Broj 62, januar 2008.

IZ SADRŽAJA:

PRIVREDNA KRETANJA -osnovni indikatori poslovanja Mađari žele ulagati u drvnoprerađivački kompleksDIREKTIVE EU III – Vodič za privrednikeNacrt Zakona o podsticajima u poljoprivredi60 godina Centrotrans-EurolinesaPregled propisa iz 2007. godineIPA - Instrument pretpristupne pomoći Edukacija, biznis,

novosti iz EU ...

•

•

•

•

•

••

•

KOMORSKI SISTEM FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Prijedlozi za intenziviranje privrednog razvoja i stvaranje stabilnih uslova privređivanja

Privredne komore Kantona Sarajevo

Glasnik

1512-6447

Protekla godina prošla je u znaku očekivanja reformskih mjera koje bi znatnije uticale na poboljšan-je poslovnog ambijenta, povećanja konkurentne sposobnosti i uspješne integracije domaće privrede na evropsko i svjetsko tržište. Iako očekivanja nisu u potpunosti ostvarena, ipak su ostvarene od-ređene pozitivne tendencije u poslovanju privrede Kantona Sarajevo, prije svega u rastu industrijske proizvodnje i zaposlenosti.

Intenzivan rast industrijske proizvodnje

U odnosu na 2006, obim industrijske proizvodnje je viši za 22,3 % što je za 13,2 indeks-nih poena više od ostvarenog obima industrijske proizvodnje na nivou Federacije BiH (index rasta 109,1). Ako rast industrijske proizvodnje u Kantonu posmatramo prema glavnim industrijskim grupa-cijama, pozitivan rast je ostvaren samo u prerađivačkoj industriji (23,3%), dok su ostale dvije

grupacije, rudarstvo i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i toplom vodom ostvarile pad (23,3% odnos-no 3%). Pri tome je, od 20 grana prerađivačke industrije Kantona, njih 13 ostvarilo rast u odnosu na 2006. u rasponu od osam puta (proizvodnja mašina i uređaja, index 879,3), do 8,9% (u proizvodnji hrane i pića). Preostalih sedam grana ostvarilo je pad proizvodnje u odnosu na 2006. g. koji je posebno za-bilježen u proizvodnji medicinskih, preciznih, optičkih instru-menata i to za čak 62%.

Povećava se broj zaposlenih

Broj zaposlenih radnika u Kantonu Sarajevo se u posl-jednjim mjesecima 2007. godine intenzivno povećava što je veoma značajna činjenica za poboljšanje stanja u politici za-pošljavanja Kantona. Prema posljednjim podacima Federal-nog zavoda za statistiku u novembru 2007. g. broj uposlenih

je viši za 15,5% u odnosu na isti mjesec 2006. g. Registrovano je 111.945 zaposlenih radnika što čini 27% kontigenta zaposlenih u Federaciji BiH. Na zaposlene u privrednim djelatnostima Kantona otpada 59,1% ili 66.172 radnika. Posmatrano po djelatnostima, trgovina i dalje drži primat sa 20.376 uposlenih (18,2% od ukupno zaposlenih u Kantonu) iza koje sljedi prerađivačka industrija sa 14.003 i učešćem od 12,5%. Značajan broj zapošljava javna uprava i odbrana na koju otpada 10,8% ukupno uposlenih u Kan-tonu, što u apsolutnom iznosu predstavlja 12.085 radnika. Najmanje zaposlenih ima u djelatnosti rudarstva (123 radnika), što je i razumljivo za Kanton Sarajevo, a zatim dolaze poljoprivreda, lov i šumarstvo sa 1.331 zaposlenim radnikom, što predstavlja tek 1,2% ukupno uposlenih u Kantonu u novembru 2007. g. Nezaposlenost u Kantonu Sarajevo je na kraju novembra, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, zabilježila pad od 3,6%, odnosno smanjen je broj nezaposlenih lica na evidenciji Službe za za-pošljavanje KS sa 68.339 registrovanih na 65.928 a što predstavlja 17,8% od ukupnog broja neza-poslenih Federacije BiH (370.303). To je još veoma visoka stopa registrovane nezaposlenosti koja je, na nivou Kantona Sarajevo, u posmatranom mjese-cu iznosila 37,0% (u FBiH 47,9%).

PRIVREDNA KRETANJA OSNOVNI INDIKATORI POSLOVANJA

3

Spoljnotrgovinska razmjena

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u 2007. godini u odnosu uporednu, 2006. g. ostvareni su oče-kivani pozitivni rezultati. Ukupna spoljnotrgovinska razmjena Kantona Saraje-vo je povećana za 19% te u ukupnoj robnoj razmjeni BiH učestvuje sa 20,6%, a u razmjeni FBiH 29,3% (rast ukupnog obima spoljno-trgovinske razmjene na nivou FBiH iznosio je 20,1%, a u BiH 19,4%). Izvoz privrede Kantona Sarajevo u 2007. godini dosti-gao je iznos od 726 miliona KM, što predstavlja povećanje za 15,5% u odnosu na izvoz u 2006. godini. No i pored takve dinamike rasta izvoza učešće Kantona Sarajevo u izvozu BiH iznosi svega 11,9%, a u izvozu FBiH 17,4%. Rast uvoza u Kantonu Sarajevo, koji je u ostvaren u iz-nosu od 3.331 milion KM, iznosi 20,7 % (na nivou BiH 21,3%, a u FBiH 20,1%). U uvozu Bosne i Hercegovine ostvarenom u 2007.g. koji iznosi 13.625 miliona KM, Kanton Sarajevo učestvuje sa 24,4 % , a u uvozu FBiH (9.607 miliona KM) sa 34,7%. Osvareni deficit iznosi 2.605 miliona KM što je za 22,2% više nego u prethodnoj godini i čini 48,5 % ukupnog deficita Federacije BiH, odnosno 34,5 % ostvarenog deficita BiH za 2007.g. Pokrivenost uvoza izvozom na nivou Kantona je 21,8 % i manje je za oko 1% u odnosu na stepen pokrivenosti ostva-ren u 2006. godini. Najveći izvoznici u 2007. g. su privredni subjekti koji su locirani u četiri kantonalne općine: Vogošća, Novo Sarajevo, Ilidža i Ilijaš i to su: VOLKSWAGEN, JP ELEKTROPRIVREDA, STANDARD, UNIS PRETIS-NIS, SM BH, BOSNALIJEK, MELTAL, FOGS, ROBOT, i TELMA Na ovih deset izvoznika otpada pre-ko 46,8% ukupno ostvarenog izvoza. Među najveće uvoznike spadaju: VOLKSWAGEN, ENERGOINVEST, PETROL BH-OIL CO, HOLDINA, ORBI-CO, ENERGOPETROL, PODRAVKA, GORENJE COMERCE i LURA. Na njih otpada preko 23% ukupno ostvarenog uvoza Kantona Sarajevo.

Azemina Ćerimagić

Negativne tendencije izražene su prije svega u domenu rasta cijena i tro{kova života.

Cijene na malo 2007/2006.- ukupan rast 2 %- rast cijena prehrambenih proizvoda 3,4 %- industrijski proizvodi 1,4 %- cijene usluga 2 %

Troškovi života 2007/2006.- rast 2 %- tržište roba 1,8 %- higijena i njega zdravlja 4,7 %- ishrana i stanarina 3,4 %- ogrjev i rasvjeta 2,7 %

U pratnji Erike Dudaš, ekonomske savjetnice Ambasade R. Mađarske u BiH, Privrednu komoru Kantona Sarajevo posje-tio je u januaru Janoš Čatmari, viši konsultant Direktorata za poslovni razvoj državne Agencije za razvoj trgovine i investicija Republike Mađarske. Goste iz Mađarske primio je Kemal Gre-bo, predsjednik Privredne komore KS, sa saradnicima. Grebo je upoznao goste sa mogućnostima una-pređenja ekonomske saradnje Kantona Sarajevo sa Mađar-skom. Ovom prilikom istaknuta je želja da se privrednici iz ove prijateljske zemlje što više uključe u projekte koji su od značaja za razvoj privrede Kantona, a posebno u realizaciji projekata

za razvoj turizma, za unapređenje poljoprivredno-prehrambe-ne proizvodnje, razvoj drvnoprerađivačkog kompleksa u Kan-tonu, te infrastrukturnih projekata koji su od značaja za BiH, Federaciju i u tim okvirima za Kanton Sarajevo. Čatmari je istaknuo da su privrednici iz Mađarske zainteresirani za kupovinu malih i srednjih preduzeća iz drv-noprerađivačkog kompleksa, kao i za investiranje u razvoj prerađivačkih kapaciteta za proizvodnju hrane u Sarajevskom kantonu.

mr. Esad Ibišević

Razgovori u Komori

Mađari žele ulagati u drvnoprerađivački kompleks

Prosječna neto plaća po radniku je, u novem-bru 2007. g. iznosila 877,71 KM što je više za 12,2% u odnosu na isti mjesec 2006. g., odnosno za 26,3% više u odnosu na prosječnu plaću u FBiH (694,77 KM).

