GLASILO HRVATA CRNE GOREGodina VI Broj 34 Prosinac 2007 / Siječanj 2008. Cijena 1 € ISSN 1800-5179

NASTAVLJA SE BOKELJSKA PRI�A

Bokeljska mornaricaprvi puta u Podgorici

3

Adresa: Zatvoreni bazen, Škaljari 85330 KotorTelefon: +381 (0) 82 304 232 Faks: +381 (0) 82 304 233E-mail: hgd-kotor@cg.yu http://www.hgdcg-kotor.orgŽiro-račun: 510-10418-20Osnivač: Hrvatsko građansko društvo Crne Gore – Kotor

Predsjednik: dr Ivan Ilić Glavni urednik: Tamara PopovićUr e đivački odbor: Tripo Schubert, Marija Nikolić, Marija Mi-haliček, Jo ško Katelan, Jadranka Vojičić Lektor: prof. Ljil-jana Markić Fotografije: Boris Pejović, Foto Parteli, Petović

Dizajn&priprema: Radionica LCG Tisak: Grafo-Bale –Podgorica Naklada: 800 primjeraka Cijena: 1,00 euro

“Hrvatski glasnik”, Kotor, je upisan u evidenciju javnih glasila kod Republičkog sekretarijata za informisanje RCGpod rednim brojem 04/01-1828 od 31.12.2002. godine. Časopisu je dodijeljen međunarodni standardni broj za ser-ijske publikacije ISSN 1800-5179, koji je otisnut u gornjem desnom uglu korica. Časopis izlazi mjesečno.

Poštovani čitateljiSije�anj, tradicionalno dug mjesec, proao je mnogo bre

nego to smo o�ekivali.Istina, dugo nam je trebalo i da uhvatimo korak sa njim. �ekali smo prvo da pro�u blagdani, euforija koju sobom

nose, zatvorene institucije, neko �udno radno vrijeme Kadsmo ve� dobro zagazili u 2008, neki su sa aljenjem ponovokrenuli u radne obveze, ali mnogi i rekli kona�no! Jer, na-kon to su se podvukle mnoge crte, osobne, poslovne, na ni-vou pojedinaca, institucija, dravakrenula su i nova o�eki-vanja koja treba ispuniti. U Hrvatskoj se formirala Vlada, u Crnoj Gori spremaju se

izbori, predsjedni�ki i lokalni, onako usput pratimo i to sedeava u susjednoj Srbiji, tko �e odnijeti prevagu na pred-sjedni�kim izborima, to �e biti sa Kosovom i da li �e na re-gion kona�no postati stabilan dio Europe.Formiranjem Hrvatskog nacionalnog vije�a u Crnoj Gori, sti-

gao je dugo o�ekivani trenutak koji �e manjinskim zajednicamaomogu�iti normalne uvjete za rad i djelovanje.O�ekuje se tijekom 2008. godine implementacija svih Zako-

nom predvi�enih regulativa u relevantne zakone, kao i Statu-te lokalnih zajednica, a tu se prvenstveno misli na �etiri obla-sti koje su Ustavom i Zakonom zagarantirane, a to su obra-zovanje, informiranje, kultura i uporaba jezika.Tako�er o�ekujemo ponovno izglasavanje dva osporena

�lanka Zakona o manjinskim pravima, od strane UstavnogSuda Crne Gore, koji principom afirmativne akcije omogu�ujumanjinskim zajednicama odre�eni broj mandata u dravnom ilokalnim parlamentima. U me�uvremenu, Hrvatsko gra�ansko drutvo Crne Gore

redizajniralo je svoj web site, i na njemu pokrenulo projektBaze podataka za zapoljavanje.Poslodavci, nezaposleni, prijavite se!Redakcija Hrvatskog glasnika potrudit �e se da u ovoj godi-

ni �asopis bude jo aktualniji, zanimljiviji, raznovrsniji.To�no je da moda svi mi o�ekujemo previe od drugih.

Ipak, kao to vidite, nismo zaboravili da jo mnogo vie trai-mo od sebe samih.

Vaša urednicaTamara Popović

UTEMELJENO HRVATSKONACIONALNO VIJE�E

Datum za pamćenjeSTR. 4PREDSJEDNICA HGI MARIJA VU�INOVI�

Ponosna sam što smo prvi formirali Vijeće STR. 6NASTAVLJA SE BOKELJSKA PRI�A

Bokeljska mornaricaprvi puta u PodgoriciSTR. 12

DIREKTORICA POMORSKOG MUZEJA MILEVAVUJOEVI�

Osmjeh prije svegaSTR. 22

BOI� SVE�ANO OBILJEEN

Kraj godineuz pjesmu i glazbuSTR. 28

VJE�ITI SPOMENIK ZAVI�AJU

Prčanj na slikama Antuna ŠojataSTR. 44

4

Piše:TRIPO SCHUBERT

Prije pet godina, 15.prosinca2002. godine u Saveznoj Repu-blici Jugoslaviji utemeljeno jeHrvatsko nacionalno vijeće uRepublici Srbiji.

Iako je Crna Gora bila članicadržavne zajednice, izglasaniZakon o pravima manjina i et-ničkih grupa u Saveznoj Repu-blici Jugoslaviji nije prihvaćen

od crnogorske Vlade, kao štonisu prihvaćeni ni drugi zako-ni. Tako je hrvatska naciona-lna manjina u Crnoj Gori osta-la uskraćena pogodnosti koje jetaj zakon garantirao manjina-ma u SRJ.

Hrvatska građansko društvoCrne Gore, lojalno politici CrneGore, nije prihvatilo poziv daučestvuje na elektorskoj Sku -pštini u Beogradu, pa su iza-brani članovi HNV-a bili samo

iz Zajednice Hrvata Srbije.U Crnoj Gori se dugo čekalo

na donošenje Zakona o zaštitimanjina, obzirom na naciona-lne specifičnosti i na još nerije-šeno pitanje većinskog naroda.Zakon je izglasan u crnogor-skom parlamentu travnja2006. godine, mjesec prije ra-spisivanja referenduma za osa-mostaljenje Crne Gore.

Članom 33. Zakona predviđe-no je da se u određenom rokuosnuju manjinski Savjeti. Spo-rost u donošenju Ustava, pro-longirala je i ovu zakonsku ob-vezu. Zalaganjem Minist arstvaza zaštitu prava manjina, Vla-da je usvojila Pravila za saziva-nje prve elektorske Skupštine,koja su obvezivala sve manjin-ske zajednice na formiranje Sa-vjeta-Vijeća.

Hrvatska zajednica je odmahreagirala, rukovodne struktureHrvatske građanske inicijativei HGDCG su dogovorile datumsazivanja elektorske Skupštinei započeli proces prikupljanjapotpisa od strane pripadnikahrvatske zajednice ( 30 potpisa

Datum zapamćenje

HNV broji sedamnaest članova. Naprvoj konstitutivnoj sjednici Vijećaizabrati će se predsjednik i ostala

rukovodna struktura, kao i usvojitineophodna zakonska akta

21. PROSINCA 2007. UTEMELJENOHRVATSKO NACIONALNO VIJE�E

U CRNOJ GORI

Članovi Vijeća

5

za jednog elektora). Do 15. pro-sinca, kada je bio posljednjirok za predaju lista Ministar-stvu, osigurano je i verificirano70 elektora, što je garantiralouspješan rad Skupštine.

Elektorska skupština je odr-žana 21. prosinca u Tivtu, aodazvalo se 69 elektora.

Nazočni su bili i predstavniciMinistarstva za zaštitu ljud-skih i manjinskih prava VladeCrne Gore, viši savjetnik zapravne poslove Gazmend Cucai sekretar Orhan Šahmanović.

Skupština je donijela odlukuda Hrvatsko nacionalno vijećebroji 17 članova, što je i Pravi-lima predviđeno. Četiri članaVijeća su postala po funkciji ito: zastupnik u crnogorskomparlamentu Božo Nikolić,predsjednica parlamentarnestranke HGI Marija Vučin ov -ić, predsjednik odborničkogkluba HGI u tivatskom parla -mentu Miroslav Fran ov ić ipredsjednik odborničkog klubau kotorskom parlamentu JosipGržetić.

Elektori na Skupštini su ima-

li zadatak izabrati tajnim glaso-vanjem preostalih 13 članovaVijeća.

Na osnovu rezultata glasova-nja za članove Vijeća su izabra-ni: Zvonko Deković iz DonjeLastve, Mato Marović iz Tivta,Mato Krstović iz Tivta, dr. Mi-roslav Marić iz Herceg Nov og,Vladimir Medović iz Bara,Ljerka Dragičević iz Budve,Nikola Čućić iz Kotora, NenadGrgurević iz Kotora, dr. IvanIlić iz Kotora, Slavko Dabin -ović iz Kotora, Selma Krstovićiz Tivta i Ljerka Sindik iz Tiv-ta.

Na prvoj konstitutivnoj sjed-nici Vijeća izabrati će se pred-sjednik i ostala rukovodnastruktura, kao i usvojiti neop-hodna zakonska akta.

Početkom prosinca Vlada Cr-ne Gore je donijela Zakon o for-miranju Fonda za rad naciona-lnih savjeta- vijeća i proslijedilaga Skupštini na usvajanje pohitnom postupku. SredstvaFonda se planiraju u visini0,15 % od usvojenog Budžetaza 2008. godinu. Iz ovih sred-

stava, pored financiranja Vije-ća, osiguravaju se značajnasredstva za financiranje aktiv-nosti nacionalnih zajednica ra-spisivanjem natječaja za kan-didiranje projekata.

Tako je stigao dugo očekivanitrenutak koji će manjinskimzajednicama omogućiti nor-malne uvjete za rad i djelova-nje.

Očekuje se u toku 2008. go-dine implementacija svih Zako-nom predviđenih regulativa urelevantne zakone, kao i Statu-te lokalnih zajednica, a tu seprvenstveno misli na četirioblasti koje su nam Ustavom iZakonom zagarantirane, a tosu obrazovanje, informiranje,kultura i uporaba jezika.

Također očekujemo ponovoizglasavanje dva osporenačlanka Zakona o manjinskimpravima (članak 23 i 24 ), odstrane Ustavnog Suda CrneGore, koji principom afirmativ-ne akcije omogućuju manjin-skim zajednicama određenibroj mandata u državnom i lo-kalnim parlamentima.

Glasovanje

6

Piše:SLAVKO MANDIĆ

Veoma me raduje činjenicada je hrvatska manjina pr-va iskoristila svoje zakon-sko pravo i formirala Nacionalnovijeće u Crnoj Gori.

Ponosna sam što je HGI zaje-dno sa nekim nevladinimudrugama podnijela zahtjev zanjegovo formiranje. Vijeće će30. prosinca izabrati predsjed-nika, potpredsjednika, sekre-tara, donijet ćemo Budžet,istaknula je predsjednica Hr-vatske građanske inicijativeMarija Vučinović.

Na početku razgovora ona jeobjasnila na koji način je reali-ziran proces formiranja Vijeća.

Što Vijeće treba da radi? - Vijeće ima velike ovlasti i

velike obveze. Radi na očuva-nju kulturnog i vjerskog nacio-nalnog identiteta, iz redovačlanova Vijeća izabrat će sepredstavnik u parlamentu...

Naš predstavnik na budućimizborima bit će samostalan, samanjinske liste.

Gledat ćemo da se izborimoda kandidat sa takve liste uđeu parlament.

Kako ste zadovoljni radomvašeg predstavnika u parla-mentu?

- Jako smo zadovoljni. Prviputa se hrvatski narod spomi-nje u Ustavu, u dijelu gdje sespominju narodi i jezici. Da ni-je bilo našeg predstavnika, ni-

sam sigurna da bi Hrvati bilispomenuti.

Da li je bila greška pravitikoaliciju sa DPS-SDP?

- Mislim da je vrijeme poka-zalo da je naša odluka bilaispravna.

Da li su Hrvati ugroženi?Ima li ih na rukovodećimmjestima?

- Hrvata na rukovodećimmjestima ima, ali ispred dru-

gih stranaka.Mi ćemo sada dobiti mjesto

pomoćnika ministra za nacio-nalne manjine. Očekujemoulazak u samu Vladu, mini-starstva... Moram istaći da jemnoge strah stati ispred HGI.Mnogo je lagodnije na rukovo-deća mjesta stati ispred vlada-jućih DPS i SDP, ali mi idemolagano, mislim – pravim pu-tem, i da će za dvije-tri godine

INTERVJU: PREDSJEDNICA HRVATSKE GRA�ANSKEINICIJATIVE MARIJA VU�INOVI�

Ponosna sam što smo prvi formirali Vijeće

Veoma me raduje činjenica da jehrvatska manjina prva iskoristilasvoje zakonsko pravo i formiralaNacionalno vijeće u Crnoj Gori

7

taj postotak biti mnogo veći.Kako Hrvati žive sada u Cr-

noj Gori? Ima li pomaka?- Vidi se da se ide naprijed.

Za vrijedne ljude ima posla,zavisi tko sebe gdje vidi. Deša-va se da tražimo kadar, pa seispostavi da ga nemamo. Ili neznamo za te ljude. Kažu nam –nađi pet pravnika ili ekonomi-sta, a mi ih nemamo.

Koliko je prisutno ugroža-vanje ljudskih prava?

- Sve manje. Vremena u koji-ma netko nije mogao da dobijeposao jer je Hrvat, na sreću, suiza nas.

