Vatrogasni vjesnik

GLASILO ZA ZAŠTITU OD POŽARA I VATROGASTVO UTEMELJENO 1896. ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 15. rujna 2014. 9/ 2014. GLASILO ZA ZAŠTITU OD POŽARA I VATROGASTVO UTEMELJENO 1896. ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 4. studenog 2015. 10 / 2015.

TEMA BROJAVatrozaštita na jadranskim otocima

ANALIZA INTERVENCIJEPožar u KBC-u Firule

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

sadržaj

22

AKTUALNOSTI

POŽARI I INTERVENCIJE

15 Požar u KBC-u Firule

17 Poplave u Ličko-senjskoj županiji

18 Još jedna rekordna poplava u Karlovcu

21 Eksplozija i požar u Gračanima

18

3 Sjednica Kolegija Predsjedništva Hrvatske vatrogasne zajednice 3 Sjednica Operativno-tehničkog stožera

4 Sjednica Odbora za osposobljavanje i usavršavanje HVZ-a

5 Stručno savjetovanje Hrvatske vatrogasne zajednice

VJEŽBA

32 Potres 2015.

ŽUPANIJSKE VIJESTI

47 Istarska: Zajednička obuka talijan-skih i rovinjskih vatrogasaca

51 Međimurska: Stoljeće i četiri desetljeća DVD-a Čakovec

55 Primorsko-goranska: 8. memorijal Riječke vatre

59 Vukovarsko-srijemska: 6. županijsko vatrogasno natjecanje

PSIHOLOGIJA

43 Važnost cjeloživotnog učenja u vatrogastvu

TEMA BROJA

34 Vatrozaštita na jadranskim otocima

INTERVJU

41 Darko Dukić, zapovjednik VZŽ Šibensko-kninske

ZANIMLJIVOSTI ZA KRAJ

63 Konji u vatrogastvu

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

Glasilo za zaštitu od požara i vatrogastvo

Selska 90 a, 10000 Zagreb tel: +385(1)3689-160 fax: +385(1)3025-026Internetska adresa: www.hvz.hre-mail: vatrogasni.vjesnik@gmail.com

Nakladnik: Hrvatska vatrogasna zajednicaZA NAKLADNIKA Željko Popović, načelnik HVZ-aNAKLADNIČKI SAVJET Ante Sanader, predsjednik SavjetaŽeljko Popović, zamjenik predsjednika SavjetaČlanovi Predsjedništva HVZ-a članovi su Nakladničkog savjeta Vatrogasnog vjesnika

GLAVNA I GRAFIČKA UREDNICANina Francetić, prof.

UREDNIŠTVO Nina Francetić, glavna urednicaBerislav Hengl (predsjednik Odbora za informativno - promidžbenu i nakladničku aktivnost)Siniša Jembrih (intervencije, struka i praksa)Željko Popović (vatrogasna operativa, osposobljavanje, struka i praksa)Vedran Runjić (vatrogasna povijest u Hrvatskoj i svijetu)Mario Starčević (vatrogastvo u svijetu, struka i praksa)Neven Szabo (osposobljavanje, struka i praksa)Igor Župančić (struka i praksa)

LEKTURA I REDAKTURANina Francetić, prof.GRAFIČKI DIZAJN I PRIJELOM Nina Francetić, prof. i Anita Čolak, dipl. ing.

ŽUPANIJSKI DOPISNICI-KOORDINATORI

Naslovna i zadnja stranicaEksplozija i požar u Gračanima (Siniša Jembrih)

Naklada: 4000 primjerakaTisak: Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o.

Željko Horvat (Bjelovarsko-bilogorska) Milan Šulter (Brodsko-posavska)Nikša Ivančević (Dubrovačko-neretvanska)Denis Ružić (Grad Zagreb) Asim Čabaravdić (Istarska) Ksenija Begović (Karlovačka)Damir Sikinger (Koprivničko-križevačka) Boris Uhernik (Krapinsko-zagorska) Davor Matasić (Ličko-senjska)Mladen Grubić (Međimurska)Berislav Hengl (Osječko-baranjska ) Marko Ašenbrener (Požeško-slavonska)Vanda Radetić-Tomić (Primorsko-goranska)Đuro Gajdek (Sisačko-moslavačka) Darko Dukić (Šibensko-kninska)Franjo Talan (Varaždinska) Krešimir Jelić (Vukovarsko-srijemska)Mateja Fras (Virovitičko-podravska)Damir Marenić (Zagrebačka)

impresumUVODNIK

Nina Francetić, glavna urednica

Veći dio Hrvatske ponovno su pogodile su poplave. Zbog pravovremenog angažmana snaga, priprema

i nešto povoljnijih vremenskih uvjeta, štete su bile manje nego u prethodnim poplavama.

Požari u bolnicama zasigurno su među najzahtjevnijim vatrogasnim intervencijama, prvenstveno zbog pacijenata koje je potrebno evakuirati. donosimo analizu intervencije prilikom požara na objektu KBC-Split 20. rujna 2015. godine.

Za temu broju izabrali smo vatrozaštitu na jadranskim otocima, a kao povod za izbor ove teme bili su požari na otoku Korčuli i poluotoku Pelješcu iz srpnja ove godine. o specifičnostima vatrogastva na otocima, opremljenosti i broju vatrogasaca, pričali smo s vatrogasnim zapovjednicima s priobalja.

Tehnologija se razvija u svim segmentima ljudskog djelovanja pa tako i u vatrogastvu. Za uspješno sudjelovanje na intervencijama potrebno je stalno usavršavanje vatrogasnih kadrova stoga u rubrici Psihologija pročitajte članak o cjeloživotnom učenju.

U stručnom dijelu donosimo članke o modularnom visokotlačnom uređaju za gašenje vodenom maglom te o tehničkim zahtjevima koje moraju zadovoljiti prijenosne vatrogasne pumpe.

Također pročitajte izviješća sa 6. stručnog savjetovanja Hrvatske vatrogasne zajednice u Biogradu na Moru, sjednice Kolegija Predsjedništva Hrvatske vatrogasne zajednice, odbora za osposobljavanje i usavršavanje Hrvatske vatrogasne zajednice te s radnih tijela CTiF-a.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNO POVEĆALO

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

U više navrata na sjednicama tijela Hrvatske vatrogasne

zajednice raspravljalo se o nekim specifičnim izvanrednim događaji-ma na kojima u zadnje vrijeme sve učestalije interveniraju vatrogasne postrojbe (uklanjanje divljih živo-tinja iz stambenih i gospodarskih objekata, traganje za nestalim oso-bama, …). U tim raspravama su se postavljala pitanja da li vatrogas-ci trebaju intervenirati kod takvih izvanrednih događaja budući da nisu opremljeni niti osposobljeni za takve vrste intervencija.

Nastavno na tu temu, a prilikom rasprave o Nacrtu prijedloga Zakona o vatrogastvu, traži se točno definiranje vatrogasne djelatnosti, odnosno traži se taksativno nabrajanje izvanrednih doga-đaja na kojima trebaju intervenirati vatrogasne postrojbe. Postavlja se pitanje da li je to moguće? Možemo slobodno reći da nije i da nitko ne može predvidjeti sve vrste izvanrednih događaja na ko-jima trebaju intervenirati vatrogasne postrojbe. U nastavku ćemo to i elaborirati.

Na netom završenom Stručnom savjetovanju Hrvatske vatrogasne zajednice koje je održano 12. i 13. listopada u Šibeniku, prezentirano je de-setak tema, a većina njih je obrađivala područje informatizacije u vatrogastvu i sudjelovanje va-trogasnih postrojbi u izvanrednim događajima prilikom poplava. Novom terminologijom re-čeno, usavršavamo dodatne sposobnosti vatro-gastva. Posebice se to odnosi na informatizaciju dok se s poplavama vatrogasci susreću vjerojat-no od osnivanja prvih dobrovoljnih vatrogasnih društava budući da u to vrijeme nije bilo drugih spasilačkih službi. Kako su u razdoblju od neko-liko zadnjih godina sve učestalije poplave, tako je i problematika sudjelovanja vatrogasnih postrojbi u spašavanju i saniranju posljedica prilikom po-plava sve aktualnija.

No, za temu ovog komentara interesantnija je činjenica da je na kraju Stručnog savjetovanja prezentirana tema „osobni radijacijski detektori za vatrogasce“ (damir Knežević) te je dana in-formacija o sudjelovanju vatrogasaca iz Vatroga-sne zajednice Koprivničko-križevačke županije u migracijskoj krizi. osobne radijacijske detektore i danas koriste vatrogasci, odnosno oni su sastav-ni dio opreme koju koriste vatrogasne postrojbe prilikom intervencija na specifičnim izvanred-nim događajima. No, na seminaru je dat osvrt na moguće terorističke napade, koji ni u europi nisu više rijetkost, prilikom kojih se mogu koristiti ek-

splozivna sredstva s radioaktivnim učinkom. Na sreću, kod nas još nije bilo izvanrednih događaja takve vr-ste, ali možemo hipotetski postaviti pitanje da dođe do terorističkog na-pada na kojemu neće biti nikakav požar da li bi trebale intervenirati vatrogasne postrojbe. Normalno da bi jer po doktrini djelovanja vatro-gasne službe, vatrogasna postrojba mora intervenirati na temelju dojave o izvanrednom događaju.

ove dvije vrste izvanrednih do-gađaja (teroristički napad i emi-

gracijska kriza) naveo sam iz razloga što se naše vatrogasne postrojbe još nisu susretale s takvim vrstama ugroza. i sad nastavno na temu, da je netko (opet hipotetski) prije, recimo, pola godine okupio eminentne stručnjake iz vatrogasne struke i dao im zadatak da točno pobroje sve vrste izvan-rednih događaja na kojima trebaju intervenirati vatrogasne postrojbe, budite uvjereni da se terori-stičkog napada i emigracijske krize ne bi nitko sje-tio. Zbog toga je nemoguće konkretno definirati što je to vatrogasna djelatnost ili taksativno po-brojati sve vrste izvanrednih događaja na kojima trebaju intervenirati vatrogasne postrojbe i da to na kraju bude sastavni dio Zakona o vatrogastvu.

Logika djelovanja svih žurnih službi, pa tako i vatrogasnih, odaziv je na sve izvanredne doga-đaje i djelovanje sukladno opremljenosti i ospo-sobljenosti. Kad kažem odaziv, dajem i odgovor postavljen na Stručnom savjetovanju u Biogradu na temu migracijske krize. Vatrogasne postrojbe trebaju sudjelovati i na takvim vrstama izvanred-nih događaja ali je, barem se nadam, svima jasno, a što proizlazi iz propisa, da vatrogasna postrojba može i mora intervenirati na temelju dojave, na temelju zapovjedi nadležnog zapovjednika ili na temelju odluke nadležnog tijela.

Zaključno, možemo postaviti protupitanje na pitanje iz naslova: da li je moguće točno defini-rati vatrogasnu djelatnost, odnosno popisati sve izvanredne događaje na kojima trebaju interveni-rati vatrogasne postrojbe? odgovor je, zasigurno ne. Zato se vatrogasni sustav, kao glavna opera-tivna snaga sustava civilne zaštite, treba konti-nuirano nadograđivati odnosno osposobljavati i opremati za nove vrste izvanrednih događaja determinirane tehničko-tehnološkim razvojem društva i sve učestalijim prirodnim nepogodama uvjetovanim klimatskim promjenama. Jedino na taj način možemo dati učinkoviti odgovor na po-stojeće i nove ugroze.

Piše: Željko Popović, dipl. ing.zeljko.popovic@hvz.hr

Što je vatrogasna djelatnost?

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

AKTUALNOSTI 3

SJedNiCa Kolegija Predsjedništva Hrvatske

vatrogasne zajednice održana je 6. listopada 2015. godine u Uredu Hrvatske vatrogasne zajednice. Uz članove Kolegija Predsjedništva Hrvatske vatrogasne zajednice, bili su prisutni Željko Šoša, zamjenik načelnika HVZ-a, Goran Franković, član radne grupe za izradu Nacrta prijedloga Zakona o vatrogastvu i Slavko Tucaković, glavni vatrogasni zapovjednik RH koji je prezentirao model ustroja vatrogastva koji se temelji na Nacionalnoj strategiji zaštite od požara za razdoblje 2013.-2022. Namjera novog ustroja je uvesti jedinstvenu vatrogasnu službu s jasnim sustavom zapovijedanja. Prijedlog glavnog vatrogasnog zapovjednika predviđa osnivanje državnog tijela za vatrogastvo sukladno Strategiji zaštite od

požara RH. Nakon rasprave u kojoj su sudjelovali svi članovi Kolegija Predsjedništva odbijen je model ustroja vatrogastva koji je prezentirao glavni vatrogasni zapovjednik.

održana je i rasprava o smjernicama za izradu novog Statuta Hrvatske vatrogasne zajednice. Zaključeno je da se na sljedećoj sjednici Kolegija Predsjedništva Hrvatske vatrogasne zajednice rasprave

prijedlozi svake pojedine koordinacije.

okvirnim programom obilježavanja 140. obljetnice Hrvatske vatrogasne zajednice određeni su datum i mjesto održavanja 140. obljetnice 7. svibnja 2016. godine (subota) u Zagrebu. Pokrovitelj manifestacije će biti predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, a supokrovitelj gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić.

4. SJEDNICA KOLEGIJA PREDSJEDNIŠTVA HRVATSKE VATROGASNE ZAJEDNICE

Sjednica Operativno-tehničkog stožera HVZ-a

U srijedu, 28. listopada 2015. godine u aljmašu je održana 10. sjednica operativno-tehnič-

kog stožera Hrvatske vatrogasne zajednice, s koje iz-dvajamo najvažnije zaključke:

Razvoj informacijskih sustava Hrvatske vatrogasne zajednice

Sukladno godišnjem planu rada Samostalne službe za unutarnju reviziju MUP-a za 2015. godinu, izvrše-na je revizija procesa informatičkih sustava za stati-stičko praćenje analizu i vođenje vatrogasnih inter-vencija u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici.

Revizija je rađena kroz 4 kontrolna cilja i 10 glavnih rizika.

Uz Hrvatsku vatrogasnu zajednicu, reviziji su bile podvrgnute VZŽ osječko-baranjske, VZŽ Vukovar-sko-srijemske, VZŽ Zagrebačka ,VZŽ Karlovačka, VZŽ Ličko-senjska, VZŽ Primorsko-goranska, VZŽ Koprivničko-križevačka, VZŽ Šibensko-kninska, VZ Grada Zagreba.

od 10 kontrolnih ciljeva, 7 je ocijenjeno kao pozi-tivno, dok su 3 kontrolna cilja (rizika) ocijenjena kao zadovoljavajući uz stanovite nedostatke.

Revizija je zaključila da je informacijski sustav HVZ-a na zadovoljavajućoj razini te da je potrebno ocijeniti i osnažiti kapacitete za održavanje i razvoj informacijskih sustava HVZ-a, zakonski regulirati

obveze izvješćivanja i unosa podataka, te unificirati razinu opremljenosti i sposobnosti vatrogasnih orga-nizacija za korištenje tih informacijskih sustava.

U svrhu utvrđivanja procesa koji će se pratiti in-formacijskim sustavom „Upravljanje vatrogasnim intervencijama-UVi“, koji objedinjava procese vatro-gasnih operativnih centara s postojećim modulima i bazama podataka Hrvatske vatrogasne zajednice, do-neseni su:• Strategija informatizacije HVZ za razdoblje 2015.-

2020., • Izmjene i dopune tipizacije vatrogasnih intervencija, • Ogledni primjerak razvrstavanja vatrogasnih vozila i

veza s radiofonskim imenikom,• Baze operativnih podataka projekta UVI,• Plan angažiranja i plan uzbunjivanja i izlaska vatro-

gasnih snaga,• Radiofonski imenik vatrogasnih snaga VZŽ/GZ.

Uslijed razvoja velikog broja vatrogasnih modula u okviru projekata HaKoM-a i eU-projekta Holistic, došlo je do potrebe temeljite revizije postojeće infor-macijske aplikacije Hrvatske vatrogasne zajednice „Vatrogasna mreža“. Tako će od 1. 12. 2015. godine sljednica „Vatrogasne mreže“ biti modernizirana in-formacijska aplikacija „Vatronet“. Stoga se mole va-trogasne organizacije da više ne unose podatke u „Va-trogasnu mrežu“.

Martina Karačić

Vatronet - modernizirana informacijska aplikacija

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

AKTUALNOSTI

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

4

Kako bi svi informacijski moduli i aplikacije bili djelotvorno korišteni od strane vatrogasnih organi-zacija, Hrvatska vatrogasna zajednica kandidira pet-godišnji eU-projekt edukacije vatrogasnih operatera i vatrogasnih zapovjednika prema Ministarstvu rada i mirovinskog sustava pod nazivom “Ulaganje u in-formatičke resurse vatrogasnih organizacija u RH“. Projektom se planira svake godine u svakoj županiji organizirati najmanje 4 edukacije za različite infor-macijske aplikacije Hrvatske vatrogasne zajednice, a predviđene su i edukacije na simulatoru za šumske požare u Francuskoj. Projektom se namjerava u pet-godišnjem razdoblju educirati blizu 12.000 vatroga-snih operatera i vatrogasnih zapovjednika.

Uzbunjivanje vatrogasacaod 1. 12. 2015. godine bit će na raspolaganju cen-

tralizirani sustav uzbunjivanja vatrogasnih organi-zacija, koji obuhvaća uzbunjivanje putem 160 tele-fonskih linija (prioritetnom glasovnom porukom) i SMS-porukom. VZŽ/GZ trebaju do tada potpisati izjave o sudjelovanju u projektu.

Osposobljavanje i usavršavanje vatrogasnih ka-drova

Usvojeni su Program osposobljavanja i usavrša-vanja dobrovoljnih vatrogasaca za 2016. godinu te obrasci za potrebe osposobljavanja i usavršavanja vatrogasnih kadrova (matična knjiga polaznika, dnevnik rada s imenikom, knjiga izdanih uvjerenja).

Usvojene su sljedeće odluke:• Izvješće o radu Kampa HVZ u 2015. godini• Okvirni program obilježavanja 140. obljetnice

HVZ u 2016. godini.

odBoR za osposobljavanje i usavrša-vanje Hrvatske vatrogasne zajednice

zasjedao je 19. listopada 2015. na četvrtoj sjednici koja je održana u prostorima Javne vatrogasne postrojbe Grada Senja.

Predsjednik odbora Stjepan Simović, ujed-no zapovjednik VZŽ dubrovačko-neretvan-ske, sazvao je sjednicu u Senju na kojoj se razmatralo pet točaka dnevnog reda.

između ostalog, usvojen je Plan osposo-bljavanja i usavršavanja dobrovoljnih vatro-gasaca s pripadajućim Finacijskim planom za 2016. godinu.

Usvojen je prijedlog novog izgleda i oblika Matične knjige, dnevnika rada s imenikom te Knjige izdanih uvjerenja u programima osposobljavanja i usavrša-vanja vatrogasnih kadrova.

Na sjednici se raspravljalo i o smjernicama za izra-du novog sustava osposobljavanja i usavršavanja do-brovoljnih vatrogasaca u Republici Hrvatskoj.

Usvojeni prijedlozi po točkama dnevnog reda uputiti će se operativno-tehničkom stožeru i Pred-sjedništvu HVZ-a na usvajanje.

Uz članove odbora sjednici su prisustvovali gra-donačelnik Grada Senja darko Nekić i načelnik

Hrvatske vatrogasne zajednice Željko Popović koji je zapovjedniku Javne vatrogasne postrojbe Grada Se-nja Zvonimiru Lončariću i gradonačelniku Nekiću poklonio monografiju “Mirko Kolarić – učitelj hr-vatskih vatrogasaca“ autorice Biserke Vlahović.

Gradonačelnik Nekić pozdravio je okupljene za-hvalivši što je za održavanje sjednice odbora izabran upravo grad Senj. Članovima odbora i načelniku Po-poviću poklonio je mini replike kule “Nehaj“ – sim-bola grada Senja.

Nakon zaključivanja radnog dijela sjednice orga-niziran je obilazak povijesne kule “Nehaj“ u Senju.

Sjednica Odbora za osposobljavanje i usavršavanje HVZ-a

Mario Starčević

VZŽ Ličko-senjska

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

AKTUALNOSTI 5

Stručno savjetovanje Hrvatske vatrogasne zajednice

od 12. do 13. listopada 2015. godine u Biogradu

na Moru je održano 6. stručno savjetovanje Hrvatske vatrogasne zajednice. Savjetovanje je tako-đer iskoristilo 8 hrvatskih tvrtki (drakon, dräger, elzas, ergoteh-nika, Luvetti, Pfeifer, Teh-pro-jekt inženjering i Vatropromet) da hrvatskim vatrogascima pre-zentiraju proizvode i usluge koje pružaju. Savjetovanju je nazočilo 129 vatrogasaca iz 18 vatrogasnih zajednica županija.

Uoči savjetovanja tvrtka Vatro-promet prezentirala je koncern Magirus-Lohr čiji je generalni za-stupnik od ove godine. Posebno je opisana proizvodnja na lokaciji u Grazu, na kojoj se godišnje pro-izvede oko 150 vatrogasnih vozi-la (od malih navalnih vozila do auto-ljestvi). Koncern nudi niz servisnih usluga, s razgranatom servisnom mrežom na cijelom području RH.

Nakon teoretskog predavanja polaznici savjetovanja mogli su testirati 30-metarsku auto-lje-stvu, šumsko, tehničko i kombi vozilo iz proizvodnog programa tvrtke Magirus-Lohr.

Predavači i teme: Stjepan Dra-

ganić: Radovi na vodi i spaša-vanje iz vode

Za nedav-nih poplava u županjskoj Posavini vatro-gasci su koristili gumene čam-ce te je uočena

neadekvatnost tih plovila. Stoga je Javna vatrogasna postrojba Vukovar pristupila nabavi vatro-gasnog plovila s odgovarajućom osobnom i skupnom zaštitnom opremom koja je prikladna za intervencije spašavanja. U detalje su opisana svojstva i karakteristi-ke opreme te su date preporuke korištenja.

Dario Deja-nović: Insta-lacije zemnog plina i opa-snosti pri ga-šenju

Predavač je detaljno opisao ventile insta-lacija zemnog plina i njihovo obilježavanje

na otvorenom i u zgradama te sustav plinske mreže. istaknuta je potreba brzog zatvaranja ven-tila u slučaju curenja ili požara. Razvijene su plinske baklje i or-marići koji se koriste za edukaci-ju vatrogasaca za gašenje takvih požara. Zaključeno je da je nužna suradnja s distributerom plina.

Milivoj Ta-slak: Zaštita od požara u prijevozu opasnih tvari željeznicom

P o s e b a n je osvrt dao na ukapljene naftne pli-nove i BLe-Ve efekt te

zakonski okvir (adR i Rid) za prijevoz zapaljivih plinova u že-ljezničkom prometu. Ukazao je na potrebu izrade detaljnog pla-na intervencija i sanacijskog pla-na kako bi se izbjegle nesuglasice za vrijeme intervencija te potrebu razrade rješenja prebacivanja va-trogasnih vozila s cestovnog na željeznički način prijevoza zbog potrebe brzog dolaska na mjesto intervencije.

Niko Čubela: P o s t u p a k k a n d i d i r a n j a na EU fond za ruralni razvoj, podmjera 7.4. „Ulaganje u p o k r e t a n j e , poboljšanje ili proširenje lo-kalnih temelj-nih usluga za

ruralno stanovništvo, uključu-jući slobodno vrijeme i kultur-ne aktivnosti te povezanu infra-strukturu“

U okviru podmjere 7.4. može se prijaviti svako dobrovoljno vatrogasno društvo u naseljima s najviše 5.000 stanovnika na potpore od 15.000 do 1.000.000 eUR-a. Podupiru se investicije za rekonstrukciju ili opremanje vatrogasnih domova i spremišta u vlastitom vlasništvu, najmu ili koncesiji na najmanje 10 go-dina. Projekt mora biti sadržan u lokalnoj razvojnoj strategiji i prostornom planu te dobiti su-glasnost općinskog/gradskog vijeća. objekti trebaju potvrditi multifunkcionalnost korištenja. Stjepan Draganić

Dario Dejanović

Milivoj Taslak

Niko Čubela

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

AKTUALNOSTI

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

6

Prijave se pišu kroz sustav agro-neta. investicija treba biti u skla-du s Uredbom o kriterijima, mje-rilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro (NN 26/15). Preporuča se da se Hrvat-ska vatrogasna zajednica obrati Ministarstvu gospodarstva po pi-tanju provedbe javne nabave.

G o r a n I v k o v i ć : Gume na v a t r o g a -snim vo-zilima i sigurnost vatrogasa-ca

Povod za ovu temu su nesre-će koje se događaju na vatro-g a s n i m

vozilima, dijelom uzrokovane lošim stanjem guma na vozilima. Stanje guma propisuju europske direktive, koje se kontroliraju na tehničkim pregledima, gdje se prvenstveno provjerava dubina šare, a ne starost gume. Prilikom kupnje guma potrebno je voditi brigu o uvjetima u kojima će se guma habati. Svakako bi se za-mjena guma trebala provesti na-kon 10 godina korištenja. date su preporuke upravljanja kod puca-nja guma.

N i k o l a Tramon-tana: Si-gurnosni rizici na malim ae-rodromi-ma/izazov v at r o g a -snim po-strojbama

55 % z r a k o -p l o v n i h n e s r e ć a

dogodi se izvan aerodroma, što znači da se mogu dogoditi na po-dručju djelovanja bilo koje vatro-gasne postrojbe, na krajnje nepri-

stupačnim mjestima ili na gusto naseljenim područjima. Sastavni dio tih intervencija su potrage za preživjelima, osiguranje pro-hodnosti puteva, spašavanje iz olupina itd. U bliskoj budućnosti se očekuje ekspanzija malih zra-koplova. Na malim aerodromima potrebno je povećati tehničke, organizacijske i ljudske resurse. U svrhu bolje pripremljenosti po-trebno je bolje se upoznati s opre-mom i gorivima zrakoplova te što češće organizirati vatrogasne vježbe s tom tematikom.

D a r k o P i š k o r : Informati-zacija va-trogasnog sustava

N a k o n višegodiš-nje analize i dizajna poslovnih p r o c e s a , H r v a t s k a vatrogasna

zajednica razvila je 17 informa-tičkih modula koji se preko pro-jekta „Upravljanje vatrogasnim intervencijama - UVi“ objedinja-vaju u jedinstvenu cjelinu koju besplatno na korištenje dobiva-ju sve vatrogasne organizacije. UVi će objediniti postojeće baze podataka Hrvatske vatrogasne zajednice te projekte financirane od Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (Ha-KoM). Sustav UVi bit će operati-van do kraja 2015. godine, a u vi-sokoj fazi pripreme je eU-projekt u iznosu od 1 milijun eUR-a za razdoblje od 2015.-2020. godine, s prvenstvenim ciljem edukacije svih vatrogasnih operatera, dje-latnika operativnih centara i va-trogasnih zapovjednika po poje-dinim modulima.

Vlatko Roland: Primjena GIS-tehnologija u vatrogastvu

opisane su postojeće tehnolo-gije geografsko-informacijskih sustava (GiS) koje zahtijevaju novi koncepcijski pristup, čime

se prila-gođavaju i p o j e d n o -s t a v l j u j u p o s t o j e ć i p o s l o v n i p r o c e s i . GiS omo-gućuje niz p r i m j e n a u vatroga-stvu kao što je gra-fičko utvr-

đivanje vremena dolaska do pojedinih područja, indeks opa-snosti od požara ovisno o nagibu, osunčanosti, vertikali, pokrovu i orijentaciji padine, primjenu vi-deo-nadzora, označavanje vidlji-vosti terena, izračun najbrže rute itd. Ti podaci mogu se koristiti za optimiziranje kapaciteta i opera-tivnu primjenu tijekom interven-cija. ovi sadržaji integrirani su u eU-iPa projektu Holistic, a HVZ u okviru projekta vodi adria Fire GPS.

Berislav Hengl: Va-t r o g a s n i čamci na u n u t a r -njim voda-ma

ovu pro-blematiku definiraju Zakon o p l o v i d b i i lukama unutarnjih voda i Pra-

vilnik o čamcima. Brod je po defi-niciji plovilo duže od 20 metara i prevozi više od 12 osoba, a vatro-gasna plovila su u pravilu čamci za javne namjene. Čamci treba-ju imati odgovarajući certifikat, kojim upravlja voditelj čamca s odgovarajućom dozvolom. Lučke kapetanije su nadležne za plovila, s tim da se u morskom prometu rabe izrazi brodica i jahta.

U Republici Hrvatskoj koriste se 4 vrsta čamaca: aluminijski čamci su u pravilu do 6 m dužine i služe za prijevoz 6 do 8 osoba, kao i polietilenski čamci. Čam-

Goran Ivković

Nikola Tramontana

Darko Piškor

Vlatko Roland

Berislav Hengl

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

AKTUALNOSTI 7

ci od stakloplastike mogu imati jače motore te se mogu koristiti za razvlačenje brana na rijekama. Pneumatski čamci su najpogod-niji za prenošenje.

Njemački vatrogasci dijele vatrogasne čamce u 3 skupi-ne. Skupina 1 je na ručni po-gon (pogon čakljama i/ili ve-slima), a čamci klase 2 moraju biti brži od 30 km/h. Čamci tipa 3 imaju nosivost do 1.500 kg i posadu do 10 osoba. austrijska sistematizacija je vrlo slična njemačkoj, s tim da austrijski vatrogasci imaju i posebnu kategoriju drvenog čamca-čikl. Preporuča se da se primijeni nje-mačko-austrijski standard te da se utvrdi specijalnost voditelja vatrogasnog čamca.

E m i l P r p i ć : P r a k t i č -ni aspekti automat-ske dojave požara

o s n o v -na svrha instalacije automat-ske dojave požara je savladava-nje počet-

nih požara priručnim sredstvima. Vrstu primijenjenog detektora definira trenutak kada dojavni sustav treba ukazati na nastanak požara. Najviše korišteni detek-tor je optički detektor koji uočava dim, a koji radi na principu raspr-šivanja svjetlosti. Pouzdanost de-tekcije je smanjena jer je osjetljiv na prašine i aerosole (nepogodan za kuhinje i wellness-prostore). Termodiferencijalni detektori reagiraju na nagle poraste tempe-rature (9 °C/min), koji imaju za lošu stranu kašnjenje u detekciji požara. Požarne zaklopke („kla-pne“) sprečavaju širenje dima iz požarnog sektora. ispitivanje je obvezno jednom godišnje. Pri-hvat požarne dojave nije dobro spojiti na recepciju, jer je pažnja recepcionara zbog njihove naravi posla značajno smanjena.

Ivana To-m a š e v i ć : A n a l i z a vertikalne s t r u k t u r e at m o s fe r e kod kata-strof a lni h š u m s k i h požara

istraživa-nja Hidro-meteorološ-kog saveza na analizi ve-

likih požara raslinja provode se od 1987. godine. Rezultati istra-živanja od 1999. godine dali su vertikalne profile i brzine vjetra do 3 km visine, u okolnostima ra-zličitih vremenskih prilika (jugo, maestral, bura). Fenomen niske mlazne struje (signifikantni mak-simum brzine na visini od 500 m visine) dokazan je na Kornatskoj tragediji 2007. godine, koja je bila kombinirana s hladnom fron-tom. Kasnijom analizom pre-poznat je identičan fenomen na prethodnim požarima u 2001., 2003. i 2008. godini. Nedvoj-beno je utvrđeno da je redovito u prizemnom sloju zraka dola-zilo do jakih turbulencija zraka kod prolaska hladne fronte, što je u konačnici uzrokovala velike opožarene površine u kratkom razdoblju (na Lastovu je 2003. godine opožareno oko 1.800 ha u jednoj noći.

V i š n j a V u č e t i ć : V r e m e n -ska anali-za velikog š u m s k o g požara na Strahinjči-ci u ožujku 2 0 1 2 . godine

istraživa-nja Hidro-meteorološ-

kog saveza ukazuju na sve gušća razdoblja ekstremne topline i ekstremnih suša, ali i kišnosti u ovom stoljeću. Toplinski stres se javlja kada je 10 uzastopnih dana maksimalna temperatura veća

od 10 °C, koji se sada pojavljuje u svim područjima RH. Sezonska žestina- indeks potencijalne opa-snosti od požara raslinja širi se s Jadrana na kontinentalni dio Hr-vatske. U promatranom požaru u općini Radoboj u ožujku 2012. godine izgorilo je oko 350 ha po-vršine. Relativna vlažnost je bila ispod 40 %, a temperatura tla je bila 10 °C iznad prosječne tempe-rature (23,9 °C). indeks vlažnosti je bio vrlo visok za vrijeme traja-nja cijelog ožujka. Srednja brzina vjetra je bila između 2 do 3 m/sek, s tim da je vjetar neprekidno mijenjao smjer. Samo zahvalju-jući taktici gašenja požara 24. 3. 2012., kada se krenulo s gašenjem požara u 3 sata ujutro, i kada je požar stavljen pod kontrolu, izbjegnute su još veće posljedice. da se nije tako postupilo, vjero-jatno bi vremenske prilike 26. 3. uzrokovale katastrofalno širenje požara i mnogo veće štete.

D a m i r Knežević: Osobni ra-dijacijski detektori u vatroga-stvu

R a s t u opasnosti od prlja-vih bombi, koje mogu biti vezane uz eksplo-zije. Ure-

đaji koji otkrivaju zračenje mogu u tom smislu prevenirati strada-nje vatrogasaca. Najštetnija zra-čenja su X-zrake, Gama-zrake (s kojima će vatrogasci imati najviše problema) i kozmičko zračenje. alfa zrake nemaju probojnost, ali njihovo udisanje je također vrlo štetno. Beta čestice su također štetne. Mjerni uređaji ukazuju na veličinu doze (mSv) i brzinu doze (mSv/h). Dozna granica za radni-ke je 50 mSv. Listice opasnosti su rangirane s obzirom na veličinu doze zračenja (mSv/h). Opisan je rad općih dozimetara, ionske ko-more, sonde, alfa-scincilatora te u detalje opisan osobni i džepni dozimetar.

Mario Starčević

Emil Prpić

Ivana Tomašević

Višnja Vučetić

Damir Knežević

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

AKTUALNOSTI

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

8

U organizaciji Povjerenstva za potražne pse u vatrogastvu HVZ-a, u istarskoj županiji

je 22. i 23. listopada 2015. godine održano licen-ciranje vatrogasnih timova s potražnim psima. U šumama kraj Višnjana provedeno je licenciranje za traženje nestalih osoba u prirodi, a na ruševini u okolici Vrsara licenciranje za traženje nestalih u ruševinama. Traženja se provode na što realnijim lokacijama, a traže se žive osobe, najmanje tri. Za potrebe pretraživanja u prirodi teren je veličine 3 - 5 hektara, a ruševina minimalno 1.500 kvadratnih metara s minimalno dvije nestale osobe. osim tra-ženja kandidati polažu i vježbe vodljivosti sa svojim psima, a imaju i teorijsko ispitivanje iz vatrogasne i spasilačke tematike. Sve su to uspješno odradila dva istarska tima i dobili licence: Sandro Žufić, pomoć-nik zapovjednika JVP Rovinja, vodič potražnog psa Bela JVP Rovinj i Goran Kmet, vodič potražnog psa Megi dVd-a Višnjan. Za kupnju i obuku potražnih pasa Vatrogasna zajednica istarske županije uložila je 80.000 kuna.

Zoran Laslavić, predsjednik Povjerenstva za po-tražne pse u vatrogastvu HVZ-a: Vatrogasci RH trenutno imaju 12 vodiča licenciranih vatrogasaca sa svojim potražnim psima, a među njima su i dva psa istarskih vatrogasaca koji su dobili licencu 23. listopada 2015. godine. Licencirani su za traženje nestalih u ruševinama i traženje nestalih u prirodi. akcent je na traženje nestalih u ruševinama jer su vatrogasci temelj urbane zaštite i spašavanja iz ruše-vina. Za istarsko vatrogastvo i istarsku županiju to je veoma značajno i ujedno pokazuje da vatrogasci istre slijede trendove koje moderan život postavlja pred ljude. Upravo zbog toga jako je važno imati pse za spašavanje iz ruševina, ali i traganje za nesta-lim osobama u prirodi. Svjedoci smo da je takvih intervencija sve više. Potražne pse sada imamo u opatiji, Rijeci, Zadru, osijeku i u Šapjanama.

