Gabariti (volumeni) obiteljskih ku}a Outlines (Volumes) of Family …bib.irb.hr/datoteka/54544.plestina1.pdf · 2005. 3. 31. · L. Ple{tina: Gabariti (volumeni) obiteljskih ku}a

Pag. 77-92

777777777777

Saètak � Abstract

Klju~ne rije~i � Key words ekonomi~nostklimaobiteljska ku}astilvolumen

cost-effectivenessclimatefamily housestylevolume

Izvorni znanstveni ~lanak � Original Scientific PaperUDK � UDC 728.3:721.011

Znanstvena klasifikacija � Scientific ClasificationPodru~je: Tehni~ke znanosti � Section: Technical SciencesPolje: Arhitektura i urbanizam � Field: Architecture and Urban PlanningGrane � Branches: 2.01.01 arhitektonsko projektiranje � Architectural Designing

Rukopis primljen � Manuscript Received: 05.01.1999.^lanak prihva}en � Article Accepted: 15.06.1999.

Gabariti (volumeni) obiteljskih ku}a

Aproksimativni gabariti obiteljskih ku}a mogu se promatrati s obzirom na njihovgeometrijski izgled koji moè biti u rasponu od vrlo jednostavnoga, kockolikoga,do sloèno ra{~lanjenoga. U radu je navedeno pet kategorija u koje se mogusvrstavati pojedini gabariti, kao i poznati primjeri koji im pripadaju. U svezi skarakteristikama gabarita, provedena je analiza s obzirom na ekonomi~nost, klimatskeuvjete, veli~inu parcele, vanjske prostore, unutra{nju organizaciju prostora i stilskuideologiju.

The approximate outline of a family house can be viewed according to itsgeometrical shape, which can range from a very simple cube to an elaboratecomposite. The author lists five categories of outlines, as well as some well-known examples. He analyses outline characteristics from the aspect of cost-effectiveness, climate, size of plot, external space, internal organisation and style.

Vol.7(1999),No.1(17) PROSTOR

Lenko Ple{tina

Sveu~ili{te u ZagrebuArhitektonski fakultetHR - 10000 Zagreb, Ka~i}eva 26

Outlines (Volumes) of Family Houses

L. Ple{tina: Gabariti (volumeni) obiteljskih ku}a Pag. 77-92

78

Vol.7(1999),No.1(17)PROSTOR

1. Uvod / IntroductionPrema Cezanneu, red u prirodi sadràn je u tri elementarnaoblika, a to su kugla, stoàc i valjak.1 Ako su elementarni geometrijskioblici zamjetljivi u svijetu prirode, jasno je da su jo{ zamjetniji usvijetu arhitektonskog stvaranja, u artefaktima koji se svjesnokoriste geometrijom i stereometrijom. Stoga je razumljivo LeCorbusierovo opaànje kako su u arhitektonskim djelima sadrànejednostavne forme, pri ~emu navodi valjak, piramidu, kocku, kvadari kuglu, a arhitekturu doìvljava kao znala~ku, konkretnu iveli~anstvenu igru volumena na svjetlu.2 Promatraju}i obiteljskeku}e na Corbusierov na~in, apstrahiraju}i sitnu konfiguraciju izanemaruju}i detalje ili odre|eni ukras, u mnogih se moè uo~itiodre|ena geometrijska podloga na bazi jednoga ili vi{e geometrijskihtijela. Tako aproksimirani objekt u jedno tijelo ili zbir nekolikotijela nazovimo njegovim gabaritom (volumenom ili masom).Obiteljske ku}e s obzirom na najrazli~itije okolnosti i uzroke imajui vrlo razli~ite gabarite: kompaktni s jedne i ra{~lanjeni s drugestrane, s nizom prelaznih oblika. Prvi je slu~aj ku}a jednostavnogajedinstvenog korpusa, a drugi je slu~aj kada je jedna obiteljskaku}a zapravo skupina vi{e ili manje integriranih fragmenata(volumena). Mno{tvo prelaznih oblika ne dopu{ta jednostavnu isveobuhvatnu klasifikaciju, pa stoga ovdje navodim neke primjerekoji mogu biti karakteristi~nim orijentirima i na bazi kojih bi semogla postaviti sljede}a lepeza tipova: I. kompaktni3; II. izduèni;III. lomljeni; IV. atrijski; V. ra{~lanjeni.

2. Opis tipova / TypesI. Kompaktni / Compact

U ukupnoj masi obiteljskih ku}a, pogotovo onih masovne stam-bene izgradnje, velik je broj kompaktnih gabarita s dimenzijamakoje teè kocki, tj. pribli`no sli~nih dimenzija u sva tri smjera.Zbog izdignutoga kosog krova taj se osje}aj u promatranju gubi,pogotovo ako je to dvostre{ni krov, pri kojima dva pro~eljadobivaju trokutaste zabate. Me|u primjerima koji su projektiranida se dobije kockoliki osje}aj navodim ove gra|evine: Tony Garnier:ku}e u Cite Industrieleu; Adolf Loos: kockasta ku}a, vila Rufer,Moller ; Le Corbusier: Artisan Maison; Takefumi Aida: Die House,Nirvana House; Miyawaki: Green Box; Michael Graves: HanselmannHouse; John Hejduk: Diamond House, Bernstein House, House:wall-column; Helmut Jahn: Eagle River House; Le Corbusier: ku}eza umjetnike; Mathias Ungers: vlastita ku}a itd.Kompaktnom kockolikom gabaritu prethodi valjkasti ili sferni gabarit.Iako su ti tipovi gabarita s obzirom na ukupnu masu suvremenogagra|enja rijetkost, zamjetni su u primitivnim graditeljskim tradici-jama, kao:- bunja (~emer, poljarica, kaùn) na hrvatskom jadranskom pojasu,kao i na cijeloj sredozemnoj obali (kameni valjak s kamenimstoàstim nadsvo|em)

- jurta (valjkastostoàsta drvena konstrukcija s pokrivkom od gove|ihkoà)

- afri~ka koliba (bambus ili sli~no pru}e pokriveno palminim li{}em)- iglu (valjkastokupolasta konstrukcija od leda).Elementarni oblik koji se moè postaviti u ishodi{te, u nultu to~kupromatranja gabaritnih oblika, jest kugla. Iako se pojavljuje i unekim drugim sadràjima, dosada nije izvedena ni jedna "obiteljskakugla", tj. obiteljska ku}a u obliku kugle. Tematski joj je najbliì

1 Cezanne u pismu E.B.-u iz 1904. godine. Timvi|enjem, kao i svojim stvara-njem, Cezanne je prijelaznakarika od impresionizmaprema kubizmu. "Za kubisteje Cezanne bio obnoviteljosje}aja za volumen nakonimpresionisti~ke raspr{enosti,umjetnik sposoban iz prolaz-nog pluraliteta senzacijaizvu}i su{tinsku konstrukci-ju elementarnih oblika "(Durbe, 1979:116, 284).