Kako komentirate nagradugrada Kotora koju je dobiloHrvatsko građansko društvoCrne Gore?

- Prvi smo čestitali, i izuzetnonam je drago što je jedna hr-vatska udruga dobila tu na-gradu. To nije slučajno – izaHGD stoje veliki realiziraniprojekti i mislim da je nagradadošla u prave ruke.

Vjerojatno će se oni sada ori-jentirati na Vijeće, u koje suušli i članovi HGD, iako mo-ram reći da smo svi mi članoviHGD, samo je netko više, nekomanje aktivan.

Relativno mali broj Hrvata,

a veliki broj udruga. Da li sterazgovarali sa njihovim čel-nicima o većoj ujedinjeno-sti?

- Slažem se sa time da je ve-liki broj udruga u odnosu nabroj Hrvata koji ovdje žive, aliću isto tako prokomentirati danajveći broj udruga postoji sa-mo na papiru. To će se kroznovoformirano Vijeće reducira-ti, jer će ono imati uvid i pre-gled aktivnosti svih nevladinihudruga.

S druge strane, istakla bih daHrvatsko građansko društvoCrne Gore nije slučajno dobilonovembarsku nagradu gradaKotora. Ona je zaslužena, prijesvega velikim radom na kultu-ri i afirmaciji hrvatskog narodai suradnji.

Udruge će preko Vijeća, čijisu članovi iz svih udruga, ima-ti mogućnost da kvalitetnimprogramom, ako ga imaju,učestvuju u dodjeli sredstava.

Sada se mora konkuriratiprojektima?

- Normalno, i do sada moralokonkurirati projektima. Nijesamo Hrvatsko građanskodruštvo Crne Gore imalo pro-jekte, imale su i neke drugeudruge. Zbog čega nisu prošliprojekti drugih udruga, ne že-lim komentirati, ali vjerujemda će sada kroz Vijeće svi ima-ti priliku da osiguraju sredstvaza realizaciju tih projekata.

Da li je točno da su jedinoHGD-u odobrena sredstva nakonkursu Vlade RH?

- To je točno, s tim što su do-šla još neka dodatna sredstvaiz RH, koja su dodijeljena jed-noj NVU za opremanje prosto-rija i početak njihovog rada.

Uglavnom su sredstva bilapredviđena za projekte HGD,jer su ostali priloženi projektibili nepotpuni, sa tehničkimnedostacima. Kroz Vijeće ćemoomogućiti edukaciju u pisanjui stvaranju takvih programa,kako se ne bi dešavalo da se iztehničkih razloga odbija pro-jekt.

Možda je HGD imalo priori-

tet, oni će kazati da su to svo-jim programima opravdali, vi-djet ćemo što će budućnostpokazati.

Pripadnici hrvatske zajed-nice se žale se da se ispiti za-kazuju na Badnji dan, Bo-žić…

- U osnovnim i srednjim ško-lama na Badnji dan, Božić idan po Božiću djeca ne idu uškolu.

Što se tiče visokoškolskih us -t a nova, na tom nivou nismoimali komunikaciju, ali slažemse da treba voditi računa o za-kazivanju ispita.

Vijeće će imati to na umu.Trudit ćemo se da raspust po-činje 23. prosinca, što je ev-ropska praksa - da se spojekatolički Božić, Nova godina ipravoslavni Božić

Vaša suradnja sa hrvat-skom vlašću je bila na izuze-tno visokom nivou. Da li ćese to nastaviti i sa novomvladom?

- Moram kazati da su namasvi isti, da sa svim strankamakoje djeluju na nivou RH ima-mo kontakte.

Kako oni gledaju na pričeda je HGI naklonjena HDZ?

- Ne bih ja tako rekla. To suneosnovane priče. Reći ću vamsamo da je delegacija HGI ne-davno bila u Vukovaru u orga-nizaciji SDP. To je jedan od do-kaza da mi želimo suradnju sasvima.

Kritiziraju vas da ne održa-vate izborne konferencije, daste pravi vlastodržac.

- Ljudi koji rade sa mnomznaju da to nije tako, da samveliki demokrata, možda čak ipreveliki.

Dobro je da će Vijeće preuze-ti dosta toga što je naša stran-ka do sada radila.

Da li ćete podržati kandida-ta za predsjednika DPS iliSDP?

- O tome još nismo pričali.Osim toga, predstoje nam i lo-kalni izbori u Tivtu za tri mje-seca. Mislim da ćemo izaći sa-mostalno na te izbore.

8

Piše:SANJA MARTINOVIĆ

Početak godine je vrijemekada stavljaju na papiraktivnosti i događaji kojisu se zbivali tijekom minulihdvanaest mjeseci, povlači secrta ispod koje stoji rezultat.Na osnovu njega obično odre-đujemo kojim putem ići u na-rednom periodu. Za Hrvatskugrađansku inicijativu 2007.godina ostat će upamćena pobrojnim kontaktima sa hrvat-skim zvaničnicima i politi-čkim poslenicima iz zemlje iinozemstva; ostvarenim na-

mjerama zabilježenim u Usta-vu Republike Crne Gore; osni-vanju Hrvatskog nacionalnogvijeća, posjeti gradu-stradal-niku Vukovaru i, u konačnici,dobrotvornim aktivnostima.

Skupština Crne Gore je 19.10. 2007. usvojila PrijedlogUstava Crne Gore i Prijedlogustavnog zakona, a odluka oproglašenju Ustava je done-sena 22. 10. 2007. ČlanUstavnog odbora SkupštineCrne Gore bio je i predstavnikHGI u republičkom parla-mentu, Božo Nikolić. UUstavu, svoje mjesto dobila jei hrvatska nacionalna manji-

AKTIVNOSTI HRVATSKE GRA�ANSKE INICIJATIVE U 2007.

Uspješna godinaZa HGI 2007. ostatće upamćena pobrojnim kontaktima;ostvarenimnamjeramazabilježenim uUstavu Crne Gore;osnivanju Hrvatskognacionalnog vijeća,posjeti gradu-stradalnikuVukovaru idobrotvornimaktivnostima

9

na u Crnoj Gori. U najvišem pravnom aktu

navodi se da je Crna Goragrađanska, demokratska,ekološka i država socijalnepravde, zasnovana na vlada-vini prava u kojoj kao slobo-dni i ravnopravni građani živepripadnici naroda i naciona-lnih manjina: Crnogorci, Sr-bi, Bošnjaci, Albanci, Musli-mani, Hrvati i drugi, privrženidemokratskoj i građanskojCrnoj Gori. Službeni jezik jecrnogorski, a u službenojuporabi su još i srpski, bo-šnjački, hrvatski i albanskijezik. U Crnoj Gori postojePravoslavna, Katolička iIslamska vjerska zajednica.Ovakvim ustavnim rješenjimahrvatska nacionalna zajedni-ca u Crnoj Gori dobila je svo-je mjesto u Ustavu Crne Go-re, a time se hrvatski identitetu Crnoj Gori inkorporira u si-stem.

Donošenje novog najvišegpravnog akta ima za posljedi-cu i usaglašavanje Zakona omanjinskim pravima i slobo-dama sa odredbama Ustava.To znači da se dva sporna čla-na Zakona koja manjinamadaju zagarantirane mandateu parlamentu, na lokalnoj idržavnoj razini, imaju obvezurevidirati.

I na lokalnoj razini, aktivno-sti HGI imale su svoju težinu.Ovo se pogotovo odnosi narad u općinskim parlamenti-ma Tivta i Kotora, gdje su od-bornici HGI glasali za odlukekoje doprinose poboljšanjustandarda života u ovim lo-kalnim zajednicama.

Tijekom 2007. godine, pred-stavnici HGI više su puta bo-ravili u Zagrebu, u cilju odr-žavanja i utemeljenja veza sahrvatskim institucijama, poli-tičkom vlašću i opozicijom.

Prije donošenja Ustava CrneGore, predstavnici HGI susre-li su se sa profesorom Smilj-kom Sokolom, predsjedni-kom Ustavnog suda Hrvat-ske. Profesor Sokol je pred-

stavnicima HGI prenio svojabogata teorijska i praktičnaiskustva glede ustavnih pita-nja. Njegove upute bila sudragocjeno znanje tijekom pi-sanja crnogorskog Ustava.

Tijekom boravaka u Zagre-bu, predstavnici HGI susrelisu se sa premijerom dr. IvomSanaderom, predsjednikomSabora Vladimirom Šeksom,potpredsjednicom Vlade Ja-drankom Kosor, tajnikomHDZ-a Ivanom Jarnjakom.Osobito treba naglasiti i služ-beni posjet hrvatskom Sabo-ru, kao i susret sa kardina-lom Bozanićem, uzoritim na-dbiskupom zagrebačkim.

Predsjednik Hrvatske Stje-pan Mesić nekoliko se puta

susreo sa predstavnicimaHGI. Pored Zagreba, mjestosusreta čelnika HGI i najvišihpredstavnika hrvatske vlastibio je i Kotor.

HGI je ovim razgovorimaostvarila kvalitetnu suradnjusa predstavnicima hrvatskekako vlasti, tako i opozicije,kao i sa predstavnicima naj-važnijih institucija u Hrvat-skoj.

2007. za HGI predstavlja go-dinu žive komunikacije sa di-plomatama u Crnoj Gori. Su-sreti sa austrijskim vojnimatašeom, kao i američkimambasadorom imali su za po-sljedicu uspostavljanje do-

brih relacija. Razgovor sa au-strijskim vojnim atašeom,održan u Tivtu, dotakao jeneke veoma važne teme.

HGI je tijekom 2007. godineorganizirala brojne kulturneaktivnosti, u suradnji sa dru-gim relevantnim subjektima.U trećem mjesecu građaniTivta bili su u prilici premijer-no pogledati film “Libertas”Veljka Bulajića.

Ljetnji mjeseci u Boki kotor-skoj bili su bogati muzičkim ifolklornim spektaklima, odkojih treba spomenuti nastu-pe ansambla Lado, ansamblatravničke limene glazbe, kon-cert popularnog Tria Gušt.HGI je, kao suorganizator, za-služna i za dolazak 110 fol-

klornih skupina, iz Mađar-ske, Hrvatske i Rumunjske.

Da ni sport ne bude zane-maren, HGI je potpomogladolazak navijača Hajduka, izBoke kotorske u Podgoricugdje je odigran nogometnimeč između Hajduka iz Splitai Budućnosti iz Podgorice.

I, na koncu, HGI je i u 2007.godini, shodno svojim moguć-nostima, izašla je u susretsvim pojedincima i instituci-jama kojima je novčana po-moć bila potrebna.

Time se nekako i podvlačicrta sa početka teksta. Ispodnje može stajati samo jedno:uspješno odrađen posao.

Nova Vlada kojojje, u svomdrugom mandatuza redom, načelu premijer IvoSanader, ima 15ministarstava,dva više odprošle vlade

Nakon gotovo 12-satnerasprave, povjerenjenovoj koalicijskoj Vla-di, u kojoj će uz HDZ-ovesjediti i predstavnici HSS-a,HSLS-a i SDSS-a, glasova-njem je dalo 82 zastupnikaiz HDZ-a, HSS-a, HSLS-a,HSU-a, SDSS-a i naciona-lnih manjina, a uskratilo gaje 62 zastupnika SDP-a,HNS-a, IDS-a i HDSSB-a.

Potpredsjednici Vlade su

HDZ-ovci Jadranka Kosor,zadužena za društvene dje-latnosti, vanjsku politiku iljudska prava, i Damir Pola-

nčec za gospodarstvo, HSLS-ovka Đurđa Adlešić potpred-sjednica je za unutarnju po-litiku, a SDSS-ovac Slobo-

HRVATSKI SABOR IZGLASAO POVJERENJE NOVOJ VLADI, SANAD -ER PORU�IO

Hrvatska u EU do kraja mandata

Počeo mandat u Vijeću sigurnostiRepublika Hrvatska je sudjelovanjem na pr-

vom ovogodišnjem sastanku Vijeća sigurnostiUjedinjenih naroda 3. siječnja 2008. godine,obilježila početak svog dvogodišnjeg mandatanestalne članice Vijeća sigurnosti u razdoblju2008. – 2009. godine. Hrvatska je ovom prili-kom također preuzela i dvogodišnje predsje-danje Odborom Vijeća sigurnosti za praćenje

provedbe Rezolucije 1373 (2001), tzv. Protu-terorističkim odborom. Osim Protuteroristi-čkog odbora, Hrvatska će u sljedeće dvije go-dine predsjedati i Radnom skupinom osnova-nom rezolucijom 1566 (2004), koja se takođerbavi suzbijanjem terorizma.

Za Republiku Hrvatsku ovakva je odlukaVijeća sigurnosti iznimno priznanje.

Nova Vlada RH

10

dan Uzelac potpredsjednikVlade za regionalni razvitak,obnovu i povratak.

Kosor je potvrđena i kaoministrica obitelji, braniteljai međugeneracijske solidar-nosti, a Polančec kao mini-star gospodarstva, rada i po-duzetništva.

