Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
genderi da sainformacio-sakomunikacio genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSiteqnologiebi saqarTveloSi
xelmisawvdomoba gogonebisa da qalebisTvis saqarTveloSixelmisawvdomoba gogonebisa da qalebisTvis saqarTveloSi
Tbilisi
2007
winamdebare gamocema momzadebulia qalTa sainformacio centris mier
saerTaSoriso organizaciebisa da fondebis mxardaWeriT
avtorebi:
elene rusecki
aleqsandra delemenCuki
samuSao jgufi:
nino modebaZe
Tea metreveli
mamuka gaCeCilaZe
eka sxilaZe
kristina melik-oganiani
gansakuTrebul madlobas vuxdiT saqarTvelos qalTa arasamTavrobo
organizaciebis koalicias, romelic daxmarebas uwevda kvleviT jgufs
saqarTvelos dedaqalaqsa da regionebSi.
daibeWda qalTa
poligrafiul servisSi
misamarTi:
winamZRvriSvilis 40,
Tbilisi 0102,
saqarTvelo
tel./faqsi (995 32) 942 699el-fosta: [email protected]
ISBN 978-9941-0-0045-4
garekanis dizaini
Teona Rvinjilia
dakabadoneba
paata mamforia
NEWW "Kvinna ll Kvinna" OSCE/ODIHR
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 3
sarCevi
daxmareba da mxardaWera: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
qalTa sainformacio centri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
NEWW wignisa da Jurnalis proeqti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
euTos demokratiuli intitutebisa da adamianis
uflebebis ofisi (OSCE/ODIHR) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8fondi Kvinna ll Kvinna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9qalTa poligrafuili servisi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
reziume . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
gamokvlevis mokle aRwera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
ZiriTadi Sedegebi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
kompiuteriT sargebloba da misi gamoyenebis dabrkolebebi . . . . . . . 13
Sesavali . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
meTodologia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
arsebuli ICT infrastruqtura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
ICT-is gamoyeneba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
ICT institucionalur doneze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
ICT-Tan dakavSirebuli politika da codnis gadacemis
SesaZleblobebi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
iuridiuli regulireba da gamoxatvis Tavisufleba . . . . . . . . . . . . . . . 30
saqarTvelos konstitucia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
kanonmdebloba, romelic Seexeba internetis regulirebas . . . . . . . . 32
kanonmdebloba, romelic ukavSirdeba internet momsaxurebis
provaiderebs . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
internetis SinaarsTan dakavSirebuli normativebi . . . . . . . . . . . . . . . 34
ganxilvis iniciativebi da gamoxatvis Tavisuflebis SezRudva
internetSi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
zemoqmedeba samoqalaqo sazogadoebaze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
zogierTi miRwevebi: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
ra gvaklia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
ra aris dagegmili . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
qalTa sainformacio moTxovnilebebis uzrunvelyofa . . . . . . . . . . . . . 53
ZiriTadi Sedegebi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
kompiuterze muSaobis unar-Cvevebis faseulobis aRqma . . . . . . . . . . . 55
kompiuterebiT sargebloba da sargeblobis dabrkolebebi . . . . . . . . 56
daskvnebi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
4 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
saerTaSoriso politika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
qalebs mniSvnelovani wvlili SeaqvT ganviTarebisTvis saWiro
codnaSi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
qalebis SesaZleblobebis gafarToeba ICT-is meSveobiT . . . . . . . . . . . . . 61
dabrkolebebi, romlebic xels uSlis qalebs srulad
gamoiyenon ICT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
dabrkolebebis daZleva: qalebi euflebian ICT-s . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
ucodinrobis daZleva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
qalebis samewarmeo saqmianobis mxardaWera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
saqarTvelos qalTa arasamTavrobo organizaciebis
potenciuri roli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
ICT-is miwodebisa da xelmisawvdomobis sistemebi . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
drois problemebi qalebisTvis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
qalebisTvis mosaxerxebeli ICT sistemebis ganxorcieleba . . . . . . . . . 73
mniSvnelovani politikuri rekomendaciebi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
konkretuli rekomendaciebi da saxelmZRvanelo principebi . . . . . . 78
qalebisTvis ICT sistemebis dagegmvisas Semdegi zogadi
sakiTxebi unda iqnas mxdevelobaSi miRebuli: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
danarTi I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
sainformacio da sakomunikacio teqnologiebis sferoSi
gogonebisa da qalebis mxardaWeris SeTanxmebis deklaracia . . . . . . . 89
organizaciebi, romlebmac xeli moaweres xelSekrulebas . . . . . . . . . 95
danarTi II . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
fokus-jgufis monawileTa sia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
danarTi III. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
monaxulebuli organizaciebis nusxa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 5
daxmareba da mxardaWera:daxmareba da mxardaWera:
qalTa sainformacio centri
qal Ta sa in for ma cio cen tri Se iq mna qal Ta ini ci a ti viT 2000
wels, hel sin kis mo qa la qe Ta asam ble is sa qar Tve los ko mi te-
tis xel Sew yo biT. 2002 wels qal Ta sa in for ma cio cen tri gax da
Ta na dam fuZ ne be li ara sam Tav ro bo or ga ni za ci a Ta ko a li ci is.
2003 wels da re gis trir da ro gorc da mo u ki de be li ara sam Tav-
ro bo or ga ni za cia.
misia
qal Ta po li ti ku ri, eko no mi u ri da so ci a lu ri sta tu sis amaR-
le ba sa in for ma cio sa ko mu ni ka cio teq no lo gi e bis ga mo ye ne-
biT, adgilobriv, na ci o na lur, re gi ona lur da sa er Ta So ri so
do ne ze.
qal Ta sa in for ma cio cen tri aris aR mo sav leT-da sav leT qal-
Ta sa er Ta So ri so qse li s (NEWW) da qalebi Zaladobis winaaRm-
deg ev ro paSi (WAVE) qse lis war mo mad ge ne li sa qar Tve lo Si.
qal Ta sa in for ma cio cen tri afar To ebs par tni o rul saq mi a-
no bas sa qar Tve los re gi o neb Si. or ga ni za ci as hyavs par tni o-
ri or ga ni za ci e bi Sem deg re gi o neb Si:
sam cxe-ja va xe Tis re gi o ni – de mok rat qal Ta sa zo ga do e ba
Si da qar Tlis re gi o ni – sa zo ga do e ba `bi li ki~
cxin va lis re gi o ni – me gob ro bis xi di `qar Tlo si~
qvemo qarTlis regioni – asociacia `qali da samyaro~
6 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
organizaciis saqmianobis mimarTulebebi
qal Ta sa in for ma cio cen tri axor ci e lebs Sem de gi sa xis saq-
mi a no bas:
sa in for ma cio, sa gan ma naT leb lo saq mi a no basa in for ma cio, sa gan ma naT leb lo saq mi a no ba
qalTa sainformacio centrs aqvs sainiciativo jgufebisa da
arasamTavrobo organizaciebis sakontaqto informaciuli
ba za klasificirebuli prioritetuli sferoebis mixedviT
Tbilissa da saqarTvelos yvela regionSi.
sa in for ma cio saq mi a no ba xor ci el de ba 5 Te ma tu ri sa i ti Ta da
gen de ru li sa in for ma cio por ta lis meS ve o biT.
www.wicge.org
www.ginsc.net
www.youthknot.net
www.nasilie.net
www.antitraf.net
lo bi re ba da ad vo ka ti re balo bi re ba da ad vo ka ti re ba
qal Ta sa in for ma cio cen tri did yuradRebas aniWebs lobire-
bis sakiTxs saxelmwifo samoqmedo gegmebis Sesrulebis, ar-
sebul kanonmdeblobaSi cvlilebebis Setanis da axali kanon-
mdeblobis SemuSavebis procesSi. Tavisi saqmianobiT qalTa
sainformacio centri cdilobs xeli Seuwyos sazo gadoebisa
da samTavrobo struqturis konsolidaciis process da aqti-
urad TanamSromlobs arsebul instituciur meqanizmebTan.
kvleviTi saqmianobakvleviTi saqmianoba
qalTa sainformacio centri axorcielebs kvlevebs, rom-
lebic warmoadgens konkretul rekomendaciebs qalTa da gen-
deruli kuTxiT momuSave saerTaSoriso da arasamTavrobo
organizaciebisa da fondebisaTvis. www.ginsc.net genderul
sainformacio portalze SegiZliaT ixiloT qalTa sainfor-
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 7
macio centris mier Catarebuli kvlevebi: trefikingis pre-
vencia saqarTveloSi, sainformacio-sakomunikacio teqnol-
ogiebis xelmisawvdomoba gogonebisa da qalebisaTvis.
re gi o na lu ri mu Sa o bare gi o na lu ri mu Sa o ba
qal Ta sa in for ma cio cen tri cdi lobs uSu a lo kon taq tis
dam ya re bas ara sam Tav ro bo or ga ni za ci eb Tan, sa i ni ci a ti vo
jgu feb Tan da aq ti ur li der qal ba to neb Tan re gi o neb Si ax-
dens sa Wi ro e be bi sa da prob le me bis gan saz Rvras, kon kre tu li
re ko men da ci e bi Ta da kon sul ta ci e bis ga we viT a kav Si re bs maT
ad gi lob riv da sa er Ta So ri so ara sam Tav ro bo or ga ni za ci eb-
Tan da fon deb Tan.
sof lad mcxov re bi qa le bisof lad mcxov re bi qa le bi
gan sa kuT re bul yu rad Re ba e ni Weba mu Sa o bas sof leb Si. qalTa
sainformacio centri axorcielebs sa Wi ro e be bis Seswavlas,
sof lad mcxov re b qa le bs u wevs po pu la ri za ci as ma Ti na war-
mis da ex ma re ba realizaciaSi.
pir da pi ri dax ma re ba, kon sul ta ci e bipir da pi ri dax ma re ba, kon sul ta ci e bi
qal Ta sa in for ma cio cen tri uwevs sa te le fo no da pir da pir
kon sul ta ci ebs ara sam Tav ro bo or ga ni za ci eb sa da cal ke ul
pi rov ne bebs. xde ba kon sul ta ci e bis ga we va sa in for ma cio sa-
ko mu ni ka cio teq no lo gi eb ze, fon de bis mo zid va ze, ex ma re ba
maT sa i te bis ga nax le bi sa da Seq mnis pro ces Si.
ara ko mer ci u li pi a riara ko mer ci u li pi a ri
qal Ta sa in for ma cio cen tri ax dens usas yid lod in for ma ci -
ebis gav rce le bas qsel Si, ase ve gan Tav se bas gen de rul sa in-
for ma cio por tal ze, sa dac aris spe ci a lu ri rub ri ke bi: qa-
le bi po li ti ka Si, xe lo va ni qa le bi...
por tal ze gan Tav se bu lia genderul da qalTa sakiTxebze mo-
muSave ara sam Tav ro bo da sa i ni ci a ti vo jgu febis sa kon taq to
in for ma cia kla si fi ka ci iT. Se sa ba mi sad xde ba organizaciaTa
saqmianobebisa da calkeuli RonosZiebebis usasyidlo piari.
8 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
NEWW wignisa da Jurnalis proeqti
1991 wlidan NEWW-is wignisa da Jurnalis proeqti mxardaWeras
uwevs qalTa moZraobebs Soris ideebisa da codnis gaziarebas
SeerTebul Statebsa da centralur da aRmosavleT evropaSi,
axal damoukidebel saxelmwifoebsa da ruseTSi (CEE/NIS/ruse-
Ti). proeqtma daxmareba gauwia genderul gamokvlevebs, qalTa
uflebebis dacvis centrebis da biblioTekebis daarsebas, mx-
ardaWeras uwevs originalur kvlevebsa da gamocemebs qalebis
cvalebadi mdgomareobis Sesaxeb centraluri da aRmosavleT
evropis, aseve axal damoukidebel qveynebsa da ruseTSi.
TerTmeti wlis ganmavlobaSi wignisa da Jurnalis proeqt-
ma gadasca daaxloebiT 6500 wigni da Jurnali, aseve 150 000
aSS dolari mcire grantebis saxiT mecnierebsa da aqtiv-
istebs, romlebic feminizmis sferoSi muSaoben. aseve qalTa
organizaciebs centraluri da aRmosavleT evropis, axal
damoukidebel qveynebsa da ruseTSi, rac xels uwyobs gen-
deruli mecnierebis, qalTa moZraobis da qalTa uflebebis
dacvis saqmianobas.
NEWW-NYEmail: [email protected] Spring Street, #3New York, NY 10012USAFax (212) 226-8091
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 9
euTos demokratiuli intitutebisa da adamianis
uflebebis ofisi (OSCE/ODIHR)
demokratiuli institutebisa da adamianis uflebebis euTos
ofisi bazirebulia varSavaSi, poloneTSi. is muSaobs mTeli ev-
ropis sivrceSi arCevnebis dakvirvebis, demokratiuli ganvi-
Tarebis, adamianis uflebebis, tolerantobis, ara-diskrimi-
naciisa da kanonis uzenaesobis sferoSi.
ODIHR-is roli mdgomareobs imaSi, rom evrokavSiris qveynebs
daexmaros genderuli sxvaobis Semcirebasa da sqesTa Soris
Tanasworobis uzrunvelyofaSi realur cxovrebasa da sakanon-
mdeblo doneze. amis misaRwevad mravali problema unda gadai-
Wras. am sferoSi rTuli amocanebis kompleqsuri erToblio-
bis dasaZlevad man SeimuSava grZelvadiani programa, romelic
iTva liswinebs demokratiul procesebSi qalTa monawileobis
gazrdas. es xorcieldeba miznobrivi saprogramo saqmianobiT,
romelic adaptirebulia TiToeuli qveynis pirobebisTvis.
Aleje Ujazdowskie 1900-557 Warsaw PolandTel: +48-22 520 06 00Fax: +48-22 520 06 05
fondi Kvinna ll Kvinna
fondi Kvinna ll Kvinna mxardaWeras uwevs qalebs omiTa da kon-
fliqtebiT dazaralebul regionebSi.
Cven vTanamSromlobT qalTa organizaciebTan balka neb ze, Sua
aRmosavleTsa da kavkasiaSi. Cven mxardaWeras vuwevT qalebis
fsiqologiur da fizikur gaZlierebis proeqtebs. Cven gvsurs
gavufarTooT SesaZleblobebi am qalebs da mxardaWera ga vuwioT
maT demokratiuli sazogadoebis mSeneblobaSi.
The Kvinna ll Kvinna Founda onSlakthusplan 3S- 121 62 JOHANNESHOVSWEDENTel: +46 8 588 891 00Fax: +46 8 588 891 01E-mail: [email protected]
10 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
qalTa poligrafuili servisi
qal Ta po lig ra fi uli ser visi axde ns ma Ra li xa ris xi sa da
yve la sa xis sa ga mom cem lo mom sa xu re bas arasamTavrobo or-
ganizaciebis, saerTaSoriso da adgilobrivi fondebisa da
saxelmwifo struqturebisaTvis.
qal Ta po lig ra fi u li ser vi sis jgu fi zru navs pro duq ci is
vi zu al sa da xa ris xze.
qal Ta po lig ra fi u li ser vi si sTavazobs konsultaciebs qal-
Ta arasamTavrobo organizaciebs, ra Ta mci re da na xar je biT
mi i Ron maq si ma lu ri xa ris xis mom sa xu re o ba.
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 11
reziumereziume
gamokvlevis mokle aRwera
mravaldisciplinaruli gamokvleva sainformacio da sako-
munikacio teqnologiebi (ICT) da qalebi saqarTveloSi, rac
moicavs:
ICT• -is zemoqmedeba qalebis ganviTarebaze;
ICT• -is xelmisawvdomoba qalebisa da gogonebisTvis
saqarTveloSi da arsebuli dabrkolebebi da SezRudve-
bi;
ICT• -is xelmisawvdomoba soflad, saqarTveloSi;
ICT• -is zemoqmedeba qalebis gaZlierebis procesSi;
ICT• -i, rogorc qalTa organizaciebisa da moZraobebis
solidarobis instrumenti;
rekomendaciebi politikis ukeT formulirebisTvis, •
saqarTveloSi qalebisa da gogonebisTvis ICT-is xelmis-
awvdomobis uzrunvelyofis sferoSi.
kvleva moicavda or ganzomilebas:
empiriuls – monacemTa kvlevasa da gadamuSavebas zusti •
maCveneblebis misaRebad da imis dasadgenad, Tu ramde-
nad xelmisawvdomia ICT qalebisa da gogonebisTvis saqar-
TveloSi.
politikurs – rekomendaciebis SemuSavebas ukeTesi po-•
litikis CamoyalibebisTvis, raTa qalebsa da gogonebs
ufro farTod miuwvdebodeT xeli internetze. CSO-sTvis
strategiebis da rekomendaciebis CaTvliT, romlebsac
propaganda unda gaewios saqarTveloSi gadawyvetilebis
12 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
mimRebi pirebis winaSe. saqarTvelos mTavrobis mier na-
kisri valdebulebebiT Seqmnas sainformacio sazogado-
eba saqarTveloSi. aseve gaTvaliswinebul iqnas mocemul
sferoSi teqnikuri daxmarebisa da moTxovnilebebis Se-
fasebis sakiTxebi.
ZiriTadi Sedegebi
personalur kompiuterebs da internets icnobs 65%-i.•
orive sqesis respodentebis 44%-i acxadebs, rom isini •
sargeblobdnen internetiT garkveul dros.
ICT• -iT sargeblobis (mobiluri telefonis garda) maCvene-
beli ufro dabalia qalebs Soris, 44%-i – saSualo maCve-
nebelTan SedarebiT. qalebis mier internetis gamoyene-
bis maCvenebeli sakmaod dabalia qveynis sxvadasxva adgi-
lebSi da 36%, 32% da 28%-s Seadgens.
internetis gamoyenebis maCvenebeli SedarebiT maRa-•
lia ufro umcros asakobriv jgufebSi: 16-dan 34 wlamde
gamokiTxulTa 70%-i sargeblobs internetiT, maSin,
roca 55 wlis zemoT es maCvenebeli 14%-s Seadgens.
asaki zemoqmedebas axdens • ICT-is gamoyenebis survilze.
55 wlis da ufrosi ara-momxmareblebis daaxloebiT sami
meoTxedi acxadebs, rom maT ara aqvT stimuli isargeblon
kompiuterebiTa da internetiT.
arsebul ara-momxmareblebs Soris, romlebic dainter-•
esebuli arian isargeblon kompiuteriT an internetiT,
ZiriTadi mizezi, romlis gamoc isini ar sargebloben
amJamad, aris Tavad kompiuterebis an (internetSi CarT-
visTvis) satelefono SeerTebis maRali fasi. es gansa-
kuTrebiT SeexebaT 16 wlamde bavSvebs da im pirebs, rom-
lebsac Zalze uWirT.
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 13
kompiuteriT sargebloba da misi gamoyenebis
dabrkolebebi
im pirTa Soris, romlebic acxadeben, rom amJamad sarge-
bloben kompiuteriT, daaxloebiT 85%-i acxadebs, rom isini
sargebloben daaxloebiT kviraSi erTxel; 55%-i acxadebs,
rom sargebloben kompiuteriT yoveldRiurad. sargeblo-
bis droc aseve mniSvnelovnad cvalebadia. 25-34 wlis pirebi
daaxloebiT orjer ufro met xans sargebloben kompiuteriT,
vidre 55 wlis da ufrosi asakis pirebi (16 sT da 8 sT, gasu-
li Svidi dRis ganmavlobaSi). sxva jgufebs Soris sargeblo-
bis xangrZlivobis suraTi daaxloebiT sargeblobis sixSiris
analogiuria.
ICT-is infrastruqtura da qalTa organizaciebis gamoye neba
SezRudulia, umTavresad politikis mimarTulebebis ara r-
sebobis, ICT politikisa da kvleviT organizaciebSi reforme-
bis mimdinareobis gamo. arsebuli situacia ubralod asaxavs
yovelive am uaryofiT garemoebebs da is mniSvnelovanwilad
SeiZleba gamoswordes rigi iniciativebis meSveobiT:
im sazogadoebrivi organizaciebis, kerZo firmebis, aras-
amTavrobo organizaciebis an koaliciebis Seqmnis xelSewyo-
ba, romlebic amJamad cal-calke muSaoben soflis meurneobis
saerTo miznebisTvis, mag. soflis ganviTarebis an sasursaTo
uzrunvelyofis gaumjobesebis misaRwevad.
soflad, sadac tradiciuli infrastruqtura (satranspor-
to, eleqtromomaragebisa da satelekomunikacio saSuale-
bebi) sustadaa ganviTarebuli ICT-Si investireba gacilebiT
ufro met xarjebTanaa dakavSirebuli, vidre es sxva viTare-
baSi iqneboda. amis gamosworeba SeuZlia soflis ganviTarebis
farTo daniSnulebis proeqtebs, romlebic pirdapir zemo-
qmedebas moaxdendnen ICT-is efeqturobis gazrdasa da ICT-Si
kapitaldabandebis xarjebis Semcirebaze.
14 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
adamianuri resursebis ganviTarebis xelSewyoba: kvali-
ficirebuli adamianuri resursebis gareSe ver ganxorcield-
eba investireba ICT-is sferoSi da savaraudod warmatebas ver
miaRwevs arsebuli SeTanxmebebi saerTaSo riso kompaniebTan.
satelekomunikacio infrastruqturis ganviTarebisTvis
auci lebelia momzadebuli sa mu Sao Zalebi nebismieri ICT-is
aparaturuli uzrunvel yofisTvis adgilze.
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 15
`Cven mxars vuWerT
ICT centris Seqmnas
qalebisTvis
ganviTarebad
qveynebSi.
Tavdapirvelad
is uzrunvelyofs
informaciis
erTmaneTisTvis
gadacemas
gamocdilebis
gaziarebisTvis,
agreTve qalTa
organizaciebTan
kavSirs, rac axal
SesaZleblobebs
Seuqmnis qalebs
da isini met unar-
Cvevebs SeiZenen ICT-is
sferoSi.~
SesavaliSesavali
kompiuterebis xelmisawvdomoba SedarebiT axali movlenaa
Cvens regionSi da sul ufro da ufro saWiro xdeba nebismieri
samuSaosTvis, aris es konferenciaze `on-lain~ registracia, PDF-is dokumentebis gadmoqaCva Tu eleqtronuli peticiebis
Seqmna. qalTa organizaciebs sWirdebaT ICT unar-Cvevebi nor-
malurad funqcionirebisTvis.
regionalur ICT iniciativebs, romlebsac qalebi SeimuSaveben,
aSkarad bevri rTuli amocana aqvs. marTalia zogierT regionSi
sustadaa ganviTarebuli satelekomunikacio infrastruqtu-
ra, es mainc araa yvelaze didi dabrkoleba. qalebi aRmosavleT
evropisa da dsT-is qveynebSi, rodesac isini xelmisawvdomo-
bis naklebobaze saubroben, gulisxmoben aseve ICT-is gamoyen-
ebis potencialis arcodnis, internetis gamoyenebis swavleb-
is xelmiuwvdomlobis, siRatakisa da kulturuli barierebis
problemebsac. rogorc ganmarta erTma qalma saqarTvelodan:
`me ar mqonda maTTvis gadasaxdeli fuli [sainformaico-sako-
munikacio teqnologogiebis kursebisTvis] da amitom bavSvebi-
sgan viswavle.~ qalebis umetesoba axali unar-Cvevebis SeZenis
nebismier SesaZleblobas eZebs da TviTganaTlebis rTul
sistemas SeimuSavebs. es iniciativa iTvaliswinebs qalebis
moTxovnilebebs da socialur-kulturul-politikur kon-
teqsts, raTa uzrunvelyos unar-Cvevebi, resursebi, zogadi
sakomunikacio unar-Cvevebi da ganaTleba ICT-is sferoSi.
siRatake mniSvnelovnad amcirebs ICT-is gamoyenebis unar-
Cvevebis, agreTve sakomunikacio infrastruqturis xelmis-
awvdomobas. siRatakis daZleva da sxva rTuli amocanebi, rom-
lebic niSandoblivia qalebisTvis, regionis mraval qalTa
organizaciis amocanaa. is, rac aRmosavleT evropis da dsT-is
qveynebis umetesobas saerTo aqvs, aris gardamavali ekonomika
da sazogadoeba. amdenad, xanSi Sesuli qalebi pirvelebi kar-
16 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
gaven samsaxurs da maT ar gaaCniaT ICT-sTan muSaobis gamocdile-
ba, romelic sxva samsaxuris saSovnelad aucilebelia.
qalTa jgufebis umetesoba CarTulia siRaribis, siRatakis
Sedegebis, genderuli diskriminaciis da arastabilurobis
daZlevis samuSaoSi. qalTa es organiazciebi saWiroeben ICT-is
unar-Cvevebs, raTa maT efeqturad gadawyviton is amocanebi,
romlebzec muSaoben TavianTi saqmianobis dros; amas sasic-
ocxlo mniSvneloba aqvs rogorc Tavad qveynebis, aseve re-
gionSi mSvidobisa da samarTlianobisTvis.
socialuri da kulturuli aspeqtebi aseve axdenen zemoqmede-
bas imaze, Tu ramdenad SeuZliaT qalebs internetis efeqturad
da saTanadod gamoyeneba. ganicdian Tu ara qalebi diskrimina-
cias axali teqnologiebis TvalsazrisiT? gaTavisebuli aqvT
Tu ara qalebs diskriminaciuli faseulobebi qvecnobierad
an cnobierad stereotipebis gasamyareblad TviT-cenzuris
saxiT? aqvT Tu ara aRmosavleT evropisa da dsT-is qveynebs
informaciis gaziarebis kultura? komunikaciis kulturis
safuZvels qmnis sazogadoebis politikur-socialuri da
religiuri struqturebi. kiTxvaridan, romelic SemuSavebu-
lia qalebis saWiroebebis dasadgenad, ICT-Tan mimarTebaSi, mx-
olod qalebis 22%-ma ganacxada, rom maT realurad gaaC niaT
komunikaciis kultura. sxva arapirdapiri dabrkolebebi Sei-
Zleba moicavdes imas, Tu rogor warmoadgens masmedia qalebs
ICT-sTan mimarTebaSi. gamokvlevis mixedviT mxolod 12%-s
miaCnia, rom masmedia qalebs warmoadgens dadebiTad da eman-
sipirebulad. pirveli, im nusxaSi, Tu rogoria qalis suraTi,
aris `bavSvebi-samzareulo-eklesia~ (27%), amas mosdevs qalis
warmodgena pornografiuli da Seuracxmyofeli saxiT (25%),
da saerTod ar axasiaTebs qals (24%).
gamokvlevidan Cans, rom qalebs xeli miuwvdebaT kompiutereb-
sa da internetze samsaxurSi, Tumca saSualod maT ramdenime
qali inawilebs.
