SADRŽAJ

7

9

12

16

18

21

22

26

30

31

32

34

35

37

39

IZ SVEG GLASA

• POSJETITI KARLOVAC + POSJETITI MUZEJ /Igor Čulig/

• MUZEJ KAO PARTNER LOKALNOJ ZAJEDNICI,ILI HOĆEMO LI NEŠTO NAUČITI IZ PRIMJERA TURNJA? /Hrvojka Božić/

• MUZEJI I TURISTIČKE AGENCIJE – MODEL NOVOG PARTNERSTVA /Željko Trezner/

• SRETNI U MUZEJU /Vlasta Klarić/

• OSVRT NA RADIONICU ”ZA STARI GRAD DUBOVAC” /Tihana Bakarić/

• JOURNEYS OF EXPRESSION: CELEBRATING THORUGH TIMES OF CRISIS: PROSPECTS AND POTENTIALS FOR TOURISM, FESTIVALS AND CULTURAL EVENTS /Sanda Kočevar/

• POLJSKA U SRCU /Aleksandra Goreta/

GLASNO I JASNO

• DAVOR ŽILIĆ, OD HIPERREALIZMA DO POETSKOG REALIZMA /Aleksandra Goreta/

• 5. HRVATSKI TRIENNALE AKVARELA - SMOTRA NEPROFESIONALNIH LIKOVNIH STVARATELJA /Aleksandra Goreta/

• STJEPAN ŠANDRK, ”IVANA” /Antonija Škrtić/

• IVANA BOŠNJAK & LEA VIDAKOVIĆ, ”POGLED U TAJNE LUTKARSKE ANIMACIJE” Aleksandra Goreta/

• GORDAN OREŠIĆ - GENE, ”EGO LIMITED” /Aleksandra Goreta/

• KARLOVAČKI LIKOVNI SUSRETI 2011., IZLOŽBA POVODOM OBILJEŽAVANJA DANA GRADA KARLOVCA /Antonija Škrtić/

• JORDAN – SLIKAR PROŠLOG I SVOJEG VREMENA /Milan Bešlić/

• NOVA ELEKTRONSKA IZDANJA KATALOGA ZBIRKI POVIJESNOG ODJELA /Sanda Kočevar/

PROGLAS5

2 GLAS

40

43

45

48

50

52

54

• PREZENTACIJE ZBIRKI ODJELA DOMOVINSKOG RATA /Ružica Stjepanović/

• NOVO NA TURNJU - SOKOL 1 /Ružica Stjepanović/

SUGLASJA

• NOĆ MUZEJA 2011. U KARLOVCU /Ružica Stjepanović/

S RAZGLASA

• MUZEJSKA PITALICA /Lana Bede/

GLASONOŠA

GLASPAPIR

OGLASI PRODAJE

GLAS 3

GLASGodina X, broj 8, 2011.

Izdavač:

Gradski muzej Karlovac

Za izdavača:

Hrvojka Božić

Glavna i odgovorna urednica:

Aleksandra Goreta

Uredništvo:

Lana Bede, Lazo Čučković, Igor Ćulig, Aleksandra Goreta, Sanda Kočevar, Višnja Lasić, Jana

Mihalić, Ružica Stjepanović, Antonij a Škrtić

Lektura:

Draženka Polović

Grafi čko oblikovanje i tisak:

Tiskara ”Pečarić & Radočaj”, Karlovac

Naklada:

600 primjeraka

Suradnici u ovom broju:

Tihana Bakarić, Vlasta Klarić, Željko Trezner, Nikola Albaneže, Milan Bešlić

Fotografi je:

Denis Stošić, Dinko Neskusil;

Fototeke: Gradski muzej Karlovac, Karlovac

Fotoarhiva: Tiskara Pečarić&Radočaj, Karlovac

Adresa uredništva:

Gradski muzej Karlovac

Strossmayerov trg 7, 47 000 Karlovac

tel. 047/ 615 980, tel./fax. 047/615 981

e-mail: gradski-muzej@ka.t-com.hr

Časopis izlazi jednom godišnje. Časopis je besplatan.

Tekstovi se ne honoriraju.

Ovaj broj časopisa zaključen je 6. prosinca 2011. godine.

Izdavanje časopisa potpomogao je Grad Karlovac.

ISSN 1333-879X

4 GLAS

GLAS 5

PROGLAS

Dragi čitatelji,

U ovogodišnjem broju „Glasa“ pokušali smo potaknuti

teme važne za svaki muzej kao ustanovu. Kako živi-

mo u financijski teškim vremenima, za kulturu je sve

manje novca. Posljedica toga je da projekti u kulturi

uglavnom stagniraju. Lokalne zajednice često ne pri-

hvaćaju kulturne ustanove kao partnere, već ih proma-

traju kao puke potrošače proračuna.

Sigurno je da dolaze vremena kada će se to promije-

niti. Upravo stoga tema ovogodišnjeg, osmog broja

„Glasa“ - glasi Muzej i turizam. Naš je cilj ukazati na

mogući partnerski odnos između lokalne uprave, kul-

turnih ustanova i turističkih zajednica. Kao temelj ovog

partnerskog odnosa prepoznajemo zajedničke ciljeve

i perspektive. Iz tih razloga u „Glasu“ donosimo tek-

stove koji govore o promjenama koje moramo učiniti

kako bismo sutra, svi zajedno, postigli ono što želimo.

Perspektive naše sredine nisu dovoljno prepoznate,

a kamoli iskorištene. Iskorištavanje perspektiva o ko-

jima govorimo zasigurno bi stvorilo nove okolnosti i

nove odnose u kojima bi kultura bila partner, a ne teret

društvu.

Kako bismo vas uveli u problematiku, „Glas“ započi-

nje tekstom kustosa Kulturno-povijesnog odjela Igora

Čuliga. Igor Čulig provodi vlastito istraživanje na webu

i utvrđuje kako je Karlovac skoro apstraktan u moru

kulturno-turističkih sadržaja. Željko Trezner piše o po-

trebi za promjenom u načinu rada i suradnje muzeja

i turističkih agencija, kako bi se postigao jedinstveni,

kvalitetni i vrhunski doživljaj. Ravnateljica Gradskog

muzeja Karlovac mr. sc. Hrvojka Božić upućuje na pri-

PROGLAS

6 GLAS

mjer muzeja na Turnju. Prepoznat kao naša najveća

perspektiva, u ovom stanju donosi više tisuća posje-

titelja godišnje, pa se autorica pita što bi bilo da je u

potpunosti završen? Ovakav bi muzej zasigurno bio

partner lokalnoj zajednici, a ne teret. Tekstom o održa-

noj radionici Turizam - povezivanje kultura ravnateljica

Turističke zajednice u Karlovcu Tihana Bakarić ukazuje

na važnost očuvanja kulturnog identiteta kao temelja

turističke ponude. Viša kustosica Gradskog muzeja

Karlovac Sanda Kočevar održala je predavanje na me-

đunarodnom skupu na temu Sajam vlastelinstva. Moj

tekst u ovogodišnjem broju „Glasa“ kratka je priča o

putovanju u Poljsku, koja zapravo potvrđuje već obra-

đene teme.

U drugom dijelu muzejskog časopisa predstavljamo

našu redovnu djelatnost kroz raznovrsne projekte dje-

latnika. Želimo Vas podsjetiti na vrlo posjećene izložbe

u ovoj i prošloj godini o kojima pišu voditeljica Galerije

Aleksandra Goreta i viša kustosica Antonija Škrtić kao

i vanjski suradnici angažirani na projektima. Kustosica

Odjela Domovinskog rata Ružica Stjepanović predstav-

lja nam proces pronalaženja i restauriranja „Sokola“

kao i novi katalog Zbirke oružja Domovinskog rata

i Zbirke odora i vojne opreme Domovinskog rata. Još

jedno atraktivno izdanje je DVD Iz starih albuma Povi-

jesnog odjela Muzeja.

U Noći muzeja možete nas još jednom posjetiti i odi-

grati edukativnu pitalicu koju je za Vas pripremila mu-

zejska pedagoginja Lana Bede.

Nadam se da ćete uživati u izabranim tekstovima. Že-

lim Vam ugodno čitanje,

glavna urednica.

GLAS 7

IZ SVEG GLASA

POSJETITI KARLOVAC + POSJETITI MUZEJ

do broja 30 Karlovac je imao još pet učitavanja (pozici-

je 14, 20, 21, 26, i 30). Od toga je broj 26 imao spomen

muzeja u povijesnoj jezgri i Dubovca (bez muzeja). U

prosjeku je Karlovcu posvećeno tri rečenice, najopsež-

niji spomen muzeja imao je dvije rečenice. (Croatia 30,

Karlovac 7, Museum 2, Dubovac 1)

Znači li posjetiti neki grad ujedno i posjetiti njegov

muzej? Ovom se pitanju može pristupiti i preko

analize internetskog položaja odgovarajućih poj-

mova, odnosno ključnih riječi. Njihovo usporedno (ne)

pojavljivanje odražava više činitelja: interese naruči-

telja, strukturu „templatea“ kojega koristi izrađivač

stranica…, ali svakako i interese ko-

risnika. Premda ono što će pokazati

Googleova tražilica ne može posve

zamijeniti anketu, rezultati imaju

veću valjanost od pukih indicija. Na-

ravno, pretraživanje na engleskom

primjereno ja međunarodnim obzo-

rima interneta i turističke industrije:

ovom prilikom pregledano je prvih

30 učitavanja. Korišteni su pojmo-

vi općeg značaja: Museum i Tourist

guide. Također, valja podsjetiti da

imati vlastite stranice (čemu treba

pribrojiti i muzeju po defaultu sklo-

ne stranice turističkih zajednica gra-

da i županija) nije uvijek presudno

za povoljni internetski položaj.

Dana 22. kolovoza u prvih tri učita-

vanja za pojmove Travel guide + Cro-

atia nije uopće bilo poveznica za po-

jam Karlovac. U četvrtom učitavanju

uz Karlovac se pojavio Dubovac, ali

nije spomenuto prisustvo muzeja, a

u petom se pojavio samo pojam Kar-

lovac. Nakon još dva učitavanja bez

pojma Karlovca, napokon se na bro-

ju osam pojavljuje i Gradski muzej

Karlovac (stranice Virtual Tourist)…;

IGOR ČULIG

IZ SVEG GLASA

8 GLAS

- Percepcija muzeja kao ustanove nije dobro povezana

sa spomenicima Dubovac i Turanj, nema neke protež-

ne snage brenda. Koja je najpoželjnija situacija, pri-

željkivani omjer povezanosti?

- Ako su u pitanje specijalizirani izrađivači stranica,

internetski template za prikaz neke sredine uglavnom

notira postojanje, odnosno nepostojanje muzeja kao

značajanog atributa grada, čak ako i nije istaknut kao

atrakcija. Postoji, dakle, značajna razina uvriježenih

navika među kulturnim turistima od koje se može po-

četi razvijati koncepcija „neka Muzej predstavi Karlo-

vac“ ili “posjetiti Karlovac znači posjetiti (i) Muzej.“

- Profesionalna fotografija, ali ne manje i mogućnost

pružena posjetiteljima da fotografiraju, osnova su naj-

učestalijih pojavljivanja spomenika kulture, pa tako i

muzeja.

- Kvaliteta tekstova koji nisu napisani u muzeju je, što

se činjenica tiče, vrlo niska, a postoje i otvoreni pozi-

vi na forumina da se „popuni praznina“! Tekstovi koji

dolaze iz muzeja uglavnom nisu prilagođeni mediju, a

pojavljuju se i preuzeti tekstovi bez navođenja izvora.

Postoji, dakle, određena praznina koja se može tuma-

čiti i kao potražnja: prevođenje službenih stranica na

strane jezike, ali i pisanje posebnih, namjenskih tek-

stova vjerojatno bi utjecalo na tekstove u internetskom

okolišu, makar i bez navođenja izvora, tj. citiranja. No

poželjan je aktivni pristup internetskom okružju i pri-

sustvu na društvenim mrežama.

- Poželjno je preispitati mogućnost muzeja da se pred-

stavi na internetu; koliki može biti udio zaposlenika,

što se može učiniti glede poticanja doprinosa kori-

snika ili nekog novog naraštaja „prijatelja muzeja“ za

koje se virtualni prostor čini upravo idealnim…i, napo-

sljetku, kolika je potreba za profesionalnim uslugama.

Među 30 prvih učitavanja za Travel guide + Karlovac

Muzej se spominje pet puta (5, 6, 7, 18 i 19), prvi se na

broju 4 spominje Dubovac, ali bez muzeja. Prvi spo-

men Muzej zahvaljuje Croatia Travelleru. Čak tri slje-

deća učitavanja imao je kod već spomenutog Virtual

Tourista, a potom su uslijedili citati iz pera uglednog

izdavača turističkih vodiča Frommer – citiran, ne na

vlastitim stranicama. (Karlovac 30, museum 5, Dubo-

vac 2)

Zanimljivo je da je tek rezultat za Karlovac + museum

doveo do lokaliteta Turanj, koji se, dakle, još ne per-

cipira kao povezan s Gradskim muzejom, niti mu se

učestalo pridodaje atribut muzeja. Privlačnost ovog

lokaliteta sa začecima muzealizacije povezana je, na-

ravno, s nedavnim Domovinskim ratom. Spomeni Tur-

nja povezeni su s komentarima uz fotografije: očito je

riječ o omiljenom motivu i Karlovčana i gostiju i jedini

je zastupljen na marketinški priželjkivanom trojstvu

Wikipedia – Facebook -Youtube. Veliki dio posla za mu-

zej kao ustanovu, predstavljenu opisima i kontaktima,

napravili su Muzejsko dokumentacijski centar i Hrvat-

ska turistička zajednica te njezini gradski i županijski

ogranci. Uočljiva je velika zastupljenost na stranicama

posvećenim fotografiji koje postavljaju izrađivači, ali i

korisnici (dakle na forumima): Webshots, Flicker, De-

stinacije…. Najbolji tekst koji nude turistički vodiči je

onaj Frommerov (vlastite stranice, učitavanje br. 16).