Od HDZ-ovaca u Vladi ćesjediti i Gordan Jandrokovićkao ministar vanjskih poslo-va, Berislav Rončević kaoministar unutarnjih poslova,Ivan Šuker je ministar fina-ncija, Branko Vukelić mini-star obrane, Ana Lovrin mi-nistrica pravosuđa, BožidarKalmeta ministar mora, pro-meta i infrastrukture, MarinaMatulović-Dropulić ministri-ca zaštite okoliša, prostornog

uređenja i graditeljstva, Dar-ko Milinović ministar zdrav-stva i socijalne skrbi, BožoBiškupić ministar kulture,Dragan Primorac ministarznanosti, obrazovanja i špor-ta, a Petar Čobanković je načelu novog Ministarstva re-gionalnog razvoja, šumarstvai vodnog gospodarstva.

Drugo novo ministarstvo,ono turizma, vodit će HSS-ovac Damir Bajs, a njegovstranački kolega BožidarPankretić novi je ministarpoljoprivrede, ribarstva i ru-ralnog razvoja.

Nakon što su dobili povje-renje saborske većine, člano-vi nove Vlade položili susvečanu prisegu.

Tada još kao mandatar, Sa-

nader je prije glasovanjaistaknuo kako će nova vladabiti vlada svih građana bezobzira za koga su glasovali iiz kojega su kraja.

Posebno je naglasio usmje-renost vlade prema razvojupodručja od posebne državneskrbi te uvođenju Hrvatske uEU i NATO do kraja svogmandata.

Odbacio je kritike zbog naj-ave da se neće raspisivati re-ferendum za ulazak u NATO.

- Ako bismo raspisali refe-rendum doveli bismo u opas-nost ono što je izvjesno, re-kao je Sanader, ponovivšikako očekuje da će Hrvatskadobiti pozivnicu za NATO utravnju na summitu tog voj-nog saveza u Bukureštu.

11

12

13

NASTAVLJA SE BOKELJSKA PRI�A:17. PROSINCA ISPRI�ANA I GLAVNOM

GRADU CRNE GORE

Bokeljskamornaricaprvi puta

u PodgoriciU organizaciji Hrvatskoggrađanskog društva Crne Gore iGlavnog grada Podgorice, u okviruproslave Dana oslobođenja, naTrgu Republike Bokeljskamornarica prvi puta odigrala svojetradicionalno kolo, Gradskamuzika Kotor održala koncert, uGradskoj kavani hotela "CrnaGora" upriličena "Kneževa večera"uz učešće Kotorske vlastele,Bisernica Boke i VIS Tri kvarta

14

Piše:TAMARA POPOVIĆ

Nastavljajući tradiciju dobresuradnje sa gradonačel-nikom Podgorice Miomi-rom Mugošom, započetu naDanima Zagreba u Podgorici,nastavljenu na Danima Podgo-rice u Zagrebu, Hrvatsko gra-đansko društvo Crne Gore rea-liziralo je u suradnji sa Glav n -im gradom 17. prosinca 2007.još jednu Bokeljsku priču. Na-kon Dubrovnika i Rijeke, duhdrevnog Kotora prenesen je i

Podgorici, u okviru proslaveDana Glavnog grada Crne Go-re, u susret 19. prosincu - Da-nu oslobođenja Podgorice.

Manifestacija je otpočela u11. sati, kada je gradonačelnikdr. Miomir Mugoša barjaktaruBo keljske mornarice GracijiNi koliću predao zastavu CrneG o re, na ceremoniji ispred zg r -ade Skupštine Glavnog grada.

Bokeljska mornarica, sa tra-dicijom dugom 1200 godina,Gradska muzika Kotora stara165 godina, prvi puta su go-stovali u Glavnom gradu. Na-kon prijema zastave, odred je

Njegoševom, Hercegovačkom iUlicom slobode stigao do TrgaRepublike, gdje su izveli prigo-dan program i odigrali Bokelj-sko kolo.

Drugi major Bokeljske mor-narice i kolovođa Tripo Milo-šević rekao je da su oduševlje-ni gradom, te da Podgorica iz-gleda kao metropola.

- Pred nama su ljudi koji no-se tradiciju koja je stara 1200godina. Veliko ih je zadovolj-stvo upoznati, istakao je za-mjenik gradonačelnika Dra-gan Mijajlović. On je dodao daje ovo dokaz da se na pravi na-

15

Ispred SO Podgorica

16

čin dočekuje praznik grada, uzmnogo drugih sadržaja koji suplanirani.

Treba istaći da se duh drev-nog Kotora i predivne Bokeosjetio na gradskom trgu. Gra-đani, kojih je bilo u velikombroju iako je bio izuzetno hla-dan dan, mogli su uživati u ve-ličanstvenoj igri, koja gaji tra-diciju, drevnoj i lijepoj kao štoje sama Boka.

To, međutim, nije bilo sve. U kuhinji hotela „Crna Gora“

pripremala se cijelog tog danaBokeška kužina, pod budnimokom njene autorice VlasteMandić.

Nakon što su završene i po-sljednje pripreme, Kotorskavlastela i Bisernice Boke otpo-čeli su svoj program, dočeku-jući uzvanice u holu hotela„Crna Gora“.

Gradska kavana bila je te no-ći prenesena u neko drugo vri-jeme.

Svečanosti bogate trpeze,pjesme i glume, u kojoj su po-vijest i kulturu Kotora, krozigrokaz „Na kotorskoj pjaceti“autorice Vlaste Mandić, pred-stavili Kotorska vlastela, kojojse te večeri pridružila legen-darna glumica CNP DragicaTomas, klapa Bisernice Boke iVIS Tri Kvarta, prisustvovalesu brojne ličnosti iz javnog ikulturnog života Crne Gore,među kojima je bio ministar zazaštitu ljudskih i manjinskihprava Fuad Nimani, sekretarMinistarstva Orhan Šahma-nović, generalni konzul Repu-blike Hrvatske u Kotoru BožoVodopija sa suradnikom kon-zulom Radojkom Nižićem,predsjednik SSCG Danilo Po-pović, brojni ugledni gospo-darstvenici …

Gradonačelnik Podgorice dr.Miomir Mugoša, njegov zamje-nik Dragan Mijajlović i njihovisuradnici, te večeri u ulozi go-

sta – domaćina, uživali su uprogramu.

- Izuzetno sam ponosan zbogčinjenice da je danas u Glav-nom gradu, prvi puta od kadapostoji, boravila takva institu-cija kao što je Bokeljska mor-narica, zatim Kotorska grad-ska muzika, da večeras prisu-stvujemo ovakvom programu,

kazao je, između ostalog, gra-donačelnik Podgorice, koji jeobećao nastavak dobre sura-dnje.

Ugledne uzvanice pozdravioje sekretar HGDCG TripoSchubert, zahvaljujući se nagostoprimstvu i čestitajućiPodgorici praznik 19. prosi-nac.

17

Schubert pozdravlja uzvanice

Kotorska vlastela

18

Bisernice Boke

Dragica Tomas,gost vlastele

Knez poziva na večeru

19

Dragica Tomas,gost vlastele

Tri kvarta

Autorica kužine Vlasta Mandić

20

Posjet delegacije Savjeta Europe08. 12. 2007. od 5. do 8. prosinca Delegaci-

ja Savjetodavnog komiteta Savjeta Europe po-sjetila je Crnu Goru i razgovarala sa predsta-vnicima državnih organa, institucija, predsta-vnicima civilnog sektora i predstavnicima na-cionalnih manjina. U kancelariji specijalnogpredstavnika generalnog sekretara SavjetaEurope u Podgorici, razgovorima su prisustvo-vali ispred HGDCG tajnik Tripo Schubert idr. Svjetlana Zeković, predsjednica UO po-družnice HGDCG u Podgorici. U ime HKD «Na-predak» razgovorima je prisustvovao SlavenRadimiri.

Tema razgovora je bila: »Stepen implementa-cije okvirne Konvencije o zaštiti prava nacio-nalnih manjina», a u svezi prvog državnog iz-vješća koji je Crna Gora podnijela Savjetu Eu-rope u lipnju 2007. godine.

Okrugli sto u Podgorici13-14. 12. 2007. u Podgorici je održan

okrugli sto na temu:» Prava manjina u novomustavnom ambijentu». Ispred HGDCG, u raduovog skupa je učestvovao Goran Pasković,član UO podružnice u Podgorici.

U raspravi su učestvovale poznate ličnosti izpolitičkog života Crne Gore, koalicije nevladi-nih organizacija: Nansen dijalog centra, Liber-task konzorcija, Centra za ljudska i manjinskaprava, Centra za demokraciju i ljudska prava,većeg broja državnih institucija, fondacijeKing Baudouin iz Brisela, Charles StewartMott fondacije i Soros fondacije.

Podružnica HGDCGi u Herceg Novom

15. 12. 2007. na temelju zaključaka izborneSkupštine HGDCG u Podgorici, u Herceg No-vom je, s obzirom na respektabilan broj Hrva-ta prema posljednjem popisu stanovništva,oformljena Podružnica HGD CG. U prethod-nom periodu komunikacija sa članstvom uHerceg Novom je obavljana preko povjerenikaSeke Tonsati. Na sastanku predstavnikačlanstva izabran je Upravni Odbor od sedam

članova, koji će između sebe izabrati predsjed-nika, dopredsjednika i tajnika. Nakon sastan-ka u crkvi Sv. Jeronima održan je Božićni kon-cert klapa iz Solina.

ObjašnjenjeU Hrvatskom glasniku broj 33 uslijed tehni-

čke greške iz tiska je izašao tekst sa naslovom“Zaboravljeno svetište”, bez potpisa autoraMarka Zornije.

U Hrvatskom glasniku broj 32 tekst sa na-slovom »Ogledalo naravi bokeškijeh« takođerje ostao bez potpisa autora Jovice Martino-vića.

Ispričavamo se autorima i čitateljima.

21

KRONIKA DRUŠTV A

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, uz potporu Ministarstva vanjskih poslova Vla-de Republike Hrvatske, na preporuku Veleposlanstva RH u Podgorici, realizira projektBaze podataka za zapošljavanje svih građana Crne Gore hrvatske nacionalnosti. Partneru projektu je Hrvatska gospodarska komora – Kotor.

Prijavite se! Jedinstvena baza podataka je skup informacija o prijavama nezaposlenih osoba, pri-

javljenim potrebama za radnicima, zasnivanju radnog odnosa... Cilj je posredovanje uzapošljavanju.

Dovoljno je da se registrirate i unesete vaše podatke, koji će biti dostupni samo zain-teresiranim poslodavcima.

Posjetite nas na www.hgdcg-kotor.org

ZA NEZAPOSLENEDa biste se prijavili u našu bazu podataka potrebno je da ispunite kratki formular ko-

ji se otvara klikom na link Prijavite se. U samom formularu, u zavisnosti od vašeg in-teresiranja, odabrat ćete opciju da li želite da se prijavite kao kandidat ili kao posloda-vac.

Kad ispunite formular kliknite na link Registriraj se. Pošto se registrirate, na vaš mailće stići link za aktivaciju naloga sa prijavljenim podacima. Kada je nalog aktiviran mo-žete da se prijavite. U lijevoj koloni na samom dnu nalazi se odjeljak za prijavu korisni-ka.

Ukoliko ste prilikom registriranja odabrali opciju Kandidat nakon prijave u lijevoj ko-loni će se otvoriti meni Zapošljavanje gdje možete da pratite sve ponude slobodnih rad-nih mjesta (klikom na Sve ponude) kao i ponude koje odgovaraju vašim ličnim karakte-ristikama i interesiranjima (klikom na Pretraga ponuda). Klikom na Prijava kandidataotvara se formular nakon čijeg ispunjavanja se kompletira vaš nalog. Sva polja označe-na zvjezdicom moraju biti popunjena.

ZA POSLODAVCEUkoliko ste prilikom registriranja odabrali opciju Poslodavac nakon prijave u lijevoj

koloni će se otvoriti meni Zapošljavanje gdje možete pratiti Sve kandidate i Dodate po-nudu.

Detaljnije informacije možete dobiti na telefon 069470023, kod administratoraSandre Petković, u vremenu od 17-19 sati.

Vaše prijave ili ponude možete donijeti i osobno u ured HGDCG na Zatvorenombazenu u Škaljarima, Kotor, radnim danima od 08. 00 do 14. 00 h, ili slati na e-mail inesandra@cg.yu.

22

Kotor, tradicionalno i kulturno vodeći grad Crne Gore, pružaslabijem polu ravnopravne mogućnosti s jačim. Žena nije samomajka, domaćica i supruga, već i uspješna poslovna žena. Osamljeni primjer našeg „malog mista“, od predsjednice općine

do prvih dama na čelu više sekretarijata, načelnica i direktoricakulturnih i javnih ustanova i poduzeća, predstavlja unikatanprimjer za crnogorsko podneblje. Da li to govori i još jednompokazuje koliko je žena sposobna i svestrana? Ili, pak, dokazujeda se Kotor i Boka ipak izdvajaju od brdovitih krajeva našezemlje koje povijest, more i maestral stoljećima nisu milovali,pa ni muškarci ne dopuštaju svojim ženama da sebe i gradpropagiraju pored njih - muških, živih i zdravih? Zato, ne trebazaboraviti pohvaliti bokeljske muškarce, koji su u ovom suludomvremenu asimilacije i transkulturacije najčešće dobrog zamjenjivanoglošijim, utrli put i pružili šansu ljepšem polu da dā odraz svojeljepote svom gradu.