Gla

snik

Gla

snik

4

Publikacija pod nazivom DIREKTIVE EU III – Vodič za privred-nike prezentirana je 29. januara u prostorijama Komore. Pri-vrednici i predstavnici bh. institucija su upoznati sa sadržajem i ciljevima ove, treće po redu, publikacije Komore koja tretira tematiku sekundarne pravne legislative EU.

Projekt Privredna komora Kantona Sarajevo je u 2006. go-dini pokrenula projekt pod nazivom DIREKTIVE EU – Vodič za privrednike. Glavni cilj ovog projekta je upoznavanje po-slovnog sektora sa pravnom legislativom Europske unije, od-nosno direktivama klasificiranim prema sektorima. Dosadašnji rezultat projekta su završena i izdana tri vodiča pod nazivom DIREKTIVE EU za koje je iskazan veoma veliki interes. Prezentacija ovog, trećeg vodiča, izazvala je veliki interes privrednika, ali i mnogih relevantnih institucija. Kroz pružanje informacija o pravnoj legislativi Europske unije, ovim publikacijama želi se olakšati ulazak bosanskohercegovač-kih kompanija na tržište Europske unije. Kompletan pregled redovno ažurirane legislative EU može se naći na službenoj stranici Europske unije http://europa.eu.int/eur-lex/ (Directory of Community legislation).

Zašto DIREKTIVE? Da bi BiH postala ravnopravna članica Zajednice, ne-ophodno je da, pored političkih i pravnih ispuni i ekonomske kriterije koji su podijeljeni na:

Postojanje funkcionalne tržišne privrede i Sposobnost suočavanja sa konkurentskim pritiskom i tržišnim silama unutar Unije (Kopenhagenški kriteriji iz 1993.)Ispunjavanje ovih kriterija je uvjetovano dobrom informi-ranošću ekonomskog sektora, a posebno na polju prav-nih propisa koji se odnose na njihovo poslovanje.

•

•

Pravna stečevina Zajednice - Acquis communautaire, franc. (skraćeno acquis) skup je prava i obveza koje obvezuju i povezuju sve zemlje članice unutar Europske unije. U for-malnom smislu Acquis se dijeli na: primarne izvore prava EU (osnivački ugovori), međunarodne sporazume, međunarod-no običajno pravo i opće pravne principe, sekundarne izvore prava EU (obvezujuće: uredbe, direktive-smjernice, odluke i neobvezujuće: preporuke i mišljenja), ostale izvore prava (praksa suda EZ, te druge političke i ekonomske obveze) te druge oblike akata koji nisu obvezujući (rezolucije, deklaraci-je, akcioni programi, saopćenja i slično). Direktive kao osnovni izvor za usklađivanje nacional-nog prava sa pravom EZ obvezujuće su u pogledu ciljeva koji se trebaju postići. Njima se ne stavljaju van snage nacionalni propisi, nego se nacionalni propisi usklađuju sa propisima EU. Države-članice imaju pravo da odrede izbor oblika i sredstava za njihovo provođenje. Ovim vodičem poslovnim ljudima žele se pružiti ključ-ne informacije o pravnoj legislative Europske unije sa kojom će se susretati na putu ostvarivanja privredne suradnje sa par-tnerima iz ove ekonomske grupacije zemalja. Vodič Direktive EU III obuhvata 489 direktiva iz slije-deća četiri (od ukupno 20) poglavlja, i to:

Poljoprivreda (274)Ribarstvo (1) Pravo poslovne uspostave i slobode pružanja usluga (102) iTransportna politika (112)

Sistematičan pregled direktiva sortiran po oblastima omogućit će poslovnom sektoru, a posebno izvoznicima, da samostalno pronađu sve one informacije o zahtjevima koje moraju ispuniti na tržištu EU. Zahtjevi se uglavnom mogu po-dijeliti u dvije skupine: kvalitet (ispunjavanje standarda kvalite-ta i tehničkih standarda) i dokaz o porijeklo robe ili usluga. Veliki interes koji je iskazan za ovim publikacijama i povratna informacija privrednika o velikoj korisnosti izrade ovakvih vodiča, osnovni su razlozi za odluku Komore o na-stavku ovog projekta. U 2008. godini planirana je realizacija četvrtog, posljednjeg, vodiča (Direktive EU IV) koji bi sadrža-vao pregled direktiva iz oblasti koje do sada nisu obuhvaće-ne. Više informacija o ovom projektu možete dobiti u Ko-mori.

Dubravka Bošnjak

•••

•

Prezentacija publikacije

DIREKTIVE EU III – Vodič za privrednikeKomora je jedna od prvih institucija u BiH koja na ovaj način pruža podršku na jedinstveno tržište EU.

Sjećanja na lijepa vremena

Susret sa nekadašnjim

predsjednicima Komore Privrednu komoru Kantona Sarajevo krajem janu-ara posjetili su nekadašnji čelni ljudi ove asocijacije. U razgovoru sa predsjednikom Komore Kemalom Grebom i njegovim saradnicima razmijenili su mišljenja o projektnom zadatku Monografije «100 godina Privredne komore u Sarajevu». I nakon odlaska u mirovinu, iskazali su veliki in-teres za stanje i razvoj Komore i obećali svoj angažman u pripremi tekstova za Monografiju koji će biti objavljeni u dijelu rezervisanom za poruke čelnih ljudi. Ahmed Ćerić, Draško Mitić, Salko Selimović, Mensur Smajlović,

Hakija Muftić, Kemal Grebo, Salko Oruč

Gla

snik

5

Privredna komora Kantona Sarajevo u saradnji sa Ministar-stvom privrede Kantona Sarajevo, organizovala je drugi put rasprava o Nacrtu zakona o novčanim podsticajima u primar-noj poljoprivrednoj proizvodnji na području Kantona Saraje-vo. Raspravi je prisustvo veliki broj predstavnika zaintereso-vanih poslovnih subjekata, što još jednom potvrđuje značaj i aktuelnost teme o kojoj se raspravljalo. Sjednicom su predsjedavali Abid Šarić, ministar Mi-nistarstva privrede KS i Kemal Grebo, predsjednik Komore. Na prethodno održanoj sjednice proisteklo je više prijedloga i sugestija na Nacrt zakona. Pristigle prijedloge i sugestije ob-razložio je ministar Abid Šarić, kazavši da su svi pažljivo raz-motreni i većina ih je ugrađena u novu verziju Nacrta zakona. Regulisanjem ove oblasti Zakonom propisuje se obaveznost finansijskog stimulisanja poljoprivredno-prehrambenog sekto-ra iz Budžeta Kantona Sarajevo, dok će se posebnim odlu-kama za svaku godinu precizirati proizvodnje, uslovi i sektori koji će se podsticati, čime se osigurava nastavak kontinuiteta dosadašnjih novčanih podsticaja. Zakon predviđa da visina novčanih podsticaja ne može biti manja od 0,5% vrijednosti godišnjeg budžeta Kantona Sarajevo. Svrha donošenja Zakona je obezbjeđenje sigurnih i redovnih novčanih podsticaja sa ciljem stvaranja i podsticanja poljoprivredne proizvodnje na nivo samoodrživosti i profitabil-nosti, posebno one robe koje imaju uporednu prednost u od-nosu na uvoznu, izgradnju kapaciteta za skladištenje, hlađen-je i sušenje poljoprivrednih proizvoda, izgradnju prerađivačkih kapaciteta u okviru poljoprivrednog gazdinstva itd. sa namjerom formiran-ja tržišno orijentiranih robnih poljopri-vrednih proizvođača. Sve aktivnosti trebale bi da doprinesu osiguranju stabilnog dohotka od poljoprivredne proizvodnje i omogućavanje solidnog životnog standarda poljoprivrednim proizvođačima. Donošenjem Zakona poljoprivrednici mogu računati na sta-bilno, dugoročno stimuliranje i plani-ranje poljoprivredne proizvodnje.

Ukazali su na značaj donošenja Za-kona za razvoj poljoprivredne proizvod-nje i prehrambene industrije, posebno što se predviđaju ulaganja u kapitalne projekte koji doprinose cjelovitom razvo-ju ruralnih sredina, kao i ravnomjernom privrednom razvoju cijelog Kantona Sa-rajevo. Pored toga što će Zakon pozitivnouticati na dalji razvoj primarne poljopri-vredne proizvodnje, ocijenjeno je da

mu ipak nedostaju neka sistemska opre-deljenja karakteristična za zemlje EU u približavanju njihovim politikama razvoja poljoprivredno-prehrambenog sektora. Prema iskazanim mišljenjima, ovim za-konom neophodno je prije svega uticati na regulisanje razvojne politike i jačanje poljoprivrednih gazdinstava, a ne da se podupiru skoro sve pojedinačne proizvod-nje, od kojih su neke čak i suficitarne na tržištu. Aktiviranjem bankarskih uz vlas-tita sredstava, doprinijelo bi se stvaranju kompetentnih tržišnih poljoprivrednih pro-izvođača, što bi podstaklo ukupan privred-ni razvoj ruralnog sektora.