2 Objavljeno u prvombroju magazina "L'EspritNouveau", br. 1, listopad1920. Prema Corbusieru,jednostavne forme pobu|ujuprimarne osje}aje koji sumodificirani pojedinim kul-turama i povije{}u, ili sekun-darnim osje}ajima (Le Cor-busier, 1946:33; Jencks,1973:145).Tri geometrijska lika na kojaCorbusier podsje}a "gos-podu arhitekte" jesu kvadrat,trokut i krug (Le Corbusier,1946:33). Ista ta tri likanalazimo i na Bauhausu.Kandinski pak ta tri likapovezuje s elementarnimbojama: kvadrat s crvenom,trokut sa ùtom, krug splavom (Droste, 1993: 29,34, 86).

3 U njema~koj termino-logiji za takav tip gabaritanalazimo naziv punkthous.

L. Ple{tina: Gabariti (volumeni) obiteljskih ku}aPag. 77-92

79


SLSLSLSLSL. 1.. 1.. 1.. 1.. 1. Le Corbusier:Podsjetnik za gospoduarhitekte

Izvor � SourceLe Corbusier, 1946.

FGFGFGFGFG. 1.. 1.. 1.. 1.. 1. Le Corbusier:Reminder for Architects

SLSLSLSLSL. 2.. 2.. 2.. 2.. 2. Le Corbusier:Crte` iz "L'Esprit Nouveau"

Izvor � SourceLe Corbusier, 1946: 33.

FGFGFGFGFG. 2.. 2.. 2.. 2.. 2. Le Corbusier:Drawing from "L'EspritNouveau"

SLSLSLSLSL. 3.. 3.. 3.. 3.. 3. Karakteristi~nigabariti obiteljskih ku}aI - kompaktniI.a - sferni i cilindri~niII - izduèniIII - izlomljeniIV - atrijskiV - ra{~lanjeni

Crte` � Drawing byL. Ple{tina

FGFGFGFGFG. 3.. 3.. 3.. 3.. 3. Characteristicoutlines of family housesI - CompactIa - Spherical or

CylindricalII - LongitudinalIII - Broken downIV - Atrium typeV - Composite

IaIaIaIaIa

IIIII

IIIII

IIIIIIIIII

IIIIIIIIIIIIIII

VVVVV

IIIIIIIIIIIIIII

IIIIIIIIIIIIIII

IVIVIVIVIV


80


4b4b4b4b4b

primjer projekt Ledouxove kugle Maison des Gardes Agricoles iz1773-1779, jedan od Chaux-projekata 4, nastala jo{ prije revolucio-narnog vremena koje je uskoro uslijedilo i u kojemu se u francus-kom konventu moglo ~uti:"arhitektura se mora pomladiti geometrijom."5

Gornji dijelovi kugle ili njihove odre|ene prilagodbe u oblikukupola mogu se vidjeti kao fragmenti na nekim obiteljskim ku}ama.Oblik valjka naj~i{}e je interpretirao Mario Botta u projektu CasaRotonda, a na{ valjkasti primjer je vila Redevita u Zagrebu Eduardai Julija Hahna. Plitki valjak s krovnim sto{cem obilje`je je poznateokrugle ku}e Stjepana Plani}a. Dva djelomi~no proèta valjkaiskoristio je Konstantin Melnikov za projekt vlastite ku}e u Moskvi1928. g. Horizontalno poloèn valjak do tada je postavljen samou projektu ku}e za direktora pilana na rijeci Loue, Chaux (C. N.Ledoux, 1773-1779), na kojem je doìvljaj poja~an protokom vodeplaninskog brzaca kroz ku}u.

II. Izduèni / Longitudinal

Izduèni gabarit u horizontalnome (ili, rje|e, u vertikalnom smjeru),zastupljen je u tradicijskom, ali i u suvremenom gra|enju obiteljskihku}a. U tradicijskome ga prati kosi dvostre{ni krov, a u suvremenome,stilskom izrazu moderne arhitekture moè se pojaviti u obliku ~istogaizduènog geometriziranog tijela, primjerice na nekoliko projekataMarija Botte. Na njegovim ku}ama Cadenazzo i Ligornetto tlocrtni jeomjer 1:3 i 1:4. Stanly Tigerman isteè Hot Dog House do tlocrtneproporcije 1:4, koliki je i tlocrtni omjer ameri~koga tipskog projektaAffordable House. Premda forsiranje longitudinale nije obilje`je Corbus-ierovih vila, ku}a za roditelje na @enevskom jezeru ipak ima tlocrtnuproporciju 1:4,5. Me|u najizduènije primjere obiteljskih ku}a pripadaMoruya House Glenna Murcutta, ku}a za veterinara Herzog & de Meuronai Berkowitz House Stevena Holla, kojima je tlocrtna proporcija ve}a od1:5. Malaparteova "casa come me" (Libera) na Kapriju {iroka je 10metara, a do kraja suènog dijela duga je 54 metra. Hrvatski primjerizduènoga gabarita uo~avamo na Gali}evoj ku}i u Istarskoj. Ako seobiteljske ku}e proteù uvis, najvi{e istezanja do sada dosezalo je 4-5katova. Ovisno o veli~ini baze, manje se ili vi{e ostvaruje ugo|aj tornja.Primjer od pet katova Bottin je projekt Riva san Vitalea, na kojemuumjerena visina katova i tlocrt 10x10 m krote izraènu senzaciju tornja.

SLSLSLSLSL. 4.a.. 4.a.. 4.a.. 4.a.. 4.a. Ledoux: Maisondes Gardes Agricoles

Izradio � Made byJurica Huljev

FGFGFGFGFG. 4.a. 4.a. 4.a. 4.a. 4.a. Ledoux: Maisondes Gardes Agricoles

SLSLSLSLSL. 4.b. 4.b. 4.b. 4.b. 4.b..... KonstantinMelnikov: Vlastita ku}a

Izradio � Made byBoris Janje

FGFGFGFGFG. 4.b.. 4.b.. 4.b.. 4.b.. 4.b. KonstantinMelnikov: His house

SLSLSLSLSL. 4.c.. 4.c.. 4.c.. 4.c.. 4.c. Julije Hahn:Villa Redevita

Izvor � SourceîP-361, 1983

FGFGFGFGFG. 4.c.. 4.c.. 4.c.. 4.c.. 4.c. Julije Hahn:Villa Redevita

4 Isti se projekt pojavlju-je i pod nazivom Abri pourles Gardes Ruraux i pomaloje te{ko doku~iti njegovupreciznu namjenu.Ledouxov projekt naj~i{}eizraàva geometrijski duhkugle. Kugla se kao temapojavljuje i u Boulleea, uprojektima Hrama slavnihljudi te Newtonova groba.U literaturi se spominje "kodVaudoyera, Maison d'unCosmopolite, kugla pri-dràna dorskim stupovima" .