Piše:TINA BRAIĆ

Na licu uspješne ženeosmjeh ne silazi s usa-na. Da li je to jedan odnjihovih fizičkih aduta iliodraz unutrašnje ljepote, ili,pak, oruđe da se lakše savla-daju svakidašnji problemi sakojima su suočene - pokušalasam odgonetnuti u razgovorusa direktoricom Pomorskogmuzeja Milevom Vujošević.

U hladne, ali i bogate, divneodaje muzeja ušla sam jed-

nog, Kotoru tako svojstvenogkišovitog, tmurnog i depresiv-nog jutra. Međutim, uz prija-tnu i ljubazno razmijenjenuriječ sa tamošnjim radnica-ma, zaputila sam se u kance-lariju direktorice muzeja, kojame dočekala prekrasnim, ve-drim osmjehom. Najednom,muzej je postao toplo utočište.Naglašavam toplo, jer muzejikao i crkve bude neko straho-poštovanje i izazivaju melan-količna, ali u istom trenu i uz-višena raspoloženja. Ali, uzosmjeh direktorice Vujošević

nestala je sjeta i ukočenost.Prikazala mi se jedna nova vi-zija povijesti - kao da je sveoko mene oživjelo, zabljesnuloi učestvovalo u komunikaciji.

Mr Mileva Vujošević ističe daza sebe uvijek kaže da je „li-stopadni direktor, a etnologzauvijek“. Etnologija je profe-sija kojom se bavi i koja je svuprožima jer je stalno u okru-ženju ljudi i njihovog življenjau prošlosti, sadašnjosti i bu-dućnosti. Dok etnologijushvaća kao dio svoje ličnosti,funkcija direktora je zahtijeva

Osmjeh prije svega

KOTOR ENAMA ENE KOTORU:

MILEVA VUJOEVI�

23

kao veoma odgovornu osobu,jer to je obaveza prema dru-štvu, prema svima onima kojižele uživati u ljepoti kulturnogmiljea. Smatra da čovjek nafunkciji ne treba na tom mje-stu biti radi puke funkcije,već je i opravdati i voljeti. Sveto nije moguće bez dobrog ti-ma koji te okružuje. Ističe daje muškarcima mnogo lakše,jer Crna Gora je sredina gdjeje muška riječ još jača, ona jeautoritet. Forma da su žene imuškarci ravnopravni ne mo-že se primijeniti brzo u patri-

jarhalnoj sredini, jer se prijesvega mora izmijeniti čovjeko-va svijest.

Koja je Vaša zasluga i do-prinos u razvoju Pomorskogmuzeja kao državne institu-cije?

- Ne volim govoriti o svojimzaslugama, ali mogu reći dasvoju dužnost obavljam savje-sno. Ljubav prema poslu činida mu se sva posvetim.

Na koji način prezentiratemuzejske postavke u sredi-nama izvan Kotora? Kolikoje interesiranje ljudi koji ni-su s ovih prostora za pomor-sku prošlost i povijest Bokei Kotora?

- Naš muzej afirmira pomor-sku prošlost i kroz projekte iz-van Kotora i Crne Gore. U to-me smo već sa velikim uspje-hom prepoznati u kulturnimmetropolama – Atini, Parizu,Zagrebu, Puli, Dubrovniku...Moje obećanje je da će svi idalje uživati u muzejskoj lepe-zi bogatih predmeta pomorskeprošlosti. Prezentirane su te-matske izložbe: „Kotorski za-nati minulih epoha“, „Nakitii(li) ukrasi nošnje u Boki ko-torskoj“ i „Trgovci i pomorciBoke“. U realiziranju nekih odprojekata svesrdno je pomo-glo i Hrvatsko građansko dru-štvo Crne Gore.

Kako usklađujete profesijui lični život? Da li je njihovsklad zapravo u prožima-nju?

- Prožimanje je nit koja po-vezuje profesiju, obitelj i dru-štvo. Smatram da bi bez te ni-ti život bio monoton, prazan.Teško je sve uskladiti, ali sadobrim planom i ciljem sve semože ostvariti.

Postavljate li sebi visokeciljeve?

- Ciljeve postavljam premasvojim mogućnostima. Pone-kad cilj predstavlja veliki zalo-gaj, ali trudim se da ono štozacrtam i realiziram. Perfek-cionista sam, pomalo tvrdo-glava i uporna, i veoma osje-

ćajna. Svoje okruženje želimuljepšati davanjem sebe.

Aristotel je rekao: „Životje dar prirode, ali lijep životdar je mudrosti“. Kakvo jeVaše mišljenje o životu?

- Smatram da je moj životispunjen. Prije svega čovjekmora biti zdrav, nositi pozitiv-nu energiju i toplinu u sebi,širiti svjetlost i karizmu. Mi-slim da svaki čovjek možedrugome podariti bar lijepiosmjeh. Svi smo mi kreatorisvog života. On je okvir u ko-jem je smješteno življenje.

Ko Vas uvijek nasmije?- Strašno se volim smijati.

Nasmiju me ljudi koji znajupričati viceve. Moja prijatelji-ca, prof. dr. Gracijela Čulićme uvijek nasmije! Iako volimslušati viceve, moram priznatida ih ja ne znam pričati. Saprijateljima život je potpuniji,bez prijatelja prazan.

Što za Vas predstavlja vrli-nu?

- Vrlinu sadrži čovjek koji jepošten, čestit i koji nije mali-ciozan. Vrlina je da budeš onošto jesi i da umiješ saslušatisvaku pametnu i dobru suge-stiju. Ono što ja imam trebamprenijeti i drugima, dakle nebiti posesivan. Vrlina je iumjeti praštati. Volim da pra-štam, ali ne zaboravljam.

Kako se relaksirate? Imateli slobodnog vremena?

- Svakako! Slobodno vrijemenajviše ispunjavam u porodič-nom krugu i druženjem. Va-žna je razmjena riječi. Toplaljudska riječ se nalazi i u„druženju“ sa knjigom. Komu-nikacija sa čovjekom i knji-gom su dva najljepša spojakoja oplemenjuju dušu. Volimdružiti se, kuhati, putovati,upoznavati svijet i drukčijinačin življenja. Kada odete uneku državu trebate živjeti uskladu sa tamošnjim ljudima,počevši od hoda, razgledanja,izbora hrane, muzike, običaja.Vizualni doživljaj je za mene iumni doživljaj.

24

Piše:TINA BRAIĆ

Ljepota izgleda nošnje na-ročito je obogaćena doda-vanjem skupog nakita i(li)ukrasa. Na žensku nošnju sučesto stavljane igle kao ukrasninakit. Njihova upotreba nije bi-la samo vezana za područje Bo-ke, već i čitavog Mediterana iBalkana.

Najinteresantnije i najupeča-tljivije su trepetaljke – igle ko-je sadrže spiralnu žicu koja sezavršava stiliziranim cvijetovi-ma i listovima. Ona se stavlja-la na punđu, a prilikom hodaje zbog načina izrade treperilapo čemu je i dobila ime. Igle-ukosnice su najčešće išle uzdobrotsku žensku narodnunošnju. Kotorski zlatari su ihizrađivali od zlata, srebra imesinga. Igle su se stavljalena punđu u obliku koncen-tričnih krugova različitih veli-čina. Ovo je bio najuobičajeni-ji način korištenja igala kaoukrasa. Međutim, one su seupotrebljavale i za pričvršćiva-nje marama. Stavljane su pre-ko marame na sredini potiljka,

ubodene na punđu (preko ma-rame). Nekada je stavljana ina kamižolu (košulju narodnenošnje) kao broš.

Pontapet (broš) je rađen naj-češće u srebru, oblika stilizi-rane ptice. Na vrhu je velikašigureca (dupla igla) a na do-njem kraju alkica na koju sevjerojatno nadovezivao lančić idžepni sat. Broš-pontapet sunosile i žene i muškarci. Ženesu ga koristile kao kopču zastezanje košulje ili samo kaoukras na kamižoli, a muškar-ci uz građansko odijelo (nanjega se nadovezivao džepnisat).

Kao nakit korišten je i češaljkoji se naziva španski po zem-lji porijekla. Po narodnom pre-danju prvi češalj je u Dobrotu

iz Španije stigao u XVI. stolje-ću. Stavljao se iznad kukuljice(ukrasa od platna koji se stav-ljao na punđu). Ovalnog jeoblika jer je na taj način boljestajao uz glavu. Sastoji se oddeset zubaca dugih 2,5cm.Ukrašen je plitkim reljefom,cvijetnim i zvjezdastim motivi-ma.

Nezaobilazni dio svečanogruha bila je kolana (kolajna) –ogrlica koja se zakopčava izavrata. Izrađena je u srebru sapozlatom. Na lančić od srebranadovezuje se 25 malih lopti-ca, filigrantski rad, koje su po-vezane alkicama. Na trinaestojloptici je alkicom prikačen križrađen u tehnici livenja odno-sno filigrana. Nekada je doda-tno ukrašen staklićima ili po-

ZANATSKA UMIJE�A NA OVIM PROSTORIMAS PO�ETKA XIV. STOLJE�A (1326 -1337)

Nakit na bokeljskoj nošnji Bogatstvo izrade bokeljske nošnjevezano je za ondašnji razvoj krojačkog,krznarskog, obućarskog i zlatarskogumijeća, i njegovog razvoja do početkaXX. stoljeća do kada je nošnja i bila uupotrebi u javnom životu

Češalj Minđuše Braćolet

25

ludragim kamenjem. Braćoleti (braćulete, braćole-

tne) – narukvice, urađene suod srebra, obično sastavljeneod četiri pravougaone i jednecentralne pločice koja imaoblik stiliziranog cvijeta u či-jem središtu je medaljon samotivom jedrenjaka.

Minđuše su bile rjeđi nakit iizrađivane u srebru, livenjem,iskucavanjem, sa pozlatom ifloralnim motivima. Sastojalesu se od alke, brnjice i privje-ska oblika manjeg oraha sazavršetkom u obliku piramide.Interesantno je spomenuti daje minđušu nosio i muškarac,i to obično na jednom uhu kaoznak da je jedinac u obitelji.

Magična moć ženskih rukuogleda se u izradi dobrotskogveza – čipke koja je bila cije-njeni ukras ženske nošnje. Pr-ve pomene o ovoj ženskoj radi-nosti nalazimo u kotorskimdokumentima 1573. naziva„raticella“.

Muški nakit ogleda se u bro-ševima, lancima za sat, cvijetuza kapu, pucima za manžetnui prstenjem.

Lanac za sat je većih dimen-zija, rađen u srebru. Jedandio, polovina dužine urađenaje od upletene u pletenice sre-brne žice u vidu gajtana nakoji se nadovezuju krupna li-vena i granulirana puca i pri-mjerci ukrasnog kamenja. Je-dan kraj se zakopčava za odje-ću na ramenu, a o drugomkraju je okačen sat koji se

stavljao za pojas, tako da je la-nac visio preko cijelih grudi.Nošen je, kao i broš, i uz mu-šku narodnu nošnju kao i uzgradsko odijelo.

Prsten sa crnim kamenom jeoblik prstena kod kojeg je gla-va urađena od običnog srebr-nog okvira u kome se nalazicrni kamen sa crvenim točki-cama – kantaš. Vjeruje se daima magijsku moć da zaustavikrv i muškarci su ga rado no-sili.

Veoma lijep ukras na mu-škoj nošnji bile su pozlaćenekubure – zlatke kao i ćese zamuniciju. One su imale ugra-virano ime majstora koji ih jeuradio u kotorskim radionica-

ma Iva Buronića 1861. ili jena njima bio ugraviran grbgrada Kotora. Ovaj dio ukrasastavljao se za kožni ili vezenisvod oko pojasa (muški pojass pregradama za novac).

Kotorski zanati nisu bili sa-mo poznati u svom okruženju,već su zbog finoće i umjetni-čke ljepote izrade bili poznati icijenjeni i izvan Boke kotor-ske. Kada bi se ovakvi primjer-ci nakita i ukrasa danas izra-đivali kao suveniri, domaći istrani živalj bi bio još boljeupoznat sa poviješću i speci-fičnošću ovog prostora, a pre-nošenjem „duha“ nekadašnjeradinosti sačuvali prošlost odzaborava.

Braćolet

Kolajna Ćese

26

Priredila:VLASTA MANDIĆ

LUCE: Ala, ala moj Gra-cija, misliš li se jutros isatiz koćete. In soma de lasoma, treba nešto učinjetod posla po kući. Ajde do-njeti ću ti šug od naranče.

GRACIJA: Koliko ću tiputa morat reć da me usubotu ne budiš prije de-set ura. Je si li inšenpija-la, cijelu setemanu raga-tajem, od zraka do mraka.

LUCE: Što si se odma in-foto. Znam, znam da cijelidan rankaš pa uveče odumora ne možeš ni spat.Nisam ti ja kriva što ti jepensija mala. Nemoj peri-kulavat, što se malo nekalmaš, za svetoga Vlaha.

GRACIJA: Kako ću sekalmat, stojiš mi nad gla-vom, brontulaješ, diži se,diži se, e da znaš neću se

dići i nemoj mi više ronjat.O, da mi se deliberat tebe.Dobro mi je otac govorio,uzmi za ženu Muljanicu,Dubrovčanke su ti velikegospođe, pate od onde, ažbatulu ne zatvaraju.

LUCE: Što me to lijepotrataješ od ranih zora.Ala, ala garifule moj, isajse isaj.

GRACIJA: Sakramentatću te Luce ako ne fermaš.Nemoj me tentavat nasvađu.

