobivenu korištenjem check-lista,

upitnika i skala procjene, te upitnike, check-liste i razgovor s roditeljima. Nakon toga je

uslijedio pismeni poziv roditeljima, s osnovnim informacijama o Programu, da se odazovu na

roditeljski sastanak koji je održan 13.10.2016. Na tom roditeljskom sastanku predstavljen je

Program kao i voditeljice te su roditelji imali mogućnost postavljati pitanja.

Drugi roditeljski sastanak održan je 16.02.2017. na kojem je roditeljima prikazana foto

i video dokumentacija (fotografije i filmovi) s do tada održanih radionica uz obrazloženje

prikazanog. Na zajedničkoj radionici s djecom i roditeljima održanoj 26.04.2017., svi su se

sudionici aktivno uključili u aktivnosti od kojih su neke provedene tijekom godine, a osmišljene

su i neke nove. Mogućnost individualnih razgovora s voditeljicama Programa vezano uz

pojedino dijete tijekom ove su pedagoške godine iskoristila četiri roditelja.

Aktivnosti su u sklopu Programa bile koncipirane na način da potiču aktivno učenje,

kreativno mišljenje i više razine misaonih procesa, pri čemu smo se rukovodili temeljnim

načelima: obogaćeno okruženje, fleksibilna organizacija, rad u malim skupinama, u paru i

individualni rad. Koristile smo različite stolne didaktičke igre (Nikitin materijal, Okidee,

Figurogram, Blocolo Panoramix, Turn-over, Unicubes, Geo Cubes, Number Towers, Concepta

1 i Concepta 2, Chicken Shuffle, Cat and Mouse, Pyramis); materijal za igre konstrukcije i

građenja (Georello Tech, Air-Water Powered System); poticaje za razvoj auditivne percepcije

(CD s različitim zvukovima); poticaje za razvoj vizualne percepcije (rad na svjetlećem stolu)

istraživačke aktivnosti (elektronički setovi za izradu strujnog kruga, proučavanje pojave

miješanja boja, izrada i isprobavanje pada padobrana); poticaje za jačanje spacijalnih

sposobnosti; igre za poticanje kreativnog rješavanja problema; aktivnosti za poticanje

verbalnih sposobnosti djeteta; aktivnosti za jačanje dječjih socio-emocionalnih kompetencija

(„Neobičan restoran“, „Što on/ona misli?“, „Što će on/ona odlučiti u prikazanoj situaciji?“);

društvene igre (Creativo, Imita, Emotions) i dr. Provoditeljice radionica su i same izrađivale

određene poticaje. Prilikom planiranja svakog susreta rukovodile smo se individualnim

78

sposobnostima i interesima svakog pojedinog djeteta, a vodile smo računa i o grupnoj dinamici

koja je bila uvjetovana specifičnostima uključene djece. Poseban naglasak ove pedagoške

godine bio je na poticanju kreativnog mišljenja. Specifičnost je ove grupe djece bila manja

zainteresiranost za istraživanje strujnog kruga i pojave elektriciteta, a veće zanimanje su

izazvale likovne aktivnosti, govorne igre i pokusi.

Ove pedagoške godine smo uspjeli ostvariti suradnju sa studentskom sekcijom

Hrvatskog kemijskog društva kroz volonterski projekt „Znanstvena čarolija“, koji se provodi s

ciljem popularizacije znanosti prvenstveno među djecom. Volonterka je vodila radionicu na

temu „Gustoće tekućina“ koja se održala 23.11.2016. Nakon promatranja eksperimenata koje

je izvodila volonterka, djeca su imala priliku i sama isprobati viđeno. Zbog velikog interesa

djece već je dogovoren nastavak suradnje u sljedećoj pedagoškoj godini.

Dosadašnje iskustvo nam pokazuje da je radi održavanja kvalitete u smislu praćenja i

mogućnosti zadovoljavanja potreba i interesa svakog pojedinog djeteta važna uključenost

dvije provoditeljice Programa na svakoj radionici, te je i ove kao i prošle pedagoške godine uz

voditeljicu Snježanu Lipovac u planiranje i provođenje radionica bila aktivno uključena

odgojiteljica Tanja Ćurak kao pomagač s velikom spremnošću za učenjem.

Ove godine djeca su iznosila povratne informacije o zadovoljstvu pojedinim

radionicama usmeno, a drugi pokazatelj zadovoljstva djece bila je njihova spremnost za

uključivanje u ponuđene aktivnosti i veselje koje su pokazivali prilikom dolaska na radionicu.

Roditelji su povremeno također davali svoje povratne informacije usmeno o zadovoljstvu

djece i vlastitom zadovoljstvu zbog uključenosti djeteta u Program. Voditeljice Programa su

prije i nakon svake radionice analizirale podatke o uključivanju, interesima i napredovanju

pojedinog djeteta te vodile pedagošku dokumentaciju. Također su procjenjivale i vlastite

kompetencije u radu s darovitima i dodatno se educirale korištenjem stručne literature.

Tijekom ove pedagoške godine nismo realizirale praćenje kvalitete programa kroz

konzultativni rad i superviziju s vanjskim stručnjacima, ali ćemo to činiti ukoliko se pokaže

potreba ubuduće. Smatramo potrebnim u sljedećoj pedagoškoj godini osmisliti postupak

vrednovanja na način da djeca na kraju jesenskog i proljetnog ciklusa uz pomoć voditeljica

ispune upitnik u kojem će ih se pitati o zadovoljstvu sudjelovanjem u Programu, zanimljivosti

ponuđenih aktivnosti i njihovim razmišljanjima o potrebnim promjenama. Financijska sredstva

su utrošena za nabavku didaktike te edukaciju za provođenje kraćeg specijaliziranog programa

za potencijalno darovitu djecu. U edukaciju su se uključili pedagoginja Andrea Jamičić i

79

odgojitelj Miljenko Joković koji će biti voditelji Programa u područnom objektu na Kajzerici od

pedagoške godine 2017./2018.

Ove pedagoške godine 20 odgojiteljica i stručna suradnica – pedagoginja Jamičić iz

područnog objekta Kajzerica sudjelovale su u edukaciji „Kvalitativna analiza iznimnog uratka:

Procjena obilježja uratka, osobina i sposobnosti djeteta predškolske dobi“ koju je provela prof.

Jasna Cvetković Lay.

U odnosu na plan za pedagošku godinu 2016./2017. možemo navesti da su bile

intenzivnije tjedne konzultacije i olakšano je bilo planiranje jer je bilo tromjesečno. Plan je bio

fleksibilan na način da smo se u realizaciji rukovodile iskazanim interesom djece. Nismo

održale veći broj roditeljskih sastanaka i to ostaje u planu za sljedeću pedagošku godinu.

U sljedećoj pedagoškoj godini planiramo nastavak Programa u objektu Trnsko uz dodatnu

ponudu Programa u objektu na Kajzerici s novim voditeljima. Prije kretanja u provedbu

programa planiramo nabavku potrebne didaktike, kao i upoznavanje svih stručnih djelatnika s

osnovnim obilježjima darovite djece i načinima njihovog prepoznavanja. Ne planiramo

promjene u dinamici ni trajanju susreta, no poradit ćemo intenzivnije na mjesečnim

konzultacijama provoditeljica i voditeljice Programa. Plan nam je održati i proširiti suradnju s

vanjskih ustanovama i organizacijama, te ojačati suradnju s roditeljima kroz još jedan

roditeljski sastanak i/ili zajedničku radionicu s djecom i roditeljima. Radit ćemo na

osmišljavanju novih korisnih mogućnosti praćenja realizacije postavljenih ciljeva i vrednovanja

Programa. Dodatno ćemo se educirati korištenjem dostupne literature, tekstova s Interneta i

planiramo uključiti se u edukaciju iz „Mensa NTC sustava učenja“ što ga provodi Hrvatska

Mensa. Ukoliko bude postojala mogućnost uključit ćemo se kao aktivni sudionici u stručne

skupove vezane uz odgoj i obrazovanje potencijalno darovite djece. Nastojat ćemo uspostaviti

suradnju s djelatnicima drugih vrtića koji provode slične programe u gradu Zagrebu, radi

razmjene iskustava i primjera dobre prakse.

Voditeljica Programa: Marijana Smerić Pecigoš

80

4.4. Razvojni i preventivni programi

Sigurnosni i zaštitno-preventivni programi

Upisom u vrtić stručni i drugi zaposlenici vrtića preuzimaju odgovornost za djetetovu

sigurnost dok boravi u vrtiću. Svako dijete ima pravo biti sigurno i zaštićeno. Potreba za

sigurnošću je jedna od temeljnih ljudskih potreba, a podrazumijeva potrebu za redom,

stalnošću, strukturom i predvidivošću događaja. Odgovornost je odraslih da tu potrebu dijete

zadovolji.

Vrtić je organizam čiji sudionici svakodnevno svojim ulaskom u njega unose promjene,

donose svoja iskustva, žive svoje stavove i vrijednosti, imaju različite kompetencije i različita

viđenja sigurnosti. Stoga je potrebno definirati neke parametre koji su stalni, a znatno

doprinose sigurnosti djeteta. Osim toga, vrtić treba osigurati uvjete u kojima će se dijete, ali i

svi ostali sudionici odgojno-obrazovnog procesa (odgojitelji, roditelji, drugi zaposleni) osjećati

sigurno i zaštićeno. Svi zaposlenici su odgovorni za njihovu primjenu, osobito oni koji

svakodnevno neposredno rade s djecom.

Ove pedagoške godine pristupili smo revidiranju i proširivanju postojećih mjera

povećane sigurnosti. Stručni tim Vrtića izradio je prijedlog Programa koji je naknadno dorađen

u skladu s prijedlozima i vrijednim napomenama radne skupine odgojitelja, tehničkog osoblja

te tajnice Vrtića. Prihvaćena verzija prethodno je raspravljena i na sjednici Odgojiteljskog

vijeća te su svi zaposlenici upoznati s Programom.

Obuhvaćene su sljedeće mjere i protokoli:

Fizičke mjere zaštite

Protokol postupanja kod preuzimanja i predaje djeteta roditelju i dežurnom odgojitelju

Protokol postupanja pri boravku djece u sobama dnevnog boravka i drugim prostorima

vrtića

Zaštitne mjere kod uporabe sredstava i materijala za rad s djecom

Protokol postupanja kod rada odgojitelja na zamjeni

Protokol postupanja u slučaju nedolaska po dijete u vrtić nakon radnog vremena vrtića

Protokol postupanja u slučaju dolaska neovlaštene osobe po dijete u vrtić

Protokol postupanja kod nestanka djeteta

81

Protokol postupanja pri boravku na zraku, korištenje igrališta i vanjskog prostora

Postupci i mjere nadzora kretanja osoba u objektu i oko objekta vrtića

Protokol postupanja kod izlaska djece izvan ustanove (izleti, šetnje, posjete, kazališta

i sl.)

Mjere i postupci kod spavanja i dnevnog odmora djece u vrtiću

Protokol postupanja u slučaju nasilja među djecom

Protokol postupanja kad je dijete izvan kontrole emocija i ponašanja

Protokol postupanja kod neprimjerenog spolnog ponašanja među djecom

Protokol postupanja kada roditelji ne žive u obiteljskoj zajednici

Protokol postupanja u slučaju dolaska po dijete osoba za koju postoji sumnja da je u

alkoholiziranom ili drugom neprimjerenom psihofizičkom stanju

Protokol postupanja kod upisa djeteta u vrtić koje ima zaštićene podatke

Protokol postupanja kod sumnje na zlostavljanje djeteta

Protokol postupanja kod sukoba između zaposlenika i drugih odraslih osoba

Protokol postupanja kod sukoba između radnika vrtića

Alergije ili intolerancije na hranu

Postupak pružanja prve pomoći

Prva pomoć kod febrilnih konvulzija

Prva pomoć kod epilepsije

Prva pomoć kod uboda insekata

Prva pomoć kod uboda krpelja

Zaštita djece od izloženosti UV zračenju za vrijeme boravka na zraku

Šećerna bolest kod djece

4.5. Obogaćivanje života djece u vrtiću

Predstave

Tijekom godine organizirano je nekoliko predstava u suradnji s kazalištima. Tim su

predstavama obuhvaćena sva djeca osim mlađih jasličkih skupina. Pri izboru predstava kriterij

82

za izbor bila je stručna procjena kvalitete predstave: razvojna, dobna i odgojna primjerenost

te vrijednost tematika za dječje iskustvo. Aktivne su bile i dramske skupine vrtića. Dramske

skupine održale su četiri predstave za svu djecu vrtićke dobi (svaka je odigrana i u Trnskom i u

Kajzerici). Za stariju jasličku djecu održana je jedna predstava u suradnji s vanjskim kazalištem.