Tekst Nacrta zakona usaglašen je sa Zakonom o po-ljoprivredi („Sl. novine FBiH“, broj 88/07.), kojima su jasno definisana značenja pojedinih termina, kao što su poljopri-vredna djelatnost, poljoprivredno gazdinstvo, porodično pol-joprivredno gazdinstvo, nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, poljoprivrednik i kandidat. Nacrt Zakona predviđa obaveznost provođenja jav-ne rasprave o prijedlogu odluke o podsticajima, prije nego je Ministarstvo privrede dostavi Vladi Kantona na raspravu i usvajanje. Također, predviđa se da inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona obavlja kantonalni poljoprivredni inspektor. Ocijenjeno je da predviđena minimalna sredstva od 0,5% vrijednosti godišnjeg budžeta nisu dovoljna za razvoj tehničko-tehnološke opremljenosti poljoprivrednog sektora, jačanje konkurentske sposobnosti poljoprivrednih proizvođa-ča KS u odnosu na druga područja BiH, susjedne zemlje i zemlje EU i realizaciju zacrtanih zadataka koji proizilaze prije svega iz Projekcije razvoja tržišne poljoprivredne proizvodnje u KS i Strategije razvoja ruralnog sektora. Stoga se smatra da visina predviđenih novčanih sredstava za podsticanje pol-joprivrednog sektora koja će se utvrđivati odlukom, posebno za svaku godinu, ne bi smjela biti manja od 0,8% vrijednosti godišnjeg Budžeta Kantona Sarajevo.

Sulejman Selimović

Iskristalisan prijedlog nacrta zakona

Zakonom do stabilnih i dugoročnih podsticaja u poljoprivredi

Predstavnici Komore i Vlade - Zajedničkim aktivnostima do što boljih zakonskih rješenja

Gla

snik

6

Centra za edukaciju kadrova

Uspješan početak godine

Šta kažu polaznici…Centar za edukaciju kadrova PK je u januaru t.g. zajedno sa Info house iz Sarajeva organizovao seminar o temi “Pi-sanje prijedloga projekta”. Kao učesnica seminara bila je Adela Mehinagić, ekonomista, admininstrativni/finansijski officer iz firme Pep international iz Zenice. Svoje mišljenje o seminaru dala je za Glasnik. „Tema seminara je aktuelna i veoma interesantna. Preda-vači su bili dobri i sa nevjerovatnom lakoćom prenosili svo-je znanje. Stečeno znanje sa seminara svakako će koristiti u svom budućem radu. Bilo bi dobro, da ubuduće, seminare sa ovom te-mom planirate na tri ili dva i po dana, jer sam imala os-jećaj da je zadnji dio seminara (drugi dan) brzo prolazio.”

Lejla Halkić

Gla

snik

7

teme seminaratermin

realizacije partner/predavač

KAKO NAPRAVITI USPJEŠNU PREZENTACIJU 11. februar

Predavač: Rusmira Mandić, direktor Centra za informatiku Privredne komore KS

Kurs «BIZNIS ENGLESKI» 14-15. i 28-29. februar

Partner: L&L English Learning Center, Mostar. Predavač: Dunja Alendar-Borić M.A

POSLOVNA KULTURA & POSLOVNI BONTON

18. februar Partner: “Ciceron”, Zagreb, Hrvatska. Predavač: Branka Kos-Pintar, prof.

USAVRŠAVANJE PRODAJE19-20. februar

Partner: Adizes Southeast Europe - ASEE, Novi Sad. Predavač: certicifirani consultant ASEE

SELEKCIJA KADROVA 21. februar

Partner: “TCC - TRAINING, CONSULTING, CAOCHING”, Sarajevo.Predavač: Aida Dolić, dipl. psiholog & Nerka Jugo-Ahmić, dipl. ecc.

PRP PROGRAMI KAO USLOVI ZA IMPLEMENTACIJU HACCP-a (SISTEM UPRAVLJANJA SIGURNOSTI HRANE)

25. februar

Aplikacija sistema za provođenje i kontrolu higijene u prehrambenoj industriji (GHP) i dobra proizvođačka praksa (GMP)Partner: “Biobase”, Sarajevo. Predavači: Esada Nuhbegović, dipl. ing. biologije, (HACCP konzultant i tehnički ekspert za hranu, vodu i duhansku industriju njemačke certifikacijske kuće TUV Thuringen) & Almir Toroman, dipl. ing. prehrane

Seminar u okviru Cretscom kursa: KAKO POSTATI VOĐA KOJI TRANSFORMIŠE» & «KAKO POSTATI ISTJERIVAČ STRESA

25. februar Partner: «AT Com» Banja Luka

KOMUNIKACIJA I KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE

26-27. februar

Partner: “Slapovi znanja”, Lukavac.Predavač: Šemsudin Zaimović, trener Neuro-lingvističkog programiranja, akreditovan od DVNLP (Deutscher Verband für NLP) i The International Association of NLP Institutes (NLP-IN)

Pozivamo privrednike da prisustvuju ovim edukacijama !

Program edukacije 2008. i detaljnije informacije o aktuelnim edukacijama možete dobiti na telefone Centra za edukaciju kadrova:

250-117, 250-116, 250-107 ili na web-stranici Komore: www.pksa.com.ba u rubrici Najave

NAJAVA KURSEVA I SEMINARA ZA FEBRUAR 2008.

Gla

snik

8

Centar Skenderija od 13. do 17. marta 2008. godine

Sajam namještaja INTERIO Organizator Sajma je, na ini-cijativu najznačajnijih proizvođača i prerađivača drveta iz BiH, ali i kao od-govor na sve češće zahtjeve patnera iz inozemstva, odlučio da INTERIO učini prepoznatljivim i najznačajnijim sajmom ove industrijske grane u BiH, ali i u regiji. Na taj način INTERIO postaje najveća sajamska manifestacija ove vrste u Bosni i Hercegovini. Kako se očekuje, na prostoru od oko 5.000 kvadratnih metara, okupit će se više desetina domaćih i inozemnih kompanija, s obzirom na to da su prethodnih godina na toj manifestaciji, uz kompanije iz BiH, prisutne bile i kom-panije iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije, Austrije, Italije, Turske, Poljske, Njemačke i još nekih zemalja. Posjetioci će imati priliku da vide bogat izbor namještaja za stanovanje (dnevne sobe, spavaće

sobe, dječije sobe, tapacirani namještaj, trpezarije, kuhinje, predsoblja, pojedinačni namještaj), zatim raznog ukrasnog i kupaoničkog namještaja, podnih i zidnih obloga za unutrašnje uređenje, uredskog namještaja i opreme za uređenje kancelarija, ugostiteljskih objekata, obrazovnih i javnih institucija, te veliki izbor rasvjetnih tijela, strojeva, alata i repromaterijala za drvnu industriju. Prateći događaj Sajma bit će Forum šumarstva i drvoprerađivačke industrije, na kojemu će biti govora o problemima s kojima se suočavaju drvoprerađivači, te Međunarodna ekspertna konferencija u organizaciji USAID-a. Ovogodišnji sajam već je dobio potporu Vanjskotrgovinske komore BiH, resornih ministarstava, kantonalnih i drugih privrednih komora u BiH, ali i fakulteta i drugih institucija koje imaju veze s drvnom industrijom.

U organizaciji Sa-rajevskog sajma od 13. do 17. mar-ta 2008. godine u Centru Skenderija bit će održan 26. među-narodni specijalizira-ni sajam šumarstva, drvne industrije, namještaja, unutraš-njeg uređenja i pra-teće drvne industrije - INTERIO 08.

Direkcija Praznika mimoze u saradnji sa Privrednom komo-rom Kantona Sarajevo je i ove godine upriličila prezentaciju tradicionalnog 39. Praznika mimoze. Najpoznatija turističko-propagandna zimska manifestacija u Crnoj Gori, osnovana je 1969. godine, a ideja o njenom osnivanju potekla je od publiciste Gregorića, inače zaljubljenika u Herceg-Novi.

Ova manifestacija će formalno početi 1. februara izložbom cvijeća u nekadašnjoj Titovoj vili «Galeb» u Igalu, dok će svečana ceremonija biti održana uveče na centralnom gradskom trgu u Herceg-Novom. Na glavnoj ceremoniji, koja će biti održana 2. februara, očekuje se dolazak oko 20.000 posjetilaca, dok će karnevalske svečanosti biti održane 23. februara. 39. praznik mimoze će ove godine imati puno bo-gatiji program nego prethodnih godina: odvijanje pozorišnih, muzičkih, likovnih, književnih i sportskih priredbi. U okviru programa praznika tradicionalno se održavaju: Jedriličarska regata «Montenegro mimoza kup», međunarodni plivački mi-ting «Montenegro mimoza kup» i Hercegnovski zimski likovni salon koji je stariji i od samog Praznika mimoze. Za najmlađe je predviđen maskenbal, a za razliku od ranijih godina u or-ganizaciji novskih ribara biće priređene dvije riblje večere. Tokom praznika karavan sa mažoretkinjama, trom-bonjerima i maskama gostovaće u većim gradovima Crne Gore i u inostranstvu. Pokrovitelji ovog festivala su Općina Herceg-Novi, Turistička organizacija, generalni sponzor M-tel, a zlatni sponzor Crnogorska komercijalna banka. Predstavnici Direkcije Praznika mimoze pozvali su Sa-rajlije da posjete Herceg-Novi u ovom periodu kako bi ma-nifestaciju učinili što ljepšom i pružili podstrek daljem razvoju saradnje između dva grada.