5 Schultze, 1979:203.

6 Ple{tina, 1990: 59.

4a4a4a4a4a 4c4c4c4c4c


81


Venturijev toranj Brand-Johnson House ublaèn je nagla{enom piramid-om ~etverostre{nog krova, dok je najbolji ugo|aj tornja postignut naprojektu i kasnijoj realizaciji ku}e za povremeni boravak studenata sYalea u Vermontu. Vlastita ~etverokatna zagreba~ka ku}a Bele Auerapolazi{no bi trebala biti toranj, no nema to~ku promatranja na kosomterenu odozdo - s ulice se, naime, doìvljava kockoliko.

III. Lomljeni / Broken down

Udaljavaju}i se oblikom gabarita od prva dva tipa, obiteljska ku}apostaje oblikovno sloènija. Prate}i tlocrt i glavnu raspodjeluvolumena, mogu se uo~iti vrlo razli~iti gabariti: LLLLL-oblici - F. L.Wright: First Usonian House; Ibler-Gali} - vila Filip~i} ; Ibler - vilaBlaèkovi} (u donjoj etaì); Ivan Crnkovi} - ku}a u Prolo{cu; TTTTT-oblici:S. Tigerman - Daisy House; ZZZZZ-oblici: Rem Koolhaas - vila dal Ava;+++++ - oblici: F. L. Wright - Wingspread; UUUUU-oblici: Marcel Breuer - Stil-man House i sl.

IV. Atrijski / Atrium-type

Jedan od najstarijih rezidencijskih primjera s atrijima jest pala~a zarobovlasnika u Kahuanu, vlasni{tvo egipatske dinastije Sesostrisa II,iz vremena oko 1900. prije Krista.6 Od tada kroz cijelo dugorazdoblje gra|enja pala~a, vila ili obiteljskih ku}a javlja se urazli~itim modalitetima atrija-atrijuma (patio, cortile7). Iako je tradicijskitip, moè se susretati i dandanas me|u primjerima modernearhitekture: Craig Ellwood - Rosenresidence u Los Angelesu; Take-fumi Aida - Dental House; Tadao Ando - Glass Box House; KazujoSeyima - ku}a u {umi; Rem Koolhaas - Duch House. Premda taj tipgradnje obiteljskih ku}a konotira topla podneblja, neki se primjerimogu na}i ~ak i na sjeveru, u Finskoj; npr. Toivo Korhonen-Lautasari Talo, Helsinki. Primjer iz ameri~ke hladne Minnesote jestprojekt Philipa Johnsona Wayzata House, a iz [vicarske je toprojekt Herzog & De Meurona Kochlin House, s atrijima natkriven-im staklom - {vicarski primjer s pomi~nom konstrukcijom.

V. Ra{~lanjeni / Composite

U odre|enim okolnostima (uz obilje prostora i sredstava) nastajuobiteljske ku}e gabarita ra{~lanjenoga na barem dva ili vi{e dijelovame|usobno labavo povezana, tako da je doìvljaj ku}e spoj dvaju ilivi{e kubusa. To obilje`je tzv. fragmentacije volumena imaju mnogi

SLSLSLSLSL. 5.a.. 5.a.. 5.a.. 5.a.. 5.a. Bela Auer:Vlastita ku}a u Zagrebu

Izradila � Made byKatja Majdi}

FGFGFGFGFG. 5.a.. 5.a.. 5.a.. 5.a.. 5.a. Bela Auer:His House in Zagreb

SLSLSLSLSL. 5.b.. 5.b.. 5.b.. 5.b.. 5.b. Lenko Ple{tina:Skupina ekonomi~nihku}a (6,6x6,6x6,6)

Izradio � Made byDragan Poljak

FGFGFGFGFG. 5.b.. 5.b.. 5.b.. 5.b.. 5.b. Lenko Ple{tina:Group of cost-effectivehouses (6,6x6,6x6,6)

5a5a5a5a5a 5b5b5b5b5b

7 Tip atrija moè bitirazli~it. Od rimskih Vitruvi-je navodi pet tipova atrija.Kada ima stupove i trijemnaokolo, naziva se peristil,a moè imati bazen i skulp-ture. Renesansna pala~amoè imati unutra{nje dvo-ri{te - cortile, a tu su temui kasnije zadràli mnogibarokni i klasicisti~ki dvorci.Primjer unutra{njeg dvori{tamoè se vidjeti na zagor-skom dvorcu u Ludbregu,XVIII/XIX. st.: dvorac prizemljai tri kata, veli~ine 32x33 mima sredi{nje dvori{te veli-~ine 11,5x16,5 m. Od za-gorskih dvoraca unutra{njedvori{te jo{ imaju Klenovnik,Lobor, Oroslavje, Trako{}an,Velika Horvatska, Veliki Ta-bor (Miljana), a imao ga jei poru{eni Bisag. Od Mauraje prenesen u ju`noj [pa-njolskoj, a potom se pojav-ljuje i u Latinskoj Americi.Unutra{nje dvori{te ku}a na-ziva se patio (pacio), naj~e{}eje sa zelenilom, cvije}em ivodom, fontanom.