Nešto opsežnije tekstove nude Public images i A Croa-

tian Attraction. Nažalost, to su i jedini opsežniji prikazi

od nezavisnih informatora. Kao i kod prethodnih učita-

vanja, barem petina rezultata je stanoviti nusprodukt

tražilice, koji zapravo ne govori o onom što se traži, a

kvaliteta tekstova je u pravilu upitna. (Turanj 15, Stro-

ssmayerov trg 12)

Ovo jednodnevno internetsko istraživanje ne treba

pretenciozni zaključak, radije treba izdvojiti nekoliko

opažanja koja bi trebalo uključiti u buduće muzejske

strategije:

- Karlovački Gradski muzej, koji djeluje u turistički ne-

dovoljno razvijenom okolišu, nije posebno orijentiran

na turizam. Taj si cilj, dakle, mora svjesno postaviti,

poželjno u suradnji s drugim relevantnim akterima u

turizmu.

GLAS 9

IZ SVEG GLASA

MUZEJ KAO PARTNER LOKALNOJ ZAJEDNICI,

ILI HOĆEMO LI NEŠTO NAUČITI IZ PRIMJERA

TURNJA?

HRVOJKA BOŽIĆ

Možemo li sliku muzeja kao potrošača nepotrebnog

lokalnoj zajednici promijeniti u doživljaj muzeja

kao partnera lokalnoj zajednici? Može li muzej

doprinijeti razvoju zajednice, ali i sam pritom financij-

ski profitirati?

Dovoljno dugo su se ignorirali doprinosi muzeja eko-

nomskom razvoju određenog kraja i olako odbacivala

potencijalna dobrobit suradnje gospodarstva i muze-

ja, pa se, iako sramežljivo, sve češće postavljaju ova-

kva i slična pitanja.

U današnje vrijeme kad govorimo o povezanosti mu-

zeja i lokalne zajednice obično govorimo u kontekstu

kulturnog turizma.

Prema definiciji ICOM-a kulturni turizam obuhvaća po-

kretnu, nepokretnu i duhovnu baštinu, ali i cjelokupni

kulturni život neke zemlje. Kulturni turizam uključuje

posjet institucijama kao što su muzeji, posjet spome-

nicima kulture i zaštićenim lokalitetima te posjet mani-

festacijama kao što su različiti festivali i izložbe. Ljudi

vole učiti o svojim korijenima, povijesti svoje obitelji,

zemlje ili nacije, ali isto žele i upoznati baštinu drugih

ljudi. U posljednjih desetak godina broj ljudi koji žele

upotpuniti svoje znanje o kulturi, uočljivo raste. Takvo

značajno povećanje broja posjetitelja ima evidentan

utjecaj na gospodarstvo određenog kraja.

Ekonomisti danas ističu kako turisti donose nov novac.

IZ SVEG GLASA

10 GLAS

To je novac koji potječe iz drugog područja te ima isti

učinak kao da smo sami nešto proizveli i onda prodali.

Turisti kupuju hranu, ulaznice, suvenire. Sredstva se

multipliciraju (Wireman,1997:18). Muzej kupuje lokal-

ne proizvode i koristi usluge lokalnog gospodarstva.

Muzej tako pomaže lokalnoj zajednici, jer ako privuče

ljude iz druge zajednice i oni potroše novac, to je novi

novac u zajednici. Kada muzej troši taj novac on posta-

je dio izvozne industrije toga kraja.

Značaj kulturnog turizma u Hrvatskoj potaknuo je i

osnivanje novih kolegija na fakultetima, primjerice Fi-

lozofski fakultet u Zagrebu – na diplomskom Studiju

informacijskih znanosti uveden je kolegij Kulturni turi-

zam, Sveučilište Juraj Dobrila u Puli otvorilo je sveuči-

lišni preddiplomski i interdisciplinarni studij Kultura i

turizam, Sveučilište u Zadru - Odjel za turizam i komu-

nikacijske znanosti.

Važnost kulturnog turizma prepoznalo je i gospodar-

stvo pa pri Hrvatskoj gospodarskoj komori djeluje Za-

jednica kulturnog turizma. Naravno, i muzeji suočeni

sa sve većim rezanjem proračunskih sredstava poku-

šavaju biti poduzetniji i pronaći svoje mjesto u ku-

turno-turističkoj ponudi. Muzejska struka je u okviru

HMD-a osnovala Sekciju kulturnog turizma, a na intre-

netu se već mogu naći specijalizirani portali za kultur-

ni turizam.

U tom kontekstu valjalo bi progovoriti i o našem (mu-

zejskom, karlovačkom...) projektu uređenja bivšeg voj-

nog kompleksa na Turnju, započetom još 2007. godine.

Povijesna slojevitost i izuzetna memorijska vrijednost

Turnja, koji od 1582. godine kada je podignuta drvena

stražarska kula „turan“ kao predstraža novoj tvrđavi,

pa sve do naših dana, predstavlja mjesto na kojem se

grad u prošlosti, ali i u nedavnom Domovinskom ratu

- branio. Atraktivnosti ove lokacije pridonosi i smje-

štaj na južnom prilazu Karlovcu između rijeke Korane

na istoku i prometnice Karlovac - Plitvice sa sjeverne i

sjeveroistočne strane.

Muzej je započeo faznu realizaciju projekta na Turnju

čija je prva faza uređenje jedne zgrade, vanjskog pro-

stora za izložbu krupnih sredstava vojne tehnike te

uređenje prilaza i okoliša.

GLAS 11

IZ SVEG GLASA

Napravljena je kompletna projektna dokumentacija

i muzeološka koncepcija za stalnu izložbu „Karlovac

1991.- 1995.“

Neki od značajnijih, no ne i jedini, razlozi za ubrzanu

realizaciju projekta jesu: Gradski muzej Karlovac po-

sjeduje jednu od najvećih zbirki Domovinskog rata

koju ne možemo prezentirati javnosti niti imamo uvje-

te za njeno čuvanje. Karlovac, a posebno Turanj, za-

služuje adekvatnu komemoraciju Domovinskog rata. I

treće, ali ne manje važno, jest broj posjetitelja, odno-

sno činjenica da je veliki broj domaćih i stranih turista

prepoznao ovu lokaciju kao zanimljivu i vrijednu.

U razdoblju od 17. svibnja do 23. rujna 2010. u radno

vrijeme Turističko-informativnog centra zabilježeno je

ukupno 18.397 posjetitelja. Prevladavali su strani turi-

sti, njih 13.425 (73%), dok je domaćih bilo 4.972 (27%).

Brojniji su bili individualni posjeti, iako je značajan

broj turista došao organiziran u grupe. Zabilježeno je

ukupno 610 grupa. Strani turisti došli su u 448 grupa, i

to najviše iz Španjolske (64), Njemačke (43), Italije (38)

i Slovenije (37). Izvan Europe najbrojniji su bili Izrael

(24), Japan (21), Kina (10) te Australija (8). Među indi-

vidualnim posjetima (pojedinci, parovi i obitelji) najve-

ćim dijelom su zastupljeni turisti iz eurposkih zemalja

(Njemačka, Italija, Francuska, Slovenija). Od domaćih

gostiju najbrojniji su, i grupno i individualno, posjeti-

telji iz Zagreba (51 grupa) i Karlovca (43 grupe), slijede

Rijeka, Čakovec, Varždin i Sisak. Gotovo isti omjer je i u

individualnim posjetima. Stranih posjetitelja je najviše

bilo u dobi od 18 do 50 godina (51,6%), dok je mlađih

od 18 i starijih od 50 godina bilo podjednako (mlađih

- 24,7%, a starijih od 50 godina - 23,7%). Što se tiče do-

maćih gostiju, situacija je gotovo identična, osim što je

broj mlađih od 18 godina veći u odnosu na goste starije

od 50 godina, i iznosi 32,8%.

Najveći dio posjetitelja TIC-a je tražio informacije o

Zbirci oružja Domovinskog rata (preko 90%), ostali

su tražili informacije o gradu, servisne informacije i

slično.

Ovdje svakako treba napomenuti da je broj posjeti-

telja i veći, budući je lokacija otvorena i izvan radnog

vremana TIC-a.

Obrađujući podatke o broju posjetitelja, jasno se na-

meće zaključak da je njihov broj, sastav i dob itekako

relevantan podatak za nastavak započetog projekta,

ali i za šire sagledavanje i promišljanje ove mikro de-

stinacije.

Razvoj kulturno-turističke destinacije podrazumijeva

partnerstva, u našem je to slučaju resurs Turnja kao

materijalne baštine i muzeja kao institucije koja tim

resursom upravlja, lokalne zajednice (prvenstveno

Grada Karlovca) te turističkog sektora (turoperatora,

agencija, ugostiteljstva i sl.), a posebnu ulogu ima i

TZ grada Karlovca, koja je na mjestu Turnja i postavila

informativni TIC.

Do sada je suradnja bila stihijska, bez jasne koncepci-

je i strategije, odnosno definiranja međusobnih odno-

sa. Ona je bila nekoordinirana paralelna koegzistenci-

ja koju treba prekinuti i započeti sustavno zajednički

djelovati.

Pritom valja uvijek biti oprezan jer evidentno postoje

razlike u načinu djelovanja i ostvarivanju ciljeva izme-

đu muzeologije i turizma.

Danas se sve češće govori o čvrstoj povezanosti izme-

đu održivog turizma i moderne muzeologije ili, šire

gledano, heritologije. (Klarić, 2001) Oboje je usmjere-

no na korisnika i oboje imaju zaštitu kao misiju. I to,

održivi turizam zaštitu okoliša, a muzeologija zaštitu

i prezentaciju baštine. Njihova je međuzavisnost sve

očitija jer očuvana i dobro prezentirana baština pri-

donosi atraktivnosti određene destinacije, a turizam

dovodi velik dio gostiju i u muzeje. No, moramo biti

svjesni i njihove razlike, pa odnos između baštine i

turizma možemo promatrati kao debatu između tradi-

cije i modernizma (Nuryanti,1996), jer baština sadrža-

va povijesne vrijednosti, ona je dio kulturne tradicije

društva, a turizam označava modernitet i promjenu.

I u tom duhu treba promatrati Turanj kao evidentni po-

tencijal kulturnog turizma na kojem će paralelno tre-

bati raditi, maksimalno poštujući pravila muzeološke,

turističke i gospodarske djelatnosti.

IZ SVEG GLASA

12 GLAS

MUZEJI I TURISTIČKE AGENCIJE – MODEL

NOVOG PARTNERSTVA

ŽELJKO TREZNER

UvodU kontekstu razvoja kulturnog turizma u Hrvatskoj

stvara se jedna posve nova konceptualna mreža kul-

ture i turizma. Reviziju međusobnih odnosa tako nisu

mogli izbjeći niti muzeji i turističke agencije. Staru pa-

radigmu u kojoj je odnos muzeja i turističkih agencija

zadan najavom – popustom za grupe – računom usko-

ro će zasigurno zamijeniti model novog partnerstva

u stvaranju vrhunskog turističkog doživljaja. Naime,

dramatične promjene na turističkom tržištu u posljed-

njih dvadesetak godina uskoro će izbrisati i posljednje

turističke agencije koje misle da mogu preživjeti samo

od posredovanja, a bez stvaranja dodane vrijednosti

za korisnika. Što je turistička destinacija prometno

nedostupnija i manje poznata turističkoj potražnji, što

je putovanje rizičnije i složenije, to je veće značenje

turističkih agencija i turoperatora, te je i izraženiji udio

organiziranih putovanja u odnosu prema individual-

nim turističkim putovanjima. Stoga je kreiranje kom-

pleksnih turističkih proizvoda, za geografski ili kul-

turološki udaljena tržišta, novi koncept kojeg moraju

prihvatiti naše receptivne turističke agencije. U potrazi

za razlozima dolaska turista u Hrvatsku mnoge su tu-

rističke agencije ponovno otkrile baštinu sačuvanu u

našim muzejima, a čini se da razdoblje velikih otkrića

tek dolazi. Napuštajući stare koncepte u upravljanju

muzejima i radu turističkih agencija, smjeli profesio-

nalci s obje strane morat će stvarati posve novi model

partnerstva i utvrditi neka nova načela suradnje. Na

panel raspravi, koju je tijekom Dana hrvatskog turiz-

ma 2011. u Šibeniku organizirala Hrvatska gospodar-

ska komora, pokazalo se da već postoji suglasje kuda

moramo zajedno ići u budućnosti. O ključnim načeli-

ma te suradnje otvoreno su govorili predstavnici mu-

zeja, turističkih agencija i hotelijera: Goranka Horjan,

Suzana Marković, Josipa Jutt Ferlan, Andro Krstulović

Opara, Grgur Ivanković i Slaven Reljić. Kao skroman

pokušaj daljeg širenja ideja iznijetih na spomenutoj

raspravi nastao je i ovaj tekst.

Novi razlozi dolaska turista u Hrvatsku

Raznolikost i bogatstvo baštine u hrvatskim muzejima

atrakcijska je osnova koju u kreiranju turističke ponu-

de nitko ne može zanemariti. Međutim, postavlja se pi-

tanje koliko se upravo to blago koristi kao pravi razlog

dolaska turista u Hrvatsku, a koliko su aktualne posta-

ve hrvatskih muzeja samo usputni sadržaj turistima

koji su u Hrvatsku došli radi nekih drugih aktivnosti.