Belma Jahović

Od 1. do 24. februara

Praznik mimoze u Herceg-Novom

Komorski sistem Federacije Bosne i Hercego-vine nakon konsultacija sa privrednicima, poslovnim udruženjima i drugim asocijacijama privrede uputio je nadležnim organima izvršne i zakonodavne vlasti na svim nivoima prijedloge za otklanjanje barijera u odvi-janju biznisa. Privreda nije zadovoljna dosadašnjim odnosom i stepenom realizacije prijedloga iz privrede.

Stoga -

Zahtijevamo da se ubrzaju reforme u Bosni i Hercegovini i kreira zakonska re-gulativa koja će obezbijediti formiranje i funkcionisanje ključnih institucija od važnosti za privredu na nivou države, izgradnju i funkcionisanje jedinstvenog prostora Bosne i Hercegovine i stvaranje razvojnog i izvozno stimulativnog i pod-sticajnog privredno-sistemskog ambijen-ta. U tom smislu, tražimo osnivanje javnih preduzeća na nivou Bosne i Hercegovine utvrđenim Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini za organi-zovanje i upravljanje pojedinim sektori-ma, kao što su: ceste, željezničke pruge, luke, komunalne djelatnosti, energetika, poštanske i komunikacijske usluge;

Zahtijevamo od izvršnih i zakonodavnih organa BiH da efikasnije djeluju na stva-ranju povoljnijeg poslovnog ambijenta i time omoguće bolje iskorištavanje ra-spoloživih potencijala, razvoj konkuren-tnosti domaćih kompanija i njihovo efi-kasnije uključivanje u evropske i svjetske integracione procese. Tražimo od nad-ležnih organa i institucija maksimalno zalaganje, kako bi se, što prije, ispuni-li uslovi koji će dovesti do potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.Nedopustivo je da se o prijedlozima priv-rede za poboljšanje privrednog zakono-davstva (Zakon o akcizama BiH, Zakon o carinskoj politici, Zakon o carinskoj tarifi BiH, Zakon o javnim nabavkama, i dr.)

Parlament BiH ne izjašnjava godinama i pored činjenice da primjena pojedinih zakona u praksi nanosi ogromnu štetu i privredi i društvu u cjelini. Naglašavamo potrebu striktne primjene Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa (“Sl. glasnik BiH”, broj: 81/06.), kojima su ustanovljene procedure za konsultovanje sa javnošću i organizaci-jama po kojima postupaju ministarstva i druge institucije BiH prilikom izrade pra-vnih propisa;

Zahtijevamo od izvršnih i zakonodav-nih organa Federacije BiH da u praksi dosljedno provode utvrđena strateška opredjeljenja Vlade i Parlamenta Fede-racije BiH koji se odnose na stvaran-je jedinstvenog ekonomskog prostora i tržišta rada, te na eliminisanje svake neujednačenosti između entiteta u obla-sti fiskalne politike i ukupnog poslovnog ambijenta.Tražimo od nadležnih organa i institucija da eliminišu svaki oblik diskriminacije i monopola između privrednih subjekata koji proizlaze iz strukture vlasništva kapi-tala ili drugih razloga, bilo da je riječ o javnom ili privatnom sektoru.

S ciljem konkretizacije navedenih zahtjeva, pred-lažemo sljedeće:

PRIORITETNE MJERE

1. Oblast porezne politike

Na državnom nivou donijeti, što prije, okvirni zakon kojim bi se utvrdile jednake stope di-rektnih poreza (na plaće, dohodak, dobit itd.) na cijelom području Bosne i Hercegovine;

Do donošenja okvirnog zakona na nivou ze-mlje u Federaciji Bosne i Hercegovine primije-niti istu osnovicu za obračun i iste stope dopri-nosa na plaće kao u Republici Srpskoj;

KOMORSKI SISTEM FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Prijedlozi za intenziviranje privrednog razvoja i stvaranje stabilnih uslova privređivanja

Uz zadržavanje poreznih poticaja regulisanih u novom Zakonu o porezu na dobit, treba za-držati poticaje iz prethodnog zakona koji se u praksi pokazao veoma stimulativnim (oblast reinvestiranja);

Izmijeniti sve odluke Vlade Federacije BiH koje imaju ukupan prihod privrednog lica kao osnovicu za obračun raznih članarina i nak-nada i uskladiti ih sa realnim mogućnostima privrede.

2. Zakon o akcizama

Izvršiti hitnu izmjenu Zakona o akcizama, a po-sebno u dijelu koji se odnosi na: 2.1. Duhanski proizvodi Nužno je i akcize prilagoditi kategorizaciji vrsta cigareta, a ne primjenjivati jedinstvenu stopu akcize za sve vrste cigareta, odnosno izvršiti izmjenu sadašnje sto-pe posebnog poreza na promet duhanskih prerađevina od 49% koja se primjenjuje na sve vrste cigareta, tako da ona bude diferencirana prema razvrstavanju cigareta po grupama, i to:

Grupa APopularne cigarete

0,30KM/komad

Grupa BStandardne cigarete

0,50KM/komad

Grupa CEkstra cigarete

1,50KM/komad

2.2. Kafa

U Zakonu o akcizama BiH izmijeniti član 12. na sljedeći način:

„Predmet oporezivanja je kafa koja se uvozi u carinsko područje Bosne i Hercegovine“.

„Poseban porez na kafu plaća se prilikom uvoza za jedan kilogram netto težine kafe, i to:

kafa nepržena s kofeinom i bez kofeina (sirova kafa)

1,30KM/kg

kafa pržena s kofeinom i bez kofeina 3,00KM/kg

ekstrakt kafe, pržene ljuspe i opne 3,50KM/kg“

2.3. Derivati nafte

Ukinuti carinu na uvoz nafte i naftnih deriva-ta, a za iznos carina povećati akcizu i tako izjednačiti uslove poslovanja svih prometnika naftom i naftnim derivatima i onemogućiti povoljniji položaj na tržištu pojedinim distributerima;

Osloboditi plaćanja akciza i putarina na naftu i naftne derivate određene djelatnosti (medicinske ustanove, poljoprivreda i dr.);

Eliminisati duplo oporezivanje kod formiran-ja cijena naftnih derivata.

2.4. Alkohol i alkoholna pića

U članu 17. stav 1. Zakona dodati novu tačku 3. koja treba da glasi:

«Akciza se ne plaća pri isporuci i uvozu alkohola za reprodukciju i to pravnim licima registrovanim za pro-izvodnju lijekova, kozmetičkih i parfimerijskih proizvoda, za konzerviranje preparata i pulpiranje voća, za proiz-vodnju jestivog octa, prehrambenih i drugih proizvoda, sirovina i repromaterijala u industriji, zatim za potrebe zdravstva, fakulteta, instituta i drugih naučnih ustanova koje alkohol koriste za obavljanje nastavno naučne dje-latnosti, uz pisanu narudžbu, sa izjavom kupca da će kupljenu količinu koristiti isključivo za svrhe navedene u ovoj tački, te obavezno izdavanje računa, s pozivom na broj i datum izjave. Alkoholom nabavljenim za repro-dukciju smatra se i alkohol koji se nabavlja za ispitivanje kvaliteta sirovina i gotovih proizvoda».

2.5. Luksuzna roba

Uvesti akcize na proizvode od plemeni-tih metala, kože, krzna, zatim na jahte, male letjelice i dr. luksuznu robu.

3. Carine

Izvršiti hitnu izmjenu zakona iz oblasti carinskih propisa kojima propisati:

Da se ukinu carine na uvoz sirovina i repro-materijala, investicijske opreme i rezervnih dijelova;

Da se uvedu kvote i kontingenti (s posebnim osvrtom na sezonske kontingente), kao in-strumente zaštite domaće proizvodnje, od-ržavanja stabilnosti cijena, povećanja kon-junkture domaće robe i vezivanja domaće proizvodnje i trgovine;

Da se apsolutni iznos carinskog opterećenja na poljoprivredno-prehrambene proizvode (prelevmane) usmjeri za podsticaj poljopriv-redno-prehrambene proizvodnje, a ne u jav-nu potrošnju;

Da se obezbijedi veća fleksibilnost carinskih organa i poboljša komunikacija sa uvoznici-ma i špediterima;

4. Zakon o PDV-u

Uvesti diferencirane stope PDV-a za:

osnovne prehrambene proizvode; izdavačko-grafičku djelatnost (knjige i sl.); ortopedska pomagala, (invalidske proteze,

kolica, očne proteze, dioptrijske naočale, kontaktna leća i sl.);

informatičku opremu (IKT oprema) koja se koristi za potrebe obrazovanja u akadem-skoj zajednici (osnovne i srednje škole i uni-verziteti);

5. Zaštita domaće proizvodnje i podsticaji Obezbijediti značajnija budžetska i druga

sredstva Federacije Bosne i Hercegovi-ne, namijenjena stimulaciji i podsticaju razvoja, a posebno:

djelatnosti zasnovanoj na do-maćim resursima i sirovinama (poljoprivreda i prehrambena industrija, drvoprerada i dr.);

djelatnosti koje supstituišu uvoz;

djelatnosti koje izvoze pretežan dio svoje proizvodnje;

za unapređenje sistema uprav-ljanja kvalitetom prema među-narodnim standardima, a po-sebno za mala i srednja predu-zeća izvozno orijentisana.