82


SLSLSLSLSL. 6.a. 6.a. 6.a. 6.a. 6.a. Steven Holl:Berkowitz House

Izradila � Made byAntonija Radoni}

FGFGFGFGFG. 6.a.. 6.a.. 6.a.. 6.a.. 6.a. Steven Holl:Berkowitz House

SLSLSLSLSL. 6.b.. 6.b.. 6.b.. 6.b.. 6.b. Libera-Malaparte:Casa Malaparte

Izradila � Made byElena Florin~i}

FGFGFGFGFG. 6.b.. 6.b.. 6.b.. 6.b.. 6.b. Libera-Malaparte:Casa Malaparte

SLSLSLSLSL. 6.c.. 6.c.. 6.c.. 6.c.. 6.c. Abacus:Affordable House

Izradio � Made byDamir Krajnik

FGFGFGFGFG. 6.c.. 6.c.. 6.c.. 6.c.. 6.c. Abacus:Affordable House


83


SLSLSLSLSL. 7.a.. 7.a.. 7.a.. 7.a.. 7.a. Frank LloydWright: First UsonianHouse

Izradila � Made byZrinka Babi}

FGFGFGFGFG. 7.a. 7.a. 7.a. 7.a. 7.a. Frank LloydWright: First UsonianHouse

SLSLSLSLSL. 7.b.. 7.b.. 7.b.. 7.b.. 7.b. Ivan Crnkovi}:Ku}a u Prolo{cu

Izradio � Made bymaketa - Ivan Kalajdì}

FGFGFGFGFG. 7.b.. 7.b.. 7.b.. 7.b.. 7.b. Ivan Crnkovi}:House in Prolo{ac

SLSLSLSLSL. 7.c.. 7.c.. 7.c.. 7.c.. 7.c. Rem Koolhaas:Villa dal Ava

Izradio � Made byBojan Juri}

FGFGFGFGFG. 7.c.. 7.c.. 7.c.. 7.c.. 7.c. Rem Koolhaas:Villa dal Ava


84


projekti Franka Gehryja - Schnabel Residence, Guest House, SirmaiPeterson Residence, Lewis Residence (zajedno s Philipom Johnsonom).Nekoliko nerealiziranih projekata Johna Hejduka - House 10, One HalfHouse, House Bye, tako|er su ra{~lanjeni na manje odvojene dijelove,kao i realizirani projekt Cesara Pellia - Long Gallery House.êtrdesetih godina Marcel Breuer projektirao je ~etiri obiteljske ku}e~ija je karakteristika da imaju dva dijela, dva kubusa me|usobnospojena jednim manjim kubusom ulaznog prostora, a uz njih je Breuerlansirao i naziv binuclear plan. To su bile ku}e u jednoj (prizemnoj)razini: Geller House, Lawrence, Long Island, 1943-1945 (kubusi veli~ine21x5+14x9,5 m), Robinson House, Williamstown, Massachusett, 1946-1947 (kubusi 28x9+16x13 m), Clark House, Orange, Conn., 1949. iHanson House, Huntington, Long Island, N. Y. 1950s.8 Na istom na~elu,tj. na na~elu binuklearnog plana, utemeljen je i projekt Louisa KahnaWeiss House iz 1948. Lijep i jedinstven primjer binuklearnog plana unas jest ku}a Matula kod [ibenika, projekt Ante i Vlaste Vulin.9

Primjeri bicubical housea, ku}e iz dva dijela, u kojih ulaz nije uspoju, projekti su Philipa Johnsona iz pedesetih: Richard HodgsonHouse, New Canaan, 1951; Richarda Davisa House, Wayzata, Mine-sota, 1951-1952; Roberta Leonhardta House, Lloyd's Neck, LongIsland, N. Y., 1956. Ku}e od dva, gotovo razdvojena kubusa jesu iGehryjevi (nerealizirani) projekti Familian House i Benson House,(nerealizirani) projekt Coopa Himmelblaua, Open House, kao inerealizirani projekt Nenada Fabijani}a Kaplja mora u Wiessbadenu.

3. Analiza / AnalysisDa bi se dobila potpunija slika o tipu primijenjenoga gabaritaobiteljske ku}e, analizirat }emo pojedine relevantne parametre, tj.one koji su u nekoj vezi s gabaritima ku}e. To su ekonomi~nost,klimatski uvjeti, veli~ina i obilje`ja parcele, vanjski prostor, unutra{njaorganizacija i stilska ideologija.

3.1. Ekonomi~nost / Cost-effectiveness

Ako ne najva`niji, zacijelo je naj~e{}i kriterij pri definiranju obiteljskogobjekta njegova ekonomi~nost, kako prema tro{kovima izvedbe, takoi prema tro{kovima odràvanja. Brojne i raznovrsne stavke utje~u i najednu i na drugu ekonomi~nost. Stavka vezana za tu temu, ali bitna

SLSLSLSLSL. 8.a.. 8.a.. 8.a.. 8.a.. 8.a. Philip Johnson:Wayzata House

Izradio� Made byNepoznati autor

FGFGFGFGFG. 8.a.. 8.a.. 8.a.. 8.a.. 8.a. Philip Johnson:Wayzata House

SLSLSLSLSL. 8.b.. 8.b.. 8.b.. 8.b.. 8.b. Frank Gehry:Guest House

Izradila � Made byPetra Teàk

FGFGFGFGFG. 8.b.. 8.b.. 8.b.. 8.b.. 8.b. Frank Gehry:Guest House

SLSLSLSLSL. 8.c.. 8.c.. 8.c.. 8.c.. 8.c. Nenad Fabijani}:Kaplja mora

Izradila � Made byAndrea Areìna

FGFGFGFGFG. 8.c.. 8.c.. 8.c.. 8.c.. 8.c. Nenad Fabijani}:Sea Drop

8 Papachristou, 1970:220.

9 Gabaritne podudarnostiBreuerove Geller Housea iVulinove ku}e Matula, skonceptom prizemnog bi-nuklearnog plana, jedine susli~nosti izme|u te dvijeku}e. Funkcionalna organi-zacija unutar pojedinog ku-busa u svakom je primjerudruga~ija, a arhitektonski jeizraz na svakoj ku}i posverazli~it. Geller House zapra-vo ima i tre}i kubus u koje-mu su smje{tene sobe zagoste (poslugu?) i natkrivenoparkirali{te, dok je na ku}iMatula ostao neporeme}enkoncept dvaju kubusa, dnev-noga i no}noga, javnoga iprivatnoga, sa sponom ula-za. S obzirom na arhitekton-ski izraz, ta se dva projektajo{ vi{e udaljavaju. GellerHouse ima blage kose krovo-ve, a na pro~elju je prirodnimaterijal, kamen i drvo, dokje na ku}i Matula dominan-tna horizontala ravnog krovai bijela boja (`buke) pro-~elja.

8b8b8b8b8b 8c8c8c8c8c8a8a8a8a8a


85


i u svim ostalim razmatranjima, jest nezaobilazna kvaliteta i koli~inavanjske konstrukcije. Stijene pro~elja, krova i najdonje konstrukcijeprema tlu mnogo su sloènije i skuplje konstrukcije od unutarnjih.Osobito su va`ne jer su barijera prema vanjskim, tijekom ve}eg dijelagodine nepovoljnim klimatskim i meteorolo{kim djelovanjima. Unutra{njije prostor najugodniji pri temperaturi od 20 °C, dok vanjska tempera-tura zimi moè biti (u na{im uvjetima) i do -15/-20 °C, a ljetna semoè popeti i do +30/+35 °C. Samo kvalitetne, a zasada su touvijek i skupe, konstrukcije mogu zadovoljiti taj toplinski nepovoljanuvjet. Te konstrukcije odre|uju gubitke energije zimi ili primanjesuvi{ne energije ljeti. Reguliranje optimalnih uvjeta i ljeti i zimi stvaraenergetski utro{ak, i ako je on baza razmi{ljanja, najracionalnija surje{enja kojima se sa {to manje vanjske konstrukcije zahva}a {to vi{eunutra{njeg prostora i upotrebne povr{ine na kojima se mogu organ-izirati uobi~ajeni sadràji i aktivnosti.Kugla, naravno, s najmanje oplo{ja moè obujmiti najvi{e prostora,ali ne daje dovoljno upotrebnih povr{ina. Usto je pri tradicional-nom gra|enju bila te{ko izvediva, pa se nije mogla afirmirati.Valjak je tako|er rje|e primjenjivan zbog neprikladnosti ortogonal-nog dijeljenja prostora. Samo se u primitivnim gradnjama, kada jenastamba jednoprostorna pojavljuje taj oblik, naravno ne u svomgeometrijskom izdanju valjka ve} prilago|en graditeljskim okolnos-tima. Kocka je, dakle, optimalno geometrijsko tijelo kao modelkonstrukcijski {to ekonomi~nije ku}e. Imaju}i na umu antropolo{kemjere i visine katova, name}e se "dvoeta`na" kocka stranica a=6-7 m,ili "troeta`na" kocka stranica oko 10 m. Grafi~kom kompa-rativnom analizom kocke i ostalih gabaritnih tipova mogu se uo~iti