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 17
zogierTi komentari qalebisTvis ICT treningebis aucile-
blobis Sesaxeb, aseTia: `Cven mxars vuWerT ICT centris Seq-
mnas qalebisTvis ganviTarebad qveynebSi. Tavdapirvelad
is uzrunvelyofs informaciis erTmaneTisTvis gadacemas
gamocdilebis gaziarebisTvis, agreTve qalTa organizaci-
ebTan kavSirs, rac axal SesaZleblobebs Seuqmnis qalebs da
isini met unar-Cvevebs SeiZenen ICT-is sferoSi.~
`me msurs rac SeiZleba Cqara daviwyoT da miviRoT yvela qa-
lis mxardaWera, radganac es Zalian sasargebloa.~
`yvela profesiuli movaleobis Sesruleba aucileblad ukav-
Sirdeba kompiuteris gamoyenebas, internets. muSaobisa da
komunikaciis axali gzebi warmoudgenelia gamoTvliTi, sain-
formacio da komunikaciis axali teqnologiebis gamoyenebis
gareSe.~
Cven SevecadeT uzrunvelgveyo kvlevis Sedegebis gamoy-
eneba qalebis imedebis gasamarTleblad. Cven imedi gvaqvs,
rom mocemuli kvleva kidev erTi sainformacio wyaro iqneba
saqarTveloSi ICT-sTan da genderTan dakavSirebuli situaci-
is gasagebad, qalebisa da gogonebisTvis ICT-is xelmisawvdo-
mobis gaumjobesebisa da cifruli solidarobisTvis gzebis
gafarToebis axali programebis SesamuSaveblad.
meTodologiameTodologia
saqarTveloSi ICT-is da qalebis mravaldisciplinaruli kvl-
eva, rac moicavs:
ICT• -is zemoqmedeba qalebis ganviTarebaze;
ICT• -is xelmisawvdomoba qalebisa da gogonebisaTvis
18 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
saqarTveloSi da arsebuli dabrkolebebi da SezRudve-
bi;
ICT• -is xelmisawvdomoba soflad, saqarTveloSi;
ICT• -is zemoqmedeba qalebis gaZlierebis procesSi;
ICT• , rogorc qalTa organizaciebisa da moZraobebis sol-
idarobis instrumenti;
rekomendaciebi ukeTesi politikis CamoyalibebisTvis •
saqarTveloSi qalebisa da gogonebisTvis ICT-is xelmis-
awvdomobis uzrunvelyofis sferoSi.
kvleva moicavda or ganzomilebas:
empiriuls – monacemTa kvlevasa da gadamuSavebas zus-•
ti maCveneblebis misaRebad, da imis dasadgenad, Tu ram-
denad xelmisawvdomia ICT qalebisa da gogonebisTvis
saqarTveloSi.
politikurs – rekomendaciebis SemuSavebas ukeTesi •
politikis CamoyalibebisTvis, raTa qalebsa da gogonebs
ufro farTod miuwvdebodeT xeli internetze. a/o-sTvis
strategiebis da rekomendaciebis CaTvliT, romlebsac
propaganda unda gaewios saqarTveloSi gadawyvetilebis
mimRebi pirebis winaSe. saqarTvelos mTavrobis mier na-
kisri valdebulebebiT Seiqmnas sainformacio sazoga-
doeba saqarTveloSi. aseve gaTvaliswinebul iqnas moce-
mul sferoSi teqnikuri daxmarebisa da moTxovnilebebis
Sefasebis sakiTxebi.
martivi kiTxvari, romelic gamoyenebuli iyo empiriuli
gamokvlevisTvis, mocemulia me-2 danarTSi.
qalTa saeqsperto a/o-ebis warmomadgenlebi, romlebic
saqarTvelos 10 regionSi fokalur punqtebs warmoadgenen,
xels Seuwyoben gamokvlevas informaciiT, romelic maTTvis
xelmisawvdomi gaxda yoveldRiuri muSaobis dros. gamokvl-
eva Catarda erovnul doneze.
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 19
arsebuliarsebuli ICT ICT infrastruqtura infrastruqtura
saqarTvelos aqvs Tanamedrove da kargad Camoyalibebuli
radio da satelevizio-samauwyeblo qseli, romelic moicavs
mTlian regions, 17 radiosadgurs 2.4 mln msmeneliT, da 45
satelevizio sadgurs, romelTa auditoria 3.6 milion ada-
mians Seadgens. Tumca, es media ar gamoiyeneba soflis meur-
neobasTan da soflad danergvis iniciativebTan dakavSire-
buli informaciis gasavrceleblad. praqtikulad ar arse-
bobs institucionaluri kavSirebi fermerebTan sasoflo-
sameurneo danergvis samsaxurebis meSveobiT. metic, saqarT-
veloSi adgili aqvs sasoflo-sameurneo informaciis sajaro
gavrcelebis Semcirebis saerTo tendencias. es kargad Cans
Tu SevadarebT situacias sasoflo-sameurneo informaciis
gamoqveynebis TvalsazrisiT 1970-1980-ian wlebsa (jamSi 500-
ze meti publikacia weliwadSi – monografiebis, statiebis,
pa tentis specifikaciebis, angariSebis da disertaciebis CaT-
vliT) da 1990-ian wlebs Soris, rodesac Sesabamisi maCvenebeli
50-mde Semcirda.
fiqsirebuli satelefono qseli kargadaa ganviTarebuli
mTels qveyanaSi, Tumca, saerTaSoriso tarifebi xSirad Zalian
maRalia. telefonis xazis gayvanis periodi daaxloebiT erT
weliwads Seadgens, arsebuli teqnologiebi moZvelebulia da
teqmomsaxureba Zviri jdeba. momsaxureba xdeba nela, xSiria
teqnikuri problemebi da teqmomsaxurebis standartebi daba-
lia; yovelive es faqtori amcirebs internetis momsaxure-
bis provaiderebis survils Seqmnan mravalarxiani kavSirebi
da globaluri qselebi. saoragnizacio doneze adgilobrivi
qselebi nela iqmneba.
Tumca, interneti, erovnuli ICT strategiis arsebiTi kompo-
nenti Zalze swrafad viTardeba. 2000 wels saqarTveloSi gaix-
sna 250-ze meti veb-serveri da 4000 hostingi, 200-250 adgilo-
20 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
brivi domeniT qarTul enaze da 60 ara-adgilobrivi domeni.
2003 wlis ivnisSi domenebis ricxvma 1129-s miaRwia. saqarT-
velos internetis seqtors moicavs 12 internet provaideri.
internetis kavSirebis samocdaCvidmet (77%) procents uz-
runvelyofs oTxi udidesi kompania: 52% – saneti (www.sanet.ge); 9% – jorjia-onlaini (www.rustaviz.com) da 8-8% ICN (www.cau-casus.net) da global-1 (www.global-erty.net).
amJamad saqarTveloSi daaxloebiT 150 000 personaluri kom-
piuteria 5.4 mln mosaxleobaze, maTgan 90%-i Seicavs cen-
tralur procesor pentium-s. dargebis mixedviT kompiu-
terebis xelmisawvdomobis Seswavlam gviCvena, rom pirvelia
ganaTlebis seqtori – 9000 kompiuteriT, rasac mosdevs sa-
banko seqtori – 4800 kompiuteriT, da janadacvis seqtori –
1050 kompiuteriT.
kompiuteruli teqnika da programuli uzrunvelyofa ad gi-
lobrivad ar iwarmoeba. kompiuteruli teqnika umTavresad
aziidan SemoaqvT, amis Sedegad fasebi miuwvdomelia adamiane-
bis umetesobisTvis da kerZo biznesis 40%-s finansuri daZab-
uloba eqmneba. kidev erTi mniSvnelovani problema isaa, rom
Tanmxlebi programuli uzrunvelyofa araa adaptirebuli
adgilobrivi pirobebisTvis da adgilobriv enaze xelmisawv-
domia mxolod sabuRaltro da finansuri programebi.
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 21
ICT infrastruqtura da xelmisawvdomoba 1995 2000 2000 2000
satelefono xazebi 1000 adamianze 102 139 222 23
did qalaqebSi (1000 adamianze) 174 233 449 117
mosacdeli sia (aTasebi) 230 105 13617 8860
molodinis dro (wlebi) 2.2 1.8 4.4
Semosavali erT xazze ($) 23 47 313 1.99
adgilobrivi zaris Rirebuleba ($ sam wuTze) 0.00 0.06 0.06
mobiluri telefonebi (1000 adamianze) 0 34 92 5
saerTaSoriso telekomunikacia
gamavali trafiki (wuTi erT abonentze) .. 60 60 166
aSS-Si darekvis Rirebuleba ($ 3 wuTze) .. 2.88 2.94
yoveldRiuri gazeTebi (1000 adamianze) .. 102 41
radioebis raodenoba (1000 adamianze) 555 556 448 156
televizorebis raodenoba (1000 adamianze) 470 474 380 91
kompiuterebi da interneti 1995 2000 2000 2000
personaluri kompiuterebi 1000 adamianze .. .. 45.4 5.1
dainstalirebuli ganaTlebis sferoSi (aTasi) .. .. .. ..
qselSi CarTuli personaluri kompiuterebi (%) .. .. .. ..
interneti
momxmareblebi (aTasi) 0.6 23.0 14640.3 9472.4
yovelTviuri gadasaxadi ara-pikis saaTebSi
momsaxurebis provaideris gadasaxadi ($) .. 20.3a 14.8a 33.6a
telefoniT sargeblobis gadasaxadi ($) .. 0.00a 0.37a 0.36a
ICT xarjebi 1995 2001 2001 2001
sul ICT, (mln. $) .. .. .. ..
ICT, rogorc mSp-is % .. .. .. ..
ICT erT sulze ($) .. .. .. ..
ICT biznesi da samTavrobo garemo 1995 2000 2000 2000
qulebi 1-dan 7-mde; 7 yvelaze saukeTesoa) .. .. .. ..
internetis siCqare da xelmisawvdomoba .. .. .. ..
internetis zemoqmedeba biznesze .. .. .. ..
maRalkvalificiuri IT dasaqmebis bazari .. .. .. ..
konkurencia ISP-ebs Soris .. .. .. ..
mTavrobis `onlain~ momsaxurebebis
xelmisawvdomoba.. .. .. ..
ICT-s gamoyenebasTan dakavSirebuli kanonebi .. .. .. ..
usafrTxo momsaxureba 10a 1694a 279a
wyaroebi: informacia qveyanaSi arsebuli situaciis Sesaxeb: UNESCO da msoflio banki, ICT-is in-
frastruqtura da xelmisawvdomoba. ITU da UNESCO, kompiuterebi da interneti. ITU da WITSA, ICT-is
xarjebi. WITSA, ICT biznesi da samTavrobo garemo. msoflios ekonomikuri forumis angariSi global-
uri konkurentunarianobis Sesaxeb, 2001-2002 ww. ix. gansazRvrebi da wyaroebi ufro detaluri in-
formaciis misaRebad.
ganviTarebis monacemTa jgufi, msoflio banki.
fiqsirebuli xazebi
mobiluri telefonebi
fiqsirebuli xazebi /
mobiluri telefonebi 1000 adamianze
22 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
wyaro:
(1) UNOTAD-is statistikis saxelmZRvanelo, 2004 w. Jeneva, UNOTAD, 2004 w.
(2) msoflio jandacvis statistika, 2005, Jeneva, jandacvis msoflio organizacia, 2005 w.
(3) UNOTAD-is statistikis saxelmZRvanelo, 2004 w. Jeneva, T, 2004 w.
(4) msoflios ganviTarebis indikatorebi, 2000 w. vaSingtoni, kolumbiis olqi, msoflio banki, 2005 w.
ICT-is tendenciebi qveyanaSi
(1000 adamianze)
mobiluri telefonebimobiluri telefonebi
fiqsirebuli xazebifiqsirebuli xazebi
fiqsirebuli xazebi udides qalaqSifiqsirebuli xazebi udides qalaqSi
fiqsirebuli xazebis mosacdeli siafiqsirebuli xazebis mosacdeli sia
personaluri kompiuterebipersonaluri kompiuterebi
internetis hostebiinternetis hostebi
wyaro: msoflios ganviTarebis indikatorebi, 2000 w. vaSin gtoni,
kolumbiis olqi, msoflio banki, 2005 w.
UNOTAD-is statistikis saxelmZRvanelo, 2004 w. Jeneva, UNOTAD, 2004 w.
wyaro: ICT-is ganviTarebis indeqsebi, Jeneva, UNOTAD, 2004 w.
ICT-is difuzuri indeqsi
gaangariSebuli, rogorc SeerTebadobis, xelmisawvdo-
mobisa da politikis qulebis saSualo maCvenebeli
difuzia SeerTeba-
doba
xelmisaw-
vdomoba
politika
qveyanaSi ICT-is xelmisawvdomobis indikatorebi
internetis momxmareblebi 1000 mcxovrebze 2002 w (1) 15
wera-kiTxvis codnis maCveneblebis Semowmeba 2005 w. bolo (2) ...
fiqsirebuli xazidan 3-wuTiani saubris Rirebuleba (aSS dolari) 2002 (3) 0.027
mSp erT sulze, (mimdinare, saerTaSoriso, aSS dolari) 2002 (4) 2255
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 23
ICTICT-is gamoyeneba-is gamoyeneba
internetis xelmisawvdomobis maCvenebeli dabalia da inter-
netis regularuli momxmareblebis raodenoba mosaxleo-
bis mxolod 4%-s Seadgens. sazogadoebisTvis interneti xe-
lmisawvdomia zogierT biblioTekaSi, internet-kafeebsa da
internet-klubebSi. interneti xelmisawvdomi araa im adami-
anebis umetesobisTvis, romlebsac mcire biznesi aqvT. rode-
sac telefonebiTa da faqsebiT sargebloben biznesis umetes
SemTxvevaSi, Cveulebriv, saqmian kavSirs amyareben da am kav-
Sirs inarCuneben piradi kontaqtebis meSveobiT, eleqtronu-
li werilebi ki gamoiyeneba ucxoel partnioreb Tan urTier-
TobisTvis, radganac satelefono tarifebi Zalze maRalia.
sabuRaltro operaciebis oTxmocdaaTi procenti samTavro-
bo da biznes organizaciebSi iwarmoeba kompiuterebiT, nawi-
lobriv im faqtis gamo, rom es erTaderTi programuli pake-
tia qarTul enaze.
TiTqmis yvela samTavrobo ofissa da msxvil biznesSi sarge-
bloben kompiuterebiT. kompiuterebis sruli xelmisawvdo-
moba universitetebSi Semoifargleba Statis wevrebiT, xolo
kompiuterze muSaobis swavleba da kompiuteruli ganaTleba
mxolod axlaxans SemoiRes. amdenad, maswavleblebma kom-
piuterze muSaoba mxolod elementarul doneze ician. Tbili-
sis saxelmwifo universiteti da Tbilisis teqnikuri univer-
siteti atarebs kompiuteruli programirebisa da sainforma-
cio teqnologiebis Sesaxeb kursebs. ramdenime kerZo skola,
donorebi da komerciuli organizaciebi aseve sTavazoben
kompiuterul treningebsa da ganaTlebas. arsebobs daaxloe-
biT 30 organizacia, umetesad koncentrirebuli TbilisSi,
romlebic specializebulia kompiuterul momsaxurebaze,
treningebsa da ganaTlebaze.
24 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
diagrama II cifruli xelmisawvdomobis maCvenebeli
saqarTvelo miekuTvneba qveynebis jgufs, saSualo xelmisawv-
domobiT
belorusia 0.49
libani 0.48
tailandi 0.48
rumineTi 0.48
TurqeTi 0.48
makedonia 0.48
panama 0.47
venesuela 0.47
belizi 0.47
sen-vinsenti 0.46
bosnia 0.46
surinami 0.46
samxreT afrika 0.45
kolumbia 0.45
iordania 0.45
serbia da montenegro 0.45
saudis arabeTi 0.44
peru 0.44
CineTi 0.43
fiji 0.43
bocvana 0.43
irani 0.43
ukraina 0.43
gaiana 0.43
filipinebi 0.43
omani 0.43
maldivebi 0.43
libia 0.42
dominikelTa respublika 0.42
internetis
xelmisawvdomobis
maCvenebeli dabalia
da internetis
regularuli
momxmareblebis
raodenoba
mosaxleobis
mxolod 4%-s
Seadgens.
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 25
tunisi 0.41
ekvadori 0.41
yazaxeTi 0.41
egvipte 0.40
kape verde 0.39
albaneTi 0.39
paragvai 0.39
namibia 0.39
gvatemala 0.38
el-salvadori 0.38
palestina 0.38
Sri-lanka 0.38
bolivia 0.38
kuba 0.38
samoa 0.37
alJiri 0.37
TurqmeneTi 0.37
saqarTvelo 0.37
svazilendi 0.37
moldova 0.37
monRoleTi 0.35
indonezia 0.34
gaboni 0.34
maroko 0.33
indoeTi 0.32
yirgizeTi 0.32
uzbekeTi 0.31
vietnami 0.31
somxeTi 0.30
saerTaSoriso
informaciis
xelmiuwvdomobas
umTavresad xels
uSlis adeqvaturi
sainformacio da
sakomunikacio
teqnologiebis
infrastruqturis
ararseboba da
ucxo enisa da
kompiuterze muSaobis
mcodne personalis
nakleboba.
saerTaSoriso
gamomcemlobebTan
kontaqtebis
nakleboba
aseve arTulebs
saerTaSoriso
samecniero
da teqnikuri
literaturis
xelmisawvdomobas.
26 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
ICTICT institucionalur doneze institucionalur doneze
institucionaluri infrastruqtura (aparaturuli uzrun-
velyofa, programuli uzrunvelyofa, unar-Cvevebi) deta-
luradaa aRwerili sruli angariSis 2-8 cxrilebSi. seqtoris
dawesebulebebis umetesobas ar gaaCnia adeqvaturi telesa-
komunikacio da kompiuteruli saSualebebi. amis Sedegad es
institutebi mkvlevarebsa da sxva dainteresebul mxareebs
moZvelebul, mwir an Znelad xelmisawvdom informacias awv-
dian.
biblioTekebis umetesobas aRniSnul dawesebulebebSi,
agreTve sajaro biblioTekebs, ar gaaCniaT Tanamedrove sain-
formacio wyaroebi da sadac isini aqvT, xelmisawvdomoba
dabalia efeqturi procedurebisa da sakomunikacio saSu-
alebebis ararsebobis gamo. samecniero da teqnikuri infor-
maciis minacemTa bazebi, romlebic aris biblioTekebsa da/
an sainformacio ganyofilebebSi, moZvelebulia. am infor-
maciis didi nawili qaRaldzea, xolo is informacia, romelic
eleqtronuladaa xelmisawvdomi, dabali xarisxisaa da masTan
muSaoba mxolod specialurad daniSnul TanamSromlebs Seu-
ZliaT. aseve ar arsebobs biblioTekebs Soris droebiT sar-
geb lobaSi gadacemis (Txovebis) procedurebi.
kvlevebis monacemebi araa organizebuli eleqtronulad,
kvleviT institutebs Soris gasavrceleblad. ICT-is in-
frastruqtura sustadaa ganviTarebuli da arsebuli kvle-
vis monacemebi araa saTanadod daxarisxebuli da standart-
izirebuli. institutebs Soris da institutis ganyofilebebs
Soris aseTi monacemebis moZraobis uzrunvelsayofad gam-
oiyeneba moZvelebuli procedurebi. monacemTa menejments,
rogoricaa standartizacia, Senaxva, gadacema da gamoyeneba,
ar eTmoba saTanado yuradReba kvlevebis eleqtronuli mo-
nacemebis naklebobis gamo. arsebuli Canawerebi xelmisawv-
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 27
domia qaRaldze, amasTan, isini araa mocemuli standartul
formatSi. ZiriTad dabrkolebebs Sorisaa saTanado apara-
turuli da programuli uzrunvelyofis, kvalificirebuli
adamianuri resursebis nakleboba, kvlevis prioritetebis
ararseboba.
saerTaSoriso informaciis xelmiuwvdomobas umTavresad
xels uSlis adeqvaturi sainformacio da sakomunikacio teq-
nologiebis infrastruqturis ararseboba da ucxo enisa da
kompiuterze muSaobis mcodne personalis nakleboba. saer-
TaSoriso gamomcemlobebTan kontaqtebis nakleboba aseve
arTulebs saerTaSoriso samecniero da teqnikuri litera-
turis xelmisawvdomobas. ar aris damyarebuli urTierTobebi
saerTaSoriso biblioTekebTan ucxo enis mcodne personalis
naklebobisa da dafinansebis simwiris gamo.
TiTqmis yvela institutsa da biblioTekas, romlebic am
gamokvlevaSi Sevida da romlebic CamoTvlilia zemoT, sWir-
deba gaumjobeseba telekomunikaciis sferoSi da internetSi
CarTuli meti kompiuterebi (ix. cxrili 2). am saWiroebis miz-
ezia samecniero partnioruli urTierTobebis damyareba re-
gionul, erovnul da saerTaSoriso organiazaciebTan, saso-
flo-sameurneo danergva-gavrcelebis momsaxurebis uzrun-
velyofa, axali sasoflo-sameurneo informaciisa da codnis
gamomuSaveba.
28 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
ICTICT-Tan dakavSirebuli politika da -Tan dakavSirebuli politika da
codnis gadacemis SesaZleblobebicodnis gadacemis SesaZleblobebi
ori umTavresi dakvirveba:
pirveli, qalebisa da politikuri organizaciebis Seswavlam
uCvena, rom sirTuleebi Zalze bevria yvela sferoSi: qveya-
naSi qselis Seqmnis neli tempi, organizaciebs Soris ICT in-
frastruqturis Sesaqmnelad TanamSromlobis ararseboba,
personalis mier enis codnisa da kompiuterze muSaobis un-
ar-Cvevebis sisuste, kompiuterebis nakleboba, moZvelebuli
satelekomunikacio teqnologiebi da politikuri nebis arar-
seboba.
meore, erovnuli qselis Seqmnis nel tempsa da adgilobriv da
saerTaSoriso organizaciebs Soris TanamSromlobis nakle-
bobas yvela instituti aRniSnavs, rogorc ZiriTad sirTules,
romelic aucileblad unda iqnas gadalaxuli dauyovnebliv.
am sirTuleebze xazgasma SeiZleba gagebul iqnas, rogorc in-
formaciis gaziarebis survili. damokidebulebis amgvarad
Secvla aucilebelia imisaTvis, rom ganviTardes eqspertebis,
organizaciebis qselebi da sazogadoebasa da kerZo organiza-
ciebs Soris partnioruli urTierTobebi. amJamad organiza-
ciebs Soris informaciis gacvla TiTqmis ar xdeba, kvalif-
iciuri muSaxelis naklebobis, agreTve iseTi Suamavali or-
ganizaciebis ararsebobis gamo, romlebic xels Seuwyobda
organizaciebs Soris kavSiris damyarebas. es sakmarisi safuZ-
velia imisaTvis, rom saerTaSoriso organizaciebma da (adgi-
lobrivma da/an saerTaSoriso) arasamTavrobo organizacie-
bma aqtivoba gamoiCinon am sferoSi.
miuxedavad imisa, rom mTavroba cdilobs ganaxorcielos
misi ICT strategia politikur doneze, dafinanseba mainc ar
xdeba, rac niSnavs, rom realurad situacia naklebad ic vleba
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 29
ukeTesisken. aucilebelia seqtoruli samoqmedo gegmebis
SemuSaveba imisaTvis, rom es strategia realurad ganxor-
cieldes da ar Semcirdes donorebisa da saerTaSoriso or-
ganizaciebis mxridan dafinansebis survili, agreTve ar Sem-
cirdes ICT-is sferoSi investirebis survili kerZo seqtoris
mxridan. aucilebelia sajaro organizaciebs, kerZo firmebs,
arasamTavrobo organizaciebs, momxmareblebs, fermerebsa da
sagareo daxmarebis organizaciebs Soris saerTo mizniT siR-
aribis daZlevisTvis partniorobebisa da koaliciebis Seqmnis
xelSewyoba.
sajaro da kerZo seqtorebma unda iTanamSromlon raTa Seiqm-
nas maRalkvalificiuri muSaxeli imisaTvis, rom sazogadoe-
bis orive nawilma miaRwios keTildReobas. aseTi TanamSrom-
lobis elementebi xelmisawvdomi gaxda kerZo kompaniis mx-
ardaWeriT sainformacio teqnologiebis sfe roSi umaRlesi
ganaTlebis kursebisa da personalis treningebis Catare-
bis saxiT. mTavrobas SeuZlia kidev ufro daaCqaros kvali-
ficirebuli muSaxelis Seqmna iseTi ekonomikuri iniciative-
bis meSveobiT, romelic xels Seuwyobda kerZo investiciebs,
saxeldobr – sagadasaxado SeRavaTebs ICT-sTan dakavSirebu-
li ganaTlebisTvis.
axlad Seqmnil samTavrobo erTeulebsac sWirdeba politikisa
da gadawyvetilebebis miRebis SesaZleblobebis gaumjobese-
ba, politikis instrumentebis urTierTdamokidebulebis
ufro naTlad gagebis gziT: mag. inteleqtualuri sakuTrebis
dacvis efeqtur sistemas SeuZlia moizidos investiciebi, Tu
amas ar krZalavs komerciis wesebi.