Prepoznali smo kako je za djecu jasličke dobi dobro organizirati predstave što više prema kraju

pedagoške godine kako bi se smanjili potencijalni strahovi djece i doprinijelo doživljaju

predstave.

Sretni smo što se i roditelji aktivno uključuju u obogaćivanje života djece u našem vrtiću

pa smo imali vrlo vrijedne predstave, igrokaze ili scenske igre koje su izveli roditelji u pojedinim

skupinama.

Ove smo se godine još jednom uključili u humanitarni projekt „Darujmo djeci

kazalište“. Dramska skupina odgojitelja iz Trnskog izvela je predstavu „Oprostite, jeste li vi

vještica“. Angažmanom odgojitelja i stručnih suradnica, prodane su sve ulaznice te smo od

roditelja dobili povratnu informaciju kako se svake godine raduju i iščekuju predstavu.

Tablica 4.5.1. Održane predstave u pedagoškoj godini 2016./2017.

Predstava Izvođač Lokacija Datum Skupine

Tri prijatelja dramska skupina

Trnsko

Trnsko 19

Kajzerica

27.10.2016.

08.11.2016.

sve vrtićke

skupine

Mala snježna

priča

dramska skupina

Kajzerica

Kajzerica

Trnsko 19

14.12.2016.

15.12.2016.

sve vrtićke

skupine

Oprostite…jeste li

vještica?

dramska skupina

Trnsko

Centar za

kulturu

Trešnjevka

25.2.2017. sve vrtićke

skupine, uz

roditelje

Najotmjeniji div u

gradu

Dramska skupina

Kajzerica

Kajzerica

Trnsko 19

27.02.2017.

28.02.2017.

sve vrtićke

skupine

Tri prijatelja Produkcija Z Kajzerica

Trnsko

28.03.2017.

28.03.2017.

mlađe vrtićke

skupine

Dobro se dobrim

vraća

Produkcija Z Kajzerica

Trnsko

28.03.2017. srednje i starije

vrtićke skupine

83

Ogledalce Dramska skupina

Trnsko

Trnsko 19

Kajzerica

16.05.2017.

17.05.2017.

sve vrtićke

skupine

Priča o vodi Mala scena Trnsko 19

Kajzerica

24.05.2017.

23.05.2017.

starije jasličke

skupine

Posjete i izleti

Posjete, šetnje i izleti bili su organizirani u skladu s trenutnim interesima djece u

pojedinim skupinama. Istaknuli bismo izlet školskih obveznika u centar Grada Zagreba s

obzirom na vrlo dobre reakcije djece, roditelja i odgojitelja koji je sada već među djecom i

roditeljima postao prepoznatljiv i radosno očekivan događaj.

U ovoj su pedagoškoj godini smo za neke odgojno-obrazovne skupine (starije i

predškolske) organizirali cjelodnevne izlete u suradnji s Trakostyan tours d.o.o. U sljedećoj

pedagoškoj godini planiramo realizirati cjelodnevni izlet za svu djecu starije i predškolske dobi.

Nastojimo za svu djecu školske obveznike organizirati barem jedan posjet muzeju

tijekom godine. U ovoj pedagoškoj godini smo se, pri odabiru muzeja, vodili smislenošću za

trenutno iskustvo pojedinog djeteta i skupine te su različite skupine posjetile različite muzeje.

Često se odabir muzeja vezao uz aktualni rad na projektu.

Djeca s odgojiteljima redovito, uz planiranje i organizaciju s pedagoginjama, realiziraju

kraće posjete u našem neposrednom okruženju: nasip, pekara, knjižnica, reciklažno dvorište,

Hipodrom, Vatrogasna postrojba Grada Zagreba itd.

Tablica 4.5.2. Posjete i izleti u pedagoškoj godini 2016./2017.

Datum Mjesto/ događaj Skupine

01.03.2017. Etnografski muzej u Zagrebu Ptičice i Vjeverice

14.03.2017 Prirodoslovni muzej Slonići, Dupini, Kotačići, Suncokreti,

Zvjezdice (školski obveznici)

23.03.2017. Tehnički muzej u Zagrebu Loptice i Pužići

26. 04. 017. Vatrogasna postaja

Novi Zagreb

Ježići i Medvjedići

84

06.04.2017. Posjet Osnovnoj školi Trnsko Pužići, Ptičice, Loptice, Vjeverice

(školski obveznici)

06.04.2017. Posjet Osnovnoj školi Kajzerica Slonići, Dupini, Kotačići, Suncokreti,


13.04.2017. Muzej suvremene umjetnosti Zvjezdice i Suncokreti

24.04.2017. Zoološki vrt Zagreb Slonići, Dupini, Kotačići, Suncokreti,


26. 04.2017. Zoološki vrt Zagreb Pužići, Ptičice, Loptice, Vjeverice


18.05.2017. Izlet u Varaždin i Muzej kukaca Slonići, Dupini

30.05.2017. Izlet u Varaždinske Toplice – Rimske

igre

Zvjezdice, Suncokreti

06.06.2017. Posjet centru Grada Zagreba Slonići, Dupini, Kotačići, Suncokreti,


07.06.2017. Posjet centru Grada Zagreba Pužići, Ptičice, Loptice, Vjeverice


Svečani ručak

U blagdanskom periodu, 21. prosinca, organizirali smo ručak za djecu na nešto

drugačiji, svečaniji način od svakodnevnoga. Djeca vrtićkih skupina objedovala su u dvorani

našeg vrtića u društvu prijatelja iz drugih odgojnih skupina. Cilj nam bio je omogućiti djeci novi

doživljaj i radost, kao i iskustvo slično blagovanju u restoranu u ugodnom društvu prijatelja i

njihovih odgajatelja. Nakon radnog dogovora pedagoginja, zdravstvenih voditeljica i

odgojitelja dogovoreno je ukrašavanje dvorane i ostali preduvjeti uspješne realizacije. Uloženo

je mnogo truda, od domara do administarativnog osoblja, možemo reći da su se svi djelatnici

vrtića uključili u realizaciju prepoznajući ideju kao važnu i radosnu za djecu. Odabran je ručak

kojeg djheca najradije jedu te su zaposlenici vrtića taj dan bili domaćini/konobari djeci i

odgojiteljima. Povratne informacije djece, roditelja i odgojitelja veliki su nam motiv da ovu

aktivnost učinimo tradicionalnom i osmišljavamo nadalje nove projekte

85

4.6. Priprema za školu

Priprema djece za školu realizira se u skladu s Planom i programom odgojno-

obrazovnog rada programa predškole, verificiranog u veljači 2016. (Klasa: 601-02/16-

03/01282). Program se može realizirati integriran u redoviti program ili kao kraći program. Prvi

dio pedagoške godine 2016./2017. sva su djeca školski obveznici bila upisana u redovite

skupine u kojem je Program realiziran integrirano. Stupanjem na snagu Odluke o novčanoj

pomoći za roditelje odgojitelje (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/16, 19/16), od listopada do

prosinca nekoliko je djece školskih obveznika ispisano iz redovnog programa te upisano u kraći

program predškole. S obzirom da je bilo ukupno petero djece za koju je iskazana potreba

uključivanja u kraći program, djeca su ostala upisana u postojeću odgojno-obrazovnu skupinu,

a program se realizirao integrirano tri puta tjedno po 2,5 sata. Procjenjujemo takav pristup

uspješnim te u interesu djeteta.

Tijekom godine realizirane su sve bitne zadaće koje proizlaze iz Programa predškole,

tako i aktivnosti vezane za obogaćivanje života djece. Realiziran je posjet u muzej, Zoološki vrt

grada Zagreba, program Djeca u prirodi, izlet u centar Zagreba.

Ove pedagoške godine vrtić je pohađalo 137 djece – školskih obveznika, od kojih je

desetoro djece imalo odgodu. Od ukupnog broja djece školskih obveznika, šestoro je tijekom

godine ispisano iz redovitog desetsatnog programa te su pohađali kraći integrirani program

predškole. Razvojni status djeteta pred polazak u školu psihologinja je ispitala kod 134 školskih

obveznika i kod petero djece čiji su roditelji razmišljali o eventualno ranijem upisu u školu. Kod

troje djece školskih obveznika nije ispitan razvojni status pred polazak u školu zbog

neredovitog pohađanja vrtića, a jedno je dijete testirano izvan vrtića te je bilo neopravdano

ponovo ga testirati u kratkom vremenskom roku (Tablica 4.6.1.). Ispitivanje spremnosti za

školu provedeno je od listopada 2016. do veljače 2017. i prethodno je najavljeno roditeljima

uz informaciju da će po završetku testiranja imati mogućnost porazgovarati s psihologinjom o

rezultatima.

86

Tablica 4.6.1. Broj školskih obveznika, djece s odgodom upisa u školu, zahtjeva za raniji upis

i ispitane djece po skupinama u pedagoškoj godini 2016./2017.

Odgojno-obrazovna

skupina

Broj školskih

obveznika

Broj djece s

odgodom

upisa u školu

za šk. god.

2016./2017.

Broj zahtjeva

za raniji upis

Broj ispitane

djece

Loptice (T-19) 3 0 1 4

Ptičice (T-19) 15 0 1 16

Pužići (T-19) 18 0 0 18

Vjeverice (T-19) 30 6 0 30

Dupini (Kajzerica) 11 0 0 11

Kotačići (Kajzerica) 30 2 0 29

Slonići (Kajzerica) 16 1 1 16

Suncokreti

(Kajzerica)

8 0 0 7

Zvjezdice (Kajzerica) 6 1 2 8

Ukupno 137 10 5 139

Kod sve ispitane djece korišten je Test spremnosti za školu (Vlahović-Štetić, V., V. Vizek-

Vidović, L. Arambašić i Ž. Miharija, 1995). Kod pojedine djece bilo je potrebno obaviti dodatno

testiranje i tada je korišten sljedeći instrumentarij:

Goodenough crtež čovjeka,

Likovni test Benderove (LB-R),

Ravenove progresivne matrice (CPM),

Razvojni test Čuturić (RTČ-P).

87

Kod djece je također ispitana i razvijenost glasovne analize i sinteze, koja je osnova za učenje

čitanja i pisanja. Rezultati su prikazani u Tablici 4.6.2.

Tablica 4.6.2. Razvijenost glasovne analize i sinteze po skupinama

Razvijenost glasovne analize i

sinteze

Broj djece (%)

Usvojena 44 (32 %)

U razvoju 73 (53 %)

Nije usvojena 22 (15 %)

Na zahtjev roditelja logopedinja i psihologinja napisale su deset mišljenja o razvojnom statusu

djeteta pred polazak u školu. Komisija za upis u školu donijela je rješenje o odgodi upisa u

školu za dvanaestero djece. Komisija za upis odobrila je raniji upis jednom djetetu, odbila raniji

upis jednog djeteta, a roditelji su odustali od ranijeg upisa u školu za jedno dijete (Tablica

4.6.3.).

Tablica 4.6.3. Broj djece s odgodom upisa u školu i odobrenim ranijim upisom u školu po

odgojno-obrazovnim skupinama za šk. god. 2017./2018.

Odgojno-obrazovna skupina Broj djece s odgodom

upisa u školu za šk. god.

2017./2018.

Broj djece kojoj je odobren

raniji upis u školu za

šk.god.2017./2018.

Loptice (T-19) 1 0

Ptičice (T-19) 1 1

Pužići (T-19) 1 0

Vjeverice (T-19) 0 0

Dupini (Kajzerica) 0 0

88

Kotačići (Kajzerica) 0 0

Slonići (Kajzerica) 1 1

Suncokreti (Kajzerica) 0 0

Zvjezdice (Kajzerica) 0 0

Ukupno 4 2

Logopedinja i psihologinja su redovito pratile napredak djece školskih obveznika uvidom u

njihove radne listove, likovne radove i neposrednim opažanjem djece u skupinama te se

konzultirale o pojedinom djetetu s odgojiteljicama skupine. Za desetoro djece koja su imala

odgodu upisa u školu prošle pedagoške godine te su nastavila pohađati vrtić, izrađeni su i

provođeni individualizirani odgojno-obrazovni programi rada tijekom ove pedagoške godine.