LUCE: Za svetoga Tripu-na i Vlaha zajedno, ne pe-rikulavaj, kako te nijestrah. Sveta Marijo, kapi-tat će nam neka dizgracijaili mirakuo, da znaš sadaću se rasplakati.

GRACIJA: Kako si lizije-ra, odmah se rastužiš ipjancikaš. Ala, ala, mavolim ja tebe, ma đe nećuposlije tolkih ljeta. Ajde

ne šempjaj, nego se priva-ti pametnijeg posla. Sadasi me razbudila i morat ćuse isat. Učinjet ću ti nakomodin, kalmaj malo, ni-sam te ostio ofendit, istosi mi mila.

LUCE: Bogo moj, nikonema ovakvega muža. Olipopit jedan got vina.

GRACIJA: Donesi i kojugaletinu ili beškota pa ćušupat u vino.

LUCE: Boje, boje, to će tidati malo force.

GRACIJA: Kakve su ju-tros novitade, Luce?

LUCE: Ma zamisli, mojGracija, u kuću do nas seuselio, ma možeš li zami-sliti ko?

GRACIJA: Ko, ko, magovori više?

LUCE: Inglez!

KOTORSKE BOTUNADE

Šjora Luce išjor Gracija

27

GRACIJA: Okle Englez?

LUCE: Oli ne znaš da jeveliki okupacion od stra-nijerih, prodaju se kućeza velike šolde od svakevrste: male, velike, izbiša-ne, krolane, ruvinate, saili bez fundamenta, đe godse može nać i pri moru ilina montanji.

GRACIJA: Je si li ga vi-djela, kakav je?

LUCE: Kakav!? Kao sva-ki drugi čovjek ima dobrustaturu, komad od čovje-ka. Gaće su mu trikvartinna rige vezane sa korde-lom, košulja na fijore, naglavi mu kapelin od teleza banj, a na noge crevljebez špigeta. Čini mi sešpiritozan, sve mi je govo-rio haj, haj.

GRACIJA: Dobro si gaošervala, a ja sam mislioda slabo vidiš. Za ono ko-mad od čovjeka ćemo jošrazgovarati, galiotice je-dna. Kojega će nam vragasada i Englezi. To ti je ne-ki štrambo od Engleza,ma pravi redikuo kada tija kažem.

LUCE: Ma čuj, imam tijoš nešto rijet. Zvali su saradio Skale, ona gospođaVlasta i onaj simpatikoLutajući Bokelj, ma kakosu mi dragi. E, zamisli za-što su nas zvali, ma pro-pio nas.

GRACIJA: A što ja znamnjihova posla, ja ti to neslušam u to se ne inten-dim.

LUCE: Ma ti je drago pa-

pati dobar bokun.

GRACIJA: Što jes, jes,ne pačam se u pinjate aliznam što je dobar bokun.

LUCE: E moj bonkulovi-ću, da znaš oni će ti sadaarivat i snimati Bokeškukužinu propio u našu ku-žinu.

GRACIJA: Baš mi je mi-lo, ionako nam rijetko kointraje u kuću. Još ako tajLutajući voli bumbit, etokompanjuna za dobar gotvina – ko ne pije taj za ži-vot nije ha, ha, ha! Luce,ajde odmah iznesi na ta-vulin ribe slane iz bižice,sira iz pšenice, sira iz uja,koju škorancu, ali je prvobaci na žar, mrvu pršutai ne zaboravi kapule, če-kaj Luce ne leti, nisam jošzavršio, donesi i dvije-trifete kaštradine od košeta,i kruva od babanace , tobi bilo dosta.

LUCE: Eto te kao fetiviPomet, kako su ti dragekulinarske besjede, ne biprestao do sutra.. Neko jena vratima, bati. Ko je?Ajde, movi se Gracija, ot-vori portelu ala da!

GRACIJA: Izvolte, izvol-te se komodat. Rekla mi jemoja Luce da ćete činjetBokešku kužinu kod nas.Baš se radujem, već seoblizujem. Ovuda krozportik pa pravo u tineo.

VLASTA I LUTAJUĆI:Zahvaljujemo, nismo Vamna disturbo?

LUCE: Ma ke disturbo,kontenti smo da ste namarivali, komodajte se. Ši-njora Vlasta, sjednite našufadin, a Vi Lutajući nakalijergu. Idem po bićeri-ne.

GRACIJA: Ja idem doni-jet vina iz konobe, trebato dobro zalit.

LUCE: Sasvim ste me sa-lamastrali, a što ćemo. Umoju Vam je kuću verdu-ra, verdura i jopet verdu-ra. Pensija je kratka, vajaje produžit. Idem se časnašminkati i začešljati.

GRACIJA: Luce, nije tiovo televizija nego radio.

LUCE: Laša me stat, ni-kad se nezna što može in-trat, vazda žensko morabiti ap-tak, moj Gracija.

Tako smo nekad zboriliInfotat – naljutitRankati – teško raditiRonjati - gunđatiŽbatula – jezičava ustaTratati - ugostitiTentati - izazivatiDizgracija – nevoljaLizijera – osjetljivaPjancikati – plačnim glasom

govoritiŠupati – umočiti Aločati – zapazitiRedikuo – neobična osobaŠufadin – kaučKalijerga - stolicaŠtrambo – nuredan Disturbo – na smetnjiKordela - traka

28

BOI� SVE�ANO OBILJEEN U SVIM UPAMA KOTORSKE BISKUPIJE I BARSKE NADBISKUPIJE

Kraj godine uz pjesmu i glazbu

29

BOI� SVE�ANO OBILJEEN U SVIM UPAMA KOTORSKE BISKUPIJE I BARSKE NADBISKUPIJE

Kraj godine uz pjesmu i glazbu

30

Piše:TRIPO SCHUBERT

UŽupama Kotorske Bi-skupije i Barske Nadbi-skupije održana subrojna misna slavlja, a na Ba-dnji dan u većini župa i pono-ćke.

U katedrali sv. Tripuna uKotoru, kao i svake godine, uzmnoštvo prisutnih, ne samoKotorana i ne samo vjernikakatoličke vjeroispovijedi, odr-žana je ponoćka.

Msgr. Ilija Janjić, Biskup

kotorski, u svojoj Božićnoj po-slanici, poručio je, izmeđuostalog: „Sa dozom ponosaproslavljamo blagdan Kristo-vog rođenja - taj najznačajnijipovijesni događaj, koji je po-stao najuniverzalniji blagdan,koji se slavi na svim meridija-nima širom zemaljske kugle…Krist svojim dolaskom međunas želi izbrisati našu grije-hom prožetu prošlost i poka-zujući put - uputiti nas usvjetliju budućnost…“

Dani koji su prethodili tomvelikom kršćanskom prazni-

ku, kao i nakon toga, bili suispunjeni pjesmom i glazbom- nastupima klapa, orkestara,zborova, kotorske limene glaz-be, u Kotoru, Tivtu, HercegNovom, Baru, Podgorici i Spli-tu.

U organizaciji Hrvatskoggrađanskog društva Crne Go-re, a zahvaljujući gradu Soli-nu i HMI-Split, u Kotoru jeodržan prvi koncert u kate-drali Sv. Tripuna, 14. prosin-ca, nastupom ženske klape„Tamarin“ i muške klape„Chorus Cantores“ iz Solina -Vranjica, a navečer je održankoncert u Tivtu, u crkvi sv.Antona.

Isti izvođači su narednih da-na održali koncerte u HercegNovom u crkvi Sv. Jeronima,15. prosinca, zatim u Podgori-ci u crkvi Presvetog srca Isu-sovog, 16. prosinca, i na kra-ju, 17. prosinca, u Baru, udvorani hotela „Princess“.

Ženska klapa „Tamarin“ pod

Uz potporu Dubrovačko - neretvanskeŽupanije, grada Solina, Hrvatskematice iseljenika - podružnica Split iDubrovnik, grada Zagreba, OpćineKotor, Općine Bar, KotorskeBiskupije i INA Crna Gora, održanibrojni Božićni koncerti

Gradska glazba Kotor

31

umjetničkim vodstvom Mili-voja Rilova, kao i vokalnaskupina Chorus santores čijije umjetnički voditelj LjuboStipišić (inače otac nadasvepopularnog hrvatskog glazbe-nika Gibonnija), oduševili subrojne posjetioce. Članovi po-družnica HGDCG i njihovi go-sti uživali su u klapskom pje-vanju Božićnih napjeva. U Ba-ru se tražilo mjesto više, dokje dobra posjećenost u Podgo-rici bila prijatno iznenađenje,obzirom da je tog dana u glav-nom gradu vladala nezapam-ćena hladnoća.

Kao plod dobre suradnje saDubrovačko - neretvanskomŽupanijom, 16. prosinca odr-žan je koncert dubrovačkogkomornog orkestra u katedra-li Sv. Tripuna. Pod dirigent-skim vodstvom Ivana Draži-nića izvedena su djela L. So-korčevića, B. Papandopula iW.A. Mozarta .

Dirigent Ivan Dražinić je zaHrvatski glasnik izjavio kakoje sretan što mu se pružilaprilika da gostuje u Kotoru, uovoj prekrasnoj katedrali.

- Malo koja Biskupija se mo-že podičiti ovakvim ambijen-tom i akustičnošću katedrale.To je za moje glazbenike bioposeban doživljaj, ocijenio jeDražinić.

Dožupan Dubrovačko Neret-vanske Županije Miše Galjufje kazao da je gostovanje Du-brovačkog komornog orkestraprodukt dobre suradnje saHrvatskim građanskim dru-štvom i istakao kako je pose-bno je zadovoljan što je kaomjesto koncerta odabranaizuzetna katedrala Sv. Tripu-na.

- Što se tiče daljnje suradnjena kulturnom planu, ono ćesa naše strane biti maksimal-no podržano, kao što je to bi-lo i prilikom gostovanja Bo-keljske priče u Dubrovniku.Posebno cijenim doprinos kojije dala Bokeljska mornaricanezavisnoj Crnoj Gori, unose-

Klape "Tamarin" i "Chorus Cantores"

32

ći prvi puta zastavu Crne Go-re na Stradun, rekao je Ga-ljuf.

Kotorska limena glazba većtradicionalno organizira kon-cert u povodu Božičinih blag-dana i nastupajuće Nove Go-dine. Ovogodišnji koncert, ko-ji je održan 22. prosinca,pamtiti će se zbog satnice ka-da je održan ( u 12,00 sati),mjesta (Diskoteka Maximus) irepertoara. Za razliku od rani-jih godina, kada su izvođenaklasična djela, ovog puta pro-gram je prilagođen ambijentu,pa su izvedena poznata ostva-renja džez i zabavne glazbe.Na kraju, tradicionalno je iz-veden Radetzky marš i kolosv. Tripuna.

- Ovaj eksperiment je bioizazov i za mene i za mladeglazbenike. Pozitivno reagira-nje brojne publike je dokaz dasmo u tome uspjeli, kazao jenakon koncerta maestro glaz-be Vladimir Begović.

Navečer, istog dana, u or-ganizaciji Sekretarijata zakulturu Općine Kotor i Muzi-čke škole, održan je koncertZagrebačkog komornog orke-stra u koncertnoj dvoranimuzičke škole „Vida Matjan“.Brojna publika je uživala u

izvođenju djela A. Corellia, J.Hajdna, W.A.Mozarta i L. So-korčevića.

- Iako mi nije prvi puta dadolazim u Kotor, očaran sam

njegovom ljepotom i žao mi ješto nemamo više vremenaprošetati malo pjacama i uli-cama, rekao nam je zamjenikvoditelja Marko Mađarić, pr-va violina. On je zahvalio Op-ćini Kotor, koja im je omogu-ćila održati koncert u, kako jekazao, prekrasnoj dvorani,pred divnom publikom kojaumije da prepozna dobruglazbu i nagradi izvođače svo-jim pljeskom.

- Želja mi je da ponovo dođe-mo u Kotor, možda u okviruVašeg festivala Kotor Art, do-dao je Mađarić.

Kao i svake godine, drugogdana Božića održan je koncertu prepunoj katedrali sv. Tri-puna, na kojemu su nastupilidječji zbor sv. Tripuna i kate-dralni zbor, uz učešće brojnihglazbenika, a pod dirigent-skim vodstvom Nikole Čući-ća.

Zbor sv. Mateja nije ove godi-

Zagrebački komorni orkestar

33

ne održao koncerte u župamaKotorske Biskupije, već je, uorganizaciji i financijskoj pot-pori HMI-podružnice Dubrov-nik i Split, održao koncert ukatedrali sv. Dujma u Splitu,12. siječnja 2008. godine. Vrlouspješno su izveli poznatekompozicije na engleskom,francuskom, španjolskom,njemačkom i talijanskom jezi-ku, pod dirigentskom palicomSilvije Milošević, burno poz-dravljeni u prepunoj katedrali.

U pripremi Uskršnji koncerti- Suradnja sa Hrvatskim građanskim dru-

štvom datira od samog početka njihovog rada.Tijekom svih tih godina dovodila sam višeglazbenih, kazališnih, kao i drugih poslenikaiz Splita i okoline Hrvatima u Boku kotorsku,Bar i Podgoricu. Ovo je četvrti dolazak u povo-du toga u Kotor, kazala je voditeljica HMI –po-družnica Split Branka Bezić i objasnila da ćeklape iz Vranjice, kraj Solina, održati koncerte

u više gradova u Crnoj Gori, tamo gdjeHGDCG ima svoje podružnice.