30 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
iuridiuli regulireba da iuridiuli regulireba da
gamoxatvis Tavisuflebagamoxatvis Tavisufleba
damoukideblobis mopovebis Semdeg saqarTveloSi samarT-
lebriv sistemaSi mniSvnelovani reforma Catarda. is moicav-
da sisxlis samarTlis, samoqalaqo da administraciuli ka-
non mdeblobis Zireul reformirebas da moicavda kontinen-
tur-evropuli iurisprudenciis da saerTo samarTlis siste-
mebis mravali principis SemoRebas. is aseve moicavda kanonis
SesabamisobaSi moyvanas adamianis uflebebis saerTaSoriso
standartebTan, saxeldobr, evropis adamianis uflebebis
konvenciasTan. mniSvnelovania, rom saqarTvelos saerTo ad-
ministraciuli kodeqsi Seicavs Tavs – informaciis Tavis-
uflebis Sesaxeb, rac iTvaliswinebs saxelmwifo saagentoebis
mier sajaro informaciis miwodebasTan dakavSirebul wesebs
da Camoyalibebulia imgvarad, rom moicavs mraval Sesabamis
princips evropisa da SeerTebuli Statebis analogiuri kanon-
mdeblobidan.
unda aRiniSnos, rom amJamad mimdinareobs proceduruli
kanonmdeblobis reformireba da reforma koncentrirebulia
kontinentur-evropuli kanonmdeblobisa da saerTo samar-
Tlis principebis SeTavsebaze, rac gulisxmobs tradiciul
saerTo samarTalSi iseTi elementebis SemoRebas, rogoricaa
Jiuris sasamarTlo, ganaCenis etapi, dadasturebis proce-
durebi da a. S.
saqarTvelos konstitucia
saqarTvelos konstitucia miRebulia 1995 wels, rogorc
saxelmwifos uzenaesi kanoni. konstituciis me-6 muxli iT-
valiswinebs kanonmdeblobis ierarqias da agreTve uzrun-
vel yofs, rom yvela sxva kanoni Seesabamebodes konstituciis
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 31
debulebebs. qvemoT moyvanilia saqarTvelos normatiuli
aqtebis ierarqia, romelic gaTvaliswinebulia normatiuli
aqtebis Sesaxeb kanonis me-19 muxliT:
a) saqarTvelos konstitucia
b) konstituciuri SeTanxmeba
g) kontraqtis Sesaxeb saqarTvelos saerTaSoriso SeTanx-
meba
d) saqarTvelos organuli kanoni
e) saqarTvelos kanoni, saqarTvelos parlamentis regla-
menti, prezidentis brZanebuleba
v) prezidentis brZanebuleba
z) parlamentis gadawyvetileba, saqarTvelos mTavrobis
gadawyvetileba
T) yvela sxva kanonqvemdebare aqtebi, rogorebicaa minis-
tris brZaneba, kontrolis palatis gadawyvetileba da
a. S. 166
garda amisa, konstitucia moiTxovs, rom saqarTvelos kanon-
mdebloba Seesabamebodes miRebul saerTaSoriso normebsa
da principebs. adamianis uflebebis dacvis konteqstSi, gan-
sakuTrebul interess warmoadgens konstituciis debuleba,
romelic iTvaliswinebs, rom saxelmwifo `aRiarebs da icavs
sayovelTaod miRebul adamianis uflebebs, rogorc mudmiv
da uzenaes humanur faseulobas~. es debuleba saqarTvelos
aqcevs monistikur samarTlebriv sistemad, e. i. sistemad,
romelSic miRebulia saerTaSoriso xelSekrulebebiT gaT-
valiswinebuli saerTaSoriso principebi da SeiZleba uSua-
lod ganxorcieldes sasamarTloebisa da administraciuli
organoebis winaSe, adgilobriv kanonmdeblobaSi maTi adap-
taciis gareSe.
32 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
kanonmdebloba, romelic Seexeba internetis
regulirebas
dRemde, saqarTvelo SeiZleba erT-erT yvelaze libera lur
qveyanad CaTvliliyo, internetis regulirebis Tvalsaz-
risiT. ukanaskneli sakanonmdeblo winadadebebis gaanali-
zebamde, romlebic avtoris azriT warmoadgens internetSi
gamoxatvis Tavisuflebis SezRudvas, azri aqvs internetiT
sargeblobis regulirebasTan dakavSirebuli kanonmdeblo-
bis ganxilvas. kanonmdebloba SeiZleba sam kategoriad dai-
yos: kanonmdebloba, romelic Seexeba internet momsaxurebis
provaiderebs (ISP), kanonebi da normativebi, romlebic Seexeba
internetis Sinaarss da kanonmdebloba, romelic ukavSirdeba
kiber-danaSauls da Sesabamis sasjels.
kanonmdebloba, romelic ukavSirdeba internet
momsaxurebis provaiderebs
saqarTveloSi internetis momsaxurebas aregulirebs sa-
qarTvelos kanoni eleqtronuli komunikaciis Sesaxeb, ro-
melic miRebulia parlamentis mier 2005 wlis 2 ivniss. kanoni
uzrunvelyofs sakanonmdeblo bazas saqarTvelos terito-
riaze eleqtronul komunikaciasTan dakavSirebuli momsax-
urebis gawevisTvis. is aseve aregulirebs saqarTvelos komu-
nikaciis erovnuli komisiis uflebebsa da pasuxismgeblobebs
eleqtronuli komunikaciis momsaxurebis nebarTvebisa da li-
cenzirebis sferoSi. kanoni iTvaliswinebs, rom eleqtronuli
komunikaciis sferoSi saqmianoba SesaZlebelia mxolod ne-
barTvis miRebis Semdeg. amas uzrunvelyofs komisia, romelic
awarmoebs reestrs. nebarTvis misaRebad sawarmo mimarTavs
komisias gancxadebiT, romelsac komisia amtkicebs. ganac-
xadSi unda iyos informacia sawarmos iuridiuli statusis
Sesaxeb, agreTve im momsaxurebis mokle aRwera, romlis gawe-
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 33
vasac varaudoben. informacia iuridiuli statusis Sesaxeb
unda dasturdebodes samewarmeo reestris mier gacemuli
oficialuri cnobebiT. unda aRiniSnos, rom kanonSi araa gaT-
valiswinebuli raime gansxvavebebi komerciuli da arakomer-
ciuli sawarmoebisTvis da orive saxis sawarmoebs SeuZliaT
Seitanon ganacxadi eleqtronuli komunikaciis momsaxurebis
gawevaze. komisias aqvs yvela im sawarmos monacemTa baza, rom-
lebsac miecaT momsaxurebis gawevis nebarTva da Canawerebi
xelmisawvdomia sazogadoebisTvis. ganacxadis miRebidan aTi
dRis vadaSi komisia gascems nebarTvas da Seaqvs Sesabamisi mo-
nacemebi ganmcxadeblis Sesaxeb sajaro reestrSi. nebarTvis
gacemidan Svidi dRis vadaSi ganmcxadebels gadascemen nebar-
Tvis serTifikats.
kanonSi gaTvaliswinebulia mTeli rigi movaleobebi, rom-
lebic daekisreba savaraudo provaiders, maT Soris, momx-
mareblebs Soris diskriminaciis gamoricxva, finansuri an-
gariSvaldebuleba da gamWvirvaloba, agreTve monopolie-
bis akrZalva. unda aRiniSnos pirobebi, romelTa SemTxvevaSi
komisia uflebamosilia sanqciebi daakisros provaiders.
kanoni xazs usvams, rom komisia axorcielebs kanonis Sesruleb-
isa da normativebis dacvis monitorings. unda aRi niSnos, rom
komisia uflebamosilia mxolod daajarimos provaiderebi.
jarimis odenobas gansazRvravs darRvevis xasiaTi da xangr-
Zlivoba.
mas ar gaaCnia uflebamosileba gaauqmos nebarTva an sxvag-
varad SeuSalos xeli provaideris muSaobas. zRvari namd-
vilad misaRebia internetis momsaxurebis xelmisawvdomobis
TvalsazrisiT, ramdenadac kanoni ar uzrunvelyofs komisi-
isTvis ISP-is saqmianobis SeCerebis an sxvagvarad Seferxebis
meqanizmebs.
34 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
internetis SinaarsTan dakavSirebuli
normativebi
saqarTveloSi moqmedebs garkveuli kanonmdebloba, ro-
melic aregulirebs internetSi gamoqveynebuli masalebis
Sinaarss: saqarTvelos kanoni, mavne zegavlenisgan arasrul-
wlovanTa dacvis Sesaxeb, miRebulia parlamentis mier 2001 w.
28 seqtembers; kanoni presisa da sityvis Tavisuflebis Sesax-
eb miRebulia parlamentis mier 2004 w. 24 ivniss, da kanoni in-
teleqtualuri sakuTrebisa da masTan dakavSirebuli ufle-
bebis Sesaxeb miRebulia 1999 w. 22 ivniss.
mavne zegavlenisgan arasrulwlovanTa dacvis Sesaxeb kanoni
iTvaliswinebs bavSvebis dacvas video da beWdviTi produqci-
is daTvalierebisgan, alkoholuri da Tambaqos produqte-
bis moxmarebisgan da azartuli TamaSebisgan. internetSi ar-
sebuli video da grafikuli masalebis simravlis pirobebSi,
mniSvnelovania saqarTvelos kanonmdeblobis Sesabamisi deb-
ulebebis Seswavla. marTalia is krZalavs bavSvebisTvis iseTi
videoproduqciis demonstrirebas, romelic zemoqmedebas
axdens janmrTelobaze, gonebriv da emociur ganviTarebaze.
kanoni umTavresad koncentrirebulia aseTi masalebis iden-
tifikaciaze regularul mauwyeblobaSi da iTvaliswinebs
konkretul moTxovnebs garkveuli masalebis Semcveli filme-
bis eTerSi gaSvebis drosTan dakavSirebiT.
upirveles yovlisa, kanoni ar iTvaliswinebs informaciis ga-
dacemis Tanamedrove meTodebs, maT Soris internets. amitom,
internetis meSveobiT mavne Sinaarsis mqone masalebis gadace-
ma sruliad araa gaTvaliswinebuli am kanonSi. igive Seexeba
sakmaod gavrcelebul azartul TamaSebs internetSi, rac ab-
soluturad ar eqvemdebareba regulirebas. garkveulwilad
es gasagebia, radganac am kanonis miRebisas (2001 w.) inter-
neti jer kidev ar iyo komunikaciis farTod gavrcelebuli
saSualeba. Tumca, saqarTveloSi internetiT mosargebleTa
raodenobis TandaTanobiTi zrdis pirobebSi aucilebelia
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 35
am aspeqtebis regulireba, farTod miRebuli saerTaSoriso
standartebis Sesabamisad.
saqarTvelos konstituciis 24-e muxli Seexeba gamoxat-
vis Tavisuflebas. masSi naTqvemia, rom `yovel adamians aqvs
ufleba Tavisuflad miiRos da gaavrcelos informacia,
gamoTqvas da gaavrcelos Tavisi azri zepirad, werilobiT an
sxvagvari saSualebiT [...].~ amas garda, masSi mocemulia gamox-
atvis Tavisuflebis SezRudvis safuZvlebi: `[...] 1 da 2 pun-
qtebSi CamoTvlil uflebaTa ganxorcieleba SesaZlebelia
kanoniT SeizRudos iseTi pirobebiT, romlebic aucilebelia
demokratiul sazogadoebaSi saxelmwifo uSiSroebis, teri-
torialuri mTlianobis an sazogadoebrivi usafrTxoebis
uzrunvelsayofad, danaSaulis Tavidan asacileblad, sxvaTa
uflebebisa da Rirsebis dasacavad, konfidencialurad aRi-
arebuli informaciis gamJRavnebis Tavidan asacileblad an
sasamarTlos damoukideblobisa da miukerZoeblobis Tavidan
asacileblad.~ Semdgom, 17(1) punqtSi aRniSnulia: `adamianis
Rirseba da pativi xelSeuvalia.~, xolo 23-e muxli icavs in-
teleqtualuri Semoqmedebisa da inteleqtualuri sakuTre-
bis uflebebs.
saqarTvelos kanoni presisa da sityvis Tavisuflebis Sesax-
eb asaxavs konstituciis zemoT aRniSnul debulebebs. sain-
teresoa, rom kanonSi specialuradaa aRniSnuli, rom is Seex-
eba internetsac da gansazRvravs: `medias, rogorc masobrivi
komunikaciis beWdviT da eleqtronul saSualebas, interne-
tis CaTvliT.~
kanoni did yuradRebas uTmobs ciliswamebas da mainc,
debulebebi araa mkafiod gansazRvruli imisaTvis, rom
ifunqcioniros srul reJimSi ganzrax cru Cvenebis wi-
naaRmdeg. me-19 muxlSi gamoTqmulia miTiTebebi, romlebic
Seexeba kanonis me-8 muxlis proeqts, amJamad me-9 muxls,
romelic iTvaliswinebs Sinaarsis regulirebas cxra kon-
kre tul sferoSi, ramdenime argumentis, maT Soris, gan-
36 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
saz RvraTa bundovanebis safuZvelze. inteleqtualuri
sa kuTrebiT sargebloba internetSi aseve mniSvnelovani
sakiTxia. saqarTvelos kanoni inteleqtualuri sakuTrebis
da Sesabamisi uflebebis Sesaxeb icavs samecniero naSromebs,
literaturuli da xelovnebis nawarmoebebs, audio da
video masalebs da monacemTa bazebs, romlebic warmoadgens
saqarTvelos moqalaqeebis saqarTveloSi mudmivad mcxovrebi
pirebis da saqarTveloSi registrirebuli iuridiuli pirebis
sakuTrebas. amis garda, is iTvaliswinebs im naSromebis dacvas,
romlebic pirvelad Seiqmna an gamoqveynda saqarTveloSi.
184 unda aRiniSnos, rom inteleqtualuri sakuTreba Tav-
da pirvelad gaTvaliswinebuli iyo saqarTvelos sa mo qa-
laqo kodeqsiT, romelic ZalaSi Sevida 1997 wlis 25 no em-
bers, Tumca, momdevno etapebze is gamoeyo saqarTvelos sa-
mo qalaqo kodeqss da miRebul iqna, rogorc calke kanoni. am
kanonis debulebebi miRebulia WIPO-is mier uzrunvel yofi li
samodelo kanonmdeblobidan da Seesabameba msoflio savaWro
xelSekrulebis komerciasTan dakavSirebul inteleqtua lu-
ri sakuTrebis Sesaxeb debulebebs. samwuxarod, am kanonidan
arc erTSi araa raime konkretuli debulebebi internetis
Sesaxeb. Tumca, mocemulia daculi masalebis `gamoqveynebis~
farTo gansazRvra, romelic moicavs masalebis gamoqveynebas
`sxva saSualebebiT~, eTerSi an kabelis meSveobiT ga moq vey-
nebis garda. amdenad, marTalia kanoni ar aregulirebs in-
te leqtualuri sakuTrebis gamoyenebas internetSi, magram
is dacvis srul SesaZleblobas iZleva da ar izRudeba kon-
kretuli mediis saSualebebiT.
saqarTvelos sisxlis samarTlis kanonmdebloba internetiT
sargeblobis Sesaxeb
saqarTvelos sisxlis samarTlis kanonis 35-e Tavi Seexeba
kompiuterul danaSauls. 284-e muxlis mixedviT, kompiuter-
uli informaciis ukanonod miReba sisxlis samarTlis dana-
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 37
Sauls warmoadgens. is Seexeba informacias, romelic inaxeba
kompiuterSi, sistemasa Tu qselSi, romelsac icavs kanoni da
acxadebs, rom aseTi qmedeba isjeba, Tu mis Sedegad adgili
hqonda informaciis ganadgurebas, dablokvas, Secvlas an mis
miRebas, aseve kompiuteruli sistemis an qselis dazianebas.
aseTi qmedeba isjeba or wlamde Tavisuflebis aRkveTiT.
kodeqsis 285-e muxli Seexeba iseTi programebis Seqmnas, gamo-
yenebasa da gavrcelebas, romlebic azianebs kompiuterul
teqnologiebs. am danaSaulis aucilebeli elementia qmedebis
Segnebulad Cadena.
286-e muxli acxadebs, rom kompiuteruli teqnologiebis ga-
moyenebasTan dakavSrebuli darRvevebi isjeba. Tumca, is iT-
valiswinebs, rom pirs hqonda nebarTva gamoeyenebina kompi-
uteri, kompiuteruli sistema an qseli, xolo danaSaulis
Sedegad moxda kanoniT daculi informaciis ganadgureba,
blokireba, modificireba an gamravleba, an raime sxva mZime
Sedegebi.
kiber-terorizmis danaSauli calkea gaTvaliswinebuli
sxva teroristul danaSaulebTan erTad da ganisazRvreba,
rogorc `kanoniT daculi kompiuteruli informaciis arale-
galurad miReba, misi gamoyeneba an gamoyenebis muqara, rac se-
riozul safrTxes uqmnis da xelyofs sazogadoebis usafrTx-
oebas, saxelmwifos strategiul, politikur an ekonomikur
interesebs da Cadenilia mosaxleobaze Zaldatanebis da/an
saxelmwifo saagentoze zemoqmedebis mizniT.~ muxli 324(1),
romelic gansazRvravs kiber-terorizms, axlaxans daemata
saqarTvelos sisxlis samarTlis kodeqss. aseTi danaSauli
isjeba 10-dan 15 wlamde Tavisuflebis aRkveTiT. igive qmede-
ba, romelsac mohyva adamianis sikvdili an raime sxva mZime
Sedegebi, isjeba 10-dan 20 wlamde Tavisuflebis aRkveTiT an
samudamo patimrobiT.
unda aRiniSnos, rom aRniSnuli kanonmdebloba mcired Se-
icvala misi miRebis Semdeg. Secvlilia mxolod ramdenime
38 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
muxliT gaTvaliswinebuli zomebi, sisxlis samarTlis kod-
eqsiT gaTvaliswinebuli sanqciebis saerTo reformasTan Se-
sabamisobaSi moyvanis mizniT. amis garda, am muxlebis gamoy-
enebis SemTxvevebi imdenad iSviaTia da naklebadaa cnobili,
rom rTulia vimsjeloT maTi formulirebis xarisxze an maTi
Secvlis saWiroebaze.
ganxilvis iniciativebi da gamoxatvis
Tavisuflebis SezRudva internetSi
es debuleba amJamad ganixileba saqarTvelos masmediis pro-
fesionalebisa da mauwyeblebis moqmedebis kodeqsis farg-
lebSi, romelic unda miiRos saqarTvelos komunikaciis ma-
regulirebelma komisiam.
saqarTvelos kanoni mauwyeblobis Sesaxeb miRebulia 2004 w. 23
dekembers parlamentis mier da uflebas aZlevs komunikaciis
maregulirebel komisias miiRos moqmedebis kodeqsi mauwye-
blebisTvis. normatiuli aqti, romelic miiRo komisiam gansaz-
Rvravs licenziis mqoneTa moqmedebis wesebs.~ misi miReba unda
moxdes mauwyeblebTan da sazogadoebasTan konsultaciebis
safuZvelze. am kodeqsis miRebis Tavdapirveli vada 2006 w. 31
dekemberi, gadaido 2007 w. 1 ivnisamde saqarTvelos preziden-
tis mier 28 marts. es bolo vada erTxel ukve gadaido 2007 w. 1
aprilamde, radganac mauwyeblebma moiTxo ves meti dro kod-
eqsis gansaxilvelad da maTi winadadebebis Sesatanad.
misi miRebis Semdeg moqalaqeebs SeeZlebaT Seitanon saCivari
komisiaSi am kodeqsis nebismier darRvevasTan dakavSirebiT.
Tu darRveva dafiqsirdeba, Sesabamis mauwyebels moeTxoveba
gadasces komisiis mier miRebuli Sedegebi xuTi dRis vadaSi,
komisias aseve SesaZlebloba eqneba Caataros sakuTari mok-
vleva, ris Sedegadac SeiZleba daakisros jarima, SeaCeros an
gaauqmos licenzia.
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 39
da bolos, mauwyeblebs moeTxovebaT warmoadginon wliuri an-
gariSi kodeqsTan Sesabamisobis Sesaxeb. 194
erTi SexedviT, mauwyeblebisTvis moqmedebis kodeqss cota
ram aqvs saerTo am dokumentis ganxilvis saganTan, Tumca,
komisiis mier warmodgenil proeqtSi Sedis ramdenime debule-
ba, romlebsac unda daeTmos yuradReba da avtoris azriT, es
debulebebi warmoadgens gamoxatvis Tavisuflebis SezRudvas
internetSi. proeqti cdilobs daareguliros mauwyeblebis
vebsaitebis Sinaarsi. magaliTad, is moiTxovs: `im vebsaitebis
Sinaarsi, romelic mraval bavSvs izidavs Seesabamebodes au-
ditorias da mis molodins.~
proeqtis 37-e muxli Seexeba internet forumebs. Tavdapirve-
lad proeqti iTvaliswinebs mauwyeblebis uflebas, moawyon da
SeinarCunon internet-forumebi. Tumca, amgvari yovelmxrivi
regulireba am sferoSi kiTxvis niSnis qveSaa, gansakuTrebiT
imis gaTvaliswinebiT, rom saqarTvelos kanonmdebloba sa-
zogadod Seicavs debulebebs ciliswamebisa da sxva danaSau-
lebrivi qmedebebis winaaR mdeg, nebismier mediaSi.
aq ara gvaqvs saSualeba detalurad gavaanalizoT debuleba,
Tumca, ramdenime SeniSvna sakmarisia imis saCveneblad, rom
aseTi regulireba safrTxes uqmnis gamoxatvis Tavisuflebas
internetSi da ar unda moxdes misi xmardaWera:
magaliTad, muxli 37(5) `politikurad Tu sxvagvarad mwvave
sakiTxebis Serbileba unda moxdes maTi gamoCenis momentidan
erTi saaTis vadaSi. Tavi unda avaridoT Ria forumebs poli-
tikurad, Tu sxvagvarad mwvave sakiTxebis Taobaze,~ an `fo-
rumebze gansaxilveli Temebis SerCeva unda moxdes obieqturi
da gamWvirvale saredaqcio kriteriumebis mixedviT. daculi
unda iyos samarTlianobisa da patiosnebis principebi da ar
unda dairRves balansi gamoqveynebul mosazrebebs Soris.~
amgvarad, es muxli miuRebelia ori TvalsazrisiT: erTis
mxriv, zedmeti regulireba am saqmianobaSi naklebad sasur-
40 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
vels xdis moqmedebas am forumebis SenarCunebaSi dainterese-
buli pirebisTvis da warmoadgens komisiis mxridan xSiri Care-
vis safuZvels, meores mxriv, is eyrdnoba bundovan da zogad
principebs, romelTa obieqturad Sefaseba SeuZlebelia da
romlebic SeiZleba gaxdes mauwyeblis saqmianobaSi sanqcie-
bis meSveobiT arakeTilsindisieri Carevis safuZveli.
me-19 muxlSi aseve gakritikebulia licenziis mflobelebis
vebsaitebis Sinaarsis regulirebis mcdeloba, sadac erT-
maneTisgan gamijnulia mauwyeblobis regulireba da inter-
netis regulireba. 197 amdenad, organizacia rekomendacias
uwevs kodeqsidan yvela im muxlis amoRebas, romlebic ukav-
Sirdeba licenziis mflobelebis vebsaitebis muSaobas. 198
samwuxarod, am rekomendaciis daweris dros is ar iqna gaT-
valiswinebuli.
sabolood, SeiZleba iTqvas, rom saqarTveloSi internetis
regulirebis done damakmayofilebelia. sazogadod is See-
sabameba saerTaSoriso standartebs. Tumca, rogorc zemoT
aRiniSna, saqarTvelos kanonmdebloba kvlav Seicavs debule-
bebsa da meqanizmebs, romlebic erTmaneTs ewinaaRmdegeba da
cudadaa gansazRvruli da zogjer saSualebas iZleva ukano-
nod SeizRudos gamoxatvis Tavisufleba internetSi. amitom
saWiroa gvaxsovdes, rom kanonmdeblobis srulyofa uwyveti
da rTuli amocanaa, gansakuTrebiT iseTi swrafad ganviTare-
badi saSualebisTvis, rogoricaa interneti.
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 41
zemoqmedeba samoqalaqo zemoqmedeba samoqalaqo sazogadoebazesazogadoebaze
Tanamedrove sainformacio da sakomunikacio teqnologiebi
(ICT) Zlier zemoqmedebas axdens konkurentunarianobaze da
cxovrebis yvela aspeqtze ganviTarebuli ekonomikis mqone
qveynebSi da socialur da ekonomikur ganviTarebaze maTi po-
tenciuri zemoqmedebis uaryofa SeuZlebelia. politikosebi
da biznes liderebi sul ufro da ufro metad scnoben ICT-is
potencialis gamoyenebis aucileblobas ganviTarebis, mwar-
moeblobis amaRlebisa da zrdis daCqarebisTvis, ekonomikis
yvela seqtorSi.
ganviTarebis an eleqtronuli ganviTarebisTvis ICT-is gamoy-
eneba saerTo erovnuli ganviTarebis da konkurentunariano-
bis strategiis mniSvnelovani elementi xdeba. yvela ZiriTa-
di saerTaSoriso donori, finansuri da ganviTarebis dawese-
buleba, rogorebicaa gaero, msoflio banki da mravali sxva,
qmnis mxardamWer programebsa da intervenciebs. dRevandel
cifrul epoqaSi ganviTarebadi qveynebis ekonomikis tran-
sformacias globalurad konkurentunarian da codnis gamo-
ye nebis ekonomikas arsebiTi mniSvneloba aqvs.
Cemi prezentaciis sagania saqarTveloSi sainformacio-sako-
munikacio teqnologiebis ganviTareba da maTi zemoqmedeba
samoqalaqo sazogadoebaze. upirveles yovlisa, msurs war-
mogidginoT Cemi qveyana. saqarTvelo (an zogjer, imisaTvis,
rom ar agerioT SeerTebuli Statebis jorjiaSi – saqarT-
velos respublika) yofili sabWoTa respublikaa, romelic
1991 wlidan damoukidebelia.
saqarTvelos mosaxleoba amJamad 4 661 000-s Seadgens (2006
w. ivlisis monacemebiT), sadac 83.8%-s eTnikurad qarTvele-
bi Seadgenen. mosaxleobis 6.5%-i azerbaijanelia, 5.7%-i –
somexi, da 1.5% – rusi (rusebis umetesobam qveyana datova
Tanamedrove
sainformacio da
sakomunikacio
teqnologiebi (ICT)
Zlier zemoqmedebas
axdens konkurentuna-
rianobaze da
cxovrebis
yvela aspeqtze
ganviTarebuli
ekonomikis
mqone qveynebSi,
da socialur
da ekonomikur
ganviTarebaze
maTi potenciuri
zemoqmedebis uaryofa
SeuZlebelia.
politikosebi da
biznes liderebi
sul ufro da ufro
metad scnoben ICT-
is potencialis
gamoyenebis
aucileblobas
ganviTarebis,
mwarmoeblobis
amaRlebisa da zrdis
daCqarebisTvis,
ekonomikis yvela
seqtorSi.
42 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
saqarTvelos damoukideblobis gamocxadebis Semdeg).
1991 wlis 9 aprils, sabWoTa kavSiris daSlamde mcire xniT
adre saqarTvelom damoukidebloba gamoacxada.
saqarTvelo Raribi qveyanaa. masSi bevria bunebrivi resursebi
da adamianuri kapitali, magram is Raribia, radganac ekonomika
ganicdis sabWoTa kavSiris droindel da misi daSlis Semdgom
periodSi ganviTarebuli procesebis Sedegebis zemoqmedebas.