SLSLSLSLSL. 9.a.. 9.a.. 9.a.. 9.a.. 9.a. Marcel Breuer:Geller House, LongIsland N.Y. 1945.

Izvor � SourcePapachristou, 1970: 219

FGFGFGFGFG. 9.a.. 9.a.. 9.a.. 9.a.. 9.a. Marcel Breuer:Geller House, LongIsland N.Y. 1945

SLSLSLSLSL. 9.b.. 9.b.. 9.b.. 9.b.. 9.b. Vlasta i AnteVulin: Ku}a Matula,[ibenik, 1964.

Izvor � Source"Arhitektura" 186-188, 1984.

FGFGFGFGFG. 9.b.. 9.b.. 9.b.. 9.b.. 9.b. Vlasta and AnteVulin: Matula House,[ibenik, 1964

9a9a9a9a9a 9b9b9b9b9b


86


razlike. Ra~unaju}i u bruto povr{inama i bruto volumenima, kockadimenzija 10x10x10 m, ~iji je volumen 1 000 m3, povr{ina u tri etaè300 m2, ima oplo{je 600 m2. Uz jednaku ili pribli`no jednakupovr{inu (300 m2) i obujam volumena (1 000 m3), oplo{je od minimal-nih 554 m2 u troeta`nog valjka promjenom se gabarita pove}ava do980 m2 na binuklearnoj ku}i. Oplo{je jo{ razvedenijih tipova pove}avase i vi{e, {to moè i do 100% pove}ati koli~inu vanjske konstrukcijeza iste unutra{nje povr{ine i prostore (sl. 10). Naravno, svi gabaritikoji su bliì kompaktnom gabaritu kocke ekonomi~niji su od raz-vedenih, kako u smislu izvedbe, tako i u smislu kasnije potro{njeenergije. Stoga nije neobi~no da najve}i broj tipova masovne stam-bene izgradnje u insuficijentnim okolnostima proizvodi naj~e{}e kom-paktne gabarite koji se pribliàvaju kocki. Oni zbog ostalih okolnostigra|enja (npr. zbog djelotvorne za{tite kosim plohama odozgo, obilje`jamaterijala za horizontalne konstrukcije, postave razdjelnih zidova i sl.)vizualno ne izgledaju kockoliko, ali u biti tome teè. (Dvoeta`nakocka dimenzija 6,6x6,6x6,6 m gabarit je kojim sam projektirao"ekonomi~nu ku}u" upravo zato da se {to manjim vanjskim stijenamadobije najvi{e zatvorenog prostora.)Va`no je primijetiti da svaka oblikovna igra na plohi pro~elja(manja izvla~enja, uvla~enja, erkeri, istake i sl.) pove}ava povr{inuoplo{ja, tako da je u konkretnom slu~aju va`no imati na umu jesuli to stvarni ili aproksimativni gabariti objekta. Analizom kockasto-ga gabarita 10x10x10 m: P bruto= 300 m2, V bruto= 1 000 m2,uz odre|ene istake i uvla~enja, zadràvaju}i jednake bruto povr{inei volumen (sl. 11) oplo{je od 600 m2 pove}a se na 708 m2, akoli~ina bridova se sa 120 pove}a na 234 m' (sl. 11).

SLSLSLSLSL. 10.. 10.. 10.. 10.. 10. Analiza povr{ineoplo{ja gabarita razli~itihoblika i jednakih tlocrtnihpovr{ina (300 m2)

Izradio � Made byL. Ple{tina

FGFGFGFGFG. 10.. 10.. 10.. 10.. 10. Analysis of theoutline surface of differ-ent shapes but sameground-plan (300 m2)


87


Odre|ena sveobuhvatnija kalkulacija mogla bi u specifi~nim okol-nostima istaknuti i prednost izduènoga gabarita pred kockolikim.Naime, ako bi uska izduèna ku}a zadovoljavala uvjete uskeparcele, to bi zna~ilo da se u{teda moè ostvariti na {irini parcele,~ime se osigurava ve}a gusto}a i pove}ana ekonomi~nost primasovnoj stambenoj izgradnji.

3.2. Klimatske okolnosti / Climate

Premda na svim meridijanima i paralelama, u raznovrsnim klimat-skim zonama moèmo na}i gotovo sve gabaritne tipove, a nekeod njih i u egzemplarnim oblicima, ipak bi se moglo zaklju~iti dasu u hladnijim klimatskim uvjetima objekti kompaktniji negoli utoplijim klimama, gdje su ~e{}e ra{~lanjene ku}e, pa i s dostavanjskih veza, mo`da i zbog toga {to je ipak ku}u lak{e hladitinegoli grijati, a hladiti ju je lak{e ako postoje zone sa sjenom ihladom, ~ega ra{~lanjeni objekt ima vi{e negoli kompaktni. Zavjetrovita podru~ja Striì} predlaè lomljeni L-oblik kao vrlo pogodnugabaritnu formu za za{titu vanjskog prostora od hladnih vjetrova,a da se pri tome postigne maksimalno osun~anje. U tom smislugabarit ku}e u Prolo{cu (arhitekt Crnkovi}) iznimno je dobroodabran i orijentacijski dobro postavljen na parceli - {titi odhladne bure, a sunce hvata tijekom cijelog dana. Atrijski tipobjekta tradicijski je vezan za vru}e ju`ne i tropske klime, pa sestoga i pojavljuju u Mezopotamiji, Egiptu, na Kreti, u Gr~koj, Rimu,Ju`noj [panjolskoj, Latinskoj Americi i Africi. Dana{nji se pakatrijski primjeri mogu na}i na vrlo razli~itim meridijanima i parale-lama, ~ak i u sredinama u kojima po atriju moè obilato snjeìti.Radi bolje osun~anosti objekt se mo�e izdu�iti, ali je time izlo�eni ja~em hla|enju. Christopher Alexander govori o optimalnom obliku(optimal shape) te navodi najbolje oblike ku}a u ~etiri ameri~kekarakteristi~ne klimatske zone. Teoretski bi bilo najpovoljnije da sugabariti jedne proporcije ljeti, a druge zimi. U hladnoj klimi kompaktnibi gabarit bio optimalan, a u ostale se tri klimatske zone preporu~ujemanja ili ve}a izdu�enost, i to uvijek u smjeru istok-zapad.10

