SretanSretanBožićBožić

God. XXXVII BOŽIĆ 2012. BR. II (46)

Raspored Raspored sv. misa sv. misa

do Uskrsa do Uskrsa 2013.2013.

14. 1., Presv. Ime Isusovo - Drinovci- sv. misa u 11 i 18 h

20. 1., II nedjelja kroz godinu-sv. misa u 9.30 h: Širitovci -sv. misa u 11 h: Drinovci

27. 1., III nedjelja kroz godinu-sv. misa u 9.30: Drinovci-sv. misa u 11h: Širitovci

3. 2., IV nedjelja kroz godinu-sv. misa u 9.30 h: Širitovci -sv. misa u 11 h: Drinovci

10. 2., V nedjelja kroz godinu-sv. misa u 9.30: Drinovci-sv. misa u 11h: Širitovci

17. 2., I Korizmena nedjelja-sv. misa u 9.30 h: Širitovci -sv. misa u 11 h: Drinovci

24. 2., II Korizmena nedjelja-sv. misa u 9.30: Drinovci-sv. misa u 11h: Širitovci

3. 3., III Korizmena nedjelja-sv. misa u 9.30 h: Širitovci -sv. misa u 11 h: Drinovci

10. 3., IV Korizmena nedjelja-sv. misa u 9.30: Drinovci-sv. misa u 11h: Širitovci

17. 3., V Korizmena nedjelja-sv. misa u 9.30 h: Širitovci -sv. misa u 11 h: Drinovci

24. 3., Cvjetnica-sv. misa u 11h: Drinovciprije mise blagoslov maslinovih grančica

25. 12., Badnja noć - Božić-sv. misa u 24 h: Širitovci -sv. misa u 11 h: Drinovci

26. 12., Sv. Stjepan- sv. misa u 11 h: Širitovci- iza mise blagoslov - obitelji u Bogatićima

27. 12., sv. Ivan ap.-sv. misa u 11 h: Drinovci -iza mise blagoslov obitelji u Brištanima Donjim

28. 12., petak -blagoslov obitelji: od 9 h u Brištani Gornji i Karalići

29. 12., subota -blagoslov obitelji:od 9 h u Širitovcima

30. 12., nedjelja: Sv. Obitelj-sv. misa u 9.30 h: Drinovci-sv. misa u 11 h: Širitovci - nema blagoslova kuća

31. 12., ponedjeljak: Stara Godina-blagoslov obitelji: -od 9 h: Kaočine od Vlaića…

1. 1. 2012., Marija Bogorodica-sv. misa u 11h: Drinovci

2. 1., srijeda-blagoslov obitelji:- od 9 h u Ključu

3. 1., četvrtak-blagoslov obitelji:- od 9 h u Drinovcima od Bačića…

6. 1., Bogojavljenje - Tri kralja-sv. misa i blagoslov vode u 9.30 h: Širitovci -sv. misa i blagoslov vode u 11 h: Drinovci

13. 1., I ned. kroz god. - Krštenje Isusovo-sv. misa u 9.30: Drinovci-sv. misa u 11h: Širitovci

2 Miljevci Božić

GOD. XXXVII. BOŽIĆ 2012. br. II (46)

ŽUPNIKOVA uvodna riječ

LIST ŽUPE MILJEVCI

Početkom desetog mjese-ca, točnije 11. listopada 2012., ušli smo u Godinu vjere koju je papa Benedikt XVI. otvorio u prigodi 50. obljetnice početka II. Vatikanskog sabora koji je bio prekretnica u novijoj povijesti crkve, kao i 20. obljet-nice objavljivanja Katekizma Katoličke Crkve. Ova godina je prigoda za još dublje promišlja-nje naše vjere i otajstva vjere kao i svjedočenja osobne vjere.

Vjera je osobni Božji dar sva-kome od nas po kojoj prepozna-jemo smisao svoga postojanja i življenja ovdje na zemlji. Vjerom prepoznajemo Božja djela koja je učinio za nas. Vjerom postaje-mo dionici milosti koji nam Bog daruje za naš život u svijetu koje trebamo u životu posvjedočiti.

Vjera je „živi organizam“ na-šega bića koja se treba hraniti kako bi živjela u nama i od koje bi „ubirali“ plodove za naš život kako materijalni tako i duhovni. Stoga vjeru treba hraniti, a kao nam sv. Pavao svjedoči „vjera

dolazi slušanjem Riječi Božje“ (usp.Rim 10,17). Slušanje riječi Božje jest čitanje Svetog pisma i razmišljanje nad onim što smo pročitali ili čuli na svetim misa-ma, ali znači biti i poslušan toj istoj riječi, da joj počnemo vje-rovati i živjeti po njoj. Vjerujući Božjoj riječi mi se oslobađamo straha koji nas priječi da živimo po toj riječi, po onom kako Bog želi da živimo. Tada nam u ži-votu ništa nije važnije od Boga i vršenja njegovih zapovjedi, tad u nama nestaju ljudski obziri koji nas redovito priječe da primamo sakramente i svjedočimo svoju vjeru.

Papa i naši biskupi jako nas pozivaju da kroz ovu Godinu vjere čitamo Katekizam Katolič-ke Crkve kao osnovni dokument onoga što mi vjerujemo. U njemu je sadržano, pretočeno Evanđe-lje. U svijetu mnoštva informa-cija i ponuda vjerniku je dobro da čitajući Katekizam upoznaje i podsviješćuje ono u što treba vjerovati kako ga ostale informa-cije koje često nisu dobronamjer-ne ne odvedu u krivom smjeru. Vrijeme je da mi vjernici poč-nemo svjedočiti svoju vjeru i na vani, u javnom životu, na poslu, u društvu prijatelja, a da bi to mogli potrebno je poznavati svo-ju vjeru. Stoga ova Godina vjere

neka nam bude Godina učenja i svjedočenja.

Dragi moji miljevčani u župi i po svijetu, želja mi je da ova Godina za svakoga od nas bude blagoslovljeni trenutak, „kai-ros“, u kojem ćemo više vremena posvetiti sami sebi i svojoj vjeri. To vrijeme neće biti „izgubljeno vrijeme“ već će postati „blago-slovljeno vrijeme“ jer onaj koji s Bogom gradi i radi na dobrom je putu jer ga Bog vodi. Taj će shvatit zbog čega smo kao vjer-nici spremni žrtvovati se, trpje-ti, opraštati, voljeti… Shvatiti će zbog čega vjernik radosno hrli na svetu misu - na susret s Gos-podinom, zbog čega rado ide na ispovijed, drži krunicu u ruci, zbog čega je vjernik radostan i nasmijan bez obzira na sve ži-votne križeve koje nosi… Takvo svjedočanstvo vjere postaje bla-goslov za mnoge koji su danas u apatiji, beznađu, očaju…

Neka i ovi Božićni dani svima nama u obiteljskom zajedništvu donesu nadu u bolje sutra koje ćemo u vjeri izmoliti od djeteta Isusa koji je i došao na ovaj svijet da svima nama bude bolje.

Sretan Vam i blagoslovljen Božić, svi Božićni blagdani kao i nova 2013. Godina vjere.

Fra Ivan Maletić, župnik

U vjeri ćete živjeti

3Miljevci Božić

Ne boj se,U godini vjere ne bojmo se

suočiti s vlastitom nevjerom i strahom od predanja Isusu kako bismo nevjeru mogli

pobijediti snagom vjere

VJERA I BOŽIĆ

kako bismo nevjeru mppoobbiijjeeddiittii ssnnaaggoomm vvjj

Srdačno vas pozdravljam poštovani čitatelji! Htio bih zajedno s vama promišljati o Božiću i vjeri u ovoj godini vjere. Kad čujemo riječ godina vjere, pada nam na pamet godina mira ili neka druga godina koja je posvećena nekoj drugoj važnoj temi. Naš je sveti otac Benedikt XVI. posve-tio ovu godinu koja je započela 11. listopada ove godine, a završit će, ako Bog da, slijedeće 2013. g. na blagdan Krista Kralja. A početak godine vjere podudara se s datumom početka drugoga vatikan-skog Sabora koji je otpočeo prije pedeset godina. To je, dakle početak godine vjere za cijelu katolič-ku Crkvu.

Pojedine se godine proglašavaju ne radi toga da bismo prvenstveno dotičnu godinu slavili nego da bismo je produbili. Znači, postoji određena kriza vjere pa je zato upućen poziv da produbimo ko-rijene vjere, temelje svoje vjere. A pri tom se ne bojmo otkriti i nevjeru koja prijeti zdravlju vjere. A vjera je sastavni dio duhovnog organizma, dapače bitni. Sve drugo nam u životu smije propasti kaže sv. Ivan Zlatousti, osim vjere. Ono što je za zmiju glava koju čuva da joj ne bude uništena, to je za kršćanina vjera. Tako je on duhovno ispravno pro-tumačio Isusovu riječ da trebamo biti mudri kao zmije, i bezazleni kao golubovi. Znači, eliminirati zlo zmije, a i uzeti ono što je dobro kod nje. U ovom slučaju radi se o tome da ona čuva glavu jer zna da su tu svi centri života. Bez glave joj nema života. I kao što zmija čuva glavu, dopuštajući ako već tako

mo see jeromm Isussu

llimoglli jjeerree

ni čitatteljii! ti o Božžićuću

ujemo rrijeeč na mirra ilili

ekoj druugooj XVI. poosvee-opada ovve će 20133. gg.

odine vvjerre ga vatikkann-set goddinaa. elu katooličč-

adi togaga dda ili negoo dda đena kkrizza ubimo koo-tom see ne lju vjeree. AA

ma, dappačee opasti kkažže e za zmmijuu

na, to jee zaa pravno ppror -mudri kaao oeliminirati je. U ovom

u jer zna da

mora biti da joj pojedini dijelovi tijela, rep, itd. na-stradaju, tako je kršćanin pozvan čuvati vjeru kao što zmija čuva glavu. Da bi kršćanin sačuvao vjeru, mora u određenim teškim životnim situacijama do-pustiti da propadne i posao, prihvatiti smrt bliskog člana obitelji, bolesti razne i nevolje nepredvidive, patnje ove ili one vrste. Kad to prihvatimo, onda nas to ne ubija, niti to ubija našu vjeru. Pri tom vje-ra jača jer su kušnje zdravi i potrebni razvoj vjere. Eto, to je bitna poruka godine vjere.

Kakve veze ima vjera s Isusovim rođenjem, Bo-žićem? Mi smo navikli tada slaviti, darivati jedni druge. Navikli smo pomalo postajati kao djeca, uživljavajući se u svoje djetinjstvo, postajati čak nekada djetinjasti okupljajući se oko jaslica koje nas podsjećaju na naše djetinjstvo, a ujedno nam Boga toliko približuju da Ga se ne moramo bojati u krivom smislu. Strah Božji i nije strah od Boga koji bi nas tjerao da bježimo od Njega. Strah je Božji dar Duha Sve-toga gdje se bojimo da Boga ne bismo izgubili kao najboljeg prijatelja. I stoga nam možda Božićno vrijeme pomaže da shvati-mo kako Bog ima vjeru u nas, po-vjerenje u nas.

Zašto? Jer On je došao da nam pomogne na taj način da postane kao jedan od nas. Toliko nas voli da

Miljevci Božić4

samo vjeruj!stajanju čovjekom što se dogodilo na prvi Božić. Zato smo tu da bismo vidjeli koliko nam je ljubav darovao Otac, darovavši nam svoga Sina jedinca, zjenicu oka svoga, ono najmilije što ima. Zašto? Da bismo imali život i ljubav i mir i to u izobilju. Kao što je Isus u snazi Duha Svetoga u Mariji začet tjelesno, tako On po Mariji u nama želi se utjelo-viti duhovno. Znači da više u nama ne živi stari čovjek, naš egoistični ja već Isusov altruistički ne-sebični ja. To je poziv da se ja umanjujem (tj. moja sebičnost), a On (kako to reče riječju i životom sv. Ivan Krstitelj), Isus da u meni živi svoju božansku egzistenciju. To je ujedno ostvariva mogućnost da svaka situacija našeg života: prošla, sadašnja i bu-duća ne mora biti udaljena od Isusa i Isus od nje. Tada se On može po Majci Mariji utjelovljivati u sve što imamo i što jesmo. A jesmo li za to spre-mni? Ne samo jezikom nego i djelom, životom?

Majka Isusa po rođenju nije sebično držala za sebe nego Ga je nesebično darivala i pastirima, da Ga oni mogu vidjeti, dotaknuti, biti uz Njega. Kra-ljevi isto tako. Marija se Isusa nikada nije odrekle ni odbacila, ali Ga nikada nije razmazila niti sebič-no, posesivno voljela. Evo prilike da roditelji, oso-bito majke ispitaju svoj odnos prema svojoj djeci. Da li ih ljube sebičnom, razmaženom ljubavlju, ili zdravom koja mudro raspoređuje i strogost i bla-gost. Koja i kad kažnjava čini to s ljubavlju, a kad je blaga ne da se zavesti sebičnom naklonošću prema simpatičnoj, niti pak nesklonošću prema nesimpatičnoj djeci. (Zar neko dijete smije majci biti nesimpatično?!)

Eto, u godini vjere ne bojmo se dragi vjerni-ci, suočiti se s vlastitom nevjerom, i strahom od predanja Isusu, kako bismo je mogli pobijediti snagom vjere. Isus nam (ti) kaže. Ne boj se. Samo vjeruj.