TqvenTvis cnobilia, rom ruseTis mxardaWeriT afxa zeTma da
samxreT oseTma miaRwies de faqto damoukideblobas saqar-
Tvelosgan. afxazi separatistebis da CrdiloeT kavkasieli
(maT Soris CeCeni) moxaliseebis mier eTnikuri wmendis Sed-
egad afxazeTi datova 250 000-ze metma qarTvelma 1992-1993
wlebSi. samxreT oseTidan wamosulia 25 000-ze meti qarTveli.
amJamad, saqar Tvelos GDP 6.4 mlrd aSS dolars Seadgens, xolo
GDP erT sul mosaxleze 1416 aSS dolaria.
gadametebis gareSe SeiZleba iTqvas, rom saqarTvelos Semdgo-
mi ganviTareba da Cveni, rogorc naciis arseboba damokidebu-
lia imaze, Tu ramdenad SevZlebT miviRoT `cifruli revo-
luciis~ gamowveva da SevqmnaT `sainformacio sazogadoeba~,
movaxdinoT saTanado reagireba da gadavWraT Sesabamisi amo-
canebi, romlebic axlandelma drom daayena Cveni uZvelesi
eris winaSe.
problemis Zireuli analizis Sedegad SeiZleba im martiv
daskvnamde misvla, rom saqarTvelo, iseve, rogorc msoflios
nebismieri sxva qveyana, SeZlebs SeinarCunos erovnuli TviT-
myobadoba da iTanamSromlos wamyvan qveynebTan Tanaswori pi-
robebiT mxolod im SemTxvevaSi, Tu is SeuerTdeba cifruli
revoluciis process da yvela zomas miiRebs cifruli uTa-
nasworobis dasaZlevad.
Sesabamisad, Cvens qveyanaSi cifruli teqnologiebis da nergva,
Sesabamisi pirobebis Seqmna, sxva sityvebiT, saqar Tvelos `ci-
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 43
fruli modernizacia~, `abreSumis didi gzis~ aRorZinebasTan
erTad da saqarTvelos geopolitikuri funqciis dadgena
warmoadgens mTavrobis istoriul daniSnulebas. amis garda,
es didi amocanebi garkveulwilad avsebs erTmaneTs, radganac
cifruli modernizaciis gareSe globalizaciis epoqaSi Zalze
rTuli iqneba erovnuli TviTmyobadobisa da unikaluri kul-
turis SenarCuneba.
faqtobrivad, saqarTvelos gadasvla ganviTarebul indus-
triul da post-industriul etapze da Cveni saxelmwifos
sistemis ganviTareba mWidrodaa dakavSirebuli qveyanaSi
`sainformacio sazogadoebis~ SeqmnasTan da am sakiTxebSi
CamorCena gamoiwvevs sruliad axali tipis uTanasworobas – `cifrul uTanasworobas~.
ramdenadac saqarTvelos sagareo politikis ZiriTadi veqto-
ri mimarTulia NATO-s da evrogaerTianebis wevrobisken, Cven
kargad unda gvesmodes, rom informaciis moZraobasTan, ICT
sistemebis ganviTarebasTan da ganxorcielebasTan dakavSire-
buli nebismieri problemebis mogvareba mniSvnelovani piroba
iqneba orive struqturaSi wevrobisTvis. amdenad, Cven unda
gavakeToT yvelaferi rac SesaZlebelia, imisaTvis, rom Seiq-
mnas sajaro da gamWvirvale sainformacio infrastruqtura,
romelic myar safuZvels Cauyris informaciis moZiebis, gada-
muSavebisa da gavrcelebis Zlier industrias.
rogorc wesi, `cifruli uTanasworobis~ dones afaseben ram-
denime urTierTdakavSirebuli parametris meSveobiT:
– ramdenad farTod da xSirad gamoiyeneba kompiuteruli siste-
mebi, kompiuteruli modelireba da prognozireba menejmentSi
da strategiuli gadawyvetilebebis miRebaSi, rogorc saxel-
mwifo, aseve socialuri cxovrebis yvela mimarTulebisTvis.
– ra masStabiT da ramdenad intensiurad gamoiyeneba sainfor-
macio teqnologiebi ganaTlebaSi, medicinaSi, dokumentebis
mimoqcevaSi, vaWrobasa da samomxmareblo sferoSi;
44 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
– ramdenad didia sainformacio da sakomunikacio teqnolo-
giebis seqtori ekonomikaSi. magaliTad:
Cven unda gvesmodes, rom saerTaSoriso konfrontaciis simZ-
imis centrma gadainacvla sainformacio resursebisa da teq-
nologiebis sferoSi, ris gamoc, uaxloes momavalSi, aucile-
beli iqneba saerTaSoriso meqanizmebis, saxelmwifo poli-
tikisa da samxedro doqtrinis gadasinjva da Sesworeba.
unda aRvniSnoT, rom Cven vsaubrobT aramarto `cifrul
ekonomikaze~, `eleqtronul menejmentsa~ Tu `distanciur
ganaTlebaze~, aramed kacobriobis ganviTarebis sruliad
axal struqturaze! am konteqstSi, Cven, erTis mxriv, winaaRm-
degoba unda gavuwioT gareSe Zalebis mier mavne da araswori
informaciis meSveobiT zemoqmedebas Cvens sazogadoebaze, da
meores mxriv, gamoviyenoT propaganda da obieqturi informa-
cia teritoriuli problemebis mSvidobianad mogvare bis Tvis.
aq Cven unda mivaRwioT informaciis droulad miwodebas da
mis saimedoobas, rac xels Seuwyobs dialogs da gansxvavebu-
li poziciebisTvis Sexebis wertilebis povnas.
saxeldobr, sainformacio teqnologiebi unda iqnas gamo-
yenebuli, rogorc instrumenti, romlis meSveobiTac glo-
balizacia da cifruli revolucia transformirdeba saqar-
Tvelos keTildReobad. ara qarTuli kulturis sazianod,
aramed piriqiT, mis gasamdidreblad, qarTuli kulturis wins-
vlisTvis mTels msoflioSi, rac Seqmnis stimuls Cveni ganvi-
Tarebis mamoZravebeli ZalisaTvis da mobilizaciis faqtors.
yvela zemoT aRniSnuli problema miuTiTebs, rom cifruli
uTanasworobis Semcireba da aRmofxvra aris aramarto prio-
riteti, aramed saxelmwifo mniSvnelobis amocana TiToeuli
qveynisTvis.
informaciis mniSvneloba politikur, ekonomikur, soci-
alur da kulturul sferoebze gadaaWarbebs kapitalis mniS-
unda aRvniSnoT,
rom Cven vsaubrobT
aramarto `cifrul
ekonomikaze~,
`eleqtronul
menejmentsa~ Tu
`distanciur
ganaTlebaze~,
aramed kacobriobis
ganviTarebis
sruliad axal
struqturaze!
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 45
vnelobas. amasTan erTad, codna, da ara sakuTreba, iqneba
diferenciaciis faqtori da informirebuli da ganaTlebuli
adamiani gaxdeba `mdidari~, xolo arainformirebuli da gau-
naTlebeli – `Raribi~.
amJamad, ZiriTadi samuSao datvirTva saqarTveloSi modis
ganaTlebisa da eleqtronuli marTvis sistemebis ganviTare-
baze. eleqtronuli marTva migviyvans mmarTveli organos
gamWvirvalobamde da demokratiuli institutebis Seqmnamde,
socialuri orientaciis liberalur ekonomikamde da social-
uri dacvis sistemis efeqturobis amaRlebamde, Crdilovani
eko nomikis da korufciis Semcirebamde da, rac yvelaze mniS-
vnelovania, qveynis swraf integraciamde msoflio Tanamegob-
robaSi.
rodesac Cven vsaubrobT raimes Sesaxeb, upirveles yovlisa,
unda gavakeToT Sefasebebi.
upirveles yovlisa, Cven unda aRvniSnoT, rom Sefasebebis ga-
keTeba da kvlevebi, nebismier sferoSi sakmaod ZviradRire-
buli saqmea da bevr drosa da Zalisxmevas moiTxovs. amis gamo
Cven ara gvaqvs uaxlesi Sefasebebi. yvelaze bolo daafinansa
msoflio bankma da UNDP im da gamoqveynda 2004 wels – ` ICT-is
ganvi Tarebis struqtura saqarTvelosTvis~.
ICT-is sferoSi am SefasebisTvis gamoyenebuli ZiriTadi
meTodologia rekomendirebulia dokumentSi `mzadyof-
na qseluri samyarosTvis: saxelmZRvanelo ganviTarebadi
qveynebisTvis~, romelic SemuSavebulia harvardis univer-
sitetis saerTaSoriso ganviTarebis centrisa da IBM-is mier
(www.readinessduide.org). rac Seexeba gamoyenebiT meTodolo-
gias, kvleviTma jgufebma saWirod CaTvales am meTodologiis
gamoyeneba, ramdenadac is yvelaze farTodaa miRebuli mTels
msoflioSi.
harvardis kvlevis meTodologiis mixedviT, saqarTvelos
eleqtronuli mzadyofna cifruli msoflio Tanamegobro-
46 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
bisTvis Sefasda etapebad, 1-dan (yvelaze CamorCenili) 4-mde
(yvelaze mowinave). Sefaseba Catarda xuT wamyvan kategoriaSi
(qselis xelmisawvdomoba, qseluri swavleba, qseluri sazoga-
doeba, qseluri ekonomika da qseluri politika), romlebic
19 qvekategoriad iyofoda, TiToeuli maTgani Sefasda deta-
lurad.
monacemTa wyaroebi, romlebic gamoiyeneboda eleqtronuli
mzadyofnis SefasebisTvis, moicavs statistikur informacias
samTavrobo saagentoebidan, saqarTvelos satelekomunika-
cio kompaniidan, kerZo telekomunikaciebis operatorebisgan,
internet-provaiderebisgan, arasamTavrobo organizaciebi-
dan. eleqtronuli mzadyofnis Sefaseba aseve moicavs infor-
macias, romelic mogvawodes damoukidebelma eqspertebma,
Catarebuli saminarebisa da Sexvedrebis reziumeebs, pirad in-
terviuebs, aseve internetis resursebsa da a. S.
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 47
zogierTi miRwevebi:
2005 wels moxda SeTanxmeba korporacia maikrosoftTan, •
Windows OS-is interfeisis qarTul enaze Targmanis Tao-
baze.
saqarTveloSi daaxloebiT 12-15 internet-provaideria, •
Tumca, mxolod 4 maTganis xelSia Tavmoyrili internet-
kavSirebis 70%-ze meti.
eqspertis Sefasebis mixedviT, saqarTveloSi daaxloe-•
biT 250 000 kompiuteria, rac erT sulze 5%-s Seadgens. es
umTavresad saqarTvelos dedaqalaqs – Tbiliss Seexeba.
regionebSi situacia uaresia komunikaciis problemebis
gamo (bevri maTgani jer kidev aRWurvilia moZvelebuli
sistemebiT da uvargisi satelefono xazebiT, rac qselSi
CarTvis saSualo siCqaris miRwevis saSualebasac ki ar
iZleva).
Cven gvaqvs mxolod erTi didi gamtarunarianobis opti-•
kur-boWkovani sakomunikacio kabeli, romelic saqarT-
velos gare samyarosTan akavSirebs da romelsac iyeneben
internet-provaiderebi saqarTveloSi. amis garda, ra
Tqma unda, isini iyeneben Tanamgzavrul arxebs, TiTqmis
yvela saministros saqarTveloSi aqvs adgilobrivi
qselebi. zogierTi maTgani CarTulia saerTo saqalaqo
qselSi (MAN). erT-erTi maTgani naCvenebia me-6 slaidze –
araa mocemuli vebsaitze.
yvela saministros, erTis garda, aqvs Tavisi vebsaiti. sam-•
wuxarod, isini srulad ver akmayofileben eleqtronuli
mmarTvelobis gamoyenebiTi sistemebis kriteriumebs.
saqarTvelos parlamentsa da sakanonmdeblo seqtorebs
aseve gaaCniaT vebsaitebi.
UNDP• -is erT-erTi yvelaze warmatebuli proeqti saqarT-
veloSi, ICT-is sferoSi, iyo eleqtronuli mmarTvelobis
daarseba saqarTveloSi da rac yvelaze mniSvnelovania,
48 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
imereTis regionis centrSi – qalaq quTaisSi. quTaisis
centralur punqtTan SeerTebulia 11 administraciu-
li erTeuli (slaidi 7, ar aris vebsaitze). quTaisi aseve
CairTveba saqarTvelos mTavrobis qselSi (farTo zonis
qseli) (slaidi 8, ar aris vebsaitze).
rac Zalze perspeqtiulia • – UNDP-is proeqti, romelic
iTvaliswinebs eleqtronuli klubebis qselis Seqmnas
saqarTvelos am regionSi. es moicavs internet-kiosks,
telecentrs an sainformacio kioskis msgavs formirebas,
romelic farTodaa gavrcelebuli indoeTSi da zogierT
sxva qveyanaSi, magaliTad laTinur amerikasa da afrikaSi.
eleqtronuli klubebi uzrunvelyofen sainformacio
momsaxurebas ufasod, soflis Raribi mcxovreblebis-
Tvis da adgilobrivi organoebisTvis (slaidi 8, ar aris
vebsaitze).
ra gvaklia
SesaZloa, yvelaze mniSvnelovani sakiTxia saerTo saxel-•
mwifo ICT programa, sul mcire 10-wliani periodisTvis.
es unda iyos safuZveli yvela sxva Semdgomi proeqtebisa
da iniciativisTvis. es naTel warmodgenas Segviqmnis imis
Sesaxeb, Tu ra mimarTulebiT vimoZraoT.
saqarTveloSi • ICT seqtoris erT-erTi umTavresi prob-
lemaa sakanonmdeblo bazis ararseboba. ar arsebobs
Tanamedrove kanonebi ICT seqtoris romelime aspeqtis
regulirebisTvis. aseve ar arsebobs ICT-is sferoSi stan-
dartebis sistema, magaliTad, cifruli xelmowerebi da
sertifikatebi.
sakomunikacio xazebi mTel saqarTveloSi moZvelebulia. •
marTalia isini garkveul pozitiur cvlilebas ganic-
dian, magram isini jer kidev ver aRweven misaReb donesac
ki. situacia swrafad umjobesdeba TbilisSi. mobiluri
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 49
telefonebis ricxvis swrafi zrda ra Tqma unda aum-
jobesebs situacias, magram Tu gaviTvaliswinebT, rom es
momsaxureba jer kidev Zalze Zviria (1 wuTi adgilobrivi
saubari mobiluri telefoniT daaxloebiT 15 centi Rirs),
rTulia iTqvas, mniSvnelovnad Secvlis Tu ara es situa-
cias mosaxleobisTvis ICT-is xelmisawvdomobis mxriv.
ganaTleba. me ar vgulisxmob zogad ganaTlebas, romlis •
donec sakmaod maRalia saqarTveloSi. me mxedveloba-
Si maqvs specialuri, dargobrivi ganaTleba, magali-
Tad qselebis sferoSi. vfiqrob bevrma Tqvenganma icis
`gonebis gadinebis~ movlenis Sesaxeb. es saqarTvelosac
Seexeba, Tu gaviTvaliswinebT Cvens qveyanaSi xelfase-
bis dabal dones. mosaxleobis didi nawili jer kidev
naklebad ganaTlebulia ICT-is sferoSi. bevri axalgaz-
rda kompiuterze muSaobas internet klubebSi swavlobs
kompiuteruli TamaSebiT. es cudi araa, Tumca aSkaraa,
rom arasakmarisia. igive SeiZleba iTqvas samoqalaqo mo-
xeleebze. amgvarad, Cven gvWirdeba farTo da motivi-
rebuli saswavlo programa, zogjer ufasoc.
Cven aseve gvWirdeba specializebuli samTavrobo saagen-•
to, romelic moaxdens ICT–is sferoSi saxelmwifo pro-
gramebis, saerTaSoriso teqnikuri daxmarebisa da a. S.
koordinacias. samwuxarod amJamad es sakiTxebi gafantu-
lia sxvadasxva saministroebSi, romlebic ra Tqma unda
yuradRebas umTavresad sakuTar seqtorul interesebs
uTmoben.
saqarTveloSi saerTod ar gamoiyeneba eleqtronuli ko-•
mercia. erTis mxriv es SeiZleba aixsnas Sesabamisi kanon-
mdeblobis ararsebobiT, romelic safuZvels Seuqmnida
ICT-is amgvar gamoyenebas. meores mxriv, mosaxleobis Se-
mosavlebis dabali done zRudavs amgvar transaqciebs.
me-10 slaidze (ar aris vebsaitze) Tqven xedavT momxmare-
blebis ganawilebas saqarTveloSi.
50 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
ra aris dagegmili
upirveles yovlisa, msurs xazi gavusva, rom 2003 w. noembris
vardebis usisxlo revoluciis Semdeg, mTavrobas, romelic am-
Jamad axalgazrda, energiuli da ganaTlebuli adamianebisgan
Sedgeba, kargad esmis ICT-is mniSvneloba qveynis Semdgomi gan-
viTarebisTvis. imis miuxedavad, rom ar arsebobs centraluri
samTavrobo saagento, romelic ikisrebda pasuxismgeblobas
ICT-is sakiTxebze, premier ministris erT-erT vice moadgiles
akisria pasuxismgebloba eleqtronul mmarTvelobasa da sxva
Sesabamis sakiTxebze saqarTveloSi.
eleqtronuli mmarTveloba dakavSirebulia mTavrobis mier
ICT-is gamoyenebasTan, muSaobis efeqturobis amaRlebis, in-
formaciis gaziarebisa da sazogadoebisTvis ukeTesi mom-
saxurebis gawevis mizniT. eleqtronuli mmarTveloba, ufro
mimarTulia samTavrobo reformis procesebisa da Sesabamisi
sargeblobisken, vidre konkretuli teqnologiuri gadaw-
yvetilebisa da momsaxurebis gamoyenebisken.
kargad dagegmili eleqtronuli mmarTvelobis strategia
xels uwyobs ufro efeqturi, angariSvaldebuli da gamWvir-
vale mmarTvelobis Camoyalibebas. ZiriTadi dainteresebuli
mxareebis warmomadgenlebTan erTad dagegmvis SemTxevaSi
eleqtronuli mmarTvelobis gamoyenebas SeuZlia aRadginos
moqalaqeebis ndoba mTavrobis mimarT, xeli Seuwyos ekono-
mikur zrdas, biznesTan interfeisis gaumjobesebis gziT da
SesaZlebloba misces moqalaqeebs monawileoba miiRon mmarT-
velobis gaumjobesebaSi. marTalia eleqtronuli mmarTvelo-
ba ar warmoadgens panaceas rTuli da Rrmad fesvgadgmuli
problemebis mogvarebisTvis, ar SeiZleba imis ugulvebelyo-
fa, rom ICT-s gaaCnia SesaZlebloba efeqturad Seuwyos xeli
antikorufciul Zalisxmevas.
sadac gamoiyeneba eleqtronuli mmarTveloba korufciasTan
brZolisTvis, arsebiTi mniSvneloba aqvs, rom daproeqtebisa
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 51
da ganxorcielebis procesebSi integrirebuli iyos oTxi um-
Tavresi antikorufciuli strategia – profilaqtika, gan-
xorcieleba, informaciis xelmisawvdomoba da SesaZleblobe-
bis micema da SesaZleblobebis ganmtkiceba.
profilaqtika: eleqtronuli mmarTvelobis danergva Se-
saZleblobas iZleva gamartivdes wesebi da procedurebi
da axleburad aigos procesebi da sistemebi. kompiuterebis
gamoyeneba da `onlain~ operaciebis Sedegad aRar iqnebian
`kariskacebi~, moxdeba momsaxurebis miwodebis depersona-
lizacia da standartizacia, da amgvarad Semcirdeba Zala-
uflebis borotad gamoyenebis da korufciis SesaZlebloba.
ganxorcieleba: kompiuterizebuli procedurebi SesaZ-
lebels gaxdis gadawyvetilebebisa da qmedebebis Tvalis
midevnebas, da amdenad korufciis kidev erTi Semaferxebeli
gaxdeba. sadac monacemebi centralizebulia, auditis mizne-
bisTvis SesaZlebeli iqneba nimuSebis miRebis miukerZoebeli
procedurebis gamoyeneba.
informaciis xelmisawvdomoba da SesaZleblobis micema:
samTavrobo informaciis gamoqveyneba `onlain~ reJimSi uz-
runvelyofs angariSvaldebulebas moqalaqeebisTvis doku-
mentebis xelmisawvdomobis uzrunvelyofiT, raTa maT daasa-
buTon Tavisi saCivrebi korufciuli praqtikis winaaRmdeg.
SesaZleblobis ganmtkiceba: eleqtronuli mmarTvelo-
bis danergva saWiroebs satelekomunikacio infrastruq-
turis gaumjobesebas, adamianuri resursebis ganviTarebas,
ganaTlebas ICT-is sferoSi da kargi mmarTvelobis ganviTare-
bis xelSewyobas.
eqspertebis azriT, saqarTveloSi yvelaze mniSvnelovani
proeqtebi aseve aris: sajaro-saxelmwifo monacemTa baza fi-
zikuri da iuridiuli pirebisTvis, sajaro-saxelmwifo mo-
nacemTa baza sazogadoebis informirebisTvis, gaerTianebuli
52 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
sabaJo – sagadasaxado monacemTa baza. am bankebSi dagrovdeba
mniSvnelovani sajaro da saxelmwifo Ria informacia mo-
qalaqeebis, iuridiuli pirebis, saxelmwifo struqturebisa
da samTavrobo Tanamdebobis pirebis Sesaxeb. da aseve infor-
macia, romelic dakavSirebulia garemos dacvasTan da bune-
briv resursebTan, urbanizaciasTan, miwaTsargeblobasa da
satyeo meurneobasTan, geologiasTan, ekologiasTan da ra-
diaciul usafrTxoebasTan.
korporacia Cisco-m saqarTvelos mTavrobas gadasca 1 mln aSS
dolaris Rirebulebis aparatura saqarTvelos mTavrobis
qselis Sesaqmnelad. saxelmwifo ministrma axlaxans Caatara
Sekreba, sadac gadawyda, rom mTavroba daabandebs sakuTar
resursebs imisaTvis, rom saqarTvelos samTavrobo qseli
ufro yovlismomcveli gaxados, dafaros saqarTvelos mTeli
teritoria. mas SeuerTdeba yvela samTavrobo organo, uzrun-
velyofili iqneba monacemTa gadacema, erToblivi monacemTa
bazebi, xmovani komunikacia IP telelfonebis meSveobiT. es
qseli, ra Tqma unda, saTanadod iqneba daculi (gamoyenebuli
iqneba dacvis sistema da VPN protokoli).
cifruli CamorCenilobis dasaZlevad TiToeulma Cvenganma
unda gaigos, rom dRes sainformacio teqnologiebi bunebri-
vad Semodis Tanamedrove sazogadoebis cxovrebaSi da zemoq-
medebas axdens aramarto menejmentze, ekonomikaze, ganaTle-
basa Tu mecnierebaze, aramed Tavad adamianebzec. `sainfor-
macio sazogadoebaSi~ erTnairad arsebobs rogorc politi-
kuri da ekonomikuri saqmianobis, aseve socialuri dacvis
principebi da miznebic.
ra Tqma unda, sainformacio sazogadoebis instrumentebis
mar Tva Sesabamisi adamianebis xelSi unda iyos. saqarTvelo Ta-
namedrove ICT-is eqstremizmisa da terorizmis miznebisTvis,
ase ve Zlieri saxelmwifoebis mier mcire qveynebze ze wo lis-
Tvis gamoyenebis winaaRmdegia. piriqiT, sainformacio da
sakomunikacio teqnologiurma revoluciam unda Seqmnas
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 53
safuZveli ekonomikuri da socialuri ganviTarebisTvis qve-
yanaSi. Seamciros daSoreba CamorCenil da wamyvan qveynebs
Soris, xeli Seuwyos samarTlian saerTaSoriso urTierTobas
da uzrunvelyos mSvidoba mcire regionebsa da mTel de da-
miwaze.
qalTa sainformacio qalTa sainformacio moTxovnilebebis uzrunvelyofamoTxovnilebebis uzrunvelyofa
ZiriTadi Sedegebi
personalur kompiuterebs da internets icnobs 65%-i.•
orive sqesis respondentebis 44% acxadebs, rom isini •
sargeblobdnen internetiT garkveul dros.
ICT• -iT sargeblobis (mobiluri telefonis garda) maCven-
ebeli SedarebiT ufro dabalia qalebs Soris, 44%-i sa-
Sualo maCvenebelTan SedarebiT, qalebis mier interne-
tis gamyenebis maCvenebeli sakmaod dabalia da 36%, 32%
da 28%-s Seadgens, qveynis sxvadasxva adgilebSi.
internetis gamoyenebis maCvenebeli ufro maRalia ufro •
umcros asakobriv jgufebSi: 16-dan 34 wlamde gamokiTx-
ulTa 70%-i sargeblobs internetiT, maSin, roca 55 wlis
zemoT es maCvenebeli 14%-s Seadgens.
asaki zemoqmedebas axdens • ICT-is gamoyenebis survilze.
55 wlis da ufrosi ara-momxmareblebis daaxloebiT sami
meoTxedi acxadebs, rom maT ara aqvT stimuli isargeblon
kompiuterebiTa da internetiT.
arsebul ara-momxmareblebs Soris, romlebic dainte-•
54 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
resebuli arian isargeblon kompiuteriT an internetiT,
ZiriTadi mizezi, romlis gamoc isini ar sargebloben
amJamad, aris Tavad kompiuterebis an (internetSi CarT-
visTvis) satelefono SeerTebis maRali fasi. es gansa-
kuTrebiT SeexebaT 16 wlamde bavSvebs da im pirebs, rom-
lebsac Zalze uWirT.
qalTa organizaciebis mier ICT-is infrastruqturis ga-
moyeneba SezRudulia umTavresad politikis mimar Tu lebebis
ararsebobis da politikisa da kvlevis organizaciebis re-
formebis mimdinareobis gamo. arsebuli situacia ubralod
asaxavs yovelive am uaryofiT garemoebebs da is mniSvnelovan-
wilad SeiZleba gamoswordes rigi iniciativebis meSveobiT:
im sazogadoebrivi organizaciebis, kerZo firmebis, aras-•
amTavrobo organizaciebis da a. S. partniorobebis an
koaliciebis Seqmnis xelSewyoba, romlebic amJamad cal-
calke muSaoben, soflis meurneobis saerTo miznebis,
mag. soflis ganviTarebis an sasursaTo uzrunvelyofis
gaumjobesebis misaRwevad.
tradiciul da • ICT infrastruqturas Soris urTierT-
damokidebulebis gamoyeneba soflad, sadac tradiciuli
infrastruqtura (satransporto, eleqtromomara gebisa
da satelekomunikacio saSualebebi) sustadaa ganviTa-
rebuli da amdenad ICT-Si investireba gacilebiT uf ro
met xarjebTanaa dakavSirebuli, vidre es sxva viTarebaSi
iqneboda. amis gamosworeba SeuZlia soflis ganviTare-
bis farTo daniSnulebis proeqtebs, romlebic pirdapir
zemoqmedebas moaxdendnen ICT-is efeqturobis gazrdasa
da ICT-Si kapitaldabandebis xarjebis Semcirebaze.
adamianuri resursebis ganviTarebis xelSewyoba: kvali-•
ficirebuli adamianuri resursebis gareSe ver ganxor-
cieldeba investireba ICT-is sferoSi da savaraudod,
warmatebas ver miaRwevs arsebuli SeTanxmebebi saerTa-
qalTa organizaciebis
mier ICT-is
infrastruqturis
ga moyeneba
SezRudulia
umTavresad
politikis
mimar Tu lebebis
ararsebobis da
politikisa da kvlevis
organizaciebis
reformebis
mimdinareobis gamo.