Sandro Žufić, pomoćnik zapovjednika JVP Rovinja, vodič potražnog psa Bela - Licenca za nas znači da možemo početi raditi i ve-oma smo zadovoljni. Trud, vježbe, treninzi, nisu bili uzalud. Naravno, ova priča nije gotova nego samo ide dalje, ide naprijed i hvala svima koji su pružili podrš-ku, počevši od našeg zapo-vjednika evilijana Gašpića do županijskog zapovjed-nika Kozlevca.

Goran Kmet, DVD Viš-njan, vodič potražnog psa Megi - Sretni smo da smo dobili licencu, jer smo vri-jedno radili, trenirali, go-tovo dvije godine. Licenca nam je bio cilj, a pas je iz-vrstan. Postao je član obi-telji, djecu jako voli, igra se s njima. Stalno je s nama i smatram da smo ostvarili dobar projekt i hvala za to predsjedniku oliveru Ko-vačiću i i zapovjedniku Lu-čanu Voriću našeg dVd-a, zapovjedniku JVP Poreč

adrijanu Jugovcu i posebno Vatrogasnoj zajednici istarske županije i zapovjedniku Kozlevcu.

Licenca za vatrogasni K-9 tim važi godinu dana i svake godine timovi moraju proći licenciranja te sudjelovati na različitim spasilačkim taborima i vježbama kako bi uvijek bili spremni pomoći.

Licence dobili potražni psi istarskih vatrogasaca

Asim Čabaravdić

Vatrogasci RH trenutno imaju 12 vodiča licenciranih vatrogasaca sa svojim potražnim psima

Sandro Žufić s Belom

Goran Kmet s Megi

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

AKTUALNOSTI 9

Na 23. međunarodnom skupu povjesničara vatrogastva Europe u Češkoj raspravljano je o spektakularnim požarima u Europi

ZBORNIK EUROPSKIH VATROGASNIH ISTRAŽIVANJA

od 6. do 10. listopada 2015. godine, u češkom mjestu Pribyslav, smještenom na pola puta

između Brna i Praga, održan je 24. tradicionalni međunarodni susret povjesničara europe, na temu: „Spektakularni požar u europi“. o toj temi rasprav-ljano je na tradicionalnom međunarodnom simpo-ziju u kojem su sudjelovali brojni autori iz: austrije, danske, Finske, Francuske, Hrvatske, Nizozemske, Njemačke, Slovenije, Slovačke, Poljske, Rusije, Švi-carske i domaćina Češke.

dan uoči tog skupa u Pragu je održana sjednica odbora za muzeje, dokumentaciju i povijest va-trogastva CTiF-a na kojoj je, pod predsjedavanjem predsjednika Petra Schmida, razmotren rad između dviju sjednica. iznesena je problematika o provođe-nju akcije na certifikaciji povijesne vatrogasne građe i predmeta: počevši od vatrogasnih štrcaljki i auto-mobila, vatrogasnih „oldtajmera“ - do spomen soba i muzeja. Tijekom sjednice ovog najvišeg tijela va-trogasnih povjesničara europe, kojem je kao pred-stavnik HVZ-a prisustvovao Đuro Gajdek – članovi ocjenjivačke komisije pregledali su postav vatroga-snog muzeja autora Vasila Pekara, inače predsjed-nika Vatrogasne zajednice Češke. Prema prethod-nom dogovoru češki vatrogasci prihvatili su da to bude ujedno i Muzej vatrogastva Češke. Članovi ocjenjivačkog suda predvođeni s gospodinom Rolf Schambergerom, inače ravnateljom glavnog muze-ja vatrogastva Njemačke, odali su priznanje kolegi Pekaru, na njegovoj uspješnoj prezentaciji povijesti vatrogastva Praga i okolice. ova ustanova otvorena je pod imenom „Muzeum Česke Hasičke Jednoty“.

istog dana, nakon održane sjednice odbora u Pragu, u prostorijama starog zamka, u Pribyslavi, održano je svečano otvorenje ovog međunarodnog susreta, kojem je prisustvovalo više od stotinu go-stiju i uzvanika. Svečanost je započela otvaranjem novog postava međunarodnog muzeja vatrogasnih nacija u kojem je predstavljena i Hrvatska, s vatro-

gasnom uniformom i medaljom CTiF natjecanja u Varaždinu, 2005. godine.

drugi dio skupa je počeo odavanjem minute šut-nje za sve preminuli vatrogasce, među kojima aloi-su Vlačilu, uvaženom vatrogasnom znalcu iz Češke.

Nakon uvodnih riječi predstavnika CTiF-a, među kojima jednog od potpredsjednika te Karela Richtera, predsjednika Vatrogasne zajednice Češke, Moravske i Šleske (Starosta Sdruženi hasiču Čech, Moravya a Slezska), uslijedili su pozdravi skupu i dodjele odličja. Među inim darovateljima bio je i predstavnik HVZ-a Đuro Gajdek, koji je u ime HVZ-a dodijelio vatrogasno odlikovanje za među-narodnu suradnju gospodi: Vasil Silvester Pekaru iz Praga i Geraldu Schmipfu, voditelju Bečkog va-trogasnog muzeja. Riječ je o dugogodišnjim su-radnicima te tradiciji suradnje između vatrogastva Hrvatske i Češke, te Hrvatske i Bečke profesionalne vatrogasne postrojbe, o čemu govore brojni doku-menti. Takvu suradnju uvažavaju i češki vatrogasci, koji su predstavniku Hrvatske, Đuri Gajdeku, za-jedno s još nekoliko zaslužnih gostiju, među kojima i Karelu Richteru – dodijelili odličje Češke vatroga-sne zajednice, za dosadašnju dobru suradnju.

Na skupu su ingo Valentini i Stanislav Barta pred-stavili zbornik radova. Riječ je o publikaciji formata a4, obima 415 stranica, u kojoj su obznanjeni refe-rati od 57 autora. Među njima su zastupljeni Biserka Vlahović s radom o čuvenom vatrogasnom požaru grada Varaždina, te Đure Gajdeka, s referatom o najvećim ratnim požarima u domovinskom ratu Hrvatske(str. 165. -170.).

Međunarodni skup povjesničara, nakon održanih referata i rasprava, nastavljen je sutradan posjetom gradu Polička i najvećoj tvornici vatrogasnih auto-mobila u europi. Na radnom skupu sudionika me-đunarodnog skupa, prihvaćeno je da se sljedeći odr-ži iduće godine u danskoj s temom: „Motorizacija vatrogasnih postrojbi na početku 19. stoljeća”.

Đuro Gajdek

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

AKTUALNOSTI

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

10

SJedNiCa odbora za vatrogasnu mladež CTiF -a se održala u Lisabonu, Portugal, na kojoj je

sudjelovao i predsjednik Savjeta za vatrogasnu mla-dež HVZ-a Milivoj Taslak.

Na početku 95. sjednice Komisije članovima su se obratili pozdravnom riječi predsjednik nacio-nalne Vatrogasne škole u Lisabonu Jose Ferreira, zamjenik direktora aNPC za vatrogastvo i pred-sjednik Vatrogasnog saveza Portugala Jose Requeijo koji su zaželjeli dobrodošlicu i uspješan rad ove Komisije kojoj je domaćin njihova zemlja. Na sa-mom početku predsjednik Komisije Jorn Hendrik Kuinke je predstavio nove potpredsjednike CTiF-a, među kojima je posebno istaknuo predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice g. antu Sanadera. U izvješću s olimpijade iz opola - Poljska, pred-sjednik J. H. Kuinke je još jednom istaknuo dobru organizaciju domaćina Poljske te istaknuo da je sve proteklo u redu bez većih problema. Voditelj olim-pijade ignaz Mascha je rekao da su članice poslale svoja izvješća, zapažanja s olimpijade u opolama, koje će se pomno proučiti i po kojima će se poku-

šati napraviti određena poboljšanja. Na olimpijadi je sudjelovalo ukupno 45 natjecateljskih odjeljenja uz 3 gostujuće. Kada se analiziralo brojčano stanje ekipa s olimpijade u Poljskoj, uočen je nesrazmjer u broju nacija i odjeljenja mladeži. Sudjelovale su 22 nacije i po tome je trebalo sudjelovati 22 ekipe ženske mladeži. Na samoj olimpijadi je nastupilo samo 9 ženskih odjeljenja. Predočena su određena razmišljanja kako bi se pokušalo dodatno populari-zirati vatrogastvo kod vatrogasne mladeži.

U daljnjem izlaganju je svaka država kratko pre-zentirala svoja zapažanja s olimpijade u opolama, generalno su iznesene sve pohvale za dobro organi-ziranu olimpijadu. Poljska predstavnica je isto tako potvrdila samu organizaciju, da su se maksimalno potrudili da nam svima boravak bude ugodan te nadodala:

- Bilo je i manjih problema kao što ste vidjeli, mislimo da smo u organizaciji uspjeli. imali smo svu vašu pomoć, pomoć ovog odbora i na njoj smo vam vrlo zahvalni. olimpijada je dobro organizira-na i održala se bez poteškoća, što je najbitnije bez ozljeda.

Rasprava je potom prešla na ostale točke dnevnog reda oko održavanja sljedećeg Simpozija za mladež u Trentu 2016. i poboljšanju rada s vatrogasnom mladeži.

Na kraju sjednice, predsjednik austrijskog saveza vatrogasne mladeži Manfred N. je prezentirao služ-benu publikaciju iz austrije, mjesta održavanja slje-deće vatrogasne olimpijade u Villachu.

Sjednica Odbora za vatrogasnu mladež CTIF-a

daNa 19. 10. 2015. godine u Villachu (austrija) odr-

žana je sjednica odbora za na-tjecanja Međunarodne zajednice vatrogasnih i spasilačkih službi (CTiF).

Sjednici su nazočili predstavni-ci iz 10 zemalja: austrije, Češke, Francuske, Hrvatske, Njemač-ke, italije, Luksemburga, Rusije (predsjednik Svjetske Federacije za športska natjecanja), Poljske i Slovenije. Hrvatsku vatrogasnu zajednicu predstavljao je ivan Barić s prevoditeljem Marijom Starčevićem.

Skup je u odsutnosti dopred-

sjednika CTiF-a zaduženog za vatrogasna natjecanja ante Sana-dera uvodno pozdravio dopred-sjednik CTiF-a Hubert Vetter. Predstavljen je financijski plan financiranja vatrogasnih natjeca-nja CTiF-a, koji će biti usvojen na predstojećoj sjednici izvršnog odbora CTiF-a od 11. do 13. 12. 2015. u Pragu.

Vatrogasci Villacha kao doma-ćini su predstavili Program natje-canja, kao i smještajne kapacitete. U okviru natjecanja održat će se u sklopu konferencijskog centra Skupština CTiF-a. Natjecanje će se održati od 9. do 16. 7. 2017.

godine s po 2 treninga za svako natjecateljsko odjeljenje. Svi tre-ninzi i natjecanje održat će se na stadionu, dok će se vježba s kukačama održati na Glavnom trgu u Villachu. Predlaže se, da pozdravni govori na otvaranju i zatvaranju budu na jeziku doma-ćina i prevođeni na engleski jezik, dok će u raspisima biti korišteni službeni jezici CTiF-a (engleski, njemački, francuski). Uočeni problemi velike buke izazvane od strane navijača nastojat će se sma-njiti boljim ozvučenjem, sprje-čavanjem korištenja za zdravlje opasnih naprava i upozorenjima

Sjednica Odbora za natjecanja CTIF-a

Milivoj Taslak

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

AKTUALNOSTI 11

od strane moderatora.Ubuduće će se omogućiti na

natjecanjima mladeži dozvoliti sudjelovanje mlađim od 11 godi-na, ali će im se pisati starost od 11 godina. Također se predlaže, da se po naciji dozvoli nastup od mak-simalno 3 odjeljenja, tj. ako se ide na maksimalni broj odjeljenja (3), minimalno 1 odjeljenje treba biti žensko. ova dodatna regula-cija će se uskladiti s domaćinom. od 5. do 8. 5. 2016. održat će se u Trentu simpozij voditelja vatro-gasne mladeži na teme izazova u budućnosti, prelaska u operativ-nu službu i integracije stranaca

u vatrogasnoj mladeži djeci. Ko-tizacija će biti 60 EUR/osobi. Na natjecanjima mladeži CTiF-a u opoli (Poljska) sudjelovale su 22 nacije, s tim da je jedna trećina sudionika bila ženska, iako je od 36 odjeljenja sudjelovalo samo 8 ženskih natjecateljskih odjelje-nja. Broj grešaka je smanjen za 18 %, čemu su doprinijeli seminari vatrogasnih sudaca. Posebna za-hvala je upućena poljskim orga-nizatorima.

U tradicionalnim natjecanjima odraslih mijenja se pravo nastu-pa na način, da po naciji nastupa maksimalno 10 muških i maksi-

malno 6 ženskih odjeljenja, s tim da je ukupni maksimalni zbroj 13. Kotizacija se fiksira na 201 EUR/sudioniku (od čega 8 EUR/sudio-niku pripada CTiF-u). od 14. do 15. listopada 2016. održat će se u Linzu školovanje vatrogasnih su-daca. U 2016. godini će na web-stranici olimpijade u Villachu biti objavljene slike opreme i mjernih uređaja. informacije o smještaju mogu se dobiti preko turističke zajednica Villacha.

Pravilnik športskih natjecanja značajno će se promijeniti. Tako će u Villachu žene sudjelovati i na vježbi s kukačama (penjanje na toranj). U Petrogradu (Ruska Fe-deracija) je na Svjetskom šport-skom vatrogasnom prvenstvu ove godine zabilježen rekord su-dionika, tj. sudjelovalo je 14 na-cija u muškoj i 8 nacija u ženskoj konkurenciji. 2016. godine u iz-miru (Turska) održava se sljedeće svjetsko športsko prvenstvo.

Sljedeća sjednica odbora za natjecanja CTiF-a održati će se u jesen 2016. godine u Sloveniji.

doBRoVoLJNo vatrogasno društvo otok Samoborski nastupilo je na međunarodnom

vatrogasnom natjecanju koje je organizirano u sklo-pu Bogatajevih dana zaštite i spašavanja u Murskoj Soboti 3. listopada 2015. godine.

društvo je nastupilo u kategoriji gosti Ma i zau-zelo 1. mjesto. Po ukupnim rezultatima, zauzeli bi odlično 6. mjesto. Konkurencija na samom natjeca-nju je bila vrlo jaka, sa ukupno 73 odjeljenja, među kojima su nastupile sve najjače ekipe iz Slovenije poput Hmeljčića, Šentjošta, Podgoraca, Tinja, Ža-žara i Kebelja. Valja spomenuti i pohvaliti samu or-ganizaciju koja je bila na jednom zavidnom nivou. osim toga i gostoprimstvo domaćina prema svim ekipama je bilo hvalevrijedno. Najveći dojam su na nas ostavile nagrade koje primaju pobjedničke ekipe poput motorne prijenosne pumpe u protuvri-jednosti preko 10 000 eura, agregata, specijalnih na-prtnjača i aparata, poklon bonova i ostalih vrijednih nagrada.

Zahvaljujemo se HVZ-u na ukazanom povjerenju da kao najbolja hrvatska ekipa predstavljamo Hr-vatsku van Lijepe naše.

Međunarodno natjecanje u Murskoj Soboti

Mario Starčević

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

AKTUALNOSTI

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

12

U organizaciji Vatrogasne zajednice zdravstva Hrvatske i Hrvatske vatrogasne zajednice

održano je X. međunarodno savjetovanje u područ-ju vatrogastva, provedbe protupožarne preventive, zaštite na radu i zaštite okoliša u zdravstvenim usta-novama.

Savjetovanje se održalo u Mostaru od 30. 9. do 2. 10. 2015. godine. Na savjetovanju je sudjelovalo 48 stručnjaka iz zdravstvenih ustanova Hrvatske.

U ime organizatora ovog savjetovanja riječima do-brodošlice okupljenima obratio se predsjednik Va-trogasne zajednice zdravstva Hrvatske Željko Ben-ković. ovo edukativno savjetovanje daje doprinos u razmjeni iskustava zdravstvenih ustanova iz Bosne i Hercegovine s iskustvima zdravstvenih ustanova Hrvatske.

Na skupu su održana predavanja koja uključuju ozljede na radu u KBC osijek, ekonomske aspekte

zaštite na radu, evakuaciju i spašava-nje u zdravstvenoj ustanovi, zarazni medicinski otpad te gospodarenje otpadom KBC Sestre Milosrdnice s osvrtom na recikliranje.

Zajednički je zaključak da struč-njaci svih gore navedenih područja imaju obvezu promicati zajedničku ideju u razvoju vatrogastva u zdrav-stvenim ustanovama, realizaciji i organizaciji provedbe zakonodavne legislative.

Vrijedno je istaknuti posjet Sve-učilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, ujedno zahvaliti ravnatelju prof. dr. sc. anti Kvesiću, glavnoj sestri Zdravki Lončar, poslovodstvu bolnice na ukazanom povjerenju i pruženim informacijama tijekom ra-zgleda.

Tijekom boravka u Mostaru sudionici ovog savje-tovanja bili su u posjeti Profesionalnoj vatrogasnoj postrojbi Mostar gdje su ih primili zapovjednik Pe-tar Jurić i zamjenik Marinko Petrića koji su goste, u prisustvu ostalih vatrogasaca postrojbe, upoznali sa radom, djelovanjem i intervencijama sa područja grada Mostara. Sudionici su mogli vidjeti opremu i sredstva za gašenje požara.

Vatrogasna zajednica zdravstva Hrvatske zahvalju-je na ostvarivanju, suradnji, promicanju zajedničkih interesa Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici te pomoći pri realizaciji ovog savjetovanja.

X. međunarodno savjetovanje u području vatrogastva u zdravstvenim ustanovama

oSVJedoČeNi prijatelj ko-privničkih vatrogasaca Vilmos

Szabo, umirovljeni zapovjednik pro-fesionalnih vatrogasaca iz mađarskog grada Nagyatada, predao je vrijednu donaciju Muzeju hrvatskog vatroga-stva u Varaždinu. U prijašnjim kon-taktima i susretima, rodila se njegova ideja da pokloni hrvatskim vatrogas-cima i njihovom Muzeju, zbirku svo-jih – odnosno mađarskih, radnih, i svečanih uniformi.

Tako je Muzej hrvatskog vatroga-stva, od 20. listopada, bogatiji za jednu veliku zbirku mađarskih vatrogasnih uniformi u kojoj se nalaze eksponati koji uključuju:

• zimska, svečana i radna odora - kompletna –korištena od 1963. – 1986. g.

• ljetna, svečana i radna odora - kompletna –korištena od 1973. – 1995. g.

• zimski kaput – iz vremena 1987. – 1993.• zimski kaput – iz vremena 1990. – 1998.

• radna odora - kompletna – iz vremena 1995. – 2012.g.• svečana odora – zimska i ljetna – kompletna –korištena od 2001. – 2012.g.• kišni ogrtač iz prijelaznog razdoblja, vestu i pripadajuće kape (šapke i šubaru), čizme.

Pošto Vilmosz ne govori hrvat-ski jezik, kao prevoditelj, s njime je bio Jozsef Csendes, zajednički prijatelj. Nakon predaje donacije i razgledavanja Muzeja te izloženih eksponata, susret se nastavio u do-maćinstvu koprivničkih vatrogasa-

ca u ugodnom razgovoru i druženju. Posebnu zahvalu gosp. Szabi izrekli su

predsjednik VZG Koprivnica ivan Golubić, koji je bio koordinator ove akcije i zapovjednik VZG i JVP Koprivnica Slavko Lakuš. Bila je to prilika da se do-govori i ponovni sportski susret koprivničkih i ma-đarskih vatrogasaca za 20. 11. 2015. g. u Nagyatadau.

Vrijedna donacija Muzeju hrvatskog vatrogastva

Ivan Golubić

Željko Benković

Mađarske vatrogasne uniforme

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

AKTUALNOSTI 13

NARUDŽBENICA - Vatrogasni godišnjak 2016.

Naziv naručitelja __________________________________________________________

adresa primatelja računa ___________________________________________________

Telefon / fax _____________________________________________________________

e-mail ___________________________________________________________________

oiB ___________________________________________________________________

iBaN __________________________________________________________________

U ________________________________, dana _________________________________

Potpis i pečat ovlaštene osobe

______________________________

Narudžbenicu možete poslati poštom na adresu: Hrvatska vatrogasna zajednica, Ekonomat, Selska cesta 90a, 10000 Zagreb,

skeniranu na e-mail: ekonomat@hvz.hr ili putem faksa: 01/3025-026

Naručujem ______ komada Vatrogasnog godišnjaka 2016.

po cijeni od 27,61 kuna (bez PdV-a)

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

AKTUALNOSTI

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

14

ČaSoPiS VATROGASNI VJESNIKPretplata za 2016. godinu

Pretplaćujemo se na _____________ primjerak(a) časopisa VaTRoGaSNi VJeSNiK

Naziv pretplatnika _________________________________________________________

Ulica i broj _________________________________________________________

Poštanski broj i mjesto ______________________________________________________

Telefon / fax _____________________________________________________________

e-mail ___________________________________________________________________

oiB ___________________________________________________________________

iBaN __________________________________________________________________

U ________________________________, dana _________________________________

Potpis i pečat ovlaštene osobe

______________________________

Naručujem:a) Godišnju pretplatu za vatrogasce - 110,00 kn (uključen PdV)B) Godišnju pretplatu za ostale subjekte - 150,00 kn (uključen PdV)C) Pojedinačan primjerak časopisa - 20,00 kn (uključen PdV)

Ukoliko se naručitelj pretplati na 5 ili više primjeraka godišnje pretplate odobrava se popust od 5%.Ukoliko se naručitelj pretplati na 10 ili više primjeraka godišnje pretplate odobrava se popust od 10%.Ukoliko se naručitelj pretplati na 15 ili više primjeraka godišnje pretplate odobrava se popust od 15%.

Narudžbenicu pošaljite poštom na adresu:Hrvatska vatrogasna zajednica, Redakcija Vatrogasnog vjesnika, Selska cesta 90a, 10000 Zagreb

ili skeniranu na e-mail:vatrogasni.vjesnik@gmail.com

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

požari i intervencije 15

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

POŽAR U KLINIČKOM BOLNIČKOM CENTRU FIRULE

Sanacijski upravitelj KBC Firule Kolja Poljak i gradonačelnik Splita Ivo Baldasar u obilasku

Bolnice

Analiza intervencije

Pripremio: Tonći Mikuličić, dipl. ing.zapovjednik I. smjene JVP Split

Dana 20. rujna 2015. godine (nedjelja), u 02.15 sati, VOC JVP

Grada Splita zaprima dojavu građanina koji se nalazi u lučici Zenta, da se vidi dim koji dolazi otprilike preko zgrade Doma umirovljenika na Zenti. Odmah po dojavi, dispečeri VOC-a upućuju vozilo u navedenom smjeru da izvrši izvid. Budući da je dojava prilično ne-definirana, postoji mogućnost da se možda radi i o požaru kontejnera.

neposredno nakon toga u 02:16 sati, pozivom medicinske sestre iz KBC „Firule“ stiže dojava da „gori kuhinja kod hitnog prijema“. Informacija koja je primljena, premda prilično nepre-cizna, uključuje sve elemente vrlo oz-biljne i zahtjevne intervencije.

Odmah nakon dojave na intervenciju izlazi:

-zapovjedno vozilo G1 (pozivni znak GRIPE 100),

-navalno vozilo G4 sa 6 vatrogasaca, (2 500 l vode, 400 l pjenila),

-malo navalno vozilo G8, (2 700 l vode, 400 l pjenila).

KBC „Firule“ se nalazi na području gradskog kotara „Firule“, u ulici Vje-koslava Spinčića broj 1. navedeni kvart pripada samom centru grada u kojem se pored objekata za stanovanje nalaze i razni poslovni, uslužni i sport-ski sadržaji.

Prilaz samom KBC-u je moguć iz ne-koliko pravaca, međutim kao najopti-malniji smjer kretanja nameće se smjer ulicama: Hercegovačka – Dubrovačka – Spinčićeva.

Budući da sjeverni i južni blok bolničkih zgrada povezuje nathodnik koji onemogućava prolaz vatrogas-nih vozila zbog svoje visine, tijekom vožnje je dogovoreno da sam ulaz u bolnički krug bude sa istočne strane iz pravca helidroma, znači Ulicom Ivana Plemenitog Zajca – u Ulicu put iza nove bolnice.

Tijekom koordiniranih dogovora za vrijeme vožnje vezano za pristup, dispečeri obavještavaju zapovjednika smjene da prema KBC-u upućuju i zglobnu platformu G-19, visine dosega

42 metra.U 02.20 sati iz VOC-a stiže infor-

macija da gori na više etaža te da ima ugroženih ljudi. Slijedom te infor-macije zapovjednik smjene traži da se odmah angažiraju dodatne snage i to: DVD Split, DVD Žrnovnica, DVD Podstrana te da se pozove smjena u pripravnosti. Zapovjednik smjene je također zatražio da se o nastalom događaju obavijesti zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Splita. Dispečeri VOC-a potvrđuju da na tome već rade.

TIJEK INTERVENCIJEna požarište prvo stiže navalno vozi-

lo G4. U 02:22 h, nakon navalnog voz-ila stiže i zapovjedno vozilo. VOC je primio informaciju o istom i nastavio pozivati tražene snage.

Dolaskom na mjesto požara uočili smo plamen u prizemlju istočnog kri-la zgrade koji je već izlazio po fasadi zgrade.

Budući da zatečeno stanje nije odgo-varalo informacijama koje smo pri-mali, nametnulo se je pitanje gdje je centar požara i da li se požar proširio na drugu stranu objekta.

Zapovjednik smjene izdaje zapovijed da se započne priprema i gašenje van-jskom navalom na prizemnom dijelu objekta gdje se vidio otvoreni plamen koji je već zahvatio čitavu prostoriju.

navalna vozila G4 i G8 smještena su do samog objekta. nalazili su se u neposrednoj blizini kuhinje, a u visini podruma što je značilo da se mora koristiti ljestva sastavljača do visine prizemnog dijela te drugi dio ljestve do prozora kroz koji je izbijao plamen.

Gašenje je započelo oko 02:23 sata.Budući da je navalna grupa javila da

više nema širenja požara stvorena je mogućnost odimljavanja.

nakon toga na gašenju požara ostaje samo navalna grupa, a zapovjednik na-valnog vozila G 102 i posada vozila G 8 kreću na četvrtu etažu objekta pružiti pomoć osoblju bolnice pri evakuaciji bolesnika na dječjem odjelu.

Vatrogasci su dobili obavijest da iz-vide situaciju po odjelima te o istom obavijeste nadređene.

Vodna grupa sa navalnog vozila i po-sada G 19, koju vodi voditelj grupe G 103 provodi evakuaciju na prvoj i dru-goj etaži.

U međuvremenu zapovjednik na vozilu G 100, ispred bolnice, pokušava prikupiti od osoblja što više informaci-ja o samom objektu kako bi kretanje i komunikacija bila što učinkovitija.

Zapovjednik požarišta je zatražio od VOC-a da se na požarište pošalje do-datna oprema i to:

- ventilatori za nadtlačno ventiliranje,- rezervne boce sa stlačenim zrakom,- novi komplet izolacijskih aparata.Sva tražena oprema je u vrlo kratkom

roku bila na raspolaganju na požarištu.Požar je bio pod kontrolom bez

mogućnosti daljnjeg širenja. U 02:33 h zapovjednik posade navalnog vozila G102 i voditelj grupe posade vozila G 103 potvrđuju da je požar zahvatio

SNIMIO: PAUN PAUNOVIĆ / CROPIX

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

požari i intervencije

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

16

samo jednu prostoriju, te da se nije širio na ostale prostorije i etaže.

Prvi kat ovog bloka je bio prazan budući da je premješten u novi objekat.

Komunikacija između vatrogasnih snaga odvijala se je na dva nivoa.

Veza između zapovjednika smjene G100 sa grupama u objektu (zapovjed-nik na navalnom vozilu G 102, i voditelj grupe G 103), kao i njihova međusobna komunikacija odvijala se simpleksnom vezom na 15-om vatrogasnom kanalu.

Drugi dio komunikacije između zapovjednika G 100 i VOC-a, obavljao se digitalnom vezom na 18-om kanalu.

Treba istaknuti da je radioveza funk-cionirala besprijekorno.

U 02:43 h na ispomoć stiže DVD Split. Opremaju se izolacionim apara-tima i dobivaju zadatak da se povežu sa voditeljem G 103 te da pomognu u evakuaciji i odimljavanju na drugoj etaži.

U 02:45 h na požarište pristiže DVD Podstrana. Ukratko ih se upoznaje sa situacijom, opremaju se izolacijskim aparatima za zaštitu dišnih organa te ih se upućuje da se priključe grupi i voditelju G 103 kao ispomoć osoblju bolnice pri evakuaciji pacijenata na drugoj etaži.

U 02:51 h pristiže DVD Žrnovnica. Opremaju se izolacijskim aparati-ma, nakon čega ih upućujemo da se priključe grupi vatrogasaca i zapovjed-niku G 102 na četvrtoj etaži. njihov zadatak je bio pomoći pri zbrinjavanju bolesnika, budući da je veliki problem stvarao gusti dim.

Vatrogasne grupe su paralelno uz pomoć koju su pružale osoblju pri zbrinjavanju bolesnika, vršile i odiml-javanje objekta rastvaranjem prozora i vrata, gdje god je to bilo moguće.

Zapovjednik G 102 je tokom inter-vencije zatražio dimovuk sa vozila, što su mu i dostavili vatrogasci DVD Žrnovnica.

Voditelj grupe G 103 je zatražio odo-brenje da razbije prozor na istočnom dijelu požarnog stubišta, što mu je nakon poduzetih mjera opreza i odo-breno.

U 02:52 h, zapovjednik G 102 javlja da je situacija na četvrtoj etaži stabilna i pod kontrolom.

nema ozlijeđenih osoba, te budući da ne prijeti nikakva opasnost nastavljaju raditi na provjetravanju prostorija.

U 02:58 h, navalni 1, sa navalnog voz-ila, javlja da više nema otvorenog pla-mena, te da se priključuju vodnoj grupi

na prizem-noj etaži gdje se n a l a z i Odjel neu-rokirurgije. S m a t r a j u da je na-j p o t r e b -nije pružiti p o m o ć osoblju pri z b r i n j a -vanju težih b o l e s n i k a koji su na intenzivnoj njezi, i koji zbog teškog zdravstvenog stanja moraju biti priključeni na uređaje radi održavanja osnovnih životnih funkcija.

U 03:02 h požar je lokaliziran.na intervenciji u KBC „Firule“- sud-

jelovala su 34 vatrogasca sa 12 vozila.Požar se gasio jednim mlazom vode i

„S“ aparatom za početno gašenje.Od ukupnog broja vatrogasaca koji

su sudjelovali na intervenciji, većina vatrogasaca je raspoređena kao pomoć osoblju KBC-a pri evakuaciji i zbrinja-vanju bolesnika.

Budući da se cjelokupna situacija smirila, u 03:25 sati veći dio snaga, uključujući i vozilo G 19 je vraćen u Javnu vatrogasnu postrojbu.

U 03:47 h istovremeno sva DVD-a koja su sudjelovala na intervenciji, vraćaju se u svoje postrojbe.

U 04:25 h požar je ugašen, bolesnici su zbrinuti na druge odjele, pa naša pomoć u radu sa pacijentima više nije bila potrebna.

Glavnina snaga Javne vatrogasne pos-trojbe Grada Splita vraća se natrag u postrojbu.

na požarištu ostaje dežurati posada vozila G8.

ZAKLJUČAKZnamo da svaka vatrogasna inter-

vencija nosi svoje specifičnosti. Požar u bolnici je upravo jedna od tih poseb-no zahtjevnih intervencija koja obi-luje raznim specifičnostima, a gdje su ugroženi mnogi životi.

Za svaku pohvalu je angažman medicinskih sestara na Odjelu neuroki-rurgije. njihova požrtvovanost te skrb za bolesnike u suradnji sa našim djelat-nicima, kao i prije našeg dolaska do-prinijela je sigurnosti samih bolesnika.

Intervencija Javne vatrogasne pos-

trojbe Grada Splita prošla je bez većih problema. Zbog nedostatka informaci-ja morali smo dosta improvizirati u po-gledu komunikacije po samom objektu pa je svaki trenutak kašnjenja mogao biti koban.

Moram naglasiti da je na samoj inter-venciji gašenja požara sudjelovao mini-malan broj vatrogasaca.

Mnogo zahtjevniji zadatak je bilo zbrinjavanje bolesnika, pogotovo težih bolesnika Odjela neurokirurgije koji su na intenzivnoj njezi te moraju biti priključeni na uređaje za održavanje vitalnih životnih funkcija.

Evakuaciju navedenih bolesnika smo u jednom trenutku, srećom vrlo kratko, morali provoditi kroz zadimljene hod-nike.

Moram naglasiti dobru suradnju sa DVD-om Split, Žrnovnica i Podstrana koji su stigli u rekordno kratkom roku.

Početno gašenje i prvi udar na požar izvršen je vodom. Budući da je čitav energetski sustav bio isključen, nismo imali problema sa naponom. Požar koji je izbio na elektro – ormaru ugašen je „S“ aparatom, a ostali dio prostorije raspršnim mlazom uz minimalnu potrošnju vode. Ukupno je potrošeno oko 500 litara vode i jedan aparat za početno gašenje S-9.

Iz svega navedenog vidljivo je da je naglasak bio na zbrinjavanju bolesni-ka. Problem je predstavljalo kretanje s bolesnicima kroz zadimljene prostore.

Vatrogasci su koristili propisanu va-trogasnu zaštitu, a za zaštitu bolesnika korištene su kapuljače.

Zatražena je dodatna količina rez-ervnih boca kao i kompleti aparata za zaštitu dišnih organa s ciljem da po potrebi posluže zaštiti pacijenata i oso-blja.

Put dolaska vatrogasnih vozila na lokaciju požara

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

požari i intervencije 17

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

Poplave u Ličko-senjskoj županiji

Tijekom 14., 15., 16. i 17. listopada 2015. na području nadležnosti

Vatrogasne zajednice Ličko - senjske županije zabilježeno je ukupno 117 vatrogasnih intervencija uslijed pop-lava na kojima je sudjelovalo 248 va-trogasaca sa 113 vatrogasnih vozila, 127 raznih pumpi za vodu, 19 agre-gata za struju, a na intervencijama je utrošeno ukupno 2390 sati rada.

Tijekom intervencija nastala je šteta na vatrogasnoj opremi, tj. uništeno je 32 komada vatrogasnih cijevi, dvije električne i jedna motorna pumpa.

Kada bi, primjenjujući Jedinstveni cjenik HVZ-a za obračun troškova vatrogasnih intervencija, sagledavali ukupne troškove vatrogasnih inter-vencija koji proizlaze iz angažmana ljudstva, tehnike i opreme, te nave-denom iznosu pribrojili troškove uništene opreme došli bi do iznosa od gotovo 487.000,00 kn.

najveći broj intervencija zabilježen je u Gackoj dolini, odnosno na širem području Grada Otočca gdje su DVD Otočac i DVD Sinac intervenirali ukupno 70 puta.

Pomoć u tehnici otočkim vatrogas-cima ustupilli su JVP Grada Senja, JVP Plitvička Jezera, DVD Kuterevo, Gradsko društvo Crvenog križa Otočac, Komunalac d.o.o. Otočac, pri-vatna tvrtka Tinela d. o. o. iz Otočca,

te DVD Brinje koje je ustupilo pomoć u ljudstvu i tehnici.

nakon područja Otočca značajan broj vatrogasnih intervencija real-iziran je na području Grada Gospića gdje su JVP Gospić i DVD Pazarište intervenirali ukupno 22 puta. Vatro-gasne snage i tehnika djelovale su u okviru koordinacije Stožera zaštite i spašavanja Grada Gospića.

Ukupno 13 vatrogasnih intervencija realizirano je na području nadležnosti DVD Bag - Karlobag, 5 u Brinju, 4 u Perušiću, 2 na području općine Plitvička Jezera, te 1 vatrogasna inter-vencija na području grada Senja.

U navedenom periodu zabilježene su vatrogasne intervencije na području Grada novalje koje dodatno uvećavaju prije spomenute brojke, međutim, ne raspolažemo izvješćem o vatrogasnim intervencijama.

Hrvoje Ostovićžupanijski zapovjednik

Sretna okolnost koja je pratila ovu in-tervenciju bila je ta što je zgrada tako arhitektonski izvedena da su se bole-snici u prvom trenutku mogli iznositi na balkone gdje su bili relativno sig-urni.

