GlasIslamavjera dru{tvo kultura

JA SAM MUSLIMANKA I HO]UDA SE TO VIDI

ZA[TO LLJUTNJA? Strana 3Strana 3

AAVDO ME\EDOVI] - VDO ME\EDOVI] - PJEVPJEVA^ PRI^AA^ PRI^A

Strana 22Strana 22

Strana 220

Islamski preporod

ISLAMSKI POKRETIISLAMSKI POKRETIU TURSKOJU TURSKOJ

Strana 15

Bajramska hutba Reisu-l-uleme dr. Mustafe ef.Ceri}a.

BAJRAM JE RADOST ZASRCE I DU[U MUSLIMANA

Strana 18

Sejjid Qutb U OKRILJU KUR’ANA

STVAR JE VEOMA OZBILJNA!

Strana 7

DRUGI O NAMA

PPRROO[[LLOOSSTTZZAABBOORRAAVVIITTII

Strana 10

Ako pogledate u dobarazvoja zapadne misli irenesanse, mnoge odovih ideja su do{le izmuslimanskih zemalja.Mnogi kr{}ani koji sui{li u muslimanskezemlje shvatili sunepravilnosti i za-blude o idejamakoje postoje na Za-padu. Po~eli su ko-municirati i u~itiod Islama. To jedovelo do novogpokreta na Za-padu, koji je do-veo do renesanse

i potpuno no-vog iskustva,gdje je re-ligija bilana drugommjestu izarazuma inauke.

NA[E VI\ENJE

SS tt rr aannaa 1122

MMMMOOOOJJJJ PPPPUUUUTTTT JJJJEEEEIIIISSSSLLLLAAAAMMMM

EXKLUZIVNO - INTERVIEW

Jusuf Islam - Cat Stevans

Glas IslamaMart 1997. Zul-kade 1417.

2

CC ijeli `ivot vjernika jeradost: Bajrami, muka-bele, mubarek no}i,

had`ijske dove, selamPejgambera, stajanje naArefatu... I sve tako do unedogled do Ed`ela,Bogom odre|enog. Bla-godati Gospodara svjeto-va su neizmjerni. Umaloda ne spomenem GlasIslama kao posebnuradost, koja budi uspa-vane, osvje`ava umorne iuliva nadu i sigurnostrazumnim. A Bajrami(ramazanski i kurbanski)su d`ennetske ba{~e punemirisnog cvije}a i ukusnihplodova. I ovaj razmak{to ih dijeli miri{e nalikna njih. Prvi s Ramaza-nom a drugi sa Had`om,nude d`ennetsko okrilje,smisao i cilj ljudskog pos-tojanja na dunjaluku. Koisposti istinski mjesecRamazan i u potpunostiobavi Had`, o~i{}en je odgrijeha kao na dan ro|e-nja, rije~i su Resulullahas.a.v.s.. A mi smo, hvalaBogu, i postili i sr~anomdovom prizivali Bo`ijirahmet da istrgne mr`nju

iz na{ih srca i zamijeni jeuputom i merhametom.Sada se, evo, `urno spre-mamo za veliki zijaretBejtullahu; radoznalopitamo: kada se kre}e,kako se putuje, kolikoko{ta... Jer, `elja nam jeda osjetimo ushi}enjekoje }e do`ivjeti milionihodo~asnika, da srca na{azemzemom isperemo io~istimo ih od korova gri-jeha koji se nahvataousljed svakodnevnih du-njalu~kih glo`enja.

Zato se radujmo zajed-no na{im Bajramima,u`ivaju}i u dovama kojenam oni nose. U nadi da}e vam svaki novi brojGlasa Islama pru`ati noveradosti i ~initi `ivot puni-jim i poslije Bajrama,iskreno vas selamimo uznapomenu: papir i pero uruke, pi{ite nam. Skupasmo ja~i, a bi}e nam ilak{e!

Mustafa Feti}

OOGGLLEEDDAALLOO

Izdava~:Izdava~ka ustanova

“El-Kelimeh”, Novi Pazar

Glavni i odgovorni urednik:

Mustafa ef. FETI]

Urednik:Fehim KAJEVI]

Tehni~ki urednik:Hasudin HAJROVI]

Lektor:Samir [KRIJELJ

Redakcija:Mevlud ef. DUDI],

Ramiz ef. HAMIDOVI],Hajro ef. TUTI],

Esad KOLA[INAC, Enver UJKANOVI],

Mirsada BURD@OVI] iMidhat HAJROVI]

Saradnici:Nezir SALIHOVI] (Novi

Pazar), Te{rif [A^I](Sjenica), Umer HAD@I] iMuhamed FETI] (Ro`aje),Adem ef. ZILKI] i Nusretef. GUSINAC (Tutin),

Nadir ef. DACI] i FejsalHALILOVI] (Prijepolje),Enes ef. SVRAKA i IsmetTRBOVI] (Priboj), Mr

Ismail BARDHI(Makedonija), Enes ef.

ZUKORLI] (Njema~ka),Jasmin ef. DEMI] ([vicarska)

Kompjuterska priprema:Grafi~ki studio “El-Kelimeh”

[tampa:GRAFOKARTON, Prijepolje

Adresa redakcije:Ul. 1 Maj 70/b

36300 Novi Pazartel/fax: (381) 20 25 626

Rukopisi i fotografije se nevra}aju

Rje{enjem od 12.12.1996. g.GLAS ISLAMA je regist-rovan kod Ministarstva za

informacije RepublikeSrbije pod registarskim

brojem 2281.

Glas Islamavjera dru{tvo kultura

ZAHVALNOST ME[IHATU

Esselamu alejkum, po{tovana redakcijo dragognam, i ako Bog da, uspje{nog glasila Islamskezajednice Sand`aka, Glasa Islama!

Molim Uzvi{enog Boga da Vas na tom putupomogne, a da nas uputi da shvatimo vrijednostovog glasila, pa da ga jo{ vi{e ~itamo i u svojimporodicama.

Osje}am islamsku, mu'minsku a kao predsjednikd`amijskog Odbora d`emata Savin Bor, pri OdboruIZ-e Petnjica, zvani~nu obavezu da Vam ka`em iprenesem nekoliko informacija iz ramazanskihaktivnosti i veoma velikom doprinosu vrijednog,~estitog i nadarenog mladog efendije EdinaMujevi}a, koji nije samo pomagao d`ematu SavinBora, gdje je bilo preko 30 redovnih klanja~a nateravijama i d`uma namazu, ve} je organizovaoposjete i zijarete u susjednim selima: Javorovi,Dah~i Rijeki i drugim.

To je bilo zna~ajno osvje`enje na polju islam-skog bu|enja i pou~avanja muslimana ovih krajeva,koji su, sudbinom i drugim okolnostima, udaljeniod prometnica i centara Sand`aka, i takoonemogu}eni da u svakoj prilici slu{aju o Dinul-Islamu i njegovim na~elima, vazu nasihate i sli~napredavanja.

Nadam se da su mnogi na{i d`ematlije i pripad-nici Islama sa ovih prostora shvatili da je potpoma-ganje Medresa u Novom Pazaru preko zekata isatekatu-l-fitra i drugih na{ih obaveznih davanja,vi{estruki hair i isplativo za nas li~no, jer nam seto vra}a u liku ovako vrijednih, ~estitih i plemeni-tih mladi}a-softi, koji nas tokom Ramazana darujuvazu-nasihatima, organizovanjem vjerske pouke,islamskim dru`enjem i prijateljovanjem i svimonim {to nam nedostaje da bi na putu Islamauspje{nije ustrajavali.

Ujedno koristim priliku da se najiskrenije zah-valim Me{ihatu IZ-e Sand`aka na istinskoj akcijipodjele kurbanskog mesa, koja }e ostati dubokourezana u srcima bihorskih muslimana i koja je,naravno, ovaj Bajram u~inila jo{ ljep{im i sretnijimza sve nas.

Uz bratske selame sviju nas, selami vas va{Muamer [krijelj iz Javorove.Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

POMO] ZA MUKADESU

Na Op{tinskom odboru Crvenog krsta Tutin od26.12.1996. godine, data je inicijativa za pokretanjehumanitarne akcije za pomo} u~enici HAD@I]MUKADESI iz Tutina, ro|enoj 1980. godine, koja odnajranijeg djetinjstva ima te{ku uro|enu sr~anumahanu. Prakti~no, od tog vremena do danas dijeteje neprestano po bolnicama.

Sada se nalazi na Insitutu za kardiovaskularnebolesti "Dedinje" u Beogradu. Na svim institutima iklinikama u zemlji, Mukadesa je najdetaljnije ispi-tana. Poslije svih analiza, jedini na~in da joj se spasi`ivot jeste TRANSPLATACIJA SRCA I PLU]A.Ovo su potvrdili i francuski stru~njaci za kardio-vaskularne bolesti, koji sara|uju sa Institutom naDedinju i isti predlo`ili transplataciju za koju jepotrebna velika suma novca. Transplatacija biko{tala oko 200.000 DM. Obzirom da se radi oporodici koja nije u mogu}nosti da obezbijedi sredst-va za transplataciju i spasi jedan mladi `ivot, odlu~ilismo da Vam se obratimo sa molbom da uzmeteu~e{}e u ovoj humanitarnoj akciji i spasite `ivotdjevoj~ici od 16 godina.

Va{ dobrovoljni prilog za ovakvu akciju je neiz-mjerno velik i bili bismo zahvalni ako biste shvatilinjen zna~aj i uzeli masovno u~e{}e kako bi bar diosredstava obezbijedili djetetu za nastavak normalnog`ivota.

Va{a sredstva mo`ete upla}ivati na `iro ra~un: 42600-621-8-21-81700-2501-50-01018-3"INVEST BANKA” - Tutin, na ime:Had`i} Mukadesa - Tutin.

SEKRETAR OO CRVENOG KRSTATutin

14.01.1997. god Ali} Fatima

PISMA ^ITALACAIIIIZZZZMMMMEEEE\\\\UUUU DDDDVVVVAAAA BBBBAAAAJJJJRRRRAAAAMMMMAAAA

PAMETNIM JE I[ARET DOVOLJAN

Glas IslamaMart 1997. Zul-kade 1417.

3

LL jute se danas o~evi nadjecu, djeca i na o~eve i~itave generacije prije njih.Ljute se pretpostavljeni na

pot~injene, pot~injeni na pret-postavljene, me|usobno sene podnose stolje}a akamoli suprotstavljenepameti i individualni svje-tovi. Ljute se ~itaoci naurednike, na listove, nabijedne misli i poltronskekomentare, a urednici,opet na ~itaoce {to ihmalo vi{e ne bodre, vi{ene poma`u.

Ljutnje redovno do|u u~asu malodu{nosti, sla-bosti, vjerske pusto{i,faraonske umi{ljenosti.Ljutimo se na sve one dokojih nam je stalo. Aliznajmo ljutnju razumjeti iprihvatiti. Jer, ljudi suskloni grije{enju, propus-tima, tvrdoglavosti... Jedi-no je Bog ~ist i iznadsvega!

A Poslanik s.a.v.s. sav-jetuje:

“Kada se neko od vasnaljuti, ako je na nogamaneka sjedne, pa ako gatako pro|e ljutnja dobroje; ako ga ne pro|e, neka prileg-ne.”

A mi, sasvim suprotno: sko~imo,narogu{imo se, prihvatimo se perapa u “na{im nacionalnim” ili“privatnim” medijima, o{inemo potu|im le|ima, ubje|uju}i zbunjenujavnost da je problem na drugojstrani.

Koliko god da smo svjesni svo-jih mahana, uvijek }emo ih preddrugim poricati, braniti i u drugi-ma tra`iti opravdanja za vlastitiproma{aj.

“A ne valja tako, oni }e saznatisigurno! I jo{ jednom, ne valja

tako, oni }e saznati sigurno!”(Kur’an)

Znamo li, uop{te, da tvr-doglavom ljutnjom prema bratumu’minu dovodimo u pitanje i

vlastiti iman. Svi znamo stavKur’ana i preporuke Resulullaha,ali i pored svega, iracionalnikapric ne da da se o~itom zluistrgnemo iz kand`i. Ponekad namnedostaje kura`i da se u ~etirioka pogledamo i ka`emo {ta namje na srcu, svejedno da li todrugima i{lo u prilog. To dodu{eka`emo nekom “svom”, drugom,tre}em, potpuno neva`nom. Aonda po~inju jazovi i {ire nespo-razumi koji se te{ko premo{-}avaju.

Istinu zamjenjuju la`i, munafik-luk umjesto razboritosti i iskrenos-ti, dezinformisanje i zavo|enjevlastitog naroda umjesto upute i

istinitog informisanja, formaumjesto su{tine, panika i bezumljeumjesto smirenosti i razumijeva-nja.

Nikako da shvatimo da sedunjaluk ne okre}e okopojedinaca, bez obzira nanjihove intelektualne ipoliti~ke sposobnosti.Ljudi vrijede onolikokoliko su u slu`bi Bo`ijemisije na zemlji, ~ine}idobro cijelom~ovje~anstvu. Vjernik sera|a, `ivi i umire saNjegovim imenom nasrcu. Za muslimana alter-nativa ne postoji. Stoga,neka nam pouka budemudrost Lukmanova, neis-crpno vrelo sa kojeg semi i na{e generacije tre-bamo napajati. A onka`e:

“O sinko moj, dobro izlo, te{ko koliko zrnogoru{ice, bilo u stijeni ilina nebesima ili na zemlji,Allah }e na vidjelo izni-jeti, jer Allah zna najskri-venije stvari.O sinko moj, obavljaj

namaz i tra`i da se ~inedobra djela, a odvara}aj

od r|avih i strpljivo podnosi ono{to te zadesi - du`nost je takopostupiti.

I iz oholosti ne okre}i od ljudilice svoje i ne idi zemljom nad-meno, jer Allah ne voli ni gordogni hvalisavog.” (Lukman, 16-19)

Zato u ovim me|ubajramskimdanima, razgovarajmo u veselju,u~vr{}ujmo mostove me|usobnograzumijevanja dok jo{ mo`emo.

Sutra mo`da to ne}emo mo}i.Ko je eventualno ljut na “GlasIslama” neka nam pi{e. Va{a ljut-nja je znak da ste ipak za nas,makar emotivno, vezani.

NNAA[[EE VVII\\EENNJJEE

ZZZZAAAA[[[[TTTTOOOO LLLLJJJJUUUUTTTTNNNNJJJJAAAA????

Glas IslamaMart 1997. Zul-kade 1417.

4

D`emat Ratajska, Odbor IZ-e Prijepolje,nalazi se na nekoliko kilometara udaljenosti odgrada i broji 170 doma}instava, kome gravitirajo{ nekoliko zaseoka. Ovaj mali ali vrijedand`emat nije prezao ni pred jednom od akcijakoje je trebalo izvesti u ime Boga. Mje{taniRatajske ne `ale dati nov~ana sredstva tamogdje }e ih stvarno namjenski i potro{iti, niti imje u akcijama te{ko zasukati rukave. Ure|i-vanje mezarluka, ogra|ivanje mesd`ida, asfalti-ranje puta u naselju, telefoni, vodovod itd. sunepobitne ~injenice koje o tome najbolje go-vore.

Jak iman i dobra volja su u svemu do{li dopunog izra`aja. U naselju se nalazi mala zgra-da mesd`idskog karaktera, koja iz dana u danpostaje sve te{nja, obzirom da je gra|ena zapotrebe d`ematlija iz 1972. godine.

D`ematlije su svjesne da ne mogu svojaislamska osje}anja prenositi na svoju djecu bezorganozovane vjerske pouke, za koju smoodgovorni pred Bogom d`.{. a za koju jepotrebna dovoljno prostrana d`amija sa poseb-nim prostorijama.

Mje{tani Ratajske su zbog toga odlu~ili dana mjesto sada{njeg mesd`ida sagrade d`amiju.

Nakon prikupljanja potrebne dokumentacije,ubrzo su formirali gra|evinski Odbor i po~elisa prikupljanjem sredstava za izgradnjud`amije u svom d`ematu. D`emat je slo`an injegov d`amijsko-gra|evinski Odbor na ~elu saNurijom Hasanagi}em, koji se maksimalnoanga`ovao na realizaciji ovog poduhvata.

Iako broj~ano mali, ovaj d`emat je rije{enda uspje{no okon~a ovo hairli djelo.Dobrovoljni prilozi d`ematlija to ve} sada ned-vojbeno potvr|uju, ali se oni nadaju da pomo}i ostalih muslimana kao i drugih ljudi dobrevolje, ne}e izostati.

Onima koji su ve} dali svoje priloge,Rataj{~ani se najiskrenije zahvaljuju, a onekoji to nisu u~inili pozivaju da daju svojdoprinos za izgradnju ove Bo`ije ku}e.

Molimo Uzvi{enog Allaha d`.{. da ihpomogne u ovoj hairli namjeri.

Nadir Daci}

AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK

PRIPREME ZA IZGRADNJUD@AMIJE U RATAJSKOJ KOD

PRIJEPOLJA

OBE]ANA SARADNJA

Delegacija Odbora IZ-e Novog Pazara je 26.02.1997. god. u sastavu:Harun ef. Rebronja - predsjednik i Hajro ef. Tuti} - sekretar, posjetilapredsjednika Izvr{nog odbora Skup{tine op{tine Novog Pazara, gospodi-na mr. Izudina [u{evi}a.

U vrlo prijatnoj i srda~noj atmosferi razmijenjena su mi{ljenja o ni-zu aktuelnih pitanja vezanih, prije svega, za Islamsku zajednicu, aodnosi se na vakufsku imovinu i izgradnju objekata, kao i na drugapitanja koja su se nametnula u toku razgovora.

Predsjednik [u{evi} je upoznat sa spomenutim problemima koji suimovinsko-pravne prirode, te da }e Odbor IZ-e Novog Pazara uputitikonkretne zahtjeve u pisanoj formi, a koji }e se odnositi na povra}ajoduzete vakufske imovine, te zahtjeve za dodjelu lokacija za izgradnjupotrebnih vjerskih objekata na podru~ju SO Novi Pazar.

U toku raz-govora posebanje akcenat stav-ljen od stranedelegacije Od-bora IZ-e napovra}aj ob-jekata i imo-vine ~iji je vla-snik Islamskazajednica, a uprvom redu suistaknuti:

- Zgrada sada{nje robne ku}e “Uniprom”, koja se nalazi u centrugrada u blizini hotela Vrbak,

- Novopazarska banja sa zemlji{tem oko nje i- Nov~ana nadoknada za oduzeto zemlji{te na potezu Had`et u

Novom Pazaru, u povr{ini od oko 8 hektara.Predsjednik [u{evi} je iznio uvjeravanje da }e nove op{tinske vlasti

u~initi sve {to je u njihovim ingerencijama kada su u pitanju spomenutiproblemi povra}aja vakufske imovine i dodjele novihlokacija za vjerske objekte, te da svesrdno podr`avajusvaki vid saradnje po svim aspektima kada je u pitanjuIslamska zajednica i njene slu`be.Iskreno se nadamo da }e obe}anja, u koja ne sumnja-mo, biti ispunjena i radi}emo zajedni~kim snagama, ugranicama svojih kompetencija, da se ista i ostvare.

In{aallah!H.T.

USPJE[NO OKON^ANA AKCIJA PRIKUPLJANJAZEKATA I SADEKATU-L-FITRA PROTEKLOG

RAMAZANA

Kao {to smo u pro{lom broju pomenuli, Me{ihat IZ-e Sand`aka je iovog Ramazani-{erifa organizovao akciju prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra na podru~ju kojeg pokriva. I pored poku{aja ometanja akcije sastrane, iznos prikupljenih finansijskih sredstava je za 35% ve}i u odnosuna pro{lu godinu, iako je ovogodi{nja visina sadekatu-l-fitra po ~lanu,prema ~vrstoj valuti, jeftinija za 10%.

Valja pomenuti da su i neki sand`a~ki d`emati u Njema~koj, [vicar-skoj i Austriji samoinicijativno potpomogli ovu hairli akciju, poslav{iprikupljeni novac Medresi.

Dakle, iz godine u godinu smo svjedoci ja~anja islamske svijestimuslimana Sand`aka, koja se, pored ostalog, ogleda i u ovim davanjimana Allahovom putu, {to je uslov za opstanak i nesmetan rad na{ih dvijuMedresa.

S.[.

OTPO^ELE PRIPREME ZA HAD@ '97.

Ve} ~etvrtu godinu zaredom, dakle od samog svog osnivanja, Me{ihatIZ-e Sand`aka organizuje odlazak na Had`. Osim velike odgovornosti islo`ene procedure, organizovanje Had`a za zaposlene u Me{ihatu pred-stavlja posebnu ~ast i zadovoljstvo.

Prije odlaska, koji se planira za po~etak aprila mjeseca, neophodno jeizvr{iti kompletnu pripremu potrebne dokumentacije kao i obaviti vakci-naciju budu}ih had`ija.

Prijavljivanje zainteresovanih je u toku i posebno nas raduje ~injenicada je interesovanje, kao i prethodnih godina, veliko, te da su na spiskuputnika na{a bra}a i sestre iz svih dijelova Sand`aka, pa i {ire.

Neka im Allah d`.{. olak{a i ukabuli ovaj ibadet.S [.

PRIMJERI KOJI SE PAMTE

Rahmetli Husein ef. Hadrovi}, dugogodi{nji imam iz sela Sebe~eva (OdborIZ-e Novi Pazar), jo{ za `ivota je ostavio emanet svom sinu Ismailu daprilo`i 4.000 njema~kih maraka za izgradnju Medrese u Novom Pazaru.Slijede}i babovu `elju, on je to ovih dana i u~inio.

Molimo Uzvi{enog Allaha d`.{. da ih obilato nagradi dunjaluka i ahireta. Amin!

KONSTITUISANI SAVJET [KOLE IIZVR[NI ODBOR MEDRESE

U subotu 01. marta ove godine, odr`ana je konsti-tutivna sjednica Savjeta {kole na kojoj su verifikovaninovi mandati ~lanova Savjeta, te imenovan Izvr{niodbor Medrese.

U Savjet {kole su, osim direktora prof. Dudi}Mevluda, ispred nastavnog kadra izabrani sljede}i pro-fesori: Harun Rebronja, [emso [a}irovi}, MensurZukorli}, Esad Kola{inac i Te{rif [a~i}. IspredMe{ihata imenovani su Ramiz ef. Hamidovi} iMuhamed ef. Feti}. Predstavnik u~enika je HazirDaci} dok roditelje u~enika u Savjetu {kole predstav-lja Jusuf Trn~i}. Za predsjednika ovog tijela izabranje prof. Harun Rebronja.

Novoformirani Izvr{ni odbor Medrese ~ine: prof.Enver Ujkanovi} (ispred nastavnika), prof. HarunRebronja (ispred Savjeta {kole) i direktor Medreseprof. Mevlud Dudi} (po funkciji).

H.K.

Dana 26.02.1997. god. odr`an je sastanakUdru`enja u~enika Medrese na kome je izabra-no novo rukovodstvo ove zajednice. Za pred-sjednika ovog Udru`enja izabran je u~enik IVgodine Ifet Ali~kovi}.

Na istom sastanku, za predstavnika uSavjetu {kole predlo`en je u~enik Hazir Daci} a

za rukovodioca Horske sekcije izabran jeMuhamed Hurem, obojica u~enici III razreda.

Od novog rukovodstva Udru`enja se o~ekujeda, svjesni cjelokupne situacije u kojoj senalazi Medresa, budu na visini povjerenog imzadatka.

H.K.

IZABRANO NOVO RUKOVODSTVO UDRU@ENJA U^ENIKA MEDRESE

Glas IslamaMart 1997. Zul-kade 1417.