- U 2008. godini ćemo organizirati koncertzbora sv. Mateja iz Dobrote u Splitu, a zatimsu na redu Uskršnji koncerti u Kotoru i u dru-gim mjestima, a nadam se i uzvratni susretveterana i kadeta FK „Bokelj“ sa NK „Hajduk“na Poljudu, u travnju, najavila je Branka Be-zić.

Sa voditeljicom HMI - Split

Mjesto više u Baru

Pišu:JOŠKO KATELANBORIVOJ JOVANOVIĆ

Boka je bila pod francu-skom okupacijom od 7.srpnja 1807. godine do29. listopada 1813. godine,kada je proglašena Privreme-na uprava Ujedinjenih pro-vincija Crne Gore i Boke Ko-torske.

Za vrijeme francuske upra-ve Dalmacija je dobila nazivIlirska pokrajina i bila je u sa-stavu Kraljevine Italije (Regnod'Italia) sa sjedištem u Mila-nu. Na čelu Dalmacije je i da-

IZ KOTORSKOG ARHIVA:POSLJEDICE OSNIVANJATRGOVA�KIH KOMORA

U TRSTU, RIJECI I DUBROVNIKU

Trgovačka komora uDubrovniku, osnovana saciljem razvoja pomorsketrgovine, donijela jebokeljskim pomorcima itrgovcima samoneprilike, jer su radisvojih administrativnihposlova i trgovačkihparnica morali ići uDubrovnik

Nevoljebokeškihpomoraca

34

lje bio generalni providur, ko-ji je bio podčinjen talijanskomkralju. Dijelila se na četiriokruga (distretti) s delegatomna čelu, a okruzi su se dijelilina kotare (cantoni) s vice-de-legatima, a ovi opet na općines načelnicima.

Boka se dijelila na tri kotara(kotorski, hercegnovski i bu-dvanski). U Kotoru se nalaziokraljevski delegat, dok su udruga dva kotara bili pod-de-legati (vice-delegati).

Kada je u siječnju 1808. go-dine ukinuta Dubrovačka re-publika, Boka i Dubrovnik sučinile jedinstvenu administra-

tivnu oblast sa generalnimadministratorom, koja se sa-stojala od četiri okruga (Ston,Lopud, Cavtat i Kotor) i dvakotara (Herceg Novi i Budva).Ipak, od samog početka Bokai Dubrovnik su smatranedvjema pokrajinama pod jed-nim administratorom čije jesjedište bilo u Dubrovniku.

Osnivanje trgovačkih komo-ra u Trstu, Rijeci i Dubrovni-ku imalo je za cilj razvoj po-morske trgovine. Međutim, tr-govačka komora u Dubrovni-ku je donijela bokeljskim po-morcima i trgovcima samo ne-prilike, jer su oni morali radi

svojih administrativnih poslo-va i trgovačkih parnica ići uDubrovnik. Zato su Bokeljistalno tražili od francuskihvlasti da se i u Kotoru osnujetrgovačka komora, ili da se,kao i ranije, trgovačke parnicevode pred kotorskim tribuna-lom prve instance. Kako u ar-hivskoj građi do 1811. godinene nalazimo komoru u Koto-ru, te zbog pomanjkanja ar-hivske građe iz kasnijih perio-da, ne znamo da li je ona ika-da osnovana. Ono što je, pak,izvjesno je da su ovi zahtjevibokeljskih pomorskih trgova-ca urodili plodom, jer u građiOkružnog suda u Kotoru nai-lazimo na jednu fasciklu satrgovačkim parnicama – OSKXIII – Okružni sud u svojstvutrgovačkog suda (1812-1813).

ADBOF IV-946

Prijepis:Lijeva strana dokumenta:No 946D/at/a 7 Xmbre 1808Il Delegato di Cattaro con

suo No. 1600 accompagnauna memoria del ceto mer-cantile colla quale domandache accordata sia la grazia difar a Cattaro le spedizioni perLevante, Albania e Puglia sen-za portarsi a Ragusa.

Desna strana dokumenta:Li 12 Detto 1808.Alla Commissione di Com-

mercio in Ragusa

La memoria qui annessadelli Mercatanti delle Bocchedi Cattaro merita i riflessi del-la Commissione di Commer-cio. Domandano la grazia dipoter far colà le spedizioni perLevante, Albania e Puglia sen-za essere costretti di qui por-tarsi per l’oggetto stesso. Que-sta Commissione però si faràcarica di esaminare le ragionidelli petenti indi espor…i ciòche far si potrebbe favorevol-mente alli stessi, senza con-

35

Cavaliere Macedone kap Ante Radimiraiz Dobrote prva polovina XIX. stoljeća

traoperare alle viste, ed alleprescrizioni di S.E. il Sig. Mi-nistro dell’guerra emanate sulproposito.

Gradirò solleciti, e precisi ri-scontri della Commissione, acui mi è grato il significarle lamia costante stima.

Gasparin (?)

No. 1600

REGNO D’ITALIACattaro li 7. Decembre

1808.IL DELEGATO DI GOVERNO

NELLA PROVINCIA DI CAT-TARO

Al Sig/no/r AmministratoreGenerale di Ragusa e Cattaro

Il ceto di principali Merca-danti di questa provincia mihanno prodotta la qui unitamemoria, che assoggetto aSavj di Lei riflessi Sig/no/rAmministratore generale.Debbo rimarcarle, che dopol’esecuzione esatta alle di Leiprescrizioni relative alle spe-dizioni quasi più alcuna sorteda questo Canale, giacché ol-tre la spesa, che naturalmen-te incontrar debbono i Padro-ni de’Bastimenti portandosi aRagusa divergono quasi maisempre dal loro camino, e per-dono il favore dei venti e diquelle circostanze, che favori-scono la loro industria. Il Si-gnor Generale di DivisioneClauzel nell’ultima sua corsaa Cattaro penetrato da questeverità mi assicurò che avreb-be certamente a Lei emanateprovidenze atte ad incoraggia-re questi Mercanti, i qualihanno tutta la propensioneper esporsi ai pericoli natura-li, e straordinarj del Mare. Ol-tre alle loro viste particolarim’interesserebbe assai, ch’El-la si degnasse di prenderequalche misura favorevole aloro voti giacché le Finanzestesse sarebbero per ottenere

non poco incremento. I Nego-zianti attendono questa suadecisione per novamente ten-tar la loro sorte. La pregodunque Sig/no/r Ammini-stratore Generale, di darmiun riscontro, mentre l’assicu-ro dell’innalterabile mia stimae considerazione.

Paulucci

Il Seg/reta/rio Generale T. Zuccovich

Copia

Prijevod:

Lijeva strana dokumenta:br. 946Dana 7. prosinca 1808. go-

dineDelegat iz Kotora u svom do-

pisu br. 1600 dostavlja i aktstaleža trgovaca kojim tražeda bude odobri da mogu izKotora vršiti špedicije za le-vant, Albaniju i Pulju a da ra-di toga ne dolaze u Dubrov-nik.

Desna strana dokumenta:Dana 12 istog 1808. godineTrgovačkoj Komisiji u Du-

brovniku

Akt trgovaca iz Boke Kotor-ske koji se nalazi u prilogu,zaslužuje da ga razmotri Trgo-vačka Komisija. Traže dozvoluda mogu iz tog mjesta vršitišpedicije za Levant, Albaniju iPulju, a da ne budu primora-vani da odatle odlaze radi istestvari. Ova Komisija se zadu-žuje da ispita razloge molilacadakle izlažemo ono što bi semoglo uraditi u korist istih, ada se ne radi suprotno stavo-vima i preporukama Njegovepreuzvišenosti gospodina Mi-nistra rata, koje su u vezi to-ga izdane.

Želio bih brze i precizne od-govore Komisije, kojoj mi jezadovoljstvo izraziti moje stal-no poštovanje.

Gasparin (?)

Br. 1600KRALJEVINA ITALIJA Kotor, 7. prosinca 1808. go-

dine

VLADIN DELEGAT U PO-KRAJINI (BOKI) KOTORSKOJ

Gospodinu Generalnom ad-ministratoru za Dubrovnik iKotor

Stalež najvažnijih trgovacaove pokrajine mi je uputio ov-dje priloženi akt, kako bih gadostavio Vašem mudrom raz-matranju gospodine Glavniadministratoru. Moram Vamnaznačiti, da je poslije točnogizvršenja Vaših naloga koji seodnose na špediciju skorosvih stvari iz ovog zaljeva, bu-dući da pored troškova, kojesvakako moraju podnijeti vla-snici brodova odlazeći u Du-brovnik, što se skoro uvijekrazlikuje od njihovog putnogpravca i gube povoljnost vje-trova i onih uvjeta koji pogo-duju njihovoj djelatnosti. Go-spodin Clauzel general divizijeje prilikom svog posljednjegboravka u Kotoru, uočavajućida je to tako, uvjerio me da ćesigurno vama uputiti mjerekoje bi ohrabrile ove trgovce,koji su voljni izložiti se prirod-nim i izvanrednim opasnosti-ma mora. Pored njihovih raz-ličitih pogleda, veoma bi mezanimalo da li se Vi usuđujetepoduzeti kakvu povoljnu mje-ru u korist njihovih želja po-što same Financije bi trebaledonijeti ne baš veliko poveća-nje. Trgovci očekuju ovu Vašuodluku kako bi ponovo oku-šali svoju sudbinu. Dakle,molim Vas gospodine Gene-ralni administratoru, da miodgovorite, a ja Vas uvjera-vam u svoju nepromijenjenunaklonost i poštivanje.

PaulucciGeneralni sekretarT. Zuccovich (Čučković?)

36

37

38

Piše:DR. SCI LOVORKA ČORALIĆ

Život u obitelji, rodbinskei prijateljske veze, su-sjedstva, poznanstva,druženje unutar profesiona-lne djelatnosti, povezanost sasunarodnjacima i starosjedio-cima, bile su temeljne navike ipotrebe svakog useljenika.Oporučni spisi prebogati supodacima o svakodnevnim ko-munikacijama, kretanjima idruženjima oporučitelja, te sunam nezaobilazno vrelo zaproučavanje te važne sasta-vnice iz života iseljenika.

Raščlamba podataka sadr-žanih u oporukama pokazujeda se većina iseljenika iz Bu-dve spominje u bračnom od-nosu te su njihovi supružnici,

odnosno supružnice, takođerstanovnici grada na laguna-ma. Manji broj dokumenatane spominje bračni status do-seljenika, te je najvjerojatnijeriječ o samcima ili (češće)udovicama ili udovcima, kojisu bez bračnog sudruga osta-li u posljednjim godinama ži-vota. Primjetno je da se dose-ljenici ili doseljenice starije ži-votne dobi uglavnom spomi-nju kao udovice ili udovci.

Ženidbene veze

Iako u svim dokumentimanije moguće sasvim pouzdanoutvrditi podrijetlo supružnikaodnosno supružnice oporuči-telja, primjetno je da su, pre-ma raščlambi raspoloživihuzoraka, neki brakovi sklapa-ni s doseljenicima istoga do-movinskog podrijetla. Tako je,primjerice, budvanski mornar

TRAGOM BUDV ANSKIH MIGRACIJAU MLETKE (XV .-XV III. ST.) 44

Društveno svakodnevljePoput ostalih iseljenika iz hrvatskihkrajeva, i Budvani su najčešće u gradna lagunama odlazili trajno, ondjezapočinjali novi život, zasnivali obitelji,zapošljavali se i s vremenom sve manjeodržavali veze s rodnim krajem

39

Nikola oženio barsku iselje-nicu Lenu, a slavenskog jepodrijetla i Rada, suprugamornara Andrije Božinog.Članovi najužeg obiteljskogkruga navode se kao osobenajvećeg oporučiteljeva povje-renja te im se povjerava izvr-šenje oporučiteljevih odredbi.Supruga odnosno suprug,punoljetna djeca, braća ili se-stre, uglavnom su imenovanipri razdiobi oporučiteljevihdobara, te se među njima obi-čno nalazi glavni nasljednikcjelokupne oporučitelje imo-vine. Drugim, mahom daljimčlanovima rodbine, takođerse ostavlja manji dio oporuči-teljevih pokretnih dobara,prije svega određen novčaniiznos, dijelovi pokućstva iliodjeće.

Prijatelji i poznanici sljedećisu također nezaobilazan krugsvakodnevne komunikacijehrvatskih iseljenika u mleta-čkoj sredini. Oni se bilježekao izvršitelji posljednje voljeoporučitelja, svjedoci pri sa-stavljanju i potpisivanju opo-ruke, te kao obdarenici dije-lom oporučiteljeve imovine.Najčešće je riječ o osobamasličnoga društvenog statusa(pučani), skromnih ili sre-dnjih imovnih mogućnosti,koji prebivaju u istim ili obliž-njim predjelima (Castello) ižupama te obavljaju sličnuprofesionalnu djelatnost (po-morci, obrtnici). Katkad sunjihovi najbliži prijatelji osobenajvećeg oporučiteljeva povje-renja te im se - poglavito akooporučitelj nema bližih člano-va obitelji i rodbine - povjera-va izvršenje njegove poslje-dnje volje i dariva dio imovi-ne.

