Ljudevit Gaj: Kratka osnova horvatsko-slovenskoga pravopisana U hrvatskoj povijesti nema tako malene ni tako skromne knjige s tako dubokim i s toliko dalekose`nim posljedicama kao {to je Gajeva Kratka osnova horvatsko-slovenskoga pravopisana. Knjiga je na hrvatskokajkavskom i njema~kom jeziku iza{la u Budimu 1830. godine i ozna~ava po~etak narodnog preporodnog gibanja u Hrvatskoj u prvoj polovini XIX. stolje}a (...) Ljudevit Gaj (1809-1872) napisao je Kraku osnovu kad mu je bila 21 godina (...) Osobito je velik utjecaj na njegovo poimanje pravopisa i povijesnog poloàja Hrvatske izvr{io Andrija Jambre{i}, ~iji je Lexicon latinum (1742) jo{ u Gajevo doba upotrebljavanko kao {kolska knjiga. Ni{ta manje zna~enje nisu bila ni razmi{ljanja Pavla Rittera Vitezovi}a. Planovima o pravopisu Gaj je bio zabavljen 1828. i osobito 1829. kad se u Zagrebu druìo s poljakom Andrijom Kucharskim (...) Pravopisna osnova kakvu je Gaj predloìo 1830. trebala je hrvatsku knjièvnost objediniti i pribliìti je ostalim slavenskim narodima, osobito onima koji pi{u latinicom. Nejedinstvenost pravopisne prakse u hrvatskoj knjièvnosti poku{avali su ve} ranije prevladati [ime Budini} (1583), Barlot Ka{i} (1640), Rajmund \amanji} (1639), Pavao Ritter Vitezovi} (prije 1702), Andrija Jambre{i} (1732), Lovro Bra~uljevi} (1730), a zatim pravopisna komisija imenovana od Josipa II (potkraj XVIII. st) i pravopisna komisija za ure|enje pravopisa u Dalmaciji (1820)... akademik Josip Bratuli} Inicijativa za za{titu ba{tine

Gaj Ljudevit: Kratka osnova

Download PDF Report

Upload
inicijativa-za-zastitu-bastine
View
282
Download
10

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Ljudevit Gaj (1809-1872) napisao je Kraku osnovu kad mu je bila 21 godina. Osobito je velik utjecaj na njegovo poimanje pravopisa i povijesnog polozaja Hrvatske izvrsio Andrija Jambresic, ciji je Lexicon latinum (1742) jos u Gajevo doba upotrebljavanko kao skolska knjiga. Na Gaja su utjecala i razmisljanja Pavla Rittera Vitezovia. Planovima o pravopisu Gaj je bio zabavljen 1828. i osobito 1829. kad se u Zagrebu druzio s poljakom Andrijom Kucharskim. Nejedinstvenost pravopisne prakse u hrvatskoj knjizevnosti pokusavali su vec ranije prevladati Sime Budinic (1583), Barlot Kasic (1640), Rajmund Djamanjic (1639), Pavao Ritter Vitezovic (prije 1702), Andrija Jambresic (1732), Lovro Braculjevic (1730), a zatim pravopisna komisija imenovana od Josipa II (potkraj XVIII. st) i pravopisna komisija za uredjenje pravopisa u Dalmaciji (1820.

Citation preview

Ljudevit Gaj: Kratka osnova horvatsko-slovenskoga pravopisana

U hrvatskoj povijesti nema tako malene ni tako skromne knjige s takodubokim i s toliko dalekose`nim posljedicama kao {to je Gajeva Kratka os-nova horvatsko-slovenskoga pravopisana.

Knjiga je na hrvatskokajkavskom i njema~kom jeziku iza{la u Budimu1830. godine i ozna~ava po~etak narodnog preporodnog gibanja u Hrvatskoju prvoj polovini XIX. stolje}a (...)

Ljudevit Gaj (1809-1872) napisao je Kraku osnovu kad mu je bila 21 godina(...) Osobito je velik utjecaj na njegovo poimanje pravopisa i povijesnogpolo`aja Hrvatske izvr{io Andrija Jambre{i}, ~iji je Lexicon latinum (1742)jo{ u Gajevo doba upotrebljavanko kao {kolska knjiga. Ni{ta manje zna~enjenisu bila ni razmi{ljanja Pavla Rittera Vitezovi}a. Planovima o pravopisuGaj je bio zabavljen 1828. i osobito 1829. kad se u Zagrebu dru`io s poljakomAndrijom Kucharskim (...)

Pravopisna osnova kakvu je Gaj predloìo 1830. trebala je hrvatskuknjièvnost objediniti i pribliìti je ostalim slavenskim narodima, osobitoonima koji pi{u latinicom.

Nejedinstvenost pravopisne prakse u hrvatskoj knji`evnosti poku{avalisu ve} ranije prevladati [ime Budini} (1583), Barlot Ka{i} (1640), Rajmund\amanji} (1639), Pavao Ritter Vitezovi} (prije 1702), Andrija Jambre{i}(1732), Lovro Bra~uljevi} (1730), a zatim pravopisna komisija imenovana odJosipa II (potkraj XVIII. st) i pravopisna komisija za ure|enje pravopisa uDalmaciji (1820)...

akademik Josip Bratuli}

Inicijativa za za{titu ba{tine