5

GG rad Prijepolje se nalazi u sjeverozapad-nom dijelu Sand`aka, izme|u op{tinaPriboja, Nove Varo{i, Sjenice, Bijelog

Polja i Pljevalja. Grad je smje{ten ispod ograna-ka planina Zlatar i Jadovnik, na obalama Lima,Mile{evke i Selja{nice. Prema popisu iz 1991.godine, Prijepolje je imalo 46.000 stanovnika ito 22.000 Bo{njaka i 24.000 Srba i ostalih.

Prolaze}i kroz na{e krajeve 1664. godine,turski putopisac Evlija ^elebija je zabilje`io,izme|u ostalog: “Prijepolje je u stara vremenabio veliki {eher. Ova kasaba (Prijepolje) se sas-toji od dvije kasabe. Jedna je Gornja kasaba narijeci Limu, na po~etku Fatihovog mosta... Tuse nalazi Ibrahim-pa{ina d`amija. Idu}i iz tekasabe prema istoku obalom rijeke Lim do{lismo u Vakuf-kasabu Donje Prijepolje. Tu ima10 d`amija sa mihrabom. Ovdje postoje trimedrese, ~etiri tekije, ~etiri osnovne {kole.Dvije od tih tekija su halvetijskog, jednakaderijskog a jedna bekta{ijskog reda. Ima tritrgova~ka preno}i{ta, han, musalu, javnu kuhin-ju (imaret) i javno kupatilo (hamam).”

D@AMIJE, D@EMATI, IMAMI

Odbor Islamske zajednice Prijepolje se poveli~ini i broju d`emata ubraja u srednjeOdbore Islamske zajednice na podru~juMe{ihata IZ-e Sand`aka, dok bi se po aktivnostiu svom radu mogao uvrstiti me|u najuspje{nijeOdbore IZ-e.

Na podru~ju Odbora IZ-e, Prijepolje ima 7d`amija. Tri su u gradu, i to: Velikad`amija u centru, Ibrahim-pa{ina u[arampovu i Sinan-pa{ina u Vakufu.Postoje jo{ d`amije u Brodarevu,Velikoj @upi, Hisard`iku i Komaranu.U njima kao imami rade: Rifat ef.Plojovi}, Nadir ef. Maki} i Saud ef.Kozica. Izuzev imama u Vakufu,Gana ef. ^indraka, koji je u penziji,svi imami su u stalnom radnom odno-su, a u svim d`amijama se obavlja petvakti namaza i d`uma, osim d`amijeu Komoranu gdje se klanja samod`uma namaz. D`amije su adaptiranei dobro opremljene. U trima gradskimd`amijama od prije nekoliko godina jeuvedeno grijanje na struju.

VJERSKA POUKA

Vjerska pouka je u ovom Odboru pri-oritetniji zadatak u radu imama.Me|utim, ovdje nisu zadovoljnipostignutim. U gradskim d`ematima jeveoma mali broj polaznika. Radi se ozanemarljivom broju zainteresovanedjece, zbog nedovoljne brige njihovihroditelja. U seoskim d`ematima jestanje ne{to bolje.

VAKUFSKA IMOVINA

Odbor IZ-e Prijepolje, osim pomenutih7 d`amija ima u svom posjedu i 7 mesd`ida, 6imamskih stanova, groblje, jedno turbe, gasul-hanu koja se nalazi u sastavu Vakufske d`amijei upravnu zgradu Odbora koja se sastoji oddvije kancelarije: u jednoj je smje{tena slu`benaadministracija, dok je druga prostorija od 1993.godine data na kori{}enje MuslimanskomHumanitarnom Dru{tvu “Merhamet”. Na spratuzgrade je imamski stan. Zgrada je u dostalo{em stanju.

Na podru~ju ovog Odbora (kao i mnogihdrugih) izvr{ena je eksproprijacija velikog dijelavakufske imovine, tako da se danas samo ugradu preko 30 katastarskih parcela vodi naIslamsku zajednicu, me|utim korisnik je nekosasvim drugi. U Odboru IZ-e rade na dena-cionalizaciji otete vakufske imovine, no nema

za sada indicija da }e se ne{to posti}i u tomsmislu.

STIPENDIRANJE U^ENIKA MEDRESE

Odbor IZ-e Prijepolje ve} nekoliko godinastipendira sve u~enike Medrese sa svog terena.Ove godine stipendira tri u~enika i dvijeu~enice Srednje Gazi-Isabeg medrese u NovomPazaru. Od stipendista se o~ekuje da se baremza vrijeme ferija uklju~e u rad i pomognu kodpodu~avanja mladih, zamijene imame dok su naodmorima itd. Za stipendiranje u~enika potrebnasu znatna materijalna sredstva, pa Odboro~ekuje pomo} dobronamjernih d`ematlija.

PRODAJA LITERATURE

[to se ti~e prodaje {tampe i literature napodru~ju ovog Odbora, situacija nije zadovolja-vaju}a. Kao i u mnogim drugim mjestima iovdje se islamska {tampa prodaje u manjimkoli~inama. Moje je mi{ljenje da su se uOdboru ulijenili kada je u pitanju rasturanje{tampe i edicija Me{ihata IZ-e Sand`aka. Natom planu se mo`e uraditi dosta vi{e.

ODR@AVANJE TRIBINA

Skoro dvije godine u Velikoj d`amiji uPrijepolju se svakog prvog petka u mjesecuodr`ava tribina, na kojoj govori neko od profe-sora Srednje Medrese Gazi-Isabeg iz NovogPazara. Tribine su dosta posje}ene a primjetnoje i znatno pove}anje broja prisutnih d`ematlija.Predava~i su izuzetno pripremljeni, teme suraznovrsne, primjerene vremenu i okolnostima ukojima `ivimo a u skladu sa u~enjem Kur’ana i~asnim Sunnetom na{eg Poslanika.

PREDSTOJE]I ZADACI

I u ovom Odboru IZ-e ima velikih planova udaljem radu. U toku su pripreme za izgradnjud`amije u naselju Ratajska. Prikupljena jepotrebna dokumentacija i dobijena dozvola zaizgradnju. U toku su zavr{ni radovi na izgradnjimesd`ida u d`ematu Suhodo.

Planira se izgradnja mesd`ida i u prigrad-skom naselju Luke, gdje je ve} kupljenozemlji{te i radi se na prikupljanju potrebnedokumentacije i dobijanju dozvole za izgradnju.Ura|en je idejni projekat za kompletno ure|enjegradskog groblja Kosovac. Po~etak radova seo~ekuje na prolje}e.

U Odboru IZ-e se razmi{lja i o formiranjuodgovaraju}e biblioteke, koja zadovoljavapotrebe ovda{nje vjerni~ke ~itala~ke publike.

Nadir ef. Daci}

IIZZ NNAA[[IIHH DD@@EEMMAATTAA

Predstavljamo:

ODBOR ISLAMSKE ZAJEDNICEPP RR II JJ EE PP OO LL JJ EE

DDDD `̀̀̀aaaammmmiiii jjjj aaaa uuuu PPPPrrrr iiii jjjj eeeeppppoooo llll jjjj uuuu

Glas IslamaMart 1997. Zul-kade 1417.

6

UU prvom broju na{eg lista "Glas Islama"pisalo je kako je Ministarstvo za vjerskeposlove pri Vladi Republike Turske

organizovalo Drugo Evroazijsko IslamskoSavjetovanje ([uraa), te da je za svaku pohvaluorganizacija ovog impozantnog skupa. Divno jei ugodno bilo na}i se me|u toliko zvanica,predstavnika Islamskih zajednica iz tolikozemalja evro-azijskog podru~ja. Za mene je biladodatna radost ta {to mi se je pru`ila prilika dase sretnem sa predstavnicima Islamskih zajedni-ca iz svih republika biv{e Jugoslavije, sa svojimstarim prijateljima i ahbabima, sa kojima senisam vidio skoro pet godina. Sleteli smo naaerodrom u Istanbulu oko dva sata ujutro. Izaviona je iza{la na{a tro~lana delegacija i pred-stavnici iz Beograda (1), C. Gore (1) i Kosova(2). Sakupili smo se na jednom mjestu, po `eljidoma}ina, kako bismo skupa u jednom autupre{li do slu`benih prostorija aerodroma.Obradovao sam se susretu sa njima. To je sus-ret ljudi koji predstavljaju Islamsku zajednicu{ireg prostora Balkana. Susret znanih i zna-vanih, susret starih prijatelja. Uostalom, susret

bra}e po vjeri. Po{to po poziciji (ili hijerarhiji)koju zauzimam u IZ-i, meni ne pripada da prviispred na{e delegacije pri|em i rukujem se sanajbli`im bratom, da se zagrlim, da mu bratskistisnem ruku, ve} ~ekam one glavne, predsjed-nike i muftije, da oni otpo~nu sa selamima. Ali,vidi ~uda, skoro niko nikome ne prilazi.Kradom se ispod o~iju pogleduju. Skoro svi"zategli", uprli u ~vrstu podlogu piste, sa namr-go|enim pogledima i "odva`nim" pozama, nikoi ne poku{ava da se pribli`i svome bratu, da seposelami, ve} svaki ~eka da se njemu do|e nanoge po selam (ili pozdrav)!

Jedni (jadni) okre}u glave od drugih, a opettre}i "ne poznaje" prvog ~ovjeka najbrojnijedelegacije (IZ-e Sand`aka). Malo zbunjeno,malo smeteno i sputano, ja sam odradio svojposao. Izrukovao sam se i iselamio.

Tako ru`nu atmosferu prekida pedantnoosoblje organizatora koje nas dovodi u slu`beneprostorije aerodroma. Dok smo se vozili pomis-lio sam da nije razlog ovakvog me|usobnogodnosa umor i pospanost, u nadi da }emo se usalonu aerodroma "bolje vidjeti" i bolje pona{ati(islamski) jedni prema drugima. Me|utim, i uzgradi aerodroma ista slika. Pitam se, Ja Rabbi,{ta li sve ovo zna~i. Poku{avam na}i odgovorena nekoliko pitanja, postavljaju}i ih samome

sebi: Da li, mo`da,neke od prisutnihne zbunjuje ovakavsastav jedne ilimo`da svih dele-gacija? Otkudasada da {eta posvijetu i da bivapozivan ovaj ilionaj, kada trenutnoto samo ja "imampravo", jer to ~inimdesetine godina.Samo ja mogu dap r e d s t a v l j a mIslamsku zajednicu,isklju~ivo samomeni ili njemu pri-pada pravo da god-inama prisustvujemIslamskim konfer-encijama ("{uraa-ma"), kongresima, i to sve o tro{ku drugog, uzpo koju dobru hediju namijenjenu kao pomo}zajednici koju predstavljam, a koja mo`da i nedo|e do odredi{ta, ve} zavr{i u "na{e" duboked`epove, uz li~nu fetvu - dalje se ozbiljnopitam. Je li ovo islamska "elita" dobrim dijelimIslamske zajednice biv{e Jugoslavije, a isada{nje? Da li smo muslimani? Otkuda ovaodbojnost jednih prema drugima? Za{to pred-stavnici jedne delegacije s mukom i nevoljnokomuniciraju sa drugom? Koliko znam, nije bilorata izme|u Starje{instava (sada Me{ihata), nitime|u muftijama. Ovo nisu delegacije razli~itihkonfesija? Pitam se ko je ovome doprinio. Da liho}e neko da nas okrivi za stanje i raspadanjebiv{e Jugoslavije. Da li je to ne~iji cilj da seovako neislamski i neljudski pona{amo jedniprema drugima. Sve je ovo "prokleti {ejtan"u~inio, a najve}i {ejtan je ~ovjek koji je pok-varen. Razmi{ljaju}i o tome, okrenuo sam sepredvodniku na{e delegacije i onako rezigniranomu rekao: “Ja }u ovu ovakvu atmosferu razbu-cati!” Zatim smo se smjestili u hotel i to svakosa "svojim". Imao sam mjesto u jednoj sobi samojima iz Sand`aka, ali na poziv predstavnikaiz Beograda oti{ao sam sa njim, da ne budesam. Do po~etka planiranog skupa imali smodosta vremena da napravimo atmosferu kako bismo se pribli`ili jedni drugima. U me|uvre-menu, stigle su delegacije iz Bosne iHercegovine, Hrvatske i Makedonije. Njihovdolazak polako je "omek{avao" teren i ~inioatmosferu boljom. Malo iz {ale, malo iz zbilje,dru`e}i se, poku{avao sam nametnuti temume|usobnog "pomirenja", mogu}nost formira-nja ponovo jedinstvene Islamske zajednice naprostorima biv{e Jugoslavije. Dilema je: raz-grani~enje "teritorijalnih sporova" me|u Me{iha-tima ili da i mi u ovoj sada{njoj Jugoslavijiosnujemo Islamsku zajednicu na tom nivou?!

Sve prisutne, uglavnom, zainteresovalo jeovo pitanje i skoro svi su `eljeli u~estvovati utakvoj vrsti razgovora, osim predstavnika jednedelegacije, koji je usput re~eno, od po~etkanajvi{e bio po strani, pravdaju}i se time da "na{narod to ne}e".

Drugi su, pak, predlagali organizacijuIslamske zajednice pod uslovom da oni i daljebudu nat~injeni a ne pot~injeni, jer su to ve}desetinama godina. Neki su se sumnji~avoodnosili prema delegacijama-kom{ijama jer"imaju pretenziju prema njihovim teritorijama".Bilo je i onih koji uop{te nisu znali {ta i kakodalje. Oglasili su se i oni koji znaju {ta ho}e ikako se treba organizovati, bez predrasuda,mirno i dostojanstveno, sa malo izgovorenihrije~i. U "pregovaranjima", mnogo su kazali,ne pla{e}i se novog i boljeg, organizovanog uvremenu u kojem `ivimo, od ~ega }e imatikoristi svi oni kojima je {ehadet u srcu, pa i{ire.

Na kraju da rezimiramo: {ta se je postiglosusretom jugo-uleme i njenih velikodostojnikau Istanbulu? Mo`e se re}i, ipak smo sepribli`ili jedni drugima, shvativ{i da nas nikona ovome svijetu ne smije, niti mo`e, radili~nih i drugih dunjalu~kih pretenzija, zavaditi ijedne od drugih odvojiti. Na{a sre}a na ovome ina budu}em svijetu jeste me|usobna ljubav,sloga, tolerantnost, uzajamno potpomaganje,razumijevanje i ~vrsto dr`anje za Allahovo u`e.

Mi moramo na svakom koraku i na svakommjestu pokazati da smo pripadnici dini-Islama,svakom ~ovjeku bez obzira na razli~itost,lijepim pona{anjem, dobrim odnosom jednihprema drugima, bez okretanja glave jednih oddrugih, bez podvale, naturanja i smicalica jednidrugima, jer nas to vodi u sigurnu katastrofu ipropast dunjaluka i ahireta.

Zato stari moji ahbabi sa prostora biv{eJugoslavije, u~esnici skupa u Istanbulu, stari imladi, novi i za "penziju" spremni, udru`itemladost i snagu sa iskustvom i na djeludoka`ite "da je najbolji onaj koji najvi{e koristiljudima".

Ubije|en sam da je ovo EvroazijskoSavjetovanje gledano i iz ovog ugla uspjelo aako ne u ne~emu drugom, ono bar u onoj izreciMuhammeda s.a.w.s. "Rastanak je bio bolji odsastanka".

Hajro Tuti}

RASTRASTANAK BOLJI ANAK BOLJI OD SASTOD SASTANKANKAA

IIZZ SSVVOOGG UUGGLLAA

DDDDeeee llll eeeeggggaaaacccc iiii jjjj aaaa IIIIZZZZ-- eeee SSSSaaaannnndddd `̀̀̀aaaakkkkaaaa

UUll eemmaa ssaa bb ii vv {{ ii hh jj uuggoo ss ll oovv eennsskk ii hh pp rroo ss tt oo rraa uu mmuuhhaabbee tt uu

Glas IslamaMart 1997. Zul-kade 1417.

7

KK roz `ivljenje U OKRILJU KUR'ANA...do{ao sam do ~vrstog uvjerenja da nemadobra na ovoj Zemlji, nema mira ovom

~ovje~anstvu, nema smirenosti ovom ~ovjeku,nema napretka, blagodati niti ~istote, nemaskladnosti sa zakonima kosmosa i prirodom`ivota..., bez povratka Allahu.

Povratak Allahu ima, kao {to se rasvjetljavaU OKRILJU KUR'ANA, jednu sliku, jedan put,jedan i ni{ta vi{e... To je povratak u cjelokupni`ivot Allahovom programu kojega je Allah ocr-tao ~ovje~anstvu u svojoj ~asnoj Knjizi.Arbitra`a u `ivotu ovog ~ovje~anstva je ovaKnjiga i kod razmatranja pojedinih pitanja~ovje~anstva nu`no je obra}anje samo na ovuKnjigu. U protivnom slijedi smutnja na Zemlji,patnja ljudima, padanje u {ljam i neznanje kojeobo`ava strasti, a ne Allaha: “Pa ako ti se neodazovu, onda znaj da se oni povode jedino zastrastima svojim. A zar je iko gore zalutao odonog koji slijedi strast svoju, a ne Allahovuuputu? Allah, doista, ne}e ukazati na pravi putnarodu koji sam sebi pravu nepravdu ~ini.”(28/50)

Okretanje ka Allahovom programu izlo`enom

u Njegovoj Knjizi nije nafila - da ~ovjek ne{toradi kad mu na um padne, niti ne{to dobro-voljno, niti predmet izbora ho}u-ne}u. To jeiman..., ili u protivnom nije iman. “Kada Allah iPoslanik Njegov ne{to odrede, onda ni vjernikni vjernica nemaju pravo da po svom naho|enjupostupe.” (33/36) “A tebi smo poslije odredili dau vjeri ide{ pravcem odre|enim, zato ga slijedi ine povodi se za strastima onih koji ne znaju, jerte oni nikako ne mogu od Allahove kazneodbraniti; nevjernici jedni druge {tite, a Allah{titi one koji Ga se boje i grijeha klone.”(45/18-19)

Prema tome, stvar je veoma ozbiljna... uosnovi to je stvar vjere..., stvar sre}e ovog

~ovje~anstva ili pak njegove nesre}e.Ovo ~ovje~anstvo je Allahova tvorevina -

vrata njegove prirode otvaraju klju~evi Allahoveproizvodnje. Bolesti ~ovje~anstva lije~e se samolijekom koji proizvodi Njegova ruka (subhane-hu). On je u~inio da se klju~evi svegazatvorenoga nalaze samo u Njegovom programua i lijek za svaku bolest. “Mi objavljujemo uKur'anu ono {to je lijek i milost vjernicima.”(17/82) “Ovaj Kur'an vodi jedinom ispravnomputu.” (17/9) Me|utim, ovo ~ovje~anstvo ne `elida odnese bravu njenom proizvo|a~u, niti davodi bolesnika onome koji je to dao, niti to ~inikada se radi o samom sebi, niti o ~ovjeku, niti osre}i ili patnji ~ovje~anstva. Ovako ne{to~ovje~anstvo nije uobi~ajilo da primjenjuje kadase radi o aparatu ili bezna~ajnoj materijalnojalatki koju ono upotrebljava u svakodnevnom`ivotu. Ako je aparat u kvaru ~ovjek zna da jepotrebno pozvati in`injera doti~ne fabrike koja jeproizvela taj aparat, me|utim, on ne primjenjujeovo pravilo na samom sebi, samom ~ovjeku, pada ode do fabrike iz koje je on proizveden, nitida tra`i mi{ljenje od kreatora koji je proizveoovaj ~udni aparat, veliki, plemeniti, precizni iprijatni ljudski aparat, ~ije puteve, iz ~ega je~ovje~anstvo nastalo i kuda odlazi, zna samoOnaj koji ga je proizveo... “On sigurno znasva~ije misli! A kako i ne bi znao Onaj kojistvara, Onaj koji sve potanko zna, koji je osvemu obavije{ten.” (67/13,14)

Odavde dolazi do pote{ko}a zalutalom, bijed-nom i zaprepa{}enom ~ovje~anstvu koje ne}ena}i pravi put, uputu, ni mir, niti sre}u, bezpovratka njenom Velikom Tvorcu, isto onakokao {to se povra}a bezvrijedni aparat radipopravke njegovom bezna~ajnom si}u{nomproizvo|a~u.

Odvajanje Islama od rukovo|enja ~ovje-~anstvom bio je stra{an doga|aj u historijikakvog ne pozna ~ovje~anstvo, katastrofa ~ijembolu nema ravna bola me|u katastrofama koje suse do tada desile.

Islam je preuzeo rukovo|enje nakon {to jebila zavladala smutnja Zemljom a `ivot postaoneugodan, rukovodstvo pokvarilo i ~ovje~anstvoosjetilo neugodnosti i pote{ko}e zbog pok-varenog rukovodstva. “Zbog onog {to ljudi rade,pojavio se mete` na kopnu i na moru, da im Onda da iskuse kaznu zbog onoga {to rade.”(30/41)

Islam je preuzeo rukovo|enje zahvaljuju}iu~enju Kur'ana, koncepciji koju nosi Kur'an uzakonu koji proisti~e iz ove koncepcije. To jebilo novo ro|enje ~ovjeka, ve}e od njegovogstvarnog ro|enja i njegove pojave na svijetu.Kur'an je dao ~ovje~anstvu nove koncepcije opostojanju - bitku, o `ivotu, o vrijednostima isistemima i ostvario jedinstvenu dru{tvenu real-nost, tako vrijednu da i sama pomisao na to

izaziva ponos kod ~ovjeka. Da, ova realnost~istote, ljepote, veli~ine, progresa, jednostavnos-ti, lahko}e, pozitivnosti, ravnomjernosti i sklad-nosti bila je takva da ~ovjeku tako ne{to ne bina um palo da mu to Allah nije dao i ostvariou njegovom `ivotu..., U OKRILJU KUR'ANA,programu Kur'ana i zakonu Kur'ana.

A onda se dogodila stravi~na katastrofa:Islam se odvojio od rukovo|enja, a neznanjepreuzelo po drugi put rukovo|enje u brojnimvidovima materijalisti~ke misli, ~ime se odu{ev-ljava danas ~ovje~anstvo, poput djece koja seodu{evljavaju odjelom protkanim svilom ibezna~ajnom raznobojnom igra~kom.

Grupa zavedenih spletkaro{a i neprijatelja~ovje~anstva stavljaju Bo`iji program na jedantas i ljudsku kreativnost u svijetu materijalnostina drugi tas, a onda dodaju: izvoli, ~ovje~eizaberi, ili Bo`iji progam u `ivotu i povla~i seod svega {to je proizvela ljudska ruka u svijetumaterijalnosti ili uzmi plod poznat kao ljudskiplod i povuci se od Bo`ijeg programa. Ovo jegrozna podvala, prljava. Ovo pitanje se nikadane postavlja ovako, jer se Bo`iji program neprotivi kreativnosti ~ovjeka. Bo`iji program jesamo graditelj ove krativnosti i usmjeriva~prema ispravnom smjeru, kako bi se ~ovjekuzdigao na polo`aj hilafeta - namjesni{tva naZemlji. Ovaj polo`aj ~ovjeku je darovao Allah iosposobio ga za taj polo`aj. Dao mu mo} isnagu u tolikoj mjeri da mo`e obavljati svojazadu`enja, pot~inio mu kosmi~ke zakone da bimogao realizovati svoje zadu`enje, uskladio nje-govo formiranje sa formiranjem ovog kosmosada bi raspolagao `ivotom, radom i kreativno{}u...s tim da ta kreativnost bude ibadet Bogu, sredst-vo zahvale Allahu na Njegovim velikim darovi-ma i povezivanje sa uvjetima koji se odnose nanamjesni{tvo - hilafet na Zemlji. To zna~i da~ovjek radi i kre}e se u okrilju Bo`ijeg zado-voljstva, me|utim oni koji stavljaju Bo`iji pro-gram na jedan tas, a kreativnost ~ovjeka u svije-tu materijalnosti na drugi tas... lo{e namjeravaju,zli su, napadaju i progone umorno i zaprepa{teno~ovje~anstvo, kad god se ono zasiti te namjere,iznena|enja i zablude i za`eli da ~uje glasvodi~a koji savjetuje, nastoji da se povrati izopasnog lutanja i na|e smiraj u Bo`ijem okrilju.