3.3. Veli~ina i obilje`ja parcele / Plot Size and Particularities

Dok se na velikim parcelama mogu graditi bilo koji gabaritni tipovi,male parcele, naravno, bolje podnose kompaktne tipove. Malaparcela ne moè podnijeti veliko ra{~lanjenje objekta. F. L. Wrightnapravio je za H. Jacobsa projekt ku}e First Usonian House,prevelike za postoje}u parcelu (?!), nakon ~ega je investitor moraopotraìti ve}u.11 To je jedan od vrlo malobrojnih primjera da separcela prilago|avala projektu - naravno, ako nije rije~ o tipskimprojektima za koje investitor moè traìti lokaciju.Parcela svojim raslinjem moè dosta utjecati na odabir gabarita. Govore}io projektu za Brandt-Johnson House, Vernturi kaè:"Ku}a je u obliku tornja, jer nam se ~inilo da tako izgleda bolje me|u visokimstablima jasike, a zacijelo traì manju sje~u stabala i uni{tavanje drugih prirodnihelemenata na parceli."12

Nastojanje da se o~uva kvalitetna vegetacija na parceli vi{e je puta bilarazlogom kako lociranja, tako i rasporeda volumena ku}e (naravno,ondje gdje je bilo manevarskog prostora, tj. gdje je povr{ina terenabila dostatno velika).Izrazito kvalitetna vizura, primjerice samo na jednu stranu, moèuzrokovati izduèni objekt da {to ve}i broj soba ima lijep pogled.

SLSLSLSLSL. 11.. 11.. 11.. 11.. 11. Komparativnaanaliza kompaktnoga irahloga gabarita

Izradio � Made byL. Ple{tina

FGFGFGFGFG. 11.. 11.. 11.. 11.. 11. Comparative ana-lysis of compact and fragileoutlines

10 Alexander, 1977:616(pattern #128). Optimalneoblike za razli~ite klime iz-veo je Victor Olgyay, 1963(Design with Climate), {toAlexander preuzima i adap-tira u svojoj knjizi.

11 Herbert Jacobs, inves-titor prve Wrightove "usoni-an house" u kronici gra|e-nja je zapisao: "Wright jeprojektirao ku}u to~no 60stopa (18 m) {iroku, kolikoje bila {iroka i parcela.Znao sam da svaka regu-lacija zahtijeva odre|eniodmak, a zacijelo }e i su-sjedi protestirati. Znao samtako|er da se Wright ne}esloìti da se ku}a smanjini za jedan in~ (2.5 cm).Stoga sam opet oti{aotrgovcu zemlji{tima. Uzeoje natrag prvo zemlji{te, aliza drugo, ve}e morao samplatiti jo{ 800 dolara, {toje kompletno zbrisalo mojrezervni fond namijenjennekim ekstratro{kovima ti-jekom gradnje - nisam nio~ekivao da }e prvi "ek-stra" potpuno uni{titi tajfond" (Jacobs, 1978:17).

12 *** (1978), Venturi ...:96.


88


Arhitekt Plani} u jednom je obja{njenju koncepta okrugle ku}eistaknuo izazovnost vizura koje su se pruàle s parcele i koje surezultirale kru`nim oblikom ku}e.

3.4. Vanjski prostor / External Space

Odabir gabarita moè biti povezan i s formiranjem odre|enihzona vanjskog prostora na parceli. Kompaktni oblik, pogotovo nave}oj parceli, izgleda kao skulptura, fokus i teì{te vizualne pa`nje,dok razvedeni oblici mogu kreirati cijele spletove vanjskih prosto-ra. Dijelovi ra{~lanjenog objekta iniciraju podjelu i definiranjevanjskih prostora koji se vi{e i lak{e mogu povezati s odgovaraju}imunutra{njim prostorima.

3.5. Unutra{nja organizacija / Internal Organization

Povodom izbora gabarita moè biti i koncepcija unutra{nje orga-nizacije prostora. Iako mnogi gabaritni tipovi mogu prihvatitirazli~ite prostorne koncepte prostora i jednako dobro zadovoljitifunkcionalne zahtjeve obiteljskih ku}a, ipak bi se moglo govoriti onekim inklinacijama (naginjanjima). Centralni koncept prostora lak{eprovocira kompaktni gabarit (iako je Gehryjev Guest House supro-tan primjer, tj. ra{~lanjeni gabarit), a hodni~ki tip nizanja prostoralongitudinalno teì i izduènom gabaritu.Analiza funkcionalnih obilje`ja ìvota jedne obiteljske ku}e tako|ermoè isprovocirati koncept gabarita. Marcel Breuer sve je ku}nesadràje (funkcije) podijelio na dvije skupine: na dnevni boravak sprate}im sadràjima i na spava}i trakt s odgovaraju}im sadràjima. Tedvije skupine prostorija obuhva}ene su dvama volumenima, me|usobnopovezanima sponom ulaznog prostora. Taj koncept Breuer je nazvaobinuclear planom. Prete~a binuklearnog plana na podru~ju obiteljskihku}a moè se otkriti u Wrighta, na njegovu projektu zoned housaoko 1935. g.13 Primjere binuklearnog plana, ne navode}i taj naziv,donosi i Striì}:"Ameri~ka ku}a za individualno stanovanje po~inje se u zadnje vrijeme raspadatina dva dijela. (...) Ulaz je do{ao u sredi{te tlocrtnih povr{ina, {to je u prometnompogledu o~ito povoljno, svakako bolje nego kod perifernog poloàja."14

SLSLSLSLSL. 12.. 12.. 12.. 12.. 12. F. L. Wright:Wingspread Residence,1937.

Izvor � SourceConstatino, 1996:72

FGFGFGFGFG. 12.. 12.. 12.. 12.. 12. F. L. Wright:Wingspread Residence,1937

13 Prva pojava binuklear-nog tlocrta mogla bi setako|er vezati za Wrighta injegov slavni projekt UnityChurch templea, Oak Park,Chicago, iz 1904, na ko-jemu su dvije funkcionalnecjeline odvojene dvamagabaritima i povezane spo-nom ulaznog prostora.