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 55
Soriso kompaniebTan, satelekomunikacio infrastruq-
turis ganviTarebis Taobaze. aucilebelia trenirebuli
samuSao Zalebi nebismieri ICT-is aparaturuli uzrunve-
lyofisTvis, adgilebze.
kompiuterze muSaobis unar-Cvevebis faseulobis
aRqma
respondentebs dausves SekiTxvebi, romlebic ukavSirdeboda
maT azrs kompiuterze muSaobis unar-Cvevebis faseulobis
Sesaxeb. es moicavda SekiTxvas imis Taobaze, Tu maTi azriT
ramdenad mniSvnelovani iyo cxovrebaSi kompiuterebis gamoy-
enebis unari, imis Taobaze, aris Tu ara kompiuterze muSaobis
unar-Cvevebi “arsebiTi Cemi samuSaosTvis, amJamad~ da (sadac
Sesabamisia) `arsebiTi iqneba Cemi Svilebis samuSaosTvis, mo-
mavalSi~.
gamokiTxuli xuTi adamianidan oTxze meti fiqrobs, rom kom-
piuterze muSaobis unar-Cvevebi `sakmaod mniSvnelovania~ an
`Zalze mniSvnelovania~ saerTod, cxovrebaSi. 44% ambobs, rom
es `Zalze mniSvnelovania~. gamokiTxulTa Soris iyo asakobri-
vi da socialuri gansxvavebebi, magram es gansxvavebebi nakle-
bad mniSvnelovani iyo ICT-is gamoyenebasTan mimarTebaSi.
xuTi adamianidan sami Tanaxmaa, rom kompiuterze muSaobis
unar-Cvevebi `arsebiTi iqneba axali samsaxuris moZiebisTvis~.
xolo 44% acxadebs, rom kompiuterze muSaobis unar-Cvevebi
`arsebiTia Cemi samuSaosTvis, amJamad.~ am azrs eTanxmeba 55
welze ufrosi asakis adamianebidan mxolod 18%-i.
73%-i acxadebs, rom ̀ kompiuterze muSaobis unar-Cvevebi arse-
biTia Cemi Svilebis samuSaosTvis, amJamad~ adamianebis 98%-i
Tanaxmaa, rom `kompiuterze muSaobis unar-Cvevebi arsebiTad
mniSvnelovani iqneba Cemi Svilebis samuSaosTvis, momavalSi~.
es maCveneblebi TiTqmis ar icvleba sxvadasxva jgufebSi.
73%-i acxadebs,
rom `kompiuterze
muSaobis unar-
Cvevebi arsebiTia
Cemi Svilebis
samuSaosTvis,
amJamad~ adamianebis
98%-i Tanaxmaa,
rom `kompiuterze
muSaobis unar-
Cvevebi arsebiTad
mniSvnelovani
iqneba Cemi Svilebis
samuSaosTvis,
momavalSi~. es
maCveneblebi TiTqmis
ar icvleba sxvadasxva
jgufebSi.
56 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
kompiuterebiT sargebloba da sargeblobis
dabrkolebebi
im pirTa Soris, romlebic acxadeben, rom amJamad sargeb-
loben kompiuteriT, daaxloebiT 85%-i acxadebs, rom isini
sargebloben daaxloebiT kviraSi erTxel; 55%-i acxadebs,
rom sargebloben kompiuteriT yoveldRiurad. sargeblobis
droc aseve mniSvnelovnad cvalebadia. 25-34 wlis pirebi daax-
loebiT orjer ufro met xans sargebloben kompiuteriT, vi-
dre 55 wlis da ufrosi asakis pirebi (16 sT da 8 sT, Svidi dRis
ganmavlobaSi). sxva jgufebs Soris sargeblobis xangrZlivo-
bis suraTi daaxloebiT sargeblobis sixSiris analogiuria.
ara-momxmareblebs Soris 28%-i acxadebs, rom isini Zalian, an
sakmaod dainteresebuli arian momavalSi kompiuteris gamoy-
enebiT. kompiuterebiT ar-sargeblobis ZiriTadi (garedan
Sexsenebis gareSe) mizezi, romelic am jgufma daasaxela, aris
maRali xarjebi, gansakuTrebiT imaTTvis, visac saxlSi 16
wlamde bavSvebi hyavs.
isini, vinc ar sargebloben kompiuteriT da arc daintereseb-
ulni arian momavalSi misi gamoyenebiT, TavianTi interesis na-
klebobis mizezad asaxeleben imas, rom es idea maT ar izidavT
(53%), an rom isini Tavs Zalze xanSi Sesulad Tvlian amisTvis
(32%), es mizezebi gansakuTrebiT xSiria ufro asakovan adami-
anebs Soris. ufro axalgazrda ara-momxmareblebisTvis Ri-
rebuleba sakmaod did problemas warmoadgens. 16-34 wlis re-
spondentebis naxevarze naklebi ambobs, rom maT ar SeuZliaT
kompiuteris yidva, maSin, roca 55 wlis da ufros adamianebs
Soris aseTebi 21%-s Seadgenen.
ara-momxmareblebs hkiTxes, Tu ra miscemda maT stimuls gamo-
eyenebinaT kompiuteri momavalSi. 55 wlis da ufrosi asakis
adamianebis sam meoTxedze naklebma upasuxa, rom maT veraferi
daarwmunebs, iseve, rogorc yvela respondentebis naxevars.
isini, vinc ar
sargebloben
kompiuteriT da arc
dainteresebulni
arian momavalSi misi
gamoyenebiT, TavianTi
interesis naklebobis
mizezad asaxeleben
imas, rom es idea maT
ar izidavT (53%), an
rom isini Tavs Zalze
xanSi Sesulad Tvlian
amisTvis (32%),
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 57
ZiriTadad stimuli dakavSirebulia xarjebTan da ufaso an
iafi aparatura da programuli uzrunvelyofa ume tesad yve-
laze xSirad iqna dasaxelebuli (15%).
daskvnebidaskvnebi
saqarTveloSi aRiarebulia ganviTarebisTvis informaciis
gadacemisa da gavrcelebis teqnologiebis mniSvneloba. Tum-
ca, zemoT ganxilulma sakiTxebma naTeli gaxada, rom ICT-is
xelmisawvdomoba qalebisTvis `bunebrivad~ ar iqneba uzrun-
velyofili, rodesac gamoiyeneba genderulad aradiferen-
cirebuli midgomebi da teqnologiebi. faqtobrivad, rogorc
aRiniSna IDRC-is genderuli da sainformacio samuSao jgufis
mier, `sainformacio revoluciis~ dadebiTi Sedegebis umete-
sobam gverdi auara qalebs.~ qalebis sainformacio saWiroe-
bis da Sesabamisi informaciis xelmisawvdomobis Sesaxeb ar
Catarebula bevri gamokvleva ganviTarebad qveynebSi. sanam
es Seicvlebodes, `sainformacio magistralebi~ umTavresad
mamakacebzea orientirebuli da xSirad warmoadgens forums
genderuli diskriminaciis, daSinebisa da ZaldatanebisTvisac
ki. ICT-is didi mniSvneloba rogorc ma makacebis, aseve qalebi-
sTvis dasaqmebis, ganaTle bis, treningis da sxva samuSao Tu
pirad sferoebSi niSnavs, rom qa lebs sWirdebaT xelSewyoba
da mxardaWera sainformacio revoluciaSi sakuTari adgi-
lis dasamkvidreblad. magaliTad, qalebis koncentracia sa-
kancelario ICT samuSaoze ar uzrunvelyofs maTTvis ufro
maRal adgils ICT ierarqiaSi. ra mniSvneloba eqneba ICT-s sfe-
roSi ufro maRali teqnikuri da saope racio kvalifikaciis
donis moTxovnas qalebis dasaqmebis Tvis momavalSi? gamokv-
levebi uCvenebs, rom mamakacebi kvlav xels uSlian qalebis-
saqarTveloSi
aRiarebulia
ganviTarebisTvis
informaciis
gadacemisa da
gavrcelebis
teqnologiebis
mniSvneloba. Tumca,
zemoT ganxilulma
sakiTxebma naTeli
gaxada, rom ICT-is
xelmisawvdomoba
qalebisTvis
`bunebrivad~ ar iqneba
uzrunvelyofili,
rodesac gamoiyeneba
genderulad
aradiferencirebuli
midgomebi da
teqnologiebi.
58 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
Tvis saWiro treningebis xelmisawvdomobas ufro maRalkval-
ificiuri samuSaosTvis. meores mxriv, saqarTveloSi qalebi
farTod arian CarTuli oficialur da araoficialur same-
warmeo saqmianobaSi: eWvi araa, rom ganviTarebad qveynebSi
qalebi ekonomikuri ganviTarebis ZiriTad mamoZravebel Za-
las warmoadgenen.~ rac ufro metad eyrdnoba ekonomika in-
formacias, miT ufro mniSvnelovani xdeba qale bisTvis misi
gamomuSavebisa da gavrcelebis xelmisawvdomobis sakiTxebi,
mTlianad saqarTvelosTvis.
informaciisa da komunikaciis sfero warmoadgens mecniere-
bisa da teqnologiis mzardi mniSvnelobis elements da is
sul ufro da ufro met zemoqmedebas moaxdens mecnierebisa
da teqnikis sferoSi ganaTlebis, komunikaciis Sinaarssa da
meqanizmebze, gavlenas moaxdens swavlebis urTierTqmedebisa
da Temis erovnul da saerTaSoriso cxovrebaSi monawileo-
bisTvis Tanamegobrobebis Seqmnaze.
rogorc dadginda qalebisTvis kritikuli sainformacio
sakiTxebia:
informaciis tipi – misi saxe, misi xelmisawvdomoba da •
genderuli gageba;
sainformacio teqnilogiuri procesi – qalebisTvis teq-•
nologiebis xelmisawvdomoba, maTi gamoyenebis siadvile,
amasTan dakavSirebuli politikuri procesebi da mniS-
vneloba qalebisTvis. qalebis aqtiuri CarTva maTi sain-
formacio saWiroebebis dadgenisa da gansazRvris saqmeSi,
agreTve am saWiroebebis uzrunvelyofis meqanizmebisa da
procesebis arCevaSi. aseve arsebiTi mniSvneloba aqvs maTi
nayofieri monawileobisTvis, informaciis warmoebisa da
gavrcelebisTvis, agreTve im informaciis dadgenisa da
xelmisawvdomobisTvis, romelic maT sWirdebaT.
am TvalsazrisiT, informaciis xelmisawvdomoba SeiZleba
CaiTvalos SesaZleblobebis gafarToebis centralur sakiTx-
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 59
ad. im saxis informaciaze kontroli, romelic maT sWirdebaT
da romelsac isini qmnian – komunikacia – qalebis SesaZle-
blobebis gafarToebis fundamenturi aspeqtia, iseve, rogorc
maTi saWiroebebisTvis organizebisa da mobilizebis unari.
saerTaSoriso politikasaerTaSoriso politika
amgvarad, qalebisTvis arsebiTi mniSvneloba aqvs ICT teqnol-
ogiebis saTanado xelmisawvdomobas, maTi saWiroebebisa da
perspeqtivebis Sesabamisi informaciis miRebisa da Seqmnis av-
tonomiurobas. bolo drois mniSvnelovan saerTaSoriso poli-
tikur dokumentebSi gaTvaliswinebulia axal teqnologiebTan
dakavSirebuli genderuli sakiTxebi. qalTa meoTxe msoflio
konferenciis samoqmedo platforma iTvaliswinebs, rom:
qalebis SesaZleblobebi unda gafarTovdes maTi sainforma-
cio teqnologiebTan dakavSirebuli unar-Cvevebis da codnis
gaumjobesebis, ICT-is xelmisawvdomobis gazrdis gziT. es gan-
amtkicebs maT SesaZleblobas ibrZolon qalebis uaryofiTi
imijis winaaRmdeg saerTaSoriso doneze da dasZlion Zalau-
flebis gadametebis problemebi mzardi mniSvnelobis dargSi.
amdenad, saWiroa qalebis Cabma axali teqnologiebis SemuSave-
basTan dakavSirebuli gadawyvetilebebis miRebaSi, raTa maT
srulad miiRon monawileoba maT zrdasa da zemoqmedebaSi.
platforma mouwodebs qalebisTvis xelmisawvdomobis gaz-
rdisa da maTi monawileobis gafarToebisken, mediasa da ICT-s
sferoSi gamoxatvisa da gadawyvetilebebis miRebis Tvalsaz-
risiT, raTa daZleul iqnas qalebis uaryofiTi imiji da ste-
reotipebi, mediasa da komunikaciaSi da warmodgenil iqnas
qalebis dabalansebuli, ara-stereotipuli da mravalfero-
vani imiji.
60 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
qalebs mniSvnelovani wvlili SeaqvT qalebs mniSvnelovani wvlili SeaqvT ganviTarebisTvis saWiro codnaSiganviTarebisTvis saWiro codnaSi
qalebis saWiroebebi ICT-is sferoSi ar Seexeba mxolod
ganaTlebisa da treningebis xelmisawvdomobas, rac xels Seu-
wyobs maT monawileobas. saWiroa aseve imis socialuri da
politikuri aRiareba, rom is, rasac qalebi ukve akeTeben aris
teqnologia, da amis garda, warmoadgens ganviTarebis mniS-
vnelovan resurss.
qalebis teqnologiuri saqmianobis xmardaWera, maTi, rogorc
ganviTarebadi qveynebis Sesaxeb yvelaze bunebrivi codnis
mflobelebis rolis aRiareba, aseve maTi potencialis xelSew-
yoba mecnierebisa da teqnikis sferoSi arsebiTia Temis ganvi-
TarebisTvis. am mizezebs moicavs faseuli resursebis gamoy-
enebis sargebloba, qalebisTvis piradi da profesionaluri
ganviTarebis Tanaswori uflebebis aRiareba, agreTve im kval-
ifikaciiTa da inovaciebiT sargebloba, romlebic Seiqmneba
qalebis perspeqtivebisa da pasuxismgeblobebis realizaciis
Sedegad. qali inovatorebis Seswavlam uCvena, rom qalebis
gamogonebebi pirdapir SeiZleba iqnas gamoyenebuli ojaxisa
da Temis keTildReobis misaRwevad an efeqturobis asamaR-
leblad. naTeli xdeba, rom axali sainformacio teqnologie-
bis mniSvnelovani amocanaa aramarto informaciis dagroveba,
aramed isic, rom qalebs saSualeba miscen gaavrcelon maT
xelT arsebuli da maT mier gamomuSavebuli informacia.
qalebis saWiroebebi
ICT-is sferoSi ar
Seexeba mxolod
ganaTlebisa
da treningebis
xelmisawvdomobas,
rac xels Seuwyobs
maT monawileobas.
saWiroa aseve imis
socialuri da
politikuri aRiareba,
rom is, rasac qalebi
ukve akeTeben aris
teqnologia, da amis
garda, warmoadgens
ganviTarebis
mniSvnelovan resurss.
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 61
qalebis SesaZleblobebis qalebis SesaZleblobebis gafarToeba gafarToeba ICTICT-is meSveobiT-is meSveobiT
sakomunikacio teqnologiebs didi mniSvneloba aqvs qalebis
potencialis alternatiuli, dabalansebuli da obieqturi
suraTis gasavrceleblad. is aseve mniSvnelovania qalebis
mdgomareobis analizis xelSewyobisa da maTi mdgomareobis
gaumjobesebisTvis, aseve aqtiuri strategiis SemuSavebisT-
vis. karen benksi GreenNet-dan aRniSnavs, rom qalebis saqmiano-
ba ICT-is sferoSi sakuTar dinamikas iZens. e. i. es saqmianoba
ufro moZraobaa, romelic impulss iZens Tanaswori adamiane-
bis qselis mxardaWeriT, da romelic iyenebs ICT-s komunikaci-
is, koordinaciis, informaciisa da gamocdilebis gaziarebi-
sTvis.~ is exmareba qalebs gamoimuSaon rwmena da gamocdile-
ba TavianTi mosazrebebis sajarod gamosaxatavad, aZlevs ra
maT eqsperimentirebis saSualebas da SesaZleblobas ipovnon
momxreebi TemebSi, qveynebsa da regionebSi.
ICT-s sxva upiratesobebi qalebisTvis moicavs gamo qvey ne bis
gacilebiT ufro dabal Rirebulebas mas Semdeg, rac pirve-
li finansuri investicia ganxorcieldeba, rac xels uwyobs
qalebs sajarod gamoxaton Tavisi mosazrebebi. komunikaciis
axali sivrce, romelsac ICT qmnis, aris decentralizebuli,
ara-ierarqiuli da mravali xmisa da mosazrebebis erTdrou-
lad `registraciis~ saSualeba. amis Sedegad miiReba hib ri-
dizirebuli, Sinaganad integrirebuli produqti axali ti-
pis diskusiebis SesaZleblobebiT. ICT komunikaciis alterna-
tiuli reJimebis ganviTarebis da iseTi moqmedebis saSuale-
bas iZleva, romelic scildeba ritorikis farglebs da Se-
iswavlis moqmedebis axal modelebs.
mTeli msoflios qalebs Soris eleqtronuli komunikaciis
farTod gamoyeneba, pekinis konferenciis dros, qalebis mier
ICT-is, rogorc informaciis gavrcelebis, komunikaciisa da
organizaciis instrumentis gamoyenebis magaliTia.
62 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
qalTa xmis gaZlierebasTan erTad ICT-s SeuZlia sxva sarge-
blobac moutanos qalebs – xeli Seuwyos qalebis monawileobas
sxvadasxva seqtorebSi da sxvadasxva regionebSi. maT SeuZli-
aT miawodon qalebs is informacia, romelic maT sWirdebaT,
sakuTari da sakuTari ojaxebis keTildReobis misaRwevad da
maTi sammagi rolis ufro efeqturad Sesasruleblad. ofi-
sebSi kompiuterebis amuSavebam gaaumjobesa SromiTi cxovre-
ba qalebisTvis, romlebic sakancelario da administraciuli
saqmianobiT arian dakavebuli. ICT maT saSualebas aZlevs ga-
uzi aron erTmaneTs Tavisi Tvalsazrisi, mosazrebebi da axa li
ambebi, rac SesaZlebeli ar iqneboda sxva mediis saSualebiT,
romelic mTavrobis cenzurasa da kontrols eqvemdebareba.
dabrkolebebi, romlebic xels uSlis dabrkolebebi, romlebic xels uSlis
qalebs srulad gamoiyenon qalebs srulad gamoiyenon ICTICT
ICT-iT sargeblobisa da maTi xelmisawvdomobis xelisSemSleli
dabrkolebebi bevria da isini dokumenturadaa dafiqsirebu-
li. internetiT sargeblobis xarjebi yvela doneze xelmiuw-
vdomelia mosaxleobis udidesi nawilis Tvis. kompiuterebi da
modemebi SemoaqvT industriuli qveynebidan. satransporto
da sabaJo xarjebi, agreTve araxelsayreli savaluto kursi
zrdis maT Rirebulebas. Semdgom, satelefono xazebi sazoga-
dod arasaimedoa, xolo eleqtroenergiis miwodeba xSirad
wydeba. sxva problemebi moicavs treningis xelmisawvdomobis
naklebobas, teqnikuri informaciis naklebobas, kompiute-
ris nawilebisa da maTi SekeTe bis problemas, teqnologiuri
moZvelebis, adamianebis kvalifikaciisa da nou-haus naklebo-
bis problemebs.
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 63
fokus-jgufebis monawileebis azriT, saqarTveloSi ICT-is
ganviTarebis ZiriTadi problemebia:
aucilebelia Sesabamisi qarTuli informaciis (`Si-•
naarsis~) saTanadod momzadeba, menejmenti da miwodeba
saqarTvelos farglebSi. daumuSavebeli informacia
Zalze faseulia imisaTvis, rom vinme sxvas vandoT. am
moTxovnilebisken TiTqmis araa mimarTuli resursebi.
telefoni da sxva sakomunikacio infrastruqtura •
qalaqebis farglebs gareT kvlav cudad finansdeba. am
problemas ver gadaWris liberalizacia. kerZo inves-
ticiebi araregulirebad bazrebze jer-jerobiT kon-
centrirebulia did qalaqebSi.
saerTaSoriso investiciebi teqnikuri treningisa da •
SesaZleblobebis ganmtkicebis sferoSi kritikuli mniS-
vnelobis moTxovnilebaa, gansakuTrebiT imisaTvis, rom
qalebi Caeban qselur teqnologiebSi. Zalze xSirad xde-
ba saqarTvelos am konkretuli saWiroebis ignorireba.
amis garda, kulturuli damokidebuleba da problemebi rTul
amocanebs ayenebs teqnologiebis gamoyenebis ara-aparatu-
rul aspeqtebSi. es moicavs eleqtronuli qselebis organiza-
ciaTa Soris komunikaciaSi CarTvis gamocdilebis naklebobas
da tendencias, ganTavsdes sakomunikacio teqnologiebi
direqtorebisa da direqtorebis moadgileebis kabinetebSi.
es dabrkolebebi ICT-is gamoyenebaSi kidev ufro Zlierdeba
qalebisaTvis maTi ufro dabali ekonomikuri da socialuri
statusis gamo. agreTve imis gamo, rom maT akliaT treningi da
codna, koncentrirebuli arian ufro dabali donis da sawyisi
donis dasaqmebaze, ar gaaCniaT avtonomia da cota dro aqvT.
Cvens qveynebSi eknomikurma siZneleebma qalebisaTvis Seu-
Zlebeli gaxada fulis Segroveba, magaliTad kompiuteruli
teqnikis sayidlad. amitom, kompiuteruli kursebis gavlis
Semdeg, Tu adamians ara aqvs kompiuteri ofisSi savarjiSod,
Cvens qveynebSi
eknomikurma
siZneleebma
qalebisaTvis
SeuZlebeli gaxada
fulis Segroveba,
magaliTad
kompiuteruli
teqnikis sayidlad.
amitom, kompiuteruli
kursebis gavlis
Semdeg, Tu adamians
ara aqvs kompiuteri
ofisSi savarjiSod,
maSin is kvlav sawyis
dones daubrundeba,
radganac mas ar
SeuZlia kompiuteris
yidva...