Prijatelji i poznanici - su-narodnjaci

Budvanski iseljenici spomi-nju sunarodnjake iz hrvat-skih krajeva vrlo često. Tako

se, primjerice, kao izvršiteljoporuke Katarine, suprugeRade iz Budve, spominje ko-torski plemić Tripun (Tripho-nem nobilium Catharen-sium), koji je (zajedno sa svo-jim sestrama Petrušom iFranceskinom) ujedno i gla-vni nasljednik cjelokupnihdobara oporučiteljice. PetarRadov, također vjerojatnoiseljenik “skjavunskoga” po-drijetla, izvršitelj je posljednjevolje Klare, udovice AntunaRafaelova iz Budve, a Koto-ranin Alegret obavlja istuslužbu u oporuci Rade Petro-

va iz Budve. Pomorci NovelloIohannem de Tragurio qui adviagium est Alexandrie et Ni-colaum Marchoevich qui estad presens ad viagium Bar-barie imenovani su izvršitelji-ma oporučnih želja budvan-skog iseljenika Damjana Laz-zarija, a Kotorani Božo i Da-niel potpisani su kao svjedo-ci pri ovjeri oporuke DamjanaEustahijeva. Novčani poslovii potraživanja, u oporukamabudvanskih iseljenika rijetkospomenuti zbog ograničenog iskromnog dometa poslova-nja, sklapaju se upravo sasunarodnjacima. Primjer je-dne takve poslovne veze bilje-žimo u oporučnim navodima

budvanskog iseljenika Da-mjana Božina. Spominjućisvoje novčarske poslove ugradu na lagunama i u domo-vini, Damjan ovlašćuje izvrši-telje oporuke da od Rade izBudve utjeraju 70 dukata, aod Luke iz Paštrovića osamdukata duga. Rijedak primjerdarivanja osoba iz domovinebilježi oporuka Katarine Da-mjanove, koja oporučnoostavlja Boni de Schiavoniadeset dukata pro anima mea.

Učestalost povezanosti bu-dvanskih iseljenika sa suna-rodnjacima podrijetlom sa

istočne obale Jadrana posvje-dočuju i brojne oporuke ise-ljenika iz raznih krajeva u ko-jima se Budvani spominjukao izvršitelji, svjedoci ili ob-darenici dijelom oporučitelje-ve imovine. Oporučitelji sunajčešće podrijetlom iz mleta-čkih stečevina na jugu (iz Ko-tora, Herceg-Novog, Paštrovi-ća, Bara, Bečića), ali primje-tan je i spomen iseljenika izdrugih sredina (Zadar, Split,Hvar). Svi ti podaci zorno po-kazuju punu integriranostBudvana u Mlecima u jedin-stvenu zajednicu iseljenikazavičajnim podrijetlom sa ši-reg prostora istočnojadran-ske obale.

Crkva S. Nicolo deimendicoli u mletačkom

naselju Dorsoduro

40

STARA POMORSKA BRATSTVA U BOKI

Piše:ANTUN TOMIĆ

Kako ovo bratstvo ne na-lazimo u popisu kuća iz1808. god. za vrijemeNapoleona i kako nisu biliobuhvaćeni regrutacijom zaNapoleonovu mornaricu1810. god., može se pouzdanotvrditi da su se doselili u Do-brotu negdje o padu Napoleo-na, jer već u austrijskom po-pisu kuća iz 1839- 46. godineposjeduju pet kuća ( jednudvokatnu, dvije jednokatne idvije prizemne) i to u predjeluIlijaševići.

U toku XIX-XX. stoljeća dalisu 12 pomoraca, od kojih šestkapetana. Trojica su služili uriječnom brodarstvu i to:

Filip Đurov Pasinović(1865-1950).

Poručnik 1884, kapetan1887. god. Služio je kod Eu-ropske dunavske komisije kaopomorski pilot u Sulini.

Đuro Filipov Pasinović(1803-1970)

Poslije završene Pomorskeakademije u Kotoru, neko vri-jeme je plovio na brodovimaAustrijskog Lojda. Kada su1920. godine osnovane kape-tanije pristaništa, otišao je naDunav i to u Bezdan, Apatin,Kladovo i Sremsku Mitrovicu,gdje je umirovljen kao kape-tan pristaništa. Umro je u Do-broti.

Ćiro Filipov Pasinović(1903-1994)

Rođen je u Sulini gdje mu jeotac služio. Poslije završeneNautičke škole u Kotoru odla-zi na Dunav, gdje ga je Bro-darski institut SHS primio uslužbu 1923. god. u svojstvubrodskog pripravnika. Poslijepredviđenog plovidbenog sta-ža polaže kapetanski ispit1930. god. Nakon kratke plo-vidbe u svojstvu pomoćnikazapovjednika broda povjerenamu je komanda broda "Ša-bac" a potom i drugih brodovana kojima je plovio Dunavom,Savom, Tisom i Dravom. Umi-rovljen je 1960. god. Umro jeu Beogradu 1994. god.

Emil Ivanov Pasinović(1875-1906)

Poručnik 1894. kapetan1898. god. Svega je godinu za-povijedao posljednjim dobrot-skim i ujedno bokeljskim je-drenjakom „Nemirna“ u vla-sništvu Miloševića, jer jeumro vrlo rano, u 31. godini.

Najistaknutiji predstavnikovoga bratstva je prof. dr. Mi-lenko Matov Pasinović, ro-đen u Dobroti 1937. god.Osnovnu i Srednju pomorskuškolu završio je u Kotoru1955. godine, kada je upisaoGeografsku grupu na Priro-dno-matematičkom fakultetuu Beogradu koju je završio1959. godine, a poslijediplom-ske studije 1971. godine.Doktorsku disertaciju pod na-

Prema maticama rođenihcrkve Sv. Mateja u Dobroti, prviPasinović je upisan 1814. godinei to Filip Antona Jakobova

Bratstvo Pasinović

Dr. Milenko Pasinović

Kapetan Đuro Filipov

41

slovom "Pomorstvo i turizams posebnim osvrtom na Crno-gorsko primorje" obranio jena istom Fakultetu 1977. go-dine. Od 1971-75. bio je di-rektor Pomorske škole u Ko-toru. Od 1975. do 1977. po-moćnik je direktora Školskogcentra u Kotoru - Turističkiodsjek, gdje je izabran u zva-nje profesora više škole. U vri-jeme rada na Višoj pomorskojškoli od 1981. godine i Fakul-tetu za pomorstvo u Kotoruaktivno se bavio znanstveno-istraživačkim radom na Insti-tutu za pomorstvo i turizamna spomenutom Fakultetu.Od 1979-83. godine bio je di-rektor Općinskog zavoda zazaštitu spomenika kulture uKotoru. Od 1981-83. godinebio je prorektor Sveučilišta uTitogradu, a od 1983-85. go-dine predsjednik SkupštineSveučilišta. Do izbora u zva-nje znanstvenika objavio je 53članka i priloga. Zapaženi sumu radovi iz oblasti turističkevalorizacije prostora i spome-ničkog nasljeđa, zatim izoblasti nautičkog turizma ko-ji su već doživjeli primjenu uKotoru. Nosilac je priznanjaVI. jugoslavenske izložbe izu-ma tehničkih unapređenjanoviteta održane u Rijeci1978. god. zatim medalje zavojne zasluge i Ordena za radsa zlatnim vijencem. Nosilacje Povelje "Premio Jonathan2000 Consiglio d'Europa" zaširenje humanih odnosa pu-tem turizma. Godine 1986.dobio je zvanje višeg znan-stvenog suradnika.

I mlađa generacija ovog ma-lenog bratstva pokazuje inte-res za pomorsko zvanje, patako sada plove četiri mladaoficira, i to: Darica Petrov,rođen 1954. godine, upraviteljstroja; Mladen Antonov, ro-đen 1961. godine, drugi oficirpalube; Dalibor Milenkov,rođen 1972. godine, drugi ofi-cir palube; te Dražen Dari-čin, rođen 1980. godine, dru-gi oficir stroja.

U Hrvatskom glasniku broj 29. objavljen je članak sa vr-lo indikativnim naslovom „Žale se u Zagrebu, ovdje šutekao zaliveni“. Koliko mogu razabrati, radi se o interpreta-ciji jednog „priopćenja“ i vjerojatno kontakata koji suostvareni između pisca spomenutog članka Siniše Lukovi-ća, i pojedinih predstavnika civilnih udruga i političkestranke hrvatske manjinske zajednice u Crnoj Gori.

Slobodna interpretacija priopćenja je jedna stvar, alidrugi „podaci“ navedeni u spomenutom članku nisu zah-valna tema; za novinara svakako mogu biti povod za čla-nak, ali za čitatelje postaje upitna istinitost informacijeukoliko se ne navodi citat.

Unatoč tome, članak s vrlo indikativnim naslovom šaljegrubu zlonamjernu poruku! Kome, pitam se, i ne samo ja.Dakle, podvala koja ima primjese političkog diskreditira-nja HGI, a bilo bi poštenije da HGDCG koji zastupa gra-đansku opciju pokreće i potiče građanstvo za veću inicija-tivu pri rješavanju konkretnih životnih problema kroz su-stav političke vlasti.

A radi se zapravo o jednoj uobičajenoj posjeti, razgovorupredstavnika hrvatske manjinske zajednice iz Crne Gore ičlanova Odbora za useljeništvo i iseljeništvo Hrvatskog sa-bora, na čiji je poziv i ostvarena posjeta. Ništa posebno ilidrugačije od ranijih posjeta predstavnika hrvatskih udru-ga iz Crne Gore. Možda je ovako napisano posljedica ne-slaganja pojedinaca sa sastavom delegacije koja je posje-tila Zagreb, ali to je problem njih samih koji ja ne želimkomentirati, pa otuda i novinarska ekvilibristika. Zatopredlažem da nijedna ovakva posjeta Hrvatskoj ne prođebez novinara Hrvatskog glasnika.

S poštovanjemLuka Ciko, Zagreb

� Imate riječ

42

SREDNJOVJEKOVNE GRA�EVINE U KALJARIMA

Crkva sv. Luke

43

Piše:ZORICA ČUBROVIĆ

Usamom starom jezgrunaselja Škaljari, namjestu gdje su nastaliprvi gusto zbijeni nizovi ka-menih kuća okruženi terasa-stim obradivim parcelama ivrtovima, nalazi se crkva sv.Luke. Sa njene sjeverne stra-ne formirano je groblje koje je,kao i popločano dvorišteispred crkve, ograđeno kame-nim zidom.

Prvi spomen crkve sv. Lukeu Škaljarima potječe iz oko1600. godine, ali pretpostavljase da je ranije nastala. Premakarakteristikama arhitekturemože se zaključiti da njen da-našnji izgled koji karakteriziraprožimanje odlika tradiciona-lnog graditeljstva i baroknihstilskih utjecaja, potječe iz17-18. stoljeća.

Crkva sv. Luke je jednobro-dna građevina sa potkoviča-stom apsidom na istočnoj iulazom na zapadnoj strani.Zidana je precizno klesanimkamenom u pravilnim redovi-ma. Nad zapadnim zidom jepostavljen zvonik na preslicusa tri zvona. Krov je dvoslivan,pokriven kanalicom tamnocr-

vene boje. Uz južnu stranu apside iz-

građena je sakristija u viduprizemnog aneksa.

Unutrašnjost je zasvedenapolukružnim svodom. Osvije-tljena je sa dva prozora na sje-vernoj strani i jednim prozoromu oltarskom prostoru. Svjetlostu unutrašnjost crkve dopire ipreko kružnog prozora, rozete,na zapadnom zidu. Pod je po-kriven tavolama složenim u di-jagonalnom poretku.

Nad ulaznim vratima crkvenalazi se polukružna lunetaukrašena preromaničkim re-ljefom sa motivom dva krstapod arkadama i pticom na vr-hu između njih. Lučni okvirlunete je također prenesen saneke starije ranosrednjovje-kovne građevine i ukrašen jemotivom tročlane pletenice.

Nad lunetom je još jedanukrasni element koji se ovdje

nalazi u sekundarnoj upotre-bi. To mermerni fragment plo-če sa udubljenim polukružnozavršenim nišama.

I postolje kamenog krstanad ulaznom kapijom koja vo-di u dvorište crkve predstavljastariji skulptoralno obrađeniarhitektonski element. To jekapitel romaničkih stilskihkarakteristika bogato ukra-šen lozicom sa lišćem i ovnuj-skim glavama na uglovima.

Može se pretpostaviti da sumermerni preromanički reljefidospjeli ovdje sa srušene cr-kve sv. Petra sagrađene na iz-voru potoka Šuranj ili sa nekeod starijih crkava u Kotoru. Iza kapitel romaničkih stilskihobilježja moglo bi se pretpo-staviti da potiče iz slojevitogkompleksa Franjevačkog sa-mostana na Gurdiću ili, pak,iz neke od građevina unutarzidina Kotora.