Postoji i druga grupa ljudi, kojima ne manjkalijepa namjera ali im nedostaje kompletna svijesti duboka saznanja. Ovu grupu odu{evljavajuotkri}a ~ovjeka iz podru~ja energije i prirodnihzakona i zadivljava pobjeda ~ovjeka u svijetumaterijalnosti. Ta blje{tavost i to odu{evljenjerazdvaja u njihovoj svijesti prirodnu snagu odvjerni~kih vrijednosti njena djela, razdvaja realni~in u kosmosu od realnosti `ivota. Oni dajuprirodnim zakonima posebno podru~je, a vjer-skim vrijednostima posebno. Oni smatraju daprirodni zakoni teku i odvijaju se na na~in da nanjih ne uti~u nikakve vjerske vrijednosti. Tiprirodni zakoni urodit }e plodom i dat }e rezul-tate vez obzira da li svijet vjerovao ili nevjerovao, slijedio li on Allahov program ili gaodbacio, sudio po Bo`ijem zakonu ili po ljud-skim strastima.

I ovo je varka. To je razdvajanje dva Bo`ija

UU SSVVJJEETTLLUU KKUURR''AANN-II-KKEERRIIMMAA

Sejjid Qutb U OKRILJU KUR’ANA

ISLAMU PRIPADA VO\STVOOdvajanje Islama od rukovo|enja

~ovje~anstvom bio je stra{an doga-|aj u historiji kakvog ne pozna~ovje~anstvo, katastrofa ~ijem bolunema ravna bola me|u katastrofamakoje su se do tada desile.

8UU SSVVJJEETTLLUU KKUURR''AANN-II-KKEERRIIMMAA IIZZ SSUUNNNNEETTAA RREESSUULLUULLLLAAHHAA

zakona koji se ustvari ne dajurazdvojiti. Vjerni~ka vrijednost iprirodni zakoni sastavni su dioBo`ijih zakona u kosmosu podjed-nako. Njihovi rezultati su povezanii me|usobno se isprepli}u. Otudanema potrebe razdvajati ih u svi-jesti vjernika u njegovu poimanju.Ovo je ispravna koncepcija kojuKur'an gradi u du{i ~ovjeka kada~ovjek `ivi U OKRILJUKUR'ANA, gradi kada Kur'an go-vori o sljedbenicima objavljenihKnjiga o skretanju ranijih naroda inapu{tanju tih Knjiga i o uticajutog skretanja na kraju ~ovje~ijeg`ivota. “A da sljedbenici Knjigevjeruju i grijeha se ~uvaju, Mibismo pre{li preko ru`nih postupa-ka njihovih i sigurno bismo ihpoveli u d`ennetske ba{~e u`ivanja.Da se oni pridr`avaju Tevrata iInd`ila i onoga {to im objavljujeGospodar njihov, imali bi {ta dajedu, i od onoga {to je iznad njih iod onoga {to je ispod nogu nji-hovih.” (5/65,66) Kur'an govori i oobe}anju Nuha njegovom narodu.“I govorio: Tra`ite od Gospodarasvoga oprosta jer On, doista,mnogo pra{ta: On }e vam ki{uobilatu slati i pomo}i vas imanjimai sinovima, i da}e vam ba{~e irijeke }e vam dati.” (71/10-12) Igovori im povezuju}i stvarnu real-nost ~ovjeka i vanjsku realnostkoju ~ini Bog. “Allah ne}e izmi-jeniti jedan narod dok on samsebe ne izmijeni.” (13/11)

Vjera u Allaha, ispravni ibadetBogu i uspostavljanje Njegovog{eriata na Zemlji, sprovo|enje jeBo`ijeg zakona. To je aktivni ipozitivni zakon koji proisti~e izistog izvora iz koga proisti~u iostali kosmi~ki zakoni i ~ije realneposljedice saznajemo osjetilima iiskustvima.

Ponekad nas poklope doga|ajikoji odstupaju od kosmi~kihzakona, kada (primje}ujemo da)slije|enje prirodnih zakona vodi kauspjehu ali se ne podudara sa vjer-skim vrijednostima... Ovo razi-la`enje ne daje rezultate u po~etku,ali sigurno daje na kraju. Ovo je to{to se zbilo sa islamskim dru-{tvom. Krivulja penjanja po~inje izta~ke susreta prirodnih zakona u`ivotu ~ovjeka sa vjerskim vrijed-nostima, a krivulja opadanja islam-skog dru{tva po~inje sa ta~komrazdvajanja prirodnih zakona i vjer-skih vrijednosti u `ivotu ~ovjeka.[to se vi{e otvarala ta pukotina,dru{tvo je sve vi{e i vi{e tonulo inapokon se strmoglavilo u potpunislom kad su se zanemarili prirodnizakoni i vjerske vrijednosti.

Na drugoj strani, materijalnacivilizacija stoji danas poput pticekoja ma{e jednim ogromnimkrilom, dok je njeno drugo kriloslomljeno. Dru{tvo napreduje umaterijalnoj kreativnosti onolikokoliko je ba~eno unazad u ljud-

skom smislu, ono pati od nemira,zbunjenosti, du{evnog oboljenja i{ovinizma, o ~emu govore tamo{njimislioci... Oni nisu bili upu}eni kaAllahovom programu! A da su biliupu}eni, ne bi do{lo do toga. Onje jedini lijek tome.

Bo`iji {eriat ljudima je diocjelokupnog zakona u kosmosu.Otuda primjena {eriata mora daima pozitivan trag u harmonijiizme|u hoda ljudi i hoda kosmosa.[eriat - Bo`iji zakon je plodimana, on ne po~iva sam bez svojevelike osnove. On je donijet da sesprovodi u muslimanskom dru{tvukao {to je donijet i za izgradnjumuslimanskog dru{tva. U skladuislamskog koncepta bitka i bitka~ovjeka, zatim kroz odanost Bogu,kroz koncepciju ~istote savjesti,veli~inu interesovanja, moralnoguzdignu}a i pravilnog vladanja ipona{anja, a {to proisti~e iz ovekoncepcije, manifestuje se komplet-nost i harmonija izme|u cjelokup-nih Bo`ijih zakona, bez obzirakako mi njih nazivali, prirodnimzakonima ili vjerskim vrijednosti-ma. I jedno i drugo su dijeloviBo`ijih zakona koji obuhvataju sve{to postoji.

I sam ~ovjek je sastavni dioenergije bitka. Njegov rad, njegovohtijenje, njegov iman, njegovo~injenje dobra, njegov ibadet i nje-gova aktivnost, sve su to vidovienergije ili snage koja ima poziti-van uticaj na bitak. Ta njegovasnaga je povezana sa kompletnimBo`ijim zakonom o postojanju, asve skupa djeluje skladno i dajerezultate kompletno samo kada suzajedno u primjeni. Me|utim, bit}e lo{i rezultati i u me|usobnojproturje~nosti i sam `ivot postat }enesno{ljiv, pro{irit }e se te{ko}eme|u ljudima i patnje kad god ovesile djeluju odvojeno i sukobljavajuse: “To je zato {to Allah ne}e li{itiblagostanja narod kome ga jepodario - sve dok se on sam nepromijeni.” (8/53) Prema tome,veza izme|u djela ~ovjeka i nje-gove svijesti je ~vrsta kao i vezaizme|u svih doga|aja koji se zbi-vaju u okviru kompletnog Bo`ijegzakona. Na ru{enju ovog povezi-vanja, na uno{enju rascjepa u oveskladnosti, na ubacivanju podvo-jenosti izme|u ljudi i Bo`ijihteku}ih zakona, insistira i radisamo neprijatelj ~ovje~anstva, kojito ~ovje~anstvo izvodi sa putaupute. Me|utim, njega bi trebaloprotjerati i ostraniti sa puta kojivodi Plemenitom Gospodaru.

Ovo su samo neka sje}anja iutisci iz vremena `ivljenja UOKRILJU KUR'ANA. Mo`da }enam Bog dati da nam to koristi iuputi nas. Oni ni{ta ne mogu ost-variti {to Bog ne}e, odnosno moguostvariti samo ono {to Bog ho}e.

SSvjedocismo vr-

emena ka-da su Is-lam i mus-l i m a n s k eza j edn i c ena udarusa svih strana, na Zapadu kao i naIstoku, u svijetu kao i kod nas.Njegovi neprijatelji su se ujedinilikao nika-da do sa-da. Poku-{avaju ve-liki islam-ski Umm-et oskrna-viti s va-na i iznu-tra, javnoi tajno sv-im raspo-l o ` i v i msreds tv i -ma. Kaoda su seobistinilekur’ansker i j e ~ i :“Oni `eleda utrnuAllahovos v j e t l ou s t i m asvojim, aAllah }eu~initi das v j e t l aN j e g o v au v i j e kb u d e ,m a k a rkrivo bilonevjernicima.” (As-Saff)

Muslimani su prisutni gotovo usvim dijelovima zemaljske kugle.Njihova brojnost se iz dana u danpove}ava tako da prelazi jednumilijardu ili vi{e od 23% ukupnesvjetske populacije. Industrijskabogatstva i resursi su u njihovimrukama. Me|utim, muslimani ipored silne brojnosti, bogatihzemalja, ~iste i jedino valjanevjere, bivaju potla~eni, razjedinjenii sa prezirom i velikom mr`njompredstavljeni svijetu. Svaki poku{ajodbrane vlastitog identiteta, vjere,kulture i na kraju biolo{kogopstanka se defini{e barbarskimterorizmom ili svetim ratom.

Za{to je to tako i kada }eprestati stanje gafleta (zbunjenosti ineopredijeljenosti) muslimanskihmasa?

To je zato {to potomci Ade-movi a.s. nisu jo{ kadri odazvati sepozivu Islama, koji je istovremenojednostavan ali i te`ak i odgovoran.Njegova poruka je obavezuju}a zasvakog pripadnika izabranog Dina(Islama), u svakom vremenu i nasvakom mjestu. Znanjem, akcijom,ustrajno{}u, hrabro{}u moramozaustaviti vojske zadojene mr`-njom, koje su se uputile premaislamskom Ummetu a predvode ihnajgore i najokrutnije vo|e koje jeupoznala historija. Oni pobje|uju

jedino uzpomo} iz-dajnika Is-lama, kojiim prokr-~uju put.A {ta sute razuz-

dane horde radile? U korijenu suuni{tavali islamsku zajednicu, ru{ilisu d`amije ili ih pretvarali u crkve.

Spaljivaliislamskebibliote-ke, a po-nekad iskup inen a r o d a .Zabranji-vali suupotrebuarapskogj e z i k a ,islamskihi m e n a ,obla~enjeislamskeno{nje. S t o g a ,neka sestide na-{i nepri-j a t e l j izbog ne-~ a s n i hdjela ko-ja su u~-inili nadn a { i mn a r o d i -ma, a misavjetu-jemo svei s k r e n e

vjernike ovoga Ummeta, svakomvo|i i vladaru u svim mjestimaislamskog svijeta, da osluhnu~e`nje na{ih neprijatelja. One suoli~ene u njihovim rije~ima: “Trebada poru{imo Islam, jer on je izvorsnage i jedinstva muslimana.Okupirajmo ih, Islam nas pla{i.Zato za njegovo uni{tenje okupimosve snage dok nas nisu progutali.”

Zato, za{to oklijevate na{i pred-vodnici i vo|e kada znate zlokobnenjihove namjere?

Sa Islamom mo`ete ovladaticijelim svijetom. Prihvatimo Islamdostojanstveno i ponosno. Ne budi-mo pasivni posmatra~i pa da Allahprospe svoju kaznu i gnjev na nas.Sjetimo se Allahovog Poslanikakada je pozvao Kurej{ije da budusa njim i obe}ao im da }ezagospodariti cijelim svijetom, akoprihvate Islam.

Oni koji su odbili Islam, umrlisu pod stopama pravedne pobje-donosne vojske, koja je preplavilazemlju. Historija je zapamtila ijedne i druge. Budimo od onih kojisu Allaha pomogli pa je On njihpomogao i obe}ao im sigurnu pob-jedu, a Bog d`.{. je Mo}an daizvr{i svoje obe}anje.

Mustafa Feti}

Sevban ibn Bud`dud, radijallahu anhu,prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhive seleme rekao:

- Uskoro }e na vas navaliti drugi narodi kao{to izjelice navaljuju na svoju posudu sa hra-nom.

- Je li to zbog toga {to }e nas tada biti malo,Allahov Poslani~e? - upitao je neko od prisutnih.

- Nije! Naprotiv, bi}e vas tada ~itavomno{tvo, ali }ete biti poput nanosa bujice. Allah}e doista iz srca va{eg neprijatelja uklonitistrahopo{tovanje prema vama, a u va{a srca }esigurno usaditi vehn (slabost).

- Allahov Poslani~e, - opet }e neko od prisut-nih - a {ta je ta slabost (vehn)?

- Ljubav prema ovom svijetu a prezir premasmrti - odgovori Poslanik.

(Ahmed i Ebu Davud)

SLABOSTUMMETA

Glas IslamaMart 1997. Zul-kade 1417.

9

HH ladno i tmurno vrijeme kojese ovog januara nadvilo nadNovim Sadom i Beo~inom

nije moglo da pomuti svjetlost iradost koju sa sobom donosi mubarekmjesec Ramazan.

Kao i svake godine do sada, vjer-nici su, iako u nepovoljnim prilikamai okru`enju, nastojali da ovaj mjesecprovedu u postu i ibadetu. Me|utim,ono {to je novina u odnosu naprethodne godine jeste to da je, osimu Novom Sadu, obavljanje molitveomogu}eno i u Beo~inu. Beo~in jeina~e mjesto udaljeno nekih dvadese-tak kilometara od Novog Sada. Unjemu d`emat broji oko dvijestotineporodica, koje su prete`no porijeklomsa Kosova, dakle do{ljaci, koji su pedesetih godi-na naseljeni u ovo mjesto kao radna snaga zalokalnu cementaru. Zajedno sa sobom donijeli susvoje obi~aje, jezik i vjeru. Obi~aje i jezik su

sa~uval iu potpu-nosti, ap l a m e nvjere jeu njimaostao sa-mo da ti-nja, pods t a l n omopa sno -{}u dadefinitiv-no zgas-ne, zbogdru{tve-nih okol-nosti iu t i c a j akomuni-s t i ~ k eideologi-je. No,A l l a hd`.{. je

htio da u pojedincima ostane ta iskra vjere koja jeposljednih godina oja~ala i na{la svoje mjesto,pogotovu me|u mladima. Zahvaljuju}i izuzetnoaktivnim pojedincima, organizovana je vjerskapouka, a u saradnji sa OIZ-e iz Novog Sada,pokrenuta je inicijativa da se prikupe materijalnasredstva i preko op{tinskih vlasti izdejstvujedozvola za izgradnju mesd`ida. Ali, nastojanjad`ematskog odbora da sebi obezbijede mjesto zaobavljanje namaza nisu mogla uroditi plodomzbog nedostatka materijalnih sredstava, a mati~niOdbor IZ-e iz Novog Sada nije bio u stanju daiza|e u susret. No, ovog Ramazana Allah d`.{. jesastavio dvije sre}ne okolnosti. Prva okolnost jeta {to je d`ematlija D`im{it Beri{a dio sopstveneku}e ustupio vjernicima za obavljanje namaza, adruga okolnost je ta {to je zahvaljuju}i Me{ihatuIZ-e Sand`aka a na zahtjev OIZ-e iz Novog Sada,obezbije|en teravijski imam. Njegovo ime je Suadef. Adilovi} i polaznik je "Isabeg Medrese" uNovom Pazaru. Ovaj mladi imam je stekaoizuzetnu naklonost i povjerenje d`ematlija uBeo~inu, prvenstveno zahvaljuju}i svojoj komu-nikativnosti, predusretljivosti i sposobnosti dazaokupi pa`nju mnogobrojnih, posebno mla|ihvjernika. Dio ku}e u kojoj su obavljani teravihnamazi, d`ume, te dnevni vaktovi, bio je pre-malen da primi sve one koji su im `eljeli pris-ustvovati. Posebnu radost i odu{evljenje vjernika

u Beo~inu izazvao je boravak delegacije IZ-eSand`aka. Naime, 2. februara ove godine, pred-stavnici Me{ihata IZ-e Sand`aka: profesor Mevludef. Dudi} - direktor novopazarske Medrese, teRamiz ef. Hamidovi} - glavni sjeni~ki imam,boravili su u Novom Sadu i Beo~inu. U NovomSadu, gdje su im doma}ini bili h. Fadil ef. Murati- novosadski imam i h. Zekir Zija - predsjednikOIZ-e Novog Sada, gosti su klanjali teravihnamaz i obratili se vjernicima kojima je bio pre-pun mesd`id. Zatim su gosti iz Sand`aka u pratnjisvojih doma}ina i sa grupom veoma aktivnihd`ematlija otputovali za Beo~in. Ovdje sumusafiri bili o~arani atmosferom srda~nosti,iskrenosti i islamske ljubavi. D`ematlijama seprvo obratio profesor Dudi} izraziv{i zahvalnostAllahu d`.{. {to je i u ovakvoj sredini mogu}eobavljanje vjerskih obreda. On nije mogao da jo{jednom ne izrazi svoje iskreno divljenje ambijentuu kome se nalazi. Posebno je istakao, da sama~injenica {to su d`emat zatekli na sed`di,dovoljno govori sama za sebe. Po Kur'anu -"vjernici su bra}a", rekao je Dudi}. "Nema razlikeda li je neko iz Sand`aka, Vojvodine, Bosne,Kosova ili Saudi Arabije. Sve nas objedinjujevjera u Jednog Allaha i Njegovog Poslanika. Svepodjele: nacionalne, etni~ke, po boji ko`e, stale`u,nametnuli su nam neprijatelji Islama. Zato ne smi-jete dozvoliti da tako ne{to na|e plodno tle ovdjeme|u vama", istakao je u svom obra}anju profe-sor Dudi}, {to je nai{lo na odobravanje prisutnih.

Efendija Hamidovi} je u ne{to kra}em dersunaglasio da nema vrijednije i korisnije stvari odone koju ovaj d`emat obavlja, a to je `elja ipotreba da se padne Allahu d`.{. na sed`du. "Viste istinski mud`ahidi po poslu koji obavljate.Islam je po~eo sa malim brojem vjernika i zavr{it}e sa malim brojem vjernika", rekao je Ramiz ef.citiraju}i Muhammeda a.s. Odgovaraju}i na pitan-ja prisutnih, kako prona}i potrebna materijalnasredstva, efendija Hamidovi} je rekao da oni sasvoje strane mogu obe}ati da pomo} muslimanaSand`aka, kada za to bude vrijeme, ne}e izostati,te da }e upravo oni pokrenuti akciju za prikup-ljanje nov~anih sredstava. Razgovoru nikad kraja,no poodmaklo vrijeme je uslovilo da se delegacijamorala vratiti u Novi Sad gdje su bili "na kon-aku" kod uglednog privrednika iz Novog Sada,ina~e rodom iz Sand`aka, gospodina AvdaBo{njaka.

Gosti iz Sand`aka su oti{li sa lijepim utiscimai u uvjerenju da se i u ovakvim sredinama negasi svjetlo Islama, a vjernici ovdje su ostali poddojmom da nisu sami u svojoj vjeri, te da suosim Allaha d`.{. zajedno sa njima i bra}a izSand`aka.

Suljo Mustafi}Novi Sad

PPIITTAANNJJAA II OODDGGOOVVOORRII IIZZ DDIIJJAASSPPOORREE

Pitanje:

Pripadnik sam Islama i cilj mi je da sesvim svojim bi}em pribli`im Allahovom zado-voljstvu. Spoznaju}i vjeru, ~esto se susre}emsa, meni nejasnim stvarima, stoga koristim pri-liku da posredstvom Glasa Islama dobijem va-ljan odgovor na sljede}e pitanje. Kakav jeodnos Islama prema muzici?

Upu}uju}i dovu Uzvi{enom Allahu da Vampomogne u Va{im hairli nastojanjima, iskrenoVas selami ~italac iz Ro`aja.

Odgovor:

I pored toga {to se po ovoj temi vodeiscrpne, pa ~esto i opre~ne rasprave islamskihu~enjaka, ipak se po pitanju muzike mo`edefinisati, istina na~elan, stav Islama.

U hadiskoj predaji se isti~e: “Allah je lijepi voli ljepotu.” Ova hadiska tvrdnja na~elnodefini{e odnos Islama prema umjetnosti,ta~nije, prema svemu {to je lijepo.

S tog aspekta se mo`e posmatrati i muzikakao vrlo rasprostranjena grana umjetnosti. Uhadiskoj predaji se tako|e isti~e da jeResulullah s.a.v.s. li~no posmatrao grupudje~aka koji su se, uz kori{}enje tada{njihmuzi~kih instrumenata, veselili u povoduBajrama i to odobrio. Resulullah je ~ak pre-poru~io da se sklapanje braka proprati i obz-nani muzikom.

Istina, i pored navedenog, nemogu}e jetvrditi da su sve vrste muzike dozvoljene. Saaspekta {eriata, muzika se mo`e podijeliti nadozvoljenu - halal i nedozvoljenu - haram.Dozvoljena je ona muzika kojom se imaju zacilj podsta}i pozitivnosti kod ~ovjeka, poputmelodija kojim se podsti~e dobro~instvo,hrabrost, borbenost u odbrani domovine, vjere iobraza, {iri ljubav i harmonija me|u ljudima aizaziva odvratnost prema svemu nemoralnom inegativnom.

Suprotno tome je nedozvoljena (haram)muzika. Njome se smatraju sve melodije kojepodsti~u zle nagone ili pona{anje, poput seksu-alne strasti, pohvalnog odnosa prema preljubi,agresivnosti i svim drugim ne~asnim pojavama.

Du{i vjernika je pored ibadeta potrebna ilijepa muzika ali se u srcu, koje se pokoravaisklju~ivo Allahu d`.{., na mo`e na}i mjesta zasve ono {to se danas pod imenom pop, rok ilifolk muzike sa svih strana name}e musliman-skim masama, truju}i sve na{e generacije aposebno omladinu. Islamska kultura je i naovom polju dala zapa`ene rezultate, te su stogailahije i kaside nezaobilazni napitak za uho idu{u svakog vjernika koji ima osje}aj za ljepo-tu. Pored svoje umjetni~ke, muzika ima itekakoizra`enu odgojnu dimenziju, te se stoga samnogo vi{e ozbiljnosti treba ophoditi premanjoj.

Valja ista}i i to da podjela muzike nadozvoljenu i nedozvoljenu, po osnovu muzi~kihinstrumenata, nema valjane {eriatske osnove.

MMMMUUUUSSSSLLLLIIIIMMMMAAAANNNNIIII

NNNNOOOOVVVVOOOOGGGG SSSSAAAADDDDAAAA IIII BBBBEEEEOOOO^̂̂̂IIIINNNNAAAA

HALAL ILI HARAMMMUUZZIIKKAA

Vazu-nnasihat ~~lana MMe{ihataRamiz eef. HHamidovi}a

DDiirreekkttoorr MMeeddrreessee pprrooff.. MMeevvlluudd eeff.. DDuuddii}}mmee||uu dd`̀eemmaattlliijjaammaa

Glas IslamaMart 1997. Zul-kade 1417.

10

KKada se radi o Islamu, predstavni-ci kr{}anstva rado ukazuju napitanje koje je u Novom testamentupostavljeno Isusu: "Trebamo li carupla}ati porez ili ne?" Isus jeodgovorio: "Dajte caru (dakledr`avi) carevo, a Bogu Bo`ije".Ovaj odgovor upu}uje na zna~ajnurazliku izme|u Islama i kr{}anstva.Dok je u kr{}anstvu nagla{enaodvojenost vjere od dr`ave, dotleje u Islamu ne{to tako nemogu}e.