Rezultati ispitivanja i praćenja korišteni su za:

- davanje uputa odgojiteljicama za individualni rad s pojedinim djetetom;

- dodatni individualni rad logopedinje i/ili psihologinje s pojedinim djetetom;

- informiranje i konzultiranje odgojitelja, roditelja, članova stručnog tima;

- davanje dodatnih uputa, te zadataka za pojedino dijete za individualni rad kod kuće, s

ciljem razvijanja svih predvještina važnih za uspješno ispunjavanje zahtjeva školskog

programa;

- informiranje roditelja o potencijalnoj darovitosti djeteta i savjetovanje o

odgovarajućim postupcima roditelja vezano uz ovu posebnu potrebu djeteta;

- psihologinja je obavila 102 razgovara sa 104 roditelja o rezultatima provedenog

ispitivanja spremnosti njihova djeteta za školu; dio razgovora vodile su zajedno

logopedinja i psihologinja kada je to bilo potrebno s obzirom na utvrđene specifičnosti

i poteškoće djeteta.

Članice stručnog tima su temeljem uvida u ponudu radnih listova dale preporuku roditeljima

vezano uz izbor istih u listopadu 2016. U studenom 2016. održana su dva roditeljska sastanka

na temu „Ususret školi“ namijenjena roditeljima djece školskih obveznika, u centralnom

objektu (T-19) i objektu na Kajzerici. U pripremi i realizaciji ovog roditeljskog sastanka

89

sudjelovale su pedagoginja, logopedinja i psihologinja. Tom su prilikom roditeljima podijeljeni

ažurirani leci „Polazak u školu“. U travnju 2017. organiziran je roditeljski sastanak za roditelje

djece školskih obveznika na kojem su gošće bile pedagoginja OŠ „Trnsko“, gospođa Biljana

Manin i defektologinja Guštin te je ostvarena posjeta učiteljica i učenika četvrtih razreda

vrtiću. U područnom objektu Kajzerica pedagoginja OŠ „Kajzerica“, prof. Mirela Sučević,

gostovala na roditeljskom sastanku održanom u travnju 2017. U svim skupinama, u kojima su

bila djeca školski obveznici, odgojiteljice su održale roditeljske sastanke na kojima su kroz

primjere iz prakse pokazale na koji način se u posljednjoj godini boravka djece u vrtiću radi na

svim aspektima spremnosti za školu.

U travnju 2017. djeca školski obveznici iz centralnog objekta (Trnsko 19) posjetila su Osnovnu

školu „Trnsko“, a djeca školski obveznici iz objekta na Kajzerici posjetila su Osnovnu školu

„Kajzerica“. Ove pedagoške godine realizirale sastanak članica stručnog tima Vrtića sa

stručnim suradnicama OŠ „Kajzerica“ s ciljem što lakšeg prijelaza djece iz vrtića u školu.

4.7. Djeca s posebnim potrebama

Djeca predškolske dobi s posebnim potrebama čine skupinu koja zbog različitih specifičnih

potreba za osiguranjem primjerenog razvoja treba osobitu stručnu pomoć, ovisno o vrsti i

stupnju teškoće u razvoju ili darovitosti .

Psihologinja i logopedinja su sustavno pratile različite aspekte razvoja sve djece, a posebno

djecu s prolaznim, potencijalnim i trajnim posebnim potrebama (Tablica 4.7.1.). Praćenje je

provedeno: promatranjem u skupini, testiranjem, razgovorom s djetetom, razgovorom s

odgojiteljima, praćenjem uz razvojne liste, razmjenom informacija s drugim članicama

stručnog tima, uvidom u medicinsku dokumentaciju i razgovorima s roditeljima.

90

Tablica 4.7.1. Broj djece s posebnim potrebama u pedagoškoj godini 2016./2017.

DJECA S POSEBNIM POTREBAMA JASLICE

broj djece

VRTIĆ

broj djece

UKUPNO

DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

- oštećenje vida 0 8 8

- oštećenje sluha 0 0 0

- motoričke smetnje 18 19 37

- intelektualne teškoće 0 0 0

- poremećaj govora i jezika 8 174 182

- neurološki poremećaji 4 11 15

- poremećaji u ponašanju i emocijama 3 40 43

- ponašanja i stanja djece i njegova okruženja kao

faktor rizika

9 52 61

- zdravstvene teškoće 20 91 111

- autizam i PAS 0 2 2

- Down syndrom 0 1 1

- ADHD 0 4 4

- teškoće socijalne komunikacije 2 4 6

- višestruke teškoće 2 8 10

UKUPNO 66 414 480

- broj djece s PTV 4 10 14

DAROVITA I POTENCIJALNO DAROVITA DJECA 3 24 27

UKUPNO (DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I

DAROVITA I POTENCIJALNO DAROVITA DJECA)

69 438 507

Vodi se 507 dosjea za djecu s posebnim potrebama, što uključuje kontinuirano praćenje djece

od strane odgojitelja i stručnog tima, a provođeno je 30 individualiziranih odgojno-obrazovnih

programa za djecu s posebnim razvojnim i zdravstvenim potrebama. U provedbu tih programa

uključeni su odgojitelji i članice stručnog tima.

91

Logopedinja je procijenila glasovno govorno jezični i komunikacijski status kod 205 djece. U

logopedske vježbe u vrtiću bilo je uključeno 45 djece s poremećajima jezično-govorno-

glasovne komunikacije. Broj djece s poremećajima jezično govorno glasovne komunikacije

prikazan je u Tablici 4.7.2. Za logopedsku procjenu je korišten sljedeći instrumentarij: Reynell

razvojne ljestvice govora (RLJG), Test artikulacije (Vuletić), Peabody slikovni test rječnika

(PPVT-III-HR), Test razumijevanja gramatike (Trog-2:HR), Modificirana ljestvica za probir

autizma u djece dobi 16-30 mjeseci (M-CHAT), Test za procjenjivanje predvještina čitanja i

pisanja (PredČiP), Instrument za procjenu jakosti mucanja (Riley).

Tablica 4.7.2. Broj djece s poremećajima jezično-govorno-glasovne komunikacije

DJECA S POREMEĆAJIMA

JEZIČNO-GOVORNO-GLASOVNE KOMUNIKACIJE

Broj djece

Artikulacijski poremećaji 101

Poremećaji glasa 8

Poremećaji tečnosti govora

(mucanje, brzopletost, dječja apraksija)

9

Jezične teškoće

(zakašnjeli jezični razvoj, posebne jezične teškoće, teškoće

usvajanja predvještina čitanja i pisanja)

65

Komunikacijski poremećaji 8

Djeca s TUR/ PP (uz primarnu teškoću imaj i neki od poremećaja

jezično glasovno govorne komunikacije)

10

UKUPNO 201

Logopedinja je obavila 130 razgovora s roditeljima o glasovno govorno jezičnom i

komunikacijskom statusu djeteta, praćenju i poticanju govorno jezičnog razvoja te o

uključivanju u logopedske vježbe.

Kod djece školskih obveznika i djece čiji su roditelji promišljali o eventualnom ranijem upisu u

školu (N=139) ispitivan je razvojni status djeteta pred polazak u osnovnu školu. Razvojna

procjena provedena je kod djece s posebnim potrebama kod koje je postojala indikacija.

92

Ove pedagoške godine je dvanaestero djece s teškoćama u razvoju bilo uključeno u

Vrtić temeljem ugovora koji je navodio uključenost pomagača kojeg osigurava vrtić. Dvoje

djece uključeno je u redoviti desetsatni program te je pomagač – treći odgojitelj bio angažiran

dva do tri puta tjedno po 5,5 sati. Ostala djeca bila su uključena u skraćeni redoviti program

od 2 do 5 puta tjedno u trajanju od 3 do 5 sati. Praćenjem djece tijekom boravka u skupini

pokazalo se opravdanim uključivanje pomagača u smislu osiguravanja sigurnost djeteta samog

i ostale djece u skupini kao i povećanja dobiti za samo dijete na način aktivnog poticanja svih

područja razvoja. Ove pedagoške godine je sedam trećih odgojiteljica bilo zaposleno u funkciji

pomagačica djeci s teškoćama. Za jedno je dijete s teškoćama u razvoju tijekom prva tri

mjeseca boravka u vrtiću pomagač bila majka, a nakon tog razdoblja je uključena volonterka –

studentica Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta, koja je potom bila pomagač u razdoblju od

pet mjeseci. Članice stručnog tima vrtića bile su uključene u pripremu djece, roditelja i

odgojiteljica za polazak ove djece u vrtić, praćenje djece u skupini i intenzivnu komunikaciju s

roditeljima, te profesionalnu suradnju s pomagačicama u skupini. Za djecu je izrađen,

provođen i evaluiran individualizirani odgojno-obrazovni program rada. Nastojali smo

ostvariti što kvalitetniju suradnju s roditeljima djece s teškoćama u razvoju kroz svakodnevnu

razmjenu informacija o djetetu između roditelja i odgojiteljica, poticanje na dolaske na

roditeljske sastanke i zajednička druženja s djecom i roditeljima, te razmjenu informacija i

savjetodavne razgovore roditelja i članica stručnog tima.

Održali smo sedam radnih sastanak trećih odgojiteljica na kojima su uz psihologinju po

potrebi bile prisutne i druge članice stručnog tima, i to pedagoginja i logopedinja. Teme

dvosatnih radnih sastanak bile su: Vođenje pedagoške dokumentacije i ostali poslovi trećih

odgojiteljica; Uloga trećeg odgojitelja; Razvojni profil; Briga o sebi; Igra; Nepoželjna ponašanja;

Komunikacija.

Tijekom pedagoške godine 2016./2017. realizirali smo «Program poticanja razvoja

darovitosti djece predškolske dobi». Izvješće o provedbi programa sastavni je dio ovog

Godišnjeg izvješća. Vjerujemo da smo kroz ovaj program doprinijeli još kvalitetnijem

zadovoljavanju potreba i ove skupine djece s posebnim potrebama. Za potencijalno darovitu

djecu koja jesu i onu koja nisu bila obuhvaćena ovim kraćim programom, članice stručnog tima

bile su uključene u osmišljavanje poticaja u sklopu redovitog programa.

93

Na temelju svih provedenih praćenja u skupini, razvojnih lista koje su ispunjavali

odgojitelji i roditelji, kao i testiranja djece, psihologinja i logopedinja su davale odgojiteljima

pisane smjernice za planiranje poticaja za pojedino dijete te održale konzultacije vezano uz

dobivene smjernice i nakon dogovorenog razdoblja praćenja i poticanja ponovne konzultacije

o ostvarenim pomacima ili eventualnim teškoćama. Vezano uz pružanje stručne podrške

odgojiteljicama, preporučile su stručnu literaturu ili osigurala stručne tekstove na teme vezane

uz razvoj djece. Bile su uključene u konzultacije u sklopu pripreme roditeljskih sastanaka koji

su temom bili vezani uz zadovoljavanje svih potreba i prava djece i ojačavanje roditeljskih

kompetencija te sudjelovala u pripremi individualnih razgovora odgojiteljica s roditeljima

pojedine djece.

Psihologinja je obavila 264 razgovora s roditeljima, pri čemu je najveći broj razgovora bio na

poticaj psihologa. Opći sadržaj razgovora prikazan je u tablici 4.7.3.