14 Striì}, 1997: 67.

15 Ku}a ("jedna stambenajedinica") ima veli~inu 7x7x5 m,s povr{inom od oko 60 m2:zadovoljava potrebe umjetni-kova obiteljskog ̀ ivota, s ate-lijerom - zanimljivo je primijetitida osim jednog umivaonikaku}a nema drugih sanitarija,~ak ni WC-a!


89


3.6. Stilska ideologija / Stylistic Ideology

[to arhitekte navodi da se odlu~e za odre|eni tip gabarita, bilo prisamom po~etku projektiranja, bilo nakon odre|enog bavljenja za-datkom i projektom, te{ko je odrediti. U tom krajnje intimnom,subjektivnom stvarala~kom postupku ne moraju ni biti svjesni kadaje odluka done{ena, je li ona posljedica unutra{njih doga|anja uobjektu ili izvanjskih okolnosti. Naravno, te nepoznanice mogupostojati samo ondje gdje i stvarala~ka sloboda. U okolnostimakada je gabarit definiran normativima gra|enja i propisanom regu-lativom, ili kada je zahtjev investitora rezolutan ("ho}u ku}u 10x10,na dva kata"), odabir gabarita je "rije{ena stvar", a arhitekt se moèbaviti nekim drugim arhitektonskim problemima. Me|utim, u okol-nostima stvarala~ke slobode, uz velike parcele te "kada nema limitana tro{kove", "kada se investitor ne mije{a u projekt" i sl. zanimljivoje pratiti reagiranje pojedinih arhitekata. Program rasko{ne reziden-cije Wright }e rije{iti na na~in kri`noga razvu~enog gabarita (Wing-spread) na kojemu je raspon krila oko 80 i 65 metara. Le Corbusier}e uz sli~no bogat program napraviti kubus u Garcheu, a Gravesrezidenciju Snyderman u gabaritu neznatno splo{tene kocke. Navelikim parcelama na kojima su svi oblici bili mogu}i Steven Hollradi Berkovitz House u nagla{eno izduènom gabaritu (orijentacijasjever-jug, boravak na sjevernom dijelu ?!), a u Australiji (!) GlennMurcutt projektira Moruya House (orijentacija istok-zapad, sve pros-torije okrenute su na sjever (!), prema suncu). Lako se moèzaklju~iti da odre|ena stilska ideologija, ili krajnje autorski, subjek-tivan stav moè biti razlogom favoriziranja nekih gabaritnih tipova.Primjerice, obja{njavaju}i projekt Scnabel Residencea, Frank Gehryobja{njava i svoj kreativni stav. Ra{~lanjuju}i volumen na vi{efragmenata, umjesto jednog volumena jednoga oblikovnog izrazadobiva se vi{e manjih volumena, pri ~emu svaki od tih fragmenatamoè dobivati vlastiti oblikovni image. Gehry to smatra iznimnozanimljivim, a o~ito je, s obzirom na popularnost, da su to ikriti~ari prihvatili.Wrightova ideologija "organi~ne arhitekture" zahtijeva spreguunutra{njega i vanjskog prostora, pa je sigurno da }e izlomljeni ira{~lanjeni volumeni bolje podràvati tu ideju. Wrightov kri`nigabarit nagla{ene horizontale prerijskog stila puze}i osvaja terenparcele i miksa interijer i eksterijer. Le Corbusierov stav baziran na"pet to~aka nove arhitekture" sasvim je suprotan, pa stoga i gabaritiVile Savoye, Garche, vila u Weissenhoffi i dr., {to kao skulpturestoje pred nama, odvojene (stupovima) od terena, posve su razli~iteod Wrightovih gabarita.

SLSLSLSLSL. 13.. 13.. 13.. 13.. 13. Le Corbusier:Ku}e za umjetnike, 1924.15

Izvor � SourceLe Corbusier, Jeanneret, 1946

FGFGFGFGFG. 13.. 13.. 13.. 13.. 13. Le Corbusier:Houses for Artists, 1924


90


1. AlexanderAlexanderAlexanderAlexanderAlexander, C. i sur, C. i sur, C. i sur, C. i sur, C. i sur. . . . . (1977), A Pattern language, Oxford Press, New York2. Constatino, M. Constatino, M. Constatino, M. Constatino, M. Constatino, M. (1996), Frank Lloyd Wright, Saturn, London3. * * ** * ** * ** * ** * * , , , , , (1983-84), "Arhitektura", 186-188, Zagreb4. DrDrDrDrDroste, M. oste, M. oste, M. oste, M. oste, M. (1993), Bauhaus, Taschen, Cologne5. Durbe, D. i surDurbe, D. i surDurbe, D. i surDurbe, D. i surDurbe, D. i sur..... (1979), Postimpresionizam, Mladinska knjiga, Ljubljana6. Gudrun Kleine, JorGudrun Kleine, JorGudrun Kleine, JorGudrun Kleine, JorGudrun Kleine, Jorg Quibeldey g Quibeldey g Quibeldey g Quibeldey g Quibeldey (1993), Hauser-typologie und Gestalt, Vieweg,

Wiesbaden7. Jacobs, H. Jacobs, H. Jacobs, H. Jacobs, H. Jacobs, H. (1978), Building with Frank Lloyd Wright, Cronicle, San Francisco8. LLLLLe Corbusier i Jeannere Corbusier i Jeannere Corbusier i Jeannere Corbusier i Jeannere Corbusier i Jeanneret, Pet, Pet, Pet, Pet, P. . . . . (1946), Oeuvre Complete De 1910-1929, Zürich9. Obad-[}itarObad-[}itarObad-[}itarObad-[}itarObad-[}itaroci, M. oci, M. oci, M. oci, M. oci, M. (1991), Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja, [kolska knjiga,

Zagreb10. PPPPPapachristou, Tapachristou, Tapachristou, Tapachristou, Tapachristou, T. . . . . (1970), Marcel Breuer, Praeger, New York11. Ple{tina, L. Ple{tina, L. Ple{tina, L. Ple{tina, L. Ple{tina, L. (1990), Estetika stambene arhitekture, doct. diss., Arhitektonski

fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zagreb12. Schultze, J. i surSchultze, J. i surSchultze, J. i surSchultze, J. i surSchultze, J. i sur. . . . . (1979), Evropa od klasicizma do suvremenih stremljenja,

O. Ker{ovani, Rijeka13. Striì}, Z. Striì}, Z. Striì}, Z. Striì}, Z. Striì}, Z. (1997), Arhitektonsko projektiranje. O stanovanju 2, Psefizma, Zagreb14. * * ** * ** * ** * ** * * , , , , , (1984), Tekstovi arhitekata (ur. Ranko Radovi}), "Arhitektura i urbanizam",