Prizemlje u kojem je izbio požar je odsječeno pa se požar nije širio pre-ma južnoj strani objekta na kojoj su balkoni.

Otežavajuću okolnost koja je us-poravala evakuaciju bolesnika u sig-

urni dio objekta predstavljala je armirano-staklena pregrada post-avljena između balkona.

U jednom trenutku se čak po-javila potreba da razvalnim alatom probijemo pregrade. Odustali smo od te namjere budući da je situacija u hodniku tada bila znatno povoljnija.

Dogovorenim sastankom te obilaskom bolnice zajedno sa bolničkim vatrogascima mogli bi ukazati na uočene nedostatke te pokušati naći način za kvalitetno rješenje uočenih problema.

Operativno djelovanje ne smije biti usporeno nedostatkom bit-nih informacija koje se odnose na sam objekat.

Podaci bitni za vatrogasnu struku kao npr. raspored putova, prolaza, hodnika, evakuacijskih putova, energenata i slično mogu biti u određenim situacijama kad

su ugroženi ljudski životi od presud-nog značaja.Dobrom suradnjom svih čimbenika

sigurnost u samom objektu možemo podići na zadovoljavajuću razinu.

Taktička situacija na intervenciji, 03:02 sati, 20. 9. 2015.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

požari i intervencije

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

18

na žalost prognoze ko-jih su se Karlovčani

pribojavali su se i obistinile. Poplava koja je pogodila Karlovac od 15. do 18. lis-topada nadmašila je i onu prošlogodišnju rujansku poplavu. Vrhunac vodenog vala prošao je Karlovcem u petak 16. listopada posli-jepodne, kada su i Kupa i Korana dosegle 855 cen-timetara, što je svega 15 centimetara niže od najveće poplave koja je ikada po-godila Karlovac 1939. go-dine.

U četvrtak, 15. listopada, nešto poslije 20 sati kada je vodostaj Kupe prešao 800 centimetara u Karlovcu su se oglasile sirene i objavile opću opasnost. Tijekom cijele noći u prigradskim naseljima, koja nisu bran-jena od poplava na terenu su bili vatrogasci, intervenirala je i Hrvatska gorska služba spašavanja. Svoje kuće brane i sami mještani, a pomažu i djelatnici gradskih komu-nalnih tvrtki te Hrvatskih voda.

Putem mjesnih odbora i gradskih četvrti podijeljeno je ukupno dvadeset tisuća vreća s pijeskom. Radilo po o mjesnim odborima i grad-skim četvrtima Logorište, Mala Švarča, Turanj, Lad-venjak, Tušilović, Pokup-ska dolina, Gradac, Orlovac, Šišljavić, Rečica, Skakavac, Kablar, Donje Pokupje, Drežnik, Hrnetić, Mostanje, Gornje Mekušje, Zadobarje, te dijelovi grada Grabrik, novi Centar, Luščić, Jama-dol i Banija. 

najteža je situacija u Mo-stanju, Logorištu i Maloj

OBIsTINILE sE PROgNOzE

Još jedna rekordna poplava u Karlovcu Od predsjednika Vatrogasne zajednice Karlovačke županije, Roberta Hranilovića doznali smo da je

tijekom ovih poplava bilo angažirano 58 profesionalnih vatrgasaca, te više od stotinu dobrovoljnih va-troagasaca kako s područja Vatrogasne zajednice grada Karlovca, tako i iz susjednih općina i gradova.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolin-da Grabar-Kitarović posjetila je Karlovac gdje je obišla poplavljena područja.

U Vatrogasnom centru na Gazi susrela se s članovima Stožera za zaštitu i spašavanje grada Karlovca, gdje su je upoznali sa sit-uacijom na karlovačkom području. U Va-trogasnom centru predsjednica je izvršila smotru profesionalnih vatrogasaca, ko-jima je na odlasku zahvalila na svemu što su učinili pomažući ljudima pogođenima poplavama. Prijavak je predsjednci predao zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe grada Karlovca Miroslav Rade.

na sastanku Stožera za zaštitu i spašavanje Goran Franković, zapovjednik Vatrogasne zajednice Karlovačke županije izvijestio je o stanju u Karlovcu tijekom poplava. Uz Frankovića i Radu, predsjed-nici se u obilasku pridružio i predsjednik Vatrgasne zajednice Karlovačke županje Robert Hranilović. Prilikom obilaska ter-ena koji su bili poplavljeni informirali je o poduzetim mjerama.

Predsjednica je obišla Mostanje, posjetila je Ljiljanu Šegavić, čija je kuća već četvrti put u vrlo kratkom vremenu bila pop-lavljena. U Logorištu je obišla kućanstvo nikole Juraića te je na kraju posjetila i

imanje Željka Skolana u Donjem Mekušju, koji je i ovom prilikom pretrpio velike štete jer je morao spašavati četrdesetak muznih krava i stočnu hranu.

Došla sam obići područja koja su strada-la od ovih posljednjih poplava, naravno to je moja dužnost vidjeti što se događa i vidjeti što se može učiniti kako bi se stanje popravilo. U manje od dvije go-dine tu su bile četiri polave od toga su tri bile elementarne nepogode. Šteta se ovoga puta procjenjuje za sada na oko 30 milijuna kuna. Informirali su nas dakle o sustavu obrane od poplave i činjenici da nisu izgrađeni nasipi do kraja. Očito je to jedino trajno rješenje, a ovi ljudi se nadaju tome, a nadam se da će to i nap-raviti. Čisto kad financijski izračunate ti se nasipi svakako isplate, a koštali bi negdje 350 milijuna kuna. To je nužnost i to treba učiniti što je moguće prije, ali osim finaci-jskih najbitniji je taj ljudski čimbenik, da se ljude na ovom području riješi traume, jer svaki put kada pada kiša razmišljat će o tome hoće li opet morati braniti vlastite kuće, farme i spašavati svoje živote. Dakle izgradnja nasipa je jedino trajno rješenje, rekla je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

PREdsJEdNICA REPUBLIKE KOLINdA gRABAR-KITAROVIć POsJETILA POPLAVLJENA POdRUČJA

„Izgradnja nasipa jedino je trajno rješenje“

Predsjedni-ca je obišla Mostanje, Logorište i donje Mekušje

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

požari i intervencije 19

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

Švarči, te nizvodno uz ri-jeku Kupu u naseljima na lijevoj obali. Ponovo se gradio zečji nasip u samom centru grada na Rakovcu, gdje se Korana približila nogostupu kroz ovo grad-sko naselje. U Mostanju se zatvaranjem protoka ispod Brze ceste uspjelo spriječiti plavljenje u Mušnjakovoj ulici, a pumpama se pokušava održati razina vode u dijelu Mostanja tzv. „Veneciji“, kako bi se spriječilo plavljenje kuća.

na žalost, kako je kon-statirao zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe grada Karlovca, Miroslav Rade, nije se uspjelo spasiti kuće u dijelu Mostanja Mrežnički Zatok gdje je Mrežnica poplavila kuće.

-Kompletna je Vatrogasna zajednica grada Karlovca angažirana pokušali smo raditi smjene. Bilo je puno ljudi koji su bili na terenu do šest sati jutros, nakon čega su otišli na posao i nji-ma bih posebno čestitao na

poslu odrađenom noćas. na žalost za Zatok, Logorište, Mala Švarča, sit-uacija je katastro-falna. Vatrogasci su tu zaista bili nemoćni, rekao je Rade u petak.

Kako se u naselju Logorište nije mo-glo puno naprav-iti na sprečavanju ulaska Korane u kuće, vatrogasci su uz pomoć članova Ronilačkog kluba „Vodomar“ iz Duge Rese evakuirali mještane Logorišta i Male Švarče koji su izrazili želju. Tijekom nared-nih dana bili su zaduženi za dosta-vu hrane i ostalih potrepština.

U gradu Karlovcu pod vodom je više od tristo obitelji u mjestima Mostan-je, Mala Švarča, a najteža je sit-uacija u Logorištu i Pokupskoj do-lini. U gradu nema potrebe za bilo kakvom evakuaci-jom i taj izraz nitko ne treba upotre-bljavati. ne treba širiti paniku. Bilo je izmještaja starijih ljudi kod obitelji. Kod zadnje pop-lave prošle jeseni bilo je zatvoreno

petnaest poplavljenih cesta, a sada je 26 poplavljenih cesta. 140 klizišta bilo je ranije, a sada je zabilježeno deset novih klizišta. Rezul-tati koji se vide su zapor-nica u Mušnjakovoj ulici, razlika razine Korane i voda koje dolaze sa Švarče je 80 centimetara. Tako je spašen jedan dio Mostanje. Obranjena je i Venecija u Mostanju, obala Trnskog u njoj vode više nema, u potpunosti je riješena Ma-

terijal graba, zahvaljujući Vodovodu i kanalizaciji može se voziti po Ilovcu. Taj smo problem mi preu-zeli, uz dobru suradnju s Hrvatskim cestama i Hr-vatskim vodama. Trenutno Vodoprivreda spaja dva kanala u Tičarnici. Završen je posao s obje strane, oba kanala će biti spojena. Radi se na proširenju prokopa od Gornjeg Mekušja prema Ka-menskom, pa je odljev vode veći. na Rakovcu je nasip napravljen na četiri mjesta, izvijestio je gradonačelnik Damir Jelić nakon sjednice Stožera zaštite i spašavanja grada Karlovca.

Tijekom subote 17. listo-pada, problemi su počeli sa zaobalnim vodama. Pop-lavljena je bila Zagrebačka ulica, a zbog izlijevanja vode zatvorena je bila i državna cesta D-1 zbog poplavljenog podvožnjaka na Ilovcu. Zaobalne su se vode razlile i u gradskom naselju Drežnik, koje za vri-jeme vrhunca vodenog vala nije bilo pod vodom, kao i naselja Hrnetić i Gornje Pokupje.

Od predsjednika Vatro-gasne zajednice Karlovačke županije, Roberta Hranilovića doznali smo da je tijekom ovih poplava bilo angažirano 58 profe-sionalnih vatrgasaca, te više od stotinu dobrovoljnih va-trogasaca kako s područja Vatrogasne zajednice grada Karlovca, tako i iz susjednih općina i gradova.

Pripreme su počele već početkom tjedna u poned-jeljak 12. listopada, kada je sazvana izvanredna sjednica Stožera zaštite i spašavanja. Za potrebe obrane od poplava samo u Vatrogasnom centru na-punjeno je i distribuira-no gradskim četvrtima i mjesnim odborima 29.000 vreća za izgradnju nasipa, kazao je Hranilović.

Ksenija Begović

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

požari i intervencije

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

20

EKIPE Javne vatrogasne postro-jbe grada Siska ostvarili su do

kraja listopada ove godine više od 250 izlazaka na razne intervencije. nakon uvida u iscrpnu evidenciju izlazaka, koju nam je tijekom go-dine redovito omogućio zamjenik zapovjednika postrojbe Tomislav Kasaić, od zapovjednika postrojbe, Miroslava Goluba, doznali smo i po-jedinosti o nekim listopadskim in-tervencijama.

-Već na početku mjeseca, 7. listo-pada, došlo je do sudara triju vozila na cesti Sisak-Popovača, glavnoj pro-metnici za izlazak na autoput, u šumi Brezovica. U sudaru je ozlijeđeno pet osoba, a oštećeni su osobni automo-bil, vozilo hitne pomoći i kamion. Javna vatrogasna postro-jba Grada Siska sudjelovala je na intervenciji sa zapovjed-nim i navalnim vozilom te 6 djelatnika - doznali smo od Goluba.

AKCIJE NA PROVOđENJU PREVENCIJE OBRANE Od POPLAVE

U drugoj polovici listopada pripadnici gradske profesion-alne postrojbe, pored redovitih izlazaka na intervencije, bili su aktivno i kontinuirano uključeni u akcije na preven-tivnoj obrani od nailaska visokih voda rijeka Kupe i Save, na području grada Siska i okolnih mjesta. Radilo se na stručnoj i tehničkoj pomoći radi utvrđivanja mjesta mogućih proboja vode, posebice na području Žabna i prostorima prema Selima, već tradicionalno dvaju najugroženijih prigradskih naselja. U okviru stalnih obilazaka nasipa, održavanja koordinacija i sjednica Stožera za obranu od visokih voda, kojim je rukovodio dogradonačelnik Marko Krička, donesene su i odluke za izravno angažiranje postro-jbe. Tako su vatrogasci i ove godine organizirali ispumpa-vanje grabe Žabinec u Žabnu, s novonabavljenom traktor-skom pumpom te ispumpavanjem vode na prostoru Stare Drenčine, s 2 motorne pumpe i s traktorskom pumpom. U svim tim mjestima, bili su angažirani pripadnici dobro-voljnih vatrogasnih društava kao okosnica organiziranja obrane od poplave. ako izuzmemo prelijevanje vode preko nasipa na prilazu Palanjku, gdje je neko vrijeme prekinut promet cestom, područje grada Siska uspješno je obran-jeno zahvaljujući nizu preventivnih akcija.

POŽAR sTAMBENOg OBJEKTA U gREdIU evidenciji intervencija, zabilježen je još jedan izlazak na gašenje požara stambenog prostora, koji je zaprijetio mjes-tu Gredi. Iz prikupljenih podataka doznajemo: „Dana 23.

listopada 2015. u 08:58, VOC Sisak zaprimio je dojavu o požaru drvene kuće u sisačkom prigradskom naselju Gre-da. na požar izlazi JVP Grada Siska sa zapovjednim vozi-lom (ZV), navalnim vozilom (nV), i auto-cisternom (aC) te osam vatrogasaca.

Istovremeno je alarmirano stožerno Dobrovoljno vatro-gasno društvo Greda koji na požar izlazi s navalnim vozi-lom i kombijem te jedanaest vatrogasaca.

Ekipom iz DVD-a zapovijedaju zapovjednik Dražen Sekulić i predsjednik Društva Marijan Skender. Dolas-kom na mjesto intervencije zatečena je drvena kuća (8x4 metara) u plamenu, s urušenim dijelom krovišta. Brzom intervencijom vatrogasaca zaustavljeno je širenje požara. Gašenje je otežavala stiroporna obloga na zidovima, određena količina zapaljivih tekućina u kući te gorenje plinske boce. Požar je lokaliziran u 09:15, a ugašen u 09:45 te je uspostavljeno dežurstvo na požarištu od strane DVD Grede. Šteta na objektu iznosi oko 40 000 kuna.

JVP gRAdA sIsKA

U znaku požara i uspješne obrane od poplave

Đuro Gajdek / Fototeka JVP Siska

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

požari i intervencije 21

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

naBUJaLE vode rijeke Kupe i Save, i ove su jeseni, tijekom 17. i 18. listopada 2015., treću godinu za redom – zapri-

jetile Sisačkom Pokuplju i Posavini. Velika poplava uže okoline Karlovca, upozoravala je na moguću visoke vode, zbog čega su uslijedili sastanci stožera za obranu od elementarnih nepogoda na svim razinama, od županijskih i gradskih do općinskih i stožera na samom terenu u mjesnim odborima i dobrovoljnim vatrogasnim društvima. Takvom koordiniranom preventivnom akcijom, uz rad stotine dragovoljaca: od članova DVD-a, ko-munalnih poduzeća, Vodoprivrede, Hrvatskih voda do Civilne zaštite i operativaca DUZS-a predvođenih sa Željkom Prpićem, mjesto Letovanić, uspješno je obranjeno od vodenog vala. Izuzev vikend naselja u Žažini, Letovaniću i Starom Brodu, sama mjesta izbjegla su poplavu ove jeseni.

Odlukom županijskog vatrogasnog zapovjednika Mije Brlečića, na ispomoć vatrogascima Letovanića, među prvima, uputila se grupa od 20 dobrovoljaca s područja VZO Martinska Ves. njima su se na terenu pridružile i ekipe dragovoljaca iz Donje Gračenice i Popovače, kao i društva VZO Lekenika. Uzduž pro-metnice Letovanić-Stari Brod, tijekom obilaska terena, nailazili smo na marljive vatrogasce Milu Brnjilovića, zapovjednika VZO Lekenik te Stjepana Kušana, predsjednika DVD Letovanić. Bili su tu još brojni dragovoljci, među kojima i grupa sisačkih ratnih veterana Domovinskog rata, predvođena čelnikom Habulinom.

nakon obilaska Letovanića, idući dan, 18. listopada, obišli smo i Staru Drenčinu, koju su od nailaska vodenog vala, branili pri-padnici DVD Stara Drenčina, organizirani i predvođeni braćom Pinotić, predsjednikom i zapovjednikom tog društva. Desetak mladih vatrogasaca, koji su neumorno radili na postavljanju zečjeg nasipa na izlasku iz sela, bili su poruka mještanima, da vatrogasci i dalje sigurno bdiju nad njima.

ORgANIzIRANIM RAdOM - zAŠTITILI sELAPreventivne akcije na zaštiti mjesta i solidarna pomoć dVd-a iz županije – osnovna su obilježja

ovogodišnjih priprema za borbu protiv poplava

Đuro Gajdek /Jakov Šime Kramarić i Đuro Gajdek

DVD Lekenik u Letovaniću

Obrana od poplava u Staroj Drenčini

nESVaKIDaŠnJU i vrlo zahtje-vnu intervenciju odradili su

pripadnici JVP-a Zagreb i Vatrogasne zajednice Grada Zagreba 13.listopada 2015. godine, na pomoćnom podrum-skom objektu.

Po dojavi člana obitelji da se radi o požaru i prethodnoj eksploziji na ob-jektu, vatrogasci iz VP Centar upućeni su na intervenciju na adresu Isce 64 u Gračanima.

U vrlo kratkom vremenu stigli su na intervenciju s navalnim vozilom (G-111) i auto cisternom (G-121).

Izvidom i procjenom zaključili smo da se radilo o eksploziji i požaru na pomoćnom podrumskom objektu (5x5m). Požar je pogašen s 2C mlaza

vode nakon čega je krenulo raščišćavanje požarišta.

Od policije smo odmah dobili informaciju o mogućnosti postojanja ozlijeđene osobe u ruševini, zbog čega je od OKC JVP Zagreb tražena pomoć tehničkog vozila (G-150) i PaRaTECH prikolice s popratnom opremom za spašavanje iz ruševina, te pomoć u ljudstvu zbog zahtjevne intervencije.

Objekt je bio potpuno urušen zbog eksplozije (dio objekta koso urušavanje, te ostali dio ravno urušavanje dviju betonskih ploča).

Uz pomoć policije pretražen je prostor oko objekta, te je počelo pretraživanje vibraskopom (sprava s

Eksplozija i požar u gračanima

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

požari i intervencije

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

22

Dobrovoljno vatrogasno društvo Popovača, zajedno s društvima u Stružcu i Gornjoj Gračenici, jedno je od tri stožerna društva u VZG Popovača. najveći broj požara, ko-jih je do kraja listopada bilo 15, zabilježeno je uglavnom u samom mjestu Popovača ili njegovoj užoj okolici.

U požarnoj kronici društva, pored uobičajenih požara zabilježen je i jedan s neobičnim uzrokom.

Kako smo doznali od zapovjednika DVD Popovače i VZG Popovače, Željka Ovčara, dana 24. rujna 2015., ekipa DVD Popovača izašla je na gašenje požar osobnog automobila u mjestu Popovači, na adresi Zagrebačka 89. Požar je brzo i uspješno ugašen pjenom preko “Pelikan” mlaznice.

Radilo se o jednostavnoj, svakodnevnoj intervenciji, međutim popovačke vatrogasce je iznenadio uzrok požara. naime, vlasnica vozila je kuhinjskim stolnjakom svaku večer pokrivala motor vozila kako bi spriječila kondenziranje vlage u razvodnoj kapi. Svako jutro je micala stolnjak, ali ovaj put je zaboravila i stolnjak se zapalio.

NEsVAKIdAŠNJI UzROK POŽARA

Đ. Gajdek / Ivica Keser

U Vukosavljevici, selu u općini Špišić Bukovi-ca, je 9. listopada izbio požar na sušari za duhan u vlasništvu 36-godišnjaka. Vatrogasci DVD-a Vukosavljevica svojim brzim izlaskom uspjeli su požar lokalizirati i ugasiti te nije nastala još veća šteta. Provedenim očevidom na mjestu požarišta, utvrđeno ja da je požar nastao uslijed neispravnos-ti ložišta na peći, koja za pogonsko gorivo, koristi drva i pelete, tj. požar je izbio nakon prijenosa iskre ili otvorenog plamena u unutrašnjost sušare. U požaru je izgorjelo više od 900 rama duhana na sušenju. Materijalna šteta je više desetaka tisuća kuna.

U VUKOsAVLJEVICI IzgORJELA sUŠARA zA dUHAN

Mateja Fras

kamerom za traženje žrtava za-trpanih u ruševinama), kroz pu-kotine i rupe na objektu.

Suradnja Javne vatrogasne pos-trojbe Grada Zagreba i Vatro-gasne zajednice Grada Zagreba pokazala se vrlo djelotvornom, te smo zajedničkim radom ušli u ruševinu koja je bila potpu-no urušena, podupirući pros-tor PaRaTECH opremom te smo pretražili prostor kosog urušavanja.

Daljnjom pretragom i upotre-bom vitla na motorni pogon, kružnih pila i alata za probijanje betona, uklonili smo betonske ploče te izvukli smrtno stradalu osobu iz objekta.

Mjesto intervencije raščistili smo do kraja zbog potrebe uviđaja.

na intervenciji su sudjelovali JVP Grada Zagreba: navalno vozilo (G-111/6), auto cisterna (G-121/3), Tehničko vozilo (G-

150/2), PaRaTECH prikolica (za spašavanje iz ruševina/2) te zapovjedna vozila; VZGZ: - Land rover DVD Gračani/5 i - Land rover DVD Šestine/1; UHS: -2.

Tekst: Slavko Gorički, JVP Grada ZagrebaFoto: Siniša Jembrih

Jedinice za spašavanje iz ruševina koje djeluju na području Grada Zagreba, visoko su specijal-izirane jedinice za spašavanje unesrećenih osoba zatrpanih u ruševinama od niskih do srednjih visina (dohvat dvodijelnih ljestvi rastegača).

Sastavljene su od 38 obučenih vatrogasaca iz redova Javne vatrogasne postrojbe, te 340 vatro-gasaca iz Vatrogasne zajednice Grada Zagreba. Oprema koju koriste nije namijenjena samo u tu svrhu. Ona se koristi za spašavanje zatrpanih osoba iz prekopa- iskopa, urušenih građevina, izvlačenje unesrećenih kod teških prometnih nesreća, te izvlačenja iz provalija, bunara i slično.

Plan u sljedećoj godini je nabava opreme za dva postojeća kontejnera za spašavanje iz ruševina te temeljna obuka dviju grupa po 25 vatrogasaca u sklopu projekta “Osposobljavanje, opremanje i organiziranje dobrovoljnih vatrogasaca Vatro-gasne zajednice Grada Zagreba za spašavanje u ruševinama“. Projekt se provodi u suradnji sa VZGZ, Uredom za upravljanje hitnim situacija-ma i Javnom vatrogasnom postrojbom grada Za-greba. Provodit će se redoviti retrening obučenih vatrogasaca, te terenske i kabinetske vježbe prema planu za sljedeću godinu.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ZRAČNE SNAGE U PROTUPOŽARNOJ SEZONI 23

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

ZaVRŠETaK ovogodišnje protupožarne sezone označen je 7. rujna, no zračne protupožarne snage i dalje su

pripravne reagirati u ostatku godine. Tako su od službenog završetka PP sezone do 13. listopada 2015. djelovali na 18 požarišta.

Kraj protupožarne sezone ujedno je i uvod u početak priprema za novu. Letačke posade i operativni dio pro-vode raščlambe, sređuju se statistički pokazatelji, tehnika se postupno šalje na godišnje radove u Zrakoplovno-tehnički centar u Veliku Goricu, a započele se i obuke za nove kape-tane posada i probne pilote na Canadairu.

Iako je u javnosti stvorena slika da je ovogodišnja sezona među najtežima do sada, vidljivo je po svim pokazateljima kako je u rangu prosječnih, a zasigurno ostaje u sjećanju po dva najveća i najdugotrajnija požara na jugu Hrvatske, na poluotoku Pelješcu i otoku Korčuli.

na ovim požarištima je bio i najveći angažman zračnih kroz nepuna dva tjedna dok je na svim ostalim požarištima „udar“ zračnih snaga bio učinkovit u nastanku požara pri čemu se primjenjivalo načelo trostrukog udara: intervenirati odmah, na samom početku uključiti maksimalan broj snaga i napasti čelo požara, odnosno što brže eliminirati najaktivn-iji dio požara.

Ovogodišnja PP sezona na poseban je način potvrdila opravdanost i ulogu koju imaju airtractori aT-802 u sklopu zračnih snaga. Kroz svakodnevna izviđanja prema sjeveru i jugu priobalja uočen je veći broj požara koji su začetku ugašeni sa minimalnim djelovanjem i utroškom resursa. Time je zaustavljena mogućnost izbijanja velikih požara na više lokacija, smanjena je opožarena površina, a ostvarena je efikasnost i ekonomičnost po svim elementima uporabe zračnih snaga. Sveukupno je na protupožarna izviđanja utrošeno oko 130 sati naleta pri čemu je izbačeno oko 170 tona vode. Jedan od primjera navedene učinkovitosti je i podatak za razdoblje od 29. srpnja do 02. kolovoza kada je kroz 13 protupožarnih izviđanja uočeno devet požara koji su ugašeni s nekoliko vodenih bombi ili uz dolazak dodatnih snaga ako je bilo potrebe. 

Bitan segment organizacije, bržeg i učinkovitog djelovanja zračnih snaga bilo je prebaziranje jednog Canadaira CL-415 na Zračnu luku u Dubrovniku (22. srpnja-16. kolovoza) koji na taj način „pokrivao“ jug Hrvatske što se pokazalo iznimno djelotvornim jer su požari nastali u tom vremenu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ugašeni u najkraćem mogućem roku. na sličan način jedan Canadair djelovao je i u Istri sa Zračne luke u Puli.

Također, korištene su i mogućnosti uporabe helikoptera Mi-8 MTV ne samo u izravnim akcijama gašenja požara nego i kod desantiranja vatrogasaca i dopreme „krušaka“ sa vodom do požarišta kao što je npr. bio slučaj sa požarom Krupa-Zrmanja (09. kolovoza) kada se Canadairi „čuvaju“ za veće požare (požar na Hvaru istoga dana gasila su četiri Canadaira).

PROTUPOŽARNA sEzONA 2015. U BROJKAMA

U ovogodišnjoj protupožarnoj sezoni od 23. lipnja do 7. ru-jna 2015. zračne snage baze iz Zemunika bile su angažirane na 150 požarišta (42 u Šibensko-kninskoj, 33 u Dubrovačko-

neretvanskoj, 32 u Zadarskoj, 30 u Splitsko-dalmatinskoj i 13 u Istarskoj županiji).

U 77 dana ovogodišnje protupožarne sezone zračne snage su sveukupno ostvarile oko 1260 sati naleta odnosno 53 dana u zraku, pri čemu su izbacili oko 41 000 tona vode. Također, helikopterske posade prevezle su i 333 zemaljska vatrogasca do požarišta te oko 20 tona vatrogasne opreme.

Sveukupno je ostvareno više od 8000 letova pri čemu je utrošeno oko 788 000 litara goriva.

najviše sati u akcijama gašenja požara imali su avioni Can-adair CL-415 sa ukupno oko 650 sati naleta i izbačenih oko 37 000 tona vode i utrošenih oko 580 000 litara goriva.

NAJVEćI POŽARI U PP sEzONI 2015.1. Pelješac (21.-31. srpnja) u čijem je gašenju kroz 10 dana

sudjelovalo 38 protupožarnih aviona i helikoptera kroz 176 sati gašenja i izbačenih 1400 vodenih bombi.

2. Smokvica na otoku Korčuli (18.-23. srpnja) u čijem je gašenju kroz 6 dana sudjelovao 21 protupožarni avi-on i helikopter kroz 118 sati gašenja i izbačenih 1200 vodenih bombi.

3. Lokva Rogoznica (4. srpnja) kojeg su gasila 4 aviona Canadair CL-415 kroz 39 sati gašenja pri čemu je izbačeno 600 vodenih bombi.

4. Plomin (23.-25. srpnja) u čijem je gašenju kroz 3 dana sudjelovalo 9 protupožarnih aviona kroz 38 sati gašenja i izbačenih 370 vodenih bombi.

PROTUPOŽARNE sNAgE U zRAKU 53 dANA

Marinko Karačić

zANIMLJIVOsTI PP sEzONE 2015.• najveći broj požara u jednom danu: 8 (23. srpnja: Pelješac,

Brač, ninski Stanovi, Plomin, Kršan-Kožljak-Plominska Gora, Ježević-Peruča, Lokva Rogoznica, Korčula).

• najveći broj angažiranih protupožarnih aviona i helikop-tera u jednom danu: 26 (24. srpnja na 7 požarišta).

• najveći broj letova u jednom danu: 621 (4. srpnja na 2 požara: Lokva Rogoznica, Gornji Zemunik).

• najveći broj letova na jednom požarištu u jednom danu: 600 (04. srpnja Lokva Rogoznica sa 4 Canadaira CL-415 kroz ostvarenih 39 sati naleta).

• najduže vrijeme provedeno u zraku u jednom danu: 79 sati (24. srpnja na 7 požarišta).

• Broj dana bez djelovanja iz zraka tijekom protupožarne sezone: 28 (7 u lipnju, 4 u srpnju, 13 u kolovozu, 4 u ru-jnu).

• najduže razdoblje uzastopnih dana djelovanja iz zraka: 30 (18. srpnja-16. kolovoza).

• Požarišta na koja su zračne snage bile najviše puta angažirane: Pelješac 12, Perković 10, Korčula 7 puta (svaki peti požar).

• Broj požara na kojima su djelovali isključivo Canadairi CL-415: 67.

• Broj požara na kojima su djelovali isključivo airtractori aT-802: 29 (jedna petina).

• Broj požara na kojima su zračne snage djelovale manje od 2 sata: 40.

• Broj požara na kojima su zračne snage djelovale više od 8 sata: 32.

• Vikend dani po broju požara: od 150 požara, subotom i nedjeljom zabilježeno njih 47 (trećina svih požara).

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

struka i praksa

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

24

Osnovne značajke

Visokotlačni uređaj PyroBlitz B 2000 M-G je vatro-gasni sustav koji je predviđen prvenstveno za ofen-

zivno kontroliranje vatre. Visoki pritisak vatrogasnog su-stava omogućava korisniku kontroliranje vatre sa sigurne udaljenosti. Sustav je izrazito koristan u prirodi i gašenjima požara s malim zalihama vode.

Visokotlačni uređaj PyroBlitz B 2000 M-G sastoji se od sljedećih glavnih komponenti:

- benzinskog motora - visokotlačne vodene pumpe s pokretnim klipom - visokotlačne cijevi - visokotlačne ručne mlaznice.

Sustav ima mogućnost iniciranja pjene na tlačnoj strani pumpe. Osnovne komponente sastavljaju se na pokretnom agregatu sa integriranim motorom. Cijeli sustav dizajniran je na način da se može brzo instalirati i premještati po si-stemu „uključi i koristi“. Dizajniran tako da zadovoljava sigurnosne uvjete operatera i vatrogasca sa sigurnosnom omjerom 4:1 ugrađenom u sve komponente.

Vatrogasni sustav testiran je i dokazano visoko učinkovit u sljedećim situacijama:

- u prirodi - u prometnim nesrećama - u ograničenim strukturalnim požarima - u ograničenim industrijskim požarima - brodski požari - u vojnim vatrogasnim postrojbama - u kontejnerskim požarima.

Vatrogasni sustav konstruira se na samopodržavajuću osnovnu ploču dimenzija 76 cm-širina, 61 cm-dubina i 81 cm-visina. Kućište je zaštićeno premazom i dizajnirano je na način da može prihvatiti navedene osnovne kompo-nente sustava. Budući da su sve komponente modularnog visokotlačnog uređaja smještene u jednu samostalnu cjeli-nu uređaj je potpuno autonoman te se u kratkom vremenu ostvaruju uvjeti za gašenje. Pogodan je za ugradnju u ma-nja vozila i vrlo je lako rukovati njime.

Tehničke specifikacije uređajaVisokotlačna pumpaVatrogasni sustav opremljen je visokotlačnom vrlo ot-

pornim klipnom vatrogasnom pumpom. Njeno kretanje je pravolinijsko te se fluid (voda) pomiče pomoću klipa koji se kreće linearno u cilindru. Da bi mogla obavljati svoju funkciju mora imati ventile koji rade u skladu s kretanjem klipa. Klipna pumpa je samopumpa (ne treba vakuum ure-đaj), upotrebljava se za male brzine strujanja, manje do-bavne količine i velike dobavne visine. To je volumenska pumpa u kojoj se mehanička pogonska energija pretvara u energiju tlaka fluida tako da se periodički mijenja volumen radnog prostora ispunjenog fluidom, a transport se fluida ostvaruje periodičnošću tih volumenskih promjena.

Visokotlačna klipna pumpa je pumpa s linearno pokret-nim dijelovima. Sastoji se od radnih cilindara u kojima se nalaze klipovi kao radni element, te pogonskog dijela, naj-češće ostatka klipnog mehanizma s zamašnjakom i osovi-nom koju pogoni motor.

Klipna pumpa radi tako što periodično premješta odre-đeni obujam s usisne k tlačnoj strani. Kako upotrebljava isti prostor za usis i tlak, pumpa mora zbog toga imati odre-đene dodatne elemente koji će to omogućiti. To je omo-gućeno ventilima koji pri gibanju klipa od njih propuštaju fluid (vodu) u cilindar iz usisnog cjevovoda, a pri gibanju klipa prema njima propuštaju tekućinu pod tlakom u tlačni cjevovod. Otvaranje i zatvaranje ventila se vrši podtlakom, odnosno pretlakom, koji se dobiva gibanjem klipa u cilin-dru. Visokotlačna klipna pumpa ima tri cilindra čime je postignuta jednolikost protoka fluida.

Pumpom se služi na način opisanim u specifikacijama pogonskog sistema.

Značajke visokotlačne pumpe: - izlazni protok pri maksimalnom pritisku: 80L/

min kod 135 bara - optimalna radna procjena sustava: 80L/min kod

100 bara - mesingani cjevovod - nehrđajući kontrolni ventil - nehrđajuće klipne poluge - brončane spojne poluge - konični valjkasti ležajevi - čvrsti keramički klip - izrazito otporna ravna podloga - visokotlačne brtve - termički tretirana radilica.

Benzinski motorVatrogasni sustav pokreće BriggsStratton ili sličan ben-

zinski motor. Motor je opremljen odgovarajućim sistemom za hlađenje i ventilaciju, a obilježavaju ga sljedeće specifi-

Modularni visokotlačni uređajza gašenje vodenom maglom PyroBlitz B 2000 M-G

Zlatko Posavec, dipl.ing.

Slika 1. Visokotlačni uređaj PyroBlitz B 2000M-G

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

struka i praksa 25

kacije: - model: Vanguard - tip: zrakom hlađeni V-motor s horizontalnom oso-

vinom - cilindri: dva - konjskih snaga: 35 - okretaja u minuti: 3 600 - uljni filtar i hladnjak - kontrolni čok - alarmni sustav za ulje.

Motor vatrogasne pumpe opremljen je s prigušivačem, zaštitom od pregrijavanja i ispušnom cijevi montiranoj na motornom sklopu. Ispušna cijev usmjerena je vertikalno i u suprotnom smjeru od operativne ploče na pumpi. Brzi-na okretaja motora kontrolira se na način da visokotlačni uređaj ima ugrađen mehanički regulator koji automatski povećava brzinu okretaja u minuti prilikom stavljanja u po-gon te je zaustavlja prilikom stavljanja motora u mirovanje. U uređaj je ugrađen plastični rezervoar za odgovarajući benzinski motor. Zapremina rezervoara iznosi otprilike 9 litara. Opremljen je sigurnosnim ventilom i fleksibilnom linijom za gorivo. Osim benzinskog motora, vatrogasni su-stav PyroBlitz može biti izveden s dizelskim motorom od-nosno PTO (power take-off) uređajem za prijenos snage. Preko PTO uređaja visokotlačna klipna pumpa pokretana je motorom vozila.

