Sukob Obiteljskih i Radnih Uloga

SUKOB OBITELJSKIHI RADNIH ULOGA:UZROCI, POSLJEDICEI NERIJE[ENIISTRA@IVA^KI PROBLEMI1Mira ÛDINA-OBRADOVI]U~iteljska akademija, Zagreb

Josip OBRADOVI]Filozofski fakultet, Zagreb

UDK: 316.356.2(497.5)Pregledni rad

Primljeno: 9.10. 2000.

U radu se ra{~lanjuju pojmovi i problemi koji se prou~avajuunutar su~elja rad-obitelj, tj. me|usobnoga utjecaja obiteljskih iradnih obveza te utjecaja njihova sukoba na zadovoljstvo izdravlje pojedinca. Analiziraju se sloèni modeli koji istodobnouzimaju u obzir mnogobrojne odrednice su~elja rad-obitelj(zaokupljenost radom i obitelju, obiteljski i radni stres, obiteljskapotpora, sukob rad-obitelj i sukob obitelj-rad), kao i posljedicesukoba (radno i ìvotno zadovoljstvo, psihi~ko i fizi~ko zdravlje ialkoholizam). Na temelju pregleda istraìva~kih rezultatauo~avaju se neuskla|enosti i suprotnosti dobivenih istraìva~kihrezultata i definiraju se podru~ja nerije{enih problema i dvojba.Kao glavni i teorijski i istraìva~ki problem postavlja se pitanjeprelijevanja ili segregacije sukoba, tj. prenosi li se nezadovoljstvou jednom podru~ju ìvota nu`no i na sva ostala podru~ja, ili supojedinci sposobni razdvojiti podru~ja nezadovoljstva u zasebne,odvojene segmente doìvljaja stvarnosti te tako odràti stabilnosti uspostaviti doìvljaj ìvotnoga zadovoljstva i sre}e.

Mira ûdina-Obradovi}, U~iteljska akademija, Savska 77,10000 Zagreb, Hrvatska. E-mail: [email protected]

UVODDva su podru~ja djelatnosti i odnosa pojedinca vjerojatno naj-va`nija za definiranje njegovih uloga i vlastitoga identiteta: radi obitelj. Ona su tako|er sadràjni okviri ostvarivanja vlastito-ga doìvljaja samoaktualizacije, uspje{nosti, stabilnosti, sigur-791

��

1 Rad je dio istraìva~-koga programa So-cijalna struktura i so-cijalna integracija.Financijski ga podràvaMinistarstvo znanostiRepublike Hrvatske, aprovodi Institut dru{-tvenih znanosti Ivo Pilar,Zagreb (402-02/96--08/738).

nosti, svrhe, usmjerenosti cilju, ostvarenja vlastitih vrijednos-ti, uspostavljanja bliskosti. Ukratko, unutar ta dva podru~japojedinac dobiva najvi{e odgovora na pitanja "Tko sam ja?" i"Koliko vrijedim?". Nesumnjivo je stoga da uspje{no funkcio-niranje u svakome od tih podru~ja u velikoj mjeri utje~e na ì-votno zadovoljstvo, dobrobit i psihi~ko i fizi~ko zdravlje po-jedinca.

Unutar svakoga od tih podru~ja pojedinac preuzima/ost-varuje mnogobrojne i raznovrsne uloge. Unutar obiteljskogapodru~ja moè se definirati kao hranitelj/hraniteljica obitelji,bra~ni partner, roditelj i odraslo dijete onemo}aloga roditelja.U radnom se podru~ju moè percipirati kao izvr{itelj radnihobveza, organizator rada, voditelj skupine ili ekipe ili kao stva-ratelj novih ideja i rezultata.