U Islamu su vjera i politika,

odnosno dr`ava, neraskidivovezane. Od Ajatollaha Homeinijapoti~e princip "Nema Islama bezpolitike". Me|utim, ako su vjera idr`ava identi~ni, postavlja se pita-nje koliko u jednoj takvoj dr`avi,sa takvim pravnim i socijalnimporetkom, ima uop{te prostora zatoleranciju, slobodu i ljudskaprava? Veza izme|u vjere i dr`avepoti~e jo{ iz vremena Poslanika ihistorijski je potvr|ena; promjenapravca (kible) pri molitvi odJerusalima ka Meki, emigracija uMedinu (Hid`ra) je po~etakra~unanja vremena kod muslimana.Do{lo je do utemeljenja Umme ukojoj je za`ivjela vjerska i dr`avnazajednica. Muhammed je va`io i zaposlanika i za dr`avnog vo|u. Naovoj vezi ne po~ivaju samo li~nevjerske obaveze kao {to su molitva,post, porez (zekat), ve} i propisipravne prirode. Iznad svega,

vjerovanje u Jednog Boga kome sejedino u potpunosti mora biti poko-ran. Bo`iji propisi i vjerskeobaveze su iznad svega, nema raz-like izme|u zemaljsko-dr`avni~kogi bo`ansko-transcedentalnog pod-ru~ja. Vjeronauka, prakticiranjevjere i pravni propisi za vjernike

muslimane su uo-kvireni ~vrstimramovima u koji-ma se iskazujeodanost Bogu.Ovaj put vodi ihkona~no pred Bo-`iji sud i garantu-je im ulazak ud`ennet. Svijet je Bo`ijedjelo. Zlo je zaIslam rezultatjedne gre{ke pro-tiv Bo`ijeg zako-na. Ovo vodim i s i o n a r s k omrazmi{ljanju. [tose ljudi boljepona{aju u skladusa Bo`ijim zako-nima, utoliko bo-lje rje{avaju veli-ke svjetske pro-bleme. Islam po-kazuje put kaboljem svijetu.Povezuju}i jednutakvu misionarsku

osnovu sa neprosvije}enim fanatiz-mom, raste napetost.

Islamska samosvjesnost je, podzapadnim kolonijalizmom i nad-mo}i sekulariziranog svijeta utehni~kim dostignu}ima i u privre-di, jako uzdrmana. Pokli~ "Islamvlada i ne}e biti nadvladan" bi}emoto islamske renesanse. Kur'anvodi onome {to je ispravno. Tajprincip podi`e samopouzdanje iubrzava kretanje.

Jedan musliman ne mo`e zamis-liti da se vjera i dr`ava jedno oddrugog odvoje. Jedna laicisti~kadr`ava poput Francuske, u kojoj jevjera potisnuta iz oblasti dr`avnog,je za prosje~nog muslimana neza-misliva. Jedan kr{}anin, uz to idemokrata, ne mo`e da zamisli, ine prihvata da vjera, podru~je pri-vatnog i porodica prodiru udr`avnu organizaciju i njomevladaju. Po zapadnom shvatanju,

dr`ava treba dati vjerskim zajedni-cama nu`nu slobodu. Pri tome jeneizbje`no postaviti odre|enegranice koje }e garantovati toleran-ciju, sigurnost i ljudska prava.

Dr`anje muslimana premakr{}anima odre|eno je Kur'anom.Neki od njih `ele dobro, drugi sedistanciraju ili potpuno odbacujubilo kakav vid saradnje. Jedanekstremni dio populacije u islam-skim zemljama se jasno odredioprema odnosima sa kr{}anima: pri-jateljsku saradnju sa njima smatrajunedopustivom i smatraju ih nevjer-nicima. Oni citiraju one dijeloveKur'ana koji kr{}ane ozna~avajuopasnim neprijateljima.

Svakako, jo{ uvijek veliki brojvode}ih muslimana dijalog sakr{}anima smatra dozvoljenim.Pozivaju se na kur'anske sure kojegarantuju spas i sre}u ukolikovjeruju u Boga i ~ine dobra djela.Me|utim, i u ovoj grupi ima onihza koje je dijalog nepotreban, jer jeIslam "kona~an i savr{en oblikvjerovanja". Samo se manjina bezikakvih ograni~enja izja{njava zadijalog sa nemuslimanima. Oni sezauzimaju za ve}u otvorenost, zapribli`avanje i zajedni~ki anga`manna postizanju mira, jedno slobodnoispoljavanje vjere i rje{avanje soci-jalnih problema u tre}em svijetu.

Me|u kr{}anima je nepovjerenjeprema te{ko razumljivom svijetuIslama jako rasprostranjeno. Uranom periodu kod mnogih kr{}anaje rasla spremnost za razumijeva-nje. Isto tako i u svjetskoj crkvenojorganizaciji, kao npr. u katoli~kojcrkvi, postojala je takva te`nja.Papa Pavle VI je Ramazana 1972.godine muslimanima uputiosljede}u pozdravnu poruku: "Midijelimo vjerovanje u istog Boga ipozovimo Ga da u~ini da iz dana udan budemo jedni drugima bli`i;time }emo biti u stanju, svako nasvoj na~in, za jedan visoki ideal,za ravnopravnost i za mir u svijetuzajedno da radimo".

Time signalizirana spremnost zasavla|ivanje suprotnosti, poziva nasna sje}anje da nau~ni interesikr{}anstva u islamskom svijetu nenailaze na razumijevanje. Dodanas, jedva da imamo islamskogeksperta za kr{}anstvo. Oni se,zbog njima karakteristi~nog odnosa

vjere i dr`ave, suo~avaju sasljede}im problemima:

1. Na~in `ivota sekulariziranejavnosti, unaprije|en uticajemmedija, kod koje se vjerovanje uBoga jedva pojavljuje, ja~a islam-sko-fundamentalisti~ke reakcije.

2. Emancipacija `ene, porastturizma, nau~na razmjena, sve~e{}e probija ovaj odbrambenifront. Nacionalni i politi~ki proble-mi raznih zajednica dr`ava upu}ujuna zajedni~ke brige u svimdijelovima svijeta. One }e pribli`itiislamski i kr{}anski svijet.

3. Dosada{nji poku{aji zakr{}ansko-islamskim dijalogom tekkre}u naprijed. Za{to? Pogre{no jeda takvi poku{aji po~inju analognoekumenskom dijalogu; me|uvjerskidijalog mora i}i drugim pravcem.Prije svakog zajedni~kog razgovorai}i na to da se izgradi klima uza-jamnog uva`avanja i da se postignejedno solidno poznavanje oba svije-ta.

Sve historijske probleme idiskusije koje su imale karakterpresti`a trebaju biti zaboravljene.Na to upu}uju i iz Vatikana:"Po{to je vijekovima dolazilo doodre|enih sva|a i neprijateljstavaizme|u kr{}ana i muslimana, SvetiSinod upozorava sve da zaboravepro{lost, da se iskreno potrude uza-jamnim razumijevanjem i zajednonastupe u za{titi i unapre|enjusocijalne pravde, morala i, ponaj-prije, mira i slobode - za sve lju-de."

Rasprostranjenoj optere}enosti~ovje~anstva pripada da tri mono-teisti~ke religije - osim kr{}anstva iIslama, tako|e i Judaizam - prekohistorijskog nerazumijevanja i pre-drasuda su zava|ane i razdvajane.Te{ko je prihvatati da Abrahamovavjera u Jednog Tvorca nema snageda izgradi vi{e jedinstva. Tragi~noje da tri monoteisti~ke religijesvoju zajedni~ku osnovu jo{ uvijekmalo koriste za bolje me|usobnorazumijevanje.

S druge strane, vjerska idr`avna konstrukcija Islama su iza-zov za sekularizirani Zapad. To jejedan izazov za dr`avnu i dru{-tvenu debatu u evropskim demo-kratijama. To mo`e pomo}i da seunutar vjera izgradi vi{e uva`ava-nja i respekta. To tako|e mo`e bitiu slu`bi svjetskog mira.

S njema~kog: Midhat Hajrovi}

DDRRUUGGII OO NNAAMMAA

PPPPRRRROOOO[[[[LLLLOOOOSSSSTTTT ZZZZAAAABBBBOOOORRRRAAAAVVVVIIIITTTTIIIIKardinal Franz Kônig je bio od 1956. do 1985.

vrhovni bi{of Be~a. I danas va`i za jednog od vode}ihpredstavnika katoli~ke crkve.

D@AMIJA UU RRIMU

Glas IslamaMart 1997. Zul-kade 1417.

11

Kadaja Dewlijeh

^LAN INSTITUTA ZA JEVREJSKO-POLJSKA

ISTRA@IVANJA PRE[AO U ISLAMPoljski dr`avljanin koji je radio na Institutu za razvoj poljsko-jevrej-

skih odnosa na oksfordskom univerzitetu prihvatio je islamsku vjeru isvoje aktivnosti usmjerio ka pravednom rje{avanju ~e~enske krize. Svojupripadnost Islamu trideset osmogodi{nji katolik poljskog dr`avljanstvaobznanio je u Ebu Dabiju, gradu Ujedinjenih arapskih emirata, uzev{isebi novo ime Mensur, po imenu ~e~enskog junaka iz 18. vijeka. Odtada Mensur D`atmizik svu svoju energiju usmjerava u pravcu interna-cionalizacije ~e~enskog problema u turskom gradu Istanbulu, postav{itako va`nim faktorom ~e~enskog otpora. Motiv za jednu ovakvu uloguD`atmizik je na{ao u pravednom i herojskom otporu ~e~enskog narodaruskoj agresiji. On svoju dana{nju ulogu poistovje}uje sa svojim prethod-nim aktivnostima osamdesetih godina u okviru Instituta za razvojpoljsko-jevrejskih odnosa. “Holokaust i antisemitizam su po meni proble-mi eti~ke prirode, ali, na`alost, poljski intelektualni sloj se nijeogla{avao. To je za mene bio i osnovni pokreta~ mojih aktivnosti.Tako|e, ^e~enija i njeno stradanje nisu mogli ostati problem teorijskograzglabanja i `aljenja, pa sam se aktivno uklju~io i javno deklarisao.”Dodao je govore}i: ”Rusi su krenuli ru{iti sela i gradove, ubijati ljude neprave}i razliku, a Zapad je {utjeo i dozvoljavao da agresija poprima svete`i oblik ne poduzimaju}i ni{ta, a sve zbog interesa sa Rusijom.”Odmah po po~etku rata u ^e~eniji, radio je na prihvatu izbeglica, nanjegovu inicijativu do{lo je do bratimljenja gradova Krakova i Groznogkao znak solidarnosti, a ~iju su ideju prihvatili neki gradovi zapadnihzemalja. Zbog istinskog i uspje{nog zalaganja za pitanje ^e~enije, postaoje po~asnim ~lanom jednog ~e~enskog plemena, dodijeljeno mu je imanjeu blizini Groznog. Sam planira odlazak na to imanje radi stalnog nasta-njenja. Prihvativ{i Islam rekao je da je Islam pozitivan zbog jednos-tavnosti njegove misije... ”Nakon {to sam bio ubije|en da je on stvarpro{losti, otkrio sam da u njemu le`i glavna snaga ~e~enskog otpora inesavladivosti od strane Rusa tokom posljednjih 200 godina.”

IIZZ SSVVIIJJEETTAA IISSLLAAMMAA

Kadaja Dewlijeh

TURSKA I AMERI^KI INTERESI

Ameri~ki ambasador u Ankari ovih dana ula`e velike napore ucilju nagovaranja Turske na odustajanje od postignutog ugovora saRepublikom Iran u vezi isporuke prirodnog iranskog gasa, pot-pisanog oktobra pro{le godine, ~ija je ukupna desetogodi{nja vri-jednost 22 milijarde dolara. Ameri~ki ambasador predla`e turskojadministraciji kao zamjenu za uvoz prirodnog gasa, zemlje kao {tosu: Rusija, Egi-pat, Al`ir iliKatar. U vre-menu kada am-eri~ka ambasa-da opravdavasvoj prijedlogtvrdnjama daovaj ugovor ne-ma ekonomskuopravdanost isumnja da }eIran uspjeti darealizuje izgrad-nju gasovoda,Presjednik tur-ske vlade gos-podin Erbakan iministar ener-getike Rid`ai Kutan tvrde da je uvoz prirodnog iranskog gasanu`nost koja nema alternative u situaciji energetske krize uTurskoj.

UGOVO

R ZA

GAS 22

MLR

D.$

Alem Islamij (^e~enija)

GROZNI DOBIO IMED@EUHER

^e~enskorukovodstvoje donijeloodluku daglavni grad^e~enije do-bije novo imeD ` e u h e r .Kako je poz-nato, D`euherDudajev jeime koman-danta ~e~en-ske armije uotporu protivruske agresije

u vremenu od 1994. do 1996. godine. Dudajev je prethodno bio visokioficir ratnog vazduhoplovstva sovjetske armije. ^e~enski narod je pro-glasio svoju nezavisnost 1991. godine da bi ruske trupe u{le u ^e~eniju udecembru 1994. godine.

Uprkos ogromnoj prednosti u tehnici i ljudstvu, ruska armija nije usp-jela ovladati ^e~enijom i pored toga {to su na podmukao na~in ubili~e~enskog vo|u D`euhera Dudajeva, u prolje}e 1996. godine. Neka jeAllahova milost na njega.

Priredio: Enver Ujkanovi}

Alem Islamij (Katar)

ME\UNARODNO TAKMI^ENJEU^A^A KUR’ANA

Ministarstvo vakufa u Kataru formiralo je Odbor za organizacijume|unarodnog takmi~enja u~a~a Kur’ana. U ovom takmi~enju u~estvo-va}e oba pola i ono }e se odvijati kroz ~etiri posebne grupe u~esnika.Prva grupa je hifz cijelog Kur’ana, a akteri ove grupe su u~a~i izrazli~itih zemalja svijeta, {to ovom takmi~enju i daje epitet me|unarod-nog. Druga grupa je hifz 15 d`uzeva, tre}a grupa hifz 10 d`uzeva i ~etvr-ta grupa hifz 5 d`uzeva i va`i sa dr`avljane Katra. Pomenuto tijelo trebaodrediti datum takmi~enja kao i izvr{iti sve neophodne pripreme kako bitakmi~enje ovog visokog ranga proteklo u najboljem redu.

Alem Islamij (Kairo)

“SLJEDBENICI [EJTANA”NA METI VLASTI

Egipatski organi bezbjednosti li{ili su slobode 31 osobu a za 45 jeraspisana potjernica pod optu`bom za pripadni{tvo udru`enju “Sljedbenici{ejtana”. Izre~ena optu`ba se zasniva na aktivnom {irenju razvratnih ideja~lanova ovog dru{tva s ciljem obezvrje|ivanja vjerskih na~ela ostalihvjera, kao i za distribuciju i upotrebu nedozvoljenih sredstava, knjiga,{tampe i ostalog propagandnog materijala. Pripadnici ovog udru`enja {ireiskrivljenu sliku Islama i ostalih religija, koriste}i se u tom cilju sredstvi-ma narkomanije, tajnim djelovanjem, nemoralnim pona{anjem, uz karak-teristi~an im na~in odijevanja i spolja{njeg izgleda. Odgovaraju}i napitanja povodom pojave ove organizacije u Egiptu, ministar unutra{njihposlova je istakao da je ekstremnost ovog udru`enja druga~ija u odnosuna ve} poznate oblike ekstremizma egipatskog dru{tva i da dr`ava ne}edozvoliti nikom da ugrozi javni red i skrnavi vjerske vrijednosti. Posebnoje istakao da je ova pojava do{la s vana i da je ve}ina uhap{enih stude-nata, pripadnika ove organizacije, putovala ili du`e boravila u zemljamaZapada.

DD@@EEUUHHEERR DDUUDDAAJJEEVV SSAA SSUUBBOORRCCIIMMAA

Glas IslamaMart 1997. Zul-kade 1417.

12

EE sselamu alejkumgospodine Islam.

Alejkumu selam.

Na samom po~etku za-molila bih Vas da na{im~itaocima ka`ete nekolikorije~i o sebi.

Ro|en sam u Londonua moji roditelji su iz raz-li~itih dijelova Evrope.Moj otac je sa Kipra, amajka iz [vedske. Ja samodrastao u Britaniji kaoengleski dje~ak. Naravno,London je veoma poznatgrad, i lokacija na kojojsmo `ivjeli bila je blizupozori{ta, kina, klubova,barova, izdava~kih ku}a...Odrastao sam u dijeluLondona koji je veomaprometan i pun `ivota.Naravno, imao sam kr{-}ansko obrazovanje. Mojotac je pravoslavac, ali sumene poslali u rimo-katoli~ku {kolu jer je tobila najbolja {kola u tomdijelu grada. Na nekina~in religija je bila va`-na, ali kako sam rastaoona je postojala sveneva`nija. U to vrijemedosta toga se de{avalo.Jedna od velikih stvari je ieksplozija rok muzike.Odjednom smo imali novipokret, pokret vo|enizuzetnom mo}i i energi-jom koja je dolazila odmladosti: jednostavno,~etiri dje~aka iz Liverpulasu iznenada op~inila cijelisvijet. To je pokazalo dasu osvajanja jo{ uvijekbila mogu}a. I, naravno`elio sam da se bavimmuzikom, mislio sam daje to na~in da brzo pos-tignem sve {to `elim:novac, slavu, prijatelje,putovanja...

Uspjeh?

Uspjeh, i naravno slo-bodu koja je najvarljivija,

za kojom najvi{e te`e ljudina Zapadu. Dakle, postaosam muzi~ar i pjevaosvoje pjesme. Vrlo brzosam snimio svoju prvuplo~u. Imao sam osam-naest godina, i tada je ve}po~eo moj `ivot zvijezde.Nakon jedne godine tak-vog `ivota, vrlo brzo samshvatio da nije zlato sve{to sija, {to zna~i da nijedobro sve {to izgleda dob-ro. Imao sam vrlo te`akperiod, poku{avao dazadr`im ravnote`u, dazadr`im svoj um. Godinudana kasnije sam se razbo-lio i navukao te{ku bolest,tuberkulozu. U tom peri-odu po~eo sam se vra}atireligiji. Mislim da samshvatio da na ovom svijetupostoji ne{to vi{e od onogvidljivog.

Da li ste se nakonva{e bolesti prvi put susre-li sa Islamom? Odnosno,gdje i kada ste se prvi putsusreli sa Islamom? Kakose to desilo?

U to vrijeme nisamrazmi{ljao o Islamu. U tovrijeme Islam je za menebio mra~na tema koju nijetrebalo prou~avati, jermuslimani su bili Turci, aTurci su bili neprijatelji. Utom uvjerenju sam odgo-jen. Nisam se trudio daprou~avam Islam. Pro-u~avao sam budizam, zen-religiju, taoizam, astrologi-ju, astronomiju, numero-logiju. Ali sam otkrio i toda svaki put kada bih sebavio novom religijom,novom filozofijom, pos-tavljalo se sve vi{e pitanjana koja se trebalo odgovo-riti. Kona~no sam krenuoIslamu. Ali, to nije biomoj izbor, to mi je datona poklon. To je bio pri-mjerak Kur'ana koji mi jepoklonio moj brat, i tadasam prvi put po~eo da

shvatam ili ~ak da mislim oIslamu i odgovorima kojedaje Islam. Kada sam po-~eo ~itati Kur'an prva st-var koju sam shvatio jebila da sam osjetio dasam na{ao dom. Prvava`na stvar koju otkri-jete su osobine Boga.U svim religijamapostoji zami{ljenaslika o tome ko jeBog. U nekim reli-gijama ga dijele natroje, u nekim ka`uda je On, Bog sa-mo nekih ljudi. Unekim religijamapoku{avaju pot-puno izbrisativjeru u Boga,ali postojiKur'an kojigovori na ap-solutno bes-kompromisanna~in da ovajsvemir posto-ji, jer je to

MMOOJJ PPUUTT JJEEIISSLLAAMM

Cijenjeni ~itaoci, uovom broju Glasa Islamaobjavljujemo ekskluzivniintervju sa Jusufom Is-lamom (Cat Stevens),va{im i na{im gostom,jednim od najpopularnijihpjeva~a sedamdesetih, ~ijesu pjesme i danas hitovi.

volja i jer ga je stvorilo Vrhovno bi}e. Ato je Allah.

Po~eo sam ~itati kako bih vidio da limogu na}i neke gre{ke o ovoj religiji.[to sam vi{e ~itao, vi{e sam shvatao dagre{ke postoje u meni i da je ova religijakona~na. Da su Poslanici od prije: IsusKrist, Mojsije, Abraham - {irili jednureligiju a da su ljudi davali razli~itaimena toj religiji. Neki su govorili da suovo kr{}ani, neki su govorili ovo suJevreji. A ovu religiju je sam Bog naz-vao Islam. [to sam ga vi{e prou~avao,vi{e sam shvatao da je na{ koncept

religije mijenjao ~ovjek. Ljudi su se upli-tali u poruke koje je slao Bog. A ovo jeposljednja Knjiga data Posljednjemposlaniku Muhammedu a.s. Kada samotkrio Posljednjeg poslanika otkrio samIstinu. A zatim, nakon {to sam kona~nopri~itao Kur'an, ne odvajam se od njega.Gdje god sam i{ao nosio sam ga sasobom i umotavao tkaninom. Nosio samga sa sobom ~ak i kada sam pjevao isvirao. Kada bih se vratio u hotel, uzi-mao bih Kur'an i u~io. Taj proces je tra-jao otprilike godinu i po. A zatim sam,hvala Bogu, 1977. god. pre{ao na Islam.

PPPPAAAA JJJJAAAA SSSSAAAAMMMM UUUUSSSSTTTTVVVVAAAARRRRIIII IIII PPPPRRRRIIIIJJJJEEEE BBBBIIIIOOOOMMMMUUUUSSSSLLLLIIIIMMMMAAAANNNN,,,, SSSSAAAAMMMMOOOO TTTTOOOO NNNNIIIISSSSAAAAMMMM ZZZZNNNNAAAAOOOO!!!!

IINNTTEERRVVIIEEWW

Glas IslamaMart 1997. Zul-kade 1417.

Da li ste imali problema sasvojom porodicom, prijateljimakada su saznali da ste primiliIslam?

Da. U prvom trenu bili su u{oku, da tako ka`em. Jer, kakosam rekao, na Zapadu Islam jene{to strano, nepoznato. Na uliciljude mo`ete vidjeti kao klovnovei niko ne}e razmi{ljati o njima.Ali ako na ulici vide nekoga saturbanom, primjetit }e ga. Tozna~i da ljudi nisu spremni za to.Moja porodica me je dobro poz-navala. Oni su primjetili promjenekoje su se de{avale u mom`ivotu. Prestao sam piti, lagati,po~eo sam dolaziti ku}i da sebrinem o majci, ocu. Bio sammilosrdniji, dare`ljiviji i kad bimi majka rekla "ne svi|a mi setaj tvoj prijatelj", poslu{ao bih je.Uvidjeli su uticaj Islama na menei shvatili su koliko je Islamdobar. Hvala Bogu, ve}i dio mojeporodice prihvatio je Islam. Mojotac, moja majka, moj brat ibrati}. Moja porodica je prihvatilaIslam. Ali, ljudi van moje po-rodice gledaju sa distance. Mno-gih vi{e nema u mom `ivotu. Alija sada imam svoju porodicu odjedne milijarde bra}e i sestara.

A va{a djeca?

Kada sam postao muslimanpromijenio se moj `ivot. Po~eosam se moliti i po{tivalo se pita-nje `ene. Ne postoji ni jednadruga veza koju Islam odobravasem braka. Tako sam tra`io i,

hvala Bogu, na{ao `enu iz dobremuslimanske porodice. Zaprosiosam je i o`enio l979. godine i tonakon prihvatanja Islama. Prvodijete smo imali 1980. godine.