Električni vodovi12-voltno električno napajanje vatrogasnog sustava iz

akumulatora smještenog u postolju provodi struju kroz tri metra dugačke i odgovarajućih debljina fleksibilne uple-tene bakrene pozitivne (crvene) i neutralne (crne) kable. Instalacijska oprema sadrži i zaštitu od električnog izboja, stezaljke za kablove, spajalice za akumulator te plastične vezice za montažu na šasiju. Automatski prekidač strujnog kruga smješten je na akumulatoru. Kabel za električno na-pajanje sadrži Deutz muške i ženske utikače. Na uređaj je potrebno montirati i upute za korištenje vatrogasne pum-pe kao i naljepnice s upozorenjima sukladno propisima zaštite na radu. Motor vatrogasne pumpe opremljen je s TinyTach mjeračem vremena i tahometrom, te se monti-ra na kontrolnu ploču. Također, motor vatrogasne pumpe sadrži i odvod za ulje - hidrauličnu cijev opletenu žicom dugačku 30 cm s ventilom, utičnicom i identifikacijskom etiketom. Na kontrolnoj ploči pumpe nalazi se 12-voltno svjetlosno upozorenje (on-scene) s prekidačem. Niskovol-tažni automatski prekidači postavljaju se na sva potrebna mjesta na uređaju. Veličine žica odgovaraju odgovarajućem električnom naboju i identične su isprepletenim bakrenim automobilskim žicama. Izložene žice zaštićene su u plastič-nom bužiru. Žice koje su podložne mehaničkom oštećenju provode se kroz zaštićena područja ili se ulažu u metalne panele. Električne spojnice i završeci žica smješteni su u vodootpornim plastičnim kućištima s vodootpornim ka-belskim uvodnicama i spojnicama.

Kontrolna ploča pumpeKontrolna ploča je ergonomski dizajnirana i lako se njo-

me upravlja. Ploča je označena i postavljena tako da je lako vidljiva s korisničke pozicije. Na kontrolnu ploču instalira-ni su sljedeći instrumenti:

- crveni prekidač za hitno zaustavljanje - kontrolni prekidač kuglastog ventila za vodu

- trenutačan prekidač za paljenje u dvije pozicije start-stop - kontrolni ventil za pjenu (opcionalni) - kontrolno svjetlo na ploči i glavni prekidač - jedan UHP mjerač pritiska (visokotlačni manome-

tar) - jedan ventil za ručni vakuum uređaj (opcionalno) - jedan ventil za doziranje pjene (opcionalno) - TinyTach tahometar.

Vodovodne komponenteVodovodni dijelovi vatrogasnog sustava opremljeni su

visokotlačnim hidrauličkim cijevima i priključcima. Tu su uključene visokotlačne cijevi različitih dimenzija dvostru-ko opletene žicom, pocinčani čelični završeci cijevi i oblo-ženi čelični hidraulički priključci. Kruti vodovodni dijelovi sastoje se od pocinčanih cijevi i pocinčanih čeličnih pri-ključaka.

Visokotlačni uređaj sadrži i brončani prilagodljivi set by-pass otpusnog ventila kako bi se postigao maksimalni radni pritisak sistema. Namjena ventila je otpušta pritisak glavne pumpe preko preljevnog otvora. Osim navedenog ventila visokotlačni uređaj sadrži i sljedeće dijelove kojima se omogućuje jednostavno prekretanje i sigurnost pri radu:

a) Jedan sigurnosti ventil koji se otvara na povišeni pri-tisak te otpušta vodeni pritisak u atmosferu; postavljen je na malo veći pritisak od otpusnog (rasterečujućeg) ventila.

b) Ventil za termičku regulaciju koji se otvara kada tem-peratura vode prelazi 62 ºC, dizajniran je da zaštiti pum-pu od visokih temperatura, a prilikom aktiviranja otpušta vodu u atmosferu.

c) Jedan EZ ventil za pokretanje.Na vodoopskrbnoj liniji vatrogasne pumpe instaliran je

filtar za vodu promjera 31 mm sa 32 nehrđajuća mrežasta zaslona. Filtar je lako dostupan za čišćenje i čvrsto je mon-tiran.

Na vatrogasnu pumpu instaliran je spremnik za vodu (s priključnim otvorom promjera 31 mm) i to na sljedeći na-čin:

a) od vatrogasne pumpe do filtra za vodu montira se flek-sibilna prozirna cijev (promjera 31 mm),

b) fleksibilne cijevi za vodu s odvojivim spojnicama i ste-zaljkama dugačke su 3 metra i promjera 31 mm,

c) na ploču UHP pumpe montira se vodom ispunjeni manometar (promjera 63 mm).

Visokotlačno vitlo za brzu navaluNa uređaju je instalirano električno UHP čelično kromi-

Slika 2. Upravljački elementi na kontrolnoj ploči

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

struka i praksa

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

26

rano vitlo. Na vitlu su pričvršćene visokotlačne cijevi poja-čane žicom s mesinganim priključcima. Omjer sigurnosti vitla iznosi 4:1 i dizajnirano je za radni pritisak od 135 bara. Vitlo na uređaju obavezno treba instalirati ovlaštena osoba. UHP vitlo opskrbljuju 19 milimetarske hidraulične fleksi-bilne cijevi koje su opletene žicama. Vitlu je opremljeno si-gurnosnom kočnica. Visokotlačna cijev koja se postavlja na vitlo dužine je 45m i promjera 19 mm zajedeno s njihovim spojnicama. Radni pritisak cijevi iznosi 215 bara. Na kraju cijevi visokotlačnog (UHP) vitla je nalazi se visokotlačna pištolj mlaznica koja je s cijevi spojena brzom spojnicom. Visokotlačna pištolj mlaznica ima kapacitet 40 l/min ili 80 l/min pri tlaku uređaja 100 bara, a može biti tipa UHP Udor ili UHP Elkhart. Mlaznica tipa UHP Udor ima mogućnost priključka nastavka za pjenu.

Na visokotlačnom vitlu opcionalno se može nalaziti i de-duktivni sistem za pjenu A klase koji se instalira na otpu-snoj strani visokotlačne pumpe. Linija je opremljena regu-lacijskim ventilom za pjenu.

Sigurnosne mjere pri radu s uređajemPrije korištenja i instaliranja PyroBlitz visokotlačnog ure-

đaja obavezno se trebaju pročitati i proučiti sve mjere pre-dostrožnosti i pažljivo ih slijediti. UHP sistem vatrogasne pumpe predstavlja izrazito snažnu i potencijalno opasnu opremu. Međutim, pravilnim korištenjem i poštivanjem pravila ta oprema se može koristiti na siguran i efektivan način. Vatrogasnu opremu PyroBlitz smije koristiti samo osoba obučena za to i koja je u potpunosti pročitala i razu-mjela priručnik o PyroBlitzu. Priručnik je namijenjen za utvrđivanje i ponavljanje sigurnosnih tehnika. Preporuča se da obučeni korisnici obave kompletne ekstenzivne va-trogasne vježbe prije korištenja ovog visokotlačnog vatro-gasnog uređaja te da se te vježbe ponavljaju na godišnjoj razini. Strogo se preporučuje da se kompletni priručnik s uputama prouči do u detalja prije rukovanja s opremom. Opremu treba servisirati ovlaštene osobe koje su priručnik u potpunosti pročitali i razumjeli. Neki od preduvjeta koje korisnik visokotlačnog uređaja treba zadovoljiti su:

- uvijek koristiti zaštitu za oči, - rukovatelj visokotlačnom mlaznicom uvijek treba

koristiti osobnu zaštitnu opremu, - prije korištenja uvijek treba provjeriti cijevi i spoj-

nice. - treba se držati podalje od ispuha i komponenata

vrućeg motora. - slijediti upute u priručniku koje se odnose na pri-

premu jedinice za zimu, sušenje, zaštitu cijevi, pumpu, cjelokupni vodovodni sistem kada se izlaže tempera-turama ispod 0 °C, - prije korištenja treba provjeriti gorivo, ulje i razinu

maziva. - ne koristiti opremu prije nego što detaljno proučite

priručnik i upute.Proizvođač visokotlačnog uređaja nije odgovoran za šte-

tu nastalu uslijed kvara na uređaju ako se nisu poštovala pravila naznačena u priručniku za rukovanje.

Rad visokotlačnog uređajaSustav za gašenje vodenom maglom pod visokim priti-

skom se osim osnovne opreme (visokotlačne pištolj mla-znice, visokotlačne klipne pumpe pokretane benzinskim

motorom, polukrute visokotlačne cijevi namotane na vitlo) sastoji i od mnogo drugih elementa koji pružaju sigurnost za operatera prilikom korištenja mlaznice u rasponu tlaka od 100 do 135 bara. PyroBlitz uređaj za gašenje vodenom maglom pod visokim pritiskom radi na principu stvaranja vrlo finih kapljica vode i njihovog isporučivanja u požarnu zonu. Vodena magla vrlo je učinkovita u suzbijanju vatre nastale zbog visoke specifične topline i latentne topline is-paravanja udružene s povećanom zahvaćenom površinom, čime se omogućava brža apsorpcija topline. Većinu energije voda apsorbira tijekom faze promjene agregatnog stanja iz tekućeg u plinovito. Između vodene magle i vatre pojavlju-ju se brojna kompleksna međusobna djelovanja koja vode do gašenja vatre. Tri primarna mehanizma su ekstrakcija (izvlačenje) topline, crpljenje kisika i blokiranje isijavanja. Sekundarni mehanizmi uključuju razrjeđivanje zraka i kao posljedicu kinetičke energije mlaza reduciranje frekvencije plamena.i kinetička posljedica reducirana frekvencija pla-mena. Zahvaljujući PyroBlitz tehnologiji sredstva za gaše-nje na bazi vode imaju puno veću iskoristivost i efikasnost pri gašenju. Razlog tome je što ih je djelovanje prošireno i na plinovitu fazu požara, a ne samo na fazu vatre tj. žarište požara. Sve to daje novo značenje staroj izreci: Gdje ima dima, ima i vatre!

Kao što je prikazano na shematskom prikazu, visoko-tlačni sustav radi na sljedeći način:

1.) voda se dobavlja iz izvora (spremnik, močvara, jezero, rijeka, bazen...) u klipnu pumpu

2.) klipna pumpa tlači vodu na visoki tlak3.) pjenilo se aplicira u vodeni tok na tlačnoj strani (po

želji – opcionalno)4.) voda/mješavina vodene i pjenila putuje do mlaznice

kroz polukrutu visokotlačnu cijev na vitlu za brzu navalu5.) voda/mješavina vode i pjene pod visokim tlakom gasi

plamen

1.) izvor vode 2.) spremnici vode i pjenila 3.) cjevovod iz spremnika za vodu do pumpe 4.) usisna cijev (opcionalno) 5. cjevovod iz spremnika za pjenilo do pumpe (opcionalno) 6.) pumpa s pogonskim motorom 7.) visokotlačno vitlo za brzu

navalu 8. ) visokotlačna pištolj mlaznica

Slika 3. Shematski prikaz rada uređaja

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

struka i praksa 27

Komponente sustavaPri nabavi uređaja slijedeće komponente nabavljaju se

odvojeno od same visokotlačne pumpe s pogonskim moto-rom (prema želji korisnika navedene komponente proizvo-đač može trajno ugraditi prije same isporuke):

a) Jedna fleksibilna plastična cijev (dugačka 3 m, promje-ra 32 mm) sa nehrđajućim stezaljkama za spajanje s agrega-ta na spremnik vode (dužina se reže po potrebi).

b) Jedan crveni i crni kabel za akumulator, 3m dužine s Deutz ženskim priključcima. Deutz muški priključak je montiran na gornjem dijelu osnovne jedinice (visokotlačne klipne pumpe s pogonskim motorom). Spojeve na akumu-latoru treba spojiti instalater.

c) Kabel na akumulatoru koji je zaštićen plastičnom izo-lacijskom cijevi otpornom na abraziju. Plastične vezice koje se koriste za mehaničko osiguranje kabla duž okvira kući-šta.

d) Visoko amperni osigurač koji mora biti postavljen u blizini akumulatora.

e) Jedno vitlo za brzu navalu s električnim namatanjem tipa Hannay s vijcima za montažu.

f) Jedna UHP polukruta visokotlačna gumena cijev (l=45 m, d=19 mm, p=215 bara) sa brzo spojivim visokotlačnim spojnicama na kraju cijevi za mlaznicu.

g) Jedna Blitz visokotlačna pištolj mlaznica s spojnicom za brzo spajanje.

h) Jedna UHP cijev (l=5 m, d=19 mm) koja spaja vitlo s agregatom. Ta cijev ima spojku sa ženskim navojem.

i) Oprema za montažu s spremnika na pumpu s jednim ručnim ventilom (32 mm) .

j) Jedna usisna cijev (l=6 m, d=32 mm) sa spojnicama s navojem.

Osim opisanog uređaja tipa B 2000 M-G, sustav za ga-šenje vodenom maglom pod visokim tlakom pokretan benzinskim motorom izrađuje se u još dvije verzije (B 1000 M-G i BB 2000 M-G). U tablici 1. prikazani su osnovne tehničke značajke sve tri tipa uređaja.

Slika 4. Visokotlačne mlaznice tipa UHP Udor i UHP Elkhart

B 1000 M-G B 2000 M-G BB 2000 M-GNazivni protok pumpe 40 L/min 80 L/min 80 L/min

Maksimalni tlak pumpe 135 bar 135 bar 135 barNazivni tlak na mlaznici 100 bar 100 bar 100 bar

Snagwa motora 18 HP (13 kW) 35 HP (13 kW) 35 HP (13 kW)Tip motora Briggs&Stratton Briggs&Stratton Briggs&Stratton

Preporuka za gorivo Bezolovni benzin Bezolovni benzin Bezolovni benzinKapacitet spremnika za gorivo 9 litara 9 litara 9 litara

Upute za korištenje Priručnik Priručnik Priručnik Ograničenje ulaznog tlaka vode Atmosferski Atmosferski Atmosferski

Protok mlaznice 40 L/min 80 L/min 40 L/minBroj mlaznica 1 1 2

Udor UHP mlaznica Standardno Standardno Standardno

Pulukruta visokotlačna cijev duži-ne 60 m

Izborno Izborno Izborno

Elkhart UHP mlaznica Nema Izborno NemaVitlo za brzu navalu 1 1 2

Tip vitla za brzu navalu Hannay Hannay HannayElektrično premotavanje Izborno Izborno Izborno

Duljina cijevi 30 m 45 m 2x 30 mIzborna duljina cijevi 60 m 60 m 120 m

Promjer cijevi 19 mm 19 mm 19 mmRadni tlak cijevi 215 bar 215 bar 215 bar

Mješač vode i pjenila Izborno Izborno Izborno Usisavanje pjenila obzirom

na pumpuTlačna strana Tlačna strana Tlačna strana

Ugradnja komponenti Izborno Izborno Izborno

Tablica 1. Tehničke značajke uređaja

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

struka i praksa

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

28

CENTRIFUGALNE vatrogasne pumpe prisutne su u vatrogastvu odavno. Već od samih početaka njihove

primjene vidjelo se da takve pumpe u svojim radnim ka-rakteristikama predstavljaju velik napredak u odnosu na dotadašnje klipne vatrogasne pumpe kojima su vatrogasci upravljali ručno. Prva konstrukcijska riješenja centrifugal-nih pumpi pokazala su da one mogu biti ili trajno ugrađene na vatrogasna vozila ili da mogu biti izvedene kao prijeno-sne pumpe. S obzirom da je za potrebe vatrogasne službe, za rad centrifugalne pumpe u njeno kućište potrebno osi-gurati početnu dobavu vode uz njih su morali biti predvi-đeni vakuum uređaji. Upravo zbog toga su prvi normativni propisi predviđali da svaka centrifugalna pumpa koja se upotrebljava u vatrogasne svrhe mora imati ugrađen jedan takav uređaj. Današnje poimanje centrifugalnih pumpi kao i njihov stupanj razvoja omogućuju upotrebu takvih pumpi u vatrogasne svrhe i bez prisutnosti vakuum uređaja. Ta-kve centrifugalne pumpe upotrebljavaju se na primjer kao plutajuće pumpe i one se također upotrebaljavaju u vatro-gasne svrhe. Kako bi se postigla ujednačenost u njihovoj konstrukciji, dizajnu, načinu rada, kvaliteti izrade, namjeni te svim ostalim njihovim zahtjevima i svojstvima, centri-fugalne vatrogasne pumpe danas su normativno uređene. Sa te osnove razlikujemo centrifugalne vatrogasne pumpe sa vakuum uređajem i centrifugalne vatrogasne pumpe bez vakuum uređaja. Ovaj članak opisuje zahtjeve koji se po-stavljaju na prijenosne centrifugalne vatrogasne pumpe sa vakuum uređajem.

Centrifugalna vatrogasna pumpa je mehanički upravljan uređaj koji služi za protjecanje kapljevitih fluida namije-njenih u vatrogasne svrhe. Takve pumpe danas su posebno izrađene za upotrebu u vatrogasnim postrojbama. Zbog toga su one prikladne bilo za ugradnju na vatrogasna vo-zila ili da su izvedene kao motorne pumpe. Centrifugalna pumpa ugrađena na vozilo je pumpa koja je trajno ugra-đena na vatrogasno vozilo. Takve pumpe se od strane pro-izvođača isporučuju bez pogonskog motora jer se u svrhu pogona pumpe koristi pogonski motor vatrogasnog vozila, dakle motor sa unutarnjim izgaranjem. Motorne pumpe koje se upotrebljavaju u vatrogasne svrhe su pumpe s vla-stitim pogonskim motorom također s unutarnjim izgara-njem. Takvih pumpi ima više vrsta. Međutim, iako su one dizajnirane kao prijenosne pumpe, mogu biti smještene na vatrogasno vozilo poput razne druge vatrogasne tehnike i opreme te se prema potrebi sa vozila skidaju i prenose na mjesto upotrebe.

Prijenosne motorne vatrogasne pumpe upotrebljavaju se u temperaturnom području okoline od – 15 °C do + 35 °C. Kako bi se tijekom njihova rada osigurale određene radne

karakteristike pumpe nije predviđen njihov rad s vodom temperature iznad + 20 °C. Pumpe tijekom svog rada mo-raju imati dovoljnu otpornost na elektromagnetske utjecaje koji bi mogli izazvati poremećaj u njihovu radu. Time je pumpi tijekom njena rada omogućen potpuno siguran rad upravo za ono za što je i namijenjena. Od takvih pumpi za-htjeva se da se tijekom njihova rada ne dogode nikakve opa-snosti ukoliko je izložena određenim razinama ili tipovima poremećaja predviđenim od strane proizvođača. Kako bi se motorna pumpa mogla prenositi mora imati ugrađene ru-kohvate za podizanje ili mora imati adekvatno izrađen za-jednički konstrukcijski okvir. Na taj način pumpa se zajed-no sa pogonskim motorom može sigurno prenositi na bilo koje mjesto upotrebe. Ukoliko je masa prijenosne pumpe do 100 kg na njoj moraju biti ugrađeni rukohvati za pre-nošenje za najmanje dvije osobe. Prijenosne pumpe masa do 200 kg moraju imati takve rukohvate za najmanje četiri osobe. Maksimalna masa prijenosne motorne pumpe pot-puno operativne sa pogonskim motorom ne smije biti veća od 200 kg. Međutim bez obzira dali su prisutni rukohvati ili je izveden konstrukcijski okvir pumpe, mjesta optere-ćenja za podizanje pumpe moraju biti tako dizajnirana da izdrže minimalno vrijednost 2,5 puta veće mase podizanja podijeljene sa brojem mjesta za držanje. Rukohvati moraju biti jednostavni, lako dostupni te ergonomski prilagođeni za držanje vatrogasnim rukavicama.

Pri brzini okretaja rotora centrifugalne pumpe, potreb-noj za stvaranje podtlaka u kućištu pumpe i usisnom vodu (tzv. brzina usisavanja) tijekom 4 minute pumpa se na su-hoj, čistoj, tvrdoj i ravnoj horizontalnoj podlozi ne smije pomaknuti više od 10 cm. Podatak broja okretaja rotora pumpe pri usisavanju odredit će i u tehničkoj dokumenta-ciji pumpe označitit proizvođač pumpe.

U pogledu zaštita od potencijalnih mehaničkih opasnosti pri radu sa pumpom, posebna pozornost posvećena je za-štiti od dodira osovine pumpe. To se osobito odnosi na po-dručje njenih klinova i/ili utora za klinove kao i bilo kojih ostalih pojedinosti koje mogu biti velika opasnost za reza-nje ili zahvačanje ruku. Takve ugrađene mehaničke zaštite koje sprečavaju rizik od dodira sa rotirajućim dijelovima pumpe osobito u području ulaza u pumpu smiju biti de-montirajuće iskljućivo uz upotrebu alata, nikako drugačije.

Za sprečavanje toplinskih opasnosti definirani su uvjeti maksimalnih temperatura dodirnih površina bilo tijekom rada s pumpom ili tijekom njena prenošenja. Kontakt sa rukohvatima za prenošenje pumpe mora biti moguć unu-tar jedne minute što iz konstrukcijskih razloga uopće nije

ZAHTJEVI KOJI SE POSTAVLJAJU PRI IZRADI

PRIJENOSNIH VATROGASNIH PUMPI

Igor Župančić, dipl. ing. stroj.

zapovjednik smjene JVP Grada Zagreba

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

struka i praksa 29

sporno niti nemoguće. Za nenamjerno dodirne površine postavlja se zahtjev za mogućnost dodira u vremenu od 0,5 sekundi. U slučaju namjerno dodirivih površina kao što su, na primjer, upravljački dijelovi pumpe postavlja se zahtjev za mogućnost dodira u vremenu od 4 sekunde.

Buka tijekom rada pumpe mora biti što je moguće manja odnosno toliko mala koliko je najmanje moguće izvedivo dizajniranjem pumpe. Za potrebe mjerenja razine buke prijenosne motorne pumpe ne razmatra se samo buka stvorena radom pogonskog motora, nego i sve ostale razine buke koje mogu biti prisutne njenim rukovanjem. U tom smislu valja spomenuti određene vibracije posredstvom statičkog ili dinamičkog balansiranja rotacijskih dijelova pumpe, buku uzrokovanu niskobučnim prijenosnim stroj-nim dijelovima ili elementima poput zupčanika, remenica, ležajeva, ručne spojke i ostalog. Takvih primjera uzročnika stvaranja buke ma koliko god njena razina bila mala ima više. U slučaju da se određena razina buke ne može sma-njiti ili minimizirati, čak ni dizajniranjem pumpe, njeni proizvođači obvezni su gdje god je to na pumpi praktično i moguće ugraditi odgovarajuće zaštitne naprave ili uređa-je protiv emitiranja buke. Kao primjeri takvih mjera mogu biti štitnici protiv buke, razni oblici prigušivača i slično.

Pogonski motor pumpe odmah nakon hladnog pokreta-nja (bez njegova prethodna zagrijavanja na radnu tempe-raturu) izložen punom radnom opterećenju mora biti pot-puno operativan. Kao što je već bilo navedeno prijenosna motorna pumpa mora biti sposobna ostvarivati sve radne karakteristike u garantiranom temperaturnom području okoline. U tu svrhu sustav za hlađenje njegova pogonskog motora sa unutarnjim izgaranjem mora mu omogućiti operativnost pod svim uvjetima rada unutar navedenog temperaturnog područja.

Sustav za dovod goriva pogonskog motora mora biti tako izveden da se tijekom njegova rada pri nagibu pum-pe u iznosu od + 15° u odnosu na horizontalu ne događa istjecanje goriva iz spremnika. Ukoliko se pogonsko gori-vo iz svog sustava dobavlja zbog posljedice djelovanja sile gravitacije, kao elemenat za regulaciju protoka pogonskog goriva obvezno se ugrađuje ručna slavina. Volumen trajno ugrađenog spremnika goriva treba biti odgovarajuće veli-čine da se tijekom rada prijenosne pumpe uz uvjet ostvari-vanja nazivnog volumnog protoka osigura neprekidan rad pogonskog motora u vremenu od minimalno 1 sat. Vanjska i unutarnja strana spremnika goriva moraju biti izrađene od nekorozivnog materijala. Prvo pokretanje pogonskog motora nakon dugotrajnog mirovanja kao i njegovo po-novno pokretanje odmah nakon prekida rada bez obzira da li je motor zagrijan ili hladan mora se besprijekorno ostva-rivati u navedenom garantiranom temperaturnom područ-ju okoline rada pumpe. Za pokretanje pogonskog motora pumpe mogu se upotrebljavti ručni ili električni uređaji. Ukoliko pumpa ima ugrađen ručni potezno-izvlačni star-ter pogonskog motora on mora biti takav da je siguran za startanje. Isto tako tijekom njegova rada ne smije doći do rasterećenja (popuštanja) nakon čega se pogonski motor nebi mogao pokrenuti.

Ukoliko prijenosna motorna pumpa sadrži bateriju za

električno pokretanje pogonskog motora (odnosno aku-mulator) ona za korisnika pumpe mora imati mogućnost jednostavnog i lakog iskljućivanja. Uređaj za električno po-kretanje pogonskog motora mora biti osiguran s uređajem za sprečavanje njegova ponovnog pokretanja nakon što je pumpa pokrenuta. Time se nakon električnog pokretanja pogonskog motora sprečava ponovno uključenje električ-nog startera. Električna energija potrebna za pokretanje pogonskog motora dobiva se iz akumulatorske baterije kao jedinog izvora električne energije prijenosne motorne pumpe. Akumulatorska baterija tijekom rada prijenosne pumpe mora imati mogućnost samopunjenja. Metalni pri-ključni spojevi na završnim dijelovima elektrovodova koji se spajaju na akumulatorsku bateriju moraju imati osigura-nu adekvatnu mehaničku zaštitu. Električni vodiči izvede-ni u sklopu pumpe smiju biti prisutni isključivo kao vodiči niskog napona. Zaštita od direktnog dodira mora biti mi-nimalno IP 2X.

Ispušni plinovi koji su posljedica rada motora sa unu-tarnjim izgaranjem moraju biti tako usmjereni da svojom emisijom ne ometaju rad poslužitelja pumpe te da nisu u dodiru sa zapaljivim dijelovima pumpe. Ispušna cijev za usmjeravanje i ispust ispušnih plinova mora biti tako diza-jnirana i smještena na pumpi da se može upotrijebiti njena zaštita od dodira. Ta zaštita ili mora biti ugrađena na pum-pi od strane njena proizvođača ili je isporučena od strane proizvođača kao dodatna oprema pumpe. U tom slučaju na pumpu će je ugraditi kupac.

Displejevi i uređaji za kontrolu rada prijenosne pumpe

moraju biti usklađeni s odgovarajućim normativnim pro-pisima. Na taj način se u potpunosti udovoljava njihovim zahtjevima prilikom nadziranja i kontrole rada prijenosne motorne pumpe. Bez obzira o kojim uređajima ili displeje-vima se radi oni moraju biti jasno vidljivi i čitljivi pri udalje-nosti poslužitelja pumpe od 1m. Za kontrolu rada ulaznih i izlaznih hidrauličkih karakteristika pumpe upotrebljavaju se manovakuummetar i manometar. Njihovo baždarenje i umjeravanje provodi se također u skladu s određenim nor-mativnim propisima. S obzirom da centrifugalna vatroga-sna pumpa u svojim radnim karakteristikama na izlaznoj strani pumpe ima definiran odgovarajući ograničen (limi-tiran) hidraulički radni tlak (pa lim), njegovo očitanje mora biti vidljivo u trenutku dostizanja vrijednosti. Kako bi se tijekom rada pumpe onemogućilo povećanje broja okretaja koljenastog vratila motora, a time i osovine centrifugalne pumpe pogonski motor mora ima ugrađen odgovarajući zaštitni uređaj. Za potrebe prekida rada pogonskog motora pumpe na vanjskoj strani njezina kućišta također mora biti ugrađen odgovarajući uređaj. Taj uređaj mora biti takav da se uključuje jednom radnjom te da se nakon njegova uklju-čenja ponovo može uključiti samo namjernim uključenjem od strane poslužitelja pumpe.

Hidrauličke karakteristike vatrogasne pumpe u potpupu-nosti moraju biti udovoljene bez obzira da li je centrifugal-na pumpa izvedena kao prijenosna motorna pumpa ili je ona trajno ugrađena na vatrogasno vozilo. U tom smislu pri nazivnoj geodetskoj usisnoj visini (Hs geo N) od 3 m ostva-

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

struka i praksa

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

30

rena nazivna visina dobave (pN) i nazivni volumni protok (QN) moraju udovoljavati dolje navedenim vrijednostima prikazanim u tabelama od 1 do 4. S obzirom da se temeljem zakona o očuvanju energije u mehanici fluida potencijalna

energija kapljevine može poistovijetiti sa energijom tlaka, visinu dobave pumpe jednostavnije je izraziti nazivnim po-većanjem hidrauličkog tlaka i očitavati mjernim uređajem manometrom.

Oznaka Nazivno povećanje tlakapN (bar)

Nazivni volumni protok

QN (l/min)

Ograničeni tlakp a lim (bar)

Dinamički ispitni tlak

ppD (bar)

Tlak pri zatvorenim tlačnim izlazima

pa0 (bar)

CVPN 6-500 6 500 11 16,5 6 do 11

OznakaNazivno

povećanje tlakapN (bar)

Nazivni volumni protok

QN (l/min)

Ograničeni tlak

p a lim (bar)

Dinamički ispitni tlak

ppD (bar)

Tlak pri zatvorenim tlačnim izlazima

pa0 (bar)

CVPN 10-750 10 750 17 22,5 10 do 17

CVPN 10-1 000 10 1 000 17 22,5 10 do 17

CVPN 10-1 500 10 1 500 17 22,5 10 do 17

CVPN 10-2 000 10 2 000 17 22,5 10 do 17

CVPN 10-3 000 10 3 000 17 22,5 10 do 17

CVPN 10-4 000 10 4 000 17 22,5 10 do 17

CVPN 10-6 000 10 6 000 17 22,5 10 do 17

OznakaNazivno povećanje

tlakapN (bar)

Nazivni volumni protok

QN (l/min)

Ograničeni tlakp a lim (bar)

Dinamički ispitni tlak

ppD (bar)

Tlak pri zatvorenim tlačnim izlazima

pa0 (bar)

CVPN 15-1 000 15 1 000 20 22,5 15 do 20

CVPN 15-2 000 15 2 000 20 22,5 15 do 20

CVPN 15-3 000 15 3 000 20 22,5 15 do 20

OznakaNazivno povećanje

tlakapN (bar)

Nazivni volumni protok

QN (l/min)

Ograničeni tlak

p a lim (bar)

Dinamički ispitni tlak

ppD (bar)

Tlak pri zatvorenim tlačnim izlazima

pa0 (bar)

CVPN 40-250 40 250 54,5 60 40 do 54,5

Tabela 1. Centrifugalne vatrogasne pumpe s nazivnom visinom dobave 6 bar

Tabela 2. Centrifugalne vatrogasne pumpe s nazivnom visinom dobave 10 bar

Tabela 3. Centrifugalne vatrogasne pumpe s nazivnom visinom dobave 15 bar

Tabela 4. Centrifugalne vatrogasne pumpe sa nazivnom visinom dobave 40 bar

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

struka i praksa 31

Međutim, među prijenosnim motornim pumpama, cen-trifugalne pumpe sa nazivnom visinom dobave od 40 bara na tržištu još nisu prisutne.

Nazivne izlazne karakteristike pumpi mjere se pri na-zivnom broju okretaja rotora pumpe koji prilikom njiho-va ispitivanja ne smije odstupati više od ± 5 %. Osim već navedene nazivne usisne geodestke visine od 3 m izlazne karakteristike pumpe zahtjevaju se i pri geodetskoj usisnoj visini (H s geo) od 7,5 m. Pri toj usisnoj visini te pri nazivnoj visini dobave (pN) mora se ostvariti minimalno 50 % naziv-nog volumnog protoka (QN). Isto tako pri nazivnoj geodet-skoj usisnoj visini od 3 m (Hs geo N) i uz ostvarenu visinu do-bave 20 % veću od nazivne (pN) te pri maksimalnom broju okretaja rotora pumpe ostvareni volumni protok pumpe mora odgovarati minimalno 50 % svoje nazivne vrijednosti (QN). Ovdje valja napomenuti kako pri svim nazivnim vo-lumnim protocima (QN) prijenosna motorna pumpa mora biti u potpunosti operativna pri nagibu od + 15 ° u odnosu na horizontalu. Tijekom ostvarivanja početne dobave vode na principu stvaranja podtlaka, vakuum uređaj mora biti sposoban stvoriti potreban podtlak unutar 30 sekundi. U tu svrhu smiju se upotrebljavati i ručni vakuum uređaji, ali samo za prijenosne motorne pumpe nazivnog volumnog protoka do 600 l/min.

Prijenosne pumpe moraju biti opremljene odgovaraju-ćim mjernim uređajima za nadzor i kontrolu rada pumpe.

U tu svrhu ona mora biti opremljena sa mjernim uređa-jem za očitavanje hidrauličkih tlakova na izlazu i ulazu pumpe, indikatorom (pokazateljem) uključenja uređaja za stvaranje podtlaka, indikatorom preostale razine goriva u spremniku u iznosu od 15 %, indikatorom razine ulja po-trebnog za rad pogonskog motora, indikatotorm stupnja napunjenosti baterije (akumulatora), indikatorom preko-mjernog zagrijavanja pogonskog motora te indikatorom tlaka ulja pogonskog motora.

Broj tlačnih izlaza prijenosne pumpe ovisi o nazivnom volumnom protoku pumpe. Za nazivne volumne protoke pumpe do 750 l/min na pumpe se ugrađuje jedan tlačni otvor. Za ostvarive nazivne volumne protoke iznad 750 l/min pa do 2 500 l/min prijenosne pumpe imaju dva tlačna otvora, a za protoke izna 2 500 l/min njihov broj može biti i veći.

Označavanje prijenosnih motornih pumpi usklađeno je sa normativnim propisima za centrifugalne vatrogasne pumpe sa vakuum uređajima. Kratka oznaka odgovarajuće prijenosne pumpe sastojala bi se iz slovne oznake pumpe nakon koje se navode oznake nazivne visine dobave pumpe (pN) te nazivnog volumnog protoka (QN). U skladu sa time na primjer prijenosna motorna pumpa nazivne visine do-bave od 6 bara pri nazivnom volumnom protoku od 1 000 l/min označit će se PMPN 7-1 000.

Lavoslava Ružičke 48, 10000 ZAGREB Tel: +385 1 618 34 16; +385 1 618 34 17 Fax: +385 1 618 34 18

SIGURNI UZ NAS

www.luveti.hr

Trgovina, usluge i proizvodnja opreme za ekologiju,vatrogastvo, civilnu zaštitu, zaštitu na radu,

specijalne vojne i policijske opreme.Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VJEŽBE

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

32

Ovo je, naravno, jedan scenarij uobičajene vježbe koju provode vatrogasci u svojim redovitim priprema-

ma za slučaj potrebe interveniranja na spašavanju stanovništva nastradalog zbog posljedica razornog potre-sa. Tijekom urušavanja objekata može se očekivati puno osoba kojima je potrebno žurno pružiti pomoć. Rušenje objekata ne mora nastupiti samo zbog potresa, već i usli-jed nekvalitetne gradnje, eksplozije plina, bujičnih naleta vode, različitih odrona itd. U svim situacijama vatrogasci sa svojom tehnikom moraju biti spremni izaći na inter-vencije. Osim različitih uređaja koji detektiraju zvukove ispod ruševina, neizostavni dio postrojbi opremljenih za spašavanje iz ruševina, svakako je i čovjekov najbolji pri-jatelj - pas.

U suradnji s Vatrogasnom zajednicom Primorsko-goran-ske županije i Hrvatskom vatrogasnom zajednicom, u posjet našim vatrogascima-vodičima potražnih pasa, došli su kolege vatrogasci iz Engleske Steve Buckley i John Ball. Njih dvoje iza sebe imaju veliki broj misija u traženju i spašavanju ljudi uz pomoć pasa. Bili su članovi timova kod potresa na Tahitiju, Sumatri, nakon razornog tsunamija u Japanu te imaju veliko iskustvo u spašavanju. Osim što su vatrogasci, oni su i redovni evaluatori na međunarodnim testiranjima spasilačkih timova sa psima u sklopu međunarodne organizacije za spasilačke pse (IRO-a) i UN organizacije za USAR (Urban Search And Res-cue) timove. Njihov posjet Hrvatskoj nije bio turističke prirode, već je cilj bio pogledati, ocijeniti i savjetovati naše vatrogasne K-9 timove.