64 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
maSin is kvlav sawyis dones daubrundeba, radganac mas ar
SeuZlia kompiuteris yidva... bevrma mamakacma ukve icis kom-
piuterze muSaoba, radganac maT meti dro aqvT sakuTari Tav-
isTvis, xeli miuwvdebaT ICT-ze da aqvT xelSemwyobi garemo ne-
bismieri axali unar-Cvevebis SesaZenad.
ganaTlebisa da treningis saerTo da farTod gavrcelebul
SezRudul xelmisawvdomobas qarTveli qalebisTvis ramde-
nime aspeqti aqvs maT mier ICT-is gamoyenebis TvalsazrisiT:
am sferoSi ganaTlebis dabali done qarTvel qalebs So-•
ris pirveli dabrkolebaa ICT-is gamoyenebisTvis.
enobrivi problemebi Zlierdeba qalebisTvis, romlebsac •
naklebad aqvT dro, fuli da inglisuri enis Seswavlis
SesaZlebloba – enis, romelic dominanturia ICT-isTvis
– an arsebuli informaciisa da treningis dokumentebis
frangul Tu adgilobriv enaze saTargmnad.
qalebs naklebad miuwvdebaT xeli dawyebiT kompiuterul •
kursebze, rom araferi vTqvaT maRali donis kom-
piuterul swavlebaze.
rogorc miTiTebulia zemoT moyvanil mraval magaliTSi,
qalebisTvis dros upirvelesi mniSvneloba aqvs. APC-is mier
Catarebulma gamokvlevam uCvena, rom ICT-is gamoyenebis xelis-
SemSleli faqtorebi moicavs informaciiT gadatvirTvas da
sasargeblo, praqtikuli informaciis ZiebisTvis daxarjul
dros. erT-erTma respondentma Tqva, rom garkveuli azriT,
interneti im adamianebisTvisaa, romlebic usaqmod arian.~
socialuri zemoqmedeba qalebis damokidebulebaze teqnol-
ogiebis mimarT aseve moqmedebs qalebis poziciaze ICT-Tan
dakavSirebiT. qalebis ara-teqnologiuri profesiebisken da
pasuxismgeblobisken mimarTvis tendencia ganapirobebs imas,
rom qalebi grZnoben `SiSsa da uxerxulobas~ ICT-sTan damok-
idebulebaSi. gamokvlevam uCvena, rom qalebis azriT, sityva
`teqnologias~ mamakacuri qveteqsti aqvs, miuxedavad imisa,
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 65
rom `informacia~ ufro qalurad JRers. zogierTi imasac ki
fiqrobs, rom ICT-sTan muSaoba qalebs gaagiJebs. es magaliTe-
bi gviCvenebs, rom axal sainformacio teqnologiebTan dakav-
SirebiT qalebs Zlieri diskomforti aqvT.
sazogadod, qalebi ar arian dakavebuli profesiebiT, rom-
lebic ICT-s eyrdnoba, Tumca, es viTareba nel-nela icvleba.
rodesac isini am seqtorSi arian dasaqmebuli, maT umetesad
dabalanazRaurebadi da naklebad prestiJuli Tanamdebobebi
ukaviaT. dawesebulebebsa da industriaSi Zlieri ierarqi-
uloba niSnavs, rom maTi dabali Tanamdebobebis gamo qalebs
xeli ar miuwvdebaT kompiuterebze im SemTxvevaSic ki, Tu maT
meti SeuZliaT da metad sWirdebaT isini. umTavresi saCivari,
romelic ismoda seminarze `qali da interneti~, arasamTavro-
bo organizaciebis forumze, pekinSi, iyo is, rom umTavresad
kompiuterebi da modemebi (mamakaci) direqtorebis ofisebSi
xvdeba, sadac maT aravin iyenebs, imis nacvlad, rom (qal) mdi-
vans daudgan, romelsac surs da SeuZlia kompiuteris gamoy-
eneba komunikaciisa da dokumentaciis warmoebisTvis (piradi
dakvirvebebi).
departamentebis kompiuterizaciam SeiZleba sxvadasxva
problemebi gamoiwvios, iseve, rogorc mesijebis miRebam. am-
denad, ikargeba gadacemis iseTi plusi, rogoricaa privatu-
loba. SeiZleba aseve iyos didi drois Sualedi mesijis gad-
acemasa da miRebas Soris. sxva institucionaluri problemebi
moicavs xelmisawvdomi kompiuteruli teqnikis codnisa da
treningis naklebobas. am dabrkolebebs qalebisTvis kidev
ufro aZlierebs is faqti, rom maT umetesad niSnaven dabal,
nawilobriv dasaqmebul da droebiT Tanamdebobebze, da am-
gvarad, isini teqnologiuri kibis yvelaze dabal safexurze
aRmoCndnen.
arasamTavrobo organizaciebis seqtorSi organizaciebs
umetesad saerTod akliaT informacia, rasac emateba ICT-
sTan nacnobobis dabali done, treningis nakleboba, saimedo
satelefono xazebis nakleboba da fondebis simwire. aras-
66 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
amTavrobo organizaciebis koncentraciam sawyisi donis
ganvi Tarebis RonisZiebebze, SeiZleba gamoiwvios undobloba
ICT-is mimarT da mosazreba, rom isini araadeqvaturia ganvi-
Tarebad qveynebSi. es gansakuTrebiT Seexeba im arasamTavrobo
organizaciebs, romlebic yvelaze Raribi mosaxleobis prob-
lemebiT arian dakavebuli, sadac elementaruli moTxovni le-
be bisa da cxovrebis minimaluri pirobebis uzrunvelyofis
problemas prioriteti eniWeba `fufunebasTan~ SedarebiT.
isev imis gamo, rom qalebi uRaribesi mosaxleobis udides
nawils Seadgenen, maTi koncentracia pirvelad aucilebloba-
ze xels SeuSlis maT mier ICT-is miRebas da codnas.
im qalTa arasamTavrobo organizaciebSi, romlebic sarge-
bloben ICT-is meSveobiT miRebuli informaciiT, an romleb-
sac xeli miuwvdebaT ICT-ze, maTi gamoyeneba SeiZleba SemTx-
veviTi an nawilobrivi iyos. bevri jgufi, romlebic CaerT-
nen internetSi pekinis procesSi Cabmis Sedegad, dakarges
interesi konferenciis damTavrebis Semdeg. es moxda poten-
ciuri gamoyenebis SesaZleblobis aRiarebis naklebobisa
da teqnikuri sirTuleebis gamo. (teqnikuri momsaxurebis
provaiderebis nakleboba maT saSualebas aZlevs ufro maRa-
li tarifebi daaweson, ris gamoc qalTa jgufebi araxelsay-
rel mdgomareobaSi aRmoCndnen) sxva jgufebs, romlebmac
SeinarCunes internetis gamoyenebis SesaZleblobebi, mxolod
pasiuri rolis Sesruleba SeuZliaT informaciis miRebaSi da
ar cdiloben sakuTari wvlili Seitanon virtualur diskus-
iebSi. qseluri kavSirisa da informaciis gacvlis naklebobis
gamo saqarTvelos sxvadasxva seqtoris qalebs Soris, magali-
Tad mdivnebs, aqtivistebsa da mkvlevarebs Soris damatebiTi
dabrkolebebi eqmneba informaciis ukeTesad gamoyenebasa da
gavrcelebas qalebis SesaZleblobebis gafarToebisTvis.
qalebisTvis xelmisawvdomobis sxva dabrkolebebi modis im-
aTgan, romlebsac profesionalurad ar miuwvdebaT xeli ICT-
ze, amasTan, zemdgomi organizaciebi naklebad aZleven ICT-is
gamoyenebis stimuls qalTa organizaciebs.
arasamTavrobo
organizaciebis
seqtorSi
organizaciebs
umetesad saerTod
akliaT informacia,
rasac emateba ICT-sTan
nacnobobis dabali
done, treningis
nakleboba, saimedo
satelefono xazebis
nakleboba da
fondebis simwire.
arasamTavrobo
organizaciebis
koncentraciam sawyisi
donis ganvi Tarebis
RonisZiebebze,
SeiZleba gamoiwvios
undobloba ICT-
is mimarT da
mosazreba, rom isini
araadeqvaturia
ganviTarebad
qveynebSi.
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 67
dabrkolebebis daZleva: qalebi dabrkolebebis daZleva: qalebi euflebian euflebian ICTICT-s-s
saqarTvelos qalTa jgufebis, ICT-is profesionalebis,
saqarTvelos APC qselebis da World Wide Web-is winaswari Ses-
wavlis Sedegad aSkarad Cans, rom saqarTvelos qalebi jer
mxolod iwyeben ICT-iT sargeblobas, isini jer kidev ICT-is
momxmareblebis Zalze mcire nawils warmoadgenen. imis dama-
dasturebeli sabuTebi, rom qalebi iyeneben ICT-s, sakuTari
ganviTarebis miznebisTvis, Zalze cotaa. unda iTqvas, rom
daiwyo da dagegmvis etapze bevri inovaciuri da amaRelve-
beli proeqtia.
amave dros, mniSvnelovania imis uzrunvelyofa, rom qalebis
monawileoba ICT-is sferoSi Seesabamebodes maT mdgomare-
obas, perspeqtivebsa da saWiroebebs. maTTvis aucilebelia
mxar daWera, raTa Seqmnan sakuTari teqnologiuri procesebi
da SesaZleblobebi; virtualuri sivrce, romelSic ar aris
iZuleba da romelic xels Seuwyobs qalebis SesaZleblobebis
Sesaxeb aratradiciul Sexedulebebs; Sinaarsi, romelic daex-
mareba maT saWiroebebis dakmayofilebaSi da saSualebas mis-
cems maT Seasrulon maTi sawarmoo, reproduqciuli da Temis
menejmentis rolebi ufro efeqturad. saqarTveloSi qalebis
mier ICT-is gamoyenebis Semdegi magaliTebi mianiSnebs axali
teqnologiebis gamoyenebis Zlier potencialze am miznebis
misaRwevad. qalebis ICT-is sferoSi monawileobis mxardaWer-
isa da xelSewyobisTvis aucilebelia pioneruli Zalisxmevis
am magaliTebze dayrdnoba.
68 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
ucodinrobis daZlevaucodinrobis daZleva
rogorc zemoT ganvixileT, ganviTarebad qveynebSi qalebis
mier ICT-is gamoyenebis umTavresi dabrkolebaa ucodinroba
ICT-is sferoSi, es saqarTvelosac Seexeba. aseT viTarebaSi
arsebobs imis safrTxe, rom ICT gaafarToebs da gaaRrmavebs
ufskruls mdidrebsa da Raribebs Soris, radganac ekonomi-
ka sul ufro da ufro metad eyrdnoba infomacias. Tumca, am
problemis mimarT ori sxvadasxva midgoma gviCvenebs, rom ICT-s
SeuZlia realuri daxmarebis gaweva ucodinrobis daZlevaSi.
qalebis samewarmeo saqmianobis qalebis samewarmeo saqmianobis mxardaWeramxardaWera
qalebis samewarmeo saqmianobaSi ICT-is mxardaWera mniSvnelo-
vani plusia qarTveli qalebisTvis, romelic jer kidev araa
realizebuli. axlaxans reenet-is mier Catarebulma saWiroe-
bebis Sefasebam, romelic qalTa 200-ze met jgufs Cautarda
saqarTveloSi, uCvena, rom didi iyo daintereseba ICT-is po-
tencialiT qalebis Semosavlebis gazrdis TvalsazrisiT. es
Seexeba rogorc qalebis samewarmeo saqmianobas, aseve kvali-
fikaciis amaRlebis dones, rac zrdis ufro maRalanazRaure-
badi dasaqmebis SesaZleblobebs. drouli informacia poli-
tikis, warmoebis meTodebis da mxardaWeris, aseve reklamisa da
marketingis sferoSi, SeiZleba mniSvnelovani faqtori gaxdes
sawarmos warmatebisTvis. es jer kidev araa srulad gamokv-
leuli qarTveli qalebis biznes informaciis saWiroebis kon-
teqstSi. amis garda, interneti da World Wide Web erovnuli da
saerTaSoriso marketingis da reklamis mniSvnelovan SesaZle-
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 69
blobebs qmnis. qalTa jgufebi saqarTveloSi iyenebdnen ICT-s
saerTaSoriso partniorebTan vaWrobisTvis. jgufebis mzardi
raodenoba CrdiloeTSi, romlebic samxreTuli saqonlis im-
ports axdenen, distribuciisTvis warmoadgenen informacias
maTi saqonlis Sesaxeb internetSi; Tu qarTveli qalebi SeZle-
ben isargeblon amiT, es aseve Seqmnis biznesis mxardaWerisa da
bazrebis gafarToebis Se saZleblobas, gansakuTrebiT komer-
ciuli codnis da biznesis unar-Cvevebis TvalsazrisiT mcire
da saSualo sawarmoebisTvis. adgilobrivi TviT-dafinanse-
bis kritikuli mniSvnelobis elementi, romelic am jgufebs
sWirdebaT, aris ICT-is sferoSi biznesTan dakavSirebuli un-
ar-Cvevebisa da saqmianobis mxardaWera da xelSewyoba.
saqarTvelos qalTa arasamTavrobo saqarTvelos qalTa arasamTavrobo
organizaciebis potenciuri roliorganizaciebis potenciuri roli
yvela doneze qalTa organizaciebis swraf zrdasTan erTad,
ganviTarebis ganaTlebis, treningisa da saqmianobis sferoSi
maTi dadasturebuli unarebis gamo isini arsebiT elements
warmoadgenen qalebis ICT-is sferoSi monawileobis xelSew-
yobis strategiaSi. maT sazogadod endobian adgilobrivi
Temebi, isini moqnili arian muSaobaSi da did inovaciur da
SemoqmedebiT potencials iCenen ganviTarebis proeqtebis
dagegmvasa da organizebaSi. ramdenime qalTa arasamTavrobo
organizacias gaaCnia farTo qseli da mniSvnelovan operaci-
ebs awarmoeben mTels saqarTveloSi. isini karg mdgomareobaSi
arian teqnikur organizaciebTan TanamSromlobiT, ICT-is sfe-
roSi treningisa da ganxorcielebis programebis SemuSavebis
mizniT.
70 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
ICTICT-is miwodebisa da -is miwodebisa da xelmisawvdomobis sistemebixelmisawvdomobis sistemebi
qalTa arasamTavrobo organizaciebs aseve gaaCniaT mniSvne-
lovani potenciali garkveuli roli Seasrulon saqarTvelo-
Si qalebis mier informaciis gavrcelebisa da gamomuSavebis
xelSewyobis saqmeSi, ramdenadac Rirebuleba, teqnologiuri
saeqsperto kvalifikacia, SekeTebisa da infrastruqturis
problemebi uzrunvelyofs imas, rom ICT adamianebis umeteso-
bisTvis xelmiuwvdomeli darCeba uaxloes momavalSi. saWiroa
xelmisawvdomobis, miwodebisa da informirebis iseTi alter-
natiuli sistemebis Seqmna, romlebic ufro metad Seesabameba
saqarTveloSi arsebul situacias. es gansakuTrebiT Seex-
eba qalebs, romlebsac naklebi ekonomiuri SesaZleblobebi,
treningi da teqnikuri saeqsperto kvalifikacia gaaCniaT.
qalebisTvis gaTvaliswinebuli strategia koncentrirebuli
unda iyos el-fostisa da konferenciebis sistemebze. mTels
msoflioSi Catarebuli gamokvlevebi uCvenebs, rom qalebi
el-fostas gacilebiT ufro xSirad iyeneben, vidre inter-
netis sxva momsaxurebas, drois, xarjebisa da teqnikuri Ses-
aZleblobebis gamo. saqarTveloSi el-fostis momsaxureba
sazogadod ufro metad gamoiyeneba, magram isev Semosav-
lebis TvalsazrisiT qalebis situaciidan gamomdinare, Tavs
uyris maT ufro martivi teqnologiuri sistemebis garSemo.
samxreT saqarTveloSi problema isaa, rom ICT publikaciebi da
ICT garemo koncentrirebulia bazris ufro ZviradRirebul
segmentebSi, ufro swrafi teqnikiTa da ufro STambeWdavi
grafikiT. mosaxleobis umetesobis mdgomareoba uCvenebs, rom
es mxolod mcirericxovani adamianebisTvisaa xelmi sawvdo mi,
ufro meti yuradReba unda daeTmos ufro martiv ICT-s.
im qalebis umravlesoba, romlebsac dRes xeli miuwvdebaT ICT-
ze, isini sargebloben kvleviTi institutebidan, samTavrobo
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 71
organoebidan da zogierTi biznesidan. ufro Rarib segments
da soflis mcxovreblebs amJamad saerTod ar miuwvdebaT xeli
ICT-ze, Tumca amas arsebiTi mniSvneloba aqvs saqarTvelos gan-
viTarebisTvis. saqarTvelos qalebisTvis yvelaze sasarge-
blo iqneboda gadacemis sistemebis teqnikuri asortimenti,
romelic moicavs qselebs, faqss, kompiuterul komunikacias
da sakuTar WWW SeerTebasac ki, rac SeerTebuli iqneboda
qselSi CaurTav an dabalteqnologiur gavrcelebis qseleb-
Tan. pekinSi qalebi ganixilavdnen internetidan CamotvirTu-
li informaciis sakomunikacio centris an arasamTavrobo or-
ganizaciis mier adgilobrivad gavrcelebis sakiTxs, verbal-
uri urTierTobisa da ganaTlebis meSveobiT. sxva Se saZlo sa-
Sualebebi moicavs (ukve dadasturebuli efeqturi gavrcele-
bis saSualeba) radios, televizias da musikasac ki. erT-erTi
rTuli amocana aseTi sistemisTvis aris informaciis gafil-
tvra, romelic bunebrivad xdeba CamomtvirTvis arCevanis
mixedviT, romelmac unda gadawyvitos, Tu romeli informa-
ciaa imdenad mniSvnelovani, rom gavrceldes. amis gadawyveta
SesaZlebelia xSiri konsultaciebiT mimReb jgufebTan.
drois problemebi qalebisTvisdrois problemebi qalebisTvis
is faqti, rom qalebs cota dro aqvT, zemoqmedebas axdens ICT-is
formasa da Sinaarsze. qalebis umetesoba sargeblobas ver mi-
iRebs ICT-gan, ver SeZlebs srulad gamoiyenos misi potenciali
Tu ver dainaxavs ICT-Si monawileobis pirdapir sargebelsa da
Sedegs. piradi gamocdileba sxva genderizebul eleqtronul
formasTan erTad miuTiTebs, rom qalebs, sazogadod, ar
gaaCniaT `CaTebSi~, filosofiur diskusiebSi monawileobis,
an sazogadod qselSi navigaciis dro da moTmineba, Tumca,
isini gacilebiT ufro praqtikulad afaseben ICT-is sarge-
blobas. qalebs undaT saimedo, faqtobrivi monacemebi, mag.
72 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
informacia jandacvisa da ganaTlebis praqtikuli sakiTxebis
Sesaxeb, samTavrobo politikuri dokumentebi sakuTar da sxva
qveynebSi. amdenad, isini dainteresebuli arian konkretuli
Tematuri da seqtoruli sainformacio sistemebiT, romleb-
sac isini aRiqvamen, rogorc garkveuli praqtikuli miznebis
miRwevas. amas uCvenebs is faqti, magaliTad, rom qalebis mier
ICT-is gamoyenebas, mTels msoflioSi, stimuli misca qalebis
dainteresebam im informaciiT, romelic Seiqmna gaeros qal-
Ta meoTxe msoflio konferenciaze.
amis gamo, qalebis ICT-s sferoSi monawileobis xelSewyoba gu-
lisxmobs koncentracias im seqtorebze, romlebSic ICT yve-
laze met sargeblobas moutans qalebs, maTi sammxrivi roli-
dan nebismieris Sesrulebisas. qalebma SeimuSaves da aviTare-
ben qselebsa da sakomunikacio proeqtebs im sferoebSi, rom-
lebsac isini kritikul mniSvnelobas aniWeben.
sxva sferoebi, romlebSic ICT sargeblobas moitans, aris ga-
remos dacva, bunebrivi resursebis menejmenti da sakvebi
produqtebis warmoeba. saqarTveloSi qalebi mniSvnelovan
rols asruleben bunebrivi resursebis menejmentis saqmeSi
da naturaluri meurneobebisTvis sasursaTo kulturebis
warmoebisa da gadamuSavebis sferoSi. maTTvis mimdinare in-
formaciis xelmisawvdomoba Zalze mniSvnelovania, iseve,
rogorc maTi roli am sferos Sesaxeb informaciis gavrcele-
baSi. rogorc msoflios ganviTarebadi qveynebis umravleso-
bis bunebrivi codnis matareblebi, qalebi, UNCST-is mier aRi-
arebuli arian, rogorc kritikuli rolis matareblebi ufro
stabiluri sazogadoebis ganviTarebis saqmeSi.
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 73
qalebisTvis mosaxerxebeli qalebisTvis mosaxerxebeli ICTICT sistemebis ganxorcielebasistemebis ganxorcieleba
am diskusiebidan da konkretuli magaliTebis Seswavlidan na-
Teli xdeba, rom qalebisTvis xelmisawvdomoba damokidebu-
lia imaze, Tu sad iqneba ganTavsebuli teqnologiebi, xolo
ICT-is yvelaze efeqturi da xelsayreli gamoyeneba mWidrodaa
dakavSirebuli Seqmnili da gavrcelebuli informaciis tip-
Tan, e. i. informaciasTan, romelic uSualod uwyobs xels da
exmareba qalebis saqmianobasa da pasuxismgeblobebs. ramdena-
dac uaxloes momavalSi, ICT-s pirad sakuTrebaSi qona saqarT-
velos qalebis didi umravlesobisTvis SeuZlebelia, es niS-
navs, rom sad da rogor iqneba maTTvis ICT-i xelmisawvdomi am
sakiTxs arsebiTi mniSvneloba aqvs. es moicavs instituciona-
lur, seqtorul da geografiul konteqstebs. amJamad mxolod
saSualo klasis da profesionali qalebi sargebloben ICT-iT.
imisaTvis, rom sxva klasebis qalebisTvis ICT-s xelmisawvdo-
moba gaadvildes, rogorc gamokvlevis Sedegad miRebuli
indikatorebidan Cans, saWiroa, rom ICT ganTavsdes adgilo-
briv dawesebulebebSi, sadac qalebs Riad da Tanasworad miu-
wvdebaT xeli, magaliTad iseT dawesebulebebSi, rogoricaa
jandacvis centrebi, qalTa arasamTavrobo organizaciebi,
qalTa dasaqmebis centrebi, biblioTekebi, qalTa kvleviTi
departamentebi, dawesebulebebi da SesaZloa, eklesiebic ki.
am konteqstSi, mdebareobas aseve gansazRvravs qalebisTvis
saWiro informaciis xasiaTic. maTi drois naklebobis gamo in-
ternetis xelmisawvdomoba adgilobriv jandacvis centrSi
daexmareba qalebs miiRon informacia janmrTelobis Sesaxeb,
romelic maT sWirdebaT sakuTari Tavisa da bavSvebisTvis.
konkretuli saWiro informaciis miwodeba amave dros igivea,
rac jan mrTelobasTan dakavSirebuli viziti. rodesac qale-
bi SeZleben gaigon da gamoscadon ICT-is sargebloba, isini
swrafad aiTviseben mas. Tu qalebi gaiTvaliswineben genderul
am diskusiebidan
da konkretuli
magaliTebis
Seswavlidan
naTeli xdeba,
rom qalebisTvis
xelmisawvdomoba
damokidebulia
imaze, Tu sad iqneba
ganTavsebuli
teqnologiebi,
xolo ICT-is
yvelaze efeqturi
da xelsayreli
gamoyeneba mWidrodaa
dakavSirebuli
Seqmnili da
gavrcelebuli
informaciis tipTan,
e. i. informaciasTan,
romelic uSualod
uwyobs xels da
exmareba qalebis
saqmianobasa da
pasuxismgeblobebs.
74 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
dabrkolebebs, satelekomunikacio centrebis daarseba adgi-
lobriv TemebSi aseve potenciurad sasargeblo strategiaa.
aseve mniSvnelovania informaciis warmoebisa da gavrceleb-
is strategiebi imi saTvis, rom CarTvis TiToeuli punqtidan
maqsimaluri sargebloba iqnas miRebuli. sxvadasxva mediis
mravalteqnologiuri sistemebi unda iyos moqnili, raTa
efeqturad miswvdnen qalTa maqsimalur raodenobas saqarT-
veloSi.
mniSvnelovani politikuri mniSvnelovani politikuri rekomendaciebirekomendaciebi
gazrdili sabiujeto dafinansebis moTxovna qalTa •
erovnuli aparaturuli aRWurvilobis sferoSi, raTa
SesaZlebeli iyos qalTa erovnuli samoqmedo gegmis
ganxorcieleba;
saqarTvelos gegmis cifruli strategiis harmonizaciis •
uzrunvelyofa Sesabamisi sainformacio da sakomunika-
cio teqnologiebis xelmisawvdomobis xelSewyobis saer-
TaSoriso valdebulebebTan, rac gaafarToebs qalebis
SesaZleblobebs, gansakuTrebiT im qalebisTvis, rom-
lebic cxovroben soflad da moSorebul raionebSi;
adamianis uflebebis universaluri principebis mxarda-•
Weris gagrZeleba, maT Soris gamoxatvis, informaciis
miRebis, masmediisa da komunikaciis Tavisuflebis, raTa
uzrunvelyofili iyos msoflmxedvelobaTa mravalfe-
rovneba;
qalTa media iniciativebis oficialurad aRiareba peki-•
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 75
nis platformis Sesabamisad, raTa uzrunvelyofili
iyos kritikuli mniSvnelobis xidis gadeba qalebs Soris
yvela doneze, gansakuTrebiT marginalizebul Temebsa
da politikosebs Soris;
ICT• -is ganxilva, rogorc arsebiTi instrumentisa, gen-
deruli Tanasworobis misaRwevad socialuri da ekono-
mikuri ganviTarebis RonisZiebebTan mimarTebaSi;
debatebisa da politikuri aqtiurobis koncentracia •
ICT-ze, adamianis uflebebisa da adamianuri ganviTarebis
farglebSi. bevri monawilisTvis qalebis monawileoba
programebsa da politikaSi uzrunvelyofs Zalas, zemo-
qmedebasa da socialur Sesabamisobas, Tu isini daukav-
Sireben ICT-s siRaribis, umuSevrobis, Zaladobis, ra-
sizmis, diskriminaciis winaaRmdeg da demokratiisa da
ekonomikuri zrdisTvis brZolas.
saganmanaTleblo programebis meSveobiT da sxva gze-•
biT qalebis motivireba gamoiyenon ICT, maTi samoqalaqo
TviTSegnebis amaRlebisa da maTi Temis politikur da
ekonomikur cxovrebaSi aqtiuri monawileobisTvis;
aliansebis Seqmna mTavrobas, samoqalaqo sazogadoebas, •
biznessa da saerTaSoriso organizaciebs Soris efeq-
turi da stabiluri politikis da programebis gansaxor-
cieleblad ICT–is sferoSi, rac xels Seuwyobs genderul
Tanasworobas da socialur samarTlianobas;
politikur Tanamdebobebze myofi qalebis sensitizacia, •
rogorc aRmasrulebel xelisuflebaSi, aseve parlamen-
tSi, genderuli ganzomilebisa da axali teqnologiebis
sferoSi, raTa maT mxari dauWiron kanonebs, normativebsa
da proeqtebs, romlebic dakavSirebulia qalebis moTx-
ovnilebebTan da sqesobrivi mikerZoebis Tavidan acile-
basTan;
individualuri pirebis, organizaciebisa da midgomebis •
mxardaWera, raTa dainergos genderuli analizi da per-
76 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
speqtivebi politikur kvlevebsa da rekomendaciebSi,
saqarTveloSi internetSi CarTvasTan da sistemebTan
dakavSirebiT;
kvlevebis Catareba, raTa ganisazRvros erovnuli poli-•
tikis mdgomareoba ICT-is sferoSi da misi SemuSavebis
procesSi qalebis monawileobis xarisxi.
genderuli midgoma ICT-s sferoSi politikisa da programebis mimarT
problemis gansazRvra perspeqtiva miznebi zomebi, RonisZiebebieTikuri, politikuri
principebi
qalebisTvis, rogorc ICT-
is momxmareblebis, stu-
dentebis, maswavleblebis,
muSebisa da profesion-
alebis araTanaswori
monawileoba da xelmisawv-
domoba
ganmartebebi:
ekonomikuri resurse-
bis, ganaTlebisa da
infrastruqturis nakle-
boba
kulturuli faseulobebi
da genderuli diskrimi-
naciis suraTi sazogadoe-
basa da dawesebulebebSi
`deficituri
modeli~
qalebi ganixilebian,
rogorc araxelsay-
rel socialur da
ekonomikur mdgo-
mareobaSi myofni
kompensatoruli
strategia
yvela qalisTvis
Tanaswori SesaZle-
blobebis uzrunve-
lyofis xelSewyoba,
ICT-is xelmisawv-
domobis, agreTve
saganmanaTle-
blo programebSi
da teqnologiur
dargebSi monawile-
obis TvalsazrisiT
saTemo proeqtebi
(telecentrebi da
misT.)
saganmanaTleblo
da treningis pro-
gramebi, stipendiebi,
sazogadoebrivi kam-
paniebi, aparaturis
uzrunvelyofa da
sxva iniciativebi
qseluri navigacia
qalis uflebebi
Tanaswori
SesaZleblobebi
genderuli samarTali
qalebis, rogorc global-
uri sazogadoebis nawilis
integracia ekonomikisa da
kulturis ganviTarebasa
da modernizaciaSi
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 77
ICT-is genderuli xasiaTi
da maxasiaTeblebi: kon-
centracia Sinaarsze,
formatebze, gamoyenebaze,
zemoqmedebaze, regulire-
basa da sxv.