Obezbijediti prioritet u snabdijevanju do-maće privrede energentima, sirovinama, repromaterijalima i drugom robom na ned-iskriminirajući način;

Obezbijediti kontinuitet rada inspekcijskih organa u suzbijanju «sive ekonomije» i rada na crno;

Obezbijediti zaštitu okoline i potrošača pro-cedurama i zahtjevima standardizacije, i uvođenja principa reciprociteta koje prim-jenjuju zemlje partneri vanjskotrgovinske ra-zmjene Bosne i Hercegovine.

6. Zakon o javnim preduzećima

Preispitati odredbe Zakona ili regulisati podzakon-skim aktima specifičnosti privrednih subjekata kako bi se otklonila uska grla u poslovanju i ubrzala poslovna aktivnost javnih preduzeća.

7. Zakon o javnim nabavkama

Izvršiti izmjene i dopune Zakona o javnim naba-vkama Bosne i Hercegovine.

Iako je ovaj zakon uspostavio kontrolu i red u poslovanju javnih preduzeća, osjeća se prebirokratizira-nost kompletnog procesa. Nužno je ostaviti više slobode javnim preduzećima kako bi bili konkurentniji na tržištu. 8. Zakon o privatizaciji preduzeća

Definisati jasne ciljeve i način privatizacije drža-vnog kapitala u javnim kompanijama na osnovu nauč-nog, stručnog i poslovnog pristupa kojima će se podržati ekonomski rast, zapošljavanje i konkurentnost privrede Federacije Bosne i Hercegovine.

9. Skladištenje i transport nafte i naftnih derivata

Osposobiti terminale koji mogu uskladištiti trom-jesečne potrebe države za naftnim derivatima, regulisati uvoz željeznicom i brodovima i time opskrbu učiniti si-gurnijom, kvalitetnijom i jeftinijom.

Obrazloženje: Na području Bosne i Hercego-vine se nalazi veći broj terminala za lagerovanje naftnih derivata. U devet terminala koji se nalaze u Federaciji Bosne i Hercegovine, plus terminal u Pločama, moguće je obezbijediti najmanje četvoromjesečne potrebe Fe-deracije Bosne i Hercegovine. Uključenjem željezničkog transporta obezbijedila bi se veća kontrola kvaliteta i ko-ličine goriva te ušteda u troškovima. U 2007. godini ci-jene derivata po litri su povećane za 8,5%, najviše zbog toga što sadašnji način snabdijevanja bh. tržišta nije si-guran, jer obezbjeđuje svega desetodnevne potrebe za naftnim derivatima.

10. Snabdijevanje sirovinama iz domaće proizvodnje

Mjerama ekonomske politike zaštititi domaće prerađivače od prekomjernog izvoza sirovina i prednost dati izvozu proizvoda više faze prerade umjesto sirovina, jer se time ostvaruju veći efekti, obezbjeđuje veći rast društvenog proizvoda, obezbjeđuje otvaranje novih rad-nih mjesta, stabilnije punjenje budžeta i fondova i dr. Obrazloženje: U Bosni i Hercegovini je instaliran određen broj privrednih kapaciteta na bazi domaćih si-rovina, prije svih, aluminija i čelika. Međutim, domaći prerađivači aluminija, aluminijskih legura i čelika ne snabdijevaju se sirovinama proizvedenim u Federaciji Bosne i Hercegovine, jer se one pretežno izvoze. Pod istim uslovima prednost u snabdijevanju treba da ima-ju domaći prerađivači, jer nam je cilj izvoz proizvoda više faze prerade. Pored proizvoda iz metalnog sektora, isti pristup treba obezbijediti i u sektoru prerade drveta, industrije građevinskog materijala, grafičke industrije,

hemijske industrije, tekstilne i kožarske industrije, kao i potvrda drugih grana privrede.

11. Energetski sektor

Što prije donijeti strategiju razvoja energetike na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercego-vine.

Obrazloženje: Nesigurnost u snabdijevanju ener-gijom, neočekivane promjene cijena u toku poslovne godine, neusklađen i neadekvatan tarifni sistem tržišnim uslovima privređivanja i dr. dovodi privredne subjekte, a posebno velike potrošače, u vrlo tešku situaciju. Stoga je nužno pokrenuti aktivnosti na kreiranju energetske poli-tike na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i zemlje i oblast energije urediti zakonima.

*** Kako je većina predloženih mjera u nadležno-sti Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i zakonodavnih organa Bosne i Hercegovine, moli se Vlada Federacije Bosne i Hercegovine da svojim uticajem obezbijedi što brže donošenje odgovarajućih rješenja. Privredna/gospodarska komora Federacije Bos-ne i Hercegovine, zajedno sa kantonalnim privrednim komorama, kao istinski partneri Vlade stavljaju na ra-spolaganje Vladi Federacije Bosne i Hercegovine sve kapacitete u rješavanju ovih problema.

Usaglašeni stavovi Komorski sistem Federacije BiH usaglasio je zajedničke prijedloge za intenziviranje privrednog razvoja i stvaranje stabilnih uslova privređivanja na sastanku održanom 21. januara u prostorijama Privredne komore Kantona Sarajevo. Poslije sastanka organizirana je press-konferencija na kojoj su bili prisutni predsjednici kantonalnih komora Federacije BiH, a zajedničke stavove novinarima su prezentirati Avdo Rapa, predsjednik Privredne/Gospodarske komore FBiH i Jago Lasić, potpredsjednik Privredne/Gospodarske komore FBiH.

Sa sastanka u Privrednoj komori Kantona Sarajevo

Gla

snik

13

Novosti iz EUHrvatska ispunila samo šest od 59 mjera EU

Pred Hrvatskom je ispunjavanje 59 mjera za otvaranje i zatvaranje prego-vora s Europskom unijom po pojedinim poglavljima europske pravne stečevi-ne. Od tog je broja zasad ispunjeno tek šest mjera u četiri poglavlja, ali i ona su na verifikaciji u EU, što znači da još nisu prihvaćena. Mjere koja je hrvatska strana dosad ispunila uvjet su za početak pregovora o slobodnom kretanju robe, socijalnoj politici i zapošljavanju, poljoprivrednom i ruralnom razvoju, te pravdi, slobodi i sigurnosti. Nakon što ih europska strana potvrdi, moći će početi pregovori u ta četiri poglavlja. Teško je procijeniti kad bi se to moglo dogoditi, budući da je potvrđivanje akcijskog plana integriranog upravljanja granica, koji je uvjet za pregovore o pravdi, slobodi i sigurnosti, već godinu dana blokirano zbog negodovanja Slovenije koja smatra da se tim planom prejudicira granično rješenje s Hrvat-skom. Pregovori u još sedam poglavlja neće početi sve dok Hrvatska ne ispuni preostalih 17 mjera koje joj je zadala EU. Zbog toga još nisu otvoreni raz-govori o slobodi kretanja kapitala, u koju spada i pitanje prodaje nekretnina strancima, zatim o sigurnosti hrane, zaštiti okoliša, regionalnoj politici, javnim nabavama, tržišnom natjecanju i pravosuđu. Razlozi za ovo usporavanje se, s jedne strane traže u nedovoljnoj učin-kovitosti hrvatskih institucija, a s druge strane i u nekim interesima EU da se, s obzirom na šira događanja u regiji, taj proces uspori.

EU poštedjela članice poljoprivrednih normi

Nove zemlje članice EU-a dobile su u ponedjeljak odgodu primjene stro-gih sanitarnih i ekoloških kriterija u poljoprivrednom sektoru o kojima ovisi

isplata europskih subvencija mjera, o kojoj su ministri poljoprivrede 27 zemalja članica EU-a postigli politički dogovor, odnosi se na deset zemalja, one koje su u Uniju ušle 2004., osim Slovenije i Malte, te na Bugarsku i Rumunjsku, koje su članicama postale 2007. Od reforme Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) 2003., zemlje članice trebaju poštivati niz standarda koji se odnose na javno i životinjsko zdravlje te brinuti za zaštitu okoliša ako žele dobiti poljoprivredne subvencije. Riječ je o praćenju podrijetla mesa, identifikaciji životinja, prevenciji životinjskih epidemija, higijeni, dobrobiti stoke, ograničenom korištenju pesticida i zaštiti podzemnih voda. Nove zemlje članice tražile su odgodu primjene tih standarda do 2013., datuma kada će njihovi poljopri-vrednici ostvariti pravo na cjelokupni iznos poljoprivrednih subvencija.Trenutačno dobivaju samo jedan njihov dio. Kompromisno rješenje predviđa da dio propisa koji se odnose na zaštitu okoliša, identifikaciju životinja i meso stupe na snagu 2009., u slučaju Bugarske i Rumunjske 2012. Ostalo se treba početi provoditi od 2011., a Bugarska i Rumunjska 2014.