Dan 1. Slijetanjem u Zagreb dočekali su ih ispred HVZ-a g. Mario Starčević, tajnik Operativno-tehničkog stožera i g. Zoran Laslavić - predsjednik Povjerenstva za potražne pse u vatrogastvu. Dolaskom u Rijeku smješteni su bili u prostorijama Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke - postaja Vežica. U večernjim satima prvog dana održana je prezentacija rasporeda rada za sljedeća 4 dana.

Dan 2. Drugog dana njihovog boravka u prostoru za visin-

sku obuku JVPG Rijeke demonstriran je rad s opremom za spašavanje s visina i dubina koja se koristi za podizanje i spuštanje vodiča i psa u prostore za pretraživanje. Prvo je demonstriran način rada hrvatskih vatrogasaca, a zatim engleskih. U oba načina se koristi ista oprema i dobivaju isti rezultati. Razlika je što se kod engleskog načina radi sa 2 statička užeta (kod nas statik i dinamik) i pas je u naručju ispred vodiča (kod nas je pas ispod vodiča). Svi naši vatrogasci i psi su brzo savladali i njihovu tehniku. Osim alpinističkih tehnika, vježbi traženja po danu i po noći, svaki dan je rađena i teorijska nastava o sustavu i sastavu timova u Engleskoj i njihovom načinu rada.

Dan 3.Treći dan posjeta bio je rezerviran za boravak na vatrogasnom poligonu za osposobljavanje timova za spašavanje iz ruševina. Vidjevši umjetnu ruševinu koja se u roku od nekoliko sati može cijela transformirati, iskazali su zadovoljstvo jer zadovoljava sve međunarodne stand-arde za provođenje vježbi i testiranja različitih timova. Svaki tim je prošao dnevno traženje više zatrpanih osoba koje su svaka imale određene ozljede, te je sukladno sit-uaciji trebalo postupati (zaustavljanje krvarenja, proved-ba imobilizacija, izvlačenje informacija o možebitnim daljnjim žrtvama…). Poslijepodne je nastupila pauza za vodiče i pse, a tehnička ekipa je transformirala ruševinu i pripremala je za noćno traženje. Noćni uvjeti su bili dosta surovi (niska temperatura i jaka kiša), ali se svemu pristupalo s najvećom pozornošću. Osim vodiča sa psima, na ruševini je također bilo i tehničko vatrogasno osoblje koje je po pronalasku žrtava pristupalo njihovom zbrinja-vanju i izvlačenju na sigurnu poziciju gdje im se pružala adekvatna pomoć. Traženja su trajala od 21:00 do 01:00, a iako umorni, vodiči su s nestrpljenjem čekali sljedeći dan koji je bio rezerviran za put na novu ruševinu u Istru.

Dan 4. U 08.00 h vatrogasni timovi su s vozilima krenu-li putem Istre gdje ih je čekala pripremljena ruševina s nepoznatim brojem žrtava. Došavši na ruševinu u okolici Vrsara, rečeno nam je da se traži više osoba i da nikakvu drugu informaciju nemaju. Na tom traženju nisu bili te-stirani psi već njihovi vodiči. Dobili smo 15 minuta za pronalazak nestale osobe u prizemnoj ruševini veličine cca 1500 m2 koja je imala dosta soba i prolaza. Bilo je dozvoljeno kretati se sa psom. Na primjeru vodiča A i vodiča B pokušati ćemo objasniti situaciju. Zamka je bila u tome što je pas pod vodiča A (koji je prvi tražio) obla-javao dva puta i drugi su bili uvjereni kako je pronašao. Kada je vodič B krenuo u pretraživanje vrijeme je prola-zilo i pas nikoga nije pronašao. Nakon isteka 15 minuta ocjenjivači su pitali vodiča B gdje su žrtve. Ukoliko bi vodič rekao da nema nikoga to je bio uspjeh, jer nikoga nisu sakrili već su htjeli testirati koliko vodiči vjeruju svo-jim psima. A oni laveži? To je rađena motivacija kako bi psi sretno napustili ruševinu, a drugi vodiči mislili da ima

Potres 2015.Jesen, 21.17 h, temperatura 8 °C, lagano kiša pada. Aktivirao se jedan od rasjeda na kojim Hrvatska leži. U roku od nekoliko minuta cijelo naselje s njegovim stanovnicima nestaje u ruševinama. Najgore je pogođen stambeni

dio u kojem ima najviše zatrpanih osoba. Pozivni centri 193 i 112 su zatrpani pozivima u pomoć što govori o ozbiljnosti situacije.

Doček britanskih kolega

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

VJEŽBE 33

skrivenih osoba. Testirajući nas dobiveni su različiti rezul-tati, a vodičima je pokazano da treba vjerovati psu jer su dobro školovani i znaju svoj posao, te ako nam kažu da nema nikoga, onda nema nikoga. Nakon tog traženja tije-kom detaljnog pregleda potražne kuje Rain, uočena je pos-jekotina šape, te je odrađeno i pružanje prve pomoći stoga je za nju taj dan traženje bilo završeno. Na tom potezu su nam također čestitali jer su se nemali broj puta susreli s vodičima koji svoje pse tjeraju do krajnjih granica. Poslije-podne je još odrađeno traženje i motivacija u obližnjoj šumi bez Rain koja je bila na poštedi.

Dan 5. Prije odlaska natrag u Englesku, John Ball i Steve Buckley su posjetili ured glavnog vatrogasnog zapovjednika g. Slavka Tucakovića koji ih je tijekom primitka upoznao s načinom djelovanja vatrogasnih postrojbi i ustrojstvom vatrogastva u Republici Hrvatskoj. Detaljnije su upoznati s brojem operativaca i vrstama tehnike kojom vatrogasci raspolažu te su izrazili zadovoljstvo viđenim. Zaključak je da iako se do sada nismo sreli, radimo na iste načine i imamo istu viziju razvoja operativnih snaga za spašavanje iz ruševina, jer na kraju krajeva svugdje u svijetu smo isti - vatrogasci.

Međunarodna vatrogasna vježba u babincu

U dogovoru s osobljem Doma za starije i nemoćne osobe Sveta Ana u Babincu prišlo se organizaciji

vatrogasne vježbe gašenja vatre i spašavanja unesrećenih i ozlijeđenih iz gorućeg objekta. Sama vježba realizirana je u subotu 11. listopada 2015. godine, a plan gašenja vatre i spašavanja ljudi iz zgrade razradio je vatrogasni zapovjed-nik DVD-a Babinec Mario Vnuk.

Na poziv o izbijanju vatre prvi su na mjesto izašli domaći vatrogasci, pozvavši potom kolege iz središnjeg DVD-a Lovrečan Dubrava, a potom i kolege iz PGD-a Ruše. Po dolasku na intervenciju jedan dio vatrogasaca uputio se na državnu cestu D-2, a drugi su se pomoću vatrogasnih ljestvi pripremili za ulazak u zgradu preko balkona. Zapovjednik DVD-a Babinec Mario Vnuk pristigle vatrogasce DVD-a Lovrečan Dubrava uputio je u istočni dio dvorišta odak-le su opremljeni dišnim aparatima gasili požar i iznosili unesrećene odnosno ozlijeđene. Na prednjem ulazu to su istovremeno provodili vatrogasci PGD-a Ruše.

Vatrogasnoj vježbi uz čelnike Općine Cestica, načelnika Mirka Korotaja, njegovog zamjenika Žarka Rodeša i pred-sjednika Općinskog vijeća Tomislava Lazara, prisustvo-

vao je i Branko Skok iz PGD-a Zavrč, a pozivu na vježbu odazvala se i Nataša Šincek, predsjednica VZO Petrijanec. Pozitivnu ocjenu održane vatrogasne vježbe dao je Stjepan Kovaček, zapovjednik Vatrogasne zajednice Varaždinske županije, a zahvalu vatrogascima iz PGD-a Ruše i DVD-u Lovrečan Dubrava na pomoći u realizaciji uputio je Danijel Korotaj, predsjednik DVD-a Babinec, uputivši kolegama iz Slovenije i čestitku povodom Mjeseca zaštite od požara koji se u listopadu mjesecu obilježava u susjednoj državi.

Franjo Talan

Asim Čabaravdić

Osim teorijske nastave odrađene su i brojne vježbe

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

TEMA BROJA

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

34

Otok Krk poznat je po tome što se svi razvojni projekti, strateški

važni za otok, osmišljavaju i donose zajednički na Koordinaciji krčkih (grado)načelnika. Najpoznatiji takav projekt je ekološki zasnovan sustav gospodarenja otpadom, najbolji u Hr-vatskoj. Tu je i projekt vodoopskrbe, sustav odvodnje i pročišćavanja otpad-nih voda, a posljednji izazov je projekt energetske učinkovitosti s krajnjim ciljem – nultom stopom emisije CO2 na Krku. Krčko vatrogastvo također spada u zajedničke projekte. Štoviše, otok Krk ima jedinstven model finan-ciranja vatrogastva u Hrvatskoj.

Prema riječima Dinka Petrova, zapovjednika JVP-a Grada Krka i PVZ-a otoka Krka, izlaskom iz MUP-a 2000. godine, a temeljem Zakona o va-trogastvu, Krčani su naslijedili vatro-gastvo u jako lošem stanju, poglavito

profes iona lnu vatrogasnu pos-trojbu u kojoj je, i u kadrovskom i u tehničkom smislu, stanje bilo neodrživo. - Od 7 vatrogas-nih vozila samo 2 su bila u is-pravnom stanju. Slično stanje bilo je i u malo-brojnim DVD-

ima. Čelnici krčkih lokalnih samouprava tada

su, u dogovoru s vatrogascima, raz-radili temelje učinkovite zaštite od požara koja je otoku Krku bila pri-jeko potrebna. Stvoren je novi ustroj vatrogastva koji je otok Krk definirao kao jedinstvenu cjelinu, kako u or-ganizacijskom tako i u financijskom smislu, i to kroz novoformiranu Područnu vatrogasnu zajednicu otoka Krka. Novim ustrojem definirano je da će Javna vatrogasna postrojba Grada Krka biti glavna operativna snaga za cijelo područje otoka Krka, te da će se stvoriti uvjeti za rad 5 DVD-ova, od kojih će 2 na krajnjim točkama otoka biti pojačana, kako u opremi tako i u ljudstvu. Navedeni ustroj definirao je tada da nije potrebno ustrojiti DVD-ove u Malinskoj i Puntu (zbog blizine JVP-a Grada Krka) čime su se već u startu uspjela uštedjeti određena fi-nancijska sredstva. U međuvremenu, povećanjem smještajnih jedinica, a time i stanovništva, kao i razvoja gosp-odarstva, u te dvije jedinice lokalne samouprave povećala se i opasnost od požara pa su 2014. godine ustrojena tzv. dislocirana vatrogasna odjeljenja s 10 ljudi, a pod kapom DVD-a Krk, kaže Petrov te dodaje da je tako stvoren vrlo učinkovit model jer simbioza pro-fesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca, bez obzira o čijem se području radi, daje izvrsne rezultate, a svaka se inter-vencija odrađuje brzo i kvalitetno. – Pored toga, centraliziranjem sredstava putem PVZ-a otoka Krka te planskim trošenjem uspjeli smo u ovih 15 go-dina obnoviti cjelokupni vozni park u svim našim postrojbama, urediti vatro-

gasne domove i spremišta, nabaviti svu potrebnu opremu za učinkovito djelo-vanje vatrogasnih snaga, a prvenstveno JVP-a Grada Krka, kao udarne vatro-gasne snage. Posebna pažnja pridaje se usavršavanju vatrogasnih kadrova i njihovoj zaštiti, pojašnjava Petrov.

Krk ima jake vatrogasne snageNa području otoka Krka djeluje JVP Grada Krka s 22 operativna vatrogasca, uz potporu 5 dobrovoljnih vatrogasnih društava: Njivice, Dobrinj, Vrbnik, Baška i Krk, s ukupno 140 operativnih vatrogasaca. Navedene postrojbe su članice Područne vatrogasne zajednice otoka Krka, a još treba spomenuti dvije vatrogasne postrojbe u gospodarstvu: Zračnu luku Rijeka d.o.o. i DINA-Petrokemiju d.d.- Za vrijeme ljetne požarne sezone, angažiraju se sezonski vatrogasci iz re-dova postojećih DVD-ova, i to po jedan u svakom DVD-u i jedan u JVP-u Gra-da Krka, koji obavljaju redovne dnevne obilaske svojih područja i provode mjere zaštite od požara, definirane Pla-nom operativne provedbe programa aktivnosti zaštite od požara PVZ-a otoka Krka. Tu bi valjalo spomenuti i dobru suradnju s Hrvatskim šumama – Šumarijom Krk koja, u ljetnim mjesec-ima, organizira motrilačku služba s dvije motrilice na području otoka, što uvelike pridonosi ranom otkrivanju požara i pravovremenoj dojavi o nji-ma, kaže Petrov te dodaje: - Što se tiče operativnih vatrogasaca u DVD-ima, zadovoljni smo sadašnjim stanjem, a redovnim osposobljavanjem za zvan-

Vatrogasni ustroj otoka Krka

D. Petrov, zapovjed-nik JVP-a Grada Krka i PVZ-a otoka Krka

Vatrogastvo na otocima ima svoje specifičnosti. Najvažniji element koji utječe na djelovanje vatrogasaca na otocima je njihova prometna izoliranost. U slučaju većih intervencija, sva pomoć s kopna mora doći

trajektima ili zrakom, a infrastruktura, tj. prometnice i protupožarni putevi, često su neadekvatni. U turističkoj sezoni povećava se broj stanovnika na otocima što sve usložnjava interveniranje. Sve te

specifičnosti postaju vidljive kod velikih požara koji gotovo svake godine izbijaju na hrvatskim otocima.

O specifičnostima vatrogastva na otocima, broju raspoloživih snaga i nastojanjima kako popraviti vatrozaštitu razgovarali smo s vatrogasnim zapovjednicima s priobalja. Također donosimo prikaz

vatrozaštite na manjim otocima na kojima se nalaze turistički objekti.

VATROZAŠTITA NA JADRANSKIM OTOCIMA

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

TEMA BROJA 35

jevatrogasac, trudimo se povećati taj broj. Primjerice, ove godine smo os-posobili 20 novih vatrogasaca koji će djelovati na područjima općina Punat i Malinska-Dubašnica (općine koje dosad nisu imale svoj DVD), kao dis-locirana odjeljenja DVD-a Krk, čime smo ujedno postavili temelje za daljnji razvoj vatrogastva na područjima na-vedenih općina, ističe Petrov.

Turizam i industrija – najveći iza-zovi krčkoga vatrogastva

- Specifičnosti krčkoga vatrogastva povezane su prije svega s turizmom. Svakako treba spomenuti višestruki porast broja ljudi koji za vrijeme ljet-nih mjeseci borave na Krku (turisti,

vikendaši). Prim-jerice, otok Krk u zimskom razdoblju broji nešto više od 19 000 stanovnika, dok u ljetnim mjesecima na otoku boravi i do 100 000 ljudi. Od industrije, na sjev-ernoj strani otoka imamo JANAF i DINA-Petrokemi-ju. Nažalost, treba izdvojiti DINA-Petrokemiju zbog situacije koja se u toj posrnuloj tvrtki događa posljednje tri godine. Iskreno se nadamo da će se ta situacija ubrzo riješiti zbog poten-cijalne opasnosti na koju smo i sami upo-zoravali u nekoliko navrata, kaže Petrov.Velika pogodnost otoka Krka je cesto-vna povezanost s ko-pnom što, u slučaju potrebe, olakšava do-lazak kopnenih sna-ga, osim kada je most zatvoren zbog bure

(3 do 4 puta na godinu). Unatoč tome, organiziranost krčkih vatrogasaca na visokoj je razini pa do sada nije bilo potrebe za pozivanjem kopnenih sna-ga.

Intervencije – slične kao i na kopnuVrste i tipovi intervencija bitno se ne razlikuju od intervencija koje odrađuju vatrogasci na kopnu. Do rujna ove go-dine, vatrogasci otoka Krka su odradili 189 intervencija, od kojih JVP Grada Krka 163 intervencije, a otočni DVD-ovi imali su 26 samostalnih interven-cija. - U proteklih pet godina uspješno smo odradili 1126 intervencija, što u prosjeku iznosi 225 intervencija na

godinu (115 tehničkih, 95 požarnih i 15 ostalih intervencija). Zanim-ljivo je da u proteklom razdoblju imamo os-jetan porast intervenci-ja na uklanjanju prepre-ka, odnosno puknutih ili srušenih stabala, dok su požari u stambenim

i poslovnim prostorima u padu, kao i nesreće u prometu, navodi Petrov.

Najveće intervencije – izvan otoka Krka

Od većih i zahtjevnijih intervencija u posljednjih pet godina Petrov izd-vaja: prevrtanje cisterne s benzinom s jednom smrtno stradalom osobom (2012.), požar u Marini Punat (2012.), požar u Crikvenici (2012.), ledolom u Gorskome kotaru (2014.) te ispomoć nakon poplava u Sisku i Petrinji (2014.). Osim požara u Marini Pu-nat, sve ostale intervencije krčkih va-trogasaca bile su izvan otoka Krka i odnosile su se na ispomoć „kopnenim“ vatrogasnim snagama.

Nasreću, krčki vatrogasci dosad nisu imali potrebu tražiti pomoć kopnenih snaga pri intervencijama, nego su oni pomagali na kopnu. No, u slučaju potrebe, postoji Plan o upućivanju ispomoći koji je definiran na razini Vatrogasne zajednice PGŽ-a.

Daljnji napredak povezan s finan-cijama i promjenom stava o vatro-

gastvu- Generalno smo zadovoljni razinom zaštite od požara na otoku Krku, što naravno ne znači da se možemo opusti-ti i uživati. I dalje održavati visoki stu-panj zaštite od požara, ponajviše putem edukacije građanstva, redovite obuke i usavršavanja vatrogasnih kadrova, ob-navljanja vozila, uređaja i opreme, itd. Ono što nas u našim željama za daljnji napredak najviše sputava su financije što je, nažalost, općeniti problem u vatrogastvu, ne samo na otoku Krku. Krčke lokalne samouprave redovito podmiruju svoje obveze prema PVZ-u otoka Krka, ali uvijek ima prostora za poboljšanje suradnje, pri čemu ne mislim samo na povećanje financijskih sredstava, mada ni to ne bi škodilo. Općenito, da bi se situacija u hrvat-skome vatrogastvu promijenila, mo-ramo se najprije promijeniti mi sami. Uglavnom se na vatrogastvo gleda kao na trošak, veliki trošak. Dok je tako, hrvatski će vatrogasci „kaskati“ za europskim standardima. No, kad te troškove počnemo gledati kao ula-ganje u državnu, županijsku, općinsku, gradsku i nadasve osobnu sigurnost, napravit ćemo veliki korak naprijed, poručuje Dinko Petrov.

Krčki most – velika prednost za otok Krk

Zajedničke vježbe žurnih službi – recept za uspjeh

Prevencija – 80 % posla

- Prevencija je 80 % posla vatrogasnih snaga i na Krku se toj aktivnosti posvećuje zaista velika pozornost. Primjerice, samo ove godine sezon-ski vatrogasci izrekli su ukupno 69 opomena ne-savjesnim građanima. U smislu prevencije važno je nastaviti i s ulaganjima u naš video sustav (otok Krk trenutačno je pokriven sa šest kam-era), a posebno inzistiramo i na stalnoj edukaciji stanovništva. Napominjem da su tijekom posljed-njih osam godina čak 1252 polaznika završila tečaj osposobljavanja. Dobro surađujemo i s Radijom OK te hotelskim kućama i drugim institucijama, a boljoj preventivi pridonijela je i izvrsna suradnja svih žurnih službi otoka Krka, navodi Petrov.

Vanda Radetić - Tomić

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

TEMA BROJA

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

36

Rapski model vatrozaštiteOtok Rab najjužniji je otok Primorsko-goranske

županije, a najbližim vatrogasnim postrojbama tre-ba više od sat vremena da dođu do njega. Pored toga, na otoku Rabu uopće nema profesionalnih vatrogasnih pos-trojbi. Postoje samo DVD Rab i DVD Lopar, udruženi u Područnu vatrogasnu zajednicu otoka Raba. Iako vatro-gastvo na Rabu ima relativno kratku tradiciju (DVD Rab osnovan je 1946., a DVD Lopar 1982. godine), otok Rab danas mnogima može biti uzor vatrogasne učinkovitosti i izvanrednoga preventivnog sustava zaštite od požara.

Zbog udaljenosti i ograničene pro-metne povezanosti, Rabljani su raz-raditi specifične modele vatrogasne preventive, svjesni da su, u najtežim trenucima, uglavnom prepušteni sami sebi, svojim vatrogasnim snagama, svo-jem znanju i umješnosti. Ustroj vatro-gastva na Rabu pojašnjava Hari Čipčić, zapovjednik PVZ-a otoka Raba.

- Na otoku Rabu djeluju dva DVD-a, Rab i Lopar. Ukupno brojimo 40 op-

erativnih vatrogasaca, no, taj se broj znatno povećava pokaže li se potreba pa možemo okupiti i 80-ak operativnih vatrogasaca. Pored toga, u DVD-u Rab

angažiraju se i sezonske snage (dva sezonska vatrogasca). Od ove je godine pojačana i preventivna aktivnost, te-meljem Pravilnika o zaštiti šuma od požara na području otoka Raba, što se postiglo angažiranjem motritelja, dvo-jice u Rabu i jednoga u Loparu.

Specifičnosti vatrogastva na otoku RabuPojašanjavajući specifičnosti rapskog vatrogastva, Čipčić objašnjava kako se ono ponajprije ogleda u tome što je udaljen od drugih vatrogasnih postrojbi najmanje sat vre-mena, što vatrogasce primorava na višu razinu spremnosti te brze i efikasne izlaske na intervencije. -To smo postigli tako što smo organizirani putem dežurnih interventnih grupa, pasivno i aktivno, tijekom cijele godine. Industrije u pravom smislu riječi na Rabu nema, s obzirom da smo turistička destinacija s uslužnom djelatnošću ugostiteljskih orijentacija i obrtima povezanima s turizmom. Specifičnost našeg otoka možda se najbolje očituje kroz odnos naših otočana prema zaštiti od požara koji je za svaku pohvalu, s obzirom da su uvijek na oprezu jer znaju da smo prepušteni

Hari Čipčić, zapovjednik PVZ-a otoka Raba

Županijska vatrogasna vježba na otoku Grguru, (2011.)

Eksplozija 10-metarskoga plovila u luci Rab, (2012.)

Za razliku od rapskih, loparski vatrogasci imaju primjeren vatrogasni dom

Učinkovita motriteljsko-dojavna službaNa Rabu je uspostavljena vrlo učinkovita motriteljsko-dojavna služba. Uz protupožarne ophodnje, tu su i dvije motriteljske pozicije – na brdu Kamenjak i restoranu „Panorama“ s kojih se nadzire gotovo cijeli otok. Iznimno je važno i promatranje s mora, a to čine sami otočani – ribari. Duž cijeloga otoka izgrađena je i mreža od 170 kilo-metara protupožarnih putova, a 2006. Grad Rab izgradio je i brod „Eko Rab“ koji, uz ekološku, ima i motriteljsku ulogu. Štoviše, brod je osposobljen i za početno gašenje požara, a domet mu je 120 metara od obale.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

TEMA BROJA 37

sami sebi pa nas redovito izvještavaju o svim uočenim potencijalnim opas-nostima.

Najčešće intervencije Broj intervencija na Rabu varira, a pretežno su to tehničke intervencije, uvjetovane meteorološkim (ne)pri-likama (bura, kiša, podizanje razine mora i sl.). Obično imaju 300-tinjak intervencija na godinu, a velik je broj intervencija bez učešća (medicin-ski letovi, manifestacije i sl.) Od značajnijih intervencija izdvajaju one povezane s požarima otvorenog pros-tora, ali i objekata.

- U proteklih pet godina broj interven-cija značajno je varirao, a trend je usm-jeren ka tehničkim intervencijama, što možemo pripisati meteorološkom čimbeniku. Ipak, najveća intervencija je bila tijekom 2012. godine, točnije 23. srpnja, kada je u noći izbio požar šume na strmoj padini u Donjoj Su-petarskoj Dragi, u trenutku kada je bura imala i orkanske nalete, a trajek-tne linije bile su u prekidu. Pozvani su i vatrogasci s kopna koji su krenuli prema Rabu, ali su zaustavljeni u Sen-ju zbog već spomenute bure. Stoga su rapski i loparski vatrogasci sami uspje-li lokalizirati požar u ranim jutarnjim satima, a dežurstvo se produžilo još dva dana. Istovremeno, tijekom jutra i sljedeći dan, imali smo još dva manja požara. Ukupna opožarena površina bila je oko 1,4 hektara. Podsjećam, tog je dana i u zaleđu Crikvenice i Selca izbio veliki požar.

Aktivacija dodatnih vatrogasnih snaga

Sukladno Planu zaštite od požara Grada Raba i Općine Lopar, otok Rab ima propisan postupak pozivanja snaga te se u III. i IV. stupnju podižu županijske snage, ako to situacija na požaru zahtijeva. Županijskom vježbom 2011. godine pokazalo se kako to uspješno izgleda u praksi, kada je na otoku Grguru odrađena vježba u suradnji s Vatrogasnom za-jednicom PGŽ-a i MORH-om, koji je s jednim kanaderom i air traktorom također sudjelovao u vježbi.

Suradnja s lokalnom samoupravom- Lokalna samouprava je temeljem propisa dužna financirati zaštitu od požara na svojem području, što i čini. Međutim, tehnologije i znanja u našoj struci stalno napreduju i mi želimo „držati korak“, ali nas često ograničena financijska sredstva u tome sputavaju. No, u okvirima svo-jih mogućnosti, provodimo zaštitu od požara na otoku Rabu te smo u nave-denim okolnostima zadovoljni surad-njom s lokalnom zajednicom. Ono što je prijeko potrebno i dugogodišnja je želja DVD-a Rab, jest novi vatrogasni dom, s obzirom da smo postojeći, koji je građen radnim akcijama članova Društva tijekom 60-ih godina prošloga stoljeća, „prerasli“. U vrijeme kada su nam na dohvat europski fondovi koji nude razne mogućnosti financiranja, određivanje lokacije novoga doma je sve što nam je potrebno od lokalne samouprave, no, izgleda da su želje jedno, a mogućnosti drugo, zaključuje Čipčić.

Dodatno pojačanje vatrozaštite na otoku

- Sustavom zaštite od požara oto-ka Raba možemo biti zadovoljni, promatrajući cjelokupnu sliku, osobito sa statističkoga aspekta (opožarene površine, materijalne štete nastale u požaru, troškovi in-tervencija, vrijeme odaziva na požar, itd.). Međutim, zaštita od požara određenoga područja živa je materija koju je potrebno neprestano razvijati i unapređivati, senzibilizirati javnost i okolinu, pratiti nove tehnologije i us-vajati nova znanja kroz uvježbavanje postrojbi.

Međunarodno priznanje za rapski model protupožarnog

ustroja

Vatrogasci na otoku imaju izniman ugled. Ljudi ih cijene i bezrezervno podupiru. Od si-rena za uzbunjivanje do dolaska na požarište treba im u pros-jeku samo sedam minuta pa se opožarene površine na otoku mjere u četvornim metrima, a ne hektarima.

Iznimno visoka protupožarna kultura koju imaju svi otočani, čak i njihovi gosti, svrstava otok Rab u sociološki fenomen, je-dinstven u Hrvatskoj, pa i šire. Rapski model protupožarne preventive obvezni je kolegij pri Šumarskome fakultetu u Zagrebu. Prepoznali su to i in-ozemni vatrogasni stručnjaci pa su na kongresu u Portuga-lu, 2003. godine, rapski model protupožarnoga ustroja pro-glasili najboljim na Mediteranu.

Preventivni dio cjelokupne zaštite od požara dio je koji se može znatno bolje iskoristiti te na taj način unaprijediti zaštitu od požara. Način za to je pojačano investiranje u već postojeći video nadzor, koji je potrebno nadograđivati i poboljšati. To bi u vrijeme protupožarne se-zone, kada u VOC-u Rab ima-mo 24-satna dežurstva, znatno poboljšalo otkrivanje požara i ubrzalo izlaske na intervencije, zaključio je Čipčić.

Uklanjanje posljedica bure

Vanda Radetić - Tomić

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

TEMA BROJA

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

38

Ako izuzmemo manje incidentne situacije, primjerice zbog udara

groma, u proteklih pet godina u Nacionalnom parku (NP) nije zabilježena neka veća intervencija stoga u tom razdoblju nije ni zatražena pomoć vanjskih snaga. Prije dvije godine izbio je požar na jednoj jedrilici no brzom intervencijom bio je saniran, rekao je Stjepan Sušac, voditelj službe Nadzora i zaštite Javne ustanove NP Brijuni, dodavši da su djelatnicima (vatrogascima i čuvarima prirode) preventivne zadaće uvijek u prvom planu. Zahvaljujući razumijevanju Upravnog vijeća NP, prije tri godine nabavljena je nova vatrogasna cisterna (kapaciteta 5.000 litara) sa svom potrebnom vatrogasnom opremom za gašenje požara, a za iduću godinu je planirana nabava manjeg terenskog vatrogasnog vozila za obilazak otoka i brze intervencije. U dugoročnom programu predviđena je nabava višenamjenskog broda za gašenje požara i sakupljanje i čišćenje naplavina otpada u cjelokupnom akvatoriju NP Brijuni. S obzirom na to da je vodovodna infrastruktura u derutnom stanju, predstoji i njezina obnova jer hidranti nemaju dovoljno kapaciteta vode i stoga će se instalirati nova vanjska hidrantska mreža.

Video nadzor U protupožarnim aktivnostima NP puno pomaže video nadzor s pet kamera instaliran 2008. godine, ali ophodnje su stalne i neophodne. Malih incidentnih situacija je bilo dosta, no djelatnici Službe zaštite od požara su to pravodobno i učinkovito riješili. Brijuni su među hrvatskim NP i parkovima

prirode jedino otočje tako izolirano i nenaseljeno, da je sukladno Zakonu o zaštiti od požara NP razvrstan u drugu B kategoriju zaštite, što podrazumijeva da

su tijekom cijele godine u službi dva profesionalna vatrogasca ili jedan profesionalni vatrogasac i tri ispitana vatrogasca (čuvari prirode, odnosno nadzornici NP). Oni dežuraju 24 sata na području NP i ljeti dnevno provedu u ophodnji (vozilom) oko 100 km. Prema Programu Vlade RH u ljetnom razdoblju, najkasnije od 15. lipnja, u NP se dislocira vatrogasna postrojba K o p r i v n i č k o - k r i ž e v a č k e županije sastavljena od četiri profesionalna vatrogasca s vatrogasnim vozilom na otoku Veliki Brijun te dva s vozilom na otoku Mali Brijun. Na tim je otocima najveći broj posjetitelja tako da je ljeti angažirano minimalno osam profesionalnih vatrogasaca i pet vatrogasnih vozila (tri vozila NP i dva dislocirana vozila). NP je član Područne vatrogasne zajednice (PVZ) Pula i ako zatreba uvijek

mogu računati na JVP i DVD-e Pule kao i cijele Istarske županije. Za to je osiguran i prijevoz s trajektom NP.

NacioNalNi park BrijuNi

NAJVAŽNIJA JE PREVENTIVA

NP Brijuni godišnje bilježi od 150 do 160 tisuća posjetitelja, a u nautičkom segmentu, u luci Velikog Brijuna, u

2015. bilo je desetak posto više gostiju nego lani. U smještajnom dijelu NP nudi

400 kreveta. Ukupna površina NP je 3.395,00 ha, površina morskog dijela NP

je 2.651,70 ha, površina svih 14 otoka i otočića iznosi 743,30 ha, dužina svih

otočkih obala 46,82 km te dužina morske granice NP je 22,93 km.

Ivan Pavelić, vatrogasni tehničar – Na Brijunima radim od 1992. godine i nesumnjivo postoji razlika u radu na kopnu i na otocima kakvu su Brijuni. Ovdje jednostavno čovjek mora zavoljeti ovaj ambijent, ovu prekrasnu prirodu neizmjerne vrijednosti. Svoj posao ja i moje kolege radimo maksimalno savjesno i iznad svega nam je najvažnija preventiva, jer je bitno da ne dođe do požara, odnosno ako izbije da intervencija bude brza i učinkovita. Prije zaposlenja bio sam član DVD-a i tada sam zavolio vatrogasni poziv. Erkole Kaštelan, čuvar prirode i ispitani vatrogasac - Intervencija je bilo na moru i na kopnu, ali brzo i učinkovito smo sve rješavali zajedno s kolegama. Za naše mnogobrojne posjetitelje mogu reći da zaslužuju pohvale jer se pridržavaju

svih protupožarnih mjera i na tom planu nema problema. Pušenje je dozvoljeno samo na označenim mjestima i to se jako poštuje. Vjerujem da svaki posjetitelj nakon razgledanja otočja postaje svjestan kolika je važnost svih naših mjera vatrozaštite. Davor Keršin, čuvar prirode na otočju – U protekle 22 godine koliko sam tu bilo je intervencija, a najviše pamtim one kada smo zbog nevremena spašavali posade i putnike na brodicama. Primjerice jedna je jedrilica bila nasukana, ali sve je dobro završilo i nije bilo žrtava. Svi mi ovdje jako volimo otočje Brijuni i ništa nam nije teško na planu osiguranja tako da ova priroda ni na koji način ne bude ugrožena. Ovdje je zaista na djelu dobar spoj ljubavi prema zanimanju i prirodi.

Tijekom cijele godine u službi su dva profesionalna vatrogasca ili jedan profesionalni vatrogasac i tri ispitana vatrogasca

Asim Čabaravdić

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

TEMA BROJA 39

MANJI OTOCI U ISTARSKOJ ŽUPANIJI

Na otocima na kojima se nalaze smještajni i ugostiteljski

kapaciteti tvrtke Maistra d.d. iz Rovinja, 24-satne preventivne mjere zaštite od požara provode se od strane radnika i zaštitara. Također svi djelatnici moraju proći osposobljavanje za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara i moraju biti upoznati s planom evakuacije i spašavanja.

Specifičnost otoka Sv. Andrija, pored njegove dislociranosti, je i gusta borova šuma koja u ljetnim mjesecima, uslijed dolaska većeg broja gostiju, postaje potencijalno mjesto nastanka požara. Iz tog razloga na određenim lokacijama na otocima postavljeni su znakovi o strogoj zabrani loženja otvorene vatre. Također u slučaju jakog olujnog vjetra, pristup otoku može biti otežan što bi svakako usporilo akcije za gašenje požara koje dolaze s kopna. U zadnjih nekoliko godina nije bilo intervencija od strane vatrogasaca, a posljednja velika nesreća, bila je 2002. godine kada su uslijed jakog nevremena morske pijavice zahvatile otok Sveti Andrija i porušile velik broj stoljetnih stabala te uništile dio krova hotela. Na sreću, nitko od gostiju i radnika tada nije nastradao.

U slučaju izbijanja velikih šumskih požara, rukovoditelj objekta ili dežurni rukovoditelj obavezan je bez odgode, a sukladno uputi za

slučaj požara, obavijestiti dežurne službe na broj 112 o izvanrednoj situaciji te dalje postupati po planu zaštite i spašavanja. Ukoliko do požara dođe tijekom noći, dežurni djelatnik obavještava dežurne službe i rukovoditelja objekta o nastalom požaru.

Suradnja s lokalnom samoupravom i JVP Rovinj je iznimno dobra. Maistra i JVP više godina kontinuirano surađuju u vidu organiziranja godišnje zajedničke vježbe zaštite i spašavanja i edukacije svojih djelatnika. Ove godine provedena je zajednička vježba zaštite i spašavanja na otoku Sv. Katarina u cilju snimanja realnog stanja dolaska vatrogasnih vozila na otok, kretanje vozilima po otoku te evakuacija osoblja i gostiju hotela. Prošlih nekoliko godina organizirane su vježbe u Maistrinim hotelima u Rovinju, a za 2016. u planu je ponovna zajednička vježba na otoku Sveti Andrija.

VRHUNSKA PROTUPOŽARNA

ZAŠTITA U HOTELIMA POREČKE RIVIJERE

Zaštita od požara u objektima u vlasništvu tvrtke Valamar Riviera d.d. koji se nalaze na otocima podrazumijeva i dodatne mjere, sve u skladu s važećim zakonskim propisima. Broj osoba JVP koje djeluju na otoku određuje lokalna zajednica koja također vodi evidencije

o obavljenim intervencijama. Dosadašnja suradnja s lokalnim zajednicama i JVP je izuzetno korektna i profesionalna.