Vi{estrukost uloga pojedinca ~esto za njega predstavljaizvor zadovoljstva, osje}aj ispunjenosti i smisla (Marks, 1977.;Milkie & Peltola, 1999.), no osobito je ~esto izraèno me|usob-no ometanje, interferencija i sukob razli~itih uloga, posebnoonih iz dva razli~ita podru~ja. Sve do 80-ih godina glavnimpredmetom istraìva~koga zanimanja bilo je ispunjavanjeuloga unutar podru~ja rada ili unutar podru~ja obitelji teutjecaj uskla|enosti tih uloga na radno ili bra~no zadovolj-stvo, kao i na op}e ̀ ivotno zadovoljstvo i psihi~ko i fizi~ko zdra-vlje.Ta su se dva podru~ja ljudskoga djelovanja promatralakao odvojena i me|usobno nezavisna. No, noviji je, ekolo{kipristup (Bronfenbrenner, 1986.; Grzywacz & Marks, 2000a) u-pozorio na potrebu promatranja {ireg konteksta unutar koje-ga se odvija funkcioniranje u svakom podru~ju ljudske dje-latnosti i odnosa, pa se uskoro pokazalo da rad i obitelj za po-jedinca ne predstavljaju potpuno nezavisna podru~ja, ve} seme|usobno proìmlju i odre|uju. Prva su istraìvanja oso-bito nagla{avala negativan utjecaj radnih uloga na obiteljskeuloge, posebice u èna. Jedan od pionirskih radova u tompodru~ju je istraìvanje Mihovilovi}a i suradnika (1975.) una{oj zemlji gdje su se, kao i u drugim socijalisti~kim zemlja-ma Srednje Europe ti problemi mnogo prije pokazali nego naZapadu, zbog naglog zapo{ljavanja èna i pove}anja brojaobitelji u kojima su zaposlena oba bra~na partnera. Teì{tetoga istraìvanja jest na sukobu uloga zaposlene ène i nje-zine preoptere}enosti zbog udovoljavanja objema ulogama.Naàlost, nakon toga taj je vaàn problem u nas bio zapu{ten,a neizravno je dotaknut u istraìvanju koje su provele Tomi}-Koludrovi} & Kunac (2000.) u kojem je ponovno u sredi{tu za-nimanja poloàj ène, ali u promijenjenim, tranzicijskim uvje-tima u na{oj zemlji.

Suvremeni pristup pokazuje da je mogu}e razlikovati ~e-tiri oblika me|usobnog utjecanja, tj. "prelijevanja" sukoba utje-caja radne i obiteljske uloge: povoljan i nepovoljan utjecaj

DRU[. ISTRA@. ZAGREBGOD. 10 (2001),BR. 4-5 (54-55),STR. 791-819

ÛDINA-OBRADOVI], M.,OBRADOVI], J.:SUKOB OBITELJSKIH...

792

rada izvan ku}e na obitelj (+R-O, -R-O) te povoljan i nepo-voljan utjecaj obitelji na pla}eni rad izvan ku}e (+O-R, -O-R)(Grzywacz & Marks, 2000a). Svi ti sloèni utjecaji, njihove od-rednice i posljedice prou~avaju se danas u okviru {irokoga mo-dela odnosa koji se naziva radno-obiteljsko su~elje (work-fam-ily interface) unutar kojega se prou~ava utjecaj radnog stresana obitelj i utjecaj obiteljskoga stresa na rad, a kao zasebanizvor stresa definira se sukob obitelj-zaposlenost i njegov u-tjecaj na radno, bra~no i ìvotno zadovoljstvo pojedinca te nje-govo psihi~ko i fizi~ko zdravlje. Pritom sukob obitelj-pla}enirad i njegovo nadilaènje predstavlja sredi{nju odrednicu "ko-ja bi mogla biti onaj najzna~ajniji put kojim se ostvaruje utje-caj zaposlenosti na kvalitetu obiteljskog ìvota i obrnuto"(Frone i sur., 1992.).