Kako se zove?

Da, dobili smo k}erku kojojsmo dali ime Hasana. Imao sam{estoro djece, a jedno je umrlo,ali, sada imam jednog sina Muha-mmeda i ~etiri k}erke: Hasanu,Esmu, Mejmanu i Aminu.

Da li se sla`ete da Islam nijesamo vjera, nego da je to na~in`ivljenja?

Da, naravno. To je najve}iproblem sa kojim se susre}udruge vjere. Kako uravnote`itiduhovne zahtjeve ovozemaljskimproblemima. Jedno od ~udaIslama je odli~no i potpuno kom-biniranje nadahnu}a duhovnog`ivota sa svjetovnim potrebama ifunkcijama ljudskog `ivota nazemlji. Tako je na{e vjerovanjeodraz unutra{nje i vanjske pred-nosti. Kad su u pitanju ostalereligije one se susre}u sa po-te{ko}ama ravnote`e ovih stvari.Promjene koje se de{avaju,de{avaju se zbog ravnote`e. UIslamu je to lako.

Mo`ete li objasniti, ranihsedamdesetih ste bili vrlo popu-larni. Bili ste jedan od najpopu-larnijih muzi~ara svijeta, bili steuspje{ni i onda ste iznenada svenapustili. [ta je za vas uspjeh?

Mislim da ste odabrali intere-santnu rije~, jer je to ono {to jastalno tra`im. To je kad se ljudipitaju {ta je to njega natjeralo dapre|e na Islam i postane Mus-liman. [ta ga je natjeralo dapromijeni pravac koji je slijedio.Postoji ajet u Kur'anu koji ka`e:"Allahu pripada Istok i Zapad, iOn izvodi onoga koga `eli napravi put." Na neki na~in uspjetije pravi put koji smo otkrili iprona{li, ali pravi uspjeh je kakavsi na drugom svijetu, jer svi znajuda }e napustiti ovaj svijet bezobzira koliko postigli na ovomsvijetu. Aleksandar Veliki jerekao: "Ukopajte me tako da mise vide ruke, da poka`em da nenosim ni{ta sa sobom." A on jeimao sve. Morate procijeniti usp-jeh na na~in gdje ste na drugomsvijetu. A postoje dva potpunorazli~ita i suprotna postojanja nadrugom svijetu. Jedno je sre}a,radost, mir, zado-voljstvo. To jed`ennet. A drugoje patnja, bol,mu~enje, vje~napatnja i muke.To je d`ehennem.Ovo su stvarnos-ti. Na`alost, ljudipoku{avaju stvo-riti d`ennet naovom svijetu. Ine uspijevaju.Ako nisu pa`ljivi,ne}e uspjeti, pamakar bili ud`ennetu na ov-om svijetu. Us-pjeh tek treba dado|e. To ne zna-~i da vi nemate`ivot na ovomsvijetu. Ako vamga je Bog daosve zavisi odNjega.

Recite mi ne{-to o muslimani-ma u Britanijidanas. Kolikomuslimana `ivi i kako praktiku-jete Islam u Britaniji?

U Britaniji `ivi veliki brojmuslimana iz svih krajeva svijeta.Mnogi od njih su sa indijskogpodkontinenta, iz Pakistana, Bang-lade{a, a ima mnogo studenata izMalezije, Turske, arapskih zema-lja. Trenutno ima oko milion i pomuslimana, ali se broj britanskihmuslimana pove}ava. Znam dasvaki dan tri do ~etiri Britancaprelaze na Islam u glavnojd`amiji u Londonu. Tako|e posto-ji pove}ano interesovanje i razu-mijevanje Islama. [tampa tako ne

prikazuje, ona voli ista}i problemekoje imaju muslimani, ali, i saovim negativnim pristupom medi-ja ljudi prelaze na Islam.Interesantna je sljede}a ~injenica.Nedavno su istra`ivali britanskina~in `ivota i otkrili su da jenacionalno jelo u Britaniji "curry"(kari). Vi{e to nije riba i pomfrit.Ljudi danas vole curry od bilo~ega. Kebab je tako|e vrlo popu-larno jelo. To obilje`ava plural-isti~ko dru{tvo, {to je stvarnost,posebno u gradovima kao {to suLondon, Birmingham i sl. Islamje tamo.

Po Va{em mi{ljenju, kakva jerazlika izme|u jedne muslimanskeporodice i njenog na~ina `ivota ione porodice koja to nije?

Iznenadit }ete se. Neka mojaiskustva su: razgovori, pa i samna~in `ivota, kada razgovarate sa

porodicom, sa prijateljima, kadaidete u posjete, cijeli dru{tveniodnos pun `ivosti i zadovoljstva.Kad nisu u pitanju muslimani, toje potpuno druga~ije. To je vrlosebi~no. Ljudi su izuzetno usamlj-eni. Jedna starija moja poznanicaje obi~avala gledati kroz prozorsvaki dan. Jednom je jedan musli-man pri{ao i pitao je: "Koga~ekate?" Ona rekla: "Imam sina i~ekam da me posjeti." Ta staricaje rodila to dijete, a on je oti{ao,zaboravio na majku. Ona umiresama. To je vrsta pravoguskra}ivanja koje postoji naZapadu. Postoji jedna izreka:

Kona~no sam krenuo Islamu. Ali, to nije bio mojizbor, to mi je dato na poklon. To je bio primjerakKur'ana koji mi je poklonio moj brat, i tada samprvi put po~eo da shvatam ili ~ak da mislim oIslamu i odgovorima koje daje Islam.

PPPPRRRREEEEDDDDSSSSJJJJEEEEDDDDNNNNIIIIKKKK MMMMEEEE[[[[IIIIHHHHAAAATTTTAAAA IIIIZZZZ-- eeee SSSSAAAANNNNDDDD@@@@AAAAKKKKAAAA,,,,

MMMMUUUUAAAAMMMMEEEERRRR EEEEFFFF .... ZZZZUUUUKKKKOOOORRRRLLLLIIII]]]] UUUU SSSSUUUUSSSSRRRREEEETTTTUUUU SSSSAAAA

JJJJUUUUSSSSUUUUFFFFOOOOMMMM IIIISSSSLLLLAAAAMMMMOOOOMMMM

IINNTTEERRVVIIEEWW 13

Kada se sretnu dva Britanca jedandrugom ka`u: "Dobro jutro". ^imse odmaknu jedan od drugogapomisle: “[ta li je mislio kada mije rekao dobro jutro, sumnjivo mije.” Ljudi se bore, natje~u. To sudva razli~ita svijeta. Mi{ljenja samda Islam mo`e dosta doprinijetiZapadu, posebno kod formiranja inadgradnje poro-dice, po ~emu je,mislim Princ ^arlsnedavno govorio iukazivao da je uIslamu izgra|eno~uvanje porodice ivrijednosti morala,iz ~ega Zapad mo-`e u~iti.

Prije nekolikodana rekli ste mida pripremate ne{tokako bi ste pokaza-li te razlike. Jesamli u pravu?

Imam neke idejei projekte na umukoje bih `elio ost-variti a jedna odnjih je da poka`empravi unutarnji `i-vot britanskog nar-oda. Mnogi od njihsu vrlo jednostavniljudi, koji `ele, tre-baju pomo}i. Mno-gi se ponose svo-jom tradicijom imisle da imaju svenajbolje. Ali, akopogledate unazad vidjet }ete da jeranije sve bilo bolje. A sada, satakozvanim napretkom, ljudi susve potcjenjeniji.

Rekli ste da je Islam za Zapadne{to strano i daleko. Za{to jeZapad pun predrasuda o Islamu?

To vu~e korijene od krsta{kihratova, zatim interpretacija i pri-jevoda islamskih vrijednosti prekoorjentalista, onih ljudi koji sunaro~ito `eljeli da iskrive vrijed-nosti Islama. Ako pogledate udoba razvoja zapadne misli i rene-

s a n s e ,mnoge odovih idejasu do{leiz musli-m a n s k i hz ema l j a .Mnogi kr-{}ani kojisu i{li umusliman-ske zem-lje shva-tili su ne-pravilnosti

i zablude o idejama koje postojena Zapadu. Po~eli su komuniciratii u~iti od Islama. To je dovelo donovog pokreta na Zapadu, koji jedoveo do renesanse i potpunonovog iskustva, gdje je religijabila na drugom mjestu iza razumai nauke. Za nas u Islamu nemarazlike izme|u nauke i religije.

Mi nikada nismo imali taj prob-lem. Ali oni su ga morali pre-vazi}i. Postoji mnogo toga o~emu bih volio govoriti, mnogotoga pokazati, snimiti, ali senadam da }e neke od ovih idejapostojati u budu}nosti.

Proveli ste u Bosni skoro sed-micu za vrijeme Ramazana.Kakvo je sada Va{e mi{ljenje oBosni?

Nisam vidio sve. Mogu re}i dasam vidio jedan mali ali zna~ajandio Sarajeva koji predstavlja cen-

tar otpora, hrabrosti, krvoproli}a igenocida koji se ovdje zbio.Osje}am kao da sam iskusio ne{totuge, ali i nade koja je, vjerujem,jaka u ovoj novoj slobodi, koja jete{ko stigla. Ponekad Bo`ijiplanovi izgledaju ~udni i te{ki, alitu je mudrost. Jedna od stvarikoju sam ja nau~io je da patnja,ubistva i genocid koji su se odi-grali, daju `ivot za novu bu-du}nost. Ta budu}nost uvijektreba misliti i pamtiti ono {to sedogodilo, i za{to se desilo. Jednaod najve}ih opasnosti je ako opetbudemo isklju~eni. Najva`nije jeda se kre}emo u pozitivnomsmjeru i da znamo da imamova`nu ulogu, jer je Bosna jedin-stvena u Evropi. Mislim da }emomi u Britaniji u Bosni tra`iti kul-turni pravac, jer ovdje mo`emovidjeti Evropljane koji su prih-vatili Islam u Srednjem vijeku i

dobrovoljno se dr`e Islama. Ovoje, ustvari, primjer Islama uEvropi. Nama je potrebno i tre-bamo to dijeliti i udru`iti se ubudu}nosti.

Za vrijeme BH-rata u Lon-donu ste se susreli sa bosanskimministrom vanjskih poslova Ir-fanom Ljubijanki}em koji vam jetada dao jednu svoju pjesmu "Janemam topove." I Vi ste ne{tonapravili sa tom pjesmom.

To je bilo vrlo tu`no. Mi smose sreli samo jednom i postali pri-

jatelji. Proveli smo jednu ve~erzajedno razgovaraju}i. On jeodsvirao pjesmu koju je napisao ito je bilo vrlo dirljivo, jer je onbio musliman iz rata, ministarvanjskih poslova, ali i pjesnik. Toje bilo vrlo dirljivo. Tako da mije tada rekao: “Molim te u~inine{to.” A on je sada {ehid... Nekmu Allah podari vje~ni d`ennet.Uzeo sam tu pjesmu a ve} samslu{ao neke bosanske kaside kojesu me jako privukle. Za Bajram,znate, moja porodica od svegaslu{a bosanske kaside. @elio samda pove`em neke stvari i dapoka`em Zapadu kakva je kulturau Bosni, da predstavim stranukoju nisu vidjeli, a vidjeli su krv,uni{tenje, ubijanje, politi~are. Alinisu vidjeli ni iskusili kulturu. Jaih `elim upoznati sa njom, takoda pravim projekat na kojem }eova pjesma doktora Ljubijanki}a

biti jedna od naj-va`nijih. Napravilismo prijevod naengleski, a muzi-~ar koji je izvodije moj dobar pri-jatelj, britanskimusliman. Nje-govo ime je Ab-dul-Latif Wetmani sve }e to brzobiti predstavljeno.

^ula sam da }eto biti pravi svjet-ski hit. Doista senadam da je tako.Rekli ste da }ealbum biti u pro-daji do kraja go-dine.

Nadam se dokraja godine. Nemo`emo predvid-jeti, jer ponekadza produkciju tre-ba vi{e nego {too~ekujete. Ali,nadam se do kra-ja godine, akoBog da.

Na kraju, {ta je va{a porukamuslimanima?

Najbolja je poruka iz Kur'ana.A ajet iz Kur'ana ka`e: "Dr`ite seAllahova u`eta i ne razjedinjujtese." Mislim da je to kona~an usp-jeh. Dr`ati se uz Allaha je vezasa Allahom. [to je ja~a veza saAllahom, {to smo jedinstveniji,ve}i je uspjeh. Molimo se iskrenoza to, ako Bog da.

Razgovarala: Lejla A. Babovi}

Ako pogledate u doba razvoja zapadnemisli i renesanse, mnoge od ovih ideja sudo{le iz muslimanskih zemalja. Mnogikr{}ani koji su i{li u muslimanske zemljeshvatili su nepravilnosti i zablude o ideja-ma koje postoje na Zapadu. Po~eli sukomunicirati i u~iti od Islama. To jedovelo do novog pokreta na Zapadu, kojije doveo do renesanse i potpuno novogiskustva, gdje je religija bila na drugommjestu iza razuma i nauke.

Glas IslamaMart 1997. Zul-kade 1417.

14 IINNTTEERRVVIIEEWW

Glas IslamaMart 1997. Zul-kade 1417.

15

KK ako je i poznato, kemalovs-ka Turska stala je na pozici-ji eliminisanja vjere iz

dr`avnih institucija, usmjeravaju}itakve aktivnosti u pravcu poste-penog udaljavanja vjere i kod naro-dnih masa, u ~ijem je bi}u vjerskielement najprisutniji i koji su kaotakvi ~inile ve}inu u turskomdru{tvu. Postupci ovakve prirodetada{nje vlasti imali su zaposljedicu da od 1925. godineodgovornost opstanka vjere uTurskoj bude na ple}ima pojedi-naca i prvaka dervi{kih redova, ~ijesu se aktivnosti odvijale tajnimputem. Otvaranje vrata strana~kompluralizmu, kao sistemu dr`avnogure|enja u Turskoj 1945. godine,u~ini}e da prethodni pritisak naislamske struje oslabi, {to }edovesti do mogu}nostiispoljavanja nekih islam-skih obreda u `ivotuturskog dru{tva.

Osnivanjem partije“Domovinsko ure|enje”1970. godine, te njenezamjene “Domovinskimir” 1972. godine ikona~no njihova nasljed-nika “Refah partije”1983. godine pod vo|-stvom Ned`metina Erba-kana, koja i danas posto-ji, turski islamski pokretu{ao je u novu epohupoliti~kog organizovanjau okviru legalnog zakona,bore}i se za vlastdemokratskim putem.

Osamdesetih godina uTurskoj se pod uticajemiranske revolucije (1979.)pojavilo vi{e islamskihudru`enja koja su bilasklona poduzimanju radikalnihkoraka u pravcu osvajanja vlasti.Me|utim distanciranje “Refah parti-je” od takvog oblika politi~kogdjelovanja u~ini}e da ona zauzmeklju~nu ulogu u propagiranju poli-ti~kog Islama, {to }e kona~no idovesti do osvajanja vlasti po prviput u junu 1996. godine. Posebnostislamskog pokreta u Turskoj ogledase u tome {to su njegovi nosiociljudi visokog obrazovanja istru~nosti, koji su visoka znanjastekli na univerzitetima Zapada, izoblasti koje nemaju dodirnih ta~akas vjerom, koje su proizvodzapadnog {kolstva, postav{i takoin`injeri, doktori, novinari,advokati, dobiv{i epitet “savremen”i “moderan”, daleko od mogu}eg

prozivanja konzervativnim ilinazadnim, ~ime su dobili {ansu dau lai~koj sredini imaju ve}u slobo-du pokreta i uticaja na mase a dapri tom ne daju sliku tradi-cionalnog vjerskog ~ovjeka.

Iz navedenog se mo`e izvu}ikonstatacija da su islamske partijeu Turskoj vi{e politi~ki pokretinego vjerske partije, {to je iErbakan potvrdio nakon pobjedenjegove partije na izborima.Vrijeme osamdesetih je bio periodvjerske euforije u Turskoj, koje je,kako navodi istra`iva~, svjedoknajmasovnijeg {irenja pokreta, kaoposljedica islamske revolucije uIranu, podr`avaju}i je i smatraju}iudarcem lai~kom zapadnom opred-jeljenju, uprkos mezhebskoj razlicii samog metoda djelovanja borbeza vlast. Dana{nji uspjeh “Refah

partije” u ~ije su okrilje u{la broj-na vjerska udru`enja, mo`e se sma-trati rezultatom odre|enih doga|ajame|unarodnog zna~aja i sopstvenihaktivnosti pokreta na unutra{njemplanu. Od doga|aja me|unarodnogzna~aja treba spomenuti pad lijevihsnaga u Turskoj, raspad komu-nisti~kog sistema u biv{em SSSR-ui Evropi, rat u Zalivu, a posebnoratna tragedija bo{nja~kog naroda uBosni i Hercegovini i etni~ko~i{}enje koje je nad njima spro-vo|eno. Ovi doga|aji su ukazali nanedostatak univerzalnih ljudskihvrijednosti u svijetu, pravde i jed-nakosti, kao i nedostatak istinskihsnaga koje }e podupirati pomenutecivilizacijske vrijednosti. Prazanprostor koji se ukazao iskoristio jeislamski pokret u Turskoj pred-stavljen u “Refah partiji”, name}u}i

se kao istinska snagakoja se bori za stvarnaljudska na~ela. Tako-|e, problem turskevlasti sa Kurdima injihov secesionisti~kipokret, doprinije}e po-rastu islamskog pokre-ta, a posebno odsustvokurdskih partija u tur-skom parlamentu u~i-ni}e da brojni kurdskiglasovi budu dati “Re-fah partiji”, smatraju}ije suprostavljenom sn-agom politici vlada-ju}eg re`ima.

Kada je rije~ oaktivnostima samogpokreta unutar Turske,one se prije svegaodnose na podizanjeislamske svijesti me|u{irokim masama i tokroz organizovanje te-~ajeva u~enja Kur’ana.

Predstavimo li jezikom cifara brojte~ajeva organizovanih u perioduizme|u osamdesetih i devedesetih,kao i broja polaznika tih te~ajeva,shvati}emo zna~aj ovih aktivnosti injihov uticaj na rast pokreta u Tur-skoj. Tako u 1979. godini broj te-~ajeva iznosio je 2.610 da bi u1990. godini dostigao broj od5.197 te~ajeva. Broj polaznika te-~ajeva pove}ao se za ~etiri puta uistom vremenskom intervalu: u1979. godini bilo je 68.486 po-laznika a 1990. godine taj broj jeiznosio 290.000. Kao posljedicaovih aktivnosti rastao je i brojd`amija, pa je u periodu izme|u1980. i 1990. godine sa 57.000dostignut broj od 80.000 d`amija.Tako|e, uve}an je i broj specijali-

IIIISSSSLLLLAAAAMMMMSSSSKKKKIIII PPPPOOOOKKKKRRRREEEETTTTIIII UUUU TTTTUUUURRRRSSSSKKKKOOOOJJJJDoba u kojem `ivimo svjedok je revolucije na informativnom i komunikativnom polju,

{to je u~inilo da svijet postane malo selo. Eksplozija informacija u~inila je da izolovanod doga|aja ne mo`e biti kako pojedinac tako ni dr`ava. Usljed takve situacije savre-meni ~ovjek se nalazi pred bujicom razli~itih informacija koje se ti~u svih segmenataljudskog `ivota na zemlji. U tom moru podataka ~ovjekovu pa`nju zaokupljaju one infor-macije koje se ti~u njega kao pripadnika odre|enog sloja u dru{tvu, zajednice, vjere isli~no. S obzirom da smo pripadnici Islama i da on u na{em `ivotu zauzima primarnomjesto, pored ostalih vijesti i podataka koje smo du`ni pratiti i usvajati, moramo imatidovoljno informacija o Islamu i doga|anjima unutar islamskog svijeta kako bi znaliodvojiti istinu od neistine.

U tom smislu, ono {to `elimo je da na stranicama “Glasa Islama” pi{emo o aktuel-nim islamskim pokretima u vezi kojih ~esto nemamo jasnu sliku, a sve iz razloganedostatka pravih i autenti~nih informacija. Naravno, mi }emo se koristiti podacimaislamskih izvora, kako bi izbjegli neistine i tendenciozno pisanje.

U ovom broju predstavi}emo vam islamski pokret u Turskoj kroz studiju drMuhameda Nurudina, stru~njaka za pitanja Turske na libanskom univerzitetu. Studija jeprili~no duga i tretira specifi~nosti samog istra`ivanja vjerske problematike uop{te, aposebno islamskog pokreta u Turskoj i njegovog karakteristi~nog modela.

IISSLLAAMMSSKKII PPRREEPPOORROODD

ISTANBUL

16

Glas IslamaMart 1997. Zul-kade 1417.

zovanih {kola za {kolovanje imama:u 1990. godini broj ovih {kolaiznosio je 374.

Na polju islamske edukacije jemnogo u~injeno. Pokret je na ovompolju {tampao razli~ite edicije vjer-skog sadr`aja, {to je prodavano uogromnom broju. Pomenute aktiv-nosti pokreta unutar Turske bile sumotorna snaga konstantnog rastaislamski opredjeljenih masa.

Budu}nost pokreta

Govore}i o budu}nosti pokreta,predava~ je pomenuo faktore kojiuspjeh islamista u Turskoj ~inejedinstvenim u odnosu na pokreteiste orijentacije u drugim islamskimsredinama. Naime, radi se o tomeda je islamski pokret, prihvativ{iokvire demokratske borbe, jo{ od1945. godine, odnosno od ulaskapoliti~kog pluralizma na turskupoliti~ku scenu, u kome je sedam-desetih po prvi put do{lo do ispo-ljavanja znakova islamske orjenta-cije, uspio da javno iznese politi~kuopredjeljenost mirnim putem uokviru legalnog zakona. Mogu}nostotvorenog nastupa pozitivno }e uti-cati da pokret u Turskoj nerazmi{lja o upotrebi metoda sile upromjeni lai~kog re`ima. Drugimrije~ima, demokratija je uspjela usvoje tkivo upiti islamski pokret itime odstraniti bojazan od njegovogradikalizma, dati mu priliku dijalo-ga sa drugim lai~kim i evropskinastrojenim strujama, {to }edoprinijeti da pokret razvije sliku osavremenom dru{tvu i ekonomiji.

Po rije~ima profesora, islamskipokret u Turskoj, tj. njegovabudu}nost, determinisana je odre-|enim unutra{njim i spolja{njim~iniocima. [to se ti~e faktoraunutar Turske, prije svega to jezvani~ni Ustav i zakonske normekoje proisti~u iz njega, a kojename}u odre|ena pravila svakojpartiji koja u svom programskomopredjeljenju ima vjerskog sadr`aja.Takva programska opredjeljenjapoliti~kih partija u Turskoj su usuprotnosti sa polazi{tima lai~kogre`ima kao i ideologije Ataturka,koja predstavlja o{tru sablju re`imau odre|ivanju dozvoljene granicevo|ama partija vjerske orjentacije.Takav stav vlasti ~esto i bivauzrokom pojave tajnih aktivnostipojedinih vjerskih udru`enja uzemlji.

Turska armija tako|e predstavljabitan faktor koji stoji naspramislamista, ne kao prepreka dolaskana vlast, ve} kao prepreka upoku{aju primjene [eri’ata kao sis-tema upravljanja dr`avom. Armijaje ~uvar Ataturkovih ideja kao fak-tora osnivanja savremene Turske.