Tablica 4.7.3. Razgovori psihologa s roditeljima s obzirom na sadržaj

RAZGOVORI PSIHOLOGA S RODITELJIMA O: BROJ RAZGOVORA

odgojnim problemima 40

obiteljskim problemima 33

razvojnom statusu djeteta i eventualnim emocionalnim teškoćama

i teškoćama u ponašanju djeteta

76

potencijalnoj darovitosti djeteta 4

razvojnom statusu djeteta pred polazak u školu 102

unaprjeđenje suradnje obitelji i vrtića 9

UKUPNO 264

Roditelji su unaprijed obaviješteni o provedbi procjene razvojnog statusa pred polazak

u školu djece školskih obveznika putem obavijesti u kutićima za roditelje, a nakon obavljenog

testiranja pružena im je mogućnost dobivanja povratne informacije o spremnosti djeteta za

školu i o razvojnom statusu djeteta kroz individualni razgovor s psihologom, koju je najveći

broj roditelja iskoristio kao što je vidljivo iz tablice 4.7.3. Uz jačanje roditeljskih kompetencija

94

putem individualnog savjetovanja i roditeljskih sastanaka, psihologinja je ažurirala i letke za

roditelje na različite teme, te sudjelovala u kreiranju tekstova za kutiće za roditelje.

U situacijama složenih obiteljskih odnosa psiholog je bio aktivno uključen u traženje

načina za zaštitu interesa i prava djeteta te je surađivao s nadležnim centrima za socijalnu skrb

(Centar za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Novi Zagreb i Podružnica Sesvete).

Po potrebi su ostvareni kontakti s drugim nadležnim institucijama u kojima su pojedina

djece uključena u tretmane (Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, nadležni

pedijatri, Centar za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, Centra za

odgoj i obrazovanje Tuškanac, Podružnica Prekrižje, Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek).

Intenzivna je bila suradnja svih članova stručnog tima u identificiranju, praćenju i tretmanskom

radu, kao i u planiranju, realizaciji i vrednovanju odgojno-obrazovnog rada s djecom s

teškoćama.

Uspoređujući plan i ostvareno vezano uz zadovoljavanje potreba djece s posebnim

potrebama možemo reći da smo proveli intenzivniji konzultativni rad s trećim odgojiteljima

kroz radne sastanke, a nastojanja će nam u sljedećoj pedagoškoj godini biti usmjerena na

intenzivniji individualni konzultativni rad s odgojiteljima vezano uz djecu s posebnim

potrebama, planiranje, praćenje i realizaciju individualiziranih odgojno-obrazovnih programa

rada. Ove je pedagoške godine provođen veći broj individualiziranih odgojno-obrazovnih

programa. Objavljeni su i novi edukativni tekstovi za roditelje na web stranici vrtića i putem

kutića za roditelje. Ostvaren je veći broj individualnih razgovora s roditeljima djece s

teškoćama u razvoju koje su vodile treće odgojiteljice i/ili članice stručnog tima Vrtića.

Realizirali smo jedan ciklus programa «Rastimo zajedno» kao i ciklus radionica u sklopu „Kluba

očeva RZ“, pri čemu je sudjelovanje omogućeno svih zainteresiranih roditeljima djece

polaznika našeg vrtića, ali i drugima. Želja nam je uključiti se u edukaciju za provođenje

programa „Rastimo zajedno plus“ i time povećati dostupnu podršku roditeljima djece s

posebnim potrebama u našem Vrtiću. Uz očekivano povećanje broja djece s teškoćama koja

zahtijevaju pomagača kako bi se ostvario optimalan utjecaj boravka u vrtiću na sve aspekte

djetetovog razvoja, proširit ćemo lepezu pomagača koji će se uključiti u rad našeg vrtića.

Ove pedagoške godine bili smo organizatori volontiranja u sklopu projekta „Podrška

razvoju potencijala djece s posebnim potrebama u dječjem vrtiću“ u suradnji s Volonterskim

centrom Zagreb. U projekt se uključilo 13 volontera. Uz navedene, kao pomagači djeci s

posebnim potrebama u rad su se uključile i dvije volonterke studentice logopedije na

95

Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu koje su na taj način realizirale satnicu u sklopu kolegija

vezanog uz volonterski rad na fakultetu. Uglavnom su se volonteri uključivali u rad u vrtiću

jedanput tjedno u trajanju od tri sata, a prosječno trajanje volontiranja bilo je tri mjeseca. S

obzirom na razvojna odstupanja kod pojedine djece, radi osiguravanja njihovog sigurnog i

poticajnog boravka u dječjem vrtiću, potrebna je posebna pažnja, briga i podrška odraslih. Rad

volontera kroz stvaranje odnosa povjerenja s djetetom bio je usmjeren na poticanje razvoja

svih djetetovih kompetencija, a ovisno o razvojnim specifičnostima svakog pojedinog djeteta,

naglasak je bio na poticanju komunikacije s drugom djecom u skupini, poticanju na

sudjelovanje u svim aktivnostima skupine, podršci razvoju samostalnosti djeteta, te razvoju

specifičnih vještina i znanja djeteta (primjerice, razvoju predčitalačkih vještina djece školskih

obveznika). Sve aktivnosti volontera ostvarivale su se uz sustavnu podršku odgojitelja i članova

stručnog tima vrtića. Roditelji pojedinog djeteta obaviješteni su o uključivanju volontera u rad

skupine i pojačanu brigu o djetetu i za to davali svoju pismenu suglasnost. Dobiti za naš vrtić

kroz ovaj projekt vidimo u osiguravanju uvjeta za siguran i poticajan boravak djece s posebnim

potrebama u vrtiću, prihvaćanju različitosti od strane druge djece i roditelja, te u većoj

osjetljivosti zajednice na specifične potrebe djece s posebnim potrebama i potrebu

osiguravanja uvjeta za njihovo zadovoljavanje. Vjerujemo da su i volonteri stekli nova znanja

o potrebama djece s razvojnim odstupanjima, nove vještine u radu s djecom, povećanu

spremnost na prihvaćanje različitosti, iskustvo rada u timu, kao i unaprijedili svoje

komunikacijske vještine te osjetili osobno zadovoljstvo iskustvom pomaganja i uočenim

napretkom djece. Volonterima koji su volontirali u razdoblju dužem od tri mjeseca bez prekida

je izdavana Potvrda o kompetencija stečenim kroz volontiranje. Uključivanje volontera kao

pomagača djeci s posebnim potrebama zahtijeva dobar postupak selekcije i pripreme samih

volontera, ali i odgojitelja, te kasnije praćenje i podršku volonterima. Radi obavljanja tih

poslova imenovan je koordinator volontera, a tu je ulogu tijekom ove pedagoške godine

obavljala stručna suradnica – psihologinja. U većini situacija pokazalo se korisnim za dijete

samo i ostalu djecu u skupini te konstruktivnim za odgojitelje, uključiti volontera, te ćemo s

takvom praksom nastaviti i sljedeće pedagoške godine.

96

4.8. Upitnik za djecu

Tijekom mjeseca svibnja 2017. godine odgojitelji su kroz razgovor s djecom školskim

obveznicima primijenili upitnik s ciljem ispitivanja zadovoljstva djece boravkom u vrtiću,

njihovih interesa, opterećenja i prijedloga za promjene. Na pitanja je odgovorilo ukupno 120

djece, i to 30 djece iz četiri starije vrtićke skupine (Loptice - 3 djece, Pužići– 14 djece, Zvjezdice

– 5 djece i Suncokreti – 8 djece), 50 djece iz dvije predškolske skupine (Vjeverice – 24 djece i

Kotačići – 26 djece), 10 djece iz jedne mješovite skupine (Dupini) i 30 djece iz dvije mješovite

skupine s posebnim programom ranog učenja engleskog jezika (Slonići – 15 djece i Ptičice – 15

djece).

Na pitanje „Voliš li ići u vrtić?“ troje djece je odgovorilo da ne voli ići u vrtić, a sva su

ostala u djeca odgovorila da vole ići u vrtić. Najčešći razlozi koje djeca navode su to što u vrtiću

imaju puno prijatelja i što se ovdje igraju, a u manjem broju kao razloge navode to što je u

vrtiću zabavno, mogu svašta naučiti i što puno toga uče.

Na pitanje „Koga voliš u vrtiću?“ gotovo sva djeca navode prijatelje, općenito ili

poimence, a dio ih navodi i odgojiteljice i odgojitelje („tete“ i „stričeki“).

Na pitanje „S kim se voliš igrati?“ gotovo sva djeca navode imena prijatelja pri čemu

najveći dio ponavlja imena onih koje su spomenula u odgovoru na prethodno pitanje.

Kao odgovori na pitanje „S čim se voliš najviše igrati?“ pojavljuju se sljedećom

čestinom: kockama (27), u likovnom kutiću (21), autićima (9), lutkama (7), slagati slagalice (7),

u kutiću kuhinje (5), na spravama na dvorištu (4), u kutiću istraživanja (2), u obiteljskom kutiću

(2), loptom (1).

Na pitanje „Što te smeta u vrtiću?“ najveći broj djece navodi da im ništa ne smeta, dok

preostala djeca navode sljedeće: kad se djeca tuku (12), buka (8), svađe (6), ruganje (2), kad

mi netko nešto ne da (2).

Na pitanje „Kad si u vrtiću žalostan?“ najveći broj djece navodi da nikada nisu žalosni,

a ostali kao razloge navode: kad padnem i udarim se (7), kad mi nedostaje mama (5), kad netko

plače (1), kad me nitko ne tješi kada sam tužna (1), kad me nešto boli (1), kad roditelji dođu

ranije, a želim se još igrati (1).

Na pitanje „Što bi promijenio u vrtiću?“ najveći broj djece odgovara da ne bi promijenili

ništa, a ostali navode promjene koje se odnose na nove igračke, uređenje prostora, životinje

u vrtiću i promjene u ponašanju (nema vikanja, ružnih riječi, svi se drže dogovora).

97

Odgajateljice i odgojitelji su ispitali ukupno 120 djece iz devet odgojnih skupina. Uzorak

su činila djeca koja s obzirom na dob imaju najduže iskustvo boravka u vrtiću. Pitanjima se

željelo steći uvid u dječja razmišljanja o vrtićkoj svakodnevnici. U dječjim odgovorima došlo je

do izražaja što djeca vole, a što im smeta, što je važna smjernica za rad odgajatelja. Dobivene

spoznaje uz informacije i uvide dobivene na druge načine, mogu pomoći svima uključenim u

rad s djecom u razumijevanju dječjih potreba, želja i razmišljanja te kao osnova za planiranje

odgojnog djelovanja.

98

5. OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA

U nastavku slijedi izvješće po pojedinim područjima stručnog usavršavanja.

5.1. Interno stručno usavršavanje

Odgojiteljska vijeća

U pedagoškoj godini 2016./2017. održano je pet sjednica Odgojiteljskog vijeća, u trajanju od

dva sata, kao što je i planirano. Podatke o temama i nositeljima aktivnosti prikazujemo u tablici

koja slijedi.

Tablica 5.1.1. Održane sjednice Odgojiteljskog vijeća

Rb. Datum Tema Mjesto Nositelj

1.

27.09.2016.

Utvrđivanje prijedloga Godišnjeg plana i

programa rada DV Trnsko za pedagošku

godinu 2016./2017.

Kurikulum DV Trnsko za pedagošku godinu

2016./2017.

PO

Kajzerica

ravnateljica

članovi

stručnog

tima

odgojitelji

2. 31.01.2017.

Osvrt na tijek prilagodbe za pedagošku

godinu 2016./2017

Sigurnosno zaštitne mjere i protokoli

postupanja u rizičnim situacijama

Donošenje odluke o prijedlogu mentora za

logopeda i odgojitelje pripravnike i

usvajanje plana stažiranja.

Donošenje odluke o mentorima za

vježbaonicu metodike glazbene kulture.

PO

Kajzerica

ravnateljica

članovi

stručnog

tima

odgojitelji

99

Osim formalnih propisanih obveza, Odgojiteljska vijeća ispunila su i namjenu stručnog

usavršavanja, osobito u dijelu predviđenom za razmjenu znanja sa stručnih usavršavanja.

Interni stručni aktivi

Tijekom pedagoške godine realizirani su svi planirani stručni aktivi.

S obzirom na broj odgojitelja, planirane metode rada (radionica, rad u manjim skupinama,

rasprava), stručni aktivi odvijali su se i u Trnskom i u p.o. Kajzerica.

Izlaganja sa stručnih usavršavanja izvan

ustanove

3.

25.04.2017.

Oblikovanje ponašanja i afirmativne

komunikacije u radu s djecom predškolske

dobi i zaštiti osobnog i grupnog identiteta

kroz rituale i okruženje za učenje

PO

Kajzerica

Renata

Kubelka,

defektolog

savjetnik,

DV Špansko

4.