Sretan ti i blagoslovljen Božić, poštovani i dragi kršćanine katoliče!

Fra Miroslav Bustruc

sttaja anjuZatot smddarrovaozzjennicu DDa bismKKaoo što tjtjeleesnovviti duhččovjvjek, nssebiični jssebiičnoIvvann Krseegziistenssvakka siddućća neTTadda se ssve e što imnni? Ne

MMajkases bbe negGGa oni mljljevvi i istonni oodbacnno, posebbitoo majDDa lli ih zzdraavomggostt. Kojee bblagappremma snnesisimpabbiti nesi

EEto, uci,, suočppredanjsnagomvjeruj.

Sretan

nam se toliko približio da je postao čovjek, ali pri tom nije izgubio ono što On jest, tj. da je On Bog. Kao čovjek nasa razumije, suosjeća s nama, a kao Bog nam može i hoće pomoći. I to je sve skupa u jednoj osobi: Bog i čovjek; čovjek i Bog. Začet je u utrobi blažene Djevice Marije njezinim drago-voljnim pristankom na temelju razmišljanja. Nije to prihvatila bez razmišljanja, grlom u jagode, ne-pripravna. Nije to učinila niti na temelju osjećaja. Nego je duboko razmišljala, i zdravo upotrebljavala razum, tražeći argumente za vjeru. I kad je potreb-ne razloge za vjeru dobila, nije ostala u oklijevanju i neodlučnosti ostatak svoga života (tražeći od arhan-đela Gabrijela primjerice 50 godina razmišljanja pa da tek onda odluči) nego je odmah, čim je vidjela da su dokazi pravi i zdravi, da to od Boga dolazi po-

nuda i da nije podvala od zloga, u poniznosti, ali i odlučno rekla: „Evo službenice Gospodnje,

neka mi bude po riječi tvojoj! I tada je Riječ tijelom postala,

tada je Bog postao čovjekom. I od tada smo mi spašeni,

i od tada započinje novo doba. Zli pod-valjuje naziv „novo doba“ (new age) kradući taj naziv od kršćana podvalju-jući tako svoje kri-votvorine. Od Isu-sa Krista započinje novo doba. To je novo doba Božjeg života s čovjekom po Božjem po-

Miljevci Božić 5

Kada Crkva određuje da se u nekoj godini cije-la kršćanska zajednica usmjeri na slavljenje određenog otajstva /istine/ tada sigurno ima dovoljno razloga za takvu odluku. Kao što majka uči djecu govoriti, a time i istinu shvaćati i drugima je prenositi, i nas Crkva , naša Majka, uči govoru vjere, uvađa nas u njeno otajstvo i razumijevanje i pomaže njen rast.

Crkva je svjesna na temelju analiza situacije da mi kršćani živimo u duhovnoj zagađenosti u ovome svijetu te često bježimo i od Boga i od sebe. Veo-ma često izbjegavamo susrete s Bogom i sa samim sobom jer nas to možebitno sučeljavanje prisiljava na trajno propitkivanje i razmišljanje o bitnim osnovama našega življenja što nas počesto zbunjuje . Stoga, radije živimo odmak i od Boga i od sebe i od takvih pitanja.

Gospodine,umnoži

Znamo da čovjeka i čovječanstvo ne može spasiti nikakva politika, ekonomija

ili ideologija nego samo vjera. Stoga valja biti mudar

i Bogu povjerovati, sebe Njemu izručiti jer samo tako on postaje naša stijena, naša

utvrda i naš zaklon.

Vjera naših majkiJedan tumačitelj Svetoga Pisma kaže: ja znam istine svete vjere,ja znam pisma, ja znam

katehizam. Sve ja znam, a moja majka ne zna ništa od toga. Ali kad bismo se našli na oluj-nome moru ona bi bolje prošla od mene. Ona bi se kao i Petar obratila Gospodinu. Ja bi mudrovao, umovao i potonuo s tim pitanjima a njoj bi kao i Petru Gospodin pružio ruku.

I nastavlja :vjera je svagdanja hrana moje majke. Ona nikada nije znala što će sutra djeci za ručak, ali nije strahovala nego je radila. Nije znala hoće li djeca imati obuću za školu, ali ih je svejedno upisivala. Ona je vjerovala snažno, a nije znala mnogo. Takve je vjera naših majki, a takva treba biti i naša vjera.

Miljevci Božić6

i nam vjeru!Crkva u ovom povijesnom trenutku želi da se u

traženju istine kao kršćani zbližimo i jedni druge potičemo na susret s Bogom koji nam se dariva . Iz ljubavi nas dariva vjerom koja je njegov posebni milosni dar i koji nas obvezuje i potiče na uzdarje, na zahvaljivanje i na život po objavljenim Božjim uputama.

Bog se, dakle, iz ljubavi čovjeku objavio i obda-rio ga potrebnim darovima koji su siguran puto-kaz do vječne sreće. On želi nas vjernike povezati u veliki kolut ljubavi u kojem se trebamo u vjeri podržavati i podupirati kako bi bili jedno u Bogu baš kao ona prva kršćanska zajednica za koju se kaže da je bila jedno srce i jedna duša.

Biti jedno srce i jedna duša mogu samo oni koji se svakodnevno hrane Božjom riječi i koji trajno mole Gospodina da im vjeru učvrsti. Tako su radili svi velikani vjere počevši od Abrahama do svetaca naših dana .

Rekosmo da je vjera je posebni Božji dar koju prate različiti Božji darovi koji je hrane i učvršću-ju. Ona traži istinu,želi joj se što više približiti i u tom traženju istine služi se različitim sredstvima počevši od proučavanja Svetoga Pisma , Tradicije, nauka Crkve do raznih oblika znanosti jer zna-nost kao i vjera ima izvor u istome Bogu. Stoga, vjernik trajno uči i ništa ne propušta naučiti kako bi se što više približio Bogu .

Znamo da čovjeka i čovječanstvo ne može spa-siti nikakav politika, ekonomija ili nekakva ideo-

logija nego samo vjera. Bez vjere čovjek živi u be-znađu, a život mu završava u ništavilu. Zato se s pravom kaže da je vjera najdragocjeniji biser koji treba ljubomorno čuvati. Ona je naše najveće bo-gatstvo. Stoga valja biti mudar i Bogu povjerovati, sebe Njemu izručiti jer samo tako on postaje naša stijena, naša utvrda i naš zaklon.

Mi kršćani okom vjere vidimo Isusa Krista koji se za nas utjelovio, umro i uskrsnuo. Mi ne vjeruje-mo u neku mrtvu stvar, nego u Osobu, a to je sam Bog koji nam se objavio i izvršio djelo spasenja. U Vjerovanju koje svakodnevno molimo i ako vjeru-jemo u to što molimo bit ćemo spašeni kaže sveti Pavao /Rim 10,9/.

Ako zbilja imate vjeru kao gorušičino zrno pobi-jedit ćete svijet. Svi koji su se s vjerom Isusu obra-ćali od grijeha su se odmakli i na novi život rodili. Molili su : Isuse umnoži nam vjeru. Vjera u Isusa Krista pobijedila je židovski svijet koji se hvalio svojim zakonom, pobijedila je grčki svijet koji se hvalio svojom mudrošću, pobijedila je rimski svijet koji se smatrao moćnim i nepobjedivim, pobijedila je sve na najčistiji način:mučeništvom.

Dakle, najbolja družica vjere jest krepost poni-znosti pa stoga u ovoj godini vjere koja je posebno milosno vrijeme u punoj poniznosti uprimo svoje oči duše u Isusa i molimo ga : Isuse , umnoži nam vjeru!

Fra Šime Samac

Miljevci Božić 7

Peta Božja zapovijed prva je od niza kratkih i jasnih zapovijedi koje počinju s riječju Ne!. Ona slijedi nakon četvrte zapovijedi koja glasi: Poštuj oca i majku da dugo živiš i dobro ti na zemlji! A poštivanje roditelja zapravo je poštivanje života, jer su svi ljudi od Boga dobili život posred-stvom svojih roditelja. U tom smislu zapovijed Ne ubij! logični je nastavak prethodne zapovijedi, te će onaj koji poštuje roditelje i roditeljstvo lako shvatiti najjednostavnije značenje zabrane ubijanja. Ipak, ovdje ćemo tu zapovijed konkretizirati na nekoliko primjera koji su osobito aktualni u današnje vrije-me, a to su pobačaj, eutanazija i ekologija.

Činjenica da zapovijed Ne ubij! dolazi odmah nakon zapovijedi o poštivanju oca i majke, znači i to da su upravo roditelji prvi među jednakima u odgovornosti za izvršavanje te zapovijedi. Stoga je

sprječavanje rođenja začetog djeteta, ne samo uboj-stvo jednog nevinog života nego i gaženje roditelj-skog dostojanstva, koje je najveći Božji dar čovjeku. Kod pobornika ‘prava’ na pobačaj redovito se kao argument postavlja u pitanje kada zametak postaje ljudskim bićem. Za Katoličku Crkvu takvo je pita-nje neprihvatljivo jednostavno zato jer se protivi istini. Naime, kad bismo postavili pitanje u kojem trenutku začeto dijete postaje ljudskim bićem, mo-gli bismo jednako postaviti pitanje i kada rođeno dijete, koje još nije svjesno samoga sebe postaje čovjekom? Možemo nastaviti dalje i pitati: Što je to uopće čovjek, i za koji se trenutak ljudskog života može reći da je čovjek postao čovjekom, a da prije toga trenutka nije bio čovjek? No, za ljubitelje isti-ne rješenje tih pitanja veoma je jednostavno: Ako začeto dijete nije čovjekom već u trenutku začeća,

V BOŽJA ZAPOVIJEDVVVVVVVVVVVV BBBBBBBBBBBBBOOOOOOOOOOOOOOOOOOŽŽŽŽŽŽŽŽŽŽŽŽJJJJJAAAA ZZZZZZZZZZZZZZZAAAAAAAAAAAAAAAPPPPPPPPPPPPPPPPPPPOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOVVVVVVVVVVVVVVVVVIIIIIIIIIIIIIIJJJJJJJJJJJJJJJJEEEEEEEEEEEEEEEEDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDD

Zabrana

Bog je čovjeka stvorio na svoju sliku i, kako kaže četvrta euharistijska molitva, „ povjerio mu brigu za cijeli svijet, da služi samo tebi Stvoritelju a svemu stvorenju gospodari.“ A briga za stvoreni svijet i služenje Bogu Stvoritelju, ne može se ostvariti bez vršenja zapovijedi „Ne ubij!“.

Miljevci Božić8

onda to nikada neće ni biti. Polazeći od te istine, ja-sno je da je pobačaj nasilni prekid ljudskog života, ili jednostavno rečeno – ubojstvo. Ta činjenica ne smije se zasjeniti time što je nažalost riječ o veoma raširenoj praksi, kao ni time da je pobačaj često čin na koji ljude tjeraju različite i teške životne okolno-sti. Stoga je čitavo društvo i svaki pojedinac odgo-voran stvarati i izgrađivati takav ambijent u kojem će se život rađati i poštivati.

On što je rečeno za pobačaj, načelno vrijedi i za eutanaziju. Zanimljivo je da je eutanazija u izvor-nom grčkom jeziku lijepa riječ koja označava do-bru ili blagu smrt. U kršćanskoj tradiciji postoji čak i molitva za dobru smrt, koja se posebno upu-ćuje zagovoru Svetoga Josipa koji je umro okružen Isusom i Marijom. No, eutanazija o kojoj je ovdje riječ nije dobra smrt u onom smislu kad molimo da umremo u milosti Božjoj. Riječ je o nečemu sasvim drugom. Eutanazija je suptilno nasilje, u kojem se pod prividom skraćivanja boli i patnje, nasilno prekida tijek ljudskog ovozemaljskog ži-vota. Tako čovjek manipulira tuđim ili vlastitim živom, uzimajući sebi za pravo ono što pripada Bogu. Treba priznati da je često doista teško vidjeti ljude u patnjama, iz kojih se i sami žele izbaviti. Međutim, čovjek ipak treba poštivati istinu da je njegov život u ruci Životvorca te njegovati životni stav predanja u ruke Boga koji preobražava ljud-sku patnju u tajnu vječne radosti. Poštivanje života od začeća do prirodne smrti stoga je čin vjere koja ljudima u velikim patnjama pristupa sa strpljivom i djelotvornom ljubavlju, koja ublažava patnju, ali ne tako da oduzima život.

Pobačaj i eutanazija drastični su prekidi života do kojih često dovode nepovoljne životne okol-nosti. Stoga se život najbolje čuva ako se njeguju one okolnosti koje su za život potrebne i povoljne. Na to spada i briga za životni okoliš, što je osobito važno danas kada smo sve svjesniji do koje mje-

re tehnološki napredak sa sobom donosi ne samo one elemente koji nam život u mnogočemu olak-šavaju, nego i one koji ga i uništavaju. Pri tome je važno istaknuti da briga za okoliš ne spada samo na svjetske organizacije, nego na svakog pojedin-ca i potrošača različitih proizvoda. Naime, premda se napori pojedinca čine malenima u usporedbi sa velikim zagađivačima, ipak se valja sjetiti da je zapovijed Ne ubij! gramatički izražena u jednini i da se odnosi na svakog pojedinog čovjeka. Svaki pojedinac dužan je brinuti se za očuvanje života i životnog okoliša te izbjegavati sve što životu ško-di. Apsurdnost činjenice da ljudi primjerice puše, premda na kutiji cigareta piše „pušenje ubija“ ili slično, svjedoči da ubojstva kao i ostala zla zapravo izlaze iz čovjekova srca (usp. Mt 15,19).