U suvremenom turizmu, kao i u kulturi, nije nužno biti

veći, važniji ili poznatiji nego jednostavno drugačiji. A

koječega u čemu smo drugačiji od ostatka svijeta ima-

mo svakako napretek. Za turiste koje motivira otkriva-

nje drugačijeg i novog čak nisu potrebni novi postavi

niti muzejske zgrade: za njih samo treba otvoriti de-

poe i u strogo kontroliranim uvjetima kreirati doživljaj

otkrića. Razmišljamo li uopće o izložbama koji će biti

razlog dolaska i boravka u Hrvatskoj? Razmišljamo li

o održavanju tematskih skupova i konferencija u koji-

ma muzeji i galerije neće biti samo prostor u kojem se

skup održava nego glavni nositelj teme okupljanja? Za

koliko se samo struka koje su prisutne u svakodnev-

nom životu hrvatskih muzeja mogu organizirati ovakvi

skupovi? Istovremeno, turističke agencije traže nove

GLAS 13

IZ SVEG GLASA

razloge dolazaka u Hrvatsku i potencijalne partnere

za razvoj novih turističkih proizvoda. Projekt „Upoznaj

Hrvatsku“ Ministarstva turizma Republike Hrvatske

pokazao je da se bez suradnje baštinskih institucija,

ali i njihovih brojnih zaposlenika, ne mogu razvijati

novi tematski turistički proizvodi vezani uz interpre-

taciju prirodne i kulturne baštine. Jednako kao što se

novi turistički paketi i ture za strane turiste ne mogu

razvijati bez hrvatskih receptivnih turističkih agenci-

ja. Zajedno, muzeji i turističke agencije mogu postati

generator razvoja novih oblika turističkih aktivnosti u

kojima Hrvatska kao destinacija značajno zaostaje. To

su svakako arheološki turizam, geoturizam, turizam

kulture života i rada, promatranja biljnog i životinjskog

svijeta, kreativni turizam i mnogi drugi.

Uz jedinstvenu baštinu primjeren je

samo vrhunski doživljaj Istraživanja koja pokazuju pojavu tzv. kulturnih krea-

tivaca upućuju na mogućnosti posve novog pristupa

segmentiranju turističkih potrošača. Svi do sada po-

stavljeni modeli po dobi, socijalnom ili spolnom kri-

teriju postaju manje važni. Skupina osviještenih, ak-

tivnih i kreativnih ljudi u potrazi za novim doživljajima

ne prati više ustaljene obrasce ponašanja potrošača,

već postavlja nove standarde. U zadovoljavanju viso-

ko izražene potrebe za eksploracijom traže jedinstve-

ne i originalne doživljaje. Svako profaniranje baštine

pod krinkom zadovoljavanja zahtjeva turista, za njih

je najgori oblik zlouporabe kulturnog identiteta. Oni

su odavno prezreli diznifikaciju doživljaja i zadovo-

IZ SVEG GLASA

14 GLAS

ljavaju se samo istinskim sudjelovanjem domaćina.

Oni ne razmjenjuju novac za uslugu, nego razmjenjuju

vrijednosti. Prepoznajemo li i među nama osobe koje

dijele spomenute vrijednosti kao dokaz da takvi turisti

zaista postoje? Mnoge hrvatske turističke agencije još

nisu spremne za ovakve goste, ali to ne znači da nam

oni već sami ne dolaze. Hoćemo li se konačno pobri-

nuti da ih sustavno dovodimo? Zato na jedinstvenom

doživljaju moramo raditi zajedno. Svaki segment do-

življaja koji nudimo mora biti vrhunske kvalitete po

novim kriterijima: mora biti ispunjen zajedničkim uni-

verzalnim vrijednostima i brigom za baštinu. Nije zato

bitno tko će prvi postaviti te nove kriterije, turističke

agencije zato što to od njih traže klijenti, ili muzeji zato

što većina njihovih zaposlenih i jesu kulturni kreativci.

Zajedno, muzeji i turističke agencije mogu postati ge-

nerator privlačenja pažnje posve novih skupina turista

koji ne dolaze samo zbog sunca i mora tijekom ljetne

sezone. To svakako može promijeniti ne samo sliku o

hrvatskom turizmu nego i sliku o hrvatskoj kulturi na

pragu prelaska u transmoderno društvo.

Razumijevanje i uvažavanje kao

osnova suradnje

Povijest prebacivanja krivnje na onog tko je trebao na-

praviti prvi korak stara je kao i rasprava o tome je li

prije nastala kokoš ili jaje. U svjetlu istinskog razumi-

jevanja i uvažavanja ovo je pitanje zaista nepotrebno.

Bit će i nadalje pogrešno organiziranih muzeja i nera-

zumnih turističkih agencija. Međutim, oni koji znaju i

žele ne smiju više loše primjere koristiti kao alibi za

GLAS 15

IZ SVEG GLASA

vlastitu neaktivnost i zatvorenost. Kada predstavni-

ci muzeja počnu uvjeravati turističke agencije da se

muzeji mogu otvoriti i izvan radnog vremena i kada

turističke agencije počnu uvjeravati muzeje da čuvaju

vrijednosti koje turisti žele vidjeti, otvorit će se posve

novi pristup komuniciranju. Umjesto da popodne skra-

te ispijanjem kava, na skupu malobrojnih predstavni-

ka muzeja i turističkih agencija u Šibeniku, kišnog pet-

ka 21. 10. 2011, to se upravo i dogodilo. Na kraju žustre

rasprave pokazalo se da spremnosti za drugačiju su-

radnju ima s obje strane. Pokazalo se da pragmatična

pitanja o odobravanju provizija turističkim agencijama

na grupne cijene ulaznica i priznavanju troškova mu-

zejima za aktivnosti izvan radnog vremena, za posje-

titelje zapravo više nisu izazov. Potreba za postizanje

nove razine uvažavanja i razumijevanja pokazala je

postojanje obostrane odgovornosti za proaktivno dje-

lovanje i razmjenu najbolje prakse. Muzeji i turističke

agencije mogu jedni drugima prenositi dosegnute naj-

bolje standarde suradnje. Zašto muzeji ne bi podučili

turističke agencije što su naučili od njihovih najboljih

kolega, i zašto turističke agencije ne bi prenijele hr-

vatskim muzejima što su vidjele kao najbolje primjere

svjetske prakse? Zajedno, muzeji i turističke agencije

mogu postati generator posve novog odnosa suradnje

i njegovog ubrzanog širenja. To svakako može promije-

niti ne samo dosadašnji model suradnje nego i stvoriti

sasvim jedinstvene prilike za razvoj obje djelatnosti.

Zaključak koji je vjerojatno suvišan

Zajedno, muzeji i turističke agencije mogu sigurno uči-

niti i puno više, a ovo sigurno nije bila prva niti zadnja

rasprava na sličnu temu. Vidjet ćemo je li ovaj puta svi-

ma konačno d ojadilo samo raspravljati. Za svaki slu-

čaj, moderator spomenute panel rasprave odlučio je

napisati tekst, a ako ovo čitate, onda je očito i da ga je

urednik odlučio objaviti. Za svaki slučaj, da ostane za-

bilježeno kada je ideja o novom partnerstvu nastala...

IZ SVEG GLASA

16 GLAS

SRETNI U MUZEJU

VLASTA KLARIĆ

vano je i čuvano kako bi svojom ljepotom i značenjem

upravo posjetiteljima prenijelo poruku općih ljudskih

vrijednosti kroz povijest.

Naravno, svaki je posjetitelj bitan pa tako i strani, ali

baš taj strani gost zahtijeva i malo više truda i pozor-

nosti. Upravo zato osmišljena su dva priručnika. Prvi,

Turistički posjeti - upravljanje muzejskim/baštinskim

posjetiteljima ukazuje na smjernice za rješavanje pi-

tanja koja mogu utjecati na kvalitetu iskustva stranih

turista, ali i kvalitetu doživljaja domaćih posjetitelja,

te ujedno i kvalitetu života lokalnog stanovništva. Za-

mišljen je kao praktični vodič za planiranje upravljanja

posjetiteljima za one koji rade u muzejskim institucija-

ma, pa i turističkom gospodarstvu, te posebice za one

koji su odgovorni za oblikovanje doživljaja muzejske/

baštinske institucije kao destinacije. Stvara moguć-

Muzeji s nadahnućem, muzeji s ulogom preispitiva-

nja vrijednosti i odgovornosti u hektičnom vreme-

nu globalnih promjena, migracija, putovanja, pre-

plitanja identiteta, hiperpotrošnje i hiperosjetljivosti

korisnika žarište su interesa ne samo domaće publike

već i stranih posjetitelja, odnosno turista.

Promatrajući muzeje izvana, ne samo kao predmet vla-

stitog interesa već i kao potencijalnu atrakciju za turi-

stičke korisnike, uvijek smo se pitali:

Jesu li posjetitelji u muzeju sretni?

Kada su u muzeju sretni?

Zašto su u muzeju sretni?

Kako posjetitelje inspirirati?

To su pitanja koja su nas potaknula na inicijativu za

pokretanje dvaju projekata na temu „Muzeji i turizam“,

koji su ostvareni uz potporu Ministarstva turizma, a

u suradnji Muzeja suvremene umjetnosti i turističke

agencije Event Globtour.

U timu stručnjaka iz područja muzeologije i turizma

ostvarena su dva priručnika čiji je cilj bio pružiti po-

dršku muzejskim institucijama za proširenje kulturno-

turističke ponude Hrvatske, ali i zadovoljiti interes mu-

zejskih i baštinskih stručnjaka o potrebama korisnika,

o potrebama turističkog sektora, novim vidovima turiz-

ma i razvoju, odnosno super-segmentaciji turističkog

tržišta, te o posebnim potrebama stranih posjetitelja,

ovisno od odredišta s kojeg dolaze, njihovom socio-

demografskom statusu i ostalim osobinama.

Hrvatske muzeje posjetilo je 2010. godine oko 2,7 mi-

lijuna korisnika od čega 1,2 milijuna stranih. Muzeji su

dakle važan dio kulturne ponude, a time i nezaobilazni

dio kulturnog turizma. Blago muzeja Hrvatske istraži- Slika 8. Muzej i nužni komplementarni sadržaji

kulturno-povijesnookruženje

kulturno-povijesnookruženje

događanjadogađanja

prometna dostupnost i parkirališta

prometna dostupnost i parkirališta

znanstvena podrška i institucije

znanstvena podrška i institucije

igrališta,šetnice i mjesta

za piknik

igrališta,šetnice i mjesta

za piknik

turoperatorii turističke agencije

turoperatorii turističke agencije

signalizacijai

informacije

signalizacijai

informacije

smještajniobjekti

smještajniobjekti

eno-gastronomija i ugostiteljstvo

eno-gastronomija i ugostiteljstvo

MUZEJMUZEJ

kulturno-povijesnookruženje

kulturno-povijesnookruženje

događanjadogađanja

prometna dostupnost i parkirališta

prometna dostupnost i parkirališta

znanstvena podrška i institucije

znanstvena podrška i institucije

igrališta,šetnice i mjesta

za piknik

igrališta,šetnice i mjesta

za piknik

turoperatorii turističke agencije

turoperatorii turističke agencije

signalizacijai

informacije

signalizacijai

informacije

smještajniobjekti

smještajniobjekti

eno-gastronomija i ugostiteljstvo

eno-gastronomija i ugostiteljstvo

MUZEJMUZEJ

GLAS 17

IZ SVEG GLASA

nost da se turizmu otvore i destinacije u turistički ma-

nje razvijenim područjima gdje upravo kulturna razno-

likost predstavlja ključnu atrakcijsku osnovicu.

Svjesni smo da hrvatski muzeji čuvaju i komuniciraju

kulturnu baštinu i time tvore i promoviraju identitet

grada, regije i zemlje. U tom djelovanju trebaju sveko-

liku podršku, kako bi sačuvali bogatstvo svojih zbirki

za buduće generacije, ali ujedno ga učinili dostupnim

i poznatim sadašnjim posjetiteljima, kako domicilnim

tako i stranim. Pri upravljanju muzejima unutar turi-

stičkih destinacija nije jednostavno održati ravnotežu

između osnovnih zadaća muzeja uzimajući ujedno u

obzir zahtjeve i složenost turističkog okruženja.

Upravo zato drugi priručnik Djelovanje muzeja kao dio-

nika (kulturnog) turizma otvara mogućnost za efikasnu

simbiozu turističke djelatnosti i muzejskih institucija,

odnosno resursa kulturne baštine, uz transparentnu i

jednakopravnu participaciju svih uključenih sektora.

U tom smislu priručnik je podloga za stvaranje kultur-

no-turističkog partnerstva unutar destinacije. Upravo

partnerstvo i sustavna suradnja podići će kvalitetu tu-

rističkih usluga, osigurati nove sadržaje i autentičnost

proizvoda koji se nude posjetiteljima. Priručnik ima za

cilj olakšati povezivanje muzejskih institucija s drugim

nositeljima i kreatorima kulturno-turističke ponude

destinacije, te biti poticaj za suradnju svih činitelja

destinacije uključenih u turističko korištenje resursa

muzejske baštine: turističkih agencija, turističkih za-

jednica, ostalih turističkih subjekata, baštinskih insti-

tucija i institucija iz kulture.

Hrvatski muzeji predstavljaju jedinstveni potencijal

hrvatskog turizma, nezaobilazan su dio kulturne po-

nude, a time i okosnica kulturnog turizma, te bi upravo

zato svim našim domaćim i stranim posjetiteljima tre-

bali biti nadahnuće!