ICT, rogorc Zalaufle-
basTan urTierTobis
sfero:
qalebis moTxovnilebebis,
codnis, unar-Cvevebis da
teqnologiuri kulturis
ignorirebis devalvacia
homogenizacia da mraval-
ferovneba
`diferenciuli mod-
eli~
(ICT-is sferoSi
qalebis kulturis,
faseulobebisa da
xedvis revalvacia)
kritikuli
strategia
qalebis moTxov-
nilebebis, `codnis
xerxebis~ integra-
cia sainformacio da
sakomunikacio, sa-
ganmanaTleblo, kv-
leviT da inovaciis
proeqtebSi
axali Sinaarsis,
formatisa da in-
strumentebis da a. S.
ganzogadeba
teqnologiuri
diskursisa da domi-
nanturi praqtikis
rRveva
aqcenti kvlevebsa da
akademiur diskus-
iebze
kober-feministuri
Teoriebi da ino-
vaciuri gmocdileba
qalebze orientire-
buli treningisa da
saganmanaTleblo
proeqtebi
SinaarsSi, instru-
mentebsa da ICT poli-
tikaSi
Zalauflebisa da
genderis damokide-
bulebis kritikuli
analizis xelSewyoba
inkluziuroba
mravalferovneba,
SesaZleblobebis gafar-
Toeba
ICT-is xarisxis da social-
uri gamoyenebis gaum-
jobesebis gadamwyveti
faqtorebi
rogor unda Seicvalos
gendersa da Zalauflebas
Soris damokidebuleba
ICT-Si da misi meSveobiT
informaciis / codnis
saWiroeba, mniSvneloba,
Zalaufleba da zemoq-
medeba genderul Tanas-
worobaze da adamianis
ganviTarebaze
transformaciuli
strategia
ZiriTadi mi-
marTulebis gen-
deruli analizi,
dagegmva da Sefaseba
ICT-is politikaSi,
programebsa
da proeqtebSi,
erovnul regionul
da saerTaSoriso
doneebze
ICT-is yvela gan-
zomilebaSi prob-
lemebis mogvareba
(xelmisawvdomoba,
daniSnuleba, gamoy-
eneba, warmoeba,
menejmenti, mflobe-
loba, regulireba,
politika da a. S.)
statistikuri in-
formaciis Segrove-
ba da gavrceleba da
ICT-is sferoSi gen-
deruli indikator-
ebis SemuSaveba
(interdisciplin-
aruli)
genderuli urTier-
Tobis kvleva ICT-is
yvela aspeqtSi
lobireba da uwyveti
dialogi mkvleva-
rebs, politikosebs,
qalTa jgufebsa da
korporatiul seq-
tors Soris
qselebi da Tanam-
Sromlobis proeqte-
bi regionalur da
saerTaSoriso do-
neebze
grZelvadiani transpor-
maciis strategia
axali socialuri paradig-
mis Seqmna: genderulad
samarTliani codnis sa-
zogadoebis.
78 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
konkretuli rekomendaciebi da konkretuli rekomendaciebi da
saxelmZRvanelo principebisaxelmZRvanelo principebi
qalebisTvis ICT sistemebis dagegmvisas Semdegi
zogadi sakiTxebi unda iqnas mxedvelobaSi
miRebuli:
qalebis sainformacio moTxovnilebebi ar moicavs
mxo lod informaciis pasiurad miRebas.
qalebs gaaCniaT samecniero da teqnologiuri saeqsper-
to kvalifikacia da codna, romelic ufro metad xelmi-
sawvdomi unda gaxdes. maT aseve aqvT kon kretuli sirTu-
leebi da perspeqtivebi, romlebic integrirebuli unda
iyos ICT sistemebSi, iseve, rogorc sainformacio siste-
mebSi stabiluri da samarTliani ganviTarebisTvis.
ICT sferoSi Cabma mniSvnelovani SesaZleblobaa qaleb-
is SesaZleblobebis gafarToebisTvis.
sirTuleebTan da perspeqtivebTan dakavSirebiT urTier-
Tobas centraluri adgili ukavia SesaZleblobis gafar-
Toebis saqmeSi, rogorc am sirTuleebisa da perspeqtive-
bis publikaciisTvis, aseve informaciisa da ganaTlebis
xelmisawvdomobis uzrunvelsayofad, rac xels Seuwyobs
qalebis TviTcnobierebis amaRlebas. Semdgom, am teqnol-
ogiebis decentralizebuli, interaqtiuri da ara-ierar-
qiuli xasiaTi usafrTxo garemos qmnis qalebisTvis, maTi
Tvalsazrisis, mosazrebebis ganviTarebis, qalebTan in-
teraqtiuli komunikaciidan sargeblobis miRebisTvis.
amis garda, mas Semdeg, rac teqnologiebis xelmisawv-
domobisTvis sawyisi xarjebi daifareba, ICT warmoadgens
sainformacio biuletenebis, statiebis, mowodebebisa da
a. S. gamoqveynebis iaf da SedarebiT martiv saSualebas.
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 79
qalebs sWirdebaT Tavidanve gansazRvron da ganavi-
Taron sakuTari ICT sistemebi.
sxva sakomunikacio mediasTan muSaobis gamocdileba uC-
venebs, rom qalebi aqtiurad unda Caeban axali teqno-
logiebis gansazRvris, ganviTarebisa da informirebis
saqmeSi, iseTi sivrcis Sesaqmnelad, romelic xels Se-
uwyobs maTi saWiroebebis ganxilvas, warmoaCens maT per-
speqtivebsa da SesaZleblobebs usafrTxod da stereo-
tipebis gareSe da moagvarebs maT problemebs. uaryofiTi
stereotipebis, qalebis diskriminaciis da seqsualuri
Zaldatanebis SemTxvevebi ukve aSkarad Cans internetSi.
unda ganxorcieldes axali strategiebi ICT-is danergvis,
miwodebisa da gamoyenebisTvis, qalebis mier ICT-is gamo-
yenebis xelSewyobis mizniT. maT dasWirdebaT Sereuli
mediisa da Sereuli teqnologiebis gamoyeneba, adgi-
lobrivad bazirebuli sadistribucio sistemebi da adg-
ili, saorganizacio da seqtorul konteqstebSi, romle-
bic Seesabameba qalebis yoveldRiur pasuxismgeblobebs
da drois problemebs.
imisaTvis, rom qalebma maqsimaluri sargebloba miiRon
ICT-isgan da amdenad, SesZlon ICT-is rac SeiZleba srulad
gamoyeneba, aucilebelia qalebis mier ICT-is gamoyenebis
Semdegi problemebis mogvareba:
elementaruli ganaTleba
saqarTvelos qalebs Soris elementaruli ganaTlebis
maRali done niSnavs, rom saWiro iqneba ICT proeqtebis
integracia elementarul ganaTlebaSi, bevr sferoSi.
aseve saWiro iqneba iseTi strategiebis ganxorcieleba,
romlebic saSualebas miscems elementaruli ganaTlebis
mqone qalebs rogorc miiRon, aseve awarmoon ICT informa-
cia, mag. qalTa arasamTavrobo organizaciebis da infor-
maciis gavrcelebis sxva saSualebebis meSveobiT.
80 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
xarjebi
ICT-is xelmisawvdomobis xarjebis problema gan sa kuT re-
biT mniSvnelovania qalebisTvis. maT sazogadod ufro
naklebi anazRaureba aqvT vidre mamakacebs da xSirad
isini ver akontroleben sakuTar Semosavals. saojaxo
pasuxismgeblobebi, mag. bavSvebis janmrTeloba da ganaT-
leba, upirvelesi prioritetebia maT mier gamomuSavebuli
Semosavlebis xarjvisas da amgvarad, maT cota ram rCebaT
sxva, naklebad mniSvnelovani saWiroebebisTvis. amis
garda profesionaluri TvalsazrisiT qalebs naklebad
miuwvdebaT xeli ICT-ze, mamakacebTan SedarebiT.
ganaTleba
qalebs sazogadod ganaTlebis ufro dabali done aqvT
vidre mamakacebs. naklebad miuwvdebaT xeli treningze
da naklebi SesaZlebloba aqvT SeiZinon is unar-Cvevebi,
romlebic aucilebelia ICT-s sferoSi monawileobis-
Tvis, elementaruli teqnikuri unar-Cvevebis, teqnikuri
SekeTebisa da enis swavlebis CaTvliT.
ICT-s sferoSi treningi qalebisTvis unda iyos genderu-
lad sensitiuri da unda SesTavazon qalma trenerebma,
ramdenadac es SesaZlebelia.
drois problema qalebisTvis
qalebis gankargulebaSi arsebuli drois mwiri resurse-
bi niSnavs, rom ICT gaT valiswinebuli unda iyos qalebis
SesaZleblobebis gafarToebis sxva RonisZiebebsa da
proeqtebSi da unda iyos konkretuli da sakmarisad aq-
tiuri, raTa qalebma dainaxon maTi gamoyenebis xelSe-
saxebi sargebloba. ICT-m unda gaaumjobesos qalebis Se-
saZleblobebi, raTa ufro efeqturad ganaxorcielon
maTi sawarmoo da reproduqciuli movaleobebi. aseve
treningi da ICT-is gamoyeneba imdenad moqnili unda iyos,
rom Seesabamebodes qalebis yoveldRiur grafiks. mim-
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 81
dinare propagandistuli, qseluri, mxardaWerisa da
SesaZleblobis gafarToebis RonisZiebebisa da proeqte-
bis xelSewyoba unda moxdes ICT-s xelmisawvdomobisa da
aqtiuri mxardaWeris meSveobiT. fizikurad es niSnavs,
rom ICT unda ganTavsdes iseT garemoSi da organizaci-
ebSi, romlebic mxardaWeras gauwevs im seqtorebsa da
RonisZiebebs, romlebic qalebma aRniSnes rogorc maTi
prioritetebi, mag. qalTa arasamTavrobo organizaciebi,
jandacvis centrebi, saganmanaTleblo dawesebulebebi,
TviTdasaqmebisa da samewarmeo centrebi. konceptualu-
rad es niSnavs, rom informacia SesabamisobaSi unda iqnas
moyvanili da gamiznuli qalebis konkretuli saWiroebe-
bisTvis.
komfortis done ICT-is gamoyenebis TvalsazrisiT
qalebi kargad ar icnoben ICT-s da amitom Tavs komfor-
tulad ar grZnoben maTi gamoyenebisas. saWiroa maTTvis
mxar daWeris gaweva, raTa maT iswavlon muSaoba da gauC-
ndeT rwmena, rom maT am teqnologiebis produqtiulad
gamo yenebis unari gaaCniaT. Tavdapirvelad maT sWir-
debaT ufro meti waxaliseba da treningi, radgan isini
nak le bad aqtiurni arian axali teqnologiebis Seswav-
laSi. Tumca, rodesac isini unar-Cvevebs SeiZenen, Zalze
efeqturad muSaoben.
am sirTuleebis gaTvaliswinebiT qarTveli qalebis ga-
mocdileba ICT-sTan muSaobisas jer-jerobiT gvTavazobs
Semdeg saxelmZRvanelo principebs da rekomendaciebs,
qalebis mier ICT-is gamoyenebis, am sferoSi saTanado wvli-
lis Setanisa da Sesabamisi sargeblobis miRebis uzrun-
velsayofad.
xarjebi da teqnologia ( ICT treningis CaTvliT)
– qalTa arasamTavrobo organizaciebisTvis qalTa
centrebisTvis aparaturuli uzrunvelyofis, mo-
82 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
demebis da internetis CarTvis uzrunvelyofis pro-
gramebis mxardaWera im organizaciebsa da daweseb-
ulebebSi, romlebic CarTulia qalTa mxardaWerisa
da sadistribucio sistemebSi.
– ICT-is sferoSi qalebisTvis teqnikuri trenin-
gis programebis, qalebisTvis ufro maRali donis
treningebis da teqnikuri saeqsperto da saremonto
momsaxurebis programebis ganxorcieleba.
– im rolis gansazRvra, romlis Sesrulebac SeuZliaT
erovnuli donis qalTa arasamTavrobo organizaci-
ebs ICT-is distribuciaSi, treningsa da mxardaWera-
Si, teqnologiebis mimwodeblebTan partniorobaSi.
– saTanado mimdinare teqnikuri mxardaWerisa da
treningis uzrunvelyofa.
– WIC-is gamocdilebam uCvena, rom qalebs sWirdebaT
konkretulad maTTvis gaTvaliswinebuli treningi,
ufaso treningi, kavSirebi momxmareblebis mxarda-
WerasTan da swavlebasTan (qalebis mxardaWera qa-
lebs) TemebSi.
– unda Semowmdes qseluri teqnologiebi mcire Rire-
bulebiT da naklebi teqmomsaxurebis saWiroebiT.
qseluri kompiuterebi, romlebiTac SesaZlebelia
martivi funqciebis, mag. el-fostis, World Wide Web-
Si navigaciis da teqsturi procesorebis funqciebis
Sesruleba SeiZleba mniSvnelovani saSualeba iyos
qalebisTvis ICT-is xelmisawvdomobis gaumjobesebi-
sTvis.
– treningebi da seminarebi winadadebebis Sedgenisa da
enobrivi da stilisturi meTodologiis sferoSi,
rogorc sazogadod miRebulia donorebsa da saagen-
toebTan.
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 83
– muSaoba jgufebTan, romlebic ganisazRvra rogorc
jgufebi, romlebsac sWirdebaT internetTan kav-
Siri da ar SeuZliaT amis miRweva Rirebulebis, in-
frastruqturisa da sxva institucionaluri prob-
lemebis gamo.
informaciis warmoebisa da gavcrelebis sistemebi
– muSaoba qalTa jgufebTan, qal liderebTan, ICT-s
sferoSi da miznobriv jgufebTan da individualur
pirebTan, raTa ganisazRvros sainformacio siste-
mebi, romlebic daexmareba qalebs problemebis mog-
varebaSi da romlebic imgvaradaa daproeqtebuli,
rom xeli Seuwyos maT yoveldRiur sawarmoo da re-
produqciul saqmianobas.
– kombinirebuli teqnologiuri midgomebis Seqm-
nis, ganviTarebisa da SenarCunebis mxardaWera, rac
moicavs:
centraluri qseluri kvanZis gamoyofas
informaciis ormxriv miwodebis sistemas kvanZeb-
sa da qalTa jgufebs Soris
sakomunikacio teqnologiebis sxvadasxva donee-
bisa da tipebis SemoRebas, World Wide Web-dan el-
fostamde da qaRaldis dokumentebis gavrcelebi-
dan sityvier gadacemamde.
– moqnili, soflad bazirebuli miwodebis sistemebis
SemuSaveba, raTa xelmisawvdomoba uzrunvelyofili
iyos rogorc soflad, aseve qalaqebSic.
– koncentracia sainformacio sistemebze, romlebsac
safuZvlad el-fosta udevs, dokumentebisa da dag-
zavnis siebis CaTvliT, romelic SeiZleba dakavSire-
buli iyos WWW serverTan.
84 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
– meti informaciaa saWiro qalebis mier gamoyenebisa
da xelmisawvdomobis Sesaxeb, adgilobrivi donis
telesakomunikacio centrebSi, magaliTad, qalTa
jgufebTan SedarebiT.
– unda Seiqmnas adgilobrivi telecentrebi, romelTa
StatSi daculi iqneba genderuli balansi.
– qalTa arasamTavrobo organizaciebis waxaliseba
da mxardaWera, teqnikur pro va ide rebTan muSao-
baSi, raTa uzrunvelyofili iyos saTanado ganxor-
cielebisa da miwodebis sistemebis Seqmna da aseve
grZelvadiani mxardaWera.
– qalTa SesaZleblobebis ganviTarebis potencialis
Seswavla, ICT-is gamoyenebis grZelvadiani mxardaW-
eris uzrunvelyofis TvalsazrisiT
– teqnikuri treningi, xelmisawvdomobisa da miwode-
bis sistemebi da teqnikuri profesionaluri saSu-
alebebi moqnili unda iyos, raTa Seesabamebodes
qale bis grafiks da maT mier bavSvTa movlis pasux-
ismgeblobebs.
ganaTleba
– ICT-is sferoSi treningisa da Sesabamisi unar-Cveve-
bis uzrunvelyofis, maT Soris, wera-kiTxvis, beW-
dvis, inglisuri enis codnis mxardaWera adgilob-
riv qalTa dasaqmebisa da samewarmeo centrebSi.
– mxardaWera da treningi WWW kodirebasa da Ziebis
sistemebSi.
– teqnikuri treningis uzrunvelyofa, romelic xels
Seuwyobs inovaciebs, moqnilobas da problemebis
mogvarebis unar-Cvevebs.
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 85
– ICT-is qalTa ganaTlebisTvis gamoyenebis potencia-
lis gamokvleva, dauswrebeli swavlebis, CD R-ebis da
sxva ICT-sTan dakavSirebuli SesaZleblobebis gamo-
yenebiT.
– saskolo programebis SemuSaveba, romlebic xels
Seuwyobs gogonebs gaecnon teqnologiebisa da mec-
nierebis sferoebs.
ICT -is sferoSi codnisa da misi gamoyenebis xelSewyoba
– ICT-is potenciuri sargeblobis Sesaxeb qalebis in-
formireba
– qalTa arasamTavrobo organizaciebis xel mZRva-
nelebis sensitizacia ICT-is gamoyenebis sargeblo-
bis TvalsazrisiT.
– TviTrwmenis gazrda, qalebis mier ICT-Tan efeqturad
muSaobis unaris TvalsazrisiT.
– programebi, romlebic xels Seuwyobs qalebis mier
ICT-is gamoyenebas, koncentrirebuli unda iyos da
xels unda uwyobdes qalebis aqtiur TanamSromloba-
sa da urTierTqmedebas, gasavrcelebeli informaci-
is Seqmnis TvalsazrisiT, `onlain~ konferenciebis
meSveobiT, organizebisa da mobilizaciisTvis da a. S.
– ICT-s sferoSi interaqtivis organizeba mwvave Teme-
bis garSemo xels uwyobs seqtorTa Soris an klasTa
Soris koaliciebis Seqmnas.
qalTa pasuxismgeblobebis ganxorcielebis xelSew-
yoba
– treningebi elementaruli ganaTlebisa da kompi-
uterze muSaobis uner-CvevebisTvis gaTvaliswine-
buli unda iyos proeqtebSi, raTa gaumjobesdes
86 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
qalTa ukve arsebuli sawarmoo da reproduqciuli
saqmianobis done.
– ufro konkretuli koncentracia Tematur saqmi-
anobaze ICT-is sferoSi uzrunvelyofs sargeblobas
monawileobis Sedegad. amis Semdeg qalebi ukeT Se-
Zleben sakuTari droisa da energiis investirebas am
saqmianobaSi.
– qalTa arsebuli da axladSeqmnili iniciativebi gan-
sazRvravs prioritetebs ICT-is sferoSi monawileo-
bisTvis.
qalebisa da bavSvebis janmrTelobis Sesaxeb in-
formacia da Sesabamisi propaganda (gansakuTrebiT
reproduqciuli uflebebisa da Sidsis Sesaxeb)
qalTa uflebebi da Sesabamisi sakanonmdeblo
baza
ganaTleba qalebisa da gogonebisTvis
kvlevebi da treningi
informacia biznesisa da mewarmeobis Sesaxeb
genderuli samuSao jgufis angariSi UNCST-isTvis
yuradRebas amaxvilebs ganviTarebad qveynebSi
mecnierebaSi qalebis izolaciis daZlevis aucile-
blobaze, mecnierebaSi momuSave qalebis mxarda-
WerisTvis qselebis Seqmnis gziT. eleqtronuli
qselebi qal mecnierebs Soris Zalas ikrebs msof-
lios sxva nawilebSi; afrikeli qali mecnierebi
saWiroeben waxalisebas, raTa maT Seqmnan sakuTari
qselebi da CaerTon saerTaSoriso qselebSi.
xazgasmulia ICT-is mniSvneloba sakvebi produqte-
bis warmoebisa da bunebrivi resursebis menejmen-
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 87
tisTvis afrikaSi rogorc bunebrivi resursebis
menejerebisa da naturalur meurneobebSi sakvebi
produqtebis ZiriTadi mwarmoeblebis. qalebis
saWiroebebi specialurad unda iqnas ganxiluli
am sainformacio sistemebis Seqmnisas.
am sferoSi momuSave sxva jgufebTan regionaluri
da saerTaSoriso kavSirebis xelSewyoba.
qalebisTvis saWiro ICT informaciis tipebi
– genderuli disbalansi zemoT CamoTvlil yvela seq-
torSi
– resursebis, informaciisa da monacemTa bazebis
kompilacia konkretul sakiTxebTan dakavSirebiT,
romlebic xelmisawvdomia vebsaitebisa da el-fos-
tis meSveobiT, e. i. dokumentebis `onlain~ reJimSi
organizebis gziT.
am gamokvlevis Sedegad gamovlenili sakvlevi sfer-
oebi:
winamdebare gamokvleva mxolod aisbergis wvers Seexo.
bevri qalis ICT saqmianoba mxo lod axla iwyeba farTo
masStabiT. amerikuli saxelmZRvaneloebis analogiuri
saxel mZRvanelo, saqarTveloSi qalebis ICT saqmianobis
Sesaxeb, faseuli resursi iqneboda ganaTlebis, qseleb-
is Seqmnis da ganviTarebis strategiisTvis. is SeiZleba
moicavdes organizaciebis, RonisZiebebis, ICT-is gamoy-
enebisa da ganviTarebis, informaciis miRebisa da gavr-
celebis strategiebis, teqnologiebis da a. S. direqto-
rias, romelic SeiZleba regularulad ganaxldes.
– Semdgomi kvlevebi, saqarTvelos qal ICT pro va ide-
rebs, trenerebs da organizaciebs Soris, saWiro-
ebebTan, perspeqtivebTan da im sferoebTan dakav-
SirebiT, sadac yvelaze metadaa saWiro daxmareba.
88 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
aseve qalebis mier ICT-is sferoSi Tavisi wvlilis
Setanis waxaliseba.
– informaciisa da ICT-is xelmisawvdomobis sferoSi
qarTvel qalTa jgufebs Soris kvlevebisa da Seswav-
lis Semdgomi Sedegebi.
– qalTa jgufebs, provaiderebs, treningis saeqsper-
to kvalifikaciis mqone saagentoebs da a. S. Soris
adgilobriv, regionalur da erovnul doneze Tana-
mSromlobis gamokvleva da Seswavla, qalebisaTvis
ICT-is miwodebisa da xelmisawvdomobis strategiebis
SemuSavebisTvis.
– saswavlo programebisa da masalebis Seswavla,
qalebisa da gogonebis waxalisebisTvis, daeuflon
ICT profesiebs.
– kvlevebi ICT-is potenciur gamoyenebasTan dakav-
SirebiT, qalebisa da sabazro komerciis sferoSi.
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 89
danarTi IdanarTi I
sainformacio da sakomunikacio teqnologiebis
sferoSi gogonebisa da qalebis mxardaWeris
SeTanxmebis deklaracia
vcnobT ra, rom arsebobs mravali biznes, samoqalaqo sazoga-
doebis, samTavrobo da arasamTavrobo organizaciebi, rom-
lebic muSaoben rogorc TanamSromlobis, aseve damoukideb-
el reJimSi, raTa Caataron gamokvlvebi, sazogadoebas gaacnon
da xeli Seuwyon programebs im dabrkolebebis gadasalaxad,
romlebic gogonebsa da qalebs xels uSlis sainformacio da
sakomunikacio teqnologiebis xelmisawvdomobasa da gamoy-
enebaSi, amcirebs maT teqnologiur elementarul ganaTlebas
da xels uSlis maT srulad miiRon monawileoba ICT-is mflobe-
lobaSi, ganviTarebaSi, kontrolsa da menejmentSi;
gvaxsovs ra, pekinis deklaracia, samoqmedo platforma da
Sesabamisi dokumenti, romelic miRebulia genderuli asam-
bleis 23-e specialur sesiaze, romelsac ewodeba `genderuli
Tanasworoba, ganviTareba da mSvidoba ocdameerTe saukune-
Si~, ICT-is potencialis Taobaze, rac xels Seuwyobs qalebis
winsvlasa da maTi SesaZleblobebis gafarToebas;
gvaxrovs ra, gaeros generaluri asambleis specialuri sesia,
saTauriT `qalebi 2000: `genderuli Tanasworoba, ganviTare-
ba da mSvidoba ocdameerTe saukuneSi~, da Sesabamisi gadaw-
yvetileba, mxardaWera gaewios genderul Tanasworobas da
qalebis SesaZleblobebis gafarToebas;
gvaxsovs ra, gaeros aTaswleulis deklaracia (2000 w.) da Sesa-
bamisi gadawyvetileba, uzrunvelyofili iyos, rom global-
izacia gaxdes is pozitiuri Zala msoflios yvela xal xisTvis,
romelic xels Seuwyobs genderul Tanasworobas da qalebis
90 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
SesaZleblobebis gafarToebas, rogorc siRaribis, SimSilisa
da avadmyofobis daZlevis da WeSmaritad stabiluri ganvi-
Tarebis stimulirebas. axali teqnologiebis, gansakuTrebiT
sainformacio da sakomunikacio teqnologiebis sargeblobis
uzrunvelyofas da aseve yvelasTvis xelmisawvdomobis uz-
runvelyofas.
gvaxsovs ra, deklaraciis 42-e muxli, romelic Seexeba mec-
nierebas da samecniero codnis gamoyenebas, da romelic miRe-
bulia mecnierebis Sesaxeb UNESCO/ICSU WORLD-is msoflio
konferenciaze, 1999 w. 1 ivniss, romelSic naTqvamia: `dauyov-
nebliv unda iqnas daZleuli sirTuleebi, romlebsac ganic-
dian qalebi, romlebic Seadgenen msoflios mosaxleobis naxe-
varze mets, mecnierebis da teqnikis sferoSi Sesvlis, muSao-
bisa da karieruli winsvlis TvalsazrisiT, agreTve samecni-
ero da teqnologiebis sferoSi gadawyvetilebebis miRebis
TvalsazrisiT.~
gvaxsovs ra, aseve, 2003 wels SeTanxmebuli daskvnebi, rom-
lebic miiRo gaeros qalTa mdgomareobis komisiam `qalebisT-
vis masmediisa da sainformacio da sakomunikacio teqnolo-
giebis sferoSi monawileobisa da xelmisawvdomobis Sesaxeb~,
romelSic naTqvamia, rom `ICT uzrunvelyofs qalebisTvis in-
formaciisa da axali teqnologiebis sargeblobis saSualebe-
bis srul xelmisawvdomobas~.
gvaxsovs, ra, rom qalebisTvis ICT-ze bazirebuli ekonomi-
kuri da saganmanaTleblo saqmianobis sruli da Tanaswori
xelmisawvdomoba xels uwyobs qalebs Tavisi wvlili Seitanon
rogorc biznesSi, aseve saojaxo saqmianobaSi, aumjobesebs maT
socialur-ekonomikur mdgomareobas, ganamtkicebs ojaxebs
da uzrunvelyofs informaciis da komunikaciis xelmisawv-
domobis gamoxatvis da formaluri da araformaluri gaer-
Tianebebis Seqmnis Tavisuflebas;
Semdegi organizaciebi da pirebi, romlebic amJamad uzrunve-
lyofen programebs, kvlevebs da/an resursebs, qalebisa da ICT-
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 91
is mxardaWerisTvis, SeTanxmdnen, rom imisaTvis, rom qveynebi
gaxdnen ekonomikurad konkurentunariani, politikurad sta-
biluri da socialurad uzrunvelyofili, Cven unda gamovi-
yenoT teqnolgiebi, imisaTvis, rom uzrunvelvyoT Semdgomi
winsvla jandacvis, politikis, ganaTlebis, biznesis, soflis
meurneobis, samomxmareblo saqonlis da erovnuli usafrTxo-
ebis sferoebSi. qveynebsa da Temebs sWirdebaT maTi yvelaze
gamWriaxi adamianebis koncentrireba ganviTarebis, xelmis-
awvdomobis da sainformacio da sakomunikacio teqnologie-
bis ganxorcielebis misaRwevad, maT Soris qalebisac. imis
ugulvebelyofa, rom qalebi Zalze mcired arian warmodge-
nili ICT-s sferosa da politikaSi, maT Soris rogorc xelmi-
sawvdomobis, aseve liderobis TvalsazrisiT, zRudavs Cveni
globaluri sazogadoebis winsvlis SesaZleb lobas. ICT saSu-
alebas aZlevs qalebs, ufro metad miiRon monawileoba poli-
tikur, socialur da ekonomikur arenaze da xels uwyobs maTi
SesaZleblobebis gafarToebas, maTTvis, maTi ojaxebisa da
TemebisTvis.