Negativno prelijevanje utjecaja iz podru~ja rada u obi-teljski ìvot i/ili iz obiteljskoga ìvota u podru~je rada imat }eza posljedicu sukob obiteljskih i radnih uloga i u novije je vri-jeme upravo priroda toga sukoba, njegove posljedice i mo-gu}nosti njegovoga uklanjanja sredi{nja tema istraìva~kogazanimanja u podru~ju psihologije, sociologije, socijalnog radai menad`menta. Unutar psihologije istraìvanja se provode uokviru obiteljske, klini~ke, industrijske/organizacijske i razvoj-ne psihologije, a novije je specijalisti~ko podru~je psihologijaprofesionalnoga zdravlja (Occupational Health Psychology) (West-man i Piotrkowski, 1999.).

Definicija i priroda sukoba rad-obiteljSukob rad-obitelj jest doìvljaj sukoba obiteljske i radne ulogekoji nastaje kad zahtjevi jedne uloge ometaju ispunjenje zah-tjeva druge uloge. Drugim rije~ima, sukob rad-obitelj odraà-va nemogu}nost uspje{nog uskla|ivanja rada i obiteljskog ì-vota, pa ga tako moèmo shvatiti kao vaàn izvor stresa u ì-votu zaposlenih mu{karaca i èna (Frone i dr., 1996.) koji imave}e negativne posljedice na kvalitetu i obiteljskoga i radnogìvota (Adams i sur., 1996.). Prva potvrda sukoba rad-obiteljkao izvora stresa dobivena je u istraìvanju Quinna i Stainesa(1979.) o kvaliteti zaposlenosti koje je pokazalo da je 38 postomu{karaca i 43 posto èna koji su zaposleni, u braku su i ima-ju djecu izjavilo da u ve}oj mjeri osje}aju taj sukob. Odondasu mnogobrojna istraìvanja pokazala ne samo njegovo pos-tojanje ve} i njegove negativne posljedice koje se odraàvajuu radnom nezadovoljstvu, izostancima s posla, depresiji i sr-~anim bolestima (Adams i sur., 1996.), kao i utjecajima na e-mocionalnu dobrobit pojedinca (radno, bra~no i ìvotno zado-voljstvo), na fizi~ko zdravlje (Frone i sur., 1996.) te na zlopo-rabu alkohola (Frone i sur., 1996.; Grzywacz i Marks, 2000b).793



Jedan od mogu}ih pristupa uzrocima i prirodi sukoba rad--obitelj jest tzv. racionalno gledi{te (Greenhaus i sur., 1987.).Prema tom obja{njenju intenzitet sukoba izme|u radne i o-biteljske uloge proizlazi iz koli~ine vremena koje pojedinaculaè u podru~je rada i podru~je obitelji: {to je ve}i broj satiaktivan u radu, ve}e }e smetnje doìvljavati u obiteljskompodru~ju, a {to je vi{e sati potro{io na obiteljski rad i sadràje,vi{e }e osje}ati ometanje u radu. Ujedno, ukupna koli~inavremena utro{ena na obitelj i rad povezana je s doìvljajempreoptere}enosti. Sloèniji pristup (Karasek, 1979.) upozora-va na ~injenicu da }e ista ukupna koli~ina obiteljskoga i pla-}enog rada predstavljati razli~ite stupnjeve i intenzitete opte-re}enosti za razli~ite pojedince, {to }e ovisiti o pojedin~evudoìvljaju utjecaja i slobode za elasti~ne prilagodbe zahtjevi-ma dva podru~ja. Daljnja su istraìvanja pokazala da se priprou~avanju prirode sukoba i njegovih posljedica moraju uobzir uzeti mnogobrojni ~imbenici, kao {to su vrsta i smjersukoba te niz karakteristika pojedinca i njegove radne i obi-teljske okoline koje }e djelovati na subjektivni doìvljaj suko-ba i amortizirati ili poja~ati njegove negativne posljedice.