Priručnike su osmislili i realizirali autori: mr. sc. Snje-

žana Pitarić, Renata Nevidal, Želimir Laszlo, Ana Ga-

jski i mr. sc. Vlasta Klarić

IZ SVEG GLASA

18 GLAS

OSVRT NA RADIONICU

”ZA STARI GRAD DUBOVAC”

TIHANA BAKARIĆ

te na potrebu postizanja određenih ciljeva: uspostavi-

ti sustav upravljanja objektom, izraditi plan korištenja

prostora kroz godinu, podržati priredbe koje se održa-

vaju na Starome gradu, osigurati adekvatno održava-

nje unutrašnjeg prostora, definirati uvjete korištenja

prostora za civilni sektor, odrediti koordinatora koji će

imati sve informacije o korisnicima prostora, odnosno

terminima, odrediti aktivnosti i nositelje promocije

Starog grada Dubovca.

Na radionici je predstavljen dokument „Studija odr-

živog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubo-

vac“, tj. prisutni su se podsjetili na postojanje do-

kumenta koji je donijet 2009. godine. Govorilo se

o potrebi analiziranja dokumenta, odnosno potrebi

eventualnog ažuriranja sadržaja i potrebi usvajanja

dokumenta od strane Gradskog vijeća grada Karlov-

ca, implementaciji studije u Gradsku razvojnu stra-

tegiju te Strategiju razvoja turizma, oba dokumenta

čija izrada je u tijeku. Također, istaknuta je potreba

za definiranjem prioritetnih projekata iz Studije,

određivanjem nositelja projekata te provedbom, na-

ravno, uz prethodan proces pronalaženja natječaja

i prijave, kako bi se osigurala potrebna financijska

sredstva za provedbu projekata. „Studiju održivog

razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac“,

izradila je zagrebačka tvrtka Muze d.o.o. za savjeto-

vanje i upravljanje projektima u kulturi i turizmu, uz

sudjelovanje Radne grupe sastavljene od predstavni-

ka lokalne zajednice.

Prezentaciju o aktivnostima Grada Karlovca na uređe-

nju i održavanju Starog grada Dubovca održala je An-

dreja Navijalić, pročelnica UO za društvene djelatnosti

u Gradu Karlovcu, te su sudionici dobili informacije

o ulaganjima Grada Karlovca, Karlovačke županije i

Turistička zajednica grada Karlovca organizirala je

povodom Svjetskog dana turizma – 27. rujna, radio-

nicu pod nazivom „Za stari grad Dubovac“. Svjetski

dan turizma obilježava se od 1979. godine, a datum je

odabran jer je na taj dan donešen Statut Svjetske turi-

stičke organizacije. Obilježava se putem raznih doga-

đanja, prigodnih manifestacija i priredbi, kako bi unu-

tar međunarodne zajednice jačala svijest o turizmu i

njegovom gospodarskom, sociološkom, kulturnom i

političkom značaju.

Ove godine određena je tema “Turizam - povezivanje

kultura”. Željelo se ukazati na važnost očuvanja kultur-

nog identiteta, odnosno kulturne baštine. Cilj je tako-

đer bio i privlačenje pozornosti na važnost očuvanja i

promicanja svjetskih kultura u svim njihovim oblicima.

Kultura je i važno oruđe za razvoj i održivost turističkog

sektora te se njome stoga mora promišljeno upravlja-

ti i štititi je, baš kao što je to navedeno u Globalnom

etičkom kodeksu

za turizam: »Turističke se politike i aktivnosti moraju

provoditi s poštovanjem za umjetničku, arheološku i

kulturnu baštinu, koje treba zaštititi i ostaviti sljede-

ćim generacijama.«

Stari grad Dubovac jedna je od najvažnijih kulturnih i

turističkih točaka grada Karlovca te je mjesto brojnih

događanja od travnja do listopada. Turisti i izletnici

posjećuju ga individualno i grupno, a u Branič kuli Sta-

roga grada nudi se stalni postav karlovačkog Gradskog

muzeja, s vidikovcem, odnosno prekrasnim pogledom

na cijeli grad i okolicu.

Turistička zajednica grada Karlovca organizirala je radi-

onicu s htijenjem da se ukaže na trenutnu problema-

tiku upravljanja objektom u vlasništu Grada Karlovca,

GLAS 19

IZ SVEG GLASA

Ministarstva kulture na obnovi krovišta Starog grada

Dubovca u posljednje 3 godine. Prezentacijom „Bra-

nič kula živi dio Starog grada Dubovca“, ravnateljica

Gradskog muzeja Karlovac mr. sc. Hrvojka Božić upo-

znala je prisutne s aktivnostima uređenja prostora „ta-

mnice“ za potrebe buduće suvenirnice i informativnog

centra, te sa osnovnim elementima muzejskog posta-

va u Branič kuli.

Drugi dio radionice bio je posvećen civilnom sektoru,

odnosno naporima i inicijativama karlovačkih udruga

u organizaciji raznovrsnih događanja na Starom gradu

za publiku različitih uzrasta i interesa. Predsjednica

udruge Bratstvo sv. Mihovila, Aleksandra Podrebarac,

dala je presjek organizacije Sajma vlastelinstva Dubo-

vac u razdoblju od 2005. do 2011. godine te je govorila

o brojnim organizacijskim problemima i poteškoćama

sa zatvaranjem proračuna projekta.

Predsjednik udruge Dubovački streličari govorio je

o iskustvima udruge, odnosno o sudjelovanju na

brojnim turističkim i povijesnim manifestacijama u

Hrvatskoj i široj regiji, a predsjednik udruge Poluga,

Domagoj Šavor, prezentirao je programe za mlade

u organizaciji udruge na Starom gradu Dubovcu od

2010. godine. Alma Dubravčić, predsjednica udruge

HistoriKA, govorila je o planovima udruge za provedbu

serije edukativnih radionica na Starom gradu pod na-

zivom „I-radionice“, koje bi bile namijenjene grupama

djece i odraslih.

IZ SVEG GLASA

20 GLAS

Pregled aktivnosti karlovačkih udruga na Starom gra-

du začinilo je Planinarsko društvo Dubovac s prezen-

tacijom projekta „Voćka poslije kiše (Put ing. Zlatka

Satlera)“, o čemu su govorili predsjednik društva Vi-

tomir Murganić i članica Mira Valio. Zaključci radioni-

ce donešeni su još za vrijeme trajanja radionice te su

naknadno proslijeđeni svim sudionicima radionice,

gradskoj upravi, Gradskom muzeju Karlovac, Turistič-

koj zajednici Karlovačke županije i Gradskoj četvrti

Dubovac, odnosno najvažnijim dionicima projekta za

Stari grad Dubovac.

Organizator radionice nastavit će sa zakonski zadanim

aktivnostima poticanja koordinacije i suradnje javnog,

civilnog i privatnog sektora na provođenju svih potreb-

nih aktivnosti za boljitak Starog grada Dubovca kao

ponosa građana Karlovca i potencijalne značajne tu-

rističke atrakcije budućeg turizma grada. Turistička za-

jednica grada Karlovca već je započela s provođenjem

zaključaka te je u Program rada za 2012. godinu uvr-

šten plan promocije Starog grada Dubovca, odnosno

aktivnost koordinacije i planiranja svih događanja na

Starom gradu tijekom cijele godine.

GLAS 21

IZ SVEG GLASA

JOURNEYS OF EXPRESSION: CELEBRATING THORUGH

TIMES OF CRISIS: PROSPECTS AND POTENTIALS FOR

TOURISM, FESTIVALS AND CULTURAL EVENTS

SANDA KOČEVAR

U Kopenhagenu, Danska početkom rujna 2010. go-

dine održala se konferencija Celebrating through

Times of Crisis: Prospects and Potentials for Touri-

sm, Festivals and Cultural Events kao 8. izdanje serija-

la konferencija pod nazivom „Journeys of Expression“

koje Centar za turizam i kulturnu promjenu (CTCC) or-

ganizira s partnerima od 2002. Ovom prilikom partne-

ri su bili Udruga međunarodnih festivala i događanja

(IFEA) i Centar za turizam i management u kulturi (Co-

penhagen Business School)

Konferencija se bavila složenim implikacijama global-

nog ekonomskog pada u odnosima turizma, festivala

i kulturnih događanja, a na njoj su sudjelovali djelat-

nici i istraživači s područja turizma (dva sektora koja

u razvoju kulturnog turizma trebaju blisko surađivati)

te stvaratelji kulturnih politika. Rasprava se vodila o

prijeporima među organizatorima i političkim struk-

turama što se tiče razvoja, upravljanja i vrednovanja

festivala i kulturnih događanja, o uspostavi i održa-

vanju ravnoteže između društvenih, umjetničkih i ko-

mercijalnih aspekata festivala u kriznim vremenima

te kako festivali i kulturna događanja i njihova pri-

vlačnost turistima, mogu doprinijeti rješavanju krize

na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj

razini.

Na konferenciji je sudjelovala i viša kustosica Grad-

skog muzeja Karlovac s predavanjem o Sajmu vla-

stelinstva na Dubovcu (Medieval Festivals in Croatia;

Manor Fair in Dubovac, Karlovac – Pitfalls and Possi-

bilities in Need of Re-structuring and Re-gaining the

Image). Rasprava se dotakla globalnih pitanja, koja ni

Sajam vlastelinstva nije izbjegao, poput autentično-

sti, menadžmenta te neophodnog vrednovanja samog

projekta u svrhu njegova unapređivanja.

IZ SVEG GLASA

22 GLAS

Prošle godine ukazala mi se prilika da posjetim

Krakow u Poljskoj. Naravno, takva se prilika ne

odbija. Nekoliko dana prije polaska ozbiljno sam

se pripremila i na internetu proučila znamenitosti koje

bih tamo mogla vidjeti. Ovaj put u inozemstvo bila je

odlična prilika za analizu i povlačenje paralela između

hrvatskog i poljskog pristupa u promoviranju vlastite

baštine i kulture, budući da se radi o državama koje

dijele socijalističko nasljeđe.

Poljska se može pohvaliti sa značajnim gospodarskim

rastom unutar Europske Unije. Zemlja je to pojedno-

stavljene birokratske procedure, što sam na nizu pri-

mjera tamo i vidjela. Registrirati automobil u Poljskoj

je 35% jeftinije nego u Hrvatskoj. Automehaničari u

manjim seoskim sredinama imaju licence za obavlja-

nje tehničkog pregleda automobila. Promet se obavlja

mrežom brzih cesta za motorna vozila, a naplata cesta-

rina je ukinuta. Hrana je 30% jeftinija. Država posje-

POLJSKA U SRCU

ALEKSANDRA GORETA

GLAS 23

IZ SVEG GLASA

duje oko dvadesetak vlastitih pivovara koje proizvode

i na tržište plasiraju velike količine kvalitetnog piva.

Otvaranje obrta obavlja se u roku nekoliko dana, ukoli-

ko su zadovoljeni svi uvjeti. Rabljeni zapadnoeuropski

automobil više klase jeftiniji je 40% nego u Hrvatskoj.

Odjeća i obuća vlastite proizvodnje jeftinija je nego u

hrvatskoj za 20%. Poljska je žitnica s nepreglednim

poljima pšenice. Kamate na kredit za kupnju stana

manje su, a prosječna plaća je slična kao naša. Narav-

no, ima i određenih minusa. Poljska nema Jadrana već

hladni Baltik, dok je kontinent sličan našem. Kako ne

bi umislili da tamo teče med i mlijeko, moramo zaklju-

čiti da se jednako naporno radi kako bi običan čovjek

uspio urediti vlastiti život.

Kada sam pitala Gregorza zašto nije ostao u Poljskoj

i tu kreirao svoj život, odgovorio mi je da za njega

tamo posla nema. Moj prijatelj magistar je restaura-

cije i konzervacije. Stanje kulturne baštine u Poljskoj

je zadivljujuće. Nema ruševnih zdanja, nedovršenih

muzeja, crkava koje popravljaju „maleri“. Jednostav-

no je sve sređeno i periodički se održava. Upravo je

to razlog da je svoju restauratorsku karijeru započeo u

Hrvatskoj prije desetak godina. Hrvatska opustošena

ratom, devastirano crkveno blago i zidovi, prava je pri-

goda za stručan rad moga prijatelja Poljaka.

No, vratimo se u Poljsku. Veliki dio prihoda lokalnih

zajednica dolazi od turizma, a zapravo je to novac koji

ostaje muzejima, crkvama i galerijama. Panoramom

Krakova dominira kraljevski dvorac Wawel. Put do nje-

ga vodi kroz pješačku zonu, a moguće je platiti vožnju

fijakerom kao u stara vremena. Na ulazu vas dočekuje

osoblje koje vas upućuje na kupnju ulaznice i u suve-

IZ SVEG GLASA

24 GLAS

nirnicu. Legenda kaže kako je u špilji pod Wawelom

živio zmaj. Stoga je ovdje sve u znaku zmaja. Plišani

zmajevi namijenjeni djeci nisu me zanimali, pa sam

se odlučila za odličnu keramičku šalicu s izvedenim re-

ljefom zmaja (cijena šalice 60 kuna, a ulaznice oko 80

kuna). Prodavačica, inače studentica kroatistike, obra-

tila nam se na odličnom hrvatskom jeziku. Bilo je to

veliko i ugodno iznenađenje. Prilikom posjeta dvorcu

možete birati između pet izložbi u pet različitih posta-

va. Za svaku se izložbu posebno plaća ulaz. Ruksaci

i fotoaparati ostaju u garderobi te se prolazi kroz de-

tektor metala. Mi smo izabrali oružarnicu kraljevskog

dvorca koja čuva fantastičnu zbirku oklopa, hladnog i

vatrenog oružja svih vrsta, konjaničke opreme i bojnih

barjaka. Samo za ovu zbirku potrebno je utrošiti cijelo

dopodne, a možda i dan, ukoliko pozorno želite pro-

učiti izloženo. U svakom slučaju, plaćena ulaznica se

svakako isplati.