Kao potreban dodatak ovom razmišljanju o petoj Božjoj zapovijedi postavljamo i pitanje odnosi li se ona i na ubijanje životinja. To je također jedno od aktualnih pitanja u današnje vrijeme kada postoje mnoge udruge za zaštitu životinja. Biblijski odgo-vor na to pitanje je sljedeći. Na izvornom hebrej-skom jeziku u zapovijedi „ne ubij“ stoji glagol racah koji se nikad ne upotrebljava za ubijanje životinja, nego isključivo za ubijanje ljudi. No, to ne znači da je ubijanje životinja dozvoljeno bez ikakvih moral-nih kriterija. Naprotiv, prema biblijskom moralu postoje samo dva razloga zbog kojih se mogu ubiti životinje, a to su ljudska prehrana i žrtveni prinos, kao znak da je Bog čovjeka stvorio na svoju sliku kojemu je, kako kaže četvrta euharistijska molitva, „ povjerio mu brigu za cijeli svijet, da služi samo tebi Stvoritelju a svemu stvorenju gospodari.“ A briga za stvoreni svijet i služenje Bogu Stvoritelju, ne može se ostvariti bez vršenja zapovijedi „Ne ubij!“.

Fra Domagoj Runje

ubijanja

Miljevci Božić 9

Svećenik, Kristov opunomoćenik

Svećenik je (prezbiter ili biskup), tj. onaj vjernik koji je uzet od ljudi za ljude da zastupa ljude pred Bogom kao jedan od njih jednak u dostojanstvu, ali nejednak u funkciju – službi - koju vrši unutar Crkve. U tom smislu, Crkva traži da vjernik kao conditio sine qua non (ono bez čega) bude pravo zaređen za svećenika – da je primio sveti red, kako bi uopće mogao ispravno vršiti svećeničku službu koju mu Crkva povjeri. Za svećeničku službu u ne-koj crkvenoj zajednici treba sveti red i kanonsko poslanje. Svećenik (biskup ili prezbiter) predstavlja Krista u pravnom i sakramentalnom smislu; on je predstavnik Krista te ga uprisutnjuje u Crkvenoj za-jednici, npr. u određenoj župi, kao župnik ili župni vikar djeluje u ime Krista, preko crkvenog poslanja. Svećenik, kao Kristov opunomoćenik, predstavnik je Crkve koja je Otajstveno Tijelo Kristovo, Sakra-ment spasenja i Božji narod. U Božjem narodu – u župi - svećenik je crkveni službenik koji se postav-lja kao navjestitelj Riječi, liturg te kao zrtvovatelj i upravitelj, da slavi Boga te u odnosu prema Bogu prinosi darove i žrtve za grijehe kako svoje tako i Božjeg naroda – vjernika. Time se očituje sveće-nikova solidarnost - ljubav s ljudima pred Bogom. Svećenik je pastir svoga stada. Novozavjetni sveće-nik nije po nasljedstvu, tj. po krvi. On ne postaje od sebe ili po sbi, nego prima tu čast od Boga po-sredstvom sakramenta svetoga reda koje mu može podijeliti samo biskup. Bez svetoga reda nema sve-tih službenika – klerika. Krist je došao na zemlju radi nas ljudi i radi našega spasenja. I svećenik je nastavljač Kristova poslanja u Crkvi i svijetu. Zato, unutar Crkve klerici imaju posebne obveze i prava kojih se trebaju držati čitavoga života te se razliku od svoje braće kristovih vjernika laika, ne po kr-štenju nego po ređenju. Sveti ih red razlikuje i zato imaju različite obveze i prava u Crkvi.

Katoličkoj Crkvi su potrebni oni koji primaju sveti red

POSVEĆENI SLUŽBENICI

SSvSvS eoooppo

SkkkokoojiBBBBoogaaallii nCCCrrkccocoonzzazarebi ukojuk

Katolička Crkva, kao Božji narod, sastoji se od laika, klerika i članova ustanova posve-ćenoga života. Bez svetih službenika - kle-rika, tj. onih Kristovih vjernika koji su zaređeni, članova hijerarhije, uopće je nemoguće govoriti o Katoličkoj Crkvi, koja se na zemlji pojavljuje kao Božji narod. Posvećeni službenici - klerici su Kristovi vjernici koji su primili sveti red – koji su zaređeni. Zaređene nazivamo klericima, a oni su: đakoni, prezbiteri i biskupi.

Miljevci Božić10

Tko može biti zaređen

U katoličkoj Crkvi latinskog obreda, zaređen može biti samo onaj muškarac koji ispunjava, posjeduje one kvalitete koje od njih traži Crkveni zakonodavac. Tako, tko želi postati đakon treba za-vršiti propisane filozofsko-teološke studije te odre-đeno vrijeme živjeti u velikom sjemeništu. Đakone koji su pripravnici za prezbiterat nazivamo „prije-lazni đakoni“. Njih se može rediti za prezbitere ako su završili pet godina filozofsko-bogoslovnih studi-ja te đakonski praktikum,barem šest mjeseci. Što se tiče trajnog đakonata (za oženjene i neoženjene) oni moraju završiti odgojno-obrazovnu pripravu barem tri godine. Za biskupa se traži da je barem pet godina prezbiter. Za dopušteno biskupsko re-đenje treba dopuštenje Svetog Oca pape. Biskup koji bi zaredio nekoga za biskupa bez dopuštena Svete Stolice, upao bi u najveću crkvenu kaznu izopćenje, on i onaj kojega je zaredio. Što se tiče kanonske dobi treba imati na umu da i za to ima-ju precizni Crkveni zakoni koji uključuju institut oprosta sa strane mjerodavne Crkvene vlasti.

Upis klerika u biskupiju ili u redovničku zajednicu

Svaki klerik mora biti upisan (inkardiniran) u neku Crkvenu strukturu: partikularnu Crkvu ili određenu redovničku zajednicu tako da se ne može dopustit da netko bude klerik bez inkardi-nacije ili upisa. Klerika lutalicu ili bezglavog – bez poglavara, Crkva ne prihvaća.

Gubitak kleričkog staleža

Treba imati u vidu da sveto ređenje koje je jed-nom valjano primljeno da se nikada ne gubi (ne prestaje), ali se može izgubiti klerički stalež i to na više načina: sudskim ili upravnim putem. Što znači da netko tko je izgubio klerički stalež ili sud-skom presudom ili pravnom odlukom nije izgubio sveti red,nego je izgubio samo obveze i prava iz kleričkoga staleža. Svi vjernici trebaju znati kako svaki svećenik, makar nema ovlasti za ispovijeda-nje, valjano i dopušteno odrješuje od svih cenzura i grijeha sve pokornike koji se nalaze u smrtnoj pogibli, iako je prisutan ovlašteni svećenik (kan. 976). Samo papa može ponovno primiti u klerički stalež nekoga tko je bio izgubio klerički stalež.

Sveti službenici – đakoni, prezbiteri i biskupi

Sveti red imaju samo: đakoni, prezbiteri i bisku-pi i njih nazivamo sveti ili posvećeni službenici.

Đakone, prezbitere i biskupe rede samo biskupi posebnim obredom. Samo onaj koji ima biskupski red može zarediti nekoga za đakona i svećenika (biskup i prezbiter). Biskupi, nakon ređenja, imaju puninu svetoga reda, ali još nemaju puninu juriz-dikcije ili crkvenog upravljanja nutar Božjega na-roda (Kristovi vjernici, đakoni, prezbiteri, biskupi i redovnici), biskupi djeluju u hijerarhijskom zajed-ništvu na čelu s papom. Isus Krist je najprije po-stavio Petra i Apostole da bi apostoli izabrali neke kršćane za đakone čija je služba služenje crkvenoj zajednici. Tako je đakonat najniži stupanj svetoga reda. U katoličkoj Crkvi imamo dvije vrste đakona: oženjeni i neoženjeni, inače u Katoličkoj crkvi kle-ricima je zabranjeno sklapati ženidbu - đakonskim ređenjem, Kristov vjernik postaje klerik. Dakle, Klerici su: đakoni, prezbiteri i biskupi. Svi sveće-nici s biskupom sačinjavaju biskupijski prezbiterij. Svećenici (prezbiteri i biskupi) mogu biti svjetovni i redovnički. Npr. vaš je župnik svećenik-redovnik (franjevac) koji radi na župi koja je povjerena re-dovničkoj zajednici.

Biskupi su nasljednici apostola i oni u zajedniš-tvu s papom upravljaju određenom biskupijom. Prezbiter je najbliži biskupov suradnik i pomoćnik, pod čijim vodstvom upravlja povjerenom župom, koja je dio biskupije. Biskupi su učitelji, liturzi i pa-stiri Božjega naroda; oni imaju na svome području, u svojoj biskupiji, zakonodavnu, sudbenu i izvršnu vlast. Oni s papom tvore biskupski kolegij. Papa je biskup Rimske Crkve i on postaje papa kada pri-hvati izbor ako je već biskup, ako nije onda ga prije treba zarediti za biskupa. Kardinali biraju papu.

Zaključak

I sveti službenici – zaređeni i vjernici laici su pozvani da izgrađuju kraljevstvo Božje na zemlji. Svatko u svome redu i poslanju. Svećenici su uzeti iz naroda za narod da Božji narod poučavaju, da za nj žrtvuju i da s njim upravljaju prema Crkvenim propisima. I župnik – svećenik – i župljani su jed-nako dostojanstveni članovi (udovi) Božjega. Ako svi budu radili ono što na njih spada po krštenju i krizmi te po svetom redu onda će župa i Sveta Crkva koja je majka i učiteljica ispravno ići po Kri-stovu putu, posebno u ovoj godini vjere: Bez vjere u Isusa i njegovu Crkvu i laici i svećenici će lutati kao ovce bez pastira. Župa sa svojim pastirom-žu-pnikom dio je Božjega naroda koji, posebno u vjeri slavi Boga.

Jure Brkan

Miljevci Božić 11

Proslava dvadesete obljetnice oslobođenja Milje-vaca započela je prigodnim športskim i kultur-nim programom petnaestak dana ranije u koju su se uključili svi Miljevčani dobre volje, a ponajviše športsko rekreativna sekcija Miljevačkog sabora kao i članovi KUD-a Miljevci, mnogi članovi akcije oslo-bađanja Miljevaca sa svojim zapovjednicima.

Središnje slavlje obilježavanja proslave bilo je na sam dan akcije 21. lipnja. Program je započeo mile-nijskom fotografi jom g. Šime Strikomana na igralištu osnovne škole gdje su pripadnici akcije oslobođenja Miljevaca svojim tijelima ispisali ime „Akcija Mi-ljevci 92“. Nakon snimanja Milenijske fotografi je bilo postrojavanje pripadnika koji su sudjelovali u oslobađanju, njih oko 400, gdje im se obratio prigod-

nim riječima i predsjednik Vlade g. Zoran Milanović koji je sa suradnicima došao na proslavu. U pratnji Premijera bili su i ministar obrane g. Ante Kotroma-nović, ministar branitelja g. Predrag Matić, ministar unutarnjih poslova g. Ranko Ostojić, načelnika glav-nog stožera g. Drago Lovrić koji je u ime Predsjedni-ka Republike Hrvatske zapovjednicima i sudionicima akcije Miljevci uručio prigodnu Povelju Republike Hrvatske za iznimno uspješno izvedenu akciju u lip-nju 1992. godine.

U akcija u kojoj je oslobođen prostor miljevačke župe od preko 110 četvornih kilometara oslobođeno je svih sedam sela koja sačinjavaju župu Miljevce, a trajala je od 21. do 22. lipnja 1992. godine. Akcija oslobađanja Miljevaca bila je prva veća oslobodilačka akcija Hrvat-

Proslava dvadesete obljetnice

MILJEVCI 1992.-2012.

12 Miljevci Božić

ŽRTVOM DO Koliko je bilo žrtava tijekom naše duge povijesti? Ne znamo! Ali jedno znamo da ih je mnogo založilo svoje živote za našu slobodu. Kad bismo ih željeli sve popisati, pogriješili bismo jer je to jednostavno nemoguće. Nema ratišta u Europi, na kopnu i na moru, gdje naši pređi nisu ratovali. Tako je to bilo od dolaska na ovu miljevačku kamen-ravnicu do naših dana. Zato odlučismo podići svima njima spomenik, znanima i neznanima, a na spomeniku navesti imena onih branitelja i civila koji postadoše žrtvama zadnjeg obrambenog rata i koje smo osobno poznavali.

Svi koji su postali žrtvama raznih ratova tijekom duge povijesti na raznim boji-štima i u raznim odorama tvore posebnu knjigu kojoj ni naslov ne znamo a još manje sadržaj. A opet svi su oni samo jedna knjiga koju simbolizira ova – ku-ćerica naša, koja ih je štitila od leda i studeni, od kiše i od sunca, od neprijatelja i raznih uljeza. U njima je vatra tinjala, a uz vatru se ljubovalo i rađalo. Rađali su se junaci, harambaše i kapetani, hajduci i vitezovi.

Od izgona iz raja pa do naših dana, ljudska krv teče ovom do-linom suza, u kojoj odzvanjaju

oslobađanja Miljevaca

13Miljevci Božić

SLOBODEkrikovi i jauci koji vape za prav-dom i slobodom, a pravde i slo-bode nigdje.