Prvi spomen crkve sv. Luke potječe izoko 1600. godine, ali pretpostavlja seda je ranije nastala. Premakarakteristikama arhitekture može sezaključiti da njen današnji izgledpotječe iz 17-18. stoljeća

Preromanički reljef Romaničkikapitel

Krst na vrhuulazne kapije

44

Piše:ŽELJKO BRGULJANFoto:AUGUSTIN VILIČNIK

Drevno pomorsko nase-lje Prčanj pruža seobalom kotorskog za-ljeva pod šumovitim padina-ma Vrmca nizovima bijelihkamenih kuća koje nas, sdobrotske obale, podsjećajuna biserne niske negdašnjihprčanjskih gospođa. Svimanam je znano da su ime Pr-čanja svijetom pronijeli sla-vni jedrenjaci pod zapovjed-ništvom prčanjskih kapeta-na, no manje je poznato tkosu tvorci njegovih „lica“ –prčanjskih krajolika, koji joši danas putuju svijetom svje-dočeći o ljepoti ovog, danasu mnogo čemu devastiranog,

primorskog mjesta. Posjeću-jući muzeje i galerije, priva-tne zbirke i prijatelje, s vre-mena na vrijeme osmjehnemi se sa nekog zida do sadaneviđeni prikaz prčanjskihkuća, kamenog mandraća,bujne bašte, đardina ili sa-mo osamljenog čempresa,

držeći me u uvjerenju da jeljepota moga zavičaja raza-suta cijelim svijetom.

Tijekom duge povijesti ovogslikovitog bokeljskog mjestapretežno barokne arhitekturemnoge su Prčanjanke iz gra-đanskih obitelji pokušale pre-nijeti lik i duh mjesta na pa-

Prčanj na slikama Antuna Šojata

Prvi akademski slikar koji je rođenna Prčanju, kontinuirano u njemuboravio i posvetio tom mjestu i Bokigotovo čitav svoj bogati likovni opusje Antun Šojat (1911-1974). Njegovusu ljubav prema rodnom mjestu ilikovnu opredijeljenost dijelilesupruga i kći, akademske slikariceMelita Bošnjak i Vesna Šojat

VJE�ITI SPOMENIK ZAVI�AJU, ISPISAN LJUBAVLJUI �ENJOM PREMA RODNOJ GRUDI

Prčanj, 1920.

45

pir ili platno. Na prijelazu izXIX. u XX. stoljeće nekolikočlanova prčanjske obitelji Ve-rona, nastanjenih u Rumunj-skoj, bavilo se slikarstvom:Nikola Enriko (1862-1938),Ida (1865-1925), Artur(1867-1946) i Paul (1897-1966). Među njima posebnotreba istaći Artura Veronu,značajnog rumunjskog slika-ra, koji je posjećujući sestruIdu povremeno boravio u dje-dovoj kući na Prčanju, vili„Tebaide“, te ondje stvaraovrijedna djela. I znatno mlađiprčanjski slikari Mario Ma-skareli (1918-1996), Slobo-dan Vuličević (1927.) i To-mislav Ciko (1930-1982)stjecajem okolnosti nisu ro-đeni u Prčanju, no u njihovimdjelima neosporna je inspira-cija zavičajem.

U Prčanju su pak boravilimnogi slikari iz drugih sredi-na i tu stvarali značajna dje-la, tako je među inima Bran-ko Šenoa (1879-1939) ovje-kovječio prčanjske kuće, So-nja Kovačić-Tajčević (1894-1968) ponte, more i mandra-će, Milo Milunović (1897-1967) centar Prčanja s cr-kvom sv. Nikole, NevenkaĐorđević (1899-1975) staređardine s palmama, MilanBerbuč (1920-1995) i VesnaSokolić (1924) palače i bašti-ne, dok su Cata Dujšin-Ribar(1897-1994) i Đurđena Zalu-ški (1928) boraveći na Prča-nju slikale kamene vrleti nadDobrotom.

Antun Šojat– slikar Boke

Prvi akademski slikar koji jerođen na Prčanju, a uz tokontinuirano u njemu bora-vio i posvetio Prčanju i Bokigotovo čitav svoj bogati liko-vni opus je Antun Šojat(1911-1974). Njegovu su lju-bav prema rodnom mjestu ilikovnu opredijeljenost dijelilesupruga i kći, akademske sli-karice Melita Bošnjak i Ve-sna Šojat.

Melita Bošnjak (1917) namje pokazala koliko se može za-voljeti Prčanj i predati se sužitkom bokeljskim motivimanetko čiji su korijeni dalekood Boke, i tko je odrastao usasma drugačijem pejzažu.Iako je prvi kontakt s moćnimbokeljskim kamenim amfitea-trom bio za nju težak, hrabrase slikarica nije dala zaplašitiveć je istinski doživljene bo-

Iz Boke

Kuća Antuna Šojata

46

keljske motive na velika vra-ta uvela u svoj opus, te nasobogatila nezaboravnim djeli-ma. Melitina ulja i gvaševikonglomerata prčanjskih ku-ća i magazina, baština i man-draća te mrtve prirode s pred-metima iz obiteljske kuće Šo-jatovih, sezanistički moduli-rani, zrače snažnom indivi-dualnošću i modernošću do-življaja.

Vesna Šojat (1945) baštiniod roditelja ljubav prema Pr-čanju i Boki, no ostajući uistoj profesiji nije pokleklautjecaju snažnih osobnostiroditelja-slikara već nalazisvoj osobni likovni izraz. Ustrukturalističkom duhu sli-ka bokeljski kamen kojeg oddjetinjstva promatra s teraseočeve kuće na Prčanju: do-brotska stjenovita brda, zidi-ne i bedeme Kotora, te od nji-hovih fragmenata stvara za-sebne svjetove. Svjetove sa-moće koji dodiruju samu sržnaše egzistencije.

Hrvatski slikar Antun Šojat,najkompletniji slikar Boke,podigao je svom zavičaju vje-čni spomenik ostavljajući izasebe cjeloviti likovni opusispisan ljubavlju i čežnjomprema rodnoj grudi.

Rođen je 6. listopada 1911.u Prčanju u imućnoj građan-skoj obitelji. U rodnom mje-stu pohađa osnovnu školu, agimnaziju u Kotoru, Visokom,Mostaru i Sarajevu. Izbivanjeiz rodnog Prčanja teško jepodnosio. Pohađajući sjeme-nišnu gimnaziju u Kotoru za-čela se nostalgija za obitelj-skim domom i rodnim mje-stom. Za vrijeme čestih izletau Dobrotu nije sudjelovao uaktivnostima druge djece većje osamljen fiksirao pogledomsuprotnu stranu zaljeva – Pr-čanj i rodnu kuću. Odlazeći unove sredine Prčanj je nestaoiz Antunova vidokruga ali no-stalgija ne – bivala je sve jača.Veliku su mu sreću pričinja-vali blagdani i školski prazni-

ci kada se vraćao roditeljima irodnom mjestu, no ponovniodlasci ostavljali su ožiljke udječakovoj duši.

U dobi od devetnaest godina

Krstionica s Milunovićevim freskama Kuća u Boki, 1948.

Stare kuće u Boki, 1973.

47

pomaže slikaru Milu Miluno-viću, koji u prčanjskoj župnojcrkvi slika fresku BlaženaOzana, po narudžbi župnikadon Nika Lukovića. Antun jeupoznao Milunovića znatnoranije, 1923. godine, kadaugledni slikar u krstionicižupne crkve Rođenja Mariji-nog slika freske Krštenje uJordanu i Sveti Sebastijandonacijom Jelke i Milana Šo-jata, Antunovih roditelja. Ka-kve je dojmove taj susretostavio na dvanaestogodiš-njeg dječaka i da li se tada za-čela želja za slikarstvom ilitek kod kasnijeg susreta mo-žemo samo nagađati, no da jepoznanstvo s Milunovićem bi-lo presudno na Šojatovu ka-sniju odluku da se posveti sli-karstvu, neosporno je.

Nakon mature započinje, poželji roditelja, studij prava uBeogradu, no sav interes jeusmjeravao na slikarstvo. Mi-lunović ga uvodi u krug slika-ra pa Šojat provodi vrijeme udruštvu umjetnika, te poha-đajući večernje tečajeve aktakod profesora Ive Šeremeta iPetra Dobrovića. Na jesen1934. seli u Zagreb gdje se,nakon odsluženog vojnog ro-

ka, 1935. upisuje na Kraljev-sku akademiju za umjetnost iumjetni obrt. Diplomirao je1939. u klasi profesora Mari-na Tartaglie. Tijekom studijazbližava se s kolegicom iz kla-se, Zagrepčankom MelitomBošnjak, koja će mu kasnijepostati suprugom.

Antun Šojat je živio i stvaraou tišini svog osamljenog svije-ta. Slikao je intenzivno. Uz toje između 1948. i 1970. radiokao profesor likovnog odgoja

na zagrebačkim srednjimškolama. Nije puno izlagao,niti mu je do toga bilo osobitostalo. Prvi puta je samostalnoizlagao 1960. no nije se čakniti pojavio na otvorenju svo-je izložbe.

Na ranim Šojatovim djelimavidljiv je utjecaj Milunovićakao i tradicije mediteranskogslikarstva od Vidovića do Tar-taglie. No, autor je razvio svo-je osobno slikarstvo: izmeđutradicije i modernosti. Šojato-

Stare kuće u Boki, 1973. Kuće uz more, 1973.

Motiv sa Prčanja, 1965.

48

vo je slikarstvo, kako navodiMaja Vetrih u njegovoj mo-nografiji, slikarstvo lirskogintimizma s elementimaekspresije, između blagogprotesta i tihe melankolije.Od sredine pedesetih godina,nakon boravka u Parizu, uŠojatove slike ulazi „geome-trija“ (Mali morski pas), a ka-snija preobrazba rezultira, poG. Gamulinu, intimističkimslikarstvom moćnih ritmova(Bijela vaza, Prozor s golubo-vima). Preko brojnih prikaza

kuća – svog opsesivnog moti-va, a čije je predloške slikarmogao promatrati sa prozorai terase roditeljske kuće (Ku-će u sumraku, Stare kuće uBoki,...) postigao je Šojat ko-herentnost cjelovitosti. Napragu svoje umjetničke zrelo-sti, iznenada i prerano nas jenapustio. Prema T. Maroevi-ću, Šojat je ljubavlju i čež-njom, sabranošću i toplinomostvario opus znakovite re-dukcije, u kojemu spaja ne-posrednost pristupa s talozi-

ma „dugog trajanja“, a slojevi-tu fakturu zaokružuje, „kloa-zonira“ čvrstim grafizmima.Uz Šimunovića i Glihu, R.Ivančević ga svrstava u najiz-razitije individualnosti simbo-ličkog naboja u poslijeratnomhrvatskom slikarstvu, te na-vodi da tu neformalnu grupuTrojice veže odsustvo slično-sti i strast dosljedne osobno-sti.

Prčanj u opusuŠojata

Antun Šojat je svakog ljetaboravio u rodnom Prčanju,slikajući bokeljske pejzaže saterase rodne kuće ili na ne-kim drugim lokacijama poBoki. Često je odlazio slikatiu bokeljskom selu Krtolama.U kamenim ribarskim kuća-ma tog pitoresknog naseljanašao je snažan likovni mo-tiv. Nesumnjivo najčešći mo-tivi Šojatovih „plavih svjeto-va“ su zidine grada, otok mrt-vih, svjetionik i posebno ku-će. Samotne kuće sa njegovihslika, puste, zbijene podnobrda, u večernjem sumraku,svjedoče o slikarevoj snažnojmelankoliji uzrokovanoj do-življajem bokeljskog pejzažakao i nesretnim djetinjstvom,punim žudnje za obitelji i za-vičajem.

Šojat je nosio u sebi svu ne-sreću naših egzistencija. Tu-gu svemira. Danas ju nalazi-mo na njegovim slikama. Ku-će sa njegovih slika živa sustvorenja, to su neka tajan-stvena bokeljska bića iz čijihse grla (vrata) šire krikovi dokim oči (prozori) vape k nebu.No, Šojat nije slikao realnipejzaž, viđene slike transfor-mirala je njegova jaka ličnostu osobni likovni doživljaj. Za-to danas kuće na mnogimnjegovim slikama ne prepoz-najemo oblikom i ne uspijeva-mo ih locirati. Ni nazivi slika(Stare kuće, Kuće uz more,Kuće u Boki...) u tome nam

S roditeljima

49

ne pomažu. Preostaje intuici-ja i duh kuće prenesene naplatno. Stoga onaj tko poznaduše zavičajnih kuća zna danas sa Šojatovih platna pro-matraju kuće Prčanja, odGlavatog pa do Jozinovića.

I sam autor ovog teksta pro-veo je djetinjstvo na Prčanju,u staroj kamenoj kući poredmora, na sličnom položaju nakojemu je i kuća Šojatovih,stoga se usuđuje citirati diosvog zapisa o rodnoj kući:„Kako zaboraviti oči tvoje zadugih kiša? I sve tvoje zvuko-ve i mirise, i priče iz davnina.Još pamtim stare sjene i dušešto te pohodiše za dugih zim-skih noći. Osluškujem, i da-nas, lupanje iz starog tine-la...“. U prilog tomu da su namnogim Šojatovim slikamaprikazane upravo prčanjskekuće ide činjenica o umjetni-kovoj ukorijenjenosti i privr-

ženosti rodnom mjestu, aanalizirajući sadržaje slikanameću nam se oblici brdakoja se na njegovim slikamauzdižu nad grupacijama ku-ća. Iako jasno da se tu radi opreobražaju realnog pejzaža,tj. slikarevom subjektivnomdoživljaju, ipak nas ona zna-tno više podsjećaju na šumo-viti Vrmac nad Prčanjom, ane prenose ni oblik niti doživ-ljaj surovih kamenih vrletinad susjednom Dobrotom.

Prva poznata Šojatova slikas prčanjskim motivom je Ro-dna kuća iz 1933, ulje na le-sonitu nedavno pron