Prva su istraìvanja smatrala sukob obiteljske i radne u-loge jedinstvenim dvosmjernim konstruktom, no u novije sevrijeme provodi znatno razlikovanje tipa sukoba prema smje-ru ometaju}ih utjecaja. Mogu}e je i potrebno razlikovati dvatipa sukoba rad-obitelj prema smjeru utjecaja:

(1) R-O, sukob rad-obitelj, tj. rad ometa obiteljsko funk-cioniranje i (2) O-R, sukob obitelj-rad, tj. obiteljsko funkcioni-ranje ometa rad.

Ta se dva tipa sukoba me|usobno razlikuju, iako su u ko-relaciji i njihov je utjecaj dvosmjeran, tj. rad moè ometatiobiteljske procese i obiteljski procesi istodobno mogu ometatirad (Frone i sur., 1992.). Pojedinci ~e{}e iskazuju ometaju}iutjecaj rada na obitelj (R-O) nego obitelji na rad (O-R) (Kel-loway i sur., 1999.), a i ta je vrsta sukoba znatno bolje i ~e{}e i-straìva~ki obra|ena (Kossek & Ozeki, 1998.). Oba se tipa su-koba negativno odraàvaju na fizi~ko i psihi~ko zdravlje idobro osje}anje pojedinca, iako se drì da imaju razli~ite po-sljedice. Naj~e{}e posljedice utjecaja obiteljskih problema narad jesu psiholo{ko izgaranje, radna alijenacija, smanjena rad-na uklju~enost, smanjeno radno zadovoljstvo (Adams i dr.,1996.) te depresija i pogor{anje zdravlja (Frone, 1992.; Thomas& Ganster, 1995.). Tipi~ne negativne posljedice utjecaja rad-nih obveza na obitelj jesu smanjena kvaliteta obiteljskoga ibra~nog ìvota, {to dovodi do smanjenja op}ega ìvotnog za-dovoljstva (Duxbury i Higgins, 1991.).

Mogu}e je razlikovati tri vrste sukoba prema uzroku:(1) sukob koji proizlazi iz vremenske nemogu}nosti udo-

voljavanja zahtjevima dviju uloga (primjerice, neelasti~no i du-



794

go radno vrijeme moè onemogu}iti sudjelovanje u obitelj-skom ìvotu);

(2) sukob koji proizlazi iz napetosti ili umora (napetost iliumor zbog zadataka u jednoj ulozi umanjuje mogu}nost funkcio-niranja u drugoj ulozi) (Kelloway i sur., 1999.);

(3) sukob koji proizlazi iz neu~inkovitoga pona{anja po-jedinca (nedostatak strategija planiranja i raspore|ivanja pos-la) (Carlson i sur., 2000.).

Ako se istodobno uzme u obzir tip sukoba (vremenskoograni~enje, unutarnja napetost i neu~inkovitost planiranja) ismjer ometaju}ih utjecaja (rad-obitelj ili obitelj-rad), dobiva se{est dimenzija sukoba rad-obitelj (Carlson i sur., 2000.), a te di-menzije mogu imati donekle razli~ite posljedice na doìvljaj idobrobit pojedinca. Vjerojatno je da mnoge neuskla|enostime|u rezultatima istraìvanja u podru~ju sukob rad-obitelj iproizlaze iz nebrige za razlike u prirodi stresa koji proizlazi izrazli~itih dimenzija sukoba rad-obitelj.