Budu}nost pokreta i njegovahomogenost ve`e se s jedne stranena prevazila`enje mezhebskih razli-ka unutar pokreta izme|u Sunija iAlevija, a s druge strane na razvojkurdskog problema u turskomdru{tvu. Posebno nakon najave“Refah partije” poslije njenog usp-jeha na izborima, da }e nastavitiborbu protiv secesionisti~kog tero-rizma predstavljenog u Kurdi-stanskoj Radni~koj Partiji (PKK),{to gasi nadu Kurdima u pravedanodnos “Refah partije” prema nji-hovom problemu. Ne treba zabo-raviti da }e stabilna ili nestabilnaekonomska situacija u Turskoj bitiva`an faktor u rastu ili opadanjusnage islamskog pokreta koji je zasada pod vo|stvom “Refah partije”.

Od spolja{njih ~inioca kojiimaju uticaja na budu}nost islam-skog pokreta i njegovog razvoja uTurskoj, autor je naveo sljede}e:prije svih to su ameri~ki interesi naBliskom istoku i njena sumnjanaspram islamskih pokreta uoblasti, smatraju}i ih radikalnimstrujama koje podupire Iran s cilj-em ru{enja njenih interesa. Prirodasamih odnosa Amerike i islamskihpokreta na Bliskom istoku i nji-hovog me|usobnog uticaja, direktnouti~u na budu}nost pokreta.

Priroda stajali{ta Zapada i USAnaspram nekih pitanja koja direktnododiruju ili provociraju islamskaosje}anja javnog mnjenja Turske(Izrael, Gr~ka, Jermenija, BiH) bi}eznaci ja~anja snage islamista.Dovoljan pokazatelj tome je odbi-janje prijema Turske u Evropskuuniju iz jedinog razloga {to pripadacivilizaciji s razli~itim vjerskim ikulturnim odlikama naspramzapadne civilizacije. Njena pripad-nost islamskoj civilizaciji jeosnovni razlog tome. Cijela turskajavnost zna to, ~ak i sama lai~kaelita. Prirodan odgovor tome je rastislamskog opredjeljenja kod svihdru{tvenih slojeva u Turskoj.

Na kraju ostaje da islamskipokret u Turskoj prihvati pozi-tivnosti zapadne savremenepoliti~ke misli, u prvom redudemokratiju koja nudi slobodusvima, {titi ljudska politi~ka prava,a ~ime }e doprinijeti da lai~kire`im prihvati islamski pokret kao`ivi dio dru{tva sa legalnim pravi-ma i nastojanjima, sve u okviruzakonskih normi.

Kada dvije strane do|u doodre|ene ta~ke, sli~no prethodnimsituacijama u islamskom svijetu,bi}e to druga laboratorija za jedin-stvenu probu u Turskoj.

S arapskog: E. Ujkanovi}

II slamski praznici Idul-fitr iIdul-adha (dakle bajrami) sudva najnovija dr`avna

praznika Mozambika, progla{enaprvih aprilskih dana pro{le godineu Parlamentu, voljom ve}inskestranke Frelino uz "zgra`avanje"jake katoli~ke kongreacije u ovoj,ina~e nedovoljno razvijenoj zemlji.

Da se podsjetimo, katoli~anstvoje uvedeno u ovoj zemlji u XVIIvijeku sa dolaskom portugalskihkolonizatora. Mozambik je preki-nuv{i vi{edecenijski antikolonijalnia zatim i gra|anski rat (Rimskisporazum 1992. godine) odlu~ioda u|e pod okri-lje Islama. Portu-galska kolonijaod Srednjeg vije-ka do 1976. god.,Mozambik je je-seni 1995. godinepostao ~lanicaK o m o n v e l t a ,d o b r o v o l j n o gudru`enja neka-da{njih britanskihkolonija, iakoEnglezi nikadanisu vladali ov-om teritorijom.

Mozambik jeaprilskih dana1996. god. pos-tao i ~lan ara-pske Banke zarazvoj, pa i Or-g a n i z a c i j eIslamske konfer-encije. PonuduFrelinu da kr{}anski Sveti petak iUskrs postanu dr`avni praznici,poglavari ove kongreacije ener-gi~no su odbacili.

S obzirom da se malo zna oislamskom svijetu i uop{te o mus-limanima svijeta, ovdje }emoizlo`iti neke osnovne geografskekarakteristike Mozambika.

Narodna Republika Mozambikima povr{inu od 784.961 kvadrat-nih kilometara. Komparacije radi,Mozambik je zemlja ve}a popovr{ini u odnosu na biv{u SFRJza tri puta. Ukupan broj stanovni-ka iznosi 17,6 miliona.

Geografski polo`aj je vrlopovoljan, jer isto~nom obalomizlazi na Indijski okean u du`iniod 2.795 km, a kopnene graniceiznose 4.200 km.

Reljef je idealan. Dominirajunizije 50% teritorije, visoravni ipobr|a ~ine 40%, a prava planins-ka podru~ja oko 10%.

Klima je prete`no umjerena.Mozambik se nalazi na pojasusubekvatorijalnih i tropskih {irinana jugu. Srednja godi{nja temper-

atura iznosi 22ºC. Najva`nijerijeke su Zambezi (850 km krozMozambik), Limpopo (480 km),Save, Likungo, Malakve itd. Sveone teku od zapada, uglavnom izsusjednih zemalja.

Stanovni{tvo Mozambika broji17,6 miliona. Zbog velikog pros-transtva, mala je gustina nase-ljenosti - 20 st/km. Prirodniprira{taj je dosta veliki, 22%0

(komparacije radi: Srbija 1,4%0,Vojvodina 1,6%0). Dominiramlado stanovni{tvo - 40% jemla|e od 15 godina. U Mozam-biku najvi{e `ive Bantu-Crnci

(98%) i druge et-ni~ke skupine. Ev-ropljana ima oko180.000, Hindusa50.000, mulata imje{anaca 35.000.Vjera je Islam, aslu`beni jezik jeportugalski. Glavnigrad Maputo ima55.000 stanovnika.Mozambik je ste-kao nezavisnost odPortugalije 25.juna 1975. godine.Na selu `ivi oko85% stanovnika au poljoprivredi odaktivnih radi 60%stanovni{tva.

Mozambik jenedovoljno razvije-na zemlja. Glavnagrana privrede jep o l j o p r i v r e d a .

Poljoprivredom dominira stranikapital. Ona daje 2/3 nacionalnogdohotka i daje 80% vrijednostiizvoza. Od poljoprivrednih kulturagaje se: pamuk, {e}erna trska,sisal konoplja, kokosova palma,~aj, banane. Po proizvodnji kopreprva je afri~ka zemlja a poproizvodnji kokosovih oraha prvazemlja svijeta.

Rudno bogatstvo je nedovoljnogeolo{ki ispitano. Posebno je veli-ka proizvodnja kvalitetnog uglja.Po proizvodnji tantalita je naprvom mjestu u svijetu, poproizvodnji barita na drugommjestu. Ima jo{ bogata le`i{takvalitetne rude gvo`|a, boksita iurana.

Industrija je slabo razvijena.Dominira tekstilna, prehrambena,petrohemijska i druge.

Trgovina je razvijena a najvi{etrguje sa Portugalijom, zemljamaEZ-a, SAD, Japanom i Ju`no-afri~kom Republikom.

Esad Kola{inac

IISSLLAAMMSSKKII PPRREEPPOORROODD TTRRAAGGOOMM UUMMMMEETTAA

KATOLI^KI MOZAMBIKPOSTAO ISLAMSKA ZEMLJA

Glas IslamaMart 1997. Zul-kade 1417.

17

NN ovine za koje sam radiokao izvje{ta~ i pisac, pos-lale su me u Aziju i

Afriku 1922. god. u svojstvuspecijalnog izvje{ta~a. U po-~etku, odnosi sa muslimanimasu bili vi{e nego obi~ni odnosiizme|u dvije strane, koje sujedna drugoj nepoznate. Bilokako bilo, moj du`i boravak uislamskim zemljama omogu}iomi je da muslimane potpunijeupoznam, i da spoznam da oniimaju shvatanja i pogled na svi-jet iz ugla potpuno druga~ijegonom evropskom. Moram priz-nati da je njihova krajnjost dos-tojanstvena i njihov stav i pris-tup doga|ajima je mnogo vi{ehuman nego {to je na{. To jepo~elo da izaziva moje intereso-vanje. Poti~em iz fanati~nekatoli~ke porodice. Tokom mogdjetinjstva utuvljeno mi je uglavu da su muslimani nev-jerni~ki narod vo|en od strane|avola. Kada sam do{ao u kon-takt sa muslimanima shvatiosam da su me lagali i odlu~iosam da studiram Islam. Nabaviosam izvjestan broj knjiga kojesu govorile o toj problematici.Kada sam sa velikom pa`njompo~eo da ~itam te knjige zapa-

njeno sam vidiokako je to ~ista idragocjena vjera.Pona{anje i dr`anjenekih muslimanasa kojima sam biou kontaktu bili supotvrda islamskihprincipa o kojimasam ranije ~itao.Prije svega Islamnala`e ~isto}u, ot-vorenost srca, brat-stvo, solidarnost,mir i spas, odbija-ju}i kr{}ansku dog-mu da je "~ovjekuvijek grije{an",zamjenjuju}i to sapotpuno opre~nimvjerovanjem kojedopu{ta "sve vrsteovosvjetskih u`i-

vanja, pod uslovom da to ne ug-ro`ava druge i da se ne preko-ra~i granica definisana Isla-mom". Me|utim, tako|e samsreo i neke lo{e muslimane.Kako bih bolje razumio stvari,zapo~eo sam sa jednim eksperi-mentom, stavljaju}i sebe upolo`aj jednog muslimana, adap-tiraju}i se na principe o kojimasam ~itao u knjigama i na tajna~in ispitao Islam iznutra.Iza{ao sam sa zaklju~kom da jeglavni razlog porasta pok-varenosti i skretanja musliman-skog svijeta, koji je ve} bio naivici kolapsa, bio taj {to su mus-limani postali indiferentni premasvojoj vjeri. Sve dotle dok sumuslimani ~uvali svoje vrijed-nosti, uvijek su i{li ka progresu;pad je po~eo onog trenutka kadasu oni ispustili Islam iz ruku.Istina je da Islam posjeduje svepredispozicije potrebne zadr`avni i nacionalni progres. Tosadr`i svu su{tinu civilizacije.Islamska vjera je i visokonau~na i veoma prakti~na.Principi koji su izlo`eni su pot-puno logi~ni, pristupa~ni svakomi ne sadr`e niti jedan elementsuprotan znanju, nauci, ljudskojprirodi. Nema ni~eg suvi{nog u

njemu. ^udni putevi mudrosti isujevjerna mistika, koje su svo-jstvene knjigama drugih vjera,ne egzistiraju u Islamu.

O ovim stvarima diskutovaosam sa mnogim muslimanima itukao sam ih rije~ima: "Za{to~vr{}e ne prijanjate uz ovu va{udivnu vjeru, za{to je ~vrsto neprigrlite objema rukama". 1926.godine o ovoj problematici samrazgovarao sa jednim avgan-istanskim dr`avnikom i on mi jetom prilikom rekao: "Ti si ve}postao musliman a da to nisi niprimijetio. Samo pravi muslimanmo`e tako iskreno braniti Islamkao {to ti to ~ini{." Usljed ovihrije~i u mojoj glavi je bljesnulamunja. Kada sam se vratio ku}iutonuo sam u duboka razmi-{ljanja i kona~no rekao sebi:"Da, ja sam sada musliman!"Izgovorio sam kelimei-{ehadet.Ja sam musliman oduvijek.

Pitate me, koji aspekti Islamami se najvi{e dopadaju. Na topitanje ne mogu dati odgovor.Islam je napao i probio mojesrce. Nema dakle posebnogaspekta koji bi mi se vi{e svidiood nekog drugog. Sve ono {tonisam na{ao u kr{}anstvu na{aosam u Islamu. Ne mogu re}i

koji su mi islamski principi pris-niji. Svakom od tih principa sedivim i svi su oni su{tinskibitni. Islam je veli~anstvenagra|evina. Nemogu}e je izdvojitibilo koji dio iz te cjeline. Svinjegovi dijelovi su zbijeni jedando drugog u jednom savr{enomporetku. Postoji vrlo jaka har-monija me|u tim dijelovima. Tune fali ni{ta. Svaki od tih dijelo-va je na svom odgovaraju}emmjestu. Mo`da me upravo taj,krajnje divan sklad, privukaoIslamu. Ne. Ono {to me privuk-lo Islamu je bila ljubav kojusam osje}ao. Znate, ljubav jesastavljena iz razli~itih stvari,po`ude, samo}e, ambicija,uzdizanja, `elje za progresom iunapre|enjem, na{e slabostipomije{ane sa na{om snagom imo}i, potrebe za nekim ko }enam pomo}i i ko }e nas za{tititii sl.

Dakle, prigrlio sam Islam sljubavlju i cijelim srcem, ukojem se nastanio i nikada gane}e napustiti.

S engleskog: Midhat Hajrovi}

ZZAA[[TTOO IISSLLAAMM

PRIGRLIO SAM ISLAMPRIGRLIO SAM ISLAMCCIIJJELIM SRCEMELIM SRCEM

Muhammed Asad, prije Leopold Weiss, ro|en je 1900. godineu Lavovu (Poljska), koji je u to vrijeme ulazio u sastav biv{eAustro-Ugarske. U dvadeset i drugoj godini `ivota, kao dopisniknjema~kih listova, a posebno poznatog lista Frankfurter Zeitung,po~eo je svoja duga putovanja po islamskim zemljama. U svojimdopisima koji su bili visoko cijenjeni, istakao se izvanrednimdarom zapa`anja i originalnim na~inom gledanja na problemetoga svijeta, bez onih ~estih evropskih predrasuda kojezamra~uju zdravo rasu|ivanje. Upoznav{i se s principimaIslama i stilom `ivota u islamskim zemljama, prihvatio je Islami ~itav `ivot posvetio studiranju ove vjere, aktivno u~estvuju}i umnogim dinami~nim akcijama. Nakon osnivanja Pakistana imen-ovan je za direktora Odjeljenja za islamsku obnovu, a kasnijeza pakistanskog predstavnika u Ujedinjenim nacijama. Nakonpovla~enja s tih du`nosti `ivi u Maroku i posve}uje se pub-licisti~koj djelatnosti. Pi{e na engleskom, arapskom i njema~komjeziku.

Njegova najzna~ajnija djela su "Islam na raskr{}u", "Put uMeku" i vanredno uspjeli prijevod Kur'ana na engleski jezikpod naslovom "The Message of the Qur'an" (Poruka Kur'ana).Pored brojnih ~lanaka izdavao je i mjese~nik "Arafat".

Glas IslamaMart 1997. Zul-kade 1417.

18

HHHH vala Allahu, Stvoriteljusvih Svjetova, na milosti ini'metima kojima nas daru-

je. Donesimo salavat i selam naPosljednjeg Allahovog poslanikaMuhammeda s.a.v.s., na njegovuporodicu, njegove ashabe i na sveone koji su `ivjeli i umirali saistinom u srcu i djelu.

Sjetimo se bosanskih sinova-{ehida koji su na Allahovom putudali svoje `ivote.

Draga bara}o i sestre!Bosna je do~ekala ovaj

Ramazan sa vjerom u Bo`ijupomo}. Ramazan je ujedinio ljuds-ka srca u dovi Allahu d`.{. zamilost, oprost i uputu. Kandili sabosanskih minara osvjetljavali supravi put. Glas muezina ogla{avaoje SLOBODU. Ramazan je u na{asrca ulio samopouzdanje iohrabrio nas da ustrajemo na putuistine i pravde.

Ovaj Bajram o~ekujemo sa jo{vi{e radosti i nade u boljubudu}nost. On nam donosi dobrevijesti i pravo na radost, {to seneke bosanske rane lije~e, {to sebosanska du{a smiruje, {to se selai gradovi osvjetljavaju, {to seporu{eni domovi popravljaju, {tose u Bosni nastanjuje Mir iSloboda. Za sve ove blagodati mismo posebno du`nici onima kojisu svoje `ivote dali, to su {ehidiBosne kojima }emo drugi danBajrama odati du`no po{tovanje.No, na{a radost nije potpuna svedok se svi putevi po Bosni neotvore. Dok se svi muhad`iri nevrate svojim domovima, doksvako ne bude imao siguran krovnad glavom, dok sve zlo~incepravda ne stigne, dok se svakone bude osje}ao slobodnim i si-gurnim na svakom mjestu i usvako vrijeme u cijeloj na{ojBosni i Hercegovini.

Vjernik je onaj koji se radujesvom dobro~instvu a `alosti zbog

svojih grijeha.Jer Allah d`.{.je vjernicimaomilio dobro~instvo a omrznuo imje grijehe. Tri su stupnja u vjeri:po ro|enju, po duhovnom uvjere-nju i po djelatnom, `ivotnom svje-do~enju. Dobro~instvo je daklenajve}i stupanj vjere. Oni kojivjeruju i ~ine dobra djela, oni suzbilja najbolja stvorenja.

Allah je poslao Poslanika kojijasne ajete kazuje da bi iz tminana svjetlo izveo one koji vjeruju idobra djela ~ine.

Nisu isti slijepac i onaj kojividi. Nisu isti vjernici koji dobradjela ~ine i zlotvori. Nisu isti onikoji o vjeri govore i oni koji uvjeri `ive i rade. "Zar da oddrugih tra`ite da dobra djela ~inea da pri tome sebe zaboravljate, vikoji Knjigu u~ite, zar se opametitine}ete..." (Kur'an)

Zar da od `rtve tra`ite dadobra djela ~ini a da pri tomesebe zaboravljate, vi koji Povelje,Deklaracije i Konvencije ~itate...

Zar da od prognanih iz domovanjihovih tra`ite da u~tivi budu ada pri tome sebe zaboravljate. Zarse opametiti ne}ete.

Muslimani {irom svijeta umjesecu Ramazanu postom iska-zuju svoju spremnost na samo-odricanje radi Bo`ije milosti,oprosta i upute za ~itavo ~ovje-~anstvo. Oni tako potvr|uju svojuodanost zavjetu kojeg je ~ovjekdao Stvoritelju nebesa i Zemlje napokornost i dobro~instvo.

Muslimani danas, u ovomvelikom danu, raduju se svomdobro~instvu i nadaju se da }e nji-hova dova Bogu biti radost i mirsvakom ~ovjeku.

Vjernik je onaj koji se uporodici raduje a `alosti se zbogosame, jer Allah d`.{. je vjernici-ma omilio porodi~ni `ivot, aomrznuo im je samotinjski `ivot.

"Od Bo`ijih znakova je to {to seza vas stvara `ena od vrste va{eda se uz njih smirite i {to izme|uvas uspostavlja ljubav i samilost.(Kur'an). Ova od Boga darivanaljubav i samilost, uzdi`u ljudskuvrstu iznad prostog `ivotinjskoginstikta. Bra~na ljubav i samilostodre|uju stupanj dobrote i ple-menitosti u ljudskoj zajednici.

Trovati bra~nu zajednicu zna~ipotkopavati temelje ljudske civi-lizacije. Zato civilizacija u kojojnema bra~ne ljubavi i samilostiosu|ena je na samoubistvo.Civilizacija u kojoj se moralnevrijednosti okre}u naopa~ke, ukojoj se ~ini takav razvrat kakavprije niko nije u svijetu ~inio, naskupovima se najodvratnije stvari~ine, takva civilizacija ne mo`e~ovje~anstvo izvesti na spas.

Ljubav izme|u oca i majke,sina i k}erke, jeste najve}a vezana kojoj po~iva ljudska zajednica.Porodica je dakle jezgro iz koje serazvija ljudski rod. Ako je Dini-Islam du{a muslimanske zajedniceonda je porodica njegovo tijelo.Muslimanska je porodica upori{tei uto~i{te za o~uvanje vjere u srcui nade u budu}nost islamskezajednice.

Kidanje porodi~nih veza je gri-jeh. Onaj koji kida porodi~ne vezene}e u}i u d`ennet. Onaj kojiu~vr{}uje veze u porodici,u~vr{}uje veze sa Stvoriteljem.

"Gospodar tvoj zapovijeda dasamo Njega obo`avate i daroditeljima dobro~instvo ~inite..."(Kur'an)

Oholost je, dakle, poku|enosvojstvo jer vodi ~ovjeka kasebi~nosti i osami. Blagost je ple-menito svojstvo jer ~ovjeka vodika saosje}anju i zajedni{tvu. Uporodici ~ovjek se u~i blagosti,

ljubavi i sa-milosti premaljudima. Mu-

slimanska porodica je oduvijekbila najja~e upori{te dobrote i ple-menitosti. Ona je davala naj-zna~ajniji otpor zlu i mr`nji me|uljudima. Ona je odbijala svakuvrstu porobljavanja muslimanskogdru{tva. Zato je obaveza svakogmuslimana i muslimanke da ~uvasvetost porodice, porodi~nog`ivota, da svojoj djeci pru`i lijepodgoj i obrazovanje, da spajapokidane porodi~ne veze i daoplemjenjuje svijet u kojem`ivimo. To je sigurno jedan odnajboljih darova koji muslimanidanas mogu ponuditi na pragutre}eg milenijuma. Na to nasobavezuje na{ ibadet posta i duhdana{njeg mubarek dana.

Vjernik je onaj koji se radujejedinstvu d`emata a `alosti zbogpodjela u d`ematu. Jer Allah d`.{.je vjernicima omilio bratsku slogua omrznuo me|usobnu zava|u.D`emat je milost a podjele su ud`ematu patnja. Bo`ija pomo} jesa d`ematom. Blagostanje je sad`ematom. I nedotjeranost d`e-mata bolja je od ~istote podije-ljenosti.

Ovo su poruke koje trebamo~uti danas i primiti ih kao na{etrajne vrijednosti, jer u jedinstvud`emata o~ituje se snaga na{evjere.

"O vjernici, bojte se Allahaonako kako se treba bojati. A dabiste to postigli svi se ~vrstoAllahova u`eta dr`ite i nikako sene razjedinjujte..." (Kur'an)

U jedinstvu rije~i i djelao~ituje se snaga na{e odlu~nostida se odupremo zlu i nepravdi.

"Jer ima ljudi ~ije te rije~i o`ivotu na ovom svijetu odu{ev-ljavaju i koji se pozivaju na Bogakao svjedoka za ono {to govore, anajlju}i su protivnici. ^im se neki

HHUUTTBBAA

BBAAJJRRAAMM JJEE RRAADDOOSSTTZZAA SSRRCCEE II DDUU[[UU

MMUUSSLLIIMMAANNAA

Bajramska hutba Reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. Ceri}a.

Na{a radost nije potpuna sve dok se svi putevi po Bosni ne otvore. Dokse svi muhad`iri ne vrate svojim domovima, dok svako ne bude imao sigu-ran krov nad glavom, dok sve zlo~ince pravda ne stigne, dok se svako nebude osje}ao slobodnim i sigurnim na svakom mjestu i u svako vrijeme ucijeloj na{oj Bosni i Hercegovini.

19HHUUTTBBAA AAKKOO NNIISSTTEE ZZNNAALLII

od njih do~epa polo`aja, nastojida napravi na Zemlji nered,ni{te}i potomstvo, usjeve i stoku.A Allah ne voli nered." (Kur'an)

U jedinstvu bo{nja~kogd`emata o~ituje se snaga volje zaistinom i pravdom. Jer neprijatelji}e neprestano nastojati da nasodvrate od istine i pravde, akobudu mogli. A oni koji svjesnopristanu na to, njihova djela bi}eponi{tena i na ovom i na onomsvijetu. Zato je obaveza svakogmuslimana i muslimanke da budeodan vrijednostima na{eg zajed-ni{tva u vjeri, porodici i d`e-matu. Vjera u srcu, porodica udomu, d`emat u d`amiji, garanci-ja su napretka na ovom svijetu ispas na drugom svijetu.