Svi radnici tvrtke Valamar Riviera d.d. su osposobljeni za početno gašenje požara i redovito svake godine izvodi se vježba evakuacije i spašavanja, povremeno i sa pripadnicima javnih vatrogasnih postrojbi. Vatrogasne aparate redovito servisiraju ovlaštene tvrtke, a njihovu ispravnost pregledavaju i radnici te o tome vode evidenciju. Isto tako, ispituje se i hidrantska mreža čime se utvrđuje tlak i protok vode, a radnici povremenim pregledima utvrđuju kompletnost opreme. U svim objektima vatrodojavni sustavi su pod 24-satnim nadzorom recepcijskih radnika, a preko zaštitara unutarnje zaštitarske službe obavlja se i fizički nadzor i ophodnja 24 sata dnevno. Svake godine provodi se nadzor Inspekcije zaštite od požara i do sada nisu imali nikakvih primjedbi na kvalitetu protupožarne zaštite.

Na objektima na otoku Sv. Nikola u Poreču, gdje je ove godine otvoren Valamar Isabella Island Resort 4*, najveća ovogodišnja investicija Valamar Rivijere, instaliran je stabilni sustav za gašenje požara (sprinkler sustav), objekti imaju ugrađene vatrodojavne sustave i recepcijski nadzor 24 sata, a cijeli prostor otoka raspolaže odgovarajućom hidrantskom mrežom. Na otoku u vrijeme pojačane opasnosti od požara zaštitari unutarnje zaštitarske službe obavljaju nadzor i obilaske otoka 24 sata dnevno. Svi radnici na otoku su osposobljeni za početno gašenje požara i redovito se obavljaju vježbe i obnavlja znanje i spremnost za intervencije. Također, nabavljen je i novi trajekt nosivosti 12 tona i s JVP Poreč obavljena je vježba i prijevoz navalnog vozila na otok. Javna vatrogasna postrojba Poreč, odnosno njihovi dežurni djelatnici imaju kontakt brojeve najvažnijih zaposlenika otoka Sveti Nikola za slučaj izbijanja požara. Do sada na otoku nisu zabilježene intervencije.

Donosimo kratak prikaz organizacije vatrozaštite na manjim otocima na kojima se nalaze turistički objekti

Asim Čabaravdić

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

TEMA BROJA

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

40

- Dubrovačko-neretvanska županija ima niz pučinskih i bližih otoka, što naseljenih, što nenaseljenih. Na svim naseljenim otocima organizirana je zaštita od požara, kako kroz do-brovoljna vatrogasna društva tako i putem javne vatrogasne postrojbe - re-kao je zapovjednik VZŽ Dubrovačko- neretvanske Stjepan Simović i dodao kako dobrovoljna vatrogasna društva djeluju na otocima Koločepu, Lopudu, Šipanu (2 DVD-a: Šipan i Suđurađ), Korčuli (5 DVD-a: Korčula, Lum-barda, Smokvica, Blato i Vela Luka) i Lastovu.

Na otoku Mljetu, uz dobrovoljna va-trogasna društva (Babino Polje, Otok Mljet i Montokuc), djeluje i Javna va-trogasna postrojba Mljet.

Otok Mljet je površine 100 km2, a od toga je više od 1/3 područje Na-cionalnog parka Mljet, koje zahtijeva posebne, odnosno znatno pojačane mjere zaštite od požara, koje je or-ganizirano na način da je u samom Nacionalnom parku dislocirana is-postava JVP Mljet i to tijekom cijele godine. U vrijeme protupožarne se-zone ispostava je dodatno popunjena sezonskim vatrogascima.

Jedno od dobrovoljnih vatrogasnih društava na otoku Mljetu, DVD Mon-tokuc, djeluje na području Nacional-nog parka Mljet.

- Otok Lastovo je posebna jedinica lokalne samouprave, najudaljeniji je pučinski otok u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i slabo je pov-ezan brodskim linijama. Opasnost od požara raslinja na ovom otoku je veo-ma velika, a o protupožarnoj zaštiti skrbi Dobrovoljno vatrogasno društvo Lastovo, koje se tijekom protupožarne sezone dodatno popunjava sezonskim vatrogascima, a pored toga na otok Lastovo, kao ispomoć, dislocira se i Državna vatrogasna interventna pos-trojba – kaže Simović o protupožarnoj zaštiti najudaljenijeg otoka.

Za napomenuti je da i poluotok Pelješac ima status otoka, te da je zaštita od požara veoma dobro or-ganizirana putem dobrovoljnih va-trogasnih društava, koja ravnomjerno pokrivaju cijeli poluotok. Poluo-tok Pelješac ima 4 jedinice lokalne samouprave – općine Ston, Janjina,

Trpanj i Orebić u kojima djeluje 8 do-brovoljnih vatrogasnih društava Ston, Žuljana, Putniković, Janjina, Trpanj, Kuna, Orebić i Viganj.

- Vatrogastvo i zaštita od požara na otocima ima niz svojih specifičnosti, posebice tijekom protupožarne se-zone kada se znatno povećava i broj stanovnika na otocima (turisti), što svakako povećava opasnost od izbijan-ja požara.Vezano za navedeno i zaštita od požara organizira se s povećanim brojem vatrogasaca (sezonski vatro-gasci), što je svakako veliki doprinos protupožarnoj zaštiti otoka. Mora se znati da veliku poteškoću predstavlja prijevoz gasitelja i vatrogasne opreme na otoke, pa je zato izuzetno bitno da su domicilne vatrogasne snage na otocima opremljene i osposobljene za protupožarnu zaštitu otoka, a naravno da će za slučaj potrebe biti upućena i pomoć s kopna. – kaže Simović o problemima s kojima se susreću va-trogasci na otocima.

POŽARI RASLINJAI u VZ DNŽ vatrogasci na otocima

se najčešće susreću s požarima ot-vorenog prostora – požarima raslinja. Posebno težak je bio ovogodišnji ve-liki požara na otoku Korčuli, u općini Smokvica, koji se gasio nekoliko dana, a opožareno je oko 1.100 ha.

- Požar je bio takvih razmjera da je bilo neophodno zatražiti i angažirati dodatne snage. U slučaju izbija-nja takvih velikih šumskih požara razrađen je postupak aktivacije dodat-nih vatrogasnih snaga koje se s kopna upućuju na otok, a to je sve sadržano u Županijskom planu zaštite od požara, koji se ažurira svake godine prije početka protupožarne sezone. Ističemo da se kod požara na otocima zračne snage žurno pozivaju – rekao je o postupanju kod velikih požara Simović. Vezano za dodatno pojačanje protupožarne zaštite na otocima Simović ističe kako treba kontinuira-no raditi na dodatnom osposoblja-vanju vatrogasaca, kao i na osiguranju potrebite vatrogasne opreme i tehnike. Angažiranje sezonskih vatrogasaca, tijekom protupožarne sezone, treba i u budućnosti nastaviti uz povećanje broja istih i raditi na dodatnoj stimula-ciji, povećanju plaća sezonskih vatro-gasaca, jer je to daleko najučinkovitiji način angažiranja vatrogasnih snaga.Ovo posebno ističe iz razloga što se radi o domicilnim vatrogascima koji izvanredno dobro poznaju teren i koji već imaju iskustva u gašenju požara raslinja.

Najveći broj čelnika lokalne samou-prave veoma dobro skrbi o zaštiti od požara na svom području i suradnja s njima je veoma dobra.

Dubrovačko-neretvanska županija

Na otoku Lastovu zbog udaljenosti velika opasnost od požara

Posljedice požara na Pelješcu, foto: Pero Poljanić

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

INTERVJU 41

Neodgovorno ponašanje pojedinaca najbolje je spriječiti preventivnim mjerama, a ako to ne daje posebne rezultate - treba pristupiti i represivnim mjerama

DARKO DUKIĆ, ZAPOVJEDNIK VZŽ ŠIBENSKO-KNINSKE

Šibensko-kninska župa-nija je u samome vrhu po broju požara. Raspolaže li Vaša županija s dovolj-nim brojem vatrogasaca i opreme za suzbijanje veli-kog broja požara, s obzi-rom na pojavljivanje po nekoliko požara u istom danu?

Svake sezone, pa tako i ove sezone, zna se odvijati više požara u istom trenutku. Najviše smo istovremenih požara imali 2012. godine - čak 11, a ove godine 3 do 4 istovremeno. Sve požare smo uspjeli ri-ješiti svojim vatrogasnim snagama s područ-ja Županije. Naime, županija raspolaže sa 25 dobrovoljnih vatrogasnih društava, 4 javne vatrogasne postrojbe i jednom industrijskom postrojbom koji pokrivaju kompletni prostor. Moram spomenuti da samo tri jedinice lokal-ne uprave nemaju organizirano vatrogastvo na svom području. Nadamo se da ćemo na-redne godine uspjeti i taj problem riješiti te da ćemo sa 124 profesionalna vatrogasaca i 400 dobrovoljnih vatrogasaca i ubuduće samostal-no rješavati požare.

Kako to izgleda kada se gledaju statistički pokazatelji, koliko je požara zabilježeno u ovoj protupožarnoj sezoni na području župa-nije? Koji su najveći zabilježeni požari u ovoj sezoni?

Od 1. siječnja do sredine listopada zabilje-žene su ukupno 1843 vatrogasne intervencije, od čega 1334 požarne i 338 tehničkih inter-vencija.

Tijekom protupožarne sezone u Šibensko-kninskoj županiji u lipnju je bilo 38 požara otvorenog prostora, u srpnju 146, u kolovozu 110, a u rujnu 83 požara otvorenog prostora.

Polovicom kolovoza imali smo malo veće požare u zaleđu Vodica, na području Drniša i području Perkovića, ali ni u jednom nije bilo opožareno više od 70 hektara površine.

Kako ocjenjujete suradnju sa zračnim pro-tupožarnim snagama i drugim elementima sustava zaštite i spašavanja?

Suradnja sa zračnim protupožarnim snaga-ma je vrlo dobra. Možda smo županija koja ih najviše koristi. Ali imamo specifična po-dručja gdje je indeks brzine širenja požara jako visok: velike površine obrasle borovom šumom, Nacionalne parkove Krka i Kornati, zaštićene krajobraze. Zbog svih tih parameta-ra pravovremenim podizanjem zračnih snaga želimo djelovati, lokalizirati odnosno ugasiti sve nastale požare. Većinom koristimo cana-daire i air tracktore, a vrlo rijetko helikoptere.

Uz požare u sezoni, vatrogasci u Vašoj žu-paniji su zabilježili veliki broj požara u pr-voj polovici godine. Što je uzrok tih požara i kako stati na kraj neodgovornom ponašanju pojedinaca?

Županija je propisala odnosno donijela od-luku o zabrani spaljivanja biljnog otpada od 1. lipnja do 31. listopada. Dakle, s obzirom na poštivanje županijske odluke tijekom ljet-ne sezone nemamo problema. Međutim, za vrijeme dopuštenog spaljivanja biljnog otpa-da imamo dosta požara otvorenog prostora radi nepažnje, jer se stanovništvo ne pridrža-va propisanih mjera odnosno ne obavješta-vajunadležnu vatrogasnu postrojbu. Požari najčešće izbijaju krajem radnog dana kad se napuštaju poljoprivredne površine, nakon 15,00 sati i prvenstveno u unutrašnjosti žu-panije, na drniškom, kninskom i kistanjskom području.

Neodgovorno ponašanje pojedinaca najbo-lje je spriječiti preventivnim mjerama, među-tim, ako to ne daje posebne rezultate, treba pristupiti i represivnim mjerama. Evo recimo, na području Perkovića imali smo jako puno požara te, nažalost, dva ozlijeđena vatrogas-ca. Međutim, požari su prestali kad je policija izašla na teren i provela istražni postupak o izazivanju požara među građanima. Požari su tada najedanput prestali. Dakle, ako preventi-

sa županijskim zapovjednikom darkom dukićem razgovarali smo o načinu funkcioniranja vatrogastva na šibenskim oto-cima te o angažiranju vatrogasnih snaga na nedavnim pop-

lavama koje su pogodile šibensko područje

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

INTERVJU

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

42

va nije dovoljna, jednostavno mora ići represiva.

Svjedoci smo posljednjih godina velikih poplava na području Hrvat-ske, čega nije bila pošteđena ni Ši-bensko-kninska županija. Da li su vatrogasci spremni i za ovakve in-tervencije i ima li na tom području još prostora za poboljšanje, osobito što se tiče opreme?

Poplave, odnosno bujične vode koje su pogodile naše područje tije-kom 2014., a i prije mjesec dana, na našem području uzrokovale su veli-ke materijalne štete.

Vatrogasne postrojbe tijelom li-stopada intervenirale su na 340 teh-ničkih intervencija ispumpavanja poplavljenih objekata.

Vatrogasci su spremni te, uz postojeću opremu, uvijek vršimo nabavu nove neop-hodne opreme.

VATROZAŠTITA NA OTOCIMA

Kako funkcionira vatroza-štita na otocima Vaše župa-nije?

Županija Šibensko-kninska ima 126 otoka, sa 6 naseljenih otoka. Problematika vatroga-stva na otocima je ta što je ti-jekom cijele godine na njemu mali broj stanovnika. Primje-rice, na otoku Žirju tijekom zimskog perioda živi oko 50-ak stanovnika, a prosjek sta-novništva je 60 godina. Da-kle, na otocima živi jako malo mladog stanovništva tako da bi teško moglo funkcioni-rati dobrovoljno vatrogasno društvo. Na naseljenim otoci-ma: Zlarinu, Prviću, Kapriju i otoku Žirje imamo osnovano dobrovoljno vatrogasno druš-tvo. U slučaju izbijanja požara na ostalim otocima vatroga-sne snage prevozimo sa bro-dovima koji su u vlasništvu vatrogasne zajednice ili va-trogasnih postrojbi. Nadalje, veliki problem je što na oto-cima nema razgranate mreže šumskih puteva, zemljišta su zapuštena i obrasla, tako da se u nekoj daljnoj budućnosti može očekivati svašta.

S kojim se intervencijama susreću vatrogasci na otoku i koje su najve-će intervencije u proteklih 5 godina?

Na sreću, ovih godina nije bilo većih požara na otocima. Najčešće intervencije u kojima sudjeluju va-trogasci su asistencija hitnoj pomoći kod prevoženja starijih i bolesnih osoba. Zlarin je imao 2 ili 3 manja požara koja su brzo sanirana.

Kako ocjenjujete suradnju s lo-kalnom samoupravom?

Suradnja je odlična sa svim čel-nicima lokalne uprave i samuprave. Suradnja je vrlo kvalitetna, na sva-kodnevnoj bazi, a vatrogastvu se pruža financijska potpora u skladu s raspoloživim mogućnostima.

“ Na otocima živi jako malo mladog stanovništva

tako da bi teško moglo funkcionirati dobrovoljno

vatrogasno društvo

“Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

psihologija 43

VAŽNOST CJELOŽIVOTNOG UČENJA U VATROGASTVU

Zoran Šimić, psihologzoran.simic@psihoportal.com

Važnost učenja u čovjekovom životu je dobro opisana u izreci „znanje je moć“ (F. Bacon)

U prošlom broju Vatrogasnog vjesnika (9/2015) objavljen je

prilog o početku nastave 5. generacije polaznika Vatrogasne škole HVZ-a u odjeljenjima u Splitu i Rijeci. Za 100-tinjak polaznika, to je početak prekvalifikacije za zanimanje vatrogasac i vatrogasni tehničar. Ovaj oblik obrazovanja za polaznike predstavlja stjecanje novih znanja i vještina u području vatrogastva. Pored formalnog obrazovanja koje je bilo preduvjet za upis u Vatrogasnu školu HVZ-a, većina polaznika u manjoj ili većoj mjeri ima određena vatrogasna znanja i vještine stečene kroz članstvo u vatrogasnoj mladeži i DVD-u.

Prestaje li učenje završetkom Vatrogasne škole?

Planirani završetak nastave za ovu generaciju polaznika Vatrogasne škole je krajem svibnja 2016. godine. Time ne završava njihovo učenje jer vatrogasci cijeli život stječu nova znanja i vještine različitim edukacijama i iskustvom.

Što je cjeloživotno učenje?Kontinuitet učenja kroz čovjekov

život nazivamo cjeloživotno učenje. Cjeloživotno učenje je definirano kao „Svaka aktivnost učenja tijekom cijeloga života radi unaprjeđenja znanja, vještina i kompetencija u okviru osobnoga, građanskoga, društvenoga ili profesionalnog djelovanja pojedinca.“ (Coommission of The European Communites, 2001.). Iz ove definicije je jasno da cjeloživotno učenje ne obuhvaća samo učenje u školi ili fakultetu, već svaki oblik učenja kojim se povećava razina osobnih kompetencija.

O tome kolika je važnost učenja tijekom cijelog života svjedoči i činjenica da se svake godine u Hrvatskoj i inozemstvu obilježava „Tjedan cjeloživotnog učenja“. Ovu inicijativu je pokrenuo UNESCO 1999. godine s ciljem poticanja kulture učenja i motivacije za učenjem. Ova

inicijativa je hvalevrijedna obzirom da je stopa sudjelovanja građana Republike Hrvatske u cjeloživotnom učenju ispod 3%, što je znatno ispod europskog prosjeka. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ove godine je organizirala 9. tjedan cjeloživotnog učenja u periodu od 28. rujna do 4. listopada.

Često se nalazimo u situaciji da učimo, a da toga ponekad nismo niti svjesni. Čak i uobičajene, svakodnevne aktivnosti iziskuju usvajanje novih znanja i vještina. Nekada jednostavni uređaji u kućanstvu, danas su postali složeni i često komplicirani za korištenje. Primjera radi, vrijeme u kojem živimo naziva se „vrijeme digitalnog doba“, a to praktično znači da su svuda oko nas uređaji koji su zapravo računala kojima treba ovladati da bi ih mogli korisiti. Kako koristiti daljinski upravljač televizora, kako se služiti mobitelom ili kako uključiti perilicu, predstavlja učenje koje većina ne prepoznaje kao proces učenja.

Kako uspješnije učiti i pamtiti?Učenje i pamćenje su dva usko

povezana pojma. Proces učenja obuhvaća usvajanje novih informacija u najširem smislu te riječi, njihovo zadržavanje u našem pamćenju i na kraju mogućnost prisjećanja (dozivanja) informacija (znanja) kada nam one zatrebaju. Kao što vidimo, učimo cijeli život i kroz formalne i kroz neformalne oblike obrazovanja. Kako bi naše učenje bilo lakše i učinkovitije, a sadržaji učenja se bolje pamtili, korisne mogu biti sljedeće preporuke:

1. Odredite mjesto za učenje. To je mjesto u stanu/kući koje je zaštićeno od buke i s odgovarajućom rasvjetom (najbolje učiti pri dnevnom svjetlu). Bilo bi dobro da to mjesto služi samo za učenje, a ne gledanje televizije, zabave na računalu, odmaranje i sl.

2. Vodite računa o odgovarajućoj temperaturi prostora za učenje. U prostoriji za učenje ne treba biti ni pretoplo niti hladno. Potrebno je prostoriju provjetravati kako biste imali dovoljnu količinu kisika koji je izuzetno važan pri učenju.

3. Postavite stol za učenje tako da ima dovoljno svjetla, ali da sjedeći za stolom ne gledate vani na ulicu ili drugi vanjski prostor koji Vam može odvlačiti pažnju i ometati koncentraciju.

4. Odjeća u kojoj učite treba biti komotna i udobna, a stolica (ergonomska) koja omogućava udobno sjedenje uz pravilan položaj tijela koji ne opterećuje kralježnicu.

5. Nakon obilnog obroka, dobro je napraviti pauzu, a nakon toga učiti, jer u protivnom postoji opasnost da se pojave simptomi pospanosti i pomanjkanja koncentracije.

6. U sadržaju koji učimo treba naći njegov smisao i smisleno učiti. Najlošija strategija je učiti „napamet“ jer je tako naučen sadržaj teško znati primijeniti u praksi, teže se pamti, a brzo i lako zaboravlja.

Vatrogasci cijeli život stječu nova znanja i vještine različitim

edukacijama i iskustvom

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

psihologija

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

44

7. Učenje većih cjelina treba podijeliti na manje smislene cjeline i kroz učenje postavljati pitanja i tražiti odgovore. Nova znanja je potrebno povezivati s postojećima.

8. Učinkovitije je učenje podijeliti na više vremenskih cjelina pa primjerice učiti 5 dana po jedan sat dnevno, a ne jedan dan 5 sati „u komadu“. Na ovaj način sadržaj učenja se bolje pamti i duže zadržava u našem pamćenju.

9. Pri učenju korisno je voditi bilješke. Općenito, postoje različite strategije učenja i pamćenja kao što su mnemotehnike, vizualne mnemohtehnike, tehnika ključne riječi i sl.

Ove preporuke mogu biti osobito korisne polaznicima Vatrogasne škole, jer nažalost u okviru postojećeg školskog sustava, uglavnom nas nikada, nitko, nije učio KAKO TREBA UČITI.

Važnost cjeloživotnog učenja u vatrogastvu

Mnoge vještine i znanja vatrogasci nisu imali prilike usvojiti u okviru redovitog školovanja, a potrebne su im u svakodnevnom obavljanju posla vatrogasca. Intenzivan razvoj modernih tehnologija odražava se i na razvoj vatrogasne tehnike i opreme. Danas se puno brže dolazi do različitih tehnoloških rješenja koja se relativno brzo implementiraju u vatrogastvu, što od vatrogasaca iziskuje ovladavanje novim tehnologijama koje olakšavaju rad vatrogasaca i doprinose snažnijoj učinkovitosti vatrogasnih intervencija. Obzirom na izuzetno širok raspon vatrogasnih

intervencija, pred vatrogascima stoji ogromno „vrelo“ informacija i znanja koje trebaju usvajati tijekom svoje profesionalne karijere. Pored „uobičajenih“ vatrogasnih intervencija, vatrogasci se susreću s različitim vrstama intervencija za koje nisu osposobljavani tijekom formalnog obrazovanja za posao vatrogasca. Primjerice, intervencije spašavanja životinja, zbrinjavanje životinja u slučaju kada ugrožavaju ljude (zmije, insekti i sl.), iziskuju od vatrogasaca nova znanja i vještine. Razvoj automobilske industrije i novih tipova automobila nameće nove pristupe i tehnike izvlačenja iz vozila. Niz je drugih primjera koji govore u korist potrebe za stalnim učenjem i podizanjem razine osobnih kompetencija.

Ima li potrebe za učenjem ako vatrogasac uskoro odlazi u

mirovinu?IMA! Proces učenja nikada ne

prestaje. Odlazak u mirovinu ne smije se doživjeti kao zaustavljanje osobnog razvoja i prestanak potrebe za usvajanjem novih znanja i vještina. Bilo bi korisno kada bi unutar vatrogasnog sustava postojao organizirani oblik

pripreme vatrogasaca za umirovljenje. Kroz različite teme i oblike pripreme, potrebno bi bilo naglasiti i značaj različitih oblika učenja kada vatrogasac ide u mirovinu. Iako vatrogasac i u mirovini ostaje vatrogasac i njegova vatrogasna znanja ne nestaju. On ih i dalje koristi u svakodnevnom životu, prenosi ta znanja na druge i na taj način i dalje brine o sigurnosti zajednice u kojoj živi.

Psihološka dobrobit cjeloživotnog učenja za vatrogasce

Poznato nam je da je znanje bogatstvo koje nam nitko ne može oduzeti. Mogu Vam ukrasti auto ili otuđiti neku drugu materijalnu imovinu, ali znanje Vam nitko ne može oduzeti. Stječući nova znanja i vještine, vatrogasci unaprjeđuju svoje kompetencije. Vatrogasac nikada ne zna kada će, ne samo vatrogasna već i opća znanja koja ima biti potrebna i korisna na vatrogasnoj intervenciji.

Vatrogasno znanje i razvijene vatrogasne vještine jačaju samopouzdanje vatrogasaca. Vjera u vlastite kompetencije i sposobnosti doprinosi, između ostalog, i smanjenju stresa na vatrogasnoj intervenciji i izvan nje. Znamo da je vatrogasni posao visoko stresan, a da stres ima negativan utjecaj na čovjeka, na njegovo tjelesno i psihičko zdravlje. Znanstveno je dokazano što je čovjek intelektualno aktivniji tijekom svog života to će dublje u starosti bolje intelektualno funkcionirati.

Prema tome, učite i razvijajte svoje vještine jer „ZNANJE JE MOĆ“ (F.Bacon).

Odlazak u mirovinu ne smije se doživjeti kao zaustavljanje osobnog

razvoja i prestanak potrebe za usvajanjem novih znanja i vještina.

Bilo bi korisno kada bi unutar vatrogasnog sustava postojao organizirani oblik pripreme vatrogasaca za umirovljenje

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

in memoriam 45

DVD-a Gračani

Stjepan Vincek1927. - 2015.

ernSt Heller 1933.-2015.

Dana 22. rujna 2015. godine preminuo je g. Stjepan Vincek, vatrogasni veteran i najstariji član DVD-a Gračani. Stjepan Vincek rođen je 23. listopada

1927. godine u Gračanima. U rad DVD-a uključio se još kao mladić 1946. godine te je od tada pa sve do posljednjeg dana aktivno radio u društvu. Kao vrstan au-tomehaničar godinama je održavao naša vatrogasna vozila. U vatrogastvu je stekao zvanje vatrogasnog časnika te je obnašao mnoge dužnosti u društvu. Više desetaka godina bio je član Upravnog, a zatim Nadzornog odbora te je u jed-nom mandatu obnašao funkciju dopredsjednika druš-tva, a više je godina bio i predstavnik društva u Skup-

štini VZ Grada Zagreba. Po završetku obnašanja tih funkcija imenovan je po-časnim predsjednikom DVD-a Gračani. Za svoj predani rad u vatrogasnoj or-

ganizaciji primio je više priznanja od DVD-a Gračani, Vatrogasne zajednice Grada Zagreba i Hrvatske vatrogasne zajednice koja mu je dodijelila najviše vatrogasno priznanje za životno djelo Povelju i plaketu s likom Mirka Kolarića.Zbog svega ti zahvaljujemo još jednom

na svemu što si radio na dobrobit našeg društva i naših Gračana te ćeš nam stoga ostati u trajnom sjećanju kao predani vatrogasac i dobar prijatelj.Neka ti je velika hvala i vječna slava.

Nakon teške bolesti u 82. godini živo-ta preminuo je Ernst Heller, član DVD-a Kaštel Gomilica, viši vatrogasni časnik, nositelj brojnih vatrogasnih priznanja i od-likovanja. Ernst Heller rođen je 30. kolovo-za 1933. godine u Mainzu, gdje je proveo cijeli svoj životni vijek. U Kaštel Gomilicu prvi put dolazi krajem 70-ih na ljetovanje i od tada pa sve do ovog ljeta nije propu-štao svoj dolazak na odmor i posjet našem društvu, a ponekad je znao i nekoliko puta tijekom godine doći u Kaštela. Odmah po osnivanju Društva 1978. godine postaje i njegov član. Kao vatrogasac je nebrojeno puta sudjelovao na šum-skim požarima, te je sa svojim osobnim vozilom znao prevoziti naše vatrogasce na intervencije. Zbog njego-ve svesrdne pomoći našem DVD-u od samog početka, 1984. je proglašen počasnim članom, 24.10.2008 prima vatrogasnu Spomenicu za 30 godina rada i djelovanja u radu Društvu. Na prijedlog DVD-a iste godine biva nagrađen i zlatnom medaljom za doprinos vatrogastvu

od Hrvatske vatrogasne zajednice.Između ostalog je primio križ časti

Zlatni Samaritanac kao i Order of Me-rit, Reda za zasluge savezne Republike Njemačke. U svom glavnom poslu Ernst Heller je od 1957. do 1993. godine radio kao vatrogasni zapovjednik u vatroga-snoj postrojbi Grada Mainza.  Za to vri-jeme on je promovirao razvoj partner-stva na vatrogasce u Engleskoj, Austriji i Hrvatskoj koji se održava na životu kroz međusobne posjete do danas.

Ernst je cijeli svoj život posvetio pomaganju drugih, požrtvovno i nesebično kao pravi humanitarac. Nebro-jena priznaja i odlikovanja su skroman izraz zahvalno-sti za služenje ovom humanom pozivu koja će ostati trajan spomen na njegovu ljubav i dobrotu vatrogastvu, posebno našem Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Kaštel Gomilica.

DVD Kaštel Gomilica

Obavještavamo sve vatrogasce da je umro Berislav Korbar, dugodišnji član, pred-sjednik i doživotni počasni predsjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Donja Stubica. Berislav je rođen 21. 1. 1933. u Pregradi.

Bio je član DVD-a Pregrada od 1952. do 1964., a u DVD Donja Stubica od 1964. Bio je predsjednik DVD-a Donja Stubica

od 1988. do 2005., a doživotni počasni predsjednik DVD-a Donja Stubica od 2005. godine. Za svoj rad primio je mnogobrojna va-

trogasna odlikovanja i priznanja. Ispitani je vatrogasac od 1953., a vatrogasni doča-snik od 1958. Stekao je zvanje počasnog višeg vatrogasnog časnika 1998. godine

BeriSlaV kOrBar1933.-2015.

DVD Donja Stubica

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI46

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

Istarska

Vatrogasna zajednica Istarske županije u su-radnji s Područnom vatrogasnom zajednicom

Pula i JVP Pula organizirala je 17. listopada 2015. godine 11. natjecanje vatrogasne mladeži i pomlatka i 6. natjecanje vatrogasaca Istarske županije. Pokro-vitelji ovog natjecanja koje je otvorio Valter Drandić, predsjednik Skupštine Istarske županije i predsjed-nik Vatrogasne zajednice, Grad su Pula i Istarske županija. Prijavak na stadionu SRC Uljanik-Veru-da županijskom vatrogasnom zapovjedniku Dinu Kozlevcu, podnio je zapovjednik PVZ i JVP Labin Darko Vitasović. Nakon mimohoda i svečanog otva-ranja, 40 ekipa s gotovo 500 natjecatelja i oko 800 sudionika vatrogasne mladeži, pomlatka i vatroga-saca Istre iz svih sedam PVZ odmjeravali su svoje snage na Uljanikovom stadionu, a tri prvoplasirane ekipe po kategorijama stekle su pravo sudjelova-nja na Državnom vatrogasnom natjecanju koje će se održati iduće godine. Početak natjecanja svojom nazočnošću uveličali su pulski gradonačelnik Boris Miletić, načelnik Policijske uprave istarske Dragutin Cestar, vatrogasni zapovjednik Primorsko-goranske županije Mladen Šćulac, Nirvana Ukušić, pročelnica PUZS Pazin, Hinko Mance, zapovjednik JVP Grada Rijeke i ostali.

Na natjecanju je sudjelovalo 40 ekipe pomlatka, mladeži i odraslih u kategorijama muških i ženskih vatrogasaca iz JVP i DVD-a i Vatrogasne postrojbe Uljanik brodogradilište Pula. Pomladak, odnosno mališani od 6 do 12 godina nadmetali su se u dvjema jednostavnim disciplinama – radu s brentačom i u štafeti, dok su mladež (od 12 do 16 godina) natjecala u složenijim disciplinama. U konkurenciji vatroga-snog pomlatka u djevojčica, prvo mjesto zauzela je ekipa DVD-a Ližnjana (ujedno i jedina ekipa) koja je bila najuspješnija i na prethodnom 10. natjeca-nju, a kod dječaka najspretniji su bili članovi DVD-a Rovinjsko Selo, slijede ekipe DVD-a Buje i DVD-a Žminj. U pomlatku muški prvo je Rovinjsko Selo, drugi DVD Buje, a treći DVD Žminj. U konkuren-ciji vatrogasne mladeži kod djevojaka, najuspješnija je bila ekipa DVD-a Žminj, slijede ekipe DVD-a Li-žnjan i DVD-a Vodnjan. Kod mladića najuspješnija je ekipa DVD-a Pula, slijede ekipe DVD-a Buzet i DVD-a Svetvinčenat.

Vatrogasci i vatrogasna mladež i pomladak Istre odm-jerili snage na Uljaniko-vom stadi-onu u Puli

Najbolja vatrogasna mladež iz Žminja i PuleTekst i foto: Asim Čabaravdić

VASO POPOVIĆ NAGRAĐEN PLAKE-TOM S POVELJOM GJURE S. DEŽELIĆA

Sudjelovao sam na mnogo intervencija, a najviše pamtim požare koje smo gasili na pul-skom području, no i rijetko je koji požar bio u Istri a da se i naš DVD nije uključio. Ranije je bilo jako teško na intervencijama, jer nismo imali vatrogasna vozila, a ni opreme. Danas je to druga priča, istarsko vatrogastvo je vr-hunski opremljeno i organizacijski i struč-no veoma spremno. Nakon te dugogodišnje aktivnosti žao mi je da naš DVD nije uspio izgraditi vatrogasni dom. To nam predstavlja veliki problem za budućnost društva i njegov daljnji razvoj, rekao je Vaso Popović, jedan od najaktivnijih i vjerojatno najstariji istarski vatrogasac. Na najvišem vatrogasnom pri-znanju čestitali su mu prvi Valter Drandić, predsjednik Vatrogasne zajednice Istarske županije i županijski zapovjednik Dino Ko-zlevac.

Vaso Popović rođen je u Peroju 26. ožuj-ka 1932. godine, a gotovo od početka svojih mladenačkih dana pa sve do danas, obnašao je i obnaša brojne javne i društvene funkcije. Vaso Popović je jedan od ključnih utemeljite-lja perojskog DVD-a. Od 1979.-1993. godine obnašao je funkcije predsjednika, tajnika i zapovjednika DVD-a Peroj, dok je od 1993. godine 5 mandata obnašao dužnost pred-sjednika DVD-a Peroj. Nije Popović anga-žiran samo u istarskom vatrogastvu nego je od 1977. godine aktivno sudjelovao u orga-nizaciji izgradnje Sportske lučice Peroj (tada je bilo 15-ak a sada ima oko 150 plovila). Tre-nutno je član Upravnog odbora Sportsko ri-bolovnog društva Peroj, društva koje upravlja Sportskom lučicom Peroj.

Od samog osnivanja Društva perojskih Cr-nogoraca (DPC 1657) aktivno sudjeluje u svim segmentima rada i organizacije progra-

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI 47

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

U natjecanju žena DVD-a u kategoriji A prve su bile one iz DVD-a Buzet, a druge iz DVD-a Buje. U muškoj A kategoriji DVD-a, najbolji su bili iz DVD-a Lupoglav, ispred DVD-a Rovinjsko Selo i trećeplasiranog Buzeta. U B kategoriji muški, prvi je bio DVD Peroj, slijede DVD-e Buzet i treći DVD-e Pazin.

Među JVP Istre A kategorije, prva je ekipa JVP Pula, drugo mjesto VP Uljanik brodogradilište Pula, a treći je JVP Rovinj. U B kategoriji JVP prva je ekipa JVP Umag, Pazin, druga JVP Buzet a treća JVP Pazin. Natjecatelje je ocjenjivalo 15 sudaca iz Primorsko-goranske županije.

Zaključujući ovu manifestaciju istarskog vatro-gastva, županijski vatrogasni zapovjednik Dino Kozlevac toplo se zahvalio svim sudionicima na fer natjecanju i sa zadovoljstvom istakao da je svako naredno natjecanje uspješnije od prethod-nog po broju sudionika i razini pokazane kvalite-te u raznovrsnim disciplinama, što je svojevrsna potvrda da je istarsko vatrogastvo uspješno i na ovom planu.

ma društva u svojstvu jednog od najaktivnijih članova. Isto tako, uključen je i u rad Udru-ženja antifašističkih boraca i antifašista Grada Vodnjana. Osim aktivnog djelovanja u raznim društvenim i kulturnim organizacijama, Vaso Popović je svojim dugogodišnjim radom i an-gažmanom uvelike doprinio razvoju i izgrad-nji komunalne infrastrukture te uređenja na-selja Peroj.

Na kraju 11. natjecanja vatrogasne mladeži i pomlatka i 6. natjecanja vatrogasaca Istarske županije (Pula, 17. listopada 2015.) dugogo-dišnjem predsjedniku i utemeljitelju DVD-a Peroj Vasi Popoviću, Valter Drandić uručio je nagradu za životno djelo - Plaketu s Pove-ljom Gjure Deželića. To najviše priznanje u hrvatskom vatrogastvu Popoviću je dodijelila Hrvatska vatrogasna zajednica za njegov pre-galački rad i doprinos istarskom i hrvatskom vatrogastvu.