13.06.2015.

Prijedlog plana i programa rada za ljetni

period, Organizacija rada tijekom srpnja i

kolovoza, Organizacija rada za pedagošku

godinu 2017./2018.

PO

Kajzerica

ravnateljica

članice

stručnog

tima

odgojitelji

5.

28.08.2017.

Izvješće o ostvarivanju godišnjeg plana i

programa za pedagošku godinu

2016./2017.

Priprema za period prilagodbe

PO

Kajzerica

ravnateljica

članice

stručnog

tima

odgojiteljice

100

Tablica 5.1.2. Održani stručni aktivi

Rb. Datum Tema Mjesto Nositelj

1.

12. 10. 2016.

Nacionalni kurikulum zarani i

predškolski odgoj i obrazovanje

PO Kajzerica

Andrea Jamičić,

pedagoginja

Ivna Batarelo,

pedagoginja

13.10.2016. Trnsko

2. 17.11.2016.

Rad na projektu kao model

integriranog učenja djece

predškolske dobi

PO Kajzerica

Andrea Jamičić,

pedagoginja

Ivna Batarelo,

pedagoginja

3.

21.12.2016.

Emocionalna pismenost u vrtiću-

teorijski okvir i radionica

DV Trnsko

PO Kajzerica

Vesna

Hercigonja

Novković 17.01.2017.

4. 23.02.2017. Suradnja odgojitelja i suvremene

obitelji

PO Kajzerica

Andrea Jamičić,

pedagoginja

Ivna Batarelo,

pedagoginja Trnsko 22.02.2017

5. 30. 03. 2017. Ostvarivanje suradnje s

roditeljima u odgojnoj skupini

Trnsko Odgojitelji DV

Trnsko Kajzerica

6. 04.05.2017. Projekti odgojnih skupina DV

Trnsko

DV Trnsko

PO Kajzerica

Odgojitelji DV

Trnsko

101

Predavanja i radionice

Osim planiranih sjednica Odgojiteljskih vijeća i stručnih aktiva, tijekom godine održano

je i predavanje za odgojitelje „ Prva pomoć u vrtiću“ , te su odgojitelji područnog objekta

Kajzerica sudjelovali na predavanju prof. Jasne Cvetković – Lay „Kvalitataivna analiza iznimnog

uratka, procjena obilježja uratka i sposobnosti djeteta predškolske dobi.

Radni dogovori, timska planiranja i refleksije

Timske refleksije održavale su se, prema planu, u periodu od listopada do lipnja

dvotjedno (1,5 h po odgajatelju mjesečno). Tijekom ove pedagoške godine pedagoginja vrtića

je na osnovu praćenja potreba svih sudionika u procesu pripremala i poticala refleksije,

radionice i aktive koji su se vezali uz razvoj ustanove za rani odgoj s naglaskom na poticanju

dokumentiranja procesa i stvaranju poticajnog okruženja .

Refleksije su vođene svaki tjedan u objektima Trnsko i Kajzerica te su ih vodile pedagoginnje.

Na refleksijama smo odvojili odgojitelje jasličkih i vrtićkih skupina. Odgojitelji su donosili

odabranu pedagošku dokumentaciju koju smo timski promišljali. Isto planiramo i u sljedećoj

godini, ali je potrebno i detaljnije razraditi plan timskih sastanaka odgojitelja kako bi se

intenzivirala i produbilo zajedničko promišljanje odgojno-obrazovnog procesa. Pokazala se

potreba za što više zajedničkih promišljanja odgojitelja, kako zajedničkog planiranja rada, tako

i vrednovanja.

Pripravnici odgojitelji

Tablica 5.1.3. Pripravnici u ped.god. 2016./2017.

Ime i prezime Razdoblje staža Povjerenstvo za stažiranje

102

Anita Ciković 13.09.2016. – svibanj, 2017. Vesna Pintarić - ravnateljica, Volija

Modrić Bošnjak –mentor, Andrea

Jamičić

Petra Plešić 22.02.2016. -21.02.2017. Mirjana Mikovčić, Krešimir Stergar –

mentor, Andrea Jamičić

Ana Kruneš 03.12.2015. -02.12.2016. Mirjana Mikovčić, Christine Posavec -

mentor, Andrea Jamičić

Ana Barković 03.12.2015. -02.12.2016. Mirjana Mikovčić – ravnateljica, Morana

Bertol – mentor, Andrea Jamičić

Andrea Jović 20.04.2017. – 19.04.2018. Vesna Pintarić- ravnateljica, Ines Kuharić

– mentor, Andrea Jamičić

Petra Zelić

(Kovačević)

20.04.2017. – 19.04.2018. Vesna Pintarić – ravnateljica, Diana

Gašparović - mentor, Ivna Batarelo

Studenti

I u ovoj smo pedagoškoj godini nastavili suradnju s Učiteljskim fakultetom Sveučilišta

u Zagrebu, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek za pedagogiju). Studenti

navedenih studija u našem su vrtiću obavljali stručno-pedagošku praksu, kako u objektu u

Trnskom 19, tako i u p.o. Kajzerica.

Tablica 5.1.4. Popis studenata u ped.god. 2016./2017.

Fakultet Godina studija Trajanje prakse Broj studenata

Preddiplomski

sveučilišni studij rani

i predškolski odgoj i

obrazovanje

1.

15.9.- 21.9. 2016. 1

25.5. – 2.6. 2017 3

13.2. – 17.2. 2017 3

22.2. – 26.2. 2017 3

103

Preddiplomski



obrazovanje

2.

23.9. – 6.10.2016.

1

Preddiplomski



obrazovanje

3.

5.9.-16.9.2016. 1

10.3. – 12.5.2107

5

Filozofski fakultet u

Zagrebu, Odsjek za

pedagogiju

2.

6.3. – 10.3.2017 4

27.2. – 3.3. 2017 4

Učiteljski fakultet u

Zagrebu

,vježbaonica za

Metodiku glazbene

kulture

3.

9.3. – 6.4.2017.

26

UKUPNO 51

Tijekom pedagoške godine omogućili smo studenticama provedbu istraživanja i aktivnosti za

potrebe izrade diplomskog rada na temu „Slikovnica“ pod mentorstvom Svetlane Novaković

iz kolegija Metodike likovne kulture , te diplomskog rada „Mediji u osobnom i profesionalnom

životu odgojitelja“ pod mentorstvom Lane Ciboci, mag.comm.

104

Vježbaonica za Metodiku glazbene kulture

U pedagoškoj godini 2016./2017. nastavljena je suradnja s Učiteljskim fakultetom

Sveučilišta u Zagrebu i prof. Brankom Bubalo Paliska u sklopu ostvarivanja metodičkih vježbi

iz kolegija Metodika glazbene kulture.

U područnom objektu Kajzerica realizirane su metodičke vježbe za 26 studenta 3.

godine redovnog studija. Odgojiteljice- mentorice studentima su bile Asja Marić, Ines Kuharić,

Nataša Matulić, Christine Posavec, Nedjeljka Kožarić, Ivana Žalac. U metodičkim vježbama

sudjelovala su djeca odgojno – obrazovnih skupina Lavići, Točkice, Pingvini, Slonići, a vježbe

je koordinirala i organizirala pedagoginja Jamičić.

Odgojiteljice mentorice bile su prisutne u neposrednom radu studenata s djecom u čiji

je planiranje bila uključena prof. Bubalo. Analizu provedenog rada studenata provela je pfrof.

Bubalo Paliska.

5.2. Stručno usavršavanje izvan ustanove

Tablica 5.5. Stručna usavršavanja stručnih djelatnika u ped. god. 2016./2017.

Tema

Sudionici

Datum i organizator/

mjesto

Likovnost i dijete

Iva Ćorić, Ilijana Čalušić

02.02.2017.Udruga odgojitelja, DV Cvrčak

Stručno metodična priprema za polaganje stručnog ispita

Diana Gašparović

Petra Zelić (Kovačević)

01.06.2017.,AZOO, DV Kustošija

Malo dijete i odgoj uz glazbu Valerija Bedeković 03.10.2016., mr.sc.H.Gospodnetić, POU Samobor

105

Rana intervencija u ranom djetinjstvu

Ines Kahlina 25.10.2016., Centar „Mali dom“, Zagreb

Edukacija za provođenje CAP programa

Krešimir Stergar, Marijana Smerić Pecigoš, Morana Bertol

17./18.02.2017., 27.03.2017. Korak po korak, DV Medo Brundo, Zagreb

Stručno metodička priprema za polaganje stručnog ispita

Christine Posavec, Ana Barković, Morana Bertol

18.10.2016., AZOO, DV Potočnica

"Je li odgoj moda, znanost ili instinkt?"

Diana Lovinčić

28.09.2016.,Udruga Čarobna svjetiljka, Zagreb

Fun with english Diana Lovinčić, Mirna Kuže

12.10.2016., Udruga Tutor, Zagreb

Postavljanje granica

Diana Lovinčić 19.10.2016., Udruga Čarobna svjetiljka, Zagreb

Psihološke igre roditelja i djece

Diana Lovinčić 21.11.2016.,Centar Proventus, Zagreb

"Sretan roditelj za sretno dijete" ciklus radionica

Diana Lovinčić 01.12.2016.,Sirius, Zagreb

Strategije učenja Diana Lovinčić, Ines Kuharić, Dubravka Devčić

12.04.2017.,Sanela Gnjatović, Zagreb

Digital storytelling

Dubravka Devčić

15. 03.2017., Sanela radionice, Zagreb

Što ubrajamo u rano poticanje emocionalnog i intelektualnog razvoja

Diana Lovinčić 19.04.2017., Harfa i Centar Proventus, Zagreb

Važnost profesionalnog razvoja odgojitelja za stvaranje kvalitetnog kurikuluma dječjeg vrtića?

Diana Lovinčić 16.05.2017.,AZOO,DV Zipkica,Zabok

Epidemija agresivnosti i emocionalnih teškoća kod djece

Diana Lovinčić 23.05.2017.,Udruga Čarobna svjetiljka, Zagreb

Jesenska katehetska škola za odgojitelje u vjeri u predškolskim ustanovama - "Milosrđe i put"

Klara Rukavina 24.09.2017.,AZOO, Zagreb

Jesenska katehetska škola za odgojitelje u vjeri u predškolskim ustanovama - "Milosrđe - put istinskog življenja"

Sanja Rašpica

21.-22.10.2016., AZOO, Zagreb

106

Jesenska katehetska škola za odgojitelje u vjeri u predškolskim ustanovama - Komunikacija i milosrđe

Sanja Rašpica 11. i 12. 11. 2016.

Nadbiskupski pastoralni institut, Zagreb

Jačanje kompetencija odgojitelja na području umjetničke/ plesne pedagogije (4. i 6 modul)

Christine Posavec, Ana Piljek

15.11.2016, AZOO, DV Trnsko

06.02. 2107. AZOO, DV Izvor

Procjena i tretman specifičnih teškoća u učenju- novi pristupi

Ivana Mikac 23. - 24.2.2017., AZOO, Pula

What can research tell us about choosing word for therapy with preschool children, dr. Stephanie Stokes

Ivana Mikac

27.06.2017., Poliklinika Suvag, Zagreb

Izvaredan preddiplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Mirja Karla Šuljak

Tijekom pedagoške godine, Učiteljski fakultet u Zagrebu

Program ranog učenja engleskog jezika u dječjim vrtićima

Ivana Žalac, Ines Kuharić

14.09.2016., Udruga Tutor, Zagreb

Regionalna smotra projekata iz područja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo Vlade RH

Vesna Gradištanec

14.03.2017., AZOO, DV Radost ,Jastrebarsko

Edukacija za vođenje kraćeg specijaliziranog programa- igraonice za potencijalno darovitu djecu predškolske dobi

Miljenko Joković, Andrea Jamičić

07.02.2017.; 07.03.2017.; 04.04.2017.; 02.05.2017.