Vjernik je onaj koji se radujeredu i miru u domovini, a `alostizbog nereda i nemira. Jer Allahd`.{. je omilio vjernicima siguran`ivot u domovini a omrznuo imje nesiguran `ivot u tu|ini.Ljubav prema domovini dio jevjere. Domovina BiH treba na{uljubav i na{u lojalnost. U njoj semi ra|amo, `ivimo i umiremo.Ona je na{e stani{te na ovomeprolaznome dunjalu~kom `ivotu.Onoliko koliko sijemo ljubavi idobrote u njoj, toliko }emo imatiplodova mira, sigurnosti i zajed-ni~ke sre}e. Na{a domovina dugopamti. Ona pamti i dobro i zlo,lijepo i ru`no, ljubav i mr`nju.Pamti Bosna dobre i lo{e gospo-dare, junake i izdajnike, dobre ilo{e ljude. Ona pamti svoje vjere,kulture i obi~aje; svoje d`amije,katedrale, crkve i sinagoge. Dobrisu gospodari uvijek pripovjedalidobrotu i me|uljudsku ljubav poBosni. Junaci su Bosnu branili odzla i mr`nje, od kra|e i ubijanja,od straha i tiranije.

Dobri ljudi pamte da je uBosni oduvijek po{tovanjekom{iluka sveto pravilo. Dobriljudi pamte da nije pravi vjernikonaj od koga njegov kom{ija nijesiguran. Da ne vjeruje u Boga iSudnji Dan onaj koji uznemiravasvoga kom{iju. Da Bogu nijedrag onaj koji legne sit a zna daje njegov kom{ija gladan. Bosnaje pra{tala onima koji prema njoju~ine kakvo ru`no djelo iz nez-nanja i koji se brzo pokaju, jerto i Bog pra{ta. Ali Bosna ne}eoprostiti onima koji prema njoj~ine zlo hotimi~no. Jer takvimani Bog ne opra{ta. Bo`ija Knjigaporu~uje: "Isto im je, molio ti zanjih oprosta ili ne molio, Bog imne}e oprostiti. Bog doistazlo~incima ne}e na pravi putukazati." (Kur'an) Bosna se mi-rila sa onima koji su skloni mirui koji Bosnu vole kao svojudomovinu. Bosna se ne}e miritisa onima koji je ne vole i koji

joj donose zlo i patnju, koji kr{enjene svete zakone o kom{iluku ime|uljudskoj ljubavi i pomaga-nju.

Mi i danas sa ovoga mjesta, uovome ~asnome danu pozivamosljedbenike Knjige: "O sljedbeni-ci Knjige (Jevreji i kr{}ani)do|ite da se okupimo oko jednerije~i i vama i nama zajedni~ke:da se nikome osim Bogu neklanjamo, da nikoga Njemuravnim ne smatramo i da jednidruge pored Boga, bogovima nedr`imo! Pa ako oni ne pristanu,vi recite: ‘Budite svjedoci da smomi poslu{ni Bogu!’" (Kur'an)

Da po{tujemo sveta pravilakom{iluka, da djeci u domoviniosiguramo sretnu i uspje{nubudu}nost. Mi i danas pozivamosljedbenike Knjige da iskorijeni-mo zlo i mr`nju, la` i nepravdu,ubijanje i progonstvo. Da posadi-mo drvo pravde, ljubavi i nadekoje }e u svako doba Bo`ijomvoljom davati zdrave plodove.

Mi i danas sa ovoga mjestapozivamo sve muslimane na svi-jetu da se ujedinimo oko rije~iLA ILAHE ILLELLAH MUHA-MMEDU RESULULLAH i datako opravdamo emanet uo~uvanju plemenitih vrijednostiza cijeli svijet.

Milostivi Bo`e, u~vrsti vjeru una{im srcima, uputi na pravi putna{u porodicu, osna`i jedinstvo una{em d`ematu, u~vrsti mir una{oj domovini, podari snaguna{em Ummetu. Bo`e Milostivi,podari bolesnima zdravlje, siro-masima opskrbu, prognanimapovratak domovima njihovim,zarobljenicima slobodu, na{imbraniocima pomo}. Obogati na{eprvake mudro{}u i hrabro{}u,na{u ulemu znanjem i iskreno{}u.Bo`e Milostivi, oplemeni sveljude ljubavlju i milo{}u. O~istiljudska srca od mr`nje i zla,podari cijelome svijetu Tvojuuputu i milost. Tako ti Tvojeneizmerne dobrote i tako ti Tvojemilosti u ovom velikom danu.

Bra}o i sestre!Bajram je radost za srce i

du{u muslimana, sve~anost zasvakog pripadnika na{egUmmeta. Podijelimo bajramskuradost kako bra}a i sestre radosttreba da dijele, posebno onimaizme|u nas kojima je uskra}enarodbinska ljubav, toplina vlastitogdoma i zavi~aja.

Uzvi{eni Stvoritelj jam~i dadobra djela ne propadaju i daposlije tegoba dolazi olak{anje!

BAJRAM [ERIF MUBA-REK OLSUN!

POJELI SVOJE BO@ANSTVO

Mekelije su u predislamsko doba obo`avali sva{ta. U Meki je `ivioneki ~ovjek koji je izabrao lijepo kamenje i obo`avao ga a kada biprona{ao neki ljep{i primjerak, odbacio bi stari kamen, koji je u njego-vim o~ima postao bezvrijedan, pa uzimao novi kao predmet svogaobo`avanja.

Sli~an primjer se odnosi na pleme Benu Hanifa iz isto~ne Arabije,koje je napravilo idola od bra{na i datula, a onda ga u vrijeme gladinaprosto raskomadalo i pojelo.

STARI EGIP]ANIKAO MONOTEISTI

Prema Herodotu, bilo je periodakada su i stari Egip}ani vjerovaliu samo jednog Boga. Kao potvrdaHerodotovih tvrdnji je himna ukle-sana na jednoj plo~i koja se nalaziu britanskom muzeju:

“O Stvoritelju, koga niko ne stvori,Jedini kome ni{ta ne sli~i.Za{titni~e, Sna`ni i Mo}ni.Stvoritelju koji si vje~an u svojim djelima,Djelima kojima nema broja.”

USPOREN RAST BROJASTANOVNIKA

U prvih pet godina ove decenije rast broja stanovnika u svijetu jeusporen, saop{tila je njema~ka Fondacija za svjetsku populaciju.

Dok se u prethodnoj deceniji stanovni{tvo svijeta uve}alo za po 87miliona godi{nje, u periodu od 1990. do 1995. godine, taj broj je rastaoza 81 milion godi{nje ili u prosjeku 1,48%.

U ovoj fondaciji nagla{avaju da je smanjeni broj novoro|ene djece usvijetu posljedica efikasnije kontrole ra|anja u zemljama u razvoju. Takoje u Banglade{u prosje~an broj djece u porodicama smanjen u ovomperiodu sa 6,2 na 3,4 a u Keniji sa 7,5 na 5,4.

Bez obzira na registrovano usporavanje, broj stanovnika planete idalje }e se pove}avati, isti~u u Fondaciji i dodaju da ipak ne}e prema{iti8 mlrd. prije 2050. godine

Po~etkom na{e ere ra~una se da je u svijetu `ivjelo gotovo 200 mili-ona ljudi. U prvoj polovoni XIX vijeka na Zemlji je bila 1 mlrd. ljudi.U narednom periodu za samo 150 godina ovaj se broj pove}ao na 4mlrd. (1976. god. demografska eksplozija). Svakog dana ima 220.000ljudi vi{e u svijetu a to ~ini od 80 do 85 miliona godi{nje. Brojstanovnika najsporije raste u Evropi, a najbr`e u Africi, Aziji i LatinskojAmerici.

OD ARAPSKOG MATEMATI^ARA

Algebra je jedna od najstarijih grana matematike koja istra`ujesvojstva i odnose brojeva, koriste}i op{te znake (slova). Njen nazivpoti~e od naslova knjige koju je napisao arapski matemati~arMuhammed ibn Musa Kaharezami, a objavljena je krajem 8. vije-ka. Njen naziv je po~injao rije~ima: Al geber mukvabalah... Uknjizi je bilo obra|eno sve {to je do tada bilo poznato ojedna~inama. Ina~e, po~eci dana{nje algebre javljaju se kod gr~kogmatemati~ara Diofanta u 4. vijeku p.n.e. On je prvi po~eo daupotrebljava skra}enice, prete~e simbola kojima se koristi savreme-na algebra.

Esad Kola{inac

D`amija imama Huseina u EgiptuD`amija imama Huseina u Egiptu

* * *

* * *

* * *

Glas IslamaMart 1997. Zul-kade 1417.

20

Kristina: Koje pitanjeje najgluplje odsvih do sada tipostavljenih?

Perihan: Da liskidam mahramukada idem na ku-panje i da li spa-vam sa mahramom.

Kristina: Kadase smije{ po-javiti bezm a h r am ena glavi?

Perihan:U dru{tvu`ena mo-gu se po-j a v i t ibez ma-h r am e .S a m opred svojimroditeljima, bra-

}om, sestrama i nekim odre|enimosobama mogu da se pojavim utrenerci i majici kratkih rukava.Ako nam je u ku}noj posjeti nekastrana osoba onda sam i kod ku}epokrivena.

Kristina: [ta sve mora{ da pokri-je{ kada izlazi{ iz ku}e?

Perihan: Skoro sve. Samo lice,ruke do ~lanaka i noge do ~lanakamogu pokazati. Tijelo mi se nesmije vidjeti a odje}a mora bitidovoljno {iroka da se figura tijelaispod nje ne nazire. Mahrama morada pada preko ramena i grudi ikosa ne smije da viri ispod nje.

Kristina: Kako reaguju tvojekolege sa fakulteta?

Perihan: Podsmjehuju mi se idruga~ije se pona{aju prema meni.Valjda zato {to se razlikujem odnjih. Ali, ve} primje}ujem kako sepitaju: "Hej, za{to li je sad ovak-va?". Tako direktno ne pitajumnogi.

Kristina: Ti bi radije da te pita-ju?

Perihan: Sigurno. Nema potrebeda misle kojekakve gluposti kao{to su: "Jadnica, vjerovatno jeprisiljena da se ovako nosi".

Kristina: Zar nisi prisiljena da se

pokrije{?Perihan: Ne,

nikako, alimnogi misletako. Vjero-vatno misle ida sam ve}udata i da im-am strogog mu`a. Ne, oni treba daznaju da ovo ~inim iz ubje|enja.Bila bih sretna da oni to znaju.

Kristina: U {ta si ubije|ena?Perihan: U islamsko vjerovanje.

Ja sam kao muslimanka i ro|enaali naravno ima i onih koji suro|eni kao muslimani ali ne posje-duju to ubje|enje. Ja sam se samaodlu~ila za Islam. Sa ~etrnaest god-ina sam po~ela da ~itam Kur'an idruge knjige o Islamu. Htjela samda saznam vi{e o svojoj kulturi ida razumijem razliku izme|u vas inas. Tada sam primjetila da jeIslam prava stvar za mene.

Kristina: I da treba da se pokri-je{, tako|e si ubije|ena?

Perihan: Time pokazujem svojevjerovanje. Ja sam muslimanka iho}u da se to vidi.

Kristina: Poznaje{ li i drugereligije?

Perihan: Jasno, ~itala sam Biblijui mi muslimani tako|e vjerujemo uMusa a.s. i Isa a.s.. No, {ta mi sekod kr{}ana ne dopada je to, da jekr{}anstvo samo jedno vjerovanje,jedna religija. Islam je ne{to vi{eod toga. Na arapskom se ka`e"din". Islam je jedan cjelokupanpogled na svijet. On zadire u svepore `ivota, sve do politike.Kr{}anstvo mi to ne pru`a, tune{to fali.

Kristina: [ta?Perihan: Mislim, za su`ivot su

potrebna odre|ena pravila.Kristina: Kakva pravila?Perihan: Na primjer, postoje pre-

cizno odre|eni propisi vezani zaodnose izme|u mu{karca i `ene.Brak i porodica su u Islamu veomavisoko vrijednovani. Moraju bitiza{ti}eni i sve {to bi jedan brakmoglo dovesti u opasnost mora ustartu biti otklonjeno. Vanbra~neveze su u svakom slu~aju strogozabranjene. Ne smiju se sami sasta-jati, jedno drugo dodirivati, ~ak niruku pru`iti. Zna~i, nema zbli-`avanja ili }e u suprotnom me|u-sobna osje}anja nado}i. Za svesfere `ivota propisana su pravila,kao npr. strogo je zabranjeno pso-

vanje i ogo-varanje. Ili,kakav je mojodnos prematebi, mojojfamiliji, mommu`u, sve jeto precizira-

no. Zato }u se ja isklju~ivo udatiza jednog vjernika - muslimana,koji ima ista ubje|enja kao ja. Akodo|e do sva|e tada mu mogu re}igdje je pogrije{io jer mu na{a vjeranala`e kako da se pona{a. Propisinam, dakle, poma`u da jedno sdrugim bolje na|emo zajedni~kijezik. Zar ti se to ne svi|a?

Kristina: Ne, hvala. Toga samve} dovoljno dugo imala. Ja samimala katoli~ki odgoj i cijela tapredstava o moralu i ta beskrajnagri`a savjesti da sam grije{na a neu pravu, to me je samo pla{ilo istalno me dr`alo u {ahu. Naravnoda su nam za su`ivot potrebnipropisi, ali oni dolaze sami po sebiu zavisnosti od situacije, kako ufamiliji tako i u dru{tvu. Ne `elimnikakve propise iz vana. Ho}u dana osnovu svojih sopstvenih potre-ba odlu~im {ta je dobro a {ta lo{e.

Perihan: Ali, potrebni su tipropisi...

Kristina: Uvijek postoje nekakvipropisi, svugdje. Uop{te se nemoraju unaprijed odrediti. Ja ipored toga znam kakav treba daimam odnos prema odre|enojosobi.

Perihan: Mislim da je u reduako ti vjera propi{e pravila. Zamene to zna~i odre|enu sigurnost.

Kristina: Razumijem ja to. Ali tiuop{te ne mo`e{ i}i sa nekimmu{karcem i vidjeti kakav je onzapravo, kako da na|ete zajedni~kijezik, koliko blizu mo`e{ da mupri|e{. Kod vas je ve} unaprijedsve odre|eno, koliko dalekomo`ete i}i - pa to je stra{no usko-grudo.

Perihan: Ali ovi propisi su sapuno smisla, ina~e ne bih u njihvjerovala.

Kristina: Ali ti `ivi{ ovdje uNjema~koj, a ne u nekoj islamskojzemlji. Pa ti ~ak ni svom profesoruu kabinet ne mo`e{ i}i sama narazgovor.

Perihan: Naravno, ovdje nije uvi-jek jednostavno. Ve}ina ljudi ovdjene razumije za{to ja sa svojim pro-fesorom ne smijem da se rukujem.

Kristina: Zar te ne `alosti ~i-njenica da zbog tvog vjerovanjanikada ne}e{ mo}i sa jednim mu{-karcem izgraditi prijateljstvo, sakojim bi mogla sama da se sasta-je{, u bioskope ide{. Kako }e{ up-oznati nekog za koga }e{ se mo`dakasnije udati. Kako do}i tada dopovjerenja?

Perihan: U prisustvu jo{ nekoga,ja se mogu sresti sa jednim

mu{karcem i sanjim razmije-niti mi{ljenje.Onda moguvidjeti kakose pona{a ida li imaprava ubje-|enja.

Kristina: Ali, dabi nekoga up-oznala, pot-rebno jevi{e odrazmje-ne mi{-l j e n j a .Ja mo-ram samu{kar-cem ra-zm i j e -niti iosje}a-nja, ta-ko|e i

u seksualnom pogledu.Perihan: Dr`im do toga, da seks

mora imati odre|ene granice. PoIslamu, ljudi se u u tom pogledumoraju kontrolisati jer seks pripadabra~noj vezi. No, vi to mo`etete{ko razumjeti jer ste odrasli uskroz druga~ijem okru`enju.

Kristina: Da, da. Ta pri~a o“~isto}i tijela”, {to je zapravozulum prema tijelu, koje nemasamo kod vas u Islamu prili~no mije poznata. Mislim, da ukolikobudemo stalno potiskivali svojeseksualne nagone to }e imatiodre|ene posljedice. Ova osje}anjatra`e odre|ene ventile a to ne}eiza}i na dobro. ^ini mi se da krozove va{e propise ljudi postajubezvrijedni. Ako po|emo od togaonda }emo sami sebe pregaziti.Islam nema povjerenja u ljude.Va{e `ene bi trebale biti za{ti}eneod mu{karaca, odnosno, mu{karciod `ena.

Perihan: To {to si upravo kazala

NNAA[[AA MMLLAADDOOSSTT

JJAA SSAAMM MMUUSSLLIIMMAANNKKAAII HHOO]]UU DDAA SSEE TTOO VVIIDDII

Od prije tri godine Perihan nosimahramu, dugu {iroku suknju imantil. "Mahrama mi daje osje}ajslobode" - ka`e ona. "Za mene,tvoja odje}a je simbol pot~injenosti"- ka`e Kristina.

Perihan AAslan ((18), sstudentmikrotehnike, vve} ttri ggodineje ppokrivena. @@ivi ssa rroditelji-ma, bbra}om ii ssestrama uuMinhen-PPasingu.

Kristina BBild ((23) jjebila sstrogo kkatoli~kiodgojena ii uu ssvojoj~etrnaestoj sse rra-zi{la ssa vvjerom. @@iviu MMinhenu ii sstuduirasocijal-ppedagogiju.

21

Glas IslamaMart 1997. Zul-kade 1417.

NNAA[[AA MMLLAADDOOSSTT PPRREEDDSSTTAAVVLLJJAAMMOO KKNNJJIIGGUU

je tipi~an primjer kako se izgra|ujejedno mi{ljenje puno predrasuda.[ta treba da zna~i zulum prematijelu? Zar samo zato {to se kodnas seks ograni~ava na bra~nuzajednicu, za tebe je to zulum?

Kristina: Ne radi se o tome da liseks ograni~iti na bra~nu zajednicuili ne, mislim da se u principu radi,u svim religijama, o odvajanjutijela i duha. Pri tome se duh svevi{e vrijednuje, dok se tijeloozna~ava sve vi{e kao grije{no,tijelo uvijek spre~ava razvoj duha.Zato se svugdje potiskuje tjelesnastrana. Tvoje pokrivanje zna~isakrivanje tvoga tijela. [ta sezapravo krije ispod?

Perihan: Mi vjerujemo da je `enalijepa kada joj se vide kosa i figu-ra. Ali njena ljepota izazivamu{karca i mo`e ga dovesti uisku{enje. Zato `ena treba svojuljepotu da sakrije od stranaca.Pokrivena, ona je za{ti}ena odpogleda mu{karaca. @ena trebasamo svom mu`u da se poka`e ida bude lijepa samo za njega.

Kristina: Pokrivanje ipak zna~isakrivanje li~nosti?

Perihan: Naprotiv. Kada razgo-varam sa nekim onda me onsaslu{a kao osobu, kao ljudskobi}e, umjesto da me pogledomodmjerava samo zato {to imamgrudi. Kao pokrivena osje}am seslobodnijom jer tada sam kao sek-sualni objekat neinteresantna. Tomi olak{ava `ivot: ne trebam sebrinuti da li mi pantalone dobrostoje, jesam li debela ili mr{ava.Njemice mi ~esto ka`u: “Trudimse da budem lijepa zbog sebeli~no", ali ja vam ne vjerujem.Naime, vi pa`ljivo pratite modu,{ta moda ka`e, a ne ono {to vili~no smatrate lijepim. Vama daklemoda, to jest dru{tvo, govori {ta jelijepo. A va{e dru{tvo misli da mojmantil i moja mahrama nisu lijepi.No, to mene ne zanima. Mojaodje}a je moja za{tita - ~ini meslobodnom i ponosnom.

Kristina: Za mene je tvoja odje}asimbol pot~injenosti?

Perihan: Pitanje je: ko je zapravopot~injen? Na Zapadu se polugole`ene koriste u reklamama, da bi naprimjer prodali {to vi{e auto-guma.Vi ste poni`ene, svedene na sekssimbole. Na{a odje}a nema nikakveveze sa pot~injeno{}u, osim toga,nije nam ~ovjek propisao kako dase nosimo, ve} Allah d`.{. @ena saZapada ne zna ni{ta o nama i zatonas ne razumije. Ne razumije dapokrivanje mo`e zna~iti i slobodu.

Kristina: Vjerujem da pokrivanjenije rje{enje ve} `ene time preuzi-maju krivicu na sebe, a mu{karcise ne moraju promijeniti. Postojemnoge pot~injene muslimanke koje

su prisiljene pokriti se, ili sukamenovane zbog prijestupa. Ili,}erke bivaju ubijene ukoliko sebina|u momka.

Perihan: Nigdje u Kur'anu nestoji da se `ena smije ubiti. Ono{to se u nekim arapskim zemljamaradi sa `enama nema mnogo vezesa Islamom. Bez obzira {ta ljudi umuslimanskim zemljama ~ine, zavas na Zapadu to je uvijek jednakoIslamu. Ali nije tako. Prakti~no, nepostoji zemlja koja zaistafunkcioni{e po islamskim zakoni-ma. Za vas je svaki ~ovjek kojidolazi iz muslimanske porodiceautomatski musliman, ali to jebesmisleno, jer postoji velika razli-ka izme|u onih koji praktikujuvjeru i onih koji ne praktikuju.Mnogi od tih ljudi za koje vi mis-lite da su vjernici, zapravo to nisu.Ne u~e Kur'an, ne idu u d`amiju,ne znaju ni{ta. Kod takvih je svepomije{ano: tradicija, obi~aji, kul-tura, vjera, sve je isprepletano. Vio Islamu imate mnoge predrasude.Mnoge stvari koje se govore onama muslimanima su potpunopogre{ne.

Kristina: Ali va{e `ene nisuravnopravne.

Perihan: Mi polazimo od toga dasu ~ovjek i `ena razli~iti i da zatoimaju razli~ite zadatke. Na primjer,~ovjek se mora brinuti za bud`et iizdr`avanje, dakle sve pla}ati, ~ak iako je siroma{niji od `ene. Onmora za mane da radi, no ako`elim i ja mogu raditi. Svojimnovcem ja sama raspola`em. Mi`ene imamo mnoga prava u Islamu.Na primjer, pravo na obrazovanje.@eni se ne mo`e zabraniti da studi-ra. Mogu se tako|e razvesti ako zato postoje valjani razlozi. Na`alost, mnoge muslimanke o tomene znaju ni{ta i sve prepu{tajumu{karcima. Ja to sebi ne bih nika-da dozvolila. Sigurna sam da meIslam ne sputava ve} da je dobarza mene.

Kristina: Za mene ne dolazi uobzir da se prepustim jednoj religijikoja }e me ograni~avati odre|enimpropisima. Ja sam strogo katoli~kiodgojena ali sam se u svojoj ~etr-naestoj godini toga oslobodila.Radije }u sama tra`iti svojuorjentaciju i svoj `ivot na osnovutoga urediti.

Perihan: Ali vjera je na nekina~in moja savjest, moja sigurnost.