Odatle i trajni život u grču i strahu, u lutanjima i bespućima. Posvuda sukobi i razdori, obma-ne i prijevare, svađe i podmeta-nja.

Uprkos svemu većina ljudi želi živjeti u miru, ali ih ona dru-ga „strana“ stalno i planski uvla-či u razne nevolje bratoubilačkog nasilja. U takvim bratoubilačkim pothvatima prednjače uvijek oni koji se smatraju „ naprednijima “, a oni nisu ništa drugo doli naj-ogavniji zatirači drugoga i druga-čijega.

ske vojske u Domovinskom ratu u kojoj su tada svoje živote položili Petar Sedlar-Pepe, Ivica Goreta, Milan Novaković, Ante Škopljanac, Ivica Barišić, Mate Pućo, Nikola Cigić i Halid Kopić, za koje je slavljena misa u crkvi Imena Isusova. Misu je predvodio šibenski biskup mons. Ante Ivas u koncelebraciji s još desetoricom sve-ćenika.

U prigodnoj propovjedi o. biskup je istaknuo da su naši poginuli branitelji s krunicom oko vrata sanjali i svoje živote položili za drugačiju hrvatsku nego kavu danas imamo. Sanjali su hrvatsku u kojoj se neće stav-ljati u pitanje da li je potreban vjeronauk u školi ili ne, u kojoj se neće izglasavati zakoni da dijete više nema oca i majku nego prvog i drugog roditelja, sanjali su hrvatsku i za nju se borili u kojoj se neće dozvoliti

zamrzavanje oplođenih jajnih stanica koje ako više ne budu trebale mogu se slobodno baciti i na taj način ubiti život.

Na kraju misnog slavlja ispred spomen ploče pogi-nulim braniteljima kod crkve, izmoljene su molitve za pokojne, a prigodnu pjesmu „Jasna jasna“ otpjevao je operni pjevač splitskog kazališta g. Ratomir Kliškić koji je zajedno sa Zborom župe animirao i pjevanje preko misnog slavlja. Prije misnog slavlja kod spo-men ploče, položeni su vijenci i zapaljene svijeće za poginule u Domovinskom ratu.

Nakon misnog slavlja u sportskoj dvorani upriličen je prigodni domjenak za sve sudionike ove proslave.

Sudionik

Mi Hrvati, dolaskom na pro-store Lijepe naše dijelimo tu tešku sudbinu čovječanstva, pro-lijevajući stoljećima svoju krv za krst časni i slobodu zlatnu. Ali mi smo i poseban narod koji ima jedan zavjet, a koji drugi naro-di nemaju jer smo jedini narod, koliko se zna među mnogim na-rodima na ovoj kugli zemaljskoj koji je s papom Agatonom u sto-ljeću sedmom /678-681/ sklopio savez i obećao da neće provalji-vati u tuđe zemlje i otimati tuđe, a zauzvrat Papa ga je blagoslovio i obećao da se će Petrov nasljed-nik /Papa/ boriti za njih i biti im na pomoći ako neki drugi narod

provali na hrvatsko tlo. I taj se savez održao sve do naših dana na ponos loze naše i roda naše-ga. I zaista, tijekom naše duge povijesti pape su nas hrabrili i podržavali u očuvanju katoličke vjere i hrvatske državotvornosti, a mi zauzvrat držeći se saveza nikada nismo posezali za tuđim teritorijem. U tom dugom nizu godina posebno mjesto ima četr-naestorica papa od pape Grgura Prvoga / 560- 604 /, od stoljeća sedmog, pa do današnjega pape Benedikt XVI.

Činjenica je, dakle, da nikada kao narod saveza i kao miroljubi-vi narod nismo izazivali nikakve

14 Miljevci Božić

sukobe niti napadali i otimali tuđe teritorije. Ali zlo koje ni-smo htjeli činiti drugima, drugi su činili nama tijekom naše duge povijesti i prisiljavali nas da krv nedužnu lijemo braneći svoj dom od njihove pohlepe. Napa-dali su nas i otimali naše : Avari i Mongoli , Ugri i Turci, Mlečani i Francuzi, Talijani i Srbi. Te velike nemani tijekom našeg trinaest-stoljetnoga postojanja trajno su nas ugnjetavale i naše otimali.

Junačka povijest

Drugi su dakle htjeli da nas ne bude što se između ostaloga može iščitati iz konfiguracije naših današnjih granica, koje mnogo govore o borbi za očuva-nje doma i domovine naše. Bilo je potrebno tijekom duge i teške povijesti uvijek biti za „dom spre-mni“! U obrani doma i domovine pokazali smo se nepobjedivima. Zaustavili smo i Avare, i Mongo-le, i Mađare, i Turke, i Mlečane i Srbe.

Spomenimo usput samo jednu povijesnu činjenicu koja mnogo govori o nacionalnoj svijesti i ponosu naših ljudi : Židovi su branili utvrdu Masadu i među-sobno se poubijali da ne padnu u ruke Rimljanima, a naši su pre-ci, braneći krvlju mnoge utvrde, svugdje iskazali svoju hrabrost i odlučnost, poglavito u utvrdi Gvozdansko, gdje je 300-tinjak vojnika, seljaka, žena i djece 12. /13. siječnja 1578. tri mjeseca odolijevalo turskim pokušajima da je zauzmu. Po velikoj studeni, kada su i turski konji zbog nje crkavali, naši su hrabri branite-lji ostali bez hrane, bez oružja i ogrijeva i svi pomrli, ali se ne-krstu predali nisu. Prizor je bio takav da je i samog „pašu“ toliko dirnuo pa je dozvolio svećeniku

bodu. Kad bismo ih željeli sve popisati, pogriješili bismo jer je to jednostavno nemoguće. Nema ratišta u Europi, na kopnu i na moru, gdje naši pređi nisu rato-vali : od Francuske do Rusije, od Njemačke do Italije, od Mađar-ske do Srbije i Kosova. Tako je to bilo od dolaska na ovu milje-vačku kamen-ravnicu do naših dana. Zato je naš Miljevački Sa-bor odlučio podići svima njima spomenik, znanima i neznani-ma, a samo navesti imena onih branitelja i civila koji postadoše žrtvama zadnjeg obrambenog rata i koje smo osobno pozna-vali.

Svi koji su postali žrtvama raznih ratova tijekom duge po-vijesti na raznim bojištima i u

da ih sahrani po kršćanskom obredu.

Da, to je junački dio naše po-vijesti koja se nije učila i koja se još uvijek ne uči. Takvi su bili naši pređi, ratnici koji su na ne-ponovljivi način poginuli za svoj dom, svoju slobodu i svoju vjeru kršćansku. Nažalost, mnogo smo krvi prolili braneći i tuđe terito-rije i političke interese po cijeloj Europi i pokazali se kao najbolji ratnici na starom kontinentu. Da, dobro sam rekao : najbolji ratnici bili i ostali ! Ratnici koji su diljem Europe na raznim rati-štima svoje kosti ostavili.

Koliko je bilo žrtava tijekom naše duge povijesti ? Ne znamo! Ali jedno znamo da ih je mnogo založilo svoje živote za našu slo-

Snimio: Šime Strikoman

Miljevci Božić 15

raznim odorama tvore posebnu knjigu kojoj ni naslov ne znamo a još manje sadržaj. A opet svi su oni samo jedna knjiga koju sim-bolizira ova – kućerica naša, koja ih je štitila od leda i studeni, od kiše i od sunca, od neprijatelja i raznih uljeza. U njima je vatra tinjala, a uz vatru se ljubovalo i rađalo. Rađali su se junaci, ha-rambaše i kapetani, hajduci i vitezovi.

I zaista, poznati smo kao viteš-ki narod – kao svojevrsni ratnici. Znamo da je Napoleon rekao : da mi je sto tisuća Hrvata ratni-ka, osvojio bih cijeli svijet, dok je Staljin Đilasu rekao: Čuvajte se Hrvata jer to je viteški narod koji je spreman pomrsiti vam ra-čune.

Koliko je tih vitezova i obič-ne poštene sirotinje od stoljeća sedmog s ove miljevačke kamen- ravnice žrtvovalo svoje živote za slobodu, za svoj dom i svoju domovinu Hrvatsku, ne znamo. Mnogo nam toga ostaje nepo-znato i postavljamo mnoga pita-nja na koja nemamo odgovora. Samo nam je jedno jasno : Svi su oni željeli slobodu za svoj dom i za svoju domovinu Hrvatsku, za koju su uvijek bili spremni mri-jeti.

A opet jedno je sigurno: Svi su oni bili kršteni, a odatle i ideja da je takvima mjesto pod križem. Križ simbolizira žrtvu iz ljubavi prema Bogu i čovjeku i prema domovini. Križ je simbol žrtve i zajedništva, simbol pobjede i

otkupljenja. Svatko će sa svojim križem stati pred lice Njegovo. Pred Bogom ne postoje ni lijevi ni desni, ni crveni ni crni, pred Bogom se svatko pojavljuje sa svojim križem i sa svojom isti-nom koja je samo Bogu znana i o kojoj svoj konačni i pravedni sud može izreći samo On.

Spomen knjiga

Mi svim žrtvama pristupamo kršćanski, zato je i naša prosud-ba kršćanska, a ne politička. Kr-šćanstvo nadilazi politiku i samo ono može shvatiti ovo što čini-mo. Naši su preci živjeli u sjeni križa pa neka i počivaju u sjeni križa kao što je umjetnik Kaži-mir Hraste na ovom spomeniku lijepo i izrazio. Sjena ih je križa uvijek dosezala i snagu davala u njihovim izbama i staništima, na raznim bojištima i u raznim odorama i nikada ih ta sjena nije napustila sve do njihova ulaska u vječnost.

Ovaj budući spomenik “spo-men – knjiga“ u svojoj će jedno-stavnosti simbolizirati svu istinu i tajnu o našim junacima tijekom povijesti, za čija grobišta uglav-nom ne znamo i bit će izvorom i nadahnućem sadašnjim i budu-ćim naraštajima.

Zato kad dođeš u ovo groblje pomoli se za njih i neka ovaj spomenik bude poticajem da i ti odrasteš u nacionalnom i vjernič-kom dostojanstvu čuvajući lozu našu. Ovdje se iščitava trajanje loze naše od stoljeća sedmog koja neka traje i opstane u sadaš-njim i budućim generacijama na ovoj miljevačkoj kamen- ravnici i u našem hrvatskom narodu.

A.D. 2012. fra Šime Samac

I ove godine svečanim slavljem proslavljen je blagdan Gospe od Milosti koji se kod nas na Miljevcima slavi u nedjelju iza blagdana Rođenja Blažene Dje-vice Marije – Male Gospe. Trod-nevnicu, kao uvod u proslavu, predvodio je fra Smiljan Kožulj, duhovni ravnatelj „Pokreta kru-nice za obraćenje Hrvatske“, za-jedno sa svojim bendom „Betle-hem“ koji su animirali pjevanje.

Prvi dan trodnevnice započeo je u četvrtak u popodnevnim sa-tima molitvom krunice „otajstva svijetla“. Tema razmatranja na misi kao i klanjanju: Isus Krist je došao da ozdravi čovjeka u duhu, duši i tijelu. Na kraju ve-černjeg programa prikazan je i film Dražena Bušića: “Mistični događaji u Katoličkoj crkvi”.

Drugi dan trodnevnice zapo-čeo je u jutarnjim satima biblij-skim razmatranjem iz proroka Ezekijela “... poškropit ću vas vodom čistom da se očistite...”. Ez 36, 22-29. Na kraju je bila mo-gućnost pojedinačnih molitava za bolesnike. Popodnevni dio programa je započeo u 15 sati za sve one koji su htjeli pojedinač-no razgovarat s fra Smiljanom. Zajednički dio programa zapo-čeo je u 17 sati molitvom Kruni-ce – žalosna otajstva. Tema po-podnevnog djela programa bila je: Dođite k meni svi vi izmoreni i opterećeni, ja ću vas odmoriti.Kroz propovijed i klanjanje na-kon mise predvoditelj je istakao kao Crkva i danas preko Sakra-menata pomaže ljudima i liječi ih i ozdravlja u duši i tijelu. Na

PROSLAVA BLAGDANA GOSPE OD MILOSTI

Molitvu krunice animirali bi invalidi domovinskog rata

Miljevci Božić16

kraju večernjeg programa prika-zan je film Dražena Bušića: “Bi-blijsko bdijenje”.

I subota je započela jutarnjim programom i razmišljanjem nad biblijskim tekstom proroka Izaji-je: “... gle u dlanove sam Te svoje ureza, zidovi Tvoji svagda su mi pred očima...”. Iz 49, 14-17 Na kraju je bila mogućnost pojedi-načnih molitava za bolesnike. Večernji dio programa započeo je u 17 sati molitvom krunice – Radosna otajstva. Tema razma-

tranja na misi i klanjanju bila je: Ukorijenimo svoje živote u Krista.

Na sam blagdan Gospe od Milosti 9. 9. 2012., program je započeo u crkvi Imena Isusova u 9 sati molitvom krunice za Hr-vatsku koju su animirali hrvatski branitelji i invalidi Domovinskog rata. Nakon krunice u procesiji smo pošli do sportske dvorane Osnovne škole gdje smo slavili svetu misu i u propovjedi razmi-šljali o Ulozi BD Marije u djelu

i branitelji a

Miljevci Božić 17

ljanja završili naše slavlje prosla-ve Gospe od Milosti.