Centar za poticanje darovitosti djeteta "Bistrić", Zagreb

Dimenzije građanskog odgoja i mogućnosti definiranja ishoda i izvora učenja i poučavanja u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Josipa Kruneš

19.12.2016.,AZOO, DV Trnsko

107

Motorička znanja djece predškolske dobi (predstavljanje projekata i rezultata istraživanja)

Josipa Kruneš 10.06.2017., Kineziološki fakultet, Zagreb

Standardizacija kriterija kvalitete kao preduvjet razvoja kurikuluma dječjih vrtića

Morana Bertol

02.05.2017., AZOO, DV Ivana B,Mažuranić, Zagreb

Jačanje kompetencija odgojitelja u području likovne umjetnosti

Morana Bertol 20.09.2016., AZOO, DV Grigor Vitez, Zagreb

Godišnja konferencija voditelja programa Rastimo zajedno i rastimo zajedno plus

Marijana Smerić Pecigoš, Nedjeljka Kožarić, Diana Gašparović, Nives Stipčić

17. - 18. 03.2017., Centar za podršku roditeljstvu Rastimo zajedno, Unicef, AZOO, Zagreb

Uloga psihologa u dijagnosticiranju i tretmanu djece i odraslih s deficitom pažnje (hiperaktivnim poremećajem)

Marijana Smerić Pecigoš

17.09.2017., HPD, Zagreb

Diferencijalna dijagnostika i tretman razvojnih poremećaja kod djece (s naglaskom na Aspergerov sindrom)

- supervizijski susret


29.03.2017., 02.06.2017.

Psihološki centar Sever, Zagreb

Emotional competence in the school:Smile


07.06.2017., DV Petar Pan, Hotel Westin Zagreb

Okrugli stol o razvoju mreže podrške djeci čiji su roditelji u zatvoru


14.06.2017., Ministarstvo pravosuđa;Ured pravobaraniteljice za djecu; Udruga Roda; Zagreb

Jačanje kompetencija odgojitelja na području umjetničkog/lutkarskog, dramskog

Ana Piljek 14.02.2017., AZOO, Zagreb

Jačanje kompetencija odgojitelja na području umjetničke/ plesne pedagogije (4. i 6 modul)

Ana Piljek 27.10.2016., AZOO, DV Lojtrica, Velika Mlaka

Stvaranje preduvjeta za uspješno ostvarivanje programa ranog učenja stranih jezika od najranije dobi

Diana Gašparović

06.12.2016., AZOO, DV Siget, Zagreb

Branka Idžan, Romana Majstorović

14.12.2016., OMEP Hrvatska, Zagreb

108

Odgoj za zajedništvo - interkulturalne kompetencije u ranom djetinjstvu

Praćenje stručne literature

Vrtić je kontinuirano nadopunjavao postojeći fond stručne i dječje literature vrtićke

knjižnice novim, aktualnim izdanjima s područja predškolskog odgoja kao i s područja srodnih

znanstvenih disciplina. Knjižnica je obogaćena sa stručnim naslova koji su najnoviji prikaz

iskustava pedagoške prakse i dostignuća . Kako bi odgojitelji područnog objekta imali stručnu

literaturu svakodnevno dostupnom dio fonda knjižnice ( veći broj istih naslova) preseljen je u

područni objekt. Knjižnica je svakodnevno dostupna svim djelatnicima. Uz stručnu literaturu u

fondu knjižnice nalaze se i časopisi Dijete –vrtić- obitelj, Napredak i Školske novine.

109

6. SURADNJA S RODITELJIMA

Kroz čitavu godinu s roditeljima težimo ostvariti takav oblik zajedništva koji omogućuje

razmjenu različitih iskustava i znanja o djetetu, koja proizlaze iz razlika između obiteljskog i

institucionalnog konteksta njegova življenja, a pridonose razvoju odgojno-obrazovnog

pristupa koji je u skladu s djetetovim individualnim i razvojnim potrebama i posebnostima. U

prilog tome idu i najnovija istraživanja o razvoju djece, društvenim promjenama i potrebama

suvremenog roditelja. Uzimajući ih u obzir i uvažavajući činjenicu da su roditelji primarni

odgojitelji svome djetetu, intenzivno radimo na tome da im omogućimo da se u vrtiću osjećaju

uvaženim, prihvaćenim, pozvanim da sudjeluju, vrednuju, predlažu, utječu na uvjete života u

vrtiću. Uz to, kontinuirano osvješćujemo obvezu profesionalne suradnje s roditeljima u smislu

osmišljavanja novih oblika suradnje s roditeljima te izgrađivanja partnerskog odnosa tijekom

svih godina djetetovog boravka u vrtiću.

Bitne zadaće u ovoj pedagoškoj godini su nam bile:

Unapređivanje suradničkih i stvaranje partnerskih odnosa s roditeljima i

Unapređivanje kvalitete komunikacije s roditeljima

Kontinuiranim razgovorima na refleksijama vjerujemo da smo postigli određene kvalitativne

iskorake vezane za kvalitetu profesionalne komunikacije s roditeljima. S roditeljima smo

surađivali na razini vrtića i odgojno-obrazovnih skupina.

Oblici suradnje prisutni u našem vrtiću tijekom ove godine su bili:

- roditeljski sastanci – redoviti na razini skupine te interesni roditeljski sastanci

- individualni razgovori – s odgojiteljima, ravnateljicom i članicama stručnog

tima

- kutići za roditelje – prezentacija rada u skupini putem foto dokumentacije i dječjih

radova, edukativni panoi

- druženja djece, roditelja i odgojitelja – na kraju pedagoške godine i u

posebnim prigodama (Dani dječjih vrtića Grada Zagreba)

- uključivanje roditelja u odgojno-obrazovni proces

- edukativni letci o različitim temama

- web stranica vrtića

110

- informiranje roditelja putem e-maila – u pojedinim skupinama gdje su roditelji

iskazali interes za taj oblik informiranja o događanjima u skupini

- program Rastimo zajedno

Nastavili smo davati važnost raznovrsnoj dokumentaciji (video zapisi, fotografije, plakati,

dječji crteži i izjave) u procesu suradnje s roditeljima jer na taj način roditeljima omogućujemo

uvid u različite odgojno – obrazovne aktivnosti koje se događaju u vrtiću, a koje su bitne za

razumijevanje načina na koji njihovo dijete uči, kako izgrađuje svoja znanja, na koji način

manipulira pojedinim materijalima, kako surađuje s drugom djecom i odgojiteljima itd.

U upitniku za odgojitelje, odgojitelji su procjenjivali zadovoljstvo ostvarenom suradnjom s

roditeljima, te što navedenu suradnju otežava, a na kojim aspektima suradnje bi trebalo i dalje

raditi.

U nastavku se osvrćemo na neke od oblika suradnje s roditeljima u ovoj pedagoškoj godini.

6.1. Roditeljski sastanci

Roditeljski sastanci na razini odgojno-obrazovnih skupina planirani su individualno u

suradnji sa stručnim suradnicama. U svim skupinama održano je po četiri (ili pet) roditeljskih

sastanaka. Ukupan broj roditeljskih sastanaka u objektima Trnsko 19, Trnsko 31b i Trnsko 39b

koje su pripremili i vodili odgojitelji je 52, te u objektu Kajzerica 76, odnosno 4 roditeljska

sastanka po odgojnoj skupini. Stručni tim Vrtića je kontinuirano sudjelovao i vodio roditeljske

sastanke odgojnih skupina gdje se za istim pokazala potreba, a proveli su i 4 plenarna

roditeljska sastanka.

Prvi roditeljski sastanak u svim je skupinama bio posvećen predstavljanju kurikuluma

odgojno-obrazovne skupine roditeljima, odnosno najavi stručno-pedagoškog rada u skupini.

U novoupisanim skupinama drugi roditeljski sastanci održani su na temu „Sigurno dijete u

sigurnom okruženju“. Treći sastanci su bili tematski te su odgojitelji (u suradnji sa stručnim

suradnicama) pripremale one teme za koje su procijenile da imaju trenutno najveću korist i da

su proizašle iz potrebe roditelja ili aktualne odgojno-obrazovne situacije. Ističemo održavanje

zajedničkih roditeljskih sastanaka na razini po dvije skupine koje blisko surađuju što doprinosi

111

još boljoj pripremljenosti odgojitelja i daljnjem međusobnom upoznavanju odgojitelja i

roditelja. Članice stručnog tima uključivale su se i na redovite roditeljske sastanke skupina.

Zastupljeni su bili svi oblici roditeljskih sastanaka - informativno-predavački,

komunikacijski roditeljski sastanak, stvaralačke radionice s djecom i roditeljima, prezentacije

rada u odgojnim skupinama, sportske igre odgojitelja, djece i roditelja.

Teme komunikacijskih sastanaka proizašle su iz aktualnih potreba skupina te su stručno

pripremljene i argumentirane u suradnji s članovima stručnog tima.Neke od teme

komunikacijskih roditeljskih sastanaka su bile: Moje dijete i njegove potrebe, Kako kvalitetno

provesti vrijeme s djetetom, Igra – pokretač dječjeg razvoja, Kako djetetu reći ne(postavljanje

granica), U igri...iz vrtića u školu itd.

Tijekom pedagoške godine vidljivo je porast roditeljskih sastanak u obliku stvaralačkih

radionica na kojima odgojitelji, djeca i roditelji zajedno izrađuju raznovrsna sredstva i poticaje

u svrhu obogaćivanja prostornog konteksta ili obilježavanja blagdana. O ovoj vrsti roditeljskih

sastanaka dobivamo vrlo dobre povratne informacije te se nacnjih roditelji vrlo rado odazivaju

u velikom broju.

Odgojne skupine nastavile se sa prikazom odgojno-obrazovnog procesa i razvoja djeteta

putem raznovrsnih oblika prezentacija. Roditelji na ovaj način dobiju potpunu sliku konteksta

u kojem se dijete razvija, te njegovih mogućnosti što dovodi boljem razumijevanju djetetova

razvoja i suradnje obitelji i vrtića.

6.2. Individualni razgovori

Odgojitelji provođenje individualnih razgovora organiziraju sukladno potrebama

roditelja, te na taj način jačaju roditeljske kompetencije, te stječu dodatne informacije o

ozračju u kojem dijete odrasta i njegovim individualnim potrebama. U svim skupinama

roditeljima su na kutićima za roditelje dostupni termini individualnih razgovorrra te ih

odgojitelji potiču na odaziv.

Analizom individualnih razgovora s roditeljima utvrđeno je da roditelji najčešće dolaze kada

imaju neku poteškoću. Potrebno je dodatno osvještavati roditelje o važnosti kontinuirane

suradnje s odgojiteljima u svrhu dobrobiti djeteta.

112

6.3. Uključivanje roditelja u odgojno-obrazovni proces

U našem vrtiću već niz godina potičemo i motiviramo roditelje na aktivno uključivanje

u dogojno-obrazovni proces, odnosno u život odgojne skupine koju pohađa njihovo dijete.

Iskustvo i povratne informacije odgojitelja i roditelja nam govore kako je to jedan od

najvrjednijih oblika suradnje s roditeljima, osobito na putu ostvarivanja partnerstva u punom

smislu. Roditeljsko uključivanje u proces omogućuje roditelju uvid u život njegova djeteta u

vrtiću, koji je nenadoknadiv drugim (iako vrijednim) oblicima.

U ovoj je godini broj uključenosti roditelja u proces nadmašio čak i naša oočekivanja.

Pokazalo se kako roditelje jako motivira iskustvo drugog roditelja u skupini te, nakon što se

uključi jedan roditelj, mnogi drugi požele isprobati isto. Isto se odnosi i na druge bliske članove

obitelji djeteta, npr. baka ili tetka, što također pozdravljamo. Doživljaj djeteta pri takvom

događaju je već dovoljan motiv sam po sebi da takvu praksu ne samo nastavimo nego iz godine

u godinu produbljujemo.

Roditelji se u skupine uključuju u dogovoru s odgojiteljima te osmišljavaju kako će to vrijeme

provesti. To ponekad može biti prezentacija nekog zanimanja (bubnjar, frizer, plesač, poštar

itd.), specifične vještine roditelja (likovnost, sat tjelesnog odoja, pečenje kolača i sl.),

upoznavanje djece s nečim za njih neobičnim i novim (npr. letjelicama dron, neobičnim

kulturama i običajima) itd. Odgojitelji vode računa o primjerenosti za djecu, kako odgojnoj,

tako i dobnoj i metodičkoj te to dosta ohrabruje roditelje.