EU: Za očuvanje klime 60 milijardi eura godišnje

Akcije koje će biti poduzimane u cilju borbe protiv emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji koštat će oko 60 milijarde eura godišnje. Provedba ukupnih “zelenih planova” Europske unije koštat će oko 0,5 posto europskog BDP-a ili 60 milijardi eura godišnje. Te akcije bi trebale omogućiti Europskoj uniji da smanji za 50 milijardi eura godišnje trošak uvoza plina i nafte. Godišnji trošak od samo 0,5 posto BDP-a za sljedećih 12 godina pretpostavlja da će 27 zemalja članica ispuniti sve što od njih traži Europska komisija. Prema planu Komisije, svaka zemlja EU imat će obvezni plafon emisije stakleničkih plinova, baziran na nje-zinom bogatstvu, a koristit će se kriterij BDP-a po stanovniku. To znači da će bogatije zemlje snositi veći teret, od nekih će se tražiti da smanje emisiju i za 20 posto u slje-dećih dvanaest godina u odnosu na razinu iz 2005. S druge strane, najsiromašnije, kao Bugarska i Rumunjska, moći će povećati svoje emisije za čak 20 posto u odnosu na razine u 2005.

Pripremila Dubravka Bošnjak

Gla

snik

14

U ovoj godini Centrotrans Eurolines Sa-rajevo slavi 60 godina postojanja i 45 godina rada pod imenom Centrotrans, u svom radu uvijek se oslanjao na vlas-tite snage uz traženje vlastitih rješenja koja su, u praksi na tržištu dokazivana. Najuspješniji period u razvoju kompanije počinje od 1978. godine. U tom periodu u Centrotrans Eurolinesu (tada pod imenom Centrotrans prevoz putnika) se pored osnovne djelatnosti prevoza putnika u gradskom, prigrad-skom, međugradskom i međunarodnom saobraćaju razvijaju i komplementarne djelatnosti kao što su servis i opravka vozila, usluge autobuskih stanica, turi-zam i ugostiteljstvo. Iz ratnog vihora Centrotrans Eurolines izlazi sa ogromnim ljudskim i materijalnim gubicima. Tokom rata po-ginulo je 49 radnika što predstavlja ne-nadoknadiv gubitak za ovu kompaniju. Uništen je skoro kompletan vozni park dok su svi objekti devastirani. Procijen-jena materijalna šteta iznosi preko 56 miliona konvertibilnih maraka. Iako se u toku rata, živjelo u izuzetno teškim uvjetima, uz podršku svih uposlenih, osigurana je i sačuvana, za to vrijeme značajna suma, od preko 500.000 DEM, što je bio inicijalni kapi-tal za obnovu i rekonstrukciju Društva. U periodu 1994-2006. go-dina, Centrotrans Eurolines je izvršio kompletnu obnovu objekata, znatno obnovio vozni park nabavkom savre-menih autobusa, te obnovio najveći dio opreme. U navedenom periodu, ukup-ne investicije u Centrotrans Eurolines iznosile su 39,1 milion KM, od čega u kupovinu autobusa 27,8 miliona KM, u obnovu objekata 7,9 miliona KM, u opremu 2,6 milona KM te u investicije za servisna i putnička vozila 0,7 mili-ona KM. Ono što je posebno značajno istaknuti je to da se kompletan razvoj Centrotrans Eurolines realizirao bez ikakvih donacija i materijalne pomoći, zahvaljujući odricanju i naporima nje-govog menadžmenta i zaposlenika, uz poštovanje svih zakona i podzakonskih akata. Kao potvrdu kvaliteta i primjene

visokih standarda koji vladaju u razvije-nim zemljama Zapadne Evrope, Cen-trotrans je 1997. godine primljen kao ravnopravni član u najprestižniju orga-nizaciju prevoznika Evrope – Eurolines sa sjedištem u Briselu. Ovu organizaciju sačinjavaju, po pravilu, najkvalitetniji i najveći prevoznici Evrope (po pravilu po jedan iz svake države). Od tog trenutka Centrotrans Eurolines je postao jedan od najuglednijih i najaktivnijih članova Eurolines organizacije, kome je 1996. godine povjerena organizacija zasje-danja XX skupštine organizacije koja je održana u Sarajevu. Svoju poslovnu politiku Centro-trans Eurolines zasniva na paritetnoj sa-radnji – kooperaciji sa srodnim organi-zacijama iz okruženja i Evrope. U ovom trenutku Centrotrans Eurolines ima ugo-vorenu poslovnu saradnju bazirane na «pool» sistemu sa 84 prevoznika. U organima Komore koji su za-duženi za funkcionisanje saobraćajnog sistema te u organima udruženja poslo-davaca Centrotrans Eurolines sa svojim kadrovima aktivno učestvuje u radu tih tijela, a njegovi kadrovi kao po pravilu obnašaju najvažnije funkcije u tim orga-nima. Jedan od ključnih faktora za uspješno poslovanje preduzeća u Bos-ni i Hercegovini, predstavljao je odabir modela privatizacije. Mnoga su predu-zeća, zbog pogrešnog izbora modela privatizacije, ugašena. Menadžment ove kompanije, uz podršku uposlenika, odabrao je možda najkomplikovaniji, ali ispostavilo se i najproduktivniji mo-del privatizacije. Naime, 2000. godi-ne donesena je odluka da uposlenici i menadžment kompanije izvrše kupovinu većinski paket (67%) državnog kapita-la. U izuzetno teškim uslovima, Centrotrans Eurolines je bio prva kom-panija koja je 1995. godine investirala na cijelom prostoru Federacije BiH. Menadžment kompanije, u želji da proširi svoj rad i na tržište drugog entiteta, početkom 2005. godine dono-si odluku da preuzme većinski državni kapital u preduzeću Centrotrans Istočno

Sarajevo te kupi preduzeće Romanija prevoz Pale. Pored radne jedinice i Au-tobuske stanice u Kiseljaku Centrotrans Eurolines preuzima i firme Centrotrans Kakanj i Centrotrans Inžinjering, čime zaokružuje organizaciju prevoza putni-ka na prostoru nekadašnje Sarajevske regije. Danas je Centrotrans Eurolines stabilan privredni subjekt, i u cestov-nom prijevozu putnika neosporni lider na prostoru Bosne i Hercegovine. U matičnoj firmi upošljava 550 radnika, dok računajući i kćerka firme ukupno upošljava preko 700 radnika. Ukupan prihod ostvaren u 2007. godini iznosi preko 26 miliona maraka od čega je na ino tržištu ostvareno više od 30% priho-da. U voznom parku raspolaže sa preko 180 savremenih autobusa marke: Man, Neoplan, Mercedes i Isuzu, te godišnje prevozi preko šest miliona putnika i pre-lazi preko12 miliona kilometara. U želji da ovlada i primje-ni standarde i politiku kvaliteta, ova kompanija je 2005. godine, kao prva kompanija u cestovnom prevozu u BiH, od njemačke certifikacijske kuće DQS, certificirana i dobila ISO 9001-2000, te certifikat zaštite životne okoline ISO 14001-2004. Ovim se Centrotrans Eurolines svrstava u kompanije koje su svoj rad posvetili poboljšanju kvaliteta usluga, ali i poduzimanju svih mjera u zaštiti okoline u kojoj živimo. Centrotrans Eurolines ove go-dine priprema gradnju savremenog saobraćajno poslovnog centra, čija in-vesticija se procjenjuje na preko 40 mi-liona maraka. U sklopu ovog centra bit će smještena autobusna stanica sa svim potrebnim sadržajima, prodajni centar od preko 11.000 m² prostora, Hotel kapaciteta 90 soba i podzemne garaže sa preko 400 parking-mjesta.

Na putu uspjeha 60 godina

Centrotrans Eurolines Sarajevo

Gla

snik

15

AMARIN TREJDdobitnik ISO 9001:2000 Sve je više firmi u Kantonu Sarajevo koje su svoje poslovanje uspostavile u skladu sa zahtjevima međunarod-nog standarda ISO 9001:2000. Najveći broj firmi se odlučuje za certifikaciju siste-ma upravljanja kvalitetom zbog direktnog zahtjeva njihovih korisnika i u cilju poboljšanja konkurentske pozicije na tr-žištu. Više se ne postavlja pitanje: “Zašto ISO 9000?” i “Kad?”, već “Kako?” i što je moguće pri-je steći preduslove i izvršiti certifikaciju, da bi se uhva-tio korak sa certificiranim poslovnim sistemima razvi-jenih zemalja svijeta, ali i onih na domaćem tržištu. Značaj certificiranog sistema upravljanja kvalite-tom je prepoznala i firma AMARIN TREJD d.o.o. Hadžići. Uz angažovanje najvišeg rukovodstva i zaposlenika firme u toku 2007.godine je dokumentiran i implementiran sistem upravljanja kvalitetom prema međunarodnom standardu ISO 9001:2000. Krajem 2007. godine uspješno je provje-ren i certifikaciran sistema upravljanja kvalitetom od strane certifikacijske kuće TÜV NORD GROUP. Prilikom certifikacijske provjere firma AMARIN TREJD je dokazala i svoju sposobnost da konzistentno pruža usluge koje zadovoljavaju zahtjeve svojih korisnika. Najviše rukovodstvo firma je odlučno da u svom daljem radu slijediti politiku i ciljeve kvaliteta, uz jasnu vi-ziju da postane jedna od vodećih i prepoznatljivih firmi u Kantonu Sarajevo po kvalitetu pružanja usluga tehničkog pregleda, baždarenja tehografa i servisiranja motornih vo-zila te posredničkih usluga osiguranja i registracije motornih vozila. Povodom dobivanja certifikata ISO 9001:2000, menadžmentu i svim uposlenicima firme Komora upućuje iskrene čestitke i želi im puno uspjeha u daljem radu.