Kako je u neposrednoj blizini Crkva sv. Stanislava s

kriptom u kojoj su pokopani poljski kraljevi, uglednici i

tragično preminuli poljski predsjednik Lech Kaczynski,

nisam mogla odoljeti da ne posjetim kriptu poljskog

kralja Jana III. Sobieskog, koji je spasio Beč od najezde

Turaka. Kada smo izašli na trg pred crkvu, ugledali smo

veliki plakat koji je najavljivao spektakl oživljene povi-

jesti na temu 600 godina bitke europskih i poljskih vi-

tezova kod Grunwalda. Ambijent oko dvorca upotpuni-

li su benediktinci čiji je samostan u blizini. Pjevanjem

gregorijanskih korala stvorili su ugođaj nekih davnih i

prošlih vremena. U centru grada izvrsna kombinacija

moderne i zaštićene arhitekture. Ništa ne smeta niti

GLAS 25

IZ SVEG GLASA

ometa, sve u skladu sa strukom, brzo i učinkovito. Na

trgu izložba fotografija na otvorenom. Radi se o foto-

natječaju „Sony“ velikog formata postavljenog na ske-

le. Odlična koncepcija i oživljavanje velikog prostora.

Sutradan smo obišli židovski geto Kazimierz, koji je na

mene ostavio poseban dojam. Vrijeme kao da je stalo

jer mnoge ruine nemaju vlasnike. Ostaci zida koji je

okruživao krakovski geto još su vidljivi. Na glavnom

trgu snimana je „Schindlerova lista“, a još kao da čuje-

te žamor postrojenih ljudi koji će se spasiti u tvornici

emajliranog posuđa. Kavana u židovskom getu smje-

štena je u prostor nekadašnje židovske manufakture

čija su obilježja vidljiva po netaknutim zidovima i svo-

dovima. Namještaj od drveta iz tog je vremena i svaki

je stolac drugačiji. Konobar vas neće poslužiti već se

služite sami. Zanimljivo, zar ne? Kazimierz je mjesto

odakle su ljudi odlazili na put bez povratka prema

Oswiecimu (njem. Auschwitzu) koji je od Krakova uda-

ljen nešto više od 100 kilometara.

Oswiecim je prazan, tu i tamo netko na cesti, a skoro

nitko tu ne živi. Nacisti su Poljake iselili kako bi svje-

doka bilo što manje. Na ulazu ogroman parking na ko-

jem čekaju bezbrojni autobusi, automobili i motocikli.

Na jednoj je strani kompleks koncentracionog logora,

dok je preko puta lanac brzih restorana za osvježenje

posjetitelja. Izvorno su ljudi bili dovoženi u Birkenau.

Tamo je bila vršena selekcija i eksterminacija, dok su

samo izabrani dospjeli u kompleks Auschwitza. Tu su

obavljali razvrstavanje robe i dragocjenosti oduze-

te vlasnicima. Recikliralo se sve pa čak i ljudska kosa

koja je služila za punjenje madraca. Na ulazu se čeka

formiranje grupe oko pola sata. Vodstvo je na pet stra-

nih jezika. Dobivate slušalice i mali radioprijemnik te

nakon ugađanja frekvencije čujete riječi kustosa na

engleskom jeziku: „Da li se svi čujemo? Da. Sve vas

srdačno pozdravljam. Prije nego krenemo želio bih vas

upozoriti da se ponašate primjereno. Fotoaparate mo-

žete koristiti ali vas upozoravam da je ovo muzej, ali i

groblje.“ Tako počinje obilazak nekadašnjeg komplek-

sa vojarni poljske vojske koji traje više od tri sata. Ula-

zimo kroz zloglasnu rampu na kojoj piše da rad oslo-

bađa, obilazimo zgrade i etaže unutar njih. Razvija se

priča koja iz drame prelazi u tragediju. Ispred vitrine

prepune dječjih cipela neki plaču. Dokumentirana je

sva bijeda, zlo i izopačenost ljudskog uma. Postaje mi

jasno zašto je svijet ovakav kakav je. Osjećam tugu.

Tri sata kasnije, preko puta popravljamo raspoloženje

coca colom, kečapom, hot dogom i hamburgerima.

Već nakon nekoliko slasnih zalogaja uživamo u miru,

cvrkutu ptica, suncu koje grije, čistom zraku koji nam

pomaže da se nakon viđenih šokova povratimo u rav-

notežu svakodnevice. Moramo krenuti jer sutra idem

kući u Hrvatsku.

Kada se u Hrvatskoj pronalaze rješenja za izlazak iz

krize, uglavnom se teoretizira o stranim ulagačima i

nekim fantomskim tvornicama koje će se otvoriti. Tu-

rizam je također naše veliko očekivanje. No nitko ne

govori o turizmu koji traje cijelu godinu, već samo slu-

šamo pojam „sezona“. Kod turizma kao privredne gra-

ne treba razlikovati običan turizam i kulturni turizam.

Sve je više turista koji će doći tijekom cijele godine,

ali ih zanima kulturni turizam. Što je to kulturni turi-

zam? Kulturni turizam je oblik turizma koji je motivi-

ran interesom za nasljeđe i kulturom. Muzeji, galerije,

memorijalni centri, kuće, lokaliteti mjesta su čuvanja i

obrađivanja kulturne baštine koja je baza kulturnog tu-

rizma. Kulturni turizam nije prihodovno vezan samo za

kulturne ustanove, on jednako puni blagajne državnih,

lokalnih, poduzetničkih i obrtničkih proračuna. Vrije-

me je da se u kulturu uloži više nego do sada, jer će se

uloženo sigurno vratiti.

GLASNO I JASNO

26 GLAS

DAVOR ŽILIĆ,

Od hiperrealizma do poetskog realizma

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”

svibanj 2010.

ALEKSANDRA GORETA

Realizam, ili još čvršći pojam – hiperrealizam, naziv

je za tehnički zahtjevna i virtuozno izvedena djela

koja precizno simuliraju stvarnost. Svijet slika Da-

vora Žilića je predivan, miran i idiličan. One kao da su

iz neke druge dimenzije u kojoj nema ničeg ružnog,

lošeg i mračnog. Ovaj optimizam i idealizam proizla-

zi iz autorove duše. Ona kao da je filtrirala nesklade,

kontraste i suprotnosti materijalnog svijeta. Zato se

nekim kritičarima ove slike mogu činiti neprirodno lije-

pe i umjetne. Ako znamo da je ljepota u oku promatra-

ča, onda je Žilić, za razliku od ostalih, onaj koji zapaža

samo lijepo. Žilić je kompletan umjetnik. On posjeduje

izraženu senzibilnost, vješto crta, odlično slika, bira

lijepe motive i na kraju pozna sredstva kojima spome-

nuto materijalizira. Za njega ne postoji likovni problem

koje nema odgovor i rješenje. Stoga, počevši predgo-

vor o hiperrealistima, zaključujem: „Žilić je hiperrea-

list, poetski realist. I na kraju, on je umjetnik – virtu-

oz.“

IZLOŽBE

GLAS 27

GLASNO I JASNO

5. HRVATSKI TRIENNALE AKVARELA

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”

srpanj 2010.

sri jeda, 7 . srpnja 2010. u 19.00 satiGalerija ”Vjekoslav Karas”, Lj. ŠestiÊa 3, Karlovac

Izložba ostaje otvorena do 1. rujna 2010. godine

H R VHHH RR VV AT S K IAATTT SSS KKKK III

TRIENNALE TRRIIENNNNALLEE

A KVAR E L AAAAAAAA KKKKKKKKVVAARR EEE LL A55

SVJEŽINA IZVORA, USTAJALOST BARE

Zapažam da likovnjaci koji nerijetko nastoje izraziti i

mračna raspoloženja, težinu bitka i bivanja, ne pribje-

gavaju za tu svrhu akvarelu. Doduše, on može posluži-

ti kao posredovatelj nostalgije i melankolije, ali nikako

i za patologiju čovjekovih stanja. Destruktivne metode

– grebanje, trganje, svako poništavanje – u akvarelu

nemaju smisla, a kada su i primijenjene, ne ostavljaju

dojam egzistencijalne težine.

Predgovarajući prošlom trijenalnom sazivu hrvatskih

akvarelista, nastojao sam ocrtati značajke ove tehnike

i pružiti pogled na njenu povijest i potencijale koji izvi-

ru iz svojstava. A ona nisu takva da bi pripadala samo

aktualnosti suvremenoga trenutka, onoga hektičnoga

njegova dijela koji je u stalnoj potrazi za novim, već

svojom neaktualnošću premošćuju vrijeme te čine

akvarel trajno suprisutnim u svakome razdoblju. Upra-

vo zato sada apstrahiram povijesnost akvarela i nasto-

jim istaći ono bezvremeno što nam donosi. Dakako da

u konkretnoj realizaciji ne možemo izbjeći kategoriju

vremena, ona je uvijek prisutna, već i u trošnosti mate-

rijala – najočitije je vidimo u žutim mrljama na papiru,

kao i drugim znacima propadljivosti.

Međutim, u našemu duhu – koji stvara svoje ‘’imagi-

narne muzeje’’ – sublimiramo predodžbe, pročišćuje-

mo ih od nečistoća i mrvica koje iritiraju oko te nam

preostaje plemeniti i kristalni ton iz vode iscijeđenoga

sunčanoga spektra.

Ako vam ovaj opis dobivanja akvarelnoga kolorita

previše nalikuje na alkemijski postupak ekstrakcije,

sličnost je potpuno namjerna, ali i sasvim neuvjetova-

IZLOŽBE

GLASNO I JASNO

28 GLAS

na. Svrha joj je, kao što rekoh maloprije, izdvojiti ono

svojstvo ove likovne tehnike – dakle akvarelni kolorit

- kojim je ne samo trajno obilježena, nego zadobiva i

nešto od nepromjenjivosti koju ne nalazimo kod dru-

gih disciplina. Naime, za razliku od crteža čija struktu-

ra odmah razotkriva svoje vrijeme, ili teksture i fakture

slikarskih ostvarenja koja isto tako pripadaju jedino

i isključivo razdoblju svoga nastanka, akvarel čuva u

svojoj esenciji nešto nadkronološko. Najkrhkije poka-

zuje se, uz pomoć imaginacije, najtrajnijim. Neuhvat-

ljiva voda naplavila je srž obojanoga svjetla. Međutim,

hoće li djelo zadržati svježinu izvora ili će prijeći u

ustajalost bare, ovisi isključivo o ruci koja povlači kist.

Pred nama je 5. trijenale hrvatskoga akvarela i novi iza-

zovi zahtjevnome pogledu.

Nikola Albaneže

IZLOŽBE

GLAS 29

GLASNO I JASNO

KAIROSOVI ZAPISI S OBOJANIM NAGLASCIMA NA

5. HRVATSKOM TRIENNALU AKVARELA

već dobro znani, do onih koji su je počeli svojim ra-

dovima obogaćivati: Anton Vrlić, Dražen Trogrlić, Petar

Dolić, Jagor Bućan, Dubravka Kanjski…

Raznovrsnost autora nije samo u njihovoj generacij-

skoj razdiobi već i u tematskoj i stilskoj, što 5. trie-

nnalu hrvatskog akvarela dodatno povećava značaj

i u njegovoj dokumentarnoj komponenti, jer sabire i

sagledava taj segment stvaralaštva na dinamičnoj su-

vremenoj likovnoj sceni i u ovom mediju.

A jednako tako i zato što, zagovarajući ovaj tradicio-

nalni medij u njegovoj izvornosti, nije zatvorila vrata

silovitim i inventivnim prodorima novoga i drukčijega

u istom mediju. Upravo se u toj raznovrsnosti iščitava

njegova polivalentna struktura iz koje je razvidno da ju

je stvarao, ako nije paradoksalno reći, kroz multimedi-

jalnost jednog medija, onaj isti zanos koji je proširio

prostor akvarela u njegovim bezbrojnim mogućnosti-

ma, a u kojima, kao što pokazuje izložba, Kairos nije

ostavio raznobojne tragove samo na papiru.

Milan Bešlić

Ovdje se iščitavaju i brojne autorske osobnosti u ši-

rokom rasponu stvaralačkih interesa, kao i u stupnje-

vanoj likovnoj vještini izraženoj u lepezi inačica: od

majstorskih poteza kista do onih čiji su tragovi druga-

čije sačuvani, tako i od klasičnih akvarela na papiru do

onih rađenih na drugim podlogama, otkrivajući nove

mogućnosti stare tehnike i proširujući shvaćanje akva-

rela na više razina, napose pojmovnoj i izvedbenoj,

oslobađajući golemu stvaralačku energiju što 5. hrvat-

skom triennalu akvarela i daje jedno od temeljnih obi-

lježja, determinirajući upravo otvorenost kao njegovu

specifičnu vrijednost.

Stvaralačko bogatstvo iščitava se u širokoj lepezi au-

torskih osobnosti što se u dinamičnom ritmu njihovih

različitih poetika provlači kroz izložbu ilustrirajući li-

kovnu raznovrsnost kao svoju temeljnu značajku.

Dakle, od autora kao što su, primjerice: Josip Diminić,

Predrag Gol, Jasna Maretić, Daniel Butala, Ratko Janjić

- Jobo, Srećko Planinić, Dino Trtovac, Josip Škerlj i dru-

gi, čiji su prilozi suvremenoj umjetnosti i u akvarelu

IZLOŽBE

GLASNO I JASNO

30 GLAS

26. SMOTRA NEPROFESIONALNIH

LIKOVNIH STVARATELJA

rujan, 2010.