S njema~kog: Midhat Hajrovi}

IIove godine u izdanjuMe{ihata Islamskezajednice Sand`akaiza{ao je TAKVIM

za 1997. godinu. Naime,godi{njak ovakve vrste nana{im prostorima je `eljnoo~ekivan i gotovo da jepostao dio tradicije musli-manskog naroda kod nas.S v o j o msadr`inomi osmi{lje-nom kon-c e p c i j omz a d o v o -ljava kri-terije ~ita-la~ke jav-nosti. Usvojim tek-stovima tr-etira `ive ia k t u e l n eteme, pri-m j e r e n evremenu iprilikama ukojima eg-zistira is-l a m s k iU m m e t .Takvim jepodijeljenpo temat-skim cjeli-nama po~ev{i sa vjerskim(akaidskim) preko ana-liti~kih razmatranja go-ru}ih pitanja muslimanadanas, pa sve do historij-skog razvoja Sand`aka. Nasamom po~etku susre}emose sa neprevazi|enim irado ~itanim Mevdudijem.Njegov prepoznatljiv stilse odlikuje u jasnom ilogi~nom tuma~enju vjer-skih (imanskih) postavki,te ubjedljivom osvajanju~itaoca, tako da se njegoviprilozi ~itaju u jednomdahu. Slijedi osvrtMuhammeda Kutba, profe-sora na Islamskom uni-verzitetu u Mekki i jednogod vode}ih autoriteta uislamskom svijetu, nabosanski problem u svjetlusveukupnih doga|aja kojizahvataju muslimanskuzajednicu od Istoka do

Zapada. U Takvimu suzastupljena i vi|enja na{ihalima poput mr. D`ema-ludina Lati}a i MustafeSpahi}a koji tretiraju mo-gu}nost dijaloga muslima-na i kr{}ana na Balkanukao i poimanje mezheba injihovo slije|enje kod nas.Konstruktivno i kvalitetno

u~e{}e u ovogodi{njemTakvimu dali su i profe-sori "Gazi-Isabeg Med-rese" u Novom Pazaru kaoi drugi nau~ni radnici ina{i saradnici u Sand`aku.Projekat {tampanja, iz-davanja i distribucije Tak-vima je postala stalna pr-aksa Izdava~ke djelatnosti"El-Kelimeh", koja }e iubudu}e nastojati da pokri-je potrebe onih kojima jeknjiga prioritet te koji videu obrazovanju vlastiti pre-porod i duhovno pro-~i{}enje. Koristimo prilikuda jo{ jedanput pozovemosve "prijatelje pera" dasvojim prilozima osvje`ekoncepciju narednog Tak-vima i time daju svoj do-prinos preporodu musli-manskog naroda.

M.F.

TAKVIM 1997.TAKVIM 1997.

Glas IslamaMart 1997. Zul-kade 1417.

22

OO vaj osvrt na Avda Me|edovi}a i njegovodjelo, jo{ jednog sand`a~kog pjesnika-pjeva~a tradicionalnih usmenih juna~kih

pjesama homerovske stvarala~ke snage iinspiracije, ~ije se pjesme s pravom mogu ubro-jiti u najbolja svjetska ostvarenja u domenuepskog pjevanja, po~e}emo zavr{nom konstataci-jom dr Enesa Kujund`i}a, iz njegove kratkebiografske bilje{ke o Avdu Me|edovi}u: "Nakraju valja ista}i da je Avdo Me|edovi} veomazapostavljen u na{oj nauci o epskom pjesni{tvu ipjeva~ima. Avde nema ni u knji`evnim leksikon-ima, niti u {kolskim programima i ud`benicima.O njemu na{a ~itala~ka publika ne zna gotovoni{ta."

STRANCI "OTKRIVAJU" SAND@A^KOGPJEVA^A

Dok se u Americi, na Harvardskom uni-verzitetu (Harward University Press), iz poznate"Milman Parry Collection", ve} vi{e decenijakontinuirano objavljuju knjige, uglavnom musli-mansko-bo{nja~ke tradiconalne usmene knji`ev-nosti, koju su u vi{e navrata (1933, 1934. i1935.) prikupljali ameri~ki nau~nici MilmanParry i Albert B. Lord po Sand`aku, dijelovimaCrne Gore i Bosne i Hercegovine, te poslijeParriyeve smrti Albert B. Lord (1950. i 1951.godine), dotle je (podatak iz razgovora piscaovog teksta sa Alijom Isakovi}em urednikom usarajevskoj "Svjetlosti" i dr Enesom Kujun-d`i}em, prire|iva~em rukopisa knjige "@enidbaSmailagi} Mehe" Avda Me|edovi}a), ~amiogodinama zaklju~an u ladici jednog od urednikaove izdava~ke ku}e.

Ubrzo poslije objavljivanja (1987.), javili suse prvi afimativni osvrti i prikazi, ali nekaozbiljnija analiza i knji`evno-kriti~ka valorizacijaovog spjeva nije ura|ena. Najvi{e nama dostup-nih podataka, informacija i knji`evno-teorijskihrelevantnih ocjena, mo`emo na}i u dvjemaknjigama Alberta B. Lorda "Pjeva~ pri~a" 1 i 2,

Harward University Press, 1960.,kao i u tekstu: Milman Parry - ]orHuso, studija o jugoslovenskojepskoj pjesmi", "Op{ti uvod u srp-sko-hrvatske juna~ke pjesme”, knj.II, Beograd i Kembrid`, 1953. god.Tu su tako|e zanimljivi i korisnitekstovi dr Enesa Kujund`i}a:"Epski opus Avde Me|edovi}a" -uz engleski prevod Alberta Lordaepske pjesme "@enidba Smailagi}Mehe" (@ivot, 1972); "Muslimanskaepika na Harvardu" (Odjek, 1983);"Smailagi} Meho u epskom sazvije-`|u" (@ivot, 1986).

"@enidba Smailagi} Mehe" AvdaMe|edovi}a je uvr{tena u kapitalniprojekat "Muslimanska knji`evnostu l00 knjiga", ~ija su prva kola ve}iza{la iz {tampe u Bosni iHercegovini. S ove strane "~eli~nezavjese", kojom je prekinuta svakakulturna komunikacija s razvijeni-jom bo{nja~kom kulturom u Bosni iHercegovini, nema ni pomena da se

ovo djelo uvrsti makar u dodatne {kolske pro-grame za u~enike u onim mjestima gdje musli-mansko-bo{nja~ka populacija ima prete`nuve}inu. Inicijativa da se osnuju i za`ive "DaniAvde Me|edovi}a" u Bijelom Polju, kao tradi-cionalna kulturna manifestacija, iako bezosmi{ljene koncepcije i kadrova vi~nih tomposlu, bez ikakvih sredstava, ignorisana oddr`avnih fondova i medija, brzo se kompromito-vala i ugasila. Genijalni pjesnik-pjeva~ AvdoMe|edovi} je jo{ uvijek "mrtav pjesnik" u svomrodnom Sand`aku. Drugi narodi i druge kulturebi se ponosile njime a mi ga prepu{tamo svjet-skoj nauci i nau~nicima kao rijedak primjerumije}a usmenog pjevanja i snage duha, koji gasvrstava u besmrtnike kakvi su tvorci Ilijade iOdiseje ili Pjesme o Nibelunzima, uz koje spravom porede i njegov spjev. Avdo Me|edovi}o~igledno ima jednu veliku "mahanu", mnogo jevelik da bi ga njegov mali narod (~ijim seimenom nije mogla do sada zvati ni kakva dobra~orba od bamija), mogao uvesti u svoje, bezknjiga, opustjele domove.

*

Prije no {to pre|emo na neke dosad nepoz-nate i nove hi}aje i anegdote o AvduMe|edovi}u, ista}i }emo samo da "@enidbaSmailagi} Mehe" Avda Me|edovi}a ~ini nesamo prvo ve} i temeljno djelo iz koga trebacrpiti gra|u za rje~nik maternjeg (bo{nja~kogjezika), jer ni jedno drugo djelo ne sadr`i tolikojezi~ke rasko{i ni bogatstva prilago|enog duhu imogu}nostima na{eg jezika, tim prije {to se znada je Avdo Me|edovi} umro, takore}i nedavno,1953. godine, i {to je to ve} tada bio jezikkojim se komuniciralo, dakle, `ivi jezik koga surazumijevali njegovi slu{aoci, bez rje~nika iterd`umana. Ovu ~injenicu moraju imati na umusvi budu}i jezikoslovci, pisci pravopisa i gra-matika, jer jezik Avda Me|edovi}a, bez sumnje,pokazuje siguran put i zlatonosnu jezi~ku `icu

koja vodi u zapretana jezi~ka vrela, koja u spojus jezi~kim inovacijama, ili "rastom jezika", figu-rativno kazano, daju mogu}nost {irokog i bez-grani~nog jezi~kog izraza, {to nije samonacionalno bogatstvo naroda, ve} i njegova zlat-na sehara, ili duhovna riznica, u kojoj ~uva svi-jest i znanje o sebi, ali i o svemu drugome {totreba da zna.

PRVA RIJE^: "BO@E NAM POMOZI!"

Po~inju}i svoje grandiozno djelo od 12.311stihova, du`ine Homerove Ilijade ili Pjesme oNibelunzima, Avdo Me|edovi} u predpjevu nijeposegao ni za jednim uobi~ajenim uvodom, tipa:"\e sjedimo, da se veselimo, /E da bi nas i Bogveselio, /Veselio pa razgovorio, kakvim ina~epo~inju epske pjesme muslimansko-bo{nja~keprovenijencije, ve} ga je primjerio sadr`ini kojaslijedi. Prve rije~i upu}uje upravo Bogu, kaoSvemogu}em i Vrhovnom Tvorcu i Za{titnikuljudskoga roda koje Me|edovi} u skladnojgradaciji svodi na ljudsku vjeru i sudbinu. Tu suu prvom redu sintagme: "svake muke", "mukeljute i du{manske ruke", "svakog hala i belaja","zlog duga i nevjernog druga" i na kraju "u ku}ilo{e doma}ice", {to je paradigma narodnojposlovici "da ku}a le`i na `eni", da je to trajna isudbinska vrijednost koja svaku uspje{nu i zado-voljnu porodicu ~ini tvr|avom koja se brani odsvekolikog zla i belaja koji nasr}u na nju.

Posmatraju}i nekolike stotine sand`a~kihepskih pjesama, kao i desetak najva`nijih knjigai antologija u kojima je sabrana muslimansko-bo{nja~ka epika u cjelini, iako se mo`e podvestipod tzv. op{te mjesto, ovaj predpjev uMe|edovi}evom navodu nalazimo u najrazvijeni-joj, naj`ivotnijoj i najsugestivnijoj slici prizivasvemogu}e Bo`ije pomo}i u nadahnu}u i stvar-ala~kom ~inu koji je pred njim:

Prva rije~: "Bo`e nam pomozi!"Evo druga: "Ho}e akobogda".Samo da Ga pominjemo ~esto,Pa }e nama dobro pomagati,I od svake muke zaklanjati,Muke ljute i du{manske ruke,I svakoga hala i belaja,Jer je gora od svakog belaja,Od zlog duga i nevjernog druga.Bi}e ki{e, rodi}e godina,Du`an }e se duga odu`iti,A zlog druga nigdje dovijeka,A u ku}i lo{e doma}ice,Od te nema gore kukavice...

Iako uvodna pjesma ne nagovje{tava radnjukoja }e se dogoditi, ona je, ustvari, sve~anointonirana, svojevrsna je oda Bogu i Njegovimmo}ima, ali je i `ivotna mudrost: da ni{ta nijevje~no i da sve prolazi. Ona je i pouka kako dase ~ovjek sam brani od zla. I u ovim stihovimaje ukomponovan univerzalni nauk koji se vezujeza Bo`iju opomenu: "^uvaj se sam, pa }u te iJa ~uvati!"

(Nastavit }e se)

Husein Ba{i}

KKUULLTTUURRNNAA BBAA[[TTIINNAA

AAVVDDOO MMEE\\EEDDOOVVII]] --PPJJEEVVAA^̂ PPRRII^̂AA

((FFrraaggmmeenn tt ii ii zz dduu `̀eegg rraaddaa ))

Glas IslamaMart 1997. Zul-kade 1417.

23

MI SMO TI, UISTINU, MNOGO DOBRO DALI, ZATO SE GOSPODARU SVOME MOLI I KURBAN

KOLJI, ONAJ KOJI TEBE MRZI SIGURNO ]E ON BEZPOMENA OSTATI

DDARUARUJTE KJTE KURBANURBANU^ENICIMA MEDRESE I

UGRO@ENIM PORODICAMA

I OVE GODINE ME[IHAT ISLAMSKE ZAJEDNICE SAND@AKA ORGANIZUJE AKCIJUKLANJA KURBANA ZA POTREBE ISHRANE U^ENIKA GAZI-ISABEG MEDRESE UNOVOM PAZARU KAO I UGRO@ENIH PORODICA I POJEDINACA [IROM SAND@AKA.

UPLATE ]E SE VR[ITI U PROSTORIJAMA ME[IHATA U NOVOM PAZARU KAO I USVIM ODBORIMA ISLAMSKE ZAJEDNICE SAND@AKA.

KRAJNJI ROK ZA UPLATU JE 1144..0044..11999977.. GOD.SVE DODATNE INFORMACIJE MO@ETE DOBITI U PROSTORIJAMA ME[IHATA,

ZGRADA VAKUFA UL. 1. MAJA 70B, ILI NA TELEFON 002200 2255 662266..

HAD@D@HAD@D@JE PETI ISLAMSKI [ART

“U IME ALLAHAU POTPUNOSTI OBAVITE

HAD@D@ I UMRU...”(Kur’an)

DU@AN GA JE OBAVITI SVAKI PUNO-LJETNI I ZDRAVI PRIPADNIK ISLAMAKOJI RASPOLA@E POTREBNIM MATERI-JALNIM MOGU]NOSTIMA

I OVE GODINEHAD@D@

]E SE OBAVITI UORGANIZACIJIME[IHATA IZ-e

SAND@AKA

ZAINTERESOVANISE MOGUPRIJAVITI

NAJKASNIJE DO1188..0033..11999977.. GOD.U PROSTORIJAMA

ME[IHATA,ZGRADA VAKUFAul. 1. MAJA 70b

ILI NA TEL. 002200 2255 662266

RREEKKLLAAMMEE II OOGGLLAASSII

OMER BIN OMER BIN HATABHATAB

Mart 1997. Zul-kade 1417.Glas Islama

EEEE bu Hafs Omer bin Hatab el-Kurej{i, ~ija se porodi~naloza susre}e sa lozom Allahova Poslanika iz pravca o~evestrane u imenu K’ab, a sa maj~ine strane u imenu Mura,

ro|en je trinaest godina nakon Poslanika s.a.v.s. U svom djetinj-stvu bio je pastir stada ovaca svoga oca. Nakon {to je odrastaopo~eo se baviti trgovinom, {to je nastavio raditi sve do njegovogpostavljenja za poglavara, Halifu novonastale muslimanske dr`ave.Odrastao i vaspitan u mo}noj i uglednoj porodici tog vremena,obavljao je ulogu kurej{ijskog ambasadora u d`ahilijetskom perio-du. Njegov lik i li~nost, neka je Allah zadovoljan njime, karakte-risale su smionost, o{troumnost, istrajnost u istini i glasna borbaza nju. Bio je sna`na i autoritativna osoba, `estok prema svakomko druga~ije misli, {to su i prvi muslimani dobro osjetili, a istotako mu{rici i kjafiri nakon njegova prelaska na Islam.

...da se u ^asnom Kur’anu nalaze dvaajeta kojim, ako bi se neko obratio iskrenoUzvi{enom Allahu, Njegovom voljom i mo}ibio bi obasut Allahovim blagodatima i u{aobi u okrilje Njegove milosti, a i njegovporod bi u~inio boljim. To su sljede}e rije~iAllaha d`.{.:

“...Gospodaru moj, omogu}i mi da budemzahvalan na blagodati Tvojoj, koju siukazao meni i roditeljima mojim, i da~inim dobra djela na zadovoljstvo Tvoje, iuvedi me milo{}u Svojom me|u dobrerobove Svoje!” (An-Naml, 19. ajet)

“...Gospodaru moj dozvoli mi da Ti budemzahvalan na blagodati koji si darovao menii roditeljima mojim, i pomozi mi da ~inimdobra djela kojim }e{ zadovoljan biti, iu~ini dobrim potomke moje, ja se zaistakajem i odan sam Tebi.” (Ahkaf, 15. ajet)

Da li znate? Dova

Gospodaru na{, tra`im Tvoju za{tituod nesre}e i zlobe neprijatelja.Gospodaru na{, u~ini boljim na{estanje i olak{aj nam u na{imposlovima, odagnaj nam tegobena{e, oslobodi nas briga i tuge.Blagoslovi nas onim {to nam daruje{i upotpuni na{u nadu onime ~ime siTi zadovoljan, o Gospodaru na{...Gospodaru svjetova.

SSJJEE]]AANNJJEE NNAA PPOOSSLLAANNIIKKOOVVEE AASSHHAABBEE

ED@EL - odre|eni rok. Termin kojise u Kur'anu koristi u nekoliko zna~enja:razdoblje tokom kojeg je Musa a.s. moraoslu`iti da bi dobio svoju `enu; kada je Bogstvorio nebesa i Zemlju, Sunce i Mjesec,odredio im je rok: "Mi smo nebesa i

Zemlju i ono {to je izme|u njih mudrostvorili i do roka odre|enog..." (46/3); Bogje utvrdio rok za zajednice: "... ni jedannarod ne mo`e ni ubzati ni usporiti vri-jeme propasti svoje," (23/43) i jedinke:"On vas od zemlje stvara i ~as smrtiodre|uje" (6/3). Taj rok se ne mo`e nitipomjeriti nazad, niti odgoditi. Njegovnepromjenljivi karakter obja{njava za{to

grije{nici ne bivaju odmah ka`njeni.Dakle, ed`el se ne mo`e ubrzati ni grije-hom.

Prema predaji, ed`el je jedna od ~etiristvari koje su zauvijek odre|ene za svakujedinku dok je jo{ u utrobi svoje majke. UKur'anu ed`el se jo{ mo`e protuma~iti kaoprirodni rok, odnosno kao trenutak kada~ovjek treba umrijeti.

Omer r.a. nije novu vjeru, takore}i, iz prveruke prihvatio. ^esto su muslimani s njegovestrane do`ivljavali neprilike i bezobzirnost.Znaju}i da bi prelazak na Islam ovakvih ljudizna~io veliku snagu za tada malobrojnu musli-mansku zajednicu, s obzirom na Omerovuneustra{ivost i poziciju u plemenu Kurej{, AllahovPoslanik s.a.v.s. obra}ao se svome Gospodaruovim rije~ima: ““GGoossppooddaarruu nnaa{{,, oojjaa~~aajj IIssllaamm jjeedd-nniimm oodd ddvvoojjiiccee tteebbii ddrraa`̀iihh lljjuuddii:: OOmmeerroomm bbiinnHHaattaabboomm iillii AAmmrroomm bbiinn HHii{{aammoomm..””

Pri~aju}i o sebi Omer r.a. je govorio:“Odlu~iv{i da se suprostavim AllahovomPoslaniku s.a.v.s. iza{ao sam se susresti sa njim,me|utim on me je pretekao stigav{i u mesd`idgdje je u~io ajete iz sure Al-Haka. Dopale su mise te rije~i pa sam uzviknuo: “Allaha mi, ovo jepjesnik,” da bi on uzvratio: “Zaista je ovo govorAllahova Poslanika, a ne stihovi pjesnika, alimalo je onih koji vjeruju.” Ja sam ponovo uzvra-tio: “Govor vra~ara (kjahina),” a on }e: “Nisurije~i vra~ara, ali malo je onih koji vjeruju, ve}rije~i od Gospodara svjetova spu{tene.” Nakonovog, moje je srce osjetilo `elju za Islamom.”

Bile su to neke od skrivenih dra`i Omera r.a.naspram, tada nove, vjere Islama. Ali direktanrazlog njegova pristupa Islamu nalazi se u rivaje-tu kojeg prenosi Enes bin Malik, a koji glasi:“Opasan sabljom jednoga dana Omer iza|e izsvoje ku}e. Tada ga srete ~ovjek iz plemena BenuZehra i upita ga: “Kuda si se tako spremioOmere? “Idem ubiti Muhammeda,” odgovori on,na{ta mu Enes uzvrati: “[ta }e biti sa tvojom sig-urno{}u od strane plemena Beni Ha{im i BeniZehra, ako zaista ubije{ Muhammeda?” Omer muuzvrati: “Vidim da si i ti pristupio njima.” Ovaj}e opet: “Zar ne `eli{ da ti ka`em zanimljivuvijest? Suprug tvoje sestre, a i ona s njim,napustili su tvoju vjeru.” ^uv{i ovo, Omer serazlju}en uputi njima. Kada je stigao do njihove

ku}e, sa njima je bio Hababa bin El-Eret koji se,~uv{i Omerov glas, sakri. Nakon {to je u{ao prim-jeti neuobi~ajenu atmosferu, a prije njegova ulas-ka oni su u~ili sure Taha. On ih upita: “[ta seovdje de{ava, kakva je ovo neuobi~ajena ti{ina?”“Ni{ta osim na{eg me|usobnog razgovora,”odgovori{e oni. Omer ih ponovo upita: “Niste li ivas dvoje napustili svoju vjeru?” Tada mu ~ovjeknjegove sestre uzvrati: “Omere, {ta ako bi istinabila u vjeri druga~ijoj od tvoje?“ ^uv{i ove rije~iOmer nasrnu na njega udaraju}i ga. Njegova ses-tra htjede pomo}i svome mu`u, ali je Omersna`no udari tako da njeno lice obli krv. Takouplakana skupi snage i re~e mu da su njih dvojemuslimani i da mo`e da radi s njima {ta mu jevolja. Kada vidje krvavo lice svoje sestre,Omerovo srce se ispuni bolom i milo{}u premanjoj i re~e: “Dajte tu va{u Knjigu da je i japro~itam.” Sestra mu odlu~no uzvrati: “Ti sine~ist i ne mo`e{ je takav dodirnuti. Nju moguu~iti samo oni koji su ~isti i koji se ~iste, pa akoje `eli{, idi izmi abdest ili se okupaj!” Podu~i{e

ga abdestu pa uze u~iti zavr{avaju}i rije~ima:““ZZaaiissttaa ssaamm JJaa AAllllaahh,, nneemmaa ddrruuggoogg BBooggaa oossiimmMMeennee,, ii bbuuddiittee MMii ppookkoorrnnii,, ii nnaammaazz oobbaavvlljjaajjttee ddaabbiissttee ssee ssjjeettiillii..””

“Lijepih li rije~i” uzviknu Omer. “Povedite mePoslaniku.” Oti{ao je Poslaniku s.a.v.s. koji tadabi u ku}i El-Erkama bin ebi Erkam. Vidjev{iOmera kako se pribli`ava ku}i u kojoj se nalazioPoslanik s.a.v.s., neki ashabi se uznemiri{e neznaju}i njegovu pravu namjeru. Me|utim,Muhammed s.a.v.s. razbi njihove dileme i iza|e ususret Omeru, dohvativ{i ga za njegov ogrta~ irukohvat njegove sablje, obra}aju}i mu serije~ima: “Omere zar ne}e{ prestati osorno sepona{ati, sve dok te Allah ne kazni.” Tada Omerodgovori: “Do{ao sam uzvjerovati Allaha iNjegova Poslanika,” i svojim jezikom izgovori{ehadet, te tako postade novim ~lanom musli-manske zajednice. Allahov Poslanik s.a.v.s. jeOmerov pristup Islamu ozna~io tekbirima, u ~emumu se pridru`i{e i ostali prisutni ashabi, tako dasu se tekbiri ~uli sve do mesd`ida.

Nakon njegova prihvatanja Islama muslimanivi{e nisu te`ili tajnosti i skrivanju. Govorio biPoslaniku: “Zar nismo na putu istine?” “SvakakoOmere,” odgovorio bi mu Poslanik s.a.v.s. “Onda~emu skrivanje?” - bile su rije~i Omera r.a. Tadamuslimani odlu~i{e da javno istupe i glasno obavepropisane im ibadete u ~emu ih je predvodioOmer, pore|ane u dva safa, {to su do tadaisklju~ivo tajno obavljali. Allahov Poslanik s.a.v.s.mu je dao ime Faruk, rastavlja~ istine od neis-tine. Svojim prelaskom na Islam u~inio je da mus-limani period tajnog i skrivenog djelovanja zami-jene glasnim i javnim djelovanjem. Prije njega naIslam je pre{lo ~etrdeset ljudi i jedanaest `ena.

(Nastavi}e se.)

Abdullah

LLEEKKSSIIKKOONN IISSLLAAMMAA