U novijim istraìvanjima postoji odre|ena dvojba o tomeje li sukob rad-obitelj izvor stresa koji }e dovesti do napetostii neèljenih psiholo{kih posljedica, ili je pak odnos obrnut, tj.nije li sukob rad-obitelj posljedica psiholo{ke napetosti ilispecifi~na percepcija izvora psiholo{ke napetosti. Kelloway isuradnici (1999.) do{li su longitudinalnim pra}enjem do za-klju~ka da neke vrste sukoba rad-obitelj mogu biti uzrokomstresa, a neke vrste mogu biti njegovom posljedicom. Naime,njihovi podaci pokazuju da sukob koji proizlazi iz napetostizbog obiteljskih obveza ili umora zbog obiteljskih zaduènja(O-R) jest uzrok radnog stresa i èlje za napu{tanjem posla,dok sukob koji proizlazi iz napetosti ili umora na poslu (R-O)jest rezultat stresa (Kelloway i sur., 1999.). Iz toga bismo moglizaklju~iti da je nemogu}nost udovoljavanja radnim obveza-ma zbog preoptere}enosti obiteljskim ulogama najva`niji iz-vor i uzrok stresa, a taj se stres onda odraàva na napetost uposlu. Sli~an zaklju~ak proizlazi i iz drugih istraìvanja (Fronei sur., 1992.). Neki podaci ukazuju na mogu}nost da negativanutjecaj radne uloge na obiteljsku ulogu ima neposredan utje-caj na ìvotno zadovoljsvo, dakle moèmo ga smatrati glav-nim izvorom stresa, a utjecaj obiteljskih obveza na rad djelujena radno zadovoljstvo, pa tek posredno, preko njega, i na ì-votno zadovoljstvo, dok se ne pokazuje bilo kakva izravnaveza izme|u sukoba R-O i O-R (Adams i sur., 1996.). Najnovijipak istraìva~ki podaci govore o potpuno nezavisnom utjeca-ju radnog zadovoljstva i obiteljskog zadovoljstva na op}e ì-votno zadovoljstvo i o me|usobnoj nezavisnoti O-R i R-O su-koba (Beutell & Wittig-Berman, 1999.; Hart, 1999.).

Bez obzira na nerazrije{eno pitanje djeluju li O-R i R-Osukob me|usobno te izravno ili neizravno, zajedni~ki ili od-795



vojeno na ìvotno zadovoljstvo i dobrobit pojedinca, najdo-sljedniji i naj~vr{}e su utemeljeni rezultati onih istraìvanjakoja su na{la zna~ajnu povezanost izme|u O-R sukoba i nega-tivnih psiholo{kih i zdravstvenih posljedica (Allen i sur., 2000.).

îmbenici koji poja~avaju intenzitet sukoba rad-obiteljHo}e li i koliko }e uloge unutar obiteljskoga okruènja i unu-tar radne djelatnosti pojedinca biti u me|usobnom sukobuovisi o mnogobrojnim ~imbenicima obiteljskih i radnih okol-nosti te o karakteristikama pojedinca kao {to su njegova osob-nost i strategije suo~avanja sa stresom.

Radni stresStres u radu moè biti posljedica karakteristika posla kao {tosu preoptere}enost, vremenski tjesnac, repetitivan rad, rigid-na vremenska i organizacijska struktura (Kossek & Ozeki, 1998.)ili posljedica nerazumijevanja i nefleksibilnosti voditelja u pri-lagodbi zahtjeva rada i obiteljskih obveza pojedinca (Thomas& Ganster, 1995.). Najva`nijim se izvorom stresa u radu poka-zalo pretjerano radno optere}enje koje ima neposredan utje-caj na psiholo{ko zdravlje: depresiju, tjeskobu, kao i na fizi~kozdravlje: visok krvni tlak, kolesterol i kortizol te na radno za-dovoljstvo i izostanke s posla. Vrijeme uloèno u rad tako|erje izvor stresa ako ometa ostale osobne i obiteljske aktivnostiili oduzima vrijeme za rekreaciju (Kossek & Ozeki, 1998.). E-mocionalna zaokupljenost poslom vaàn je izvor radnog stre-sa jer ona odraàva va`nost koju pla}eni rad ima za pojedin-ca. [to je ve}a va`nost rada, to }e biti ja~e izraèni utjecaji svihometaju}ih aktivnosti kao {to su obiteljske i ku}ne obveze(Fox i Dwyer, 1999.; Frone i sur., 1996.). Vrlo je vjerojatno dame|u ~imbenike koji pridonose radnom stresu pripadaju inegativne dru{tvene komunikacije kao {to su bilo koja vrstadiskriminacije, uznemiravanja i zlostavljanja od suradnika ilivoditelja. No, u literaturi o sukobu rada i obitelji nismo nai{lina prou~avanje utjecaja te vrste radnoga stresa.