Privredna komora Kantona Sarajevo ovom prilikom poziva sve organizacije koje nisu stekle uslove za certificiranje po međunarodnim normama sistema upravljanja kvalitetom i sistema okolinskog upravljanja, HACCP, da ubrzaju svo-je aktivnosti kako bi poboljšali organizaciju, rukovođenje, upravljanje, odgovornost i kvalitet rada i poslovanja i na taj način postali prepoznatljivi, konkurentniji i prisutniji na do-maćem i svjetskom tržištu.

Aiša Hajdar

ECDL -ŠKOLA RAČUNARA (European Computer Driving Licence)

Privredna komora Kantona Sarajevo u saradnji sa Institutom za edukaciju Vanjskotrgovinske komore BiH organizira međunarodno priznatu školu računara ECDL – Europski certifikat o poznavanju rada na raču-naru. INFORMACIJE I PRIJAVE: e-mail: infosyst@pksa.com.batel.: 033 25 01 06 ili 033 25 01 41

Gla

snik

16

Pregled propisa iz 2007. godine

Zakoni:• Zakon o izmjeni Zakona o državnoj graničnoj službi

(«Sl. glasnik BiH», broj 27/07)• Zakon o usvajanju Zakona o izmjenama i dopounama

Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini («Sl. glasnik BiH», broj 32/07)

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje («Sl. glasnik BiH», broj 72/07)

Odluke:• Odluka o izmjenama Odluke o kvalitetu tečnih

naftnih goriva («Sl. glasnik BiH», broj 22/07)• Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama

i dopunama Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini («Sl. glasnik BiH», broj 34/07)

• Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine («Sl. glasnik BiH», broj 53/07)

• Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o putnim ispravama Bosne i Hercegovine («Sl. glasnik BiH», broj 53/07)

• Odluka o visini kompenzatorne kamate za period od 1. jula 2007. godine do 31. decembra 2007. godine («Sl. glasnik BiH», broj 69/07)

• Odluka o prodaji carinske robe («Sl. glasnik BiH», broj 90/07)

• Odluka o visini stope premije («Sl. glasnik BiH», broj 93/07)

Pravilnici:• Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o

primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost («Sl. glasnik BiH», broj 6/07)

• Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost («Sl. glasnik BiH», broj 6/07)

• Pravilnik o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza («Sl. glasnik BiH», broj 28/07)

• Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i postupku izdavanja licenci za obavljanje međunarodnog cestovnog prijevoza putnika, tereta i opasnih stvari («Sl. novine FBiH», broj 51/07)

• Pravilnik o načinu primjene ovlasti inspektora za strance («Sl. novine FBiH», broj 52/07)

Uputstva:• Uputstvo o utvrđivanju carinske vrijednosti («Sl.

glasnik BiH», broj 74/07)

Naredbe:• Naredba o uplatnim računima za administrativne

takse («Sl. glasnik BiH», broj 90/07)

Zakoni:• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama

sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini («Sl. novine FBiH», broj 47/07)

• Zakon o klasifikaciji djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine («Sl. novine FBiH», broj 64/07)

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine («Sl. novine FBiH», broj 72/07)

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trezoru u Federaciji Bosne i Hercegovine («Sl. novine FBiH», broj 79/07)

• Zakon o poljoprivredi («Sl. novine FBiH», broj 88/07)

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima («Sl. novine FBiH», broj 91/07)

Uredbe:• Uredba o izmjeni Uredbe o vršenju ovlašćenja

organa Federacije Bosne i Hercegovne u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala («Sl. novine FBiH», broj 27/07)

• Uredba o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati privredna društva i druga pravna lica da bi se mogla registrovati za obavljanje stručnih poslova izrade planskih dokumenata («Sl. novine FBiH», broj 29/07)

• Uredba o dopuni Uredbe o vršenju ovlašćenja organa Federacije BiH u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala («Sl. novine FBiH», broj 49/07)

Odluke:• Odluka o registru preduzeća veterinarske i komunalne

djelatnosti čiju privatizaciju će vršiti kantonalne agencije za privatizaciju («Sl. novine FBiH», broj 6/07)

• Odluka o broju članova nadzornih odbora u privrednim društvima u kojima ovlašćenja po osnovu državnog kapitala vrši Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije («Sl. novine FBiH», broj 32/07)

• Odluka o davanju saglasnosti na Sporazum o izmjeni i dopuni Finansijskog ugovora između BiH i Evropske investicione banke za «Projekt za putove Bosne i Hercegovine» («Sl. novine FBiH», broj 44/07)

• Odluka o odobravanju izrade Strategije ekonomskog razvoja Federacije BiH («Sl. novine FBiH», broj 49/07)

• Odluka o načinu izbora članova i sazivanju prve osnivačke Skupštine Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine («Sl. novine FBiH», broj 49/07)

• Odluka o minimalnim standardima za upravljanje tržišnim rizicima u bankama («Sl. novine FBiH», broj 58/07)

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BIH

Gla

snik

17

Zakoni:• Zakon o dopunskim pravima boraca-branitelja Bosne i

Hercegovine («Sl. novine FBiH», broj 9/07)• Zakon o izvršenju sankcija u Kantonu Sarajevo («Sl.

novine FBiH», broj 27/07)• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim

taksama («Sl. novine FBiH», broj 34/07)

Uredbe:• Uredba o dopuni Uredbe o kriterijima i postupku za

ostvarivanje prava na podsticajna sredstva za očuvanje i razvoj tradicionalnih i starih zanata-obrta («Sl. novine FBiH», broj 17/07)

Odluke:• Odluka o utvrđivanju visine naknade za građevinsko

zemljište za 2007. godinu («Sl. novine Kanatona Sarajevo», broj 12/07)

• Odluka o izmjeni Odluke o vrsti podsticaja i načinu ostvarivanja prava na novčane podsticaje u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji na području Kantona Sarajevo za proizvodnju ostvarenu u 2007. godini («Sl. novine FBiH», broj 26/07)

2008. godinaBOSNA I HERCEGOVINA

• Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini («Sl. glasnik BiH», broj 4/08)

• Odluka o izmjeni Odluke o postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina na robu stavljenu u slobodan promet za projekte obnove i rekonstrukcije («Sl. glasnik BiH», broj 4/08)

• Odluka o usaglašavanju i utvrđivanju Carinske tarife BiH («Sl. glasnik BiH», broj 7/08)

FEDERACIJA BIH• Zakon o izmjenama i dopunama

Zakona vraćanju, dodjeli i prodaji stanova («Sl. novine FBiH», broj 2/08)

• Uredba o dopuni Uredbe o naknadama troškova za službena putovanja («Sl. novine FBiH», broj 3/08)

• Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o pristupanju izradi Prostornog plana F Bosne i Hercegovine za period od 2002. do 2022. godine («Sl. novine FBiH», broj 2/08)

• Kolektivni ugovor za djelatnost tekstilne, kožarskoprerađivačke i gumarske industrije u Federaciji Bosne i Hercegovine («Sl. novine FBiH», broj 2/08)

• Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka («Sl. novine FBiH», broj 81/07)

• Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine («Sl. novine FBiH», broj 81/07)

Pravilnici:• Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o

uvjetima i postupku izdavanja licenci za obavljanje međunarodnog cestovnog prijevoza putnika, tereta i opasnih materija («Sl. novine FBiH», broj 2/07)

• Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine («Sl. novine FBiH», broj 22/07)

• Pravilnik o izmjeni Pravilnika o registraciji lijekova («Sl. novine FBiH», broj 22/07)

• Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o naknadama za tehnički pregled vozila i drugim poslovima koji se obavljaju u stanicama za tehnički pregled («Sl. novine FBiH», broj 26/07)

• Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o utvrđivanju kvaliteta tečnih i naftnih goriva («Sl. novine FBiH», broj 32/07)

• Pravilnik o izmjenama Pravilnika o uvjetima u pogledu prostora, kadra i veterinarsko- tehničke opreme za osnivanje veterinarskih organizacija i veterinarskih ustanova («Sl. novine FBiH», broj 49/07)

• Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uslovima i postupku kupovine i prodaje vrijednosnih papira («Sl. novine FBiH», broj 49/07)

• Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku prodaje imovine i dionica ili udjela preduzeća («Sl. novine FBiH», broj 53/07)

• Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o utvrđivanju kvaliteta tečnih naftnih goriva («Sl. novine FBiH», broj 73/07)

Uputstva:• Uputstvo za ostvarenje novčanih podrški u primarnoj

poljoprivrednoj proizvodnji («Sl. novine FBiH», broj 45/07)

• Uputstvo o izmjenama i dopunama Uputstva o načinu obračunavanja i plaćanja poreza na plaću («Sl. novine FBiH», broj 72/07)