Nakon misnog slavlja u žu-pnoj kući su nas dočekali o. Pro-vincijala fra Joško Kodžoma, koji je toga dana blagoslovio temelje buduće Vjeronaučne dvorane u župi Bilice, tajnik Provincije fra Frano Doljanin, ekonom Provin-cije fra Josip Gotovac, gvardijan Visovačkog samostana fra Mate Gverić, i još tridesetak braće fra-njevaca iz samostanskih okruž-ja ovoga kraja. Nakon ručka u

hladovini koštela župne kuće, atrakcija je bila pokušat pojest lubenicu koja je težila 32 kg, a koja je uzgojena na Miljevcima. Svi su se iznenadili njenoj veliči-ni i težini, a na kraju i da smo je uspjeli i pojest.

Na večernjoj misi koja je bila u 19 sati bilo je oko pedesetak vjernika koji nisu mogli biti na jutarnjem slavlju svete mise jer su imali goste u svojim obitelji-ma. Na svaku pohvalu…

Sudionik

spasenja. U procesiji smo nosili kip Gope od Milosti kojega su nosile djevojke obučene u narod-nu nošnju. Križ i barjak su nosi-li članovi KUD-a Miljevci isto u narodnim nošnjama. U prepu-noj dvorani vjernika svetu misu su uz fra Smiljana još slavili i fra Edi Sokol, fra Milan Ujević, fra Frano Samodol, fra Bernardin Vučić i župnik fra Ivan Maletić. Nakon misnog slavlja u procesiji smo vratili Gospin kip u crkvu i molitvom Anđeoskog pozdrav-

Pozdravljam vas dragi MiljevčaniOd Boga ste narod odabraniPovijest vaša govori ovakoNikada vam nije bilo lako

Nepravde ste podnosili razneViše puta stizale su kazneKomunisti vas su zatiraliJer podršku tu nisu imali

Ta krvava zvijezda petokrakaOvom kraju dala j’ puno mraka

Hrvatsko se ime zatiraloDostojanstva nije ni imalo

Narod ovaj zvjerstva je trpioAl’ izdajnik roda nije bioStipe Radić tu je dolazio

Dok ga nitko primit nije smio

Franjo Tuđman koj’ progonjen bioUtočište o’de je primio

Vjerujte mi da su dobro znali Da su o’de zaštitu imali

Fra Smiljane morate znatiOvaj narod ima dvi vrline

Ljubi Boga, neda Domovine

I u vrime Domovinskog rataKad je omča bila oko vrata

Franjo Tuđman otac DomovineZa obranu pozove sinove

Znao j’ doktor da će teško bitiNezavisnu državu stvoriti

Al’ na poziv mnogi su ustaliI prisegu svome Franji dali

Među mnogim Miljevčani prviStvorit će ime makar je u krviNezavisna zemlja mora biti

Srpski jaram sa vrata skiniti

Al’ četničke horde nasrnišeKnin i Drniš brzo osvojišeCilj je bio plato MiljevačkiDa tu dođe opanak četnički

s sss s drdrdrrrrraaagagaggagaggaaa iiii i i MiMiMiMiMiM ljljljljljljljljljjevevevevevvvvevvvčačačačačaninininiinnaanaanaanaarororoorooorooodd d d dd d odododddododo ababababababa rararaaararaaaar inininininia aa aa gogogoooggog vvovovovvoririririri o oovavvaaakkokokokkokokok

mmmm n n nnnijijijijjjjeeeee e eeee bibibibibiilololololoo lll llakkkkkaakkakkakakkakkkoooo

ppppodododnnonoonononn sisisisisiililililili r r rrrraaaazaazazaazaaazza neneneneneeeizizizii alllalalee e susususu k kk k kazazazza nenennennvavavavvas s s s ssussusus z z zatatatata iririiriraalalalaaaalliiii tutututuu n n n nnnnisissisisu u u u u imiimimmmaaalalalaa iii

jjjjezezezezzdadaddaaaadada p p p petetttete okokokokookokrraarararrrr kakkakakaakaaaaakaaalalallala a aaa j’j’j’j’j ppp ppununununno o ooo mmmmrmrrmrmm akakakkaakakakkaaaee ee imimimimimee e eeee zazazazatitititiraraarraraalololooaaaa n n nnijijijjjijijije e e e nininini i i iiimammmaaaalollolololo

vjvjvjvjererererrssststsstsstvavavavavaa j j j jj je e e trtrrrrttrrrttttrrpipipipipipippipppppp oooooooookkkk r r r rrodoodododaaa a nininiininijejejjejee bbb bbbiioioioioioiioiiććć ćć tututututuutt j j jj jjjjjee ee eee dododoodoodolalalalal ziziziiiiizziioooooooooopppppririririimmmmmimimimimmimm t t t t ninininininiijejejejjej s s sss sssmimimiimimm ooooooo

kokokokok j’j’j’j’j’ p ppppppp rorororogogogogogogogonjnjnjnjjnjnjnjeeeneneenneee bb bbbbbbbioiooooo’d’d’d’dde e e jejejejjeeeeejee pp pp p prirriririmimiimiiooooooaaaaa ss s ssu uu u dddododododod brbrbrro o o znnznznznznnznz alaalallli ii i izzzzzašašašašaštitiiiiititiitutututtutu ii i imamamaaallilililliliiil

eeee m m mmoooooororrroratatatata e ee e znznnnznznnaatattaaaataaa iiiiiiiiimamamma dddd vivivivivi vv vvvrlrlrlrlrlrlllrlrliiiinininnninniii eeeeee

neneneedadaaada DDDDDD Domomomomommovovovvvovovvvvvvvinininini eeeeee

momomomomovvvvivivvivivv nsnsnsnsnsn kokokkokokok gg g g ggg rrrararararaaarrraatatttaaatattaataaabibibiiibb lalaaallaaaaalaaa o o ooookokokokokokok v v vvvrrrarararaarrr tatttattatataa

n nn n otototttottaacacaacaacac D D DDomomomomommmmmmmmmovovoovovovovinniinnnininniinniininnneeeeepopopopopop zozozoozoozoz vevevevee s ssssininininini ooovovoovovoovooveeee

rrrr d d dd daaa a a aaaaa ćećećeee t t tt tešešešeešškooookokkokkookokk b b bb bbbitittiittiti iiiiiidrdrdrdrdrržažažaaaažaažaavvuvuvvu ss ss tvtvtvtvtvoooororoorroro ititititttiiiiimmmmmnnnooonooooon gigigigg s ssssu u u uuu uuuusususuusssusu tataataaaalililiiiliiliiiomomomomeeee e FrFrFFrrF ananannjijijijijii d dddddddd dddaalalalalalaliiiii

m m m MiMiMiMiMiiMiMMMiiM lljljjljljevevevvevčačačačačanninnininininiininininnin p p pp ppprvrrvrvvvvvr iiiimmmmaakakakakaakaakkarararaaa j jjj jje e e ee uuu uuuuuu krkrkrkrkrvvvivivivvivviv

eeemlmmlmlmljjjajajajjjj mmmmmorororororo a a a a bibibibibibibitiititititisssssssssaaaaa aa a vvrvrvrvvrv atatatattata a a aa a skskkkkksksks inininnniititititiiiiiiiiiii

hhhhororooorddededdededdddddedde n nnnasasasasasasrnrnrnnnrnrnnnnišišišišišišišššeeeeeššššššš b b b b bbrzrzzzzrzzzo o o o o oososososososvovovovovovovojijijijijijijijijijjjišešešešešeššatatatatatatataa o oo oo MMiMiMiMMiMiMiM ljljljljjeveveveeee ačačačččččača kikikiikpapapapapaaapapappppppppap nnnnnnananannananaannaannnannnanannnanaaaan k k k k kkk k k kk kkkkkkkkkkkk čečečečečečečeččeččeččččečč tntntntntntntntntnttntntntntntntntnttt ičičččččičičiiččččkikkikikikik

Plan pakleni Mladić je spremioOvo misto žarko je želio

Republiku miljevačku želiNa sastancim’ otvoreno veli

Uništiti koljevku HrvataZadaća je takva njemu dataAli luđak jedino nije znaoDa je težak zadatak imao

Čekaju ga nabrijani momciSve od reda odabrani borciGrb na čelu o vratu krunicaNećeš dalje srpski ubojica

Sa krunicom i puškam’ u ruci Miljevcima kruže naši vuciTu ćeš zube borbene slomiti

Nikad više isto neće biti

I zaista to se i dogodiMiljevački plato oslobodiGubitke su takve doživili

Da za borbu dugo nisu bili

Maestralna akcija je bilaSrpski san je trajno uništilaNakon toga Bljesak i Oluje

Koje Hrvat sa ponosom štuje

Oluja je pomela četnikeNašoj zemlji vječne nametnike

Očistila od korova zemljuBože mili hvala ti na svemu

Hvala tebi na Tuđmanu FraniU njega su bili lipši dani

Hvala tebi za Hrvatsku mojuŠto j’ stvorena u krvavom boju

Lijepu našu mi smo obraniliAl’ smo skupo slobodu platili

Na tisuće život mladi dašeZa slobodu Domovine naše

Zato čujte vi braćo HrvatiBranitelje treba poštivati

A posebno dragovoljce našeZa Hrvatsku što hrabro ustaše

ememeememioioioooooooooeleleleleleleleleliiiiiiiiivvvvveleleleleleliiiiiiiii

tataatataaaaaatatataatattaoaoaoaoaooooaoaoaoaoaoaa

mcmcmcmcmciiiiiiiiirrrrrrrrciciciciciciicicicciciciicicii aaaaaaaacacacacacaacac

rururururuur ciciciciciicicicci uuuuuuciciciciciiiciccc

mmmmmmititititititititttiiiiiiiiittttttiiiiiii

ddddddiiiiiililililiiiiiibibibibiibilililililili

llllllaaaaaaaattttttttiilililillliilaaaaaaauuuuuuujejejejejejejejejjjttttttttujujujujujujujjuujeeeeeee

eeeeeeetntnttntnikikikikikkki eeeeeeeljljljjljljljjuuuuuuummmmmmmmuuuu

rrrrranananannaniiiininininini

mmmmmmojojojojojjuuuuuuuubobobooojujujujujuju

jj

nnnnnnnnilililililililililiiiiiiiattatatatatatttililililiiilii iiiiiii

aaašeššešešešešaaaaaaašešešešeešee

aaatitititiiitititititiaaaašešešešešststststs ašašašaššaššaššššššeeeeeeeeeeeee

(9.9.2012.)

PoPPoPoPoPPPPP zdzddddzddrararraavvvlvlllljajajajajaj mmmm vavvaassss drdrdrdrraaaaagagggiiiii MMMiMiMiMiMMiljljljljljljjeeevvčččačačačččaninininiiii eeniniiin MMMMlalalalaladididiiććć jejejj sssprprpreeePlPPlPlPlPlPlananaann ppppakkkkakkakkklellel ememeemmioioiioo

(((((((((999999999..999999...222222200000000111111222222222222222.....))))))))MiljevcimaMiljevcima

18 Miljevci Božić

Ratni vihor unesreći mnogeTo je valjda zalog nam slobode

Zato braćo virujmo u BogaI sad nam je neophodna sloga

Sada opet teška su vrimenaNa raskrižju naša j’ sveta zemlja

Dal uzeti europske zakoneIl ostati uvik svoj na svome

Kršćanstvo smo davno mi primiliUz crkvene zakone živiliEuropa je nama uzor bilaPravo lice sada je otkrila

Sa zakonim’ odbacuju Boga Zbog sebičnog interesa svogaUvlače se u sve ljudske poreDa nam moral i viru razore

Za Europu uvik ćemo biti Koja Boga neće odbaciti

A ne ovu što abortus nudi Kakvi li su to zakoni ludi

Niti onu što brakove nudiDa se žene istospolni ljudiIz ljubavi nek se rodi dijeteA ne tamo neke epruvete

Vlastodršci vi morate znatiDa nepravdu ne trpe Hrvati

Narod vas je ovaj izabraoPovjerenje on je vama dao

Da štitite interese našeA ne one koji nam ne pašeObitelj je cilj vam razoritiI Hrvatsku tako pokoriti

Hrvat vjernik na to ne pristajeNiti podršku u tom vam daje

Ali što se imamo čuditiPetog osmog mogli smo viditi

Da na misi koju narod slaviPredstavnike vlasti nismo tu imali.