Obiteljski stresNa obiteljski stres djeluju mnogobrojni ~imbenici povezani sradnim i emocionalnim optere}enjem i zahtjevima unutar o-bitelji. To su: bra~ne napetosti i nesuglasice (Greenstein, 1990.;Spitze & South, 1985.; Vannoy & Philiber, 1992.), briga za dje-cu, osobito djecu mla|u od {est godina (Greenberg i sur., 1990.;Milkie & Peltola, 1999.; Parris Stephens, 1997.; Polasky & Ho-lahan, 1998.; Seccombe, 1991.), neegalitarna raspodjela ku}-nih poslova (Duxbury i Higgins, 1991.; Kluwer i sur., 1996.) iosobito ènin doìvljaj nepravednosti te raspodjele (Green-stein, 1996.; Kluwer i sur., 1997.), manjak emocionalne potpo-796

re partnera (Adams i sur., 1996.; Burke & Greenglass, 1999.),nedostupnost jaslica i vrti}a (Scarr & McCartney, 1989.; Silver-stein, 1991.). Briga za vlastite roditelje tako|er je zaseban iz-vor stresa za zaposlene pojedince (Buffardi i sur., 1999.; Star-rels i sur., 1995.), a ujedno pove}ava ve} postoje}i stres zbogsukoba radne i obiteljske uloge te tako utje~e na depresiju ismanjenje emocionalne dobrobiti, osobito zaposlene ène uobitelji (Stephens i sur., 1997.). Vrijeme uloèno u obiteljskeobveze tako|er je izvor stresa ako ometa ostale osobne i rad-ne aktivnosti ili oduzima vrijeme za rekreaciju (Fox & Dwyer,1999.).

Emocionalna zaokupljenost obitelju vaàn je izvor obi-teljskoga stresa jer odraàva va`nost koju obitelj ima za po-jedinca. [to je ve}a va`nost obitelji, to }e biti ja~e izraèni u-tjecaji svih ometaju}ih aktivnosti koje su povezane s radnimobvezama (Fox i Dwyer, 1999.; Frone i dr., 1996.).

Karakteristike i pona{anje pojedincaOd karakteristika pojedinca za intenzivni doìvljaj oba oblikastresa, za burnu reakciju i ozbiljnost posljedica stresa najzna-~ajnijom se pokazala struktura li~nosti A-tipa i negativna afek-tivnost, tj. pesimizam (Carlson & Baylor, 1999.), kao i neuroti-cizam (Hart, 1999.).

îmbenici koji umanjuju utjecaj sukoba rad-obiteljMnogi su ~imbenici koji umanjuju negativan utjecaj sukobaradne i obiteljske uloge. To mogu biti elementi i svojstva rad-nog mjesta i/ili karakteristike obitelji, a svi oni imaju ulogu so-cijalne potpore pojedincu koji doìvljava stres zbog sukoba uloga.

Organizacija rada na radnom mjestuBudu}i da su preoptere}enost, vremenski tjesnac, repetitivanrad i rigidna vremenska i organizacijska struktura najve}i iz-vori radnog stresa (Kossek i Ozeki, 1998.), najva`niji oblici nje-gova smanjenja bit }e dobra organizacija rada koja }e onemo-gu}iti vremenske tjesnace i doìvljaj preoptere}enosti, omo-gu}iti rezervne i zamjenske resurse i fleksibilnom organizaci-jom vremena i prostora omogu}iti pojedincu izostajanje s po