ALEKSANDRA GORETA

Hrvatski sabor kulture krovna je udruga amatera Hr-

vatske te uz edukacije i stimuliranje stvaralaštva

priređuje smotre ili susrete na nivou Republike Hr-

vatske. Prošle godine domaćin smotre bila je Galerija

„Vjekoslav Karas“ iz Karlovca. Na natječaj objavljen od

strane Hrvatskog sabora kulture prijavilo se 20 likov-

nih udruga sa 253 rada. Pristigle likovne radove vred-

novali su Stanko Špoljarić, viši kustos Umjetničkog

paviljona, Zoran Homen, ravnatelj Gradskog muzeja

Križevci i u ime domaćina Aleksandra Goreta, vodite-

ljica Galerije „Vjekoslav Karas“. Prosudbena komisija

izabrala je 117 radova za izložbeni postav smotre.

IZLOŽBE

GLAS 31

GLASNO I JASNO

Akademskog slikara Stjepana Šandrka (1983.) likovna kritika

ocijenjuje najdosljednijim i najboljim fotorealističkim slika-

rem u Hrvatskoj. On se karlovačkoj likovnoj publici po prvi put

predstavio hiperrealističkim slikarskim ciklusom Ivana. Ciklus je

premijerno bio predstavljen tijekom ljeta 2010. godine u Galeriji

Kontura u Zagrebu. Triptih Ivana iz ovog cklusa je nagrađen na 20.

slavonskom biennalu u Osijeku u siječnju 2011. godine.

Konstanta Šandrkovog opusa je hiperrealizam shvaćen kao sli-

karsko prikazivanje fotografije, no u idejnom smislu u ciklusu

Ivana prisutan je pomak od ranijih pomalo herojski shvaćenih

portreta Šandrkovih kolega iz klase postavljenih pred pozna-

ta djela suvremenih slikara iz najranijeg ciklusa (Current news,

2006.), preko ciklusa Glumice (2007.) i ciklusa Estrada a Barcelo-

na (2008.) koji se sastoje od privlačnih portreta najatraktivnijih

američkih glumica koje odišu nimalo romantičnom, veoma buč-

nom estetikom velikih plakata do ciklusa Ivana, koji pokazuje

svu težinu i zrelost Šandrkove umjetničke osobnosti.

Ciklus slika Ivana rezultat je obuhvatnog umjetničkog projekta

koji se sastojao od fotografskog snimanja modela u morskom

plićaku u Vodicama, odabira fotografija koje će poslužiti kao sli-

karski predložak te samog preslikavanja odabranih fotografija

na platno. Ljepota i mladost modela su potpunim ili djelomičnim

uronjavanjem u vodu transformirani, postali su nejasni, dezinte-

grirani i uzbudljivi. Šandrkov hiperrealizam je izravan i snažan

odgovor na stanje svekolike pretrpanosti informacijama u kojem

živimo. Odabirući slikanje „slike“ Šandrk slika ono što nas okru-

žuje i preokupira te na taj način kritički ukazuje na sve (ne)mo-

gućnosti koje rađaju prekobrojne frustracije.

Stjepan Šandrk je za Zbirku modernog i suvremenog slikarstva

Galerijskog odjela Gradskog muzeja Karlovac darovao jednu sli-

ku. Katalog izložbe sadrži predgovor izložbi autorice Antonije

Škrtić, reprodukcije u boji svih izloženih djela i umjetnikov živo-

topis.

STJEPAN ŠANDRK, ”Ivana”

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”

10. studenog - 30. studenog 2010.

ANTONIJA ŠKRTIĆ

Stjepan Šandrk: Ivana XII., 2010.

IZLOŽBE

GLASNO I JASNO

32 GLAS

IVANA BOŠNJAK & LEA VIDAKOVIĆ,

”Pogled u tajne lutkarske animacije”

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”

ožujak 2011.

ALEKSANDRA GORETA

ših prijatelja. Bili su tako popularni da smo ih nosili na

odjevnim predmetima i torbama; gledali su nas s pla-

kata. Neki od nas, koji su bili vješti crtači, crtali su ih

na kutovima knjiga. Brzim listanjem debelih, dosadnih N

e vjerujem da postoji osoba koja nije odrastala uz

animirane filmove. Mnogobrojni maštoviti likovi

bili su naši obožavani junaci. Njihove fizionomije

crtali smo po školskim klupama ili u spomenarima na-

IZLOŽBE

GLAS 33

GLASNO I JASNO

čitanki nijemi su crteži skakali, plesali i živjeli. Premda

više nisam dijete, još volim gledati animirane filmove.

Riječ „crtić“ vraća me u djetinstvo.

Nastanak animiranog filma inspiriran je pričom. Priča

oblikuje radnju, likove i ambijent. Priča oko koje se

kreiraju likovi animiranog filma Crossed sild (Prekriže-

ne haringe) govori o kolotečini života koja poput vira

uvlači žrtve sve dublje i dublje. Priča je prepoznatlji-

va u svačijoj svakodnevici. Svi smo žrtve kolotečina,

uvriježenih obrazaca i stalno maštamo o velikim ži-

votnim promjenamaa. Uglavnom, za maštane promje-

ne nemamo hrabrosti tako da nas vlastiti obrasci na

kraju uguše. Priča o Prekriženim haringama govori o

ljudskim sudbinama i smislu postojanja, zato je ona

vječno aktualna.

IZLOŽBE

GLASNO I JASNO

34 GLAS

GORDAN OREŠIĆ - GENE, ”Ego Limited”

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”

svibanj 2011.

ALEKSANDRA GORETA

ograničen galerijski prostor donosi izvorni duh graffiti

writinga u dvanaest fragmenata. Javni karakter graffita

kao likovnog djela može probuditi u nama razmišlja-

nje o javnom životu umjetničkih djela kao takvih. Ako

umjetničko djelo nema javni život, ono kao da ne po-

stoji, jer ga nitko nije vidio i u njemu uživao.

Respect to Gene the best Zgb-Cro graffiti Writer!

U razgovoru s „Geneom“ otkrivamo da je „Graffiti

writing“ (crtanje graffita) specifična urbana likovna

umjetnost koja se bavi imenom autora kao temom,

a kreativnost i stil vidljivi su u modificiranju slova koji-

ma je ime prikazano. Graffiter reklamira samog sebe.

Pitanje je kome? Ne nama, već ostatku scene koja jako

dobro barata i razumije stroga pravila ove likovne pro-

blematike. Da bi običan promatrač prepoznao i ocije-

nio kvalitetu nečijeg rada, potrebno je dobro poznava-

nje ovog kompleksnog likovnog stila. Pri osmišljavanju

koncepcije ove izložbe „Gene“ se nije poveo osnovnim

pravilom writinga gdje bi u izloženim „Piecevima“ (ko-

madima) promovirao svoj nick (skraćenica za ime), već

je odlučio nešto posve drukčije. Na dvanaest platna

izveo je likovne posvete drugim graffiti writerima. Radi

se o imenima onih koji su ga zadužili u nekim trenutci-

ma njegova života. Posvećene graffite izveo je na svoj

način, ali se u detaljima, kompozicijama, slovima, ko-

loritima i likovima povezao s posvećenima. Ovakvim

nesebičnim konceptom akademski slikar Gordan Ore-

šić donosi nam vlastitu ekspresiju hrvatske graffiti

scene i mi indirektno preko njega upoznajemo druge

majstore. Autor nam

tumači da nema

boljega nego kada

on napravi djelo s

imenom cijenjenog

kolege. Upravo se

zato izložba naziva

„Ego Limited“. Lišen

vlastitog ega Gor-

dan nam direktno

sa zidova, vlakova

i velikih površina u

IZLOŽBE

GLAS 35

GLASNO I JASNO

KARLOVAČKI LIKOVNI SUSRETI 2011.

IZLOŽBA POVODOM OBILJEŽAVANJA DANA GRADA KARLOVCA

Galerija ”Vjekoslav Karas”, 6. srpnja – 31. kolovoza 2011.

ANTONIJA ŠKRTIĆ

Izložbena manifestacija Karlovački likovni susreti i u

ovogodišnjem izdanju donosi tijekom proteklih go-

dina već uvriježenu i prokušanu koncepciju kojoj je

osnovni cilj reprezentativno i redovito objelodanjivati

kreativne potencijale karlovačkih likovnih autora rođe-

njem i/ili karijerom vezanih za grad Karlovac i okolicu.

Ova koncepcija nastavlja nastojanje koje je od 1976.

do 1989. godine Gradski muzej Karlovac sustavno pro-

vodio u okviru izložbene manifestacije održavane pod

nazivom Karlovačka likovna jesen, te ga revitalizirao

1996. godine pod novim nazivom i u novom terminu

unutar galerijske izložbene sezone vežući Karlovačke

likovne susrete uz obilježavanje Dana grada Karlovca.

Temeljna odrednica ovogodišnjeg izdanja Karlovač-

kih likovnih susreta je revijalnost u smislu uvažavanja

najrazličitijih likovnih osobnosti bez obzira na njihovu

stručnu kvalifikaciju i umjetničke domete u cilju pred-

stavljanja recentnih radova karlovačke provenijencije

pristiglih na javni poziv organizatora. Žiri izložbe u sa-

stavu: Antonija Škrtić, Igor Čulig (Gradski muzej Kar-

lovac) i Mišo Pakši (predstavnik Udruženje likovnih

autora Karlovac) ove godine je razmotrio 62 autorske

prijave s ukupno 140 likovna rada. Za izlaganje su oda-

brani svi prijavljeni autori s ukupno 123 rada. Ukupno

6 autora je po prvi put sudjelovalo na ovoj izložbenoj

manifestaciji. Žiri je posebno pohvalio uspjele portre-

Ivana Jandri: Putovanje, 2010.

IZLOŽBE

GLASNO I JASNO

36 GLAS

te Dina i Ive kojima je postignuto autentično ozračje

krhkog mladenaštva autora Stevana Živanova, složenu

likovnu kompoziciju Rast koja plijeni pažnju ozračjem

lakoće i nesputanom radošću stvaranja Mirana Križa-

nića, te odlično komponiranu fotografiju Putovanje

Ivane Jandri. Katalog izložbe na 32 stranice donosi

uvodni tekst osvrta na izložbu kustosice izložbe i ured-

nice kataloga Antonije Škrtić, te sažetim biografskim

podacima i reprodukcijom po jednog izloženog rada

predstavlja svakog izlagača. Realizaciju kataloga izlož-

be su sponzorstvom pomogli fotograf Goran Vranić i Ti-

skara ”Pečarić i Radočaj”.

Na ovogodišnji veliki odaziv likovnih autora utjecala je

činjenica da je između ovogodišnje i prethodne izložbe

dvogodišnji razmak koji za karlovačke likovne autore

nije bio razdoblje apstinencije, nego kreativno vrijeme

vrlo velike aktivnosti i likovnih istraživanja što govori

u prilog prijedloga da se u budućnosti zadrži ovakav

bienalni ritam. Entuzijazam svih sudionika te ozbilj-

nost kojom su pristupili osmišljavanju prezentacije

svoga recentnog rada, jest nezaobilazna i obvezujuća

činjenica koju će organizator ove manifestacije pri pla-

niranju i definiranju njezine budućnosti imati u vidu.

Uvažavajući spomenuto, u cilju unaprijeđenja kvalite-

te izložbe i ostvarivanja želje organizatora da vrijeme

i mjesto trajanja Karlovačkih likovnih susreta postane

promocija umjetničke izvrsnosti koja će djelatno pri-

donositi stvaranju nove vrijednosti u i izvan okvira lo-

kalne likovne scene u narednom razdoblju, planira se

redefinirati izložbenu manifestaciju Karlovački likovni

susreti u smislu kako bi se ovakav revijalni tip izložbe

svake druge godine izmjenjivao s kustoski koncipira-

nom izložbom jednog ili više pozvanih likovnih autora.

Miran Križanić: Rast, 2011.

Stevan Živanov: Dino, 2011.

IZLOŽBE

GLAS 37

GLASNO I JASNO

JORDAN – SLIKAR PROŠLOG I SVOJEG VREMENA

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”

listopad 2011.

MILAN BEŠLIĆ

Jordanova slikarska realizacija osjetilnog i memorij-

skog pretpostavlja dinamičan duhovni proces ”obra-

de” podataka iz vlastite ”arhive” kao aktivan stvara-

lački čin.

To ”sređivanje građe” postupkom redukcije,teži saži-

manju i sintezi minulih trenutaka u likovnu činjenicu

djela, snažno ga određujući temporalnom komponen-

tom višeslojnih simboličkih konotacija. Rast slikareve

duhovne okomice dolazi iz dubine njegova bića, iz

njegove elementarne prirode sazdane od čistih počela

ljudske biti; iz osjetilnog doživljaja svijeta i fascinacije

njegovom vizualnom stvarnošću, iz dalekog djetinjstva

i unutrašnjih prostora vlastitog bića, podsvjesnog i ira-

cionalnog, iz obiteljskog stabla i njegova grananja kroz

naraštaje, u tragovima ljudskog postojanja u vremenu

i prostoru, u fotografi jama iz obiteljskog albuma kao

i onima iz zajedničke povijesti, izblijedjelim pismima i

bilješkama, predmetima,stvarima i drugim drugačijim

”medijima”.

Međutim, valja nam i ovom prigodom naglasiti da se

Jordanovo slikarstvo uputilo u traženju smisla ljud-

skog postojanja kroz stvarni, a ne izmišljeni svijet,

kroz činjenice koje su sazdale njegovo biće i obliko-

vale njegovu duhovnost; od tjelesne krhkosti i fi zič-

ke smrtnosti, od intelektualne radoznalosti i duševne

besmrtnosti, od dvojbi i neizvjesnosti, slutnji i straha,

snova i čežnji, problematizirajući te činjenice kroz svo-

je velike tematske cikluse. A upravo su te činjenice i

učvrstile Jordanovo uvjerenje da je ”zemaljska hrana”

duhovna stvarnost djela, i da je ta zemaljska kompo-

nentna memorirana u pigmentu, u pamćenju materije,

u metafi zici slikarstva.