Ti potezi zar nam ne govoreZa kakve se ideale bore.

hohhohohohohor r rr r r r uuunununuuuuunuuuunesesesesesesesrererererereećićićićićić mmm mm mmmmmnononoooogegegegegegegegegegeeaaaaa z zz zzaaalalalaallallogogogogoggg n n n namamamamm s sssssslololoobobobooboobooodededededeećoćoćoć v vvvvviririrrujujujujujujuju momomommo uuuu uu uu BB B BBBBogogogogggoggoggggaaaaaajejejejejeje n nnnnnneoeoeoe phhhphhhhoddoddodddnnnananannana ss ss ssllloololollollolll gagagagaaaaga

t tttt teteeteešškšškšškškškš a aa a sususs v vvvvrririrriimemeeemmmenanananaaanauuu n nnašašaššašašašaššaa aaa j’j’j’j’j s sssveveveevvetatat z zzzzememmmmmmmmljljljljjjaaaaaaatti i eueueueurrrroror pspsp kekeke z zzzzakakkkonnnnoooneeeeeeuvuvuviikikk ssssvovovoj j jj nanaanaa sss vvovooommememeemememm

sssmomomo ddddavavvavnono m mmmi i ii prprprprrimimmmmimililililiiiiiiiiveveeneneee zzzzzzakakakononone e ee žžižižživivillilliiijjje e nanannaaamamammma u uuzoooozorr r rrr bibibib llalalalliiicec ssssaadaddaada aa jeje oo ooootktkririlalallalalala

imimimimim’ ’ ’’ oododooddbabaabacucuc jujujuuuu B BBB Booogogoooogogooga aaačččččnononooogg g gg gg ininteterreeeesasasaaaasa sss svvvvvovovovoogaggaagagaae u u u svvvvsvve e e ljljjljjududddskskkksskee eeee popopoppopopopopoporereeeerrereemmmmororororaaalalalla iiii v vvvviririrruu rararazozoooozozoorerererere

pppu u uu uuvuuvvu ikikkkk ć ćććememmmemmmmmo o oo bibiiibibbiibiiititititititi ogogogogoogaaa a a nnnenenenn ćećećećć o o odbdbbbdbbbbbdbbacacacacaca ititittttiiiiuuu š š ššššštotototo aaaa aaaboboboboobb rtrtrtrtrrr ususuusssussssss nnnnnnuuudududduduuududu i i ii iiiiii ss s sssuu u u tttototottttto z z zzzzakakakakononnnnonnnni ii iii lulluluuddididididdididdd

uuu š š šššššštotototototo bb bbrararakokokokkokookovevveeeeevvev n nn n udduuddududddu iiiiiiineneenenn i iiiiisssststsstosososoo popopopopop lnlnlnllnnnni i ii ljljljljljjjjuuuudududdddiiiiiiiiiiiii n nn n nnn ekekekekekkkkkeek ssss s e e e rororororodidiiiidididddii d dd ddijijijijijijjeeeteteteteteee eeeeeeemmmmmmo o ooo nnnenenennnnekekekekke e eeee prrrprrpruvuvvuvvu etetttttetteeeeee

šcšcšcciii i vvviviviviivvvvi mmmmmmorororratatatttatate e e eee znznnnnnznznznnnz atatataatiiiiiiiiiivdvdvdvdvdv uuu u u u u nenenennene t t tttrprprpppe eeeee HrHrHrHrHHHH vvavavavavv titititiititititit

vavaavavaas ssss s jejjejejeej o oooovavavavavav j jj j jj j iziizzzizzzizizabababababrraraaaaaraooonnnjejejejjeje o ooonn n nn jejejeje v v vvamamammmmmmma a a a a dddaaddadadaad oooo

tititititititetete i i iinntntntnttnn ererereereresesesesse eee nananaanašešeeešešeeeeeeee kk k k ojojojojjojjjjjii ii i ii nanananam m m mm neneeennen pp p paaašaššaašaaaaa eeeeeejejeje c c cililililjjj j jj vavavam m mm rararaaaraaaazozozozooriiiiiiririr tititititisssskukukukkukuku t t tttt akakaka o o o popopopoop kkkkokokokkokok riiiriririritititittititti

nininiiik kk kkk nnnananananaa t t tt tto o o oo o neneeneeeen pp p p pririririsststsssstststssttajajajjajjajajeeeešššškukukukuk u u uuuuu ttttomomomomom vvv vaaamamamamamam d ddddddddddd ajajajajaja eeeeesesesese i iiiimmammmamamomomom č čč čččuuududududddititittittttiiiiiiii

momomomog g g g mmomomommmoglglglglgli i iii smsmsmmmmo o ooo viviiviiiiivividididididdd ttititittitititi

iiiisisisiisi kk k k kooojjojooojoju u uu u nanananarororororr ddddd d ddd slslslslsllavavavavavavaviiieeeee vvv vlalalalal sssststststs i ii ii nininininismsmsmsmmmmmoooooooo o o tututuutututu i i iiii i immamamaamaammamam lililil .zazaazazaarrr r r nnannann m m mmm mmm mm nenennene gggg ggooovooovvvo ororrrorororeeeeeeeeeveveveveeveveveveee ssss s ssse e e ee idididididididdddidideaeaeaeaeaeaaaaeaeaeaeeaeaaalelellelelelelelelelelelle b bbboroororororrrorrrororrrrrrrre.e.e.e.e

Zato braćo treba uvijek znatiKome glas svoj na izborim’ dati

Zahvaljujuć takvoj podloj politiciPo zatvorim’ najbolji vojnici

Gospe Majko tebe Hrvat štujeSamo Bogu i tebi vjeruje

Kraljicom te Hrvati prozvašeTi si nada budućnosti naše

Cilo vrime dok smo ratovaliTebe Majko mi smo dozivaliDa pomogneš nama u obraniNapaćenoj našoj Domovini

I sad te Gospe moli AnteNek nas tvoje svete ruke prate

Ti si nama lozu očuvalaMajko sveta velika ti hvala

Hvalu šaljem i sinu tvojemuPredivnomu tom Bogu mojemuZavjet svoj ti ovaj narod daje

Vjeran Svetoj Stolici ostaje

Moj narode uzmi očenašeNe odustaj ti od vjere našeNedaj da se bila kuga širi,

Ja vjerujem da to nismo tili

Da nas ima svakim danom manjeU Hrvatskoj kaotično je stanjePriraštaj je davno ispod nuleMlade majke zar to niste čule

Zato majke mene poslušajteViše dice Domovini dajte

A ne jedno ili možda dvoje Četvoro je bolje nego troje

Mislim da sam dosta jasan bioŠto sam vama ja poručit ‘tio

Ne bojte se reć ‘ko ste i šta steKatolici i Hrvati da ste

Sad na kraju zahvaljujem svimaTu u crkvi koliko vas ima

Uz Miljevce tu su DrnišaniA i moji divni Prominjani

ddokokkkooo s ssssmomomooo rr rraaatattatata ovoovoovaaalalalaaaliiiiimmee ddoo m mmmmi i smsmmmo o doodooodd zizizziz vavvavaaaavalilililillilijjjkokoko eeš š nnanan mama u uu oobrbrbrbraaanananaannniiiiiiiiogoggoggnennnanaaššošošošššš j jj DoDoDoDD mmomomommmom viviviv nnniininniinoonooj j jjj

osossospppepee mmmm mmololololi i ii AAAAnAnAnAnAAAnAAnAnteteteteeee G G GGooje e svvvsvetettette e e ee e rurururukkekekekekekekekekek p ppppprararaaaaraaar tetetetetetetvvvojjoj

mamamama l loozozoo u u uuuuuu očočočočočočuvuvvvvvvuvvu alalallalaaaaaaamamamammatta aaa a vvvevevelilililililikakaakaka t t ti i i hhvhvhvvvh allalllalaalaaaavvvvetetettt

mmmmmm iii i s sinnininnu u u u tvtvtvvvvvvoojojojojememememmmmmeme uuuuuaaljljjememttttoooomommom B BBB B Bogogogggoggu u u u uu mmmomomomoommojejejeeejeejjeeemumumuumumuummmumum t tttiti ooo vaaavaaj j j jjj nananananarrororoororororod d d d d ddddddd dddadadadadd jejeeeejeejoooooj j jjj tttooootoototooj j jjj j StStolololo icicici i ii ososososostatataaaataajjejejejejjjSSSSSvevevv tt

dedede uuuu zmzmmzmzmii i očočočočočoččeeneneneenenašašaššššašašššašššeeeeeerororr ddjjj t ttttiii iii odododd v vvvvjejejejj rerereeere nnn n ašašššššaššašašeeeeeststtajajajj se e eeee bibiibiilalallalla kk kkkugugugggggggaaa aaaa aa šišišišiš rriririrrriri,,,daaadaada ss

m mm dddadadddda tttto o oo ninininin smsmmmmmsmmo o o o o tttititittittililililijejejejeeemm

vavaavaakkkikikkim m mmmmm dadadaanononoonoonom m m m mmmamamamamaamaamm nnjnjnjjjnnjnjnnjjeeeeeeaa s sssvvvkkaaakkaototttičiččnonoo jjjjjje e e e ststststtttstttstttsttstananananaa jjjjejejeejejjjkokooj j jddaavavaavvnonooonoon i iiispspppooddododododo n nnnnnnnnnulullulululeeeeeeeeejejejej d dde e zzzazazzar totototototo n nnniiisssisi tetetetete č ččččččččululullululllleeeeeeaajkjkkee

mmm mmmenenene e e popoposslslllssslsl ššušušušušššaaajajajajajaaa teteteteteeetteteetejjjkekekekeke DoDoooDoomomomoomoviviviviv nininiininiii d d d d ajajajajjjjajjjttetettetttetccccee e e DDD ililililllillllii i ii momomomom ždžddždaa a a aaa dvdvdvdvdvvoojojjojojoo e e ee enonono bbbooololollo jejjjeje n nnnnegeggeggoooo o oo trtrtrtrooojojooojjojeeeeeo ooo jejejjejjj

jjjj

aaaam mm mmm mm dodododdostststs a a a jajajaaaaajajjajaasaasasasas nnn n nnnn bbibibiiibib ooooooa a sasasaamamamaaaam j jj a aa a popopopop rururuuurur čičičiičittt tt ‘t‘t‘tt‘tioioiovavavaammm

jj

rereeeć ćććć ć ć ‘k‘k‘kko o o ststststtee e e e i i i i i štštšttšta aa ststststssstss eeessse e e rereiiiii H HH HH HHHrvrvrrvatatattatati i iii dadadaaada s ssstetetettteiiiiciciciic i i i i

zzahhhhahaa vavavaljljljljjjujujujjjjememmememm s ssssssviviiivivivviiimamamaaaaamammmaaaajujujujju zzii k kkkkooololollo ikikikikki oooo o vvvavavaaass ss imimimmmmmmmaaaaaaaaakkkviiviv cce e e tutuuuututuutuut s s s ssuuu u u DrDrDrDrDDDDrDrrnininininišašašašašaašaninininiiiiiiiieeeeevcvcvcvcvcvcvv eeeivivivvvvvvnininiiiniiniininii P PPPP rororroror mmimimimmiiminjnjnjnjnjnjjjanananananaaana iiiiiiiiiiiii dd ddddddiiii

I svi drugi tu nazočni gostiGospe daj im dar svoje milostiSve vas skupa želim pozdraviti

I jedinom Bogu zahvaliti

Zahvaljujem ja vašem župnikuŠto sam o’de dobio priliku

Da iskažem što j’ na srcu momeOvom dičnom puku hrvatskome

Pozdravit ću sve naše uznikePo zatvorim’ hrvatske patnike

Oni pate ali ljube zemljuNezavisnost i slobodu njenu

Podravit ću nekog ‘ko tu nijeAl mu srce za Hrvatskom bijeJer kakav bi ja domoljub bioKada Antu nebi pozdravio

I rekao Bog neka te pratiGenerale Hrvatskoj se vrati

Križ svoj nosiš zbog hrvatstva svogaAli viruj u pravednog Boga

Da će svjetlost i tebi zasjatiDa se vratiš svome sinu Anti

I Isus je križ težak nosioPravednošću njega j’ pobjedio

Nek Isusov križ njemu pomogneDa se svoje on zemlje domogne

I na kraju pozdravljam SmiljanaTog odvažnog Božjeg ljiljana

Neka narod hrvatski se voliFra Smiljane sve nas blagoslovi

Upotrebi snagu Božje moćiS blagoslovom lakše ćemo poći

Zajedništvo opet nek nas krasiLjubav naša neka se ne gasi

Prema Bogu i hrvatskom roduTim znamenjem čuvajmo slobodu

Ante Dujić-Antija

ZaZaaZaZaZaaZatottotototottototo b b b b brarraraaraaććććććććmemememem g g gglalallas s s s vvvvalalalalaljujujujuuj jjujujućććo zz zz zzatatataa vooovov rrr

ppe e MaMaMaMMMaamomom BBBjijijijicooococoommmmmmii nanan ddd

vvririimmmm

ttttrrerererrerebbababababbabbbbbabbab u u uuuviivivivivijejejejejej k k k kkkkk zzznznznnznznznzznatatatatatatiiiiiićoćoćoćoćoćoćo t ttt tvvvvojojojojojoj n nnnn nnnna a a a izizizzizizbboboobborririririr mm’m’m’mmmm d d dd ddddaaaatattatatatta iiiiiiiiisvsvsvsvsvooooaaakvkvvkvvvkvkvojojojj p p ppppodoodoo lolololooooooojjjj j j jjj jjj popopoppopopp lililililiiiiliititititititticciciiciciciciiiicć ć ć tatatam’m’m’m nnnnnnnajajajajjboboboboboljljljlji i ii vvvovovvovvv jnjnjnnnnicicicciciciciicci iiiiirirrir mmm

oo oooo ttet bebe H HHHrvrvvvvvvvatatatatttt ššššššššttututututut jejejejeejejejejejeeaaajkjkkjkooooogggu u ii ii teteetebibibib vv vvjejejejejjeruruuuujejejeejjejjejjjBBBBogogogee HHHH HHrvrvvvr atatata i ii prprrrrrrp ozozo vvvavavaavavv šeeeššešeešeem m tetetetebbbududdudddu ućućććnonooonon ststtssti iii i nananaaaaaaššešešešešššdadaada b b

ddokokkmemee d

tututututu nnn n nazazzzazaa očočočočočočniniinnininin g gg gggggosososostitititiitiI II II svsvvvvi ii ii drdrddrdrugugguguggiii i mmmmm d d d dararara s sssvovoojejejjeje mmmmm ililliiliilososossosso tititititttiGGoGoGoGGGGGGoGG spspspsppspsss e e e eeeeee dadadaddaajjj jjjj imimimiimimppppa aa a žeželilim m popopopop zdzdzddddraraaarr vivivivivv titititiitiii SSvSvSvSSvSvS e e e e vavavavvvvav s ss skskskkupupuppp

m m BoBoBBooguguugu zz zzahahhhvavavavaaaliliiiil tititiI I II II jejejjejejedididd nononnononnommmmmmm

m m jajjajaja v vvvašaššašašememe žžžžupppupniniiikkuuukkukZaZaZaZaZaZZ hhvhvhvhvhvalalalalala jujujujujujejejejemmm’’’’dedededede d ddobbobobbioioioio ppp priririliliiikkkukuuuŠtŠtŠttŠttoo oo oo sasasaasam m m mm o’o’o’o’jjjj ppppjjjjj jjjj

šššštottot j j jj’ ’ nananana s srcrcrcrcrcuuu mmmomoDaDaDaDaDDaD i i iiiskskskskažažažažažžemememem šš š šOvOvOvOvvvOvoomomomomomo dddd dičičičnnom

19Miljevci Božić

RADOVI NA CRKVAMA

U našem župnom listu, na neki način je postala kao stalna rubrika i radovi na crkvama jer se uvjek nešto obnavlja i uljepšava.

