SEDIMENTNE STIJENEPostanak sedimentnih stijena rezultat je sloenog i dugotrajnog procesa koji sadri:

- mehaniko i/ili kemijsko troenje postojeih eruptivnih, sedimentnih i metamorfnih stijena.

- transport mehaniki usitnjenih fragmenata i otopljenih tvari

- taloenje rastroenog materijala

Nakon taloenja, uz odreene fiziko-kemijske procese, moe doi do litifikacije sedimenta.

Mehaniko troenje stijena uzrokovano je silama koje djeluju iz atmosfere, hidrosfere i biosfere. Pritom ne dolazi do promjene kemijskog sastava stijene, ve samo do komadanja i usitnjavanja. Takvo troenje olakano je sustavima pukotina i prslina.

Kemijsko troenje stijena svodi se na otapanje komponenata topivih u vodi. Mo otapanja vode ovisi o njezinom pH faktoru, koliini otopljenog CO2, anorganskim, organskim i humusnim kiselinama te koliini kisika, klorida i nekih drugih soli. Kompaktna i glatka stijenska masa lake odolijeva kemijskom troenju nego ona s puno pukotina, prslina i upljina, koja je uz to i hrapava.

Klastinu strukturu imaju sedimentne stijene izgraene od fragmenata stijena i minerala, razliitih po veliini i obliku. Prema veliini zrna klastine se strukture dijele na:

- psefitske (krupnozrnate) veliine zrna su iznad 2 mm

- psamitske (srednjezrnate) veliine zrna su od 2 mm do 0,06 mm

- siltitske (sitnozrnate) veliine zrna su od 0,06 mm do 0,002 mm

- pelitske (finozrnate) veliine zrna su manje od 0,002 mm

Karbonatne stijene nastale mehaniki, odlikuju se detritinom strukturom. Ovisno o veliini zrna razlikuju se:

- kalkruditi zrna vea od 2 mm

- kalkareniti zrna izmeu 2 mm i 0,06 mm

- kalklutiti - zrna manja od 0,06 mm

Ako u strukturi karbonatnih stijena, nastalih mehaniki, sudjeluju i ostaci organizama, takva se struktura naziva organodetritina.

Kemijske sedimentne stijene odlikuju se kristalastom strukturom koja ovisno o veliini minerala koji stijenu izgrauju, moe biti:

makrokristalasta (mineralna zrna su vea od 0,1 mm), mikrokristalasta (mineralna zrna su dimenzija od 0,1 do 0,01 mm) i kriptokristalasta (mineralna zrna su dimenzija manjih od 0,01 mm).

Kemijske sedimentne stijene mogu imati i oolitsku i sferolitsku strukturu. One se odlikuju karakteristinim koncentrinim nakupinama oko centra kristalizacije, koji moe biti zrno pijeska ili fosilni ostatak.

- organogena struktura karakteristina je za stijene izgraene od netransportiranih ostataka biljaka i ivotinja. To su organogene sedimentne stijene.

Tekstura sedimentnih stijena definira znaajke njihove unutarnje grae u svezi sa rasporedom estica i njihovim odnosom, a moe biti:

- homogena minerali su jednoliko zauzeli prostor u stijenskoj masi

- slojevita karakteristina je za slojevite sedimentne stijene kod kojih se u stijenskoj masi izmjenjuju slojevi razliitih znaajki

- breasta stijenska masa je sastavljena od vezanih veih i manjih estica

KLASIFIKACIJA SEDIMENTNIH STIJENA

Klasifikacija je temeljena na njihovoj genezi ili postanku.

PRIMJENA KAMENA SEDIMENTNOG PODRIJETLA

1. ljunci i pijesci se koriste u pripravi betona, asfalta te za odravanje i nasipanje makadamskih putova.

2. Bree, konglomerati, vapnenci i dolomiti se koriste i kao tehniki kamen i kao arhitektonsko graevni kamen, a vapnenci i dolomiti se koriste se i kao sirovine za dobivanje vapna i cementa.

3. Glina je glavna sirovina u industriji opeke, crijepa i papira.

4. Lapor je glavna sirovina u industriji cementa

4. Temeljenje: - ljunci i pijesci stabilnost i nosivost takvih terena ovisi o zbijenosti i granulometrijskom sastavu. Ako su dobro zbijeni, znaajke za temeljenje su povoljne. - prah treba izbjegavati kao medij za temeljenje, pogotovo ako je saturiran vodom (mulj) i zaglinjen zbog velike stiljivosti. - glina treba izbjegavati kao medij za temeljenje zbog izraene komponente slijeganja koje se odvija u dvije faze i zbog lake promjene konzistencije. - vezane klastine stijene ine stabilnu podlogu za temeljenje- vapnenci i dolomiti vrlo povoljan medij za temeljenje, problem kaverni.