UNUTARNJI PROSTOR, 2009/10

IZLOŽBE

GLASNO I JASNO

38 GLAS

SUSRET, 2010. UNUTARNJI PROSTOR, 2008.

PREDGRAĐE, 2004.

FINIS TERRAE, 2006.

IZLOŽBE

GLAS 39

GLASNO I JASNO

NOVA ELEKTRONSKA IZDANJA KATALOGA ZBIRKI

POVIJESNOG ODJELA

SANDA KOČEVAR

Tijekom jeseni 2010. godine Povijesni odjel Gradskog

muzeja Karlovac objavio je DVD Zbirke razglednica

i čestitki i CD dijela Zbirke fotografija, fotografske

opreme i pribora pod nazivom „Iz starih albuma 2:

Fotografije (1860-1957) iz fundusa Gradskog muzeja

Karlovac“. Izuzetna privlačnost razglednica i fotografi-

ja kao dokumenta određenog razdoblja s mogućnošću

višestrukog iščitavanja nametnula je, prvenstveno iz

razloga zaštite, potrebu njihove digitalne obrade.

Sam projekt nastavak je multimedijalne prezentacije

zbirke koja je od kraja 2009. godine bila predstavljena

putem touch screena u izlogu knjižare Školske knjige

u Radićevoj ulici. Zbirka razglednica i čestitki Grad-

skog muzeja Karlovac sadržana na ovom DVD-u broji

nešto više od 1 000 primjeraka i obuhvaća razdoblje

od 1894. do 1969. godine. Odnosi se većim dijelom na

područje Karlovačke županije. Osim želje za prezenta-

cijom ove izuzetno vrijedne zbirke koja poput kolačića

madeleine budi sjećanja Karlovčana na vizure kojih

više nema, jedan od razloga bio je zaštiti zbirku od

oštećenja od strane korisnika, ali istovremeno ponu-

diti i turistima dvojezični (hrvatsko-engleski) suvenir

koji bi ih upoznao za kulturnom i prirodnom baštinom

grada i okolice.

I drugo dvojezično elektronsko izdanje Povijesnog

odjela, CD „Iz starih albuma 2: Fotografije (1860-1957)

iz fundusa Gradskog muzeja Karlovac“ je također na-

stavak projekta iz 2002. godine, odnosno ovo je drugi

dio trilogije predstavljanja Zbirke fotografija, fotograf-

ske opreme i pribora. Dok je prvi dio predstavio foto-

grafe karlovačke provenijencije, ovaj CD upoznaje nas

s oko 600 fotografija nastalih od 1860. do 1957. godi-

ne domaćih (78) i stranih autora (184), čiji su radovi

poklonom ili otkupom ušli u fundus Gradskog muzeja

Karlovac.

Fotografija je relativno kasni plod civilizacije. U počet-

ku se od nje očekivalo da odgovori nekim zahtjevima

koji su se inače postavljali slikarstvu, no povijest joj

je namijenila drugu ulogu. Na prvom mjestu trebala je

zadovoljiti taštinu naručilaca, zatim registratora po-

vijesne memorije, a nerijetko sluškinje političke pro-

pagande. Ova tvorevina duha uvjetovana je ne samo

individualnim senzibilitetom fotografa već i kulturnim

ozračjem u kojem djeluje. Glavna karakteristika joj je

dovršenost, odnosno vremenska i prostorna ograniče-

nost.

Autorica DVD-a i CD-a je mr. sc. Sanda Kočevar, prof.

viši kustos Povijesnog odjela, a oblikovanje i tisak ovih

izdanja povjeren je tvrtki Va-copy d.o.o., a tiskani su u

300 primjeraka.

PREZENTACIJE

GLASNO I JASNO

40 GLAS

Odjel Domovinskog rata realizirao je u 2010.

godini dva značajna i međusobno povezana

projekta: objavljen je Katalog Zbirke oružja

Domovinskog rata i Zbirke odora i vojne opreme Do-

movinskog rata, koji je poslužio kao stručna podloga

za izložbu Izbor iz zbirki oružja odora i vojne opreme

Domovinskog rata.

Katalog je najnovije u slijedu kataloških izdanja edi-

cije Gradskog muzeja Karlovac Katalozi i monografi-

je. Katalogom su predstavljene dvije od četiri zbirke

Odjela Domovinskog rata, zbirka oružja i vojnih vozila

i zbirka odora i vojne opreme. U uvodnom dijelu ka-

taloga su tekstovi koji korisnicima omogućavaju bolje

razumijevanja povijesnih okolnosti nastanka zbirki i

njihove vrijednosti. Zatim je detaljno predstavljena

zbirka oružja Domovinskog rata. Opisane su karakte-

ristike svake od podzbirki unutar zbirke, pištolji, puš-

ke, puškostrojnice, strojnice, ručni bacači, topništvo,

oklopna bojna sredstva, zrakoplovi. Kataloški dio obu-

hvaća kataloške jedinice, proširene opisom koji do-

datno osvjetljava svaki predmet. Uz opis predmeta na-

vedeni su podaci o pripadnost zbirci, priča o povijesti

uporabe predmetu, vrsta predmeta, naslov, dimenzije.

Uz predmete ove zbirke navedeni su i taktičko-tehnič-

ki podaci kao njihove najznačajnije odrednice. Ostali

podaci, mjesto nastanka/nalaza, vrijeme nastanka/

nalaza, materijal, tehnika navedeni su, ukoliko se to

moglo sa sigurnošću utvrditi. U kataloškom dijelu zbir-

ke oružja obrađene su 152 jedinice. U cjelini o zbirci

odora i vojne opreme nakon uvodnog teksta kataloški

su obrađene 163 jedinice ove najbrojnije zbirke odjela

Domovinskog rata. Katalog je dvojezičan (hrvatsko –

engleski) i bogato opremljen fotografijama. Za bolje

razumijevanje teksta u katalogu su navedeni popis

literature, objašnjenje skraćenica, kazalo osobnih

imena i kazalo zemljopisnih pojmova. Foto- naslov-

nica kataloga (ima tiskara). Katalog je promoviran 29.

srpnja u Maloj dvorani Gradskog muzeja Karlovac čime

je Muzej prigodno obilježio Dan pobjede i domovinske

zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. O katalogu i u

Novi projekti Odjela Domovinskog rata

PREZENTACIJE ZBIRKI ODJELA

DOMOVINSKOG RATA

RUŽICA STJEPANOVIĆ

Catalogues

PREZENTACIJE

GLAS 41

GLASNO I JASNO

njemu predstavljenim zbirkama govorili su Dubravko

Halovanić, umirovljeni brigadir Hrvatske vojske i auto-

rica i urednica kataloga Ružica Stjepanović, kustosica

odjela Domovinskog rata.

Katalog čini stručnu podlogu izložbe Izbor iz zbirki

oružja odora i vojne opreme Domovinskog rata koja je

otvorena 17. studenoga 2010. u Gradskom muzeju Kar-

lovac i mogla se pogledati do 4. veljače 2011. godine.

Izložbom se posjetiteljima željela zorno dočarati spe-

cifičnost i raznovrsnost zbirki i naglasiti kompleksna

vrijednost u njima sačuvanih predmeta. Zamišljena je

kao ambijentalni povratak u vrijeme borbe za slobod-

nu Hrvatsku, u Karlovac ratne 1991. godine.

Multimedija, interpretativne legende, fotografije, mu-

zejski predmeti poslužili su da priča o početku Domo-

PREZENTACIJE

GLASNO I JASNO

42 GLAS

vinskog rata u Karlovcu bude prezentirana što upečat-

ljivije.

Izložba je podijeljena u četiri tematske cjeline. U pr-

voj je predstavljena situacija u gradu u ljeto 1991.

kada velika opasnost prijeti iz brojnih vojarni i vojnih

objekata JNA unutar grada. Uvećana fotografija vojar-

ne Robert Domani u Luščiću u Karlovcu čije su cijevi

uperene prema središtu grada, odore i naoružanje JNA

i srpskih paravojnih postrojbi, svjedočili su o agre-

sorskom snagama. Vrećama s pijeskom simbolično je

odvojena druga cjelina u kojoj su predstavljeni grad i

branitelji. Fotografije razrušenog grada, foto instala-

cija kratera granate na podu, odore branitelja, ručno

rađeno oružje na daskama kakvim su se štitili objekti

u gradu vratili su Karlovčane u jesen 1991. Poseban do-

življaj upotpunio je dokumentarni filmski zapis o Kar-

lovcu 1991. koji je od brojnih snimaka sastavio Zden-

ko Barjaković i koji čini treću tematsku cjelinu. Film

je istovremeno projiciran na više strana i na taj način

je stvoren dojam sudjelovanja u aktualnom događaju.

„Ratnu“ atmosferu pojačali su glazba, zvukovi ratnih

razaranja (topovska paljba, fijukanje metaka, i sl.). U

četvrtoj cjelini multimedijalno su predstavljena kru-

pna sredstva borbene tehnike koja zbog veličine nisu

mogla biti prezentirana u prostoru a koja su korište-

na u borbama 1991. godine na karlovačkoj bojišnici.

Izložba temeljena na vlastitom fundusu prilagođena

je vrlo širokom rasponu korisnika od učenika do šireg

građanstva. Autorica koncepcije i kustosica izložbe je

Ružica Stjepanović, kustos Odjela Domovinskog rata,

na izložbi su korištene ratne fotografije karlovačkog

fotografa Dinka Neskusila, a likovno oblikovanje izlož-

be napravio je AB studio design Barjaković.

Oba projekta su realizirana sredstvima Ministarstva

kulture Republike Hrvatske i Grada Karlovca.

PREZENTACIJE

GLAS 43

GLASNO I JASNO

NOVO NA TURNJU -

SOKOL 1

RUŽICA STJEPANOVIĆ

Lasinja. Ovaj oklopnjak za prijevoz pješaštva nastao

je preradom teretnjaka Zastava 640 iz voznog parka

tvrtke Jamnica. Prerađen je u Autoservisu Borongaj u

Zagrebu i predan pripadnicima Borbene grupe Lasinja,

koji su ga koristili za logistiku i prijevoz ljudi. Nije po-

znato što se dogodilo sa Sokolom nakon što su u Lasi-

nju 8. listopada 1991. ušle neprijateljske snage.

Za pokupsko bojište u Autoservis Borongaj su u rujnu i

početkom listopada 1991. prerađena još tri teretnjaka

koja je iz svojeg voznog parka izdvojila Jamnica. Na-

zvani su Sokol 1, 2 i 3. Prerađena su na način da je na

vozila postavljen vanjski oklop od pancirnog čeličnog

Odjel Domovinskog rata nastavio je i tijekom

2011. godine intenzivno prikupljanje građe.

Prikupljanje građe povezano je s brojnim teš-

koćama, mnogi dragocjeni i važni predmeti teško su

oštećeni ili uništeni u ratnim razaranjima. Neki su za

zbirku zanimljivi upravo takvi, predstavljaju svjedo-

čanstvo ratnog uništenja, ali većina zahtijeva temeljitu

obnovu. Najnoviji predmet u zbirci oružja i vojnih vo-

zila je oklopni transporter iz Domovinskog rata Sokol

1, pronađen u Pokupskom, obnovljen i zatim izložen

na Turnju.

Sokol 1 pripada skupini improviziranih borbenih oklo-

pnih vozila koja su stvarana u Hrvatskoj na početku Do-

movinskog rata, a počela su se izrađivati već od svibnja

1991. godine. Do prosinca ih je izrađeno više od 250.

Konstruirana su na najrazličitijim podvozjima, od osob-

nih automobila i traktora do teretnjaka, lokomotive i

vagona. Način izrade i borbena vrijednost ovih vozila

su različiti, od vrlo grube izrade do tehnički veoma do-

tjeranih. Borbena vrijednost kretala se od vozila kojima

je jedina vrijednost bila podizanje morala do učinkovi-

tih borbenih vozila. Većina je osmišljena i izrađena kao

borbeni transporteri za siguran prijevoz vojnika i ranje-

nika te snabdijevanje. Korištenje ovih vozila prestalo je

nakon što je Hrvatska vojska došla u posjed namjenski

konstruiranih borbenih oklopnih vozila.

Različita po načinu izrade i namjeni, improvizirana

borbena oklopna vozila dio su povijesti stvaranja slo-

bodne, neovisne Republike Hrvatske, svjedoci snage i

želje hrvatskog čovjeka, njegove domišljatosti i odluč-

nosti da obrani domovinu.

Prvi oklopni transporter nazvan Sokol izrađen je u ruj-

nu 1991. godine za potrebe logistike Borbene grupe

PREZENTACIJE

GLASNO I JASNO

44 GLAS

lima ispod kojega je postavljena gumena traka i unu-

tarnji oklop od čeličnog lima. U usporedbi s prvim So-

kolom, koji je djelovao dosta grubo, znatno su dorađe-

na. Ploče oklopa su jače nakošene kako bi se smanjio

kut upada projektila i tako smanjila probojnost. Čeona

ploča je izrazito nagnuta prema nazad. Izrađena je od

dva dijela, spojena tako da u osi vozila čini hrbat, zbog

čega je sjedalo vozača pomaknuto unazad.

Na krov transportera montirana je strojnica M53 ka-

libra 7,9 mm u nepokretnoj konstrukciji. Na bočnim

stranama su izrađene puškarnice, na lijevoj dvije, na

desnoj tri i jedna na stražnjim vratima. Puškarnice su

se mogle zatvoriti s unutarnje strane kliznim čeličnim

pločama. Prozori vozača i suvozača zaštićeni su kap-

cima od čeličnog lima. Ukupna težina vozila nakon na-

dogradnje je 4 500 kg, sama nadogradnja teška je 3

300 kg. Vozila su mogla postići brzinu 60 – 80 km/h.