Gotovo da nema odgojne skupine u koju nije bio uključen roditelj tijekom godine, a u neke od

njih (npr. Pingvini, Cvjetići) su u tom smislu cijelu pedagošku godinu prednjačile.

6.4. Program radionica za roditelje „Rastimo zajedno“

Program „Rastimo zajedno“ je nastao kao dio šireg UNICEF-ovog Programa za rani razvoj djece

i poticajno roditeljstvo („Prve 3 su najvažnije“). Potporu razvoju Programa dala je i Agencija za

odgoj i obrazovanje RH, Odsjek za predškolski odgoj. Čini ga 11 edukativno-praktičnih

radionica s roditeljima djece do četiri godine života koje roditeljima nude znanja i vještine za

razvijanje roditeljskog ponašanja utemeljenog na najboljem interesu djeteta, odnosno

113

ponašanja koje njeguje, osnažuje, nenasilno je te osigurava uvažavanje i vođenje koje

uključuje postavljanje granica kako bi se osigurao puni razvoj djeteta. Svaka radionica slijedi

sličnu strukturu koja uključuje upoznavanje, vježbu za zagrijavanje, glavnu temu-aktivnost

(raspravu roditelja, vježbe, stručno izlaganje voditelja), dogovor za idući susret i igru za

rastanak.

Ove pedagoške godine proveden je jedan ciklus radionica Programa u centralnom objektu

Trnsko 19. Voditeljski tim činile su odgojiteljice Gašparović i Stipčić te psihologinja Smerić

Pecigoš. Ovogodišnji ciklus radionica odvijao se od 06. veljače do 24. travnja 2017. godine.

Voditeljice Programa su na nekoliko načina potaknule roditelje na uključivanje. U prostore

vrtića postavljeni su plakati i leci, a informacija o novom ciklusu Programa objavljena je i na

web stranici vrtića. Na sjednici Odgojiteljskog vijeća sve su odgojiteljice informirane o

Programu te su one zatim putem roditeljskih sastanaka u svojim odgojno-obrazovnim

skupinama informirale roditelje. U Program se uključilo 12 roditelja i svi su sudjelovali do

kraja. Na radionicama je sudjelovalo 5 roditelja iz centralnom objekta Trnsko 19, troje roditelja

iz područnog objekta na Kajzerici i četiri roditelja čije dijete nije polaznik našeg vrtića.

U sklopu Programa predviđena je evaluacija putem Upitnika za roditelje, koji se primjenjuje

na prvoj i posljednjoj radionici, i Upitnika za evaluaciju programa radionica za roditelje

„Rastimo zajedno“ koji se primjenjuje na posljednjoj radionici. Iz analize odgovora roditelja

vidljivo je da im je sudjelovanje u radionicama pomoglo da bolje shvate svoje dijete i na bolji

način pristupe rješavanju problema. Svojim aktivnim sudjelovanjem, otvorenošću za nove

informacije i iskustva i velikom zainteresiranošću za teme u sklopu radionica, sve su sudionice

doprinijele svom osobnom rastu, ali i rastu svih drugih članova grupe i samih voditeljica te

vjerujemo dobile podršku za izazove s kojima se suočavaju kao roditelji. U završnim su

evaluacijama roditelji naglasili: „Naučila sam postaviti granice s porukama očekivanja,

strpljivija sam i smirenije razgovaram s djetetom.“ „Dobila sam veće samopouzdanje i vjeru u

sebe i način na koji odgajam svoje dijete.“

„Bolje razumijem svoje dijete i lakše mi je odlučiti kako se postaviti u različitim situacijama.“

„Spoznala sam da savršen roditelj ne postoji. Postoje drugi roditelji koji imaju ili su imali

iste/slične probleme koje imam ja. Korisno je bilo čuti savjet i što one rade da riješe problem.

Znam da nisam sama u svemu tome.“ „Naučila sam kako se brinuti za sebe da bih se mogla

brinuti za dijete.“ „Dijete je dobilo smireniju mamu koja se sad češće posveti njemu.“

114

Do sada je kroz održanih pet ciklusa radionica ukupno 46 roditelja završilo Program. Na

posljednjoj su radionici ovogodišnjeg ciklusa sudionice upoznate s mogućnošću uključivanja u

Klub roditelja „Rastimo zajedno“ i većina je iskazala interes za uključivanjem. Nismo održali ni

jedan sastanak Kluba RZ ove pedagoške godine, ali svakako planiramo nastavak djelovanja

Kluba u sljedećoj pedagoškoj godini.

Ove godine odgojiteljice Gašparović, Kožarić i Stipčić i psihologinja Smerić Pecigoš sudjelovale

su na Godišnjoj konferenciji voditelja programa „Rastimo zajedno“ u Zagrebu koja se održala

17. i 18. ožujka 2017. Konferenciju je otvorila predsjednica Centra Rastimo zajedno prof. dr.

sc. Ninoslava Pećnik, a u ime Grada Zagreba koji je bio pokrovitelj konferencije, pozdravila nas

je gospođa Katarina Milković pomoćnica pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i

sport te voditeljica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku gospođa Valentina Otmačić. Na plenarnom

dijelu predstavljeni su rezultati vanjske evaluacije programa RZ i RZP koju su prezentirali

nezavisni evaluatori prof. dr. sc. Gordana Keresteš, mr. sc. Maja Horvat i Danijel Bićenić.

Ponosni smo na prikazane rezultate. Predstavljena su dva projekta koja je Centar Rastimo

zajedno uspješno proveo u 2016. godini „Klub očeva Rastimo zajedno“ i „Rastimo zajedno – i

mi!“. Veliko zanimanje bilo je i za predavanja dr. sc. Brune Profaca „Zamke za roditelje: Rizici i

mogućnosti podrške“ i Ane-Marije Bohaček „Rastimo zajedno Plus – Izazovi u radu s

roditeljima djece iz spektra autizma“. Drugog dana održana je edukacija za provođenje Kluba

očeva Rastimo zajedno te 10 tematskih okruglih stolova. Teme su bile aktualne, vezane za

provođenje različitih aktivnosti u sklopu svih programa Rastimo zajedno. Ova dva dana su te

nas inspirirala i osnažila za daljnji rast. Nakon sudjelovanja na edukaciji za provođenje

aktivnosti Kluba očeva rastimo zajedno u svibnju 2016., odgojiteljica Nedjeljka Kožarić i

psihologinja Smerić Pecigoš uključile su se u provođenje projekta Centra „Rastimo zajedno“ i

preuzele obvezu održavanja ciklusa od četiri radionice za očeve do kraja listopada 2016.

godine. Preuzetu obvezu smo izvršile te održale planirane radionice u razdoblju od 26.9. do

3.10.2016. U radionice se uključilo osam očeva. Radionice su posvećene jačanju očevog

doprinosa ranom razvoju djeteta kroz četiri teme: „Očinska uloga u ranom djetinjstvu“, „O

tatama i osjećajima“ , „O tatama i mamama“ i „Tata od zanata“. U svojim su evaluacijama

očevi naveli: „Naučio sam da moram shvatiti dijete i njegove postupke. Naučio sam da se

roditeljem postaje. Dijete je dobilo mirnijeg oca koji na dijete gleda kao na svoga „partnera“

danas u igri, sutra u ćivotu. Dijete je dobilo tatu koji bolje sluša i pokušava bolje razumjeti

115

dijete. Dobio sam korisne savjete od drugih tata iz grupe i imao osjećaj da i drugi roditelji

ponekad nailaze na probleme, ali da isti nisu nepremostivi.“

Uzajamno osnaživanje voditeljica u timu Dječjeg vrtića „Trnsko“ ostvarile smo na sastancima

planiranja i osvrtima nakon svake radionice. Odgojiteljice Gašparović i Stipčić i psihologinja

Smerić Pecigoš su članice Centra „Rastimo zajedno“ što im omogućuje brži pristup

informacijama i po osobnoj procjeni aktivnije sudjelovanje u daljnjem razvoju Programa.

Planiramo sljedeće pedagoške godine jedan ciklus u sklopu Programa Rastimo zajedno, kao i

jedan ciklus radionica Kluba očeva Rastimo zajedno. Svakako ćemo intenzivirati rad Kluba RZ i

pozvati na sastanke sve one koji su do sada završili cijeli ciklus Programa.

6.5. Upitnik za roditelje

U svibnju 2017. roditelje smo zamolili da anonimno ispune upitnik u svrhu naše što kvalitetnije

suradnje i poboljšanja kvalitete života djeteta u vrtiću. U Tablici 1 prikazan je broj vraćenih

upitnika temeljem kojih je učinjena analiza u nastavku.

Tablica 1 Broj predanih upitnika za roditelje u svibnju 2017.

Objekt Broj predanih upitnika

Jaslice – centralni objekt 31

Jaslice – područni objekt Kajzerica 38

Vrtić – centralni objekt 67

Vrtić – područni objekti T-31 i T-39 34

Vrtić – područni objekt Kajzerica 151

Ukupno 321

Roditelji su procjenjivali zadovoljstvo pojedinim aspektima rada vrtića i u Tablici 2 navedene

su prosječne procjene stupnja zadovoljstva roditelja.

116

Tablica 2 Prosječne procjene zadovoljstva roditelja pojedinim aspektima rada vrtića na skali

od 1 do 5 (1 – uopće nisam zadovoljan/na, 5 – veoma sam zadovoljan/na)

Čestica

Prosječne procjene na skali od 1 do 5

Jaslice

-

centra

la

Jaslice

-

Kajzer

ica

Jaslice

-

ukupn

o

Vrtić -

centra

la

Vrtić –

podru

čni

objekt

i

Trnsk

o

Vrtić -

Kajzer

ica

Vrtić -

ukupn

o

Jaslice

i vrtić -

ukupn

o

- zadovoljstvo

prehranom djeteta u

vrtiću

4,32 4,71 4,53 4,55 4,47 4,34 4,45 4,35

- zadovoljstvo

suradnjom s

odgojiteljicama skupine

djeteta

4,67 4,76 4,72 4,59 4,90 4,82 4,85 4,80

- zadovoljstvo

suradnjom s drugim

odgojiteljicama vrtića

4,51 4,66 4,59 4,75 4,66 4,52 4,60 4,60

- zadovoljstvo

suradnjom s drugim

stručnim djelatnicima

vrtića (ravnateljica,

zdravstvena voditeljica,

pedagoginja,

psihologinja,

logopedinja)

4,32 4,59 4,54 4,73 4,50 4,12 4,43 4,46

- zadovoljstvo radom

vrtića općenito

4,42 4,68 4,56 4,76 4,62 4,56 4,64 4,61

117

Iz navedenih prosječnih procjena stupnja zadovoljstva roditelja možemo vidjeti da je on visok

za sve procjenjivane aspekte rada vrtića. Najniža prosječna procjena zadovoljstva je 4,46 i

odnosi se na suradnju s drugim stručnim djelatnicima vrtića (ravnateljica, zdravstvena

voditeljica, pedagoginja, psihologinja, logopedinja), a najveći je prosječni stupanj zadovoljstva

roditelja suradnjom s odgojiteljicama skupine djeteta.

Najveći broj roditelja nije naveo nikakve primjedbe, prijedloge, kritike i pohvale vezano uz

pojedine aspekte rada vrtića koje su i brojčano procjenjivali, dok je određeni broj roditelja

iznio niz pohvala i podršku radu vrtića.

Vezano uz prehranu, roditelji djece jasličke dobi uglavnom se pohvalno izražavaju navodeći da

je prehrana zdrava i raznolika. Jedan roditelj ističe da je dijete počelo samostalno jesti i u vrtiću

jede sve što kod kuće ne želi. Jedan roditelj posebno iznosi pohvalu kuharicama i zdravstvenoj

voditeljici. Pojedini roditelji daju prijedloge za promjenu jelovnika u smislu uvođenja više

povrća i voća. Nekoliko je roditelja komentiralo nove jelovnike i istknulo kao njihov nedostatak

što uključuju namirnice koje djeca ne žele jesti pa je potrebno vrijeme da ih djeca prihvate.