Petodnevna zajednička obuka talijanskih i ro-vinjskih vatrogasaca ronilaca održana je u

rovinjskom akvatoriju (kraj otoka Banjol) od 5. do 9. listopada 2015., a njihov šatorski kamp bio je na prostoru pored sjedišta veslačkog kluba Arupinum. Glavni organizator je bila Vatrogasna brigada Trsta u suradnji s Područnom vatrogasnom zajednicom (PVZ) Rovinj i Vatrogasnom zajednicom Istarske županije (VZIŽ). Obuka je upriličena u okviru kontinuirane prijateljske i radne suradnje talijan-skih i istarskih vatrogasaca koja traje već godina-ma, a intenzivirana je još više ulaskom Hrvatske u Europsku uniju te proširena i na ronilačku djelat-nost. Sredinom prošle godine o tome je potpisan i Sporazum između Vatrogasne zajednice Istarske županije i Regionalne vatrogasne uprave pokrajine Friuli Venezia Giulia, a riječ je o prekograničnoj

suradnji na pla-nu zajedničke obuke i vježbi vatrogasaca ro-nilaca. Glavni cilj spomenutog sporazuma je unapređenje ko-ordinacije izme-đu vatrogasaca Pokrajine Friuli Venezia Giulia i Istarske župa-nije s posebnim naglaskom na ronioce za pod-vodno spašava-nje i pomoć na

moru. Tim sporazumom Istra se obvezala da će dozvoliti vatrogascima nautičkim stručnjacima Italije da obavljaju obuku i vježbe u našim vodama, a talijanske kolege da će nastaviti s informiranjem i obukom naših vatrogasaca za pomoć na moru i u protupožarnoj zaštiti na brodovima.

Valja podsjetiti da istarski vatrogasci (među nji-ma osobito rovinjski), vrlo aktivno surađuju s ta-lijanskim kolegama i u projektu MIRG (zaštita Sjevernog Jadrana) u kojem sudjeluju i vatrogasci Slovenije. U sklopu tog projekta naši su vatrogasci operativci bili sudionici dva tečaja u Rimu na simu-latoru za gašenje požara na kruzerima.

Petodnevni kamp 40 talijanskih vatrogasaca roni-laca iz cijele Italije (među njima najbrojniji su bili iz Pokrajine Friuli Venezia Giulia), imao je u prvom

Zajednička obuka talijanskih i rovinjskih vatrogasaca

TekstAsim ČabaravdićFoto: A. Čabaravdići JVP Rovinj

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI48

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

planu novu proceduru ronjenja u teškim ronilač-kim odijelima s tim da je rovinjska obuka nastavak tečaja obavljenog tjedan prije u Italiji, a nastavlja se i naredni tjedan. Talijanski vatrogasci ronioci ras-polažu s najsuvremenijom ronilačkom opremom u Europi koja pruža maksimalnu sigurnost. Ronioci imaju osiguran dovod zraka s broda na kojem je Centar za komunikaciju koji ima neprekidnu audio i video vezu s roniocima. Pripadnici JVP Rovinj, kao gosti tečaja, imali su priliku aktivno sudjelovati u jednom dijelu obuke, dok je zadnjeg dana desetak naših vatrogasaca ronilaca (iz JVP Rovinj, iz Istre i RH), zajedno s talijanskim kolegama obavilo za-jednički uron (s lakom ronilačkom opremom) na brodsku olupinu Baron Gautsch.

Na kraju obuke i vježbe Kamp su posjetili va-trogasni čelnici regije Friuli-Venezia Giulia i PVZ Rovinj i Vatrogasne zajednice Istarske županije. Vatrogasni zapovjednik regije Friuli-Venezia Giu-lia Roberto Catarsi, izrazio je veliku zahvalnost za gostoprimstvo u Rovinju i istaknuo visoku profe-sionalnost hrvatskih vatrogasaca te podvukao da je održana vježba u Rovinju veoma važna, jer je okupila vatrogasce iz cijele Italije koji uspješno su-rađuju s kolegama iz Slovenije i Hrvatske. Gost iz Italije smatra da će u budućnosti vjerojatno doći do uspostave jedinstvenog europskog centra za djelo-vanje vatrogasaca ronilaca i zato je važno da kolege

iz sve tri zemlje budu osposobljeni za zajedničko djelovanje. Županijski zapovjednik Dino Kozlevac izrazio je veliko zadovoljstvo da je upriličena ova-kva zajednička vježba u Rovinju koja je nesumnjivo još jedna dobra potvrda kvalitetne suradnje hrvat-skih i talijanskih vatrogasaca, dok je zapovjednik JVP Rovinj i PVZ Rovinj Evilijano Gašpić uputio posebne riječi zahvalnosti Eziu Rojcu, zapovjedni-ku vatrogasnih ronilaca regije Friuli Venezia Giu-lia, kao i svim službama Grada Rovinja na potpori koju su pružili održavanju obuke talijanskih i naših vatrogasaca.

Karlovačka

Rad u prošloj godini, planovi za ovu i iduću godinu, te usklađivanje Statuta s novim Za-

konom o udrugama, samo su neke od tema re-dovite godišnje skupštine Vatrogasne zajednice Karlovačke županije. Domaćin je ovog puta bilo Dobrovoljno vatrogasno društvo Lasinja. Pred-sjednik VZ Karlovačke županije, Robert Hrani-lović istaknuo je da je tijekom 2014. godine Va-trogasna zajednica posvećivala veliku pozornost opremanju članica, kako vozilima, tako i ostalom vatrogasnom opremom.

Za sufinaciranje nabave i opremanja vatrogasnih vozila kao i spremišta članicama je ukupno dozna-čeno 245.000 kuna, a 25.000 kuna od spomenutih sredstava uloženo je u nabavu sustava veze, dok je oko 30.000 kuna doznačeno za sufinaciranje jedi-nica civilne zaštite i službi spašavanja na području Županije.

Oko 58.000 kuna uloženo je u sustav GIS za po-trebe rada Županijskog vatrogasnog operativnog centra, a oko 35.000 kuna koštala je dislokacija vatrogasaca na području Vukovarsko-srijemske županije za vrijeme poplava. No, tijekom prošle

godine četiri su županije uplatile 46.000 kuna, što je utrošeno za nabavku 10 crpki za vodu s pripa-dajućom opremom. Pored toga, treba istaknuti i donaciju isušivača zraka. Županija je donirala 22 isušivača, a HDZ jedan. Hranilović je istaknuo da je članicama Vatrogasne zajednice Karlovačke žu-panije tijekom 2014. godine ukupno uplaćeno oko 509.000 kuna.

Zbog nesređene evidencije objekata i vozila teško do sredstava EU

Tekst i foto: Ksenija Begović

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI 49

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

Županijska vatrogasna zajednica ukupno, naime, okuplja 12 članica iz lokalnih samouprava, odno-sno radi se o područnim, gradskim i općinskim zajednicama te šest vatrogasnih društava koja su joj direktno pridružena. Od ove godine imaju jed-nu članicu više jer je došlo do razdvajanja područ-ne vatrogasne zajednice Duga Resa-Bosiljevo, tako da sad dugoreška zajednica djeluje kao grad-ska, Bosiljevo kao općinska. Karlovačka županija ima ukupno 99 dobrovoljnih vatrogasnih društa-va i dvije javne vatrogasne postrojbe.

OspOsObljavanje prOšaO 461 vatrOgasac

Tijekom prošle godine kontinuirano se provodi-lo i osposobljavanje vatrogasnih kadrova. Ukupno je održano 16 tečajeva i seminara u kojima je su-djelovao ukopno 461 vatrogasac. Naglasak je bio na usavršavanju specijalnosti kao što su strojar, vezist, radovi na vodi, tehničke inter-vencije i aparati za zaštitu dišnih organa. Vatrogasci s područja Karlovačke župa-nije također su sudjelovali i na različitim seminarima i osposobljavanjima koja su održana u drugim vatrogasnim zajedni-cama. Pored spomenutih specijalnosti veći broj operativnih vatrogasaca polo-žio je stručni ispit za vatrogasca s poseb-nim ovlastima i odgovornostima.

Briga o mladima također je jedan od prioriteta u županijskoj Vatrogasnoj za-jednici, gdje posebnu ulogu ima Kamp vatrogasne mladeži u Fažani. U kampu su tijekom prošle godine boravile ekipe mladeži iz sedam vatrogasnih društava odnosno ukupno 90 pripadnika. Tijekom prošle godine bungalovi za smještaj su uređeni u suradnji s VZ Sisačko-moslavačke županije.

Rad s mladeži većinom se odvija kroz vatrogasna natjecanja. Lani je održan KUP VZ Karlovačke zajednice na kojem je ukupno nastupilo 82 natje-cateljska odjeljenja, a 45 je steklo pravo plasmana na završnom natjecanju. Svoje predstavnike imali su i na Državnom natjecanju vatrogasne mladeži u Čakovcu.

U 2015. godini svakako je prioritet osposoblja-vanje operativnih vatrogasaca kroz razne specijal-nosti u vatrogastvu kao i kroz redovna školovanja za stjecanje zvanja. Nabavku opreme i vozila treba provoditi i planirati sukladno okvirima s čelnici-ma jedinica lokalne samouprave, kako bi nabavila nova oprema uz tripratitno financiranje, općina ili grad-županija- država. Kroz izvješće su iznese-ni bitni podaci koji su proizašli iz Programa rada Vatrogasne zajednice Karlovačke županije u pro-tekloj godini. Možemo zaključiti da su ostvareni dobri rezultati, a zasigurno postoji još potencijala za bolji rad svih vatrogasnih organizacija na po-dručju našeg djelovanja, istaknuo je u zaključku Robert Hranilović.

Lani više tehničkih intervencija od požara

O stanju zaštite od požara i provedbe te o nje-zinom unapređenju govorio je zapovjednik Va-trogasne zajednice Karlovačke županije Goran Franković. On je napomenuo da je tijekom prošle godine bilo ukupno 845 događaja ili intervencija. Od ukupnog broja intervencija 364 su bili poža-ri, a 435 su bile tehničke intervencije te 35 ostalih događaja.

-Vidljivo je da je tijekom prošle godine povećan broj tehničkih intervencija što je posljedica vre-menskih nepogoda koje su zadesile Karlovačku županiju, a odnose se na led, poplave i velike koli-čine oborina, istaknuo je Franković.

Osnivanje Županijskog vatrogasnog operativnog centra (ŽVOC) bio je jedan od prioriteta u pla-novima za prošlu godinu. ŽVOC je organiziran u sklopu Javne vatrogasne postrojbe, a zbog pro-

blema osiguranja financijskih sredsta-va i neriješene zakonske regulative nije formiran kao zasebna organizacija, što stvara problem kod dugoročnog plani-ranja i tehničkog i kadrovskog oprema-nja, mišljenja je županijski vatrogasni zapovjednik.

Kao jedan od nedostataka funkcioni-ranja sustava izdvojio je činjenicu da gradovi i općine nisu u većini slučajeva izradili srednjoročne planove nabava-ljanja vatrogasnih vozila, opreme i sred-stava. Problem što još uvijek ne postoji centralna evidencija vatrogasnih obje-kata, vozila, opreme i sredstava za pod-

ručje odgovornosti. To je jedan od razloga da nije moguće izraditi niti projekte za financiranje ili su-financiranje iz strukturnih fondova EU. Franković je istaknuo i manjkavosti postojećeg sustava veze i uzbunjivanja, koji je u lošem stanju.

Kao jedan od problema izdvojio je minsko sum-njiva područja, koja je potrebno obilježiti, a u suradnji s HCR-om Vatrogasna zajednica Karlo-vačke županije određuje priritetna područja koja treba očistiti od mina, kako bi se sigurno moglo gasiti požare.

Što se tiče vozila Goran Franković je istaknuo da vatrogasne postrojbe u županiji imaju ukupno 95 vozila, kojima se obavljaju operativni poslovi ga-šenja požara, tehničke i ostale intervencije, te 77 vozila koja služe za prijevoz vatrogasaca, kao i se-dam zapovjednih vozila.

Tijekom prošle godine Vatrogasna je zajednica sufinancirala nabavku jednog kombi vozila, jed-nog vozila za gašenje šumskih požara te dva speci-jalna teretna vozila za module.

Nakon rasprave o izvješćima, na ovoj je skupštini predložen i usvojen Plan rada u idućoj godini, kao i financijski plan.

Osnivanje Županijskog vatrogasnog operativnog

centra (ŽVOC) bio je jedan

od prioriteta u planovima za

prošlu godinu.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI50

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

DVD Slunj bio je domaćin vatrogasnih igara održanih 26. rujna, na kojima su sudjelovali

vatrogasci iz DVD-a Ogulin, Duga Resa, Otočac, Sinac, Senj, Drežnik i Rakovica te, naravno, do-maćini.

Vatrogasne su igre započele u 9 sati svečanim postrojavanjem ekipa pred vatrogasnim domom. Okupljene je pozdravio predsjednik DVD-a Slunj Mijo Močilac, a obratio im se i počasni predsjed-nik HVZ-a Teodor Fricki. I ovom je skupu prisu-stvovao mons. Mile Pecić, slunjski župnik i poča-sni član DVD-a Slunj, kao i zapovjednik VZKŽ Goran Franković. Na igrama je bio i vatrogasni zapovjednik Ličko-senjske županije Hrvoje Osto-vić. Prije natjecanja predstavnici vatrogasnih dru-štava položili su vijenac na spomenik poginulima u slunjskom parku.

Vatrogasci su odmjerili snage u razvlačenju tlačnog voda, bacanju torbice u krug, kuglanju i potezanju užeta. Posjetili su i modernu kuglanu, a pobjeda je pripala DVD-u Slunj. Najveću je pa-

žnju privuklo potezanje užeta. U finalu su Oto-čani pobjedili Slunjane. Ukupni pobjednik igara je DVD Otočac koji je i osvojio prelazni pehar u trajno vlasništvu budući da su tri godine zaredom bili pobjednici ovih igara.

 

Vatrogasne igre u Slunju

Pobjedu treći put izborili vatrgasci DVD-a Otočac

U Dugoj Resi je 9. listopada izvr-šena primopredaja novog vozila

namijenjenog za DVD Duga Resa. Vozilo je nabavljeno prema procijeni ugroženo-sti zaštite od požara grada Duge Rese, te zadovoljava sve uvjete koji su procijenom propisani, a također i posjeduje svu po-trebnu opremu. Ovo je prvo vozilo koje je Grad Duga Resa nabavio nakon gotovo 30 godina.

Primopredaji su prisustvovali gradona-čelnik Duge Rese Ivan Baršić, predsjed-nik odbora za vatrogastvo i civilnu zašti-tu Marko Benić, predsjednik VZG Duga Resa Davor Kekić, zapovjednik VZG Duga Resa Miro Mamić i zapovjednik VZ Karlovačke županije Goran Franković, kao i velik broj članova DVD-a Duga Resa na čelu sa predsjednikom Ivan Colnarom i zapovjednikom Marijanom Sviličićem.

Radi se o vozilu Mercedes Acor, 18 tona nosivo-sti, s ugrađenim zadnjim standardima zaštite oko-liša Euro6. Vozilo je 4x4 tako da može zadovoljiti sve potrebe i zimske uvjete vožnje i izvan ceste. Opremljen je spremnikom od 7.000 litara koji je pogodan za prijevoz pitke vode, tako da će vozilo samim time biti polivalentno ne samo za potre-

be vatrogasaca nego i u drugim situacijama. Ima na sebi kombiniranu vatrogasnu pumpu, dva vitla s elektro namatanjem za brzu navalu i svu ostalu potrebnu opremu koju mora imati sukladno pra-vilima. Osim novog vozila DVD Duga Resa po-sjeduje navalno vozilo Dodge i Tam 5500, te dva kombija Opel Vivaro i Mercedes-benz Sprinter.

DVD Duga Resa

Stiglo novo vozilo

Ovo je prvo vozilo koje je Grad Duga Resa nabavio nakon trideset godina

Tekst i foto: Ksenija Begović

Tekst i foto: Ksenija Begović

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI 51

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

Tekst i foto: Elvis Lacković

Krapinsko-zagorska

Međimurska

U subotu 10. listopada u Kumrovcu je održano 11. Županijsko natjecanje djece

i mladeži, u organizaciji VZ KZŽ i domaćina DVD-a Kumrovec. U kategoriji ženske djece u konkurenciji 9 ekipa 1. mjesto osvojio je DVD Klanjec, 2. je bio DVD Mihovljan, a 3. DVD Špičkovina. U kategoriji muške djece nastu-pilo je 30 ekipa, a slavio je DVD Radakovo,

ispred DVD-a Mihanović Gredice i DVD-a Benkovo. Kod muške mladeži prvo mjesto za DVD Bedekovčina, drugo za DVD Krapinske Toplice, a treće za DVD Zlatar, a kod ženske mladeži prvo mjesto osvojio je DVD Kra-pinske Toplice, ispred DVD-a Bedekovčina i DVD-a Donja Stubica. Pehare i medalje dodi-jelio je župan KZŽ Željko Kolar.

Županijsko vatrogasno natjecanje za djecu i mladež

Dobrovoljno vatrogasno društvo Čakovec počet-

kom rujna proslavilo je 140. ro-đendan. Slavlje je bilo protkano predstavljanjem društvene mo-nografije i svečanom sjednicom društva.

Godine 1875., kada je osnova-no, DVD je u Čakovcu bio prva udruga građana u modernom smislu. Od onda do danas, una-toč dvama svjetskim ratovima i mađarskoj okupaciji, kontinui-rano djeluju i rade, ne samo na zaštiti od požara, već i preventivi te edukaciji stanovništva. U ovih 140 godina postali su nezamje-njivi dio javnog života grada. Rekao je to, među ostalim, pred-sjednik DVD-a Čakovec Željko Besedić.

Društvu je na obljetnici česti-tao i gradonačelnik Grada Ča-kovca Stjepan Kovač istaknuv-ši da osim što su organizirano štitili gradske kuće, trgovine, industrijske pogone te same građane, upravo su vatrogasci u gradu „posadili sjeme“ bo-gatog kulturnog i javnog živo-ta. Istaknuo je njihovu ulogu danas koja se očituje u preven-ciji od požara te radu s mladi-ma. Obećao je kako će u Gradu uvijek imati potporu.

Predsjednik Vatrogasne za-jednice Međimurske županije i Vatrogasne zajednice grada Ča-kovca Mario Medved istaknuo je da ovaj DVD spada u sam vrh međimurskog vatrogastva. - Svojim djelovanjem nezaobi-

lazni ste dio javnog života gra-da, a spremnost i opremljenost jamstvo su da će te svaku zadaću koja se stavi pred vas uspješno obaviti-istaknuo je Medved.

DVD-u Čakovec su na obljet-nici čestitali i predsjednik Hr-vatske vatrogasne zajednice

Stoljeće i četiri desetljeća DVD-a ČakovecTekst: Mladen GrubićFoto:Portal eMedjimurje

Visoki jubilej čestitao i predsjednik HVZ-a A. Sanader

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI52

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

Ante Sanader, predsjednik Savjeta mladeži Hr-vatske vatrogasne zajednice Milivoj Taslak, župan Međimurske županije Matija Posavec, zapovjed-nik Javne vatrogasne postrojbe Grada Čakovca Mladen Kanižaj, zapovjednik Vatrogasne zajed-nice grada Čakovca Robert Meglić te pročelnik Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Čakovec

Ladislav Söke.Monografija Društva

autora Zorana Josipovića i Damira Perhoča poka-zuje ne samo aktivnosti društva tijekom posto-janja, već je i svojevrsna kronika razvoja Čakovca u 19. i 20. stoljeću. Knjiga će kod mnogih čakoveč-kih vatrogasaca evocirati uspomene, ali biti od ko-

risti i svim povjesničarima i kroničarima razvoja grada.

Kao što i dolikuje ovog obljetnici, vatrogasci su 140 godina postojanja obilježili i svečanim mi-mohodom središtem Čakovca. Na svečanoj sjed-nici podijeljena su i priznanja dugogodišnjim čla-novima.  

Osječko-baranjska

Našičke ekipe na natjecanju u SemeljcimaTekst: Marijan GajskiFoto: Marin Šarić

U subotu i nedjelju 19. i 20. rujna 2015. u Semeljcima održano je XI. Županijsko va-

trogasno natjecanje Osječko - baranjske županije. Prvi dan je održano natjecanje za djecu i mladež. Dobrovoljno vatrogasno društvo Našice imalo jednu ekipu u kategoriji “podmladak muški” od 6 - 12 godina.

Ekipa je izvela najbržu vježbu na natjecanju od samo 12,80 sekundi, no zbog zbroja godina cijelo kupne ekipe, zauzeli su čvrsto 3. mjesto.

Sada je kraj sezone 2015. godine, i ovo nam je “še-ćer” na kraju i rezultat s kojim sam iznimno sretan i ponosan na svoje mlade vatrogasce - rekao nam je voditelj ekipe Hrvoje Divjanović. Naime, muški podmladak imao je konkurenciju od 35 ekipa, i 3. mjesto je zaista zlatno mjesto s obzirom na svoje godine i na svoju konkurenciju.

U nedjelju su nastupali stariji vatrogaci. Natjeca-nje je ujedno bilo i izlučno za državno natjecanje koje se sljedeće godine održava u Puli. Ekipa Do-brovoljnog vatrogasnog društva Našice, županij-ski prvak već 9 godina, imala je jednog predstav-nika u konkurenciji muški “A” seniori. Prva vježbu su izveli s vremenom 32,6 sec, dok je druga vježba izvedena s vremenom od 28,7 sec, a obje vježbe izvedene su bez ijedne pogreške, tj. dodatnih ka-znenih sekundi. U konkurenciji je bilo 24 ekipe, a prednost koju su dečki napravili iza drugoplasira-ne ekipe iznosila je 8,90 sekundi.

Ekipa je tako postavila svoj novi osobni rekord vježbe, dok je stari iznosio 28,9 sec postavljen 2009. god. S ovom vježbom ujedno je postavila i novi rekord u Vatrogasnoj zajednici Osječko-ba-ranjske županije. Samo malo im je nedostajalo da “skinu” i državni rekord koji iznosi 28,2 sec. Ova ekipa (manje - više) u sastavu je već skoro pa 8 go-

dina, imaju jako puno natjecanja i vježbi iza sebe, stoga rezultat nije došao sam od sebe.

Dečki su u ovom sastavu izborili i izašli već na 2 državna natjecanja, Split 2008. godine i Zadar 2012. godine. U Splitu su zauzeli 5. mjesto, te za samo 0,05 sec izgubili plasman koji je vodio na vatrogasnu olimpijadu. U Zadru su dečki zauzeli 10 mjesto.

Ovim putem želim se zahvaliti svim svojim zlat-nim dečkima koji odrađuju odličan posao u ekipi, vodstvu Dobrovoljnog vatrogasnog društva Na-šice, te zapovjedniku Javne vatrogasne postrojbe Našice koji nam izlaze maksimalo u susret svaki put za vježbe.

Dobrovoljno vatrogasno društvo ima velik broj A seniora, koji premašuje brojku 25 dečkiju, za sada 2 ekipe, te možemo sve kombinirati do slje-deće godine.

Našička najmlađa ekipa sjaji brončanim medaljama poslije županijskog natjecanja

Našički A seniori prvaci županije po 10. put s novim rekor-dom vježbe od 28,7 sec

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI 53

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

U Našicama 5. rujna 2015. godine održan je vatro-

gasni tradicionalni memorijal-ni kup pod nazivom “Matković - Ivić”. Natjecanje je održano u organizaciji Dobrovoljnog va-trogasnog društva Našice, a u sklopu manifestacije “Dani sla-vonske šume” u velikom Našič-kom parku.

Na natjecanju za odrasle sudje-lovale su 33 ekipe iz Hrvatske, a natjecalo se na dvije staze, s po jednom izvedenom vježbom, bez štafetne utrke. Poslije regu-larnog dijela natjecanja, najbo-ljih 8 ekipa iz svih kategorija nastupilo je na “Super-kupu”. Ove godine kiša nam nije uspjela pokvariti natjecanje, te su sve ekipe imale iste uvjete za izvo-đenje vježbi. Uz oko 350 natjecatelja Kup je posjetio i veliki broj građana.

Kod članica B 1. mjesto su osvojile članice DVD Stipanovci, slijede ih DVD Vukojevci i DVD Veli-mirovac. U kategoriji članica A 1. mjesto je pripalo DVD-u Petrijevci, 2. mjesto DVD-u Virovitica, 3. mjesto DVD-u Stipanovci. Među ekipama u kate-goriji članovi B najbolji su bili predstavnici DVD Donja Motičina, na 2. mjestu je DVD Daruvar, a na 3.mjestu DVD Stipanovci. Kod članovi A 1. Mje-sto je pripalo DVD-u Spačva Vinkovci, 2. mjesto DVD-u Mladost Kaštel Sućurac, 3. mjesto DVD Virovitica

Za napomenuti je svakako da su članovi doma-će I. ekipe DVD Našice izveli najbržu vježbu na

natjecanju od 32 sekunde, no zbog domaćinstva i fair-playa prvo mjesto prepustili su prijateljima iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Spačve Vin-kovci, koji su samo 0,10 sekundi izveli sporiju vjež-bu. Pobjednik Superkupa je ekipa članova ”A” DVD Mladost Kaštel Sućurac. Po prvi puta na ovom va-trogasnom memorijalnom natjecanju nastupile su 3 našičke ekipe.

I ovim putem želimo svima zahvaliti koji su nam pomogli doći i uveličati ovaj naš vatrogasni kup. Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Našice upućuju iskrene čestitke svim ekipa na osvojenim mjestima. Kup svoj naziv duguje preminulom du-gogodišnjem predsjedniku DVD-a Našice Branku Matkoviću i rano preminulom dopredsjedniku društva Branku Iviću. Dugi niz godina predsjednik i dopredsjednik zalagali su se za rad u Društvu, bili aktivni u svim područjima te su se zalagali za nje-govo poboljšanje. 

7. vatrogasni kup “Matković - Ivić”

Seniorska B ekipa DVD-a Našice

Tekst i foto: Marijan Gajski

Dana 29. rujna u Učilištu vatrogastva, zaštite i spašavanja u Zagrebu pripadnici Javne va-

trogasne postrojbe Našice i Dobrovoljnog vatroga-snog društva Našice položili su i posljednji ispit za

spašavanje s visina i iz dubina. Teorijska nastava kao i same vježbe trajale su tijekom cijele godine, a svih 10 vatrogasaca uspješno je položilo ispit. Polaganje I. stupnja bilo je 2013. godine, a prošle godine u listopadu II. stupnja.

Zapovjednik JVP Našice Saša Ljubljanović i za-povjednik DVD-a Našice Danijel Matković izrazili su veliko zadovoljstvo još većom osposobljeno-šću vatrogasaca. - Imali smo nekoliko manjih, ali uspješnih intervencija na našem području, koje su se odradile profesionalno, no sada smo spremniji i za one veće. Oprema koja se koristi za ovakve in-tervencije dosta je skupa, ali mi smo zadovoljni sa svojom sadašnjom opremom te možemo rame uz rame biti sa svojim kolegama iz drugih postrojbi u Hrvatskoj - napomenuo je Ljubljanović. 

Našički vatrogasci stekli zvanje spašavatelji s visina i iz dubina

Tekst i foto: Marijan Gajski

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI54

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

Dana 12. rujna u sklopu manife-stacije “Dani slavonske šume”

u velikom parku djelatnici Javne va-trogasne postrojbe i članovi Dobro-voljnog vatrogasnog društva Našice održali su pokaznu vježbu.

Ovakav tip pokazne vježbe radio se po prvi puta u našem gradu, a vjež-be su prezentirali članovi tima za spašavanje s visina i iz dubina. Ovo je “novi” tim koji je počeo s radom prije otprilike 2 godine.

Tim se sastoji od 10 vatrogasaca posebno obučenih za ovakve inter-vencije gdje je, osim timskog rada, jako bitna velika preciznost prilikom postavljanja opreme.

Vatrogasci su tako od jutra pa do kasno poslije-podnevnih sati prezentirali svoj rad i svoju opre-mu svim posjetiteljima parka, te su dobrovoljne “žrtve” spašavali preko rijeke.

Svi zainteresirani mogli su vidjeti svu opremu s kojom raspolažu našički vatrogasci, a oni nešto hrabriji probali su i tzv. “Tirolsku prečnicu”, od-nosno prolazak preko rijeke u spasilačkom koritu.

Vatrogasci prezentirali Tirolsku prečnicuTekst: Marijan GajskiFoto: M. Gajski i Saša Ljubljanović

Požeško-slavonska

Održano 11. županijsko vatrogasno natjecanje za djecu i mladež

Na natjecanju za djecu i mladež održanom u

Kutjevu 20. rujna nastupi-le su 44 ekipe. Natjecatelji su pokazali izuzetnu brzi-nu i znanje u ispunjavanju uobičajenih zadaća na stazi i u trčanju štafete. Kako je vrijeme bilo kišovito, župan Alojz Tomašević je otvara-nje natjecanja proglasio bez postrojavanja ekipa. Regu-larnost natjecanja pratio je kontrolor natjecanja Zlatko Orsag, predstavnik HVZ-a.

Staze za natjecanje djece i mladeži bile su postav-ljene na stadionu u Kutjevu. U kategoriji muške djece nadmetalo se 17 ekipa od kojih su najuspješ-niji bili DVD Veliki Banovac, DVD Kutjevo i DVD Ivandol. Kod ženske djece nadmetalo se 6 ekipa, a najuspješniji su bili DVD Jakšić, DVD Grabarje i DVD Biškupci. U konkurenciji 5 ženskih ekipa mladeži najuspješnije su bile ekipe DVD-a Pože-ga, DVD-a Bektež i DVD-a Ruševo. Muških ekipa mladeži ukupno je bilo 16 te su najbrže ekipe bile DVD Gaj, DVD Veliki Banovac i DVD Požega.

Uz natjecateljske ekipe, suce, članove tehničkih i drugih službi, roditelje i mještane, svečanom su zatvaranju nazočili gradonačelnik grada Kutje-va Josip Budimir, predsjednik i zapovjednik VZŽ Požeško-slavonske Željko Petrović i Josip Ugrin, predsjednik Savjeta za vatrogasnu mladež VZŽ Marko Ašenbrener te njihovi zamjenici, predsjed-nici i zapovjednici područnih vatrogasnih zajed-nica, članovi Predsjedništva i Zapovjedništva te mnogi drugi. Najboljim ekipama su uručeni pe-hari, medalje i pokloni te su se svim sudionicima obratili gradonačelnik grada Kutjeva Josip Budimir i kontrolor natjecanja HVZ-a Zlatko Orsag.

Tekst i foto: Marko Ašenbrener

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI 55

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

U Jakšiću je 27. rujna održano 6. županijsko vatrogasno natjecanje za odrasle vatro-

gasce. Domaćini natjecanja bili su DVD Jakšić i NK Jakšić. Vremenski uvjeti i teren nisu bili ide-alni jer je cijelo vrijeme padala lagana kiša i teren je bio mokar i sklizak. Natjecanje je otvorio dožu-pan Požeško-slavonske županije Željko Jakopović te svim natjecateljima zaželio što bolji uspjeh i re-zultate. Nastupie su 32 ekipe operativnih člano-va i članica u 5 kategorija. Isto natjecanje je bilo izlučno natjecanje za nastup na Državnom vatro-gasnom natjecanju operativnih članova i članica koje će se održati 2016. godine u Puli.

U kategoriji VMŠ A žene jedine su se natjecale članice DVD-a Grabarje i plasirale na državno natjecanje. Prvo mjesto od 15 ekipa u kategoriji VMŠ A članovi osvojili su članovi DVD-a Veli-ki Banovac. Drugi su bili DVD Donja Obrijež, a treći DVD Jakšić. U kategoriji VMŠ B od ukupno 6 ekipa, najuspješniji su bili članovi DVD-a Do-nja Obrijež, DVD-a Grabarje i DVD-a Pleternica. U kategoriji VTC A, odnosno vatrogasnoj trak-torskoj cisterni nastupilo je 7 ekipa. Prvo mjesto

osvojili su članovi DVD-a Alilovci, drugi su bili DVD Šumanovac, a treći DVD Djedina Rijeka. U kategoriji VTC B prvi su bili DVD Podgorje, drugi DVD Doljanovci, a treći DVD Biškupci.

Sve tri prvoplasirane ekipe članova i članica u ka-tegoriji VMŠ će predstavljati Požeško-slavonsku županiju na Državnom vatrogasnom natjecanju u Puli. Pehare, medalje i diplome je dodijelio načel-nik Općine Jakšić, Ivica Kovačević koji se zahvalio i čestitao svim vatrogascima na ostvarenim rezul-tatima. Regularnost natjecanja pratio je predstav-nik HVZ-a, kontrolor natjecanja Stjepan Jurman.

Šesto županijsko vatrogasno natjecanjeTekst i foto: Marko Ašenbrener

Primorsko-goranska

8. memorijal Riječke vatreNastupilo 50 ekipa, prošlogodišnji pobjednici ponovno najbolji

Tekst i foto:Vanda Radetić-Tomić

Potkraj rujna i ove je godine u Rijeci održan memori-

jal Riječke vatre, natjecanje u

vrlo zahtjevnoj disciplini Fire Combat, posvećeno Edi Surini i ostalim riječkim vatrogasci-

ma, poginulima na intervencijama pri-likom spašavanja ljudi i imovine.

Memorijal je po-krenuo JVP Rije-ka, a ove godine na njemu je nastupilo 50 ekipa, od čega pet ženskih, iz Hr-vatske i Slovenije. Natjecalo se u četiri kategorije, a naj-više je ekipa bilo u muškoj „A“ kate-goriji, njih ukupno 32. Prvo mjesto osvojili su prošlo-godišnji pobjedni-ci - A. Tratnik i S. Miklobušec (PGD

Postojna) kojima je ponovno pripao i prijelazni pehar. Drugi su bili natjecatelji DVD-a Mla-

Pobjednici ovogodišnjih Riječkih vatri

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI56

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

dost (V. Biončić i F. Perković), a treći PGD Zreče (M. Kokol i D. Kokol). Najbolje plasirana ekipa iz Primorsko-goranske župani-je u ovoj kategoriji bila ja ekipa DVD-a San Marino – Novi Vi-nodolski (M. Mataija i N. Cvjet-ković) koja je osvojila 9. mjesto.

U kategoriji „B“ nastupilo je 9 ekipa, a pobjedu je odnio JVP Grada Splita (P. Šustić i J. Kova-čević). Drugo mjesto osvojio je JVP Grada Varaždina (E. Lac-ković i M. Rogina), a treće PGD Dolenja Trebuša (R. Kofol i M. Obrekar). U ovoj kategoriji naj-bolje plasirana ekipa iz PGŽ-a

bila je ona JVP-a Grada Rijeke (V. Špehar i M. Medač) na 6. mjestu.

U „C“ kategoriji natjecale su se četiri ekipe, a najbolji je, kao i lani, bio domaćin – JVP Grada Rijeke, ali u djelomično izmije-njenom sastavu (K. Brmalj i D. Marot). Drugo mjesto osvojio je JVP Grada Zagreba (E. Belić i D. Đurašin), a treće mješovita eki-pa PGE Krško/JVP Grada Rije-ke (B. Naraglav i M. Rubeša).

Na natjecanju je nastupilo i pet ženskih ekipa, dvije više nego lani, i to u kategoriji „E“. Najbo-lji je bio DVD Mladost (I. Boro-

zan i I. Brkljača), drugo mjesto osvojio je DVD Klana (A. Med-vedić i A. Iskra Corallini), a tre-će DVD Mladost (M. Lovrić i I. Miolin).

Natjecanje je i ove godine održano na riječkome Korzu, a pratio ga je tradicionalno velik broj gledatelja. Također tradici-onalno, turnir je imao i huma-nitarnu notu pa će sredstva pri-kupljena od kotizacije, tombole i donacija, a riječ je o iznosu od gotovo 19.000 kn, kao i lani biti donirana Odjelu za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu Dječ-je bolnice na Kantridi.

Splitsko-dalmatinska

U Solinu je 3. listopada 2015. godine po-kraj Gospine livade održano 1.Vatro-

gasno natjecanje djece i mladeži s područja gradova Splita, Solina i Kaštela, a u organiza-ciji DVD-a Solin, „Mladost“ Kaštel Sućurac i Kaštel Gomilica. Nastupilo je više od 140 natjecatelja, raspoređenih u četrnaest ekipa, u kategorije mladeži i podmlatka. Djeca su izvodila vježbe s vatrogasnim brentačama, a malo stariji su odradili vježbu s preprekama za mladež.