• Uputstvo o izmjenama i dopunama Uputstva za ostvarenje novčanih podrški u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji («Sl. novine FBiH», broj 72/07)

KANTON SARAJEVO

Gla

snik

18

IMPRESUM

GODINA VIII/2008BROJ 62

JANUAR

Glasnik je zvanično glasilo Privredne komore Kantona Sarajevo

Uređuje Redakcijski kolegij:

Predsjednica:Munevera Pahor

Glavni i odgovorni urednik:mr. Irfan Mehičić

Tehnička urednica:Elvira Baždar

Članovi: Latifa Huseinovićmr. Esad IbiševićMubera KadrićRusmira Mandić Faruk Podrug

Lektorica:Aida Šečić

Štampa:CPU - SARAJEVO

Izdavač:Privredna komora Kantona Sarajevo

71 000 Sarajevo, La Benevolencija br. 8Tel: 00387 33/250-100 250-196Fax: 00387 33/250-137 250-140email: press@pksa.com.bawww.pksa.com.ba

besplatan primjerak

(Instrument for Pre-accession Assistance)

IPA - Instrument pretpristupne pomoći Instrument pomoći IPA (Instrument for Pre-Accessi-on assistance) je novi, instrument pred-pristupne pomoći za razdoblje 2007 – 2013., koji zamjenjuje dosadašnje prog-rame CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Program IPA uspostavljen je Uredbom Vijeća EU br. 1085/2006, a njegova financijska vrijednost za sedmogo-dišnje razdoblje iznosi 11,468 milijardi eura. Osnovni ciljevi programa IPA su pomoć državama kandidatkinjama i drža-vama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađi-vanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za koriš-tenje strukturnih fondova. Ovaj jedinstveni instrument za pomoć u pred-pri-stupnom razdoblju razlikuje dvije skupine zemalja:

Države sa statusom potencijalnog kandidata za član-stvo u Uniji (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija) Države sa statusom kandidata za članstvo u Europskoj uniji (Hrvatska, Makedonija, Turska)

Program IPA sastoji se od sljedećih pet komponenti: Pomoć u tranziciji i izgradnja institucijaPrekogranična suradnjaRegionalni razvoj Razvoj ljudskih potencijalaRuralni razvoj

PREKOGRANIČNA SURADNJA Cilj druge komponente „prekogranična suradnja“ je promocija dobrosusjedskih odnosa, jačanje stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta u interesu svih zemalja učesnica te poticanje izbalansiranog i održivog razvoja.

IPA programi predviđeni za 2007-2013

Jadranski program prekogranične suradnjeCBC Hrvatska-BiHCBC Srbija-BiHCBC BiH-Crna GoraMediteranski transnacionalni programSEES (South-east European Space) transnacionalni program

•

•

•••••

••••••

IPA Jadranski program prekogranične surad-nje

Glavni cilj: Jačanje kapaciteta za održivi razvoj Jadranskog regiona kroz fokusirane strateške aktivnosti partnera na teri-toriji koja ima pravo učešća u ovom programuPrioriteti:

Ekonomska, socijalna i institucionalna suradnjaPrirodni i kulturni resursi i prevencija rizikaUvezanost infrastrukture i umrežavanjeTehnička pomoć

Zemlje učesnice:članice EU: Italija, Slovenija, Grčka i kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u EU: (istočne jadranske zemlje) Hrvatska, BiH, Crna Gora, Albanija (plus Srbija na institucionalnoj osnovi u prela-znom periodu od dvije godine)

Geografska prihvatljivost u BiH: Hercegovina i tri susjedne regije: Sjeverozapad, Centralna i Sarajevska regija kao pridružene (20%)

IPA Jadranski program prekogranične suradnje – alokacije za BiH

Godina 2007 2008 2009 2010

Iznosmil. eura) 1,313 2,243 2,446 2,500 8,502

Prekogranični programi (CBC) sa susjednim zemljama Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom

CBC Hrvatska – BiH

Glavni cilj: Poticaj stvaranju prekograničnih mreža i part-nerstava i razvoj zajedničkih prekograničnih aktivnosti sa ciljem revitalizacije ekonomije, zaštite prirode i životne sre-dine/okoliša i povećanje socijalne kohezije programskog područjaPrioriteti:

Stvaranje zajedničkog ekonomskog prostoraPoboljšanje kvaliteta života i socijalna kohezijaTehnička pomoć

Budžet: 2 miliona eura od čega za BiH 1 mil. eura i za Hrvatsku 1 mil. eura.

••••

••

•••

CBC Srbija – BiH

Glavni cilj: Povezivanje ljudi, zajednica i ekonomije pograničnih regija kroz zajednički rad na razvoju uz korištenje ljudskih, prirod-nih i ekonomskih resursa i prednosti Prioriteti:

Socio-ekonomska kohezija kroz zajedničke aktivnosti pobo-ljšanja fizičke, poslovne, socijalne i institucionalne infrastruk-ture i kapacitetaTehnička pomoć

Budžet: 1,7 mil eura od čega za BiH: 0.7 mil eura i za Srbiju 1.0 mil eura.

CBCBiH – Crna Gora

Glavni cilj: Poticaj zajedničkom razvoju prekograničnog područja, njegovih ekonomskih, prirodnih i ljudskih resursa i potencijala, jačanjem kapaciteta ljudskih resursa i zajedničkih institucijalnih mreža između lokalnih zajednica i privatnih i javnih učesnikaPrioriteti:

Podrška stvaranju zajedničkog socio-ekonomskog okruženja za ljude, zajednice i ekonomije graničnog područjaTehnička pomoć

Budžet: 1,1 mil eura od čega za BiH 0,5 mil eura i za Crnu Goru 0,6 mil eura.

SEES transnacionalni program (nasljednik CADSES-a)

Glavni cilj: Razvoj transnacionalnog partnerstva po strateškim pi-tanjima za poboljšanje procesa teritorijalnog, ekonomskog i soci-jalnog integriranja i doprinos koheziji, stabilnosti i konkurentnostiPrioriteti:

Podrška inovacijama i poduzetništvuZaštita i poboljšanja u oblasti zaštite životne sredine/okolišaPoboljšanje pristupa evropskim mrežama (fizička infrastruktu-ra i informaciono društvo)Razvoj transnacionalne sinergije za oblasti održivog razvojaTehnička pomoć

Za BiH je namijenjeno oko 453.020 eura za 2007 godinu.

MED transnacionalni program

Glavni cilj: Napraviti čitavu oblast Mediterana teritorijom kompe-titivnom na međunarodnom nivou sa ciljem osiguravanja rasta i zapošljavanja za buduće generacije, podrška teritorijalnoj koheziji i aktivno učešće u oblasti zaštite životne sredine u smislu održivog razvoja Prioriteti:

Jačanje inovativnih kapacitetaZaštita životne sredine i promocija održivog razvojaPoboljšanje mobilnosti i teritorijalnog pristupaPromocija policentričnog i integriranog razvoja prostora Me-diteranaTehnička pomoć

Alokacija sredstava za BiH će početi u 2008. godini.

Pripremila: D. BošnjakIzvori: www.europa.eu, www.dei.gov.ba

•

•

•

•

•••

••

••••

•

IPA Jadranski program prekogranične suradnje

Teritorije Hrvatska i BiH

Teritorije Srbija i BiH

Teritorije Crna Gora i BiH

Korisne web-adrese

Pozivi i aplikacije EU program FP7

htt p://cordis.europa.eu/fp7/home_en.html

Sve o Programu FP7www.ncp-fp.ba/ba/index.html

NCP FP BiH - detaljan vodič za prijavu projekata na Program FP7 na jeziku naroda BiH

www.ncp-fp.ba/ba/smjernice.html Smjernice za učešće

www.mf-foca.com/cir/projekti /fp7/fi -nansijska_pravila_u_fp7.ppt /Finansijska pravila u FP7

•

•

•

•

htt p://cordis.europa.eu/fp7/dc/index.cfm?fuseacti on=UserSite.Cooperati onDetailsCallPage&call_id=109

Tekst poziva, radni program, vodič za aplikante i ostali relevantni dokumenti

ft p://ft p.cordis.lu/pub/fp7/ict/docs/ict-wp-2007-08_en.pdf

Radni program FP7 za IKT za 2007-2008, daje prioritetne istraživačko-razvojne teme unutar specijalnog programa “Kooperacije”, FP7 (2007 – 2013)

www.unmo.ba Univerzitet u Mostaru, projekti i FP7

www.welcomeurope.com/eu-fundingProjekti EU, mogućnosti za fi rme i pojedince

www.projects.unizg.hr

•

•

•

•

•

Sveučilište u Zagrebu, Odjel za međunarodne projekte

htt ps://cordis.europa.eu/emmfp7Javni oglas za prijavu eksperata za evaluaciju i monitoring-projekata i druge akti vnosti

htt p://ec.europa.eu/informati on_socie-ty/newsroom/cf/itemdetail.cfm?item_id=3854

17 međunarodna konferencija o razvoju IS ISD2008 - od 25-27 avgusta Paphos - Kipar. Kon-ferencija o informacionim sistemima, razmjena ideja između istraživanja na univerzitetu i u in-dustriji i poti canje korištenje novih rješenja.

pripremila: Rusmira Mandić

•

•