Od izlaska zadnjeg broja – Uskrs 2012.- do danas učinjeno je sljedeće:

Ime Isusovo

Završen je ogradni zid oko groblja, postavljena su ulazna vrata u groblje od kovanog že-ljeza (dar plemena Ivići iz Dri-

Nakon što je obitelj Maleni-ca iz Ključa pristala da im se u zamjenu za stari grob da novi u novom djelu groblja, napravlje-na je betonska staza kroz groblje preko koje će se ubuduće voditi sprovodni obredi na ovom gro-

novaca), postavljena je ograda na zidu oko groblja ispred cr-kve (jedan dio su platila braća Skelini, a drugi dio su obećali isplatiti mještani sela Ključ). Još nam ostaje za napraviti okradu na bočni zid oko gro-blja kao i mala vrata (mala vra-ta obećali platiti pleme Bačići). Predlažem da ogradu na bočni zid plate župljani sela Brištani kao i Kaočina koji se ukopavaju u Drinovcima.

20 Miljevci Božić

Obnova Sv. Pavla na

stotu obljetnicu izgradnje

blju. Kako još nije napravljen spomenik za poginule branitelje u Domovinskom ratu koji je na-javljen da će biti gotov do blag-dana Svih Svetih tako još nije uređen ni stari dio groblja koji se nalazi kod zajedničke kosturnice

– bratskog groba, koja je obnov-ljena kako bi kosti naših miljev-čana počivale u miru. Namjera nam je taj dio groblja urediti kao memorijalno groblje, s obzirom da se u tom djelu neće više nitko pokapati.

Sveti Petar i Pavao

U prošlom broju lista Miljevci najavili smo da ćemo iza Velike Gospe započeti obnovu crkve. Na žalost, zbog pomanjkanja financijskih sredstava to nismo učinili. Izostali su veliki donato-ri, koji su nužni za ovakvu veliku planiranu obnovu crkve, ali na žalost i vi dragi župljani niste se odazvali. Valjda čekate da obno-va započne pa da se pridružite?

Dogodine, 2013. naša crkva sv. Petra i Pavla slavi 100. obljetnicu izgradnje u ovom obliku kakvu je mi poznajemo. Naime, 1912. sru-šena je star crkva sv. Pavla u Ši-ritovcima i započeta nova koja je i danas. Ta stara crkva je naprav-ljena još u pred turskog doba, kako nam svjedoče povijesni do-kumenti, i služila je kao župna crkva dok je župnik stanovao u Širitovcima. On je napravljen na najvišoj nadmorskoj visini miljevačke visoravni. Mislim da zaslužuje da se o stotoj obljetnici izgradnje dostojno obnovi i ure-di. Zato vas sve skupa pozivam da se financijski odazovete ob-novi naše crkve. Ako su je naši pradjedovi mogli za godinu dana izgradi ne vjerujem da je mi ne možemo dostojno obnoviti…

Snimio: Stipica Ivić

21Miljevci Božić

ČUVARI TRADICIM I L J E V

Potom slijedi trodnevno gosto-vanje u ravnoj Slavoniji na poziv KUD-a „Ledina“ iz Gašinaca kod Đakova i nastup 19.svibnja na kulturnoj manifestaciji „Kolo na ledini“. Uz sjajno organizira-nu priredbu posebno će nam u lijepom sjećanju ostati srdačno gostoprimstvo naših slavonskih domaćina sa kojima smo ostali u vrlo prisnom prijateljstvu. U kategoriju značajnih folklornih manifestacija pripada i „Večer folklora u Primorskom Docu“ koja je u organizaciji KUD-a „Pri-morski Dolac“ održana 9.lipnja. Naša KUU „Miljevci“ se predsta-vila sa svojim nastupom uz de-setak folklornih društava iz po-

dručja cijele dalmatinske zagore. Kao poseban gost predstavio se i KUD „Kamešnica“ iz Podhuma – Livno iz susjedne BIH.

Ove godine po deveti put održane su 16. lipnja „Miljevač-ke užance“, u prigodi jubilarne 20.obljetnice oslobođenja Milje-vaca u Domovinskom ratu. Po ocjenama mnogih i najuspješni-je. Prije svega tu mislim na orga-nizaciju i raznolikost izvedenog programa.

Uz domaćina KUU „Miljevci“ nastupili su i KUD „SLOGA“ Satnica Đakovačka,HKUD „RA-DIŠIĆI“ iz Radišića kod Ljubuš-kog. KUD „KOLEDIŠĆE“ Jezera, KUD „CARZA“ Poličnik. Moglo

Već više od osam godina djeluje Kulturno-umjet-nička udruga „Miljevci“ koja sa svojim nastupima odu-ševljava brojne poklonike izvor-nog folklora Miljevaca i ovog dijela Dalmatinske zagore, koju je na najljepši način prezentira-la diljem „lijepe naše“, te se tako jamačno nametnula kao najbolji „čuvar tradicijske kulture“ Milje-vaca.

Ovogodišnju sezonu nastupa Udruga je otvorila 27.travnja pri-godom svečanog otvaranja pouč-no-pješačke staze Stinice-Roški slap-Oziđana pećina koju je u nazočnosti predstavnika uprave N.P.“Krka“ i lokalnih političkih dužnosnika otvorila tadašnja mi-nistrica zaštite okoliša gđa Mire-la Holy.U prelijepom ambijentu Roškog slapa, u predvorju starih vodenica odjekivale su pjesme i kola naših folkloraša u blještavi-lu miljevačkih narodnih nošnji što se osobito svidjelo ministrici Holy.

U svibnju mjesecu, točnije 12. svibnja održana je 6. Županijska smotra izvornog folklora u Ši-beniku na kojoj već tradicional-no sudjeluje i naša Udruga. Na Smotri su nastupila sva društva naše županije, koja su izvela pje-sme i plesove svoga kraja. U vrlo jakoj konkurenciji naše folklorno društvo postiglo je sjajan uspjeh, te je po ocjenama stručnog pro-sudbenog povjerenstva koje je predvodio ugledni folklorni stručnjak – umjetnički direktor „Vinkovačkih jeseni“ gospodin Danijel Šota za svoj nastup na-građeno sudjelovanjem na ovo-godišnjem festivalu „Zlatne žice Slavonije“ u Požegi na kojoj je predstavilo našu Županiju.

ećećećećećećećećeećeeee vv vv vvvvišiišiišišišišišše eee eee eee oodododododoooo o osasaasam mmm m gogoogoogg dididdddiididinannanananann djddjdjdjdjdjdjdjdddjjeeleleeleleee ujujujujujujju ee eeeee KuKuKKuKuKuKKuultltltttl ururururururrnononooonooo-u-u-uuu-u- mjmjmjmjmjjjetetetet---ninininiiiničkčkčkčkččkččč a a udududduddrurururururugagagaaaaag „„„„MiMiMiMMiM ljljljljljeveveveve ciciciciiicic “ “ “ “ ““

naaaaaa nannan jljljjlljlj jejjejeejj pšpšpšpšpšp i i i iii i i nanananaaačičičičiin n nn prprprprprezezzenenenntitititiraarrr -šššš ““““ ttteee sesese t ttakakakako o o

22 Miljevci Božić

CIJSKE BAŠTINEE VAC A

se tu doista vidjeti bogatstvo folklorne baštine, od pjesama i plesova Đakova i đakovštine u izvođenju KUD-a „SLOGA“ iz Satnice Đakovačke; splet herce-govačkih kola i pjesme „gange“ u izvođenju HKUD_a „Radišići“, zatim pjesme i kola Miljevaca u izvođenju našeg društva, potom vrlo dojmljiv nastup KUD-a „Ko-ledišće“ u koreografiji „Jezerski bal“, te vrlo lijep nastup KUD-a „CARZA“ iz Poličnika. Na kraju manifestacije mnogobrojno gle-dateljstvo u dvorani O.Š. „Stje-pan Radić“ u Drinovcima ispra-tilo je sve sudionike programa velikim pljeskom, a druženje uz domjenak i dobro raspoloženje

nastavljeno je u župnom dvori-štu.

Nadalje slijede brojna gostova-nja i nastupi naše Udruge ovog ljeta od kojih treba izdvojiti na-stup na „2. Večeri ojkavice , rere i gange“ održane 21.srpnja u Liša-nima Ostrovičkim gdje je nastu-pilo dvanaest pjevačkih skupina u organizaciji KUD-a „Sv. Niko-la Tavelić“ iz Lišana, zatim na-stup 28. srpnja u Vrlici na „Večeri pjesme,kola i narodnih običaja“ u organizaciji tamošnjeg KUU „Milan Begović“.

Poseban osvrt svakako zaslu-žuje 2. FESTIVAL OJKAVICE-MI-LJEVCI 2012. koji ima za cilj oču-vanje najstarijeg načina pjevanja

u Hrvatskoj. Prema dostupnoj literaturi to su ostaci predslaven-skog pjevanja – najstariji oblici višeglasja, stariji i od srednjovje-kovne dijafonije, od koje se ka-snije razvila klasična polifonija. Zbog te njene kulturne vrijedno-sti 16. studenog 2010. UNESCO ju je uvrstio u popis ugrožene i zaštićene nematerijalne kulturne svjetske baštine. Prema riječima dr. fra Ivana Glibotića:“…ojkanje je svečana pjesma, skoro ritual-na na pirovima i na svečanim gozbama prilikom krštenja itd.“ Dakle možemo reći da je 2. FE-STIVAL OJKAVICE –MILJEVCI 2012. koji je održan 4. kolovoza pred prepunim tribinama malo-nogometnog igrališta u Drinov-cima, ispunio sva očekivanja nazočnog gledateljstva i svrhu pokretanja organizacije samog festivala. Festival je održan u organizaciji Miljevačkog sabora i KUU „Miljevci“ a pod pokrovi-teljstvom grada Drniša. Nastu-pili su ojkači iz deset kulturno-umjetničkih društava. Festivalj je otvorio KUD „sv. Ilija“ Kljaci, a potom su se ojkavicom pred-stavili KUD „DINARA“ – Kijevo, KUU „ZVONA ZAGORE“ Mir-lović zagora, KUD „BRANIMIR“ Muć, KUD „KOMAŠTRE“ – Ogorje, KUD „PROMINA“ Oklaj KUD „SRCE ZAGORE“ Unešić, KUD „PRIMORSKI DOLAC“, KUD „MILAN BEGOVIĆ“ Vrlika te na kraju domaćin KUU „MI-LJEVCI“. Voditelj festivala bio je poznati šibenski glumac Mate Gulin, nedavni dobitnik zlatne Pulske arene za najbolju mušku sporednu ulogu u filmu „Pismo ćaći“.

Na kraju festivala proglašeni su i najuspješniji ojkači prema ocjenama stručnog žirija u sa-

Miljevci Božić 23

stavu: prof. Milka Tomić, prof. Vinko Ivić, dipl.ing Neven Kulu-šić, prof. Ljiljana Ivić i prof. Josip Pilić.

Predsjednica stručnog žiri-ja prof. Milka Tomić uručila je nagrađenim društvima plakete. Prvo mjesto pripalo je ojkačima iz KUU „Zvona zagore“ – Mirlo-vić zagora, drugo mjesto osvojili su KUD „Promina“ Oklaj, dok je treće mjesto pripalo KUD „Srce Zagore“ – Unešić.

Napomenimo i to da je između pojedinih skupina izvođača ojka-vice nastupio i poznati pjesnik iz Pakova sela gosp. Frane Bilić koji je recitirao neke od svojih naj-poznatijih pjesama a na samom kraju sve je oduševio svojim pjesmama narodni guslar gosp. Dane Jurić iz Dubravica.