Beograd15. VVVVVan de Van de Van de Van de Van de Ven, C. en, C. en, C. en, C. en, C. (1980), Space in Architecture, Van Gorcum, Assen15. * * ** * ** * ** * ** * * , , , , , (1978), Venturi and Rauch, Architectura Monographs 1, Academy, London17. VVVVVitruvius, M. Pitruvius, M. Pitruvius, M. Pitruvius, M. Pitruvius, M. P. . . . . (1990), 10 knjiga o arhitekturi, Svjetlost, Sarajevo18. WWWWWright, Fright, Fright, Fright, Fright, F. L. . L. . L. . L. . L. (1954), The Natural House, Horizon Press, New York19. WWWWWright, Fright, Fright, Fright, Fright, F. L. . L. . L. . L. . L. (1955), An American Architecture, Horizon Press, New York

Literatura � Bibliography

4. Zaklju~ak / ConclusionKoncipiranje obiteljskih ku}a u odre|enom gabaritu ima nekolikorazloga prisutnost kojih je u pojedinim slu~ajevima prili~no te{kootkriti s obzirom na to da u vrlo sli~nim okolnostima pojedineautorske li~nosti posve druga~ije reagiraju. Osim toga, u vrlo razli~itimklimatskim i lokacijskim okolnostima, pa i s razli~itom unutra{njomorganizacijom prostora, mogu se pojaviti projekti sli~nih koncepcijagabarita. Posljedice primjene pojedinoga gabaritnog konceptanajizraènije su u ekonomi~nosti izgradnje i odràvanja. Arhitekton-ska je vrijednost posve neovisna o odabranom tipu. Istina je da uodre|enim razdobljima ili u nekih kriti~ara i izbor gabarita moèdonijeti neke pozitivne bodove, no kako je ukupna vrijednostneusporedivo opse`niji pojam, i sama se vrijednost moè mjeriti iprosu|ivati u zbroju s ostalim arhitektonskim parametrima.Klimatski element ipak nije toliko presudan pri odabiru gabaritada bi npr. kompaktni bili samo u hladnim, a ra{~lanjeni u toplimklimama. Veza izme|u parcele i gabarita, vanjskih prostora igabarita, te unutra{nje organizacije i gabarita nije izrazitije profi-liran. Op}enito se moè zaklju~iti da pri izboru odre|enogagabarita najvi{e utjecaja ima ekonomi~nost gradnje i odràvanja,te oblikovna ideologija pojedinog arhitekta.


91


Summary � Saètak

Outlines (Volumes) of Family Houses

During his entire architectural opus Le Corbusier "discovered" primary geometricalshapes: cylinder, pyramid, cube, rectangle and sphere, which he incorporated inbuildings. In the same way the shape of many family houses can be approximatedby certain geometrical outlines (volumes). Although particular family houses have adistinct and specific shape, many can nevertheless be classified into the followinggroups of outlines: 1. compact; 2. longitudinal; 3. broken down; 4. atrium- type;5. composite

Most mass residential building has a compact outline, usually with a hipped roofwhich breaks up the cubical shape, but some examples are completely square.Longitudinal outlines can be horizontal, which is more frequent than vertical thatgives the house a tower-like appearance. Breaking down the outline can range fromthe simple L-shape to more complex T, Z, U and + shapes. There is a considerablenumber of atrium-type houses in modern architecture, and this type has beenencountered in many variations during several millennia of history. Though itoriginated in a hot and warmer climate, today it is found in various places. Whena family house consists of two or more lightly connected parts we get a compositeoutline. Composite outlines include the well-known "bi-nuclear plan" promoted byMarcel Breuer on the concept of a zoned house, earlier formulated by F. L. Wright.

The character of the outline is further analysed from the aspect of cost-effective-ness, climate, size of plot, external area, interior distribution of space, and style.

The external structure (facade surface, roof surface and ground-floor surface)surrounds every outline and the changes in its surface effect the entity. Variousoutline types, all of which cover a gross surface of 300 m2 and a gross volume of1000 m2, show the great importance of external structure. From that aspect someoutlines are more cost-effective than others. Concerning climate, analysis does notgive a clear connection between outline and climate, although one might say thatcompact outlines suit colder climates while composite outlines suit hotter climates.Compact outlines make sense on smaller plots, while bigger plots support variousoutlines. External area organisation, as well as internal organisation, can significantlyaffect the arrangement of the house volumes. For example, the "bi-nuclear-plan" wasdeveloped when the house functions were divided into two entities. When possible,the architect's own approach plays a significant role in drafting the outline of aparticular family house. Frank Gehry stressed fragmentation in numerous projects,Wright stretched his house over the plot using his own limited concept, while LeCorbusier might tackle the same problem in a completely different way, in accord-ance with his "new architecture".

In conclusion we can emphasise that of all the aspects under consideration, cost-effectiveness and style had a major influence on outline choice, while otheraspects played a less important role.

Lenko Ple{tina

92


PROSTORISSN 1330-0652CODEN PORREVUDK � UDC 71/72GOD. � VOL. 7(1999)BR. � NO. 1(17)STR. � PAG. 1-142ZAGREB, 1999.sije~anj-lipanj�January-June

Prof. dr. sc. LLLLLenkenkenkenkenko Ple{tinao Ple{tinao Ple{tinao Ple{tinao Ple{tina, dipl. ing. arh., nastavnik na Arhitektonskom fakultetuSveu~ili{ta u Zagrebu; predaje predmete Stambene zgrade II (obiteljske ku}e iniska stambena izgradnja) te odràva vje`be iz projektiranja. Godine 1970. diplomirao,1974. poloìo stru~ni ispit, 1981. poloìo specijalizaciju, 1982. magistrirao, 1990.doktorirao. Osim nastavom, bavi se projektiranjem i znanstvenoistraìva~kim radom.Godine 1972/73. radio u SAD-u, 1975/76. studirao u Finskoj te bio na studijskimboravcima u Italiji, Izraelu, Bugarskoj i Austriji.

Biografija � Biography

Prof. LLLLLenkenkenkenkenko Ple{tina, o Ple{tina, o Ple{tina, o Ple{tina, o Ple{tina, Ph.D., Eng. Arch., is a professor at the Faculty of Architecture,University of Zagreb. He teaches Residential Buildings 2 (family houses and lowhousing) as well as practical designing. He graduated in 1970, took the vocationability examination in 1974, did specialisation training in 1981, his MA in 1982,his PhD in 1990. Besides teaching he designs and does research work. In 1972/73he worked in the USA, in 1975/76 studied in Finland, and went on study tripsto Italy, Israel, Bulgaria and Austria.

Documents

Gabariti (volumeni) obiteljskih ku}a Outlines (Volumes) of Family …bib.irb.hr/datoteka/54544.plestina1.pdf · 2005. 3. 31. · L. Ple{tina: Gabariti (volumeni) obiteljskih ku}a