Ovo je prijateljski ogled, prvi ovakve vrste među vatrogascima spomenutih gradova, što je većini ekipa poslužilo i kao priprema za izlučno vatrogasno natjecanje Splitsko-dal-matinske županije. Koliko su djeca bila zado-voljna mogli smo zaključiti po sretnim licima kako djece tako i roditelja, a izjava učenika trećeg razreda OŠ “Vjekoslava Parać” iz So-lina Mateja, da je od lani u vatrogascima, da vježba s njima i da je puno toga dobrog naučio dolazeći u vatrogasce sve govori.

U kategoriji podmlatka među djevojčicama najbolja je bila ekipa Mladost 2 iz Kaštel Su-ćurca, druge su Mladost 1, dok su treći bili iz DVD Kaštel Gomilica. Od dječaka prva je eki-pa Mladost, drugi Solin 1 i treći Kaštela.

Među mladima u ženskoj kategoriji prvo mjesto osvojile su djevojke iz Kaštel Gomilice, a „Mladost“ je druga. U kategoriji muške mla-deži prvo mjesto je osvojilo odjeljenje DVD Kaštel Gomilica, druga Mladost iz Sućurca, a treći je Solin.

Vatrogasno natjecanje u Solinu

Detalji s natjecanja

Tekst i foto: Milivoj Taslak

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI 57

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

Sisačko-moslavačka

Tekst i foto:Željko Gašparović

Tekst i foto:Franjo Lipšanski

Đuro Gajdek

U organizaciji DVD Banova Jaruga, na nogo-metnom igralištu u Banovoj Jaruzi, u subotu,

5. rujna 2015., održano je već tradicionalno vatro-gasno natjecanje 9. Memorijal Stanić – Lilovac, za vatrogasnu djecu i mladež. Nastupilo je 29 ekipa u kategorijama djeca M i Ž, i mladež M i Ž.

U kategoriji djeca M prvo mjesto zauzela je ekipa DVD Donja Gračenica, drugo ekipa DVD Repušni-ca II, i treće mjesto ekipa DVD Husain. U kategoriji djeca Ž prvo mjesto zauzela je ekipa DVD Popovača, drugo ekipa DVD Voloder i treće mjesto ekipa DVD Nova Gradiška. U kategoriji mladež M prvo mjesto zauzela je ekipa DVD Husain, drugo ekipa DVD Sunja Greda i treće mjesto ekipa DVD Repušnica. U kategoriji mladež Ž prvo mjesto zauzela je ekipa DVD Husain, drugo ekipa DVD Voloder i treće mje-

sto ekipa DVD Banova Jaruga.Pehare u trajno vlasništvo za tri prvoplasirane eki-

pe u svakoj kategoriji, prijelazne pehare i medalje svim učesnicima uz čestitke najboljima i zahvalu svim ekipama koje su nastupile na natjecanju uputili su gradonačelnik Kutine Andrija Rudić i zamjenik župana Marin Piletić, te predsjednici županijske i gradske vatrogasne organizacije Mijo Brlečić i Želj-ko Uzel te Ivan Miklenić, zapovjednik VZG Kutina.

Na kraju se svim sudionicima na odazivu, a poseb-no sponzorima i donatorima, vatrogasnim sucima i tehničkom osoblju zahvalila Svjetlana Krolo, pred-sjednica DVD Banova Jaruga, pozvavši ih da se svi, i u još većem broju odazovu pozivu na natjecanje i sljedeće godine, kada će to biti deseto jubilarno izda-nje ovog vatrogasnog natjecanja.

Memorijal Stanić – Lilovac

Nakon nedavnog sudjelo-vanje vatrogasne ekipe

iz Grada Mengena na natjeca-nju u Novskoj i Lipovljanima, uslijedio je poziv vatrogascima Vatrogasne zajednice Grada Novske na uzvratni susret u Njemačkoj.

Na natjecanju u Novskoj, DVD Mnegen pokazali su zavidne vatrogasne vještine osvojivši četvrto mjesto od 22. ekipe. Grad Novska i Mengen njeguju prijateljstvo, a višego-dišnja suradnja potvrđena je i posebnom Poveljom. Posjete, kulturna razmjena i drugi obli-ci surađivanja dva europska grada, nastavili su se vatroga-snim prijateljstvom.

Vatrogasnu zajednicu Grada Novske zastupale su tri dvočla-ne ekipe, Dubravko Tobijaš i Dražen Sabljić, Tomislav Crno-jević i Borislav Maletić te Ivan i Miroslav Tutić. Natjecanje je

priređeno ispred Gradske vi-jećnice, okupio se veliki broj građana koji su došli dati pot-poru vatrogascima, posebno domaćoj ekipi.

Vatrogasci su kroz pet zadanih vježbi trebali pokazati obuče-nost, snagu i izdržljivost. Nositi zaštitnu opremu, maske i boce s kisikom, podizati teret na vi-sinu, baratati teškim čekićem i istrčati 30 metara dugu stazu pod opterećenjem, nije bilo niti malo lagano po vrućini na dan natjecanja. Pobjednici, doma-ći dvojac, Peter Taufel i Stefan Schlieske izvršili su sve zadatke bez kaznenih bodova za 2,49 minute. Naše ekipe su postigle solidan rezultat, u sredini od 16 ekipa. Natjecatelji kažu kako su svi zadaci dio vatrogasne obu-ke, razlike između ekipa nisu bile velike no najbolje je bilo teško dostići.

Novljanski vatrogasci u Mengenu

Javna vatrogasna postrojba Grada Siska, nabavila je četiri komple-

ta suhih ronilačkih odijela sa svom pripadajućom opremom. Vođeni iskustvima iz prošlih godina kada su Sisak pogodile poplave, bilo je neop-hodno nabaviti suha odijela kako bi se mogle odraditi intervencije spaša-vanja na vodi. Odijela su isprobana na rijeci Kupi tijekom rujna i listopa-da, prigodom izvođenja radnih de-monstracija spašavanja stanovništva Grada Siska.

Nabavljena odijela dostatna su za jednu dežurnu ekipu, a zbog potrebe za takvom opremom za učinkovit rad, planirano je nabavljanje još jed-nog kompleta suhih ronilačkih odije-la, za siguran rad tijekom poplava.

Kvalitetna oprema – za uspješan rad

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI58

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

Varaždinska

Tijekom posljednja dva desetljeća kontakti varaž-

dinskih vatrogasaca s britan-skim kolegama urodili su broj-nim donacijama, zajedničkim obukama i općenito uspostav-ljenim vrlo pozitivnim vezama.

Posljednji u nizu takvih su-sreta održan je 2. i 3. listopada 2015. u austrijskom gradiću Adnetu. Ovo mjesto nadomak Salzburga, inače nadaleko po-znato po rudnicima crvenog mramora, pred neko-liko je godina bilo domaćinom simpozija voditelja vatrogasne mladeži iz cijele Europe, na kojem je sudjelovao i Stjepan Kovaček kao predstavnik Hr-vatske vatrogasne zajednice. Veze uspostavljene s tamošnjim vatrogascima iznjedrile su poziv gra-donačelnika i DVD-a Adnet predvođenog Man-fredom Eiblom Vatrogasnoj zajednici Varaždinske županije da preuzme znatnu količinu odijela za rad u kišnim uvjetima, nečeg što je nedostajalo vatro-gasnim postrojbama na našem području tijekom brojnih poplava prijašnjih godina.

No, u Adnetu su se ovog puta, kao i pred nekoli-ko godina, ponovno našli i britanski vatrogasci iz Vatrogasne postrojbe okruga Nottingham. Osnovni razlog njihovog dolaska bilo je prikupljanje posljed-njih ostataka britanskog bombardera Lancaster, srušenog na ovom području 25. travnja 1945., kao jednog od posljednjih britanskih zrakoplova sruše-nih u drugom svjetskom ratu. Nakon dvogodišnjeg

istraživačkog rada, britanski vatrogasci su u travnju ove godine ponovno krenuli pre-ma srcu Europe. Ovog puta imali su dva cilja: dopremiti novije navalno vozilo i dru-gu opremu kao donaciju hr-vatskom DVD-u Sveti Đurđ te potom svečano otvoriti spomen obilježje svojim su-narodnjacima u austrijskom Adnetu. Uz predsjednika

Vatrogasne zajednice Varaždinske županije Nedelj-ka Vukalovića i županijskog vatrogasnog zapovjed-nika Stjepana Kovačeka, ovom susretu te preuzima-nju donacije nazočili su i predsjednik VZO Sveti Đurđ Krunoslav Turković te članovi DVD-a Sveti Đurđ Antonio Kovaček i Mario Hehet.

Spomenimo kako su britanski vatrogasci svojim hrvatskim prijateljima ponovno dopremili značaj-nu donaciju u obliku različite opreme za tehničke intervencije te komunikacijske opreme.

Varaždinski su vatrogasci potom pomogli u otpre-mi posljednjih preostalih ostataka srušenog bom-bardera prema Velikoj Britaniji, odnosno muzejima koji će trajno sačuvati uspomene na posadu Lanca-stera LM756 F-Freddy.

S britanskim vatrogascima na ovaj su način do-datno pojačane ionako vrlo dobre veze, a kao slje-deći zajednički projekt predviđena je međunarod-na obuka idućeg proljeća u Varaždinu, uz moguće nove donacije specijalističke opreme.

Pojačane veze s britanskim vatrogascimaTekst i foto:Stjepan Kovaček

Virovitičko-podravska

Svečanim mimohodom vatro-gasaca uz pratnju Virovitič-

ke gradske glazbe u subotu 26. 9. 2015. počelo je obilježavanje 140. obljetnice osnutka DVD-a Virovi-tica.

Obilježavanje je nastavljeno svečanom sjednicom DVD-a u Kazalištu Virovitica na ko-joj je predsjednik društva Ivan Cmrečnjak govorio o radu ovog vrlo aktivnog društva prije i sad. Virovitičkim vatrogascima, na hrabrosti i zalaganju zahvalili su i župan Virovitičko-podravski To-mislav Tolušić i u ime grada Virovitice gradona-čelnik Ivica Kirin. Čestitke vrijednim virovitič-

kim vatrogascima na govornici su uputili i predsjednik Hrvatske va-trogasne zajednice Ante Sanader, voditelj službe u sektoru za vatro-gastvo DUZS RH Željko Sutlar i predsjednik Vatrogasne zajednice VPŽ Željko Palković koji je uručio zahvalnice vatrogascima za 30 i 40 godina predanog rada.

Na svečanoj sjednici uručene su i zaslužena priznanja članovima za odan rad u Društvu.

Na svečanoj su sjednici potpisane i Povelje prijateljstva sa DVD-ima Beljevina iz Sarvaša iz Osječko-ba-

ranjske županije, a u kulturno-umjetničkom djelu svečanosti nastupio je KUD Virovitica.

140 godina Dobrovoljnog vatrogasnog društva Virovitica

Predsjednik HVZ-a A. Sanader čestitao 140. obljetnicu

Tekst i foto: Mateja Fras

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI 59

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

Vatrogasna zajednica Vukovarsko-srijemske

županije organizirala je VI. županijsko vatrogasno natje-canje za članove i članice koje se održalo u Babinoj Gredi 6. rujna na stadionu NK Šokadi-ja Ritić.

Vatrogasni ešalon postro-jio je predsjednik Županijske vatrogasne zajednice Antun Jelić. Prigodne govore održa-li su načelnik Općine Babina Greda Josip Krnić i predsjed-nik DVD-a Valentin Katušić.

Za natjecanje se prijavilo ukupno 14 ekipa. Ekipe koje osvoje prva tri mjesta u kategoriji stječu pra-vo nastupa na Državnom vatrogasnom natjecanju 2016.g. u Puli.

Na natjecanju su postignuti sljedeći rezultati: u kategoriji žene „A“ prvo mjesto osvojile su članice

DVD-a Nuštar i drugo mjesto DVD-a Jarmina; u kategoriji žene „B“ prvo mjesto osvojile su članice DVD-a Rajevo Selo; u kategoriji muški „A“ prvo mjesto osvojila je ekipa DVD-a Spačva, drugo mjesto ekipa DVD-a Otok i treće ekipa DVD-a Jarmina; u kategoriji muški „B“ prvo mjesto osvo-jili su članovi DVD-a Spačva, drugo mjesto DVD-a Štitar i treće mjesto članovi DVD-a Jarmina.

Tekst i foto:Krešimir Jelić

6. županijsko vatrogasno natjecanje

Vatrogasna zajednica općine Drenovci koja skrbi za pet

DVD-a: Posavski Podgajci, Rajevo Selo, Đurići, Račinovci i Drenovci te Vatrogasna zajednica Vrbanja sa DVD-ima Soljani, Strošinci i Vrba-nja te DVD Gunja i DVD Bošnjaci su organizirali uspješno 8. zavjetno va-trogasno hodočašće na marijanskom svetištu Skrovite Gospe Šumanovač-ke u Gunji, koje će 2023. godine obi-lježiti 650 godina postojanja. – Došao nam je očekivani broj DVD-a sa 450 vatrogaskinja vatrogasaca koji štuju Skrovitu Gospu Šumanovačku.

Zdenko Jukić, županijski vatrogasni zapovjednik VSŽ pri tome je ista-knuo: „Za svaku pohvalu je ovo 8. za-vjetno vatrogasno hodočašće. Teško je u današnjem vremenu tako dugo održavati tra-diciju. Zahvaljujem svim DVD-ima na uloženom trudu. Nama u današnje vrijeme treba molitve Bogu i više zajedništva hrvatskog naroda. Prošle godine za vrijeme poplave cijelo vatrogastvo hr-vatske je bilo uključeno na sanaciji područja, zato

mi je drago što je s nama bio u to vrijeme i danas zapovjednik VZ iz Zadra, a dan prije u Gunji je bio glavni vatrogasni zapovjednik gospodin Tuca-ković. To je znak da je vatrogastvo bilo i da je i danas prisutno na ovom području. Pomagat ćemo i dalje, a VZ VSŽ će podržati hodočašće.“

Tekst i foto:Stjepan Bogutovac

8. zavjetno vatrogasno hodočašće na marijanskom svetištu Skrovite Gospe Šumanovačke u Gunji

Sudjelovalo 25 DVD sa 450 vatrogaskinja i vatrogasaca

Vukovarsko-srijemska

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI60

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

Zagrebačka

Svečano obilježavanje 40 go-dina bratimljenja DVD-a

Bratina i DVD-a Križ održano je 3. listopada 2015. u Bratini.

Prije službenog početka sveča-ne sjednice delegati obiju dru-štava posjetili su grobove pokoj-nih vatrogasaca DVD Bratina i zapalili im svijeće na groblju u Kupincu te na grobu Josipa Mi-halića u Gradecu Pokupskom.

Nakon toga vatrogasci DVD Bratina i DVD Križ te ostali visoki vatrogasni duž-nosnici postrojili su se ispred vatrogasnog doma u Bratini. Službeni prijem predao je zapovjednik DVD Bratina zapovjedniku VZO Pisarovina, dok je u pozadini svirala limena glazba DVD-a Križ koja je intoniranjem državne i vatrogasne himne označila početak svečane sjednice.

Sjednicu je nakon minute šutnje i počasti svim preminulim vatrogascima kao i hrvatskim branite-ljima otvorio predsjednik DVD Bratina Ivan Ore-čić pozdravivši prisutne i zaželjevši im dobrodošli-cu. Riječ je predao predsjedniku DVD Križ Franji Majeru koji se u svom obraćanju prisjetio kako je to bilo u samom početku bratimljenja i kako se prija-teljstvo održalo do danas.

U kratkoj prezentaciji tajnik DVD-a Bratina Zvonimir Peršin opisao je kako je to prijateljstvo započelo i kako traje od 1975. do 2015. godine. Najveće zasluge za zbližavanje ovih dviju društava ima preminuli g. Josip Mihalić iz Gradeca Pokup-

skog koji je tada bio tajnik DVD Bratina. On je bio zaposlenik ta-dašnje „Jamničke Kiselice“ i kao trgovački putnik surađivao je sa „Trgovinom Križ“ gdje je stekao puno prijatelja i poznanika pa je to odlučio prenijeti i na vatroga-stvo. Na taj način su mjesta Križ i Bratina postali prijatelji, a va-trogasna društva su prijateljstvo odlučila okruniti potpisivanjem povelje o bratimljenju.

Naveo je i citat iz Povelje: “…sprovodeći želju svojih članova, koji teže daljnjem razvijanju brat-skih i prijateljskih odnosa između DVD-a Bratina i DVD-a Križ, sa svrhom uzajamne suradnje na va-trogasnom polju proglašavaju POVELJU O BRA-TIMLJENJU.“ Svečane povelje su potpisane 23. 2. 1975. g. na 22. Skupštini u Bratini i 23. 3. 1975. g. na 81. Skupštini u Križu. Povodom današnjeg obilje-žavanja predsjednici DVD-a su izmijenili svečane plakete svojih društava.

Ovo najstarije bratimljenje DVD-a u Zagrebačkoj županiji (te među najstarijima u Hrvatskoj) lije-pom riječju pozdravili su uvaženi gosti: načelnik Općine Pisarovina Tomica Kovačić, zapovjednik VZO Pisarovina Ivan Stepić, zapovjednik VZZŽ Josip Novosel, dozapovjednik VZZŽ Mario Mata-nić (ujedno i zapovjednik VZO Križ), predsjednik VZO Pisarovina Vladimir Krčelić te na kraju pred-sjednik DVD Gradec Pokupski Franjo Dinković.

40 godina bratimljenja DVD-a Bratina i DVD-a KrižTekst: Tomislav StepićFoto: Tihomir Stepić

Grad Zagreb

U subotu 19. rujna na terenima Zagrebačkih otpadnih voda održano je vatrogasno natje-

canje djece i mladeži VZ Grada Zagreba.Na natjecanju je nastupilo oko šest stotina djece

u 56 desetina iz zagrebačkih vatrogasnih društava. U najbrojnijoj kategoriji mladež muški nastupilo je 27 ekipa, a prva tri mjesta osvojili su: DVD Kašina, Blaguša i Moravče, dok je sedam ekipa nastupilo u kategoriji mladež žene s najuspješnijim deseti-nama iz DVD-a Blaguša, Granešina i Dragonožec. U kategoriji djece muški nastupilo je 19 ekipa sa najuspješnijim DVD-ima Blaguša, Sesvetska Sel-nica i Sveta Klara. U kategoriji djece djevojčice su nastupile iz samo tri društva i to DVD Granešina, Dragonožec i Trešnjevka.

Na proglašenju rezultata nazočan je bio izaslanik gradonačelnika pročelnik Ureda za upravljanje u

hitnim situacijama g. Pavle Kalinić, a uz njega me-dalje najboljim ekipama podijelili su zapovjednik i tajnik VZ Grada Zagreba Javor Lozar i Damir Vla-hović.

Natjecanje vatrogasne djece i mladeži

Detalji s natjecanja

Tekst i foto:Denis Ružić

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI 61

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

Usprkos kiši koja je padala cijelog dana u nedjelju 11. listopada, na natjecanju opera-

tivnih vatrogasaca u znanju, spretnosti i vještini nastupilo je 47 desetina iz zagrebačkih DVD-a i JVP Grada Zagreba. Svoj nastup ekipe su započi-njale opremanjem s intervencijskom opremom. Nakon toga bilo je potrebno pospremiti cijevnu prugu koja je ostala razvučena od prethodne de-setine, te ponovno razvući istu pri tome savlada-vajući postavljene prepreke. Vježba je završila u trenutku kada natjecatelji sa sva tri vodena mla-za poruše mete na stalcima. Ispravnost izvođenja vježbe nadzirali su zagrebački vatrogasni suci. Na natjecanju su bili nazočni dužnosnici Vatrogasne zajednice: predsjednik Zlatko Križanić, tajnik Da-mir Vlahović, zapovjednik Javor Lozar, zamjenik zapovjednika Matija Ruga te članovi Upravnog odbora. Nazočan je bio i zapovjednik JVP Grada Zagreba Siniša Jembrih koji je nastupio i kao na-tjecatelj u desetini JVP. Na proglašenju rezultata

i zatvaranju natjecanja nazočan je bio Zagrebač-ki gradonačelnik Milan Bandić sa suradnicima. Najbolje rezultate postigle su sljedeće natjecatelj-ske desetine: 1. DVD Vidovec, 2. DVD Kupinečki Kraljevec i 3. mjesto JVP Grada Zagreba.

Natjecanje vatrogasaca VZGZTekst i foto:Denis Ružić

Zahvaljujući nedavno potpisanom Memo-randumu o suradnji između Glavne upra-

ve Ministarstva za izvanredne situacije Rusije za grad Moskvu i Ureda za upravljanje hitnim situ-acijama Grada Zagreba, šesteročlani zagrebački tim sastavljen od profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca te članova HGSS-a Stanice Zagreb predstavljao je Republiku Hrvatsku kao jedini inozemni tim na Prvom otvorenom natjecanju Grada Moskve u protupožarnoj zaštiti i spaša-vanju koje se održavalo od 26. do 30. kolovoza. Natjecanjem je obilježena 25. obljetnica osniva-nja Ministarstva za izvanredne situacije Rusije te 15. obljetnica tragične pogibije na dužnosti jednog od moskovskih vatrogasnih zapovjedni-ka, pukovnika unutarnje službe Vladimira Ilji-ča Arsjukova, kojemu je i posvećen memorijal. Sudjelovanje hrvatskih predstavnika naišlo je na svekoliko odobravanje i podršku kolega i publi-ke, a čelnici Glavne uprave MČS Rusije za grad Moskvu zahvalili su na odazivu i dodijelili timu posebna počasna priznanja. Tijekom boravka, članovi tima imali su se prilike upoznati s dje-latnošću i organizacijom protupožarne službe grada Moskve kroz posjete učilištu, poligonima, Centru za krizna stanja i postaji za spašavanje na i u vodi na rijeci Moskvi. Stečena iskustva, koja će podijeliti s kolegama, bit će dragocjena u pro-mišljanju buduće suradnje u okviru navedenog spomenutog sporazuma. Sljedeći korak u zagre-bačko-moskovskoj suradnji je poziv moskovskim kolegama za dolazak u Zagreb, gdje ćemo ih ugosti-ti i predstaviti im naše profesionalno i dobrovoljno vatrogastvo. Hvala svima koji su omogućili ovu va-trogasnu suradnju. Ministarstvo postoji 25 godina i

pod sobom ima 350000 pripadnika u cijeloj Rusiji. Od vremena Cara Aleksandra I, koji je naložio da se ustroji protupožarna služba u Moskvi, vatrogastvo u Rusiji je isključivo profesionalno, te bismo mogli reći da ne poznaju dobrovoljno vatrogastvo.

Tekst: Davor Kovačić Foto: Robert Erdhardt

MČS Rusija: Grad Moskva broji 12,5 milijuna stanovnika, koji sa moskovskom regijom koju pokrivaju moskovski vatrogasci broji i do 18 milijuna. U Moskvi djeluje 7000 vatrogasaca +

još 2000 ostalih spasilaca i pripadnika, koji su raspoređeni u 70 vatrogasnih postaja i 24 riječne postaje na rijeci Moskvi koje su u funkciji spašavanja na i pod vodom, te djeluje još ne-koliko specijaliziranih postaja za posebne oblike spašavanja.

Do sada su primjerice imali nekoliko postaja koje su isključivo bile za spašavanje u automobilskim i sličnim nesrećama, te od nedugo obuka i školovanje vatrogasaca ide u smjeru da je svaki

vatrogasac obučen i za takve intervencije.

Zagrebačko-moskovska vatrogasna suradnja

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI62

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba već tradicionalno prve ili druge subote u listopadu

organizira Dan otvorenih vrata u vatrogasnoj po-staji Centar u Savskoj cesti 1. Cilj akcije razvijanje je svijesti i odgovornosti građana, a pogotovo mla-dih u području prevencije požara kao i ispravno postupanje u slučaju nastanka te gašenja požara. I ovogodišnju akciju održanu 10. listopada posje-tilo je oko pet tisuća posjetitelja, od čega većinom roditelji sa djecom uzrasta 2-16 godina. Organi-zirane su bile dvije pokazne vježbe i dvadesetak štandova sa vatrogasnom opremom i vozilima. U bazenu unutar postaje bili su ronioci i čamac u kojem su se mogla provozati djeca. Na poligo-nu je bila postavljena oprema za gašenje šumskih požara, a djeca su mogla isprobati i nekoliko vrsta mlaznica za vodu. Zatim je bila prikazana opre-ma za spašavanje iz visina i dubina, iz ruševina, vatrogasne autoljestve i autoplatforme, razna va-

trogasna specijalizirana vozila i oprema koju za-grebački vatrogasci koriste u svakodnevnom radu. Po prvi puta sudjelovao je i Hrvatski auto klub sa simulatorom u kojem se moglo isprobati na koji način pojas spašava život tijekom prevrtanja vo-zila. U programu su tradicionalno sudjelovale i Zagrebačke mažoretkinje sa svojim atraktivnim programom. Nastupila je limena glazba DVD-a Kašina i počasna postrojba zagrebačkih vatroga-saca u svojim posebnim odorama. Nazočan je bio predsjednik Vatrogasne zajednice Grada Zagreba g. Zlatko Križanić, a bila je to i prigoda za promo-ciju novoimenovanog zapovjednika JVP Grada Zagreba g. Siniše Jembriha. Vatrogasce je obišao pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situaci-jama g. Pavle Kalinić, a uz umirovljene djelatnike JVP i članove DVD-a iz Zagreba i okolice, kolege su posjetili i vatrogasci iz Gradišća u Austriji.

Dan otvorenih vrata JVP Grada Zagreba

Tekst:Denis RužićFoto: D. Ružić i JVP Grada Zagreba

Organizirane su bile dvije pokazne vježbe i dvadesetak štandova sa vatrogasnom opremom i vozilima

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK LISTOPAD 2015.

ZANIMLJIVOSTI ZA KRAJ 63

Među najistaknutije živo-tinje koje je čovjek pripi-

tomio još u pradavna vremena ubraja se konj. u početku mu je služio radi mesa i mlijeka. Naj-novija arheološka nalazišta u ukrajini pokazuju da je udo-maćivanje uznapredovalo oko 4200.  prije  Krista, a 500 godina kasnije konj se počeo koristiti za jahanje. Sumerani i Babilonci su ga upotrebljavali za vuču. Bojna kola s konjskom zapregom bila su poznata i u Kini oko 1500.  prije Krista. Nekoliko stotina godina kasnije postao je simbol ratne moći vojnih sila ondašnjih država. u srednjovjekovnom feudalnom društvu konj je, uz eko-

nomsko imao i ratno značenje, te društveno-distinktivan značaj; jahanje na konju bilo je znak kraljevskoga, plemićkog i biskupskoga dostojanstva; elitnomu predstavniku feudalnog društva vitezu konj je bio nerazdruživ prijatelj; na njemu je on putovao, ratovao, dijelio dvoboje i sudjelovao u borbenim igrama (turnirima). Sve do industrijske revolucije, konj je u cijelom svijetu bio

nezamjenjiva radna snaga. Mehanizacijom poljoprivrede i transporta sve se više smanjuje upotreba i uzgoj konja u indu-strijski razvijenim zemljama (danas se u njima konj najčešće koristi za potrebe sporta i razonode), a u siromašnim zemlja-ma Azije, Afrike i Južne Amerike konj je i danas važna radna životinja. Konji su tema poznatih slikara i kipara, prikazani su na na-

cionalnim grbovima različitih država. Također, vrlo su popu-larna tema na poštanskim markama. Najčešće teme s motivi-ma konja vezane su uz sport i različite službe, poput onih u vojsci, policiji i vatrogastvu. Među prvim markama s motivom konja smatra se marka

vojvode od Brunswicka (Njemačka) iz 1852. s motivom grba, na kojem su prikazani konj i kruna. Prema nepotpunim podacima Svjetske poštanske unije,

samo njene članice, kojih je više od 190, od 1992. do rujna 2015. izdano je više od 450 maraka s motivom konja. Samo 2014. godine izdano je preko sto maraka posvećenih kineskoj novoj godine – Godina konja. Broj maraka s motivom konja svake godine se povećava. Na hrvatskim markama također je zabilježena znatan broj

maraka s motivom konja: 1999.: “150. obljetnica praizvedbe Jelačić marša Johanna Straussa st.”, 1992.: “Hrvatske povije-sne bitke”, 1998.: “Hrvatske prometnice i prometala – konjski tramvaj”, 2007.”Hrvatske autohtone pasmine – Posavski konj”.Konje u vatrogasnoj službi, tijekom 175 godina koliko se iz-

daju marke, prikazivale su neke od sljedećih džava: Macao, Kina 2013. (130. obljetnica vatrogasne službe), Aland 1987. (100 godina vatrogastva), Burundi 2012. (vatrogasna kočija), Kuba 1998. (vatrogasna vozila), Novi Zeland 1977. (povije-sna vatrogasna vozila), Portugal 1995. (600 godina vatrogasne službe), bivši SSSR 1984. (povijesna vozila u vatrogastvu) itd.Proučavajući i istražujući takve marke, ali i one na kojima

je prikazana samo vatrogasna kočija odnosno konjska zapre-

ga (npr. Austrija 2013.: 150 godina postojanja dobrovoljnog vatro-gasnog drušva; Australija 1983.: stara vatrogasna vozila; BiH HP Mostar 2013.: Međunarodni dan vatrogasaca) puno toga se može saznati o ulozi konja, vatrogasnim prijevoznim sredstvima (konjskim zapregama) i opremi te načinu ga-šenja požara te odorama ondašnjih vatrogasaca.Na internetskim stranicama Javne

vatrogasne postrojbe Pula nalaze se vrijedni tekstovi o uporabi konja u vatrogastvu na kraju 19. stoljeća. Među ostalim zanimljivim infor-

macijama navodi se i: “Kada je već došlo do uzbunjivanja, u intervenciju se je išlo korištenjem od jednih do triju kola, koja su vukli konji. Ako su se ta vatrogasna kola sa konjskom za-pregom koristila noću, kao izvor osvjetljenja su bile petrolej-ske lampe, što je bio korak naprijed u odnosu na ranije doba, kada su se koristile baklje. Samo veliki gradovi u tadašnjem Carstvu su imali odgovarajuće staje sa konjima. Pula to nije imala kada se osnovala vatrogasna postrojba, pa je trebalo nalaziti druga rješenja. Gradski redarstvenici imali  su ovla-štenje da zaustave bilo koju konjsku spregu na koju su naiš-li, a vlasnik konja se nije mogao protiviti da se njegovi konji upregnu u vatrogasna kola, jer su u protivnom slijedile nov-čane kazne. Isto je tako Poglavarstvo Grada utvrdilo naknade, zapravo nagrade onim vlasnicima konja, koji bi prvi stigli sa svojim konjima u postrojbu, a pošto je na snazi bila uzbuna.”

Vatrogasne razglednice putuju svijetomZaljubljenici u dopisivanje putem razglednica doskočili

su suvremenim sredstvima komunikacije poput interneta i društvenih mreža, koji su u velikoj mjeri utjecali na smanjenje prijenosa pisane korespondencije. Portugalski student Paulo Magalhães je 2005. osmislio ideju povezivanja ljudi diljem ze-maljske kugle putem klasičnih razglednica. Korisnici, kojih je danas više od pola milijuna iz 215 različitih zemalja, besplat-no se registriraju putem interneta, ostavljajući svoju poštan-sku adresu, te šalju odnosno primaju razglednice. Do danas je poslano gotovo četrdeset milijuna razglednica, trenutačno njih desetak tisuća putuje. Ovakav način dopisivanja najviše je zanimljiv Amerikancima, Nijemcima, Nizozemcima i Fin-cima. u Hrvatskoj je registrirano više od 560 korisnika koji su poslali oko 50 tisuća razglednica. usporedbe radi, Slovenci koji iz Hrvatske svake sezone pošalju najviše razglednica, po-slali su kroz ovaj projekt oko 100 tisuća razglednica. Zajed-nička osobina svih korisnika Postcrossinga jest kolekcionar-ska strast prema razglednicama i poštanskim markama, ali i širenje međunarodnog prijateljstva i upoznavanje različitih mjesta i država. S Obzirom da korisnici Postcrossinga vrlo često izražavaju

svoje želje kako žele primati razglednice s motivima i mar-kama na određenu temu, tako su i zamjećene razglednice koje prikazuju vatrogasne motive. Dokazuju to internetske stranice putem kojih se prezentiraju ili prodaju “vatrogasne” razglednice.

Tekst: Ivo Aščić Konji u vatrogastvu

Slika 1. Macao, posebna administra-tivna regija u jugoistočnoj Kini je 2013. godine obilježila 130 godina vatro-gasne službe na svome području.

Slika 2. Kubansko vatrogasno voz-ilo “Shand Mason & Co., London” iz 1901. s konjskom zapregom.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

Pozivamo sve zainteresirane da se prijave na foto natječaj Hrvatske vatrogasne zajednice, a najbolji radovi će biti izloženi na izložbi fotografija u Muzeju hrvatskog

vatrogastva.

Uvjeti sudjelovanja:• motiv fotografije mora biti

vatrogasne tematike (požari, intervencije, natjecanja, vježbe...)

• svaka fotografija mora biti potpisana (npr. ivan_ivic_nazivfotografije.jpg) te mora biti navedeno kada je i gdje nastala (word doc.)

• broj prijavljenih fotografija pojedinog autora nije ograničen

• Uredništvo zadržava pravo objave fotografija i na internetskoj stranici Hrvatske vatrogasne zajednice, na facebook stranici, u časopisima i vatrogasnim priručnicima

Fotografije moraju:• biti u jpg formatu• imati 300 dpi• po dužoj strani imati

minimalno 2 500 piksela

Natječaj traje do 1. prosinca 2015. godine

Foto natječaj

Pero Poljanić - Veliki požar na poluotoku Pelješac, srpanj 2015.

Fotografije šaljite na e-mail adresu časopisa: vatrogasni.vjesnik@gmail.com s naznakom: za fotografski natječaj

U digitalnom obliku (CD) na adresu: Hrvatska vatrogasna zajednica (redakcija Vatrogasnog vjesnika), Selska cesta 90 a, 10000 Zagreb

Marijan Gajski - Dobrovoljno vatrogasno društvo Našice, Požar drvne industrije Đurđenovac, 29. 6. 2015.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

Hrvatska vatrogasna zajednica objav-

ljuje znanstvene i stručne članke iz

područja vatrogastva i zaštite od požara u

cilju promicanja vatrogasne struke u časo-

pisu Vatrogastvo i upravljanje požarima.

Časopis izlazi 2 puta godišnje.

Na internetskim stranicama Hrvatske va-

trogasne zajednice mogu se preuzeti upute

za pisanje stručnih članaka kao i objavljeni

radovi, uz poštivanje autorskih prava auto-

ra i izdavača.

Svaki od dosad tiskanih izdanja časopisa

moguće je kupiti u Ekonomatu Hrvatske

vatrogasne zajednice po cijeni od 25,00 kn

(bez PDV-a).

Više informacija na:

www.hvz.hr

ili putem maila:

nina.francetic@hvz.hr

rosavec@sumfak.hr

Vatrogastvo i upravljanje

požarima

HRVATSKA VATROGASNA ZAJEDNICA 3 / 2012

Zagreb, srpanj 2012. ISSN 1848-347X

vol. I

FIRE FIGHTING AND MANAGEMENT

Jeste li znali?... da povezanost Varaždina i vatrogastva datira još iz 18. stoljeća? Naime, Grad Varaždin su u prošlosti poharali katastrofalni požari, a onaj najveći i najstrašniji požar Varaždin bilježi 1776. godine kada je izgorjelo 385 stambenih objekata. Upravo ovaj događaj uvelike je obilježio povijesni razvoj grada jer znamo da je time završen period koncentracije hrvatske vlasti u Varaždinu, a čime Varaždin nakon samo 20 godina gubi status glavnog hrvatskog grada.Upravo radi velikih požara građani su se počeli organizirati te prišli osnivanju gradske organizacije za zaštitu od požara. Magistrat grada Varaždina potvrdio je osnivanje vatrogasne organizacije 17. srpnja 1864. godine i dao joj naziv «Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu». Time je ustrojeno prvo dobrovoljno vatrogasno društvo na području Republike Hrvatske, odnosno jugoistočne Europe.

VATROGASTVO I UPRAVLJANJE POŽARIMA stručno-znanstveni časopis

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e