Posadu je uz vozača činilo deset ljudi.

Prva borbena akcija u kojoj je korišten Sokol 1 je iz-

vlačenje trojice boraca izvidničko-diverzantske skupi-

ne Hrvatske vojske iz tvornice u Jamničkoj Kiselici, 11.

listopada 1991. godine, a zatim se do kraja studenoga

1991. godine upotrebljavao za prijevoz vojnika na dije-

lovima bojišnice uz rijeku Kupu između Lijevog Sredič-

kog i kanala Kupa – Kupa.

Nakon završetka Domovinskog rata Sokol 1 je ostao

odbačen kod Lovačkog doma u Pokupskom, gdje su

ga uočili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe grada

Karlovca. Bio je u vrlo lošem stanju, motor i dio oklo-

pnih ploča je nedostajao, korozija je uništila većinu

dijelova, unutrašnjost je potpuno devastirana. Veli-

kim angažmanom zapovjednika postrojbe Miroslava

Rade, Ivana Stepića, zapovjednika osiguranja Jamnice

1991. godine i umirovljenog brigadira HV-a Dubravka

Halovanića vozilo je izvučeno je iz blata i prevezeno

u radionicu karlovačkih vatrogasaca koji su napravili

zahtjevni posao obnove i postavljanja na Turnju.

Predstavljanjem obnovljenog Sokola 6. listopada iska-

zana je zahvalnost svim suradnicima koji su svojim

nastojanjem doprinijeli da ovo jedinstveno borbeno

oklopno vozilo postane predmetom zbirke i odjela Do-

movinskog rata Gradskog muzeja Karlovac, te svima

koji su sudjelovali u restauriranju Sokola 1, koji će sa-

svim sigurno imati istaknuto mjesto u budućem stal-

nom postavu.

Osobito zadovoljstvo bilo je pozdraviti neke od brani-

telja koji su prije dvadeset godina sudjelovali u izradi

Sokola ili bili dio njegove posade i koji su prigodom

predstavljanja vozila podijelili s posjetiteljima svoja

sjećanja, zapovjednike Borbene grupe Lasinja Josipa

Tomačića i Zdravka Katića, članove posade Sokola Iva-

na Paveka, Juru Britveca i Josipa Markulina, te Zdravka

Barača zapovjednika pričuvnog sastava policije Lasi-

nja 1991. godine.

Gradski muzej Karlovac ovoga ljeta postavio je na Tur-

nju informacijski pano s kratkom kronologijom Domo-

vinskog rata u Republici Hrvatskoj i gradu Karlovcu.

Dio je to nastojanja da se brojnim posjetiteljima pruži

informacija o borbi za slobodnu, suverenu Hrvatsku u

Domovinskom ratu 1991 – 1995. godine. Uz ranije po-

stavljenu informacijsku ploču o samom prostoru Tur-

nja i postavljenim predmetima, te dvojezični depilijan

(hrvatsko – engleski) s osnovnim informacijama o izlo-

ženim predmetima, posjetitelji koji prvi put dolaze u

Karlovac dobit će sažeti pregled o borbi za slobodnu

Republiku Hrvatsku.

PREZENTACIJE

GLAS 45

SUGLASJA

NOĆ MUZEJA 2011. U KARLOVCU

Gradski muzej Karlovac, Strossmayerov trg 7

petak, 28. siječnja 2011.

RUŽICA STJEPANOVIĆ

u davnim pretpovijesnim vremenima. U selu Trg zadr-

žala se u živoj tradiciji do 1958. godine, kada je umrla

posljednja žena koja je delala jalbe na lucanj. Danas je

izrada stare čipke obnovljena, ponovo se plete u selu

Trg i drugdje, ali joj je uloga prenamijenjena.

Gradski muzej Karlovac se i ove godine uključio u

tradicionalnu akciju Hrvatskog muzejskog druš-

tva Noć muzeja. Bogat, raznolik i vrlo kvalitetan

program zainteresirao je veliki broj naših sugrađana

i njihovih gostiju. U zgradi muzeja na Strossmayerom

trgu pored razgledavanja Stalnog postava uz stručno

vodstvo kustosa, najmlađi posjetitelji uživali su u na-

stupu Tomislava Kozarčanina - Tontorina, žonglera i za-

bavljača koji im je poželio dobrodošlicu u Noć muzeja.

Etnografski odjel je i ove godine pripremio zanimljiv i

edukativan program. Članice KUD-a Ključ iz Trga kod

Ozlja posjetiteljima su prezentirale Pletenje jalbe na

lucanj. Predavanja o povijesti i sadašnjosti čipke, nje-

nom značenju kao materijalnom i nematerijalnom kul-

turnom dobru održale su profesorice Branka Stergar i

Jana Mihalić.

Do otprilike pedesetih godina dvadesetoga stoljeće u

selima uz Kupu između Ozlja i Karlovca, te na brežuljci-

ma oko Ozlja udane žene nosile su končane kapice (jal-

be) kao dio svoje svakodnevne i blagdanske narodne

nošnje. U ranijem razdoblju, do početka Prvoga svjet-

skog rata, izrađivale su ih na napravi zvanoj lucanj,

u staroj tehnici izrade koja u stručnoj literaturi nema

hrvatski naziv, pa se koristi narodni - pletenje jalbe na

lucanj. Radi se o jednostavnom drvenom pomagalu od

ljeskove šibe savijene u luk i usađene u dužu dašči-

cu. Stranice luka drže dvije poprečne uzice oko kojih

se s vanjske strane ovija konac, tako da se dobije niz

dvostrukih niti (osnove) u željenoj širini. Potke nema.

Tkanina nastaje međusobnim preplitanjem, odnosno

zaplitanjem niti osnove u šupljikasto tkivo s uzorcima.

S obzirom na navedenu činjenicu tj. da nema potke,

mnogi tu tehniku smatraju pretečom tkanja nastalom

HRVATSKO MUZEJSKO DRUŠTVO

ulaz slobodan

Gradski muzej KarlovacStrossmayerov trg 7

Galerija ”Vjekoslav Karas”Ljudevita ŠestiÊa 3

PETAK, 28. sijeËnja od 18.00 do 01.00 h

18.00 - 01.00 razgled Stalnog postava, ulaz slobodan

18.30 - 19.00 Tomislav KozarËanin - Tontorino, žongler/zabavljaË, program dobrodošlice

19.00 i 22.00 struËno vodstvo po Stalnom postavu

18.00 - 01.00 izložba: ”Izbor iz zbirki oružja, odora i vojne opreme Domovinskog rata”, svaki sat od 18.30 struËno vodstvo po izložbi

19.00 - 23.00 e-pozdrav: ”Karlovac 1991. - NoÊ muzeja 2011.”, moguÊnost slanja personalizirane e-razglednice s izložbe

18.30 - 23.00 prezentacija ”Pletenje jalbe na lucanj”, Ëlanice KUD-a ”KljuË” iz Trga kod Ozlja

20.00 predavanje ”Pletenje Ëipke na lucnju u selu Trg ”, Branka Stergar, prof. i Jana MihaliÊ, prof.

21.00 predavanje ”O karlovaËkom graditelju Nikoli MariÊu”, Igor »ulig, prof.

Tijekom noÊi Glazbeni sastav KUD-a ”KljuË“ iz Trga kod Ozlja

Kuhano vino i toplo pecivo

18.00 - 01.00 izložba ”Ledeno doba?!”

18.00, 20.00, 22.00 i 00.00 struËno vodstvo u društvu kostimiranih ledenodobnih lovaca.

18.00 - 23.00 ”I grajmo se praËovjeka” - promocija Ëarobne edukativne kutije

Tijekom noÊi Medvjee πape i sok od πumskih bobica

SUGLASJA

46 GLAS

GLAS 47

SUGLASJA

Predavanje O karlovačkom graditelju Nikoli Mariću održao je Igor Čulig, prof. Karlovački graditelj Nikola Marić (1886.-1981.) školovao se, poput mnogih drugih aktera hrvatske moderne, na tehničkoj visokoj školi u Pragu. Premda naobrazbom građevinar a ne arhitekt, stvorio je značajan opus na području stambene i jav-ne izgradnje, a također i industrijske i infrastrukturne. Prikaz zbirke (614 nacrta na paus-papiru) i referentnog građevinskog fonda osnova su izložbe najavljene za listopad 2011. godine.

U izložbenom prostoru na tavanu Muzeja veliko za-nimanje posjetitelja izazvala je izložba Izbor iz zbirki oružja, odora vojne opreme Domovinskog rata. Uz stručno vodstvo po izložbi, posjetiteljima je pružena mogućnost slanja personalizirane e- razglednice s izložbe Karlovac 1991. – Noć muzeja 2011.

U zabavnom dijelu programa posjetitelje je zabavio KUD Ključ uz tradicionalnu okrjepu, kuhano vino i to-

plo pecivo.

SRAZGLASA

48 GLAS

GLAS 49

SRAZGLASA

GLASONOŠA

50 GLAS

GLAS 51

GLASONOŠA

GL

GLASPAPIR

52 GLAS

GLAS 53

GLASPAPIR

G

54 GLAS

OGLASI PRODAJE

6. MIHALIĆ, J.

GLAVNI RUBAC -

ZAGONETNO

POKRIVALO

U TRADICIJSKOM

ŽENSKOM OGLAVLJU

GMK, 2009.

136 STR., U BOJI

DVOJEZIČNO

CIJENA: 200,00 KN

3. GRUPA AUTORA

JAKOV ŠAŠEL

1832-1903

MONOGRAFIJA

GMK, 2007.

152 STR., U BOJI

CIJENA: 200,00 KN

1.

4. GRUPA AUTORA

KARLOVAČKI LEKSIKON

ŠK, GMK, GK ”IGK”

2008.

678 STR., U BOJI

CIJENA: 495,00 KN

5. ŠKRTIĆ, A.

KOREN, F 1929-1983

KATALOG

GMK, 2008.

116 STR., U BOJI

CIJENA: 100,00 KN

2.

GLAS 55

OGLASI PRODAJE

7. ČULIG, I.

LONČARIĆ S.

MORSAN B.

STERGARŠEK S.

STUBIČAR S.

KARLOVAC I IDEALNI

GRADOVI RENESANSE

PLAKAT

GMK, 2009.

DVOJEZIČNO

CIJENA: 25,00 KN

10. GORETA, A.

5. HRVATSKO TRIENNALE

AKVARELA

KATALOG IZLOŽBE

GMK, 2011.

80 STR., U BOJI

CIJENA: 50,00 KN

12. BEDE L., L. ČUČKOVIĆ

LEDENO DOBA

KATALOG IZLOŽBE

GMK, 2011.

40 STR., U BOJI

CIJENA: 25,00 KN

11. GORETA, A.

IVANA BOŠNJAK I

LEA VIDAKOVIĆ

CROSSED SILD

KATALOG IZLOŽBE

ANIMACIJA

GMK, 2011.

16 STR., U BOJI

CIJENA: 10,00 KN

13. GORETA, A.

GORDAN OREŠIĆ

EGO LTD

KATALOG IZLOŽBE

GRAFITA

GMK, 2011.

12 STR., U BOJI

CIJENA: 10,00 KN

9. BITNEC, L.

MIHAJLOVIĆ CETINJANIN, P.

POGLEDALOVE KRONIKE

EPIZODA: IZGUBLJENO ŽEZLO

GMK, 2010.

64 STR., U BOJI

CIJENA: 20,00 KN

H R V AT S K I

TRIENNALE

A KVAR E L A55

Crossed SildPogled u tajne lutkarske animacije

Ivana Boπnjak & Lea VidakoviÊ

Galerija Vjekoslav Karas, Karlovac

23. oæujka - 30. travnja 2011.

56 GLAS

Jordan

KARL

OVAČ

KI L

IKOV

NI S

USRE

TI 2

011.

Ove, kao i brojne druge tiskovine čiji je izdavač Gradski muzej Karlovac mogu se kupiti u uredovno vrijeme Gradskog muzeja.

14. GORETA, A.

KARLOVAČKI LIKOVNI

SUSRETI 2011.

KATALOG IZLOŽBE

GMK, 2011.

32 STR., U BOJI

CIJENA: 40,00 KN

16. GORETA, A.

VASILIJE JORDAN

KATALOG IZLOŽBE

GMK, 2011.

24 STR., U BOJI

CIJENA: 30,00 KN

15. BEDE, L.

FOTOSOFIJA

DAMIR HOYKA

KATALOG IZLOŽBE

GMK, 2011.

36 STR., U BOJI

CIJENA: 20,00 KN

POSJET MUZEJU

Radno vrij eme

Gradski muzej Karlovac

Strossmayerov trg 7

Utorak, četvrtak, petak 8 - 16

Srij edom 8 -19

Subotom i nedjeljom 10 - 12

Galerij a ”Vjekoslav Karas”

Lj. Šestića 3

Radnim danom 8 - 16

Za trajanja izložbe srij edom i petkom od 17 - 19

Subotom i nedjeljom 10 - 12

Stari grad Dubovac

Od 1. travnja do 1. listopada

Radnim danima i nedjeljom 14 - 18

Subotom 10 - 18

Cij ena ulaznica:

Odrasli: 10,00 kn

Djeca, učenici, studenti, umirovljenici i grupe: 5,00 kn

U istome danu ulaznica vrij edi za sva tri objekta.

Stručno vodstvo najaviti dva dana ranij e na

tel.: 047/615-980 ili e-mail: gradski-muzej@ka.t-com.hr

Stručno vodstvo: na hrvatskom jeziku 50,00 kn,

na engleskom jeziku 150,00 kn