Kao jedno od nagrađenih dru-štava sa županijske smotre u Ši-beniku, KUU Miljevci sudjelova-lo je na jednoj od najprestižnijih smotri folklora u državi koja je održana u Požegi 1-2 rujna pod motom „Oj Požego sve ti je na glasu , zlatne žice, kolo, ljepoti-ce“. Možemo reći da je tih dana Požega bila sva u raspoloženju pjesme i plesa. Tako je prvog dana održan Glazbeni festival Požega 2012. na kojem su nastu-pila najpoznatija pjevačka ime-na tamburaško glazbene scene među kojima su i Krunoslav Kićo Slabinac, Ćiro Gašparac, te mnogi drugi. Naši domaćini na manifestaciji Smotre folklora koja je održana 2. rujna bili su članovi KUD-a „GRANIČAR“ iz Lužana. Možemo reći da smo doživjeli divno gostoprimstvo kod naših prijatelja iz Slavonije te smo posjetili eko-etno selo

nedaleko Lužana, odnosno tu-rističko-rekreacijski kompleks „Tunjina kuća“ gdje nam je pri-ređen ručak sa poznatim slavon-skim delicijama. Inače na samoj smotri nastupilo je desetak naj-poznatijih folklornih skupina iz Slavonije, Hercegovine i Dalma-cije. S ponosom možemo reći da je KUU „MILJEVCI“ imala sjajan nastup što je prepuno požeško gledalište nagradilo dugotrajnim pljeskom.

Osobito će nam u trajnom sje-ćanju ostati nastup 16. studenog u šibenskom prigradskom na-selju Dubrava, gdje je održana folklorna večer u organizaciji novoosnovane Udruge „Sv. MI-HOVIL“ u prigodi stogodišnjice njihove župe Gospe od zdravlja. Naime, toga dana su oslobođeni hrvatski generali i heroji Domo-vinskog rata Ante Gotovina i Mladen Markač koji su bili za-točeni u Haaškim kazamatima kao nevini ljudi. Nakon osloba-đajuće presude erupcija odušev-ljenja i radosti koja je vladala diljem „lijepe naše“ nastavila se i na ovoj svečanoj prigodi. Po-sebno lijep nastup izveli su čla-novi naše udruge kada su noge zaigrale i grla opjevala naše ne-tom oslobođene generale što je popraćeno frenetičnim pljeskom svih nazočnih na ovoj manifesta-ciji. Ljepša večer nije se mogla zamisliti.

Na kraju recimo da je ovo bila vrlo uspješna godina za KUU „MILJEVCI“ te se nadamo da će se tako i nastaviti u narednim go-dinama kako bismo očuvali našu tradicijsku kulturnu baštinu.

Drago Bačić

smsmsmsmotototo ririri f f folololo klkllororora aaa u u drdrododoodržržržržžananana a a a a u u uu PoPoPPožežežežežegigigigi 1 1 11-2-2-22 r rrrujujnananaaa p p p ppododod momomomotototot m m m m „O„O„O„Oj jj PPoPoP žežežež gogogo s sveveee t ttti i jejej n nna a glglglasasu u u u , , zlzlzlzlatatatnenene ž žicice,e,ee k kkkkololo o,oo, l lljejeepopopotiti--cecece“.“.“.“. M M M ožožoožememo o o o o rerećićići d d da aa a jejee t tt ihihih d dddanana a PoPoPoPožežežež gagagg b bililila a a svsvsvva a aa u uu u rarar spsppololloložožo enenenjujuju pjpjpjpjpjesesesesee memememe i i ii p ppplelelelesasaa. . T TTTakakkaa o o jejeeje pp prvrvogogg dadadadad nananana o oodrdrdrdrd žažažažan n n GlGlGllazazaza bebeeninii f f esesse titivaval l PoPoPoPoP žežežežeegagagaga 2 201010101012.2.2.2.2 nnn naa a a kokookojejejej m mm m sususu n nnasastutu--pipipipip lalalala n nn najajajajajpopopopop znznnatatatijijijijja a a a a pjpjpjpjp evevevevačačkakakaaa i i imemem --nanananna tatatatambmbmbmbmbururrašašašašškokokokok g g glalalazbzbzbenenenene e ee scscs enenennene e e mememememeđuđuđuđuđu k k k kojojojoojimimimima a a a a susususu i i i i K KKKKrurunonooslsllavavv KiKiKKKKiićoććoćoćo S S S SSlalalalabibibibinanananac,c,c,c Ć ĆĆ ĆĆiriririrro oo o GaGaGaGaG špšpšpšparararacaccacac, ,tetete m mmmmnononononogigigigg d d ddrururur gigigigg .. . NaNaNaNašišišiši d d d domomomommaćaćaćininnnni i iii nanananananananann m m m mmmmm mananananna ififififeseseseestatataat cicicicijijijiji S S SSmomomom trtrtrre ee e fofofofofollklklkl lololl rara kokokkkojajajajaaaaaja j jj j je e e eeee ododododododržržržržržananananna a a a 2.2.2.2.22 r r rrrujujujuju nanaa b b b bilililili i ii sususu člčlčlčlčllčllčč aaaananananana ovovovovovoovovovi i i i i i ii KUKUKUKUKKKUKUKK D-D-D-D-DD a a a a „G„G„G„GRARARARANINININ ČAČAČAČAR“R“R“R iziziziziziizz L L LLLLLLL užužuuužužužužužužuu anannanannnnnana.a.a.a.aa M M M Možožožožememememo o o o rerererećićićići d d d da a a a smsmsmmo o dodododododododoooožižižižižižižživjvjvjvjjvjvjvjvjelelelelellleeeeli i ii i didididdidd vnvnvnvnv o o o o gogogogog ststststopopopopririririmsmsmsmstvtvtvtvoo o okokokokokokokokod d dddddd nannanaašišišišišiišiišišišiših h hh hhh prprprprprp ijijijijjatatatatata elelelelellllelljajajjjajajaja i iii z z zz SlSlSlSlavavavvononononijijijije e eteteteteteteteeeteteeteeteteeeeeeeteeee s s s s ss sss ss s sss s s s sssss sss ssss s smomomomomomomomommmmmmmmmmmmommmmmmmmmoomm p p p pp p p ppp pososososoososososo jejeejejejejejejejej titititititititititiiitillilllililililillil e eeeeee e ekkokkkokokokok -e-e-e-e- tntntntno o seseseselolololl

stststttavavavavaa u:u:u: p ppproroororof.f.f.f.f. M M MM ilililillkakakakakaaa T TT TT omomomomomićićićićć, prpprprprp ofooooViViVinknknkn o o o IvIvIvvićićiććć, , , didididiplplpplpl.ii.iingngngngg N N NNNevvenennnnn K K KKKKKulululululuuluuušišišišić,ćć,ć, pp p ppprrooof.f.fff L LLL LLLjijiiijij ljljlljljananana a a aa IvIIvIvI ićićiććć i ii p p pprororoof.fff.. J JJJ J JJosoososPiPiPiPiP lililiić.ć.ć.ć

PrPrPrPrPredededde sjsjjsjs edededdedninininin cacacaaa s s s trtrtručučuččnonononoog g g g g žžžjajaaa p pp ppprororororor f.ff.f.f MM M M Milililillkakakaka T T Tomomomićićićć u uuururururučičičičilalalalnannananagrgrgrg ađađađđađenenennimimim dd ddrurururuštštštštvivimama p ppplalalalakkkkPrPrPrPrvovooo m m mjejejeestststto o o o prprprpripipippi alalalalo o oo jejee o o jkjkjkkjj aaaizziziz K KKKKUUUUUUUUUU „ „ZvZvvonononona a aa zazazazagogogogorererer “ “ ““ – – – MMvivivivić ć ć ćć zazazazazagogogog rara, ,, drddrdd ugugo o mjmjmjesestotototo o osususus K K KUDUDUDU „ „„PrPromominina“a“a O OOkllklklk ajajja , ,, , ddtrtrtrtrećećeće e e mjmjm esesstoto p priripapalolo K KKUDUDUDZaZaZaZaZZ gogogogogorerrere“ “ “ – – UnUnnU ešeše ićići ..

NNaNaNapopopop memememenininn momo ii i tto o dada j je eizizvovooođađa

SkaleSkala po skala.Skala po skala.

Skala, skala, skala…glatka, kliska, visoka,

i mala, Bogu fala!

Na ovom svituuvik sve je isto.

Kamo god da lutašvraćaš se kući,

u srce čisto.

Kamo god si iša,bilo di si doša,

vraćaš se na mistosa kojega si poša.

Čežnja luda,nada slipa?

Umiri se, srce moje,prid nami je skala lipa.Sidi malo, stani, dani.

Skala po skala,skala po skala,

od dna do nebesa.Sa nji pogled puca

i doli i gori, uokolo svuda.

Čuješ srce kako kuca.I znaš da ne tribanego samo tuda.

Branka Skelin

24 Miljevci Božić

Obilježen 25. „Miljevački dan“ JUBILARNI SUSRET U ZAGREBU

„Miljevački dan“ u Zagrebu odavno je potvrdio svoju zrelost. Prošle su pune dvadeset četiri godine od prvoga dana pod tim nazivom pa je ovo prigoda da se, poslije 25. dana, na nj podsjetimo. Prvi planirani i organizirani susret Miljevčana koji žive u Zagrebu ostvaren je 15. li-stopada 1978. na prijepodnevnoj misi zajedno s vjernicima župe Maj-ke Božje Lurdske u Vrbanićevoj ulici. Misu je predvodio biskup Joa-kim Segedi, a u misnom slavlju sudjelovali su fra Vinko Prlić, tadašnji miljevački župnik i fra Petar Pletikosa, tadašnji gvardijan samostana Majke Božje Lurdske.

U pozdravnim riječima fra Vinko Prlić izrazio je radost zbog toga susreta u crkvi kojoj su značajan doprinos dali i svećenici iz Miljeva-ca, istaknuvši da je „… Miljevčanac pok. fra Petar Grabić (je) jedan dobar dio svojega života ugradio u ovo svetište i samostan“. Izvjestitelj (nepot-pisan) s toga susreta u župnom listu također izražava radost bilježeći riječi iz propovijedi fra Petra Pletikose: „ Mi znamo da imamo zemlju i zato se uvijek vraćamo u svoj krš, u naše škaljevite njive, u naše vinograde, u naše potleušice i na naše komine. To je dio nas, to je naša svojina, naša neotuđiva baština. Nalazimo u Bibliji korijen ove potrebe za svojom zemljom i rodnim krajem.“

Poslije bogoslužja susret je nastavljen u samostanskom dvorištu: „Čuje se pjesma i šijavica, igra se kolo koje uhvatiše djevojke i mladići, s magnetofona čujemo zvona naše crkve s Miljevaca…“

U takvom i sličnom ozračju protjecali su „Miljevački dani“ sve do 14. listopada ove godine, kada je održan 25. dan, koji je bio nekoliko tjedana ranije od dosadašnjih susreta. Zato je, vjerojatno, zbog neo-baviještenosti bilo nešto manje sudionika. Planirano je da se budući susreti održavaju druge nedjelje u listopadu.

Misno slavlje predvodio je sadašnji miljevački župnik fra Ivan Ma-letić, a gvardijan samostana u uvodnoj je riječi pozdravio nazočne, također podsjećajući na doprinos samostanu miljevačkih župnika i župnika miljevačkoga podrijetla. Fra Ivan je u nadahnutoj propovi-jedi, između ostaloga, govorio o vjeri, o služenju Bogu i čovjeku, o potrebi čuvanja zavičajnosti u našoj međusobnoj komunikaciji.

Višegodišnja je tradicija nastavljena i ovom prigodom. Sudionici su se, naime, poslije misnoga slavlja družili sat-dva u samostanskoj dvo-rani na domjenku u razgovoru i pjesmi.

Sljedeći zajednički susret zagrebačkih Miljevčana bit će upriličen 8. veljače 2013. u restoranu “Stara zagrebačka škola“ u Utrinama, na adesi Mihovila Kombola 2a s početkom u 19 sati na drugoj po redu miljevačkoj večeri. Svi zainteresirani za taj susret mogu se prijaviti ili dobiti više potrebnih informacija kod Anke Kulušić na mobitel br. 098 817 365. Cijena po osobi 200 kn.

Veoma ugodni prošlogodišnji dojmovi valjana su podloga za sljede-ću večer, na kojoj se očekuje puno više sudionika. Stoga – ne oklije-vajte, pravodobno rezervirajte svoje mjesto!

J. Pilić

25Miljevci Božić

Svima već dobro poznat sadržaj naših športskih i zabavnih iga-ra od Gospe do Gospe, sastav-ljen od turnira veterana, šijavice, potezanja konopa, balota, revijal-nih susreta miljevačkih gospođa i gospođica, revijalnog susreta ko-šarkaša, ove godine smo upotpunili kartanjem i revijalnim ogledom u svim disciplinama sa našim promin-skim susjedima.

Na tron šestog izdanja sportskih igara miljevačkog kraja u disciplini malog nogometa ponovno je čvrsto stala ekipa Ključa, čime je ujedno i potvrdila naslov najtrofejnije mom-čadi veterana na ovom turniru.

Ante Galić

Ključ ponovn

T U R N I R OD GOSPE DO GOSPE

Miljevci Božić26

vno na tronu

Miljevci Božić 27

kontra Cmilja i Rdobradi– početak ljeta (Miljevački dan 21.06.) prisjećam se opojna mi-risa žutih cvjetova. Cijela polja Cmilja (Smilja), dužine nekoliko kilometara. Cmilje kao ljekovito bilje koje je danas traženo radi samog eteričnog ulja, koje ima antibakteriološko djelovanje da-nas je zamjenio – Perač. Cmilja