Cven gvaSfoTebs, is kulturuli da struqturuli dabrkole-
bebi, romlebic araproporciul zemoqmedebas axdens qalebi-
sTvis ICT-is xelmisawvdomobaze, gansakuTrebiT im qveyneb-
Si, sadac mimdinareobs mSvidobis mSeneblobisa da rekon-
struqciis procesebi.
Cven gvaSfoTebs, rom qalebis monawileoba ICT-is dizainsa da
gan viTarebaSi ar farTovdeba da mcirdeba kidec zogierT sfe-
roSi, rogorc ganviTarebul, aseve ganviTarebad qveynebSi.
Cven gvaSfoTebs rom naklebad Canan qali mewarmeebi,
gamomgoneblebi da novatorebi ICT-is sferoSi.
Cven gvaSfoTebs rom qalebisTvis ICT-s xelmisawvdomoba
SezRu dulia da maTi teqnologiuri codnis done ufro daba-
lia mTels msoflioSi, rac gamoiwvevs kvalificiuri mec-
nierebis, inJinrebisa da maTematikosebis naklebobas, rom-
92 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
lebic saWiro arian saukunovani problemebis dasaZlevad,
romlebic jer kidev mniSvnelovania.
Cven SeSfoTebuli varT, rom kvlav dominirebs genderuli
stereotipebi, rac xels uSlis gogonebs Sevidnen samecniero
da teqnologiur saswavleblebSi da miaRwion karierul win-
svlas adreuli asakidan ojaxebis, skolis, masmediisa da sa-
zogadoebis mxardaWeriT.
Cven SeSfoTebuli varT, rom ICT-is swrafma ganviTarebam gam-
oiwvia pornografiis proliferacia masmediaSi, rac damam-
cirebelia qalebisTvis. xels uwyobs Zaladobas qalebis wi-
naaRmdeg da Semdgom afarToebs ICT-is gamoyenebas qalebsa da
gogonebze seqsualuri Zalaladobis, seqsualuri eqspluat-
aciisa da trefikisgisTvis, imaTi CaTvliT, romlebic xdebian
Zaladobis, Zalauflebis borotad gamoyenebisa da sxva saxis
seqsualuri danaSaulis msxverpli.
Cven SeSfoTebuli varT, rom ganviTarebad qveynebSi araa sa-
Tanado infrastruqtura ICT-is xelmisawvdomobisa da ga-
moyenebisTvis soflad yvela im qveyanaSi, romlebSic kvlav
arsebobs qalebisa da gogonebisTvis ganaTlebis araTanabari
xelmisawvdomobis problemebi.
Cven SeSfoTebuli varT, rom naklebadaa Sesabamisi da misaRe-
bi Sinaarsi, romelic xelmisawvdomia internetis meSveobiT
qalebis cxovrebis simdidrisa da siRrmis, maTi problemebis,
interesebisa da SesaZleblobebis Sesaxeb.
Cven SeSfoTebuli varT, qalebisTvis ICT-s politikis, pro-
gramebis, samuSaos da mrewvelobis xelmisawvdomobis, teqni-
kuri codnisa da unar-Cvevebis, SromiT resursebsa da li-
derebs Soris qalebis warmodgenis Sesaxeb diferencirebuli
da standartuli monacemebis naklebobiT, erovnul doneze.
Semdegi organizaciebisa da pirebisTvis, romlebic amJamad
uzrunvelyofen programebs, kvlevebs da/an resursebs qaleb-
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 93
isa da ICT-is mxardaWerisTvis, gamocdilebidan cnobilia ICT-
is ganviTarebis sargebeli qalebis uSualo monawileobisa da
liderobisTvis. ICT xels uwyobs socialur, politikur da
ekonomikur ganviTarebas, rac gaaumjobesebs qalebis, maTi
ojaxebisa da Temebis cxovrebas.
msoflios sxvadasxva regionebi Zalze gansxvavdeba erT-
maneTisgan qalebisa da gogonebisaTvis momsaxurebis xarisx-
is, ganaTlebis, ICT-s sferoSi muSaobis da aseve elementar-
uli saWiroebebis xelmisawvdomobis TalsazrisiT. amitom,
erTi samoqmedo gegmis SemuSavebis nacvlad, aucilebelia
SemuSavebul iqnas mravali farTo da moqnili modeli, rom-
lebic SeiZleba adaptirebul iqnas imgvarad, rom zustad See-
sabamebodes erovnul da kulturul moTxovnebs.
ramdenadac es SesaZlebelia programebi da strategiebi unda
uzrunvelyofdes erTmaneTTan TanamSromlobasa da mxardaW-
eras, maT Soris, ICT-s masmediasTan da komunikaciasTan dakav-
Sirebuli erovnuli politikis, kanonmdeblobis, programe-
bis, proeqtebis, strategiebis, maregulirebeli da teqnikuri
dokumentebis sferoebSi.
ICT-s xelmisawvdomobasTan, gamoyenebasTan, Sesabamis elemen-
tarul ganaTlebasTan dakavSirebuli politikis Semu Saveba,
ganxorcieleba da marTva adgilobriv, regiona lur, erovnul
da saerTaSoriso doneze moicavs qalebis mniS vne lovan
raodenobas, romlebic arian warmomadgenelni, monawileebi
da liderebi, da aRniSnuli politikis zemoqmedeba qalebsa da
gogonebze yovelmxriv unda iyos gaTvaliswine buli.
masmedia mniSvnelovan rols asrulebs kulturis Camoyalibe-
baSi da is faseuli strategiuli partnioria im organiaciebi-
sTvis, romlebic mxardaWeras uweven qalebis monawileobasa
da liderobas ICT-is politikasa da marTvaSi.
kvlevebs kritikuli mniSvneloba aqvs imisaTvis, rom gage-
bul iqnas qalebisa da gogonebis ICT-s sferoSi Cabmis, qalebis
94 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
cxovrebaSi ICT-is rolis da qalebisTvis ICT-is meSveobiT ar-
Cevanis uzrunvelyofis yvela aspeqti, maT Soris, wera-kiTx-
vis ucodinrobis daZlevis, samewarmeo saqmianobis SesaZle-
blobebis, qalebisTvis saxlSi muSaobis SesaZleblobebis da
ojaxis movlis, agreTve ICT-s soflebSi xelmisawvdomobis da
maTi cxovrebis xarisxis gaumjobesebis CaTvliT.
yovelmxrivi Sefaseba da monitoringi aseve Sesabamis bazas
qmnis yvela jansaRi politikisa da programebis SemuSavebi-
sTvis. aucilebelia, rom moxdes im politikis, praqtikisa da
dafinansebis xelSewyoba, mxardaWera da dafaseba, rac xels
uwyobs monacemebis da codnis Segrovebasa da analizs da maT
gavrcelebas yvela politikur doneze.
sainformacio sazogadoebasTan dakavSirebul momaval msof-
lio samitize Semdegi organizaciebi da pirebi, romlebic am-
Jamad uzrunvelyofen programebs, kvlevebs da/an resursebs
qalebisa da ICT-is mxardaWerisTvis SeTan xmdnen, rom qvemoT
moyvanilia arsebiTi elementebi globaluri samoqmedo geg-
mis CamoyalibebisTvis da sTxoven sxva pirebsa da organiza-
ciebs SeuerTdnen maT Zalisxmevas, an SeimuSaon sakuTari geg-
mebi Semdegis CaTvliT:
ICT-is sferoSi gogonebisa da qalebis monawileobisa da li-
derobis xelSewyobasTan dakavSirebuli efeqturi praqti-
kis gaziareba sxva organizaciebTan da pirebTan, raTa gafar-
Tovdes codnisa da resursebis baza imis Taobaze, Tu ra aris
efeqturi mTels msoflioSi.
qalebis sruli monawileobisa da liderobis indikatorebisa
da standartebis gansazRvra, monacemebis Segrovebis stimu-
lireba da niSnulebis SemoReba zusti da Sedarebadi statis-
tikis SemuSavebisTvis mTeli msoflios masStabiT.
kritikuli masis Seqmna qalebis waxalisebis gziT, Seuer Tdnen
qselebs, romlebic maT xels Seuwyobs da daexmareba win svlaSi,
ICT-s da masTan monaTesave sferoebSi.
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 95
zusti miznebis gansazRvra, rac gazomavs programebis Se-
muSavebasa da maT Sedegebs da TanamSromloba qselebis meS-
veobiT informaciis gacvlis uzrunvelsayofad.
kritikuli moTxovnilebebis sferoebis gansazRvra, Ro-
nisZiebebis, programebis da sazogadoebrivi politikis Se-
muSavebisTvis, romlebic xels Seuwyoben qalebis srul
monawileobas da liderobas informaciul sazogadoebaSi.
aseve TanamSromloba am kritikuli moTxovnilebebis dakmay-
ofilebisTvis.
Zalisxmevis gafarToeba da TanamSromloba arsebuli sazoga-
doebrivi politikuri iniciativebis ganmtkicebisTvis, rac
moicavs informaciis miwodebas im mniSvnelovani Sexvedrebis
Sesaxeb, romlebic moewyo biznesis, samTavrobo saagentoeb-
is, arasamTavrobo organizaciebis warmomadgenlebsa da sxva
dainteresebul organizaciebsa da pirebs Soris, romlebsac
SeiZleba daeswron an mxari dauWiron calkeulma pirebma.
96 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
organizaciebi, romlebmac xeli moaweres
xelSekrulebas
American Associa on of University Women h p://www.aauw.org/index.cfm
AAUW Educa onal Founda on h p://www.aauw.org/ef/index.cfm
APC WNSP, h p://www.apcwomen.org/eng_index.html
ASAFE, Africa, www.asafe.org
Associa on of Professional Women Engineers in Nigeria www.apwen.org
ATEF, Italy, h p://www.atef.org/
Bellanet Interna onal Secretariat www.bellanet.org
Business and Professional Women Germany e.V. www.bpw-germany.de
Center for Ecological, Economic, and Ethical Educa on, USA
Center of Excellence Women and Science (CEWS), Germany h p://www.cews.org
Center for Gender Equity, Camano Island, Washington, U.S.A www.josanders.com
Center for Women and Informa on Technology at the University of Maryland Bal -
more County, U.S.A. www.umbc.edu/cwit
Copen Family Funds, a private founda on
Computer Science Teachers Associa on, U.S.A. csta.acm.org
Datama on Founda on
DeVry University Business Women in Informa on, Science, and Engineering pro-
gram (BWISE)
h p://facweb.phi.devry.edu/clubs/wise/devry_wise_programs.htm
e-Business Center Peking University, People's Republic of China www.ebc.pku.edu.cn
Educa on Development Center, Inc. (EDC), USA www.edc.org
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 97
E-knowledge for Women in Southern Africa EKOWISA, Zimbabwe, Africa www.ekowisa.org.zw
Femtec, Germany www.femtec-berlin.de
Gender, Diversi es & Technology Ins tute, U.S.A. www.edc.org/GDI
Gender Perspec ves Opening Diversity for Informa on Society Technology (GIST), Germany h p://www.e-gist.net
Global Alliance for Diversifying the Workforce in Science and Engineering www.globalalliancesmet.org
Global Women Inventors & Innovators Network (GWIIN) www.gwiin.org
GONE RURAL, Malkerns, Swaziland, Africa www.goneruralswazi.com
Hansen Partnership, Inc. www.HansenPartnership.com
ICT & Educa on, Zutphen, Netherlands www.ict-edu.nl
iEARN Egypt h p://www.iearnegypt.org
iEARN Lebanon h p://www.iea.org.lb, h p://www.iearnlb.org
iEARN-Pangea, Barcelona, Spain
iEARN Slovenia h p://www.ljudmila.org/iearn/index_h0.htm
iEARN Tunisia
iEARN UK, www.iearnuk.org
iEARN-USA, h p://us.iearn.org/
Immaculata University of Immaculata, Pennsylvania, U.S.A. h p://www.immacu-lata.edu/
Ins tute for Women in Trades, Technology & Science, U.S.A www.iwi s.com
Ins tute of Social and Gender Policy, Russia www.genderpolicy.ru
Interac ve Educa on and Resource Network (iEARN), Macedonia www.imor.org.mk
98 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
Interna onal Network of Women Engineers and Scien sts www.inwes.org
The Interna onal Research and Exchanges Board (IREX) www.irex.org
Irene Namatovu, MTN Uganda
IRMA-India h p://www.irma-india.org
Life Sciences Compu ng, USA www.lifesciencescompu ng.com
Ma lda Amissah, Matamiss Enterprise, Ghana, West Africa
Peggy Meszaros, Ph.D.; CFCS, William E. Lavery Professor of Human Development Director, Center for Informa on Technology Impacts
on Children, Youth, and Families College of Liberal Arts and Human Sciences Depart-ment of Human Development, Virginia Tech, U.S.A.
h p://www.humandevelopment.vt.edu/appliedmastersmain.htm
MentorNet www.MentorNet.net
MINÖK, Hungarian Network of Women, Hungary
Na onal Alliance for Partnerships in Equity, USA www.napequity.org
Na onal Center for Women and Informa on Technology, U.S.A. www.ncwit.org
Nigerian Society of Engineers www.nse.org.ng
NRC – The Swedish Na onal Federa on of Resource Centers for Women h p://www.nrckvinnor.org
NSERC/HP Chair for Women in Science and Engineering, School of Engineering, Uni-versity of Guelph, Ontario
www.soe.uoguelph.ca/webfi les/cwse
Orillas-iEARN Center
PTC, the Product Development Company, h p://www.ptc.com/
QUIN-Estonia www.quinest.ee
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 99
Research Group Digital Media in Educa on of the University of Bremen, Germany h p://www.dimeb.de
Roumania Chamber of Depu es, Commi ee for Equal Opportuni es for Women, Roumania.
SM Consul ng, U.S.A. www.smcteam.com
The Thornburg Center for Professional Development. TCPD.org
Uganda Investment Authority Women Entrepreneurs Network, Uganda, Africa www.ugandainvest.com
UK Resource Centre for Women in Science, Engineering and Technology, U.K. www.setwomenresource.org.uk
UNESCO Regional Chair Women, Science and Technology in La n America www.ca-tunescomujer.org
The University of Alabama at Birmingham ADVANCE Program and the Offi ce for the Advancement of Women in Science and
Engineering
University of Maryland Bal more County, Maryland, U.S.A. www.umbc.edu
Women in Engineering Programs & Advocates Network (WEPAN) h p://www.we-pan.org/
Women's Poli cal Resource Centre, Georgia
WINNET – European Network of Women Resource Centres
h p://www.women.eu.com/digitalcity/startpages/winnetmagazinb.jsp?dom=AAAAGIZT&prt=AAAANKLD&fmn=AAAANKLU&men=
AAAANKLH
WiTEC Hungary (European Associa on for Women in Science, Engineering and Tech-nology)
WiTEC U.K. www.witec-eu.net www.inovaconsult.com
100 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
Women@SCS, Carnegie Mellon University, U.S.A. h p://women.cs.cmu.edu
Women, Media and Change(WOMEC), Pan Africa www.womec.org
Women in IT of Fiji, www.clari .com.
Women's Informa on Center, Georgia www.ginsc.net
Women in Global Science and Technology, Toronto, Canada www.wigsat.org
Women Without Borders www.women-without-borders.org
The World Associa on of Girl Guides and Girl Scouts, h p://www.wagggsworld.org/en/home
World Federa on of Engineering Organiza ons, h p://www.unesco.org/wfeo/
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 101
danarTi IIdanarTi IIfokus-jgufis monawileTa sia
# organizacia saxeli gvari
1asociacia `bavSvTa harmoniuli
ganviTarebis saxli~Tamar maWaraSvili
2 borjomis qalTa sainiciativo jgufi Tamar gogolaZe
3organizacia `lampari~, sof. kaxaTi,
zugdidi qeTo miqenaia
4qalebi – mravaleTnikuri saqarTvelo –
keWedis proeqtieka krixaeli
5 hileli – axalgazrda ebraelTa fondi marina gazviani
6 asociacia avangardi madlena kvaracxelia
7samcxe-javaxeTis demokrat qalTa
organizaciamarina modebaZe
8 kavSiri safari Tina javaxiSvili
9 qalTa ganaTlebis saerTaSoriso centri Tamar abramiSvili
10 `qarTlosi~ – megobrobis xidi naTia arCvaZe
11 adamianis uflebebis centri nino andriaSvili
12 `Tanadgoma~ irina tabuciZe
13 Zdeq-is Zaladobis dacvis qseli nia kaSia
14 Zdeq-is imereTis komiteti ana kikvaZe
15 borjomis qalTa sainiciativo jgufi eka sxilaZe
16transsasazRvro TanamSromlobis
kavkasiis centriolga doroxina
17 `qarTlosi~ – megobrobis xidi megi bibiluri
18 saqarTvelos fondi neli javaxiSvili
19helsinkis moqalaqeTa asamblea
saqarTvelos komitetinato SubiTiZe
20helsinkis moqalaqeTa asamblea
saqarTvelos komitetimeri SubiTiZe
102 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
21 sazogadoeba `biliki~ eka menabdiSvili
22 qarTvel medikos qalTa asociacia nino Jvania
23adamianTa harmoniuli
ganviTarebis centri
covinar nazarova
24 Zdeq-is– Zaladobis dacvis qseli nino razmaZe
25sazogadoebrivi moZraoba
mravaleTnikuri saqarTveloilona koCoi
26 qalTa politikuri resurs-centri nata gigineiSvili
27 qali da janmrTeloba ZiZia RuduSauri
28 qali da janmrTeloba dali gogiCaiSvili
29`feniqsi – Tanamedrove qalTa
instituti~iunona margalitaZe
30 afxazeTis biznesmen qalTa asociacia neno maisuraZe
31 qalis xma julia niblaZe
32 afxazeTis qalTa asociacia – sabinebi roza cindeliani
33 martoxela mSobelTa asociacia maia kuprava-SarvaSiZe
34saqarTvelos ekonomikuri ganviTarebis
saministro / statistikis departamentilia CareqiSvili
Jurnalistebi
35 radio Tavisufleba nino gelaSvili
36 gazeTi `gori~ (qarTlis regioni) nana sabanaZe
37 gazeTi `rezonansi~ sofo qvliviZe
38 gazeTi `kamara~, Jurnali `fokusi~ irma kaxuraSvili
39SCIRS "Monday" (eleqtronuli
sainformacio biuleteni)eka megreliSvili
40 gazeTi `komersanti~ enZela maWavariani
41 gazeTi `rezonansi~ elza wiklauri
42saxelmwifo universitetis
Jurnalistikis fakulteti (studenti)Tamuna bubaSvili
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 103
saerTaSoriso da ganviTarebis oranizaciebis warmomadgenlebi
43 anika karlsoni Kvinna ll Kvinna
44 mira sovakari Heinrich Boll Founda on
45 nana fanculaia Women’s Fund in Georgia
46 Teona yufunia World Vision
104 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
danarTi III. danarTi III. monaxulebuli organizaciebis nusxa
qvemo qarTli:
sainiciativo jgufi ̀ saqarTvelos moqalaqe somexi qale-1.
bi~ – mareta marutiani
qalTa asociacia `qali da samyaro~ 2. – marina bJalava
`bolnisis enis saxli~ 3. – irma zurabiSvili
saqarTvelos azerbaijanel qalTa kavSiri – leila 4.
suleimanova
axalgazrda demokratTa kavSiri ̀ momavali~ 5. – kamila mame-
dova
`demosi~ 6. – liana Carkviani
mcxeTa – mTianeTi
qarTvel qalTa asociacia – leila erondidi 1.
Zdeq-is mcxeTa-mTianeTis komiteti – Tamar maisuraZe 2.
socialuri da jandacvis problemebis regulirebis kav-3.
Siri `konka~ – xaTuTi kariauli
Sida qarTli
asociacia `qali da ganviTareba~ 1. – fati buxrikiZe
socialurad daucvel qalTa asociacia `fiqris gora~ 2. – dali korkomaSvili
qalTa sainiciativo jgufi ̀ soflis qalebi~ 3. – nana xaraiS-
vili
sazogadoeba `biliki~, dRis centri `sxivi~ 4. – marika mRe-
briSvili
asociacia `goris invalidTa klubi~ 5. – Tina bregvaZe
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 105
goris qalTa saqvelmoqmedo organizacia `mandilosani~ 6.
– lia oqropiriZe
saqarTvelos axalgazrda iuristTa asociacia – qeTino 7.
babiaSvili
Zdeq-is Sida qarTlis komiteti – lamara SayulaSvili 8.
goris municipaluri sabWo – Tamar muralovi 9.
samcxe-javaxeTi
demokrat qalTa organizacia – marina modebaZe 1.
qalTa imedi 2. – zaira kelaptriSvili
saerTaSoriso ganaTlebis centri – sofiko nebaZe3.
Zdeq-is samcxe-javaxeTis komiteti – nona beriZe 4.
regionaluri gazeTi `samxreTis karibWe~ 5. – qeTevan miSve-
laZe
axalcixis ganaTlebis resurs-centri – lia kobesaSvili 6.
saqarTvelos respublikelTa partia – Tamar gogolaZe 7.
regionaluri gazeTi `adgilis deda~ 8. – izolda wiqariS-
vili
regionaluri sazogadoebrivi kavSiri `inteleqti~ 9. – mar-
exi neTenaZe
TviTmmarTvelobaTa asociacia – naira samsoniZe 10.
demokrat qalTa organizaciis genekologiuri kabineti 11.
– manana vergenjanoviCi
obol bavSvTa saxli – darejani zRudaZe 12.
lideri qali – marina karapetiani 13.
lideri qali – lala mamukiani 14.
106 genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi
guria
`balavari~ 1. – qeTevan kublaSvili
ozurgeTis axalgazrda pedagogTa kavSiri – marina To-2.
furia
Zdeq-is guriis komiteti – badri morgoSia 3.
`qali da progresi~ 4. – naTia saluqvaZe
aWara
`progresi~ ganviTarebisa da TanamSromlobis mxardaW-1.
eris asociacia – nino gabunia
qalTa asociacia `aWara~ 2. – naTia doliZe
baTumis axalgazrduli centri – maia qaTamaZe3.
`favoriti~ 4. – xaTuna qaTamaZe
kaxeTi
gurjaanis raionis maswavlebelTa asociacia –dali Sin-1.
SiaSvili
`aisi~ 2. – xaTuna kvinlaSvili
migraciis saerTaSoriso organizacia – qeTi sibaSvili 3.
`vejini~4. – laura xaritonaSvili
Zdeq-is kaxeTis komiteti – jilda niblaZe 5.
sainiciativo jgufi `TuSuri CiTebi~ 6. – liana iWirauli
`vardisubani~ Temis kavSiri – mariam darCiaSvili 7.
`asociacia `qalebi XXI saukuneSi~ 8. – lia natroSvili
kavSiri `nafareuli~ 9. – maia nacvliSvili
`fesvebi~ saerTo interesebis jgufi – nino gaxutaSvi-10.
li
`speqtri~ sazogadoebrivi ganviTarebis asociacia – 11.
sofio manZulaSvili-xarebava
genderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSigenderi da sainformacio-sakomunikacio teqnologiebi saqarTveloSi 107
saTemo centri `leli~ 12. – nana nersezaSvili
saqarTvelos qalTa asociaciis lagodexis komiteti – 13.
eva lomTaZe
sainiciativo jgufi `alazani~ 14. – elene tatiaSvili
imereTi
`sxivi~ invalid bavSvTa da moxucTa asociacia – cicino 1.
bendeliani
maswavlebelTa kavSiri `ganaTleba da samyaro~ 2. – nanuli
ramiSvili
saqarTvelos asulebi _ qeTevan grZeliSvili3.
`Tanadgoma~ gordis qalTa sabWo – rusudani Wanturia4.
legi – kakabaZe nino 5.
`TeTnuldi~ ganviTarebis, daxmarebisa da Temebs Soris 6.
TanamSromlobis centri – abeli (gia) mamardaSvili
sainiciativo jgufi orpiris qalTa sabWo – maia svaniZe 7.
sof. didi jixais qalTa sainiciativo jgufi – ekaterine 8.
bibileiSvili
`qalTa sabWo~ 9. – nona kvaxaze
`qalTa sabWo~ boriTi – iamze paqsaSvili 10.
`sociumi~ 11. – maia WinWaraZe