Jedan roditelj navodi da su mu stari jelovnici bili prihvatljiviji. Navedeno upućuje na to da je

prehrana važan aspekt rada vrtića o kojem je roditelje važno informirati kao i educirati kroz

različite oblike suradnje (individualne razgovore s roditeljima, roditeljske sastanke, edukativne

tekstove u kutićima za roditelje, informacije o jelovniku kroz kutiće za roditelje i na web

stranici Vrtića i drugo).

Vezano uz suradnju s odgojiteljicama roditelji ističu da su odgojiteljice vrlo profesionalne i

brižne. Nekoliko roditelja posebno ističe susretljivost, otvorenost, pažljivost i ljubaznost. Jedan

roditelj posebno ističe trud koje odgojiteljice ulažu u svoj posao, a nekoliko je roditelja

istaknulo to da dobivaju svakodnevno iscrpne informacije o djetetu.

Vezano uz suradnju s drugim stručnim djelatnicima vrtića roditelji izražavaju zadovoljstvo

ostvarenom suradnjom. Dio roditelja navodi da nisu imali prilike do sada surađivati, a nekoliko

ih navodi želju za intenzivnijom suradnjom. Nekoliko roditelja ističe stručnost i činjenicu da su

uvijek na usluzi. Jedan roditelj ističe potrebu za još jednim logopedom u vrtiću, a jedan roditelj

ističe potrebu za većom pažnjom posvećenoj ranoj dijagnostici i intervenciji.

118

U svojim komentarima na rad DV Trnsko općenito većina roditelja iznosi pozitivne komentare.

Veći broj roditelja ističe da je pozitivan svakodnevni boravak djece na zraku. Dva roditelja

komentirala su način proslave rođendana u vrtiću koji ne uključuje slatkiše ni torte te iznio

svoje mišljenje vezano uz to. Nekoliko se roditelja osvrnulo na organizaciju rada vrtića (vrijeme

rada matičnih odgojitelja, ljetnu organizaciju rada). Jedan roditelj navodi da djeca u objektu

na Kajzerici često koriste terase za koje smatra da ne omogućuju jednaku količinu kretanja kao

dvorište. Roditelji iz objekta u Trnskom prepoznaju trud koji se ulaže u održavanje objekta

(promjena prozora).

S dobivenim informacijama i mogućnošću realizacije prijedloga roditelja početkom sljedeće

pedagoške godine ćemo upoznati roditelje na prvim roditeljskim sastancima, kao što činimo

na početku svake pedagoške godine. Ponovo nam se pokazalo da je upitnik za roditelje

koristan izvor informacija koje ćemo koristiti kao smjernice u planiranju i realizaciji programa

tijekom sljedećih godina. Važno nam je razmotriti sve primjedbe roditelja kako bismo mogli

razmisliti o tome što možemo i na koji način učiniti da naša suradnja bude ubuduće još bolja

na obostrano zadovoljstvo.

119

7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA

Kontinuirano djelovanje na razvoj suradnje s društvenim čimbenicima i njenih različitih oblika

doprinosi unapređivanju cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa, a posebice obogaćivanju

života djece u vrtiću, stvaranju poboljšanih uvjeta te posredno i neposredno stvaranju

kvalitetnijeg kurikuluma.

7.1. Suradnja s osnovnim školama

Prelazak iz vtića u osnovnu školu izuzetno je važno razdoblje za djecu i roditelje, stoga im je

potrebno pružiti podršku te intenzivirati suradnju između odgojno-obrazovnih ustanova.

Osim roditeljskih sastanaka, odgojitelji i djeca školski obveznici sudjelovali su na predstavama

u OŠ Trnsko, maškaranoj povorci OŠ Trnsko, te su ih djeca 4.razreda posjetila u odgojnim

skupinama s učiteljicom kako bi im pročitali priče i slikovnice koje su sami izabrali.

U cilju pripreme djece predškolske dobi na prijelaz u sustav osnovnoškolskog obrazovanja, za

roditelje djece školskih obveznika održali smo četiri interesna roditeljska sastanka – po dva u

Trnskom 19 i u p.o. Kajzerica.

Prve roditeljske sastanke su vodile stručne suradnice vrtića (psihologinja Smerić

Pecigoš, pedagoginja Batarelo u Trnskom i Jamičić na Kajzerici ) u suradnji s odgojiteljicama

predškolskih skupina. Osim osnovnih zahtjeva koje se postavljaju pred dijete koje polazi u

školu razgovarali smo o načinu na koji svatko od nas može doprinijeti i podržati djetetov period

prilagodbe. U svibnju je održan sastanak na kojem su iste stručne suradnice razmijenile

informacije o djeci koja se iz našeg vrtića upisuju u OŠ Kajzerica.

Na drugom roditeljskom sastanku gost voditelj bila je Biljana Manin, dipl.ped., stručna

suradnica pedagoginja savjetnica i Alemka Guštin,soc.pedagoginja iz Osnovne škole „Trnsko”,

odnosno pedagoginja Osnovne škole Kajzerica Mirela Sučević, prof. U svojem izlaganju

konkretizirale su korake i obrazložile postupke koje odrađuje Komisija za upis djece te

odgovarale je na aktualna pitanja roditelja.

7.2. Suradnja s ostalim ustanovama

120

Kad je riječ o suradnji sa stručnim ustanovama, ostvarena je suradnja radi unapređivanja

odgojne prakse te stručnog usavršavanja djelatnika. To su:

Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport –sa svim službama, osobito sa

stručnim savjetnicama g-đom Bosiljkom Devernay i g-đom Vesnom Tokić,

konzultativno i po potrebi

Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta – s gđom. Marijom Ivanković:

informiranje o svim važnim događanjima na području predškolskog odgoja,

Agencijom za odgoj obrazovanje – sa višim savjetnicama mr.sc. Ingom Seme

Stojnović, mr.sc. Andrejom Silić

Vijećom gradske četvrti Novi Zagreb Zapad

Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja provođenje plana

unapređenja ustanove ustanovljenog kroz provođenje i sudjelovanje u pilot

projektu Samovrednovanje ustanova za rani i predškolski odgoj

Centrom za socijalnu skrb, Novi Zagreb – dostavljanje traženih informacija o

djetetu i suradnji s roditeljima, rješavanje smještaja za djecu iz prioritetne

kategorije na preporuku Centra. Održana su i dva sastanka sa članicama stručnog

tima Smerić Pecigoš i Jamičić sa socijalnom radnicom Zvekić Pohanić vezano uz

pojedine korisnike Centra.

SUVAG-om

Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – vezano za praksu studenata

odgojiteljskog studija i provođenje metodičkih vježbi iz glazbene kulture

Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za pedagogiju – provođenje

prakse studenata pedagogije iz kolegija Ustanove ranog odgoja

Udruga ravnatelja predškolskih ustanova Grada Zagreba

Sekcija predškolskih pedagoga Grada Zagreba – održana sekcija u našem vrtiću

121

Sekcija predškolskih psihologa Grada Zagreba –

Suradnja s centrom za poticanje darovitosti „Bistrići“

Udruga odgajatelja – sudjelovanje na stručnim skupovima i seminarima

DZ Trnsko- s dr. Borčić: dogovori i konzultacije u svezi s djecom i njihovim zdravljem

DZ “Novi Zagreb” – s dr. Petrovski

Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba

Sanitarna inspekcija

Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanja, informiranje o svim važnim

događanjima i promjenama na području predškolskog odgoja

Zagrebački holding d.o.o.

Edukacijsko rehabilitacijski fakultet

Dječji vrtići Grada Zagreba

Institut D.O.M.

Ostvarena je i nastavljena suradnja i s drugim čimbenicima s područja na kojem djeluje vrtić

te s čimbenicima u obogaćivanju života djece u vrtiću:

Udrugom „Spika” - provođenje tečaja engleskog jezika u našim prostorima

Tehničkim muzejom Grada Zagreba

Etnografski muzej

Zoološki vrt

Jozo Bozo – predstave za djecu

Udruga Glazbene priče

Suradnja s vatrogasnom postajom Novi Zagreb

Kazalište “Mala scena”

Lutkarsko kazalište Z produkcija

122

Grad mladih – Granešina

Trakostyan tours i Čazmatrans (organizacija izleta i prijevoza djece)

123

8. LJETNA ORGANIZACIJA RADA

Ljetni plan rada realiziran je u razdoblju od 16.6.2017. – 31.8.2017. godine. Tijekom

svibnja i lipnja roditelji su ispunjavanjem ankete iskazali svoje potrebe za boravkom djece u

vrtiću u ljetnom periodu. Na osnovi iskazanih potreba i dugogodišnjeg iskustva pripremljena

je je organizacija rada za ljetni period koja se prema potrebama korigirala.

Djeca iz Trnskog 31b i Trnskog 39 b boravila su tijekom početka ljetne organizacije u Trnskom

19, što je već dugogodišnja praksa koja dobro funkcionira. Organizacija rada do 8.7.2017.

provodila se u oba objekta , Trnsko 19 i objektu Kajzerica. U periodu od 10.7. 2017. do

25.8.2017., zbog planiranih radova na objektu Trnsko 19 i ekonomičnosti organizacije dolazi

do spajanja svih skupina u objektu Kajzerica.

Kroz čitavo ljeto prisutni su obavezno članovi stručnog tima te prema potrebi i

ravnatelj. Roditelji su navrijeme obaviješteni o potrebi i opravdanosti upravo ovakove ljetne

organizacije.

S obzirom na specifičnosti uvjeta rada tijekom ljetne organizacije kao što su: promjena

prostora i objekata, promjena odgojitelja zbog korištenja godišnjeg odmora, nedovoljno

poznavanje djece i odgojitelja međusobno, posebna pažnja posvećena je sigurnosti djece, te

pripremi djece, odgojitelja i roditelja.

Odgojitelji su provjerili sve podatke o djeci u imeniku, važne informacije (npr.

eventualne alergije, kopije rješenja kojima su regulirani kontakti s djetetom u slučaju razvoda

braka, izjave o preuzimanju djece od opunomoćene punoljetne osobe i sl.) također istaknute

i uložene u imenik. U oblikovanju materijalne sredine nastojali smo osigurati poznatu i

raznovrsnu didaktiku, a naglasak je posebno stavljen na planiranje boravka na zraku.

U potpunosti je vođeno računa o Preporukama za boravak na otvorenom nadležnog

Ministarstva te Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport.

Pored spomenutih priprema, poseban naglasak je bio na:

sigurnom boravku djece u vrtiću

razmjena informacija o djetetu s roditeljem i odgojiteljim

očuvanju i unapređivanju zdravlja (osiguravanje dovoljno tekućine, zaštita od sunca,

aktivnosti usmjerenena samozaštitu i samopomoć vodeći računa o dobi djece )

124

socijalnim mjerama zaštite (primjerena komunikacija i interakcija odgojitelja s

djecom, podržavajući postupci i poruke, uvažavanje dječjih prava i odgovornosti )

profesionalnom odnosu prema roditeljima

vođenje pedagoške dokumentacije (planiranje i redovita valorizacija odgojno-

obrazovnog rada)

pojačana suradnja sa svim zaposlenicima dječjeg vrtića.

U odnosu na dijete odgojno - obrazovni rad nije odstupao od uobičajenih načela rada

tijekom pedagoške godine. Provođene su sve vrste aktivnosti prema potrebama i interesu

djece, a poseban naglasak je bio na boravku na zraku (igre spretnosti, vožnja romobila/autića,

trčanje, igre loptom), istraživačkim aktivnostima s prirodnim materijalom (voda, pijesak,

pjena, školjke,..), likovnima aktivnostima (upoznavanje s različitim tehnikama i mogućnostima

poznatih materijala),

Koristili su se svi sigurni prostora vrtića za učenje i igru djece (dvorana, senzorna

igraonica,terase, polivalent), potican je timski rad djece i odraslih, i kontinuirano učenje i

istraživanje.

Tijekom ljetne organizacije rada održani su radni dogovori odgojitelja i prisutnog član

stručnog tima Vrtića u 13 sati. Takva nam se praksa pokazala vrlo korisnom jer omogućuje

kvalitetnije planiranje rada, promišljanje odgojno-obrazovnog procesa i dogovor oko

organizacije rada.

125

Documents

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O TRNSKO...Velika financijska sredstva izdvojio je Grad Zagreb za poboljšanje materijalnih uvjeta rada kako slijedi: -didaktika: 12.978,08 kn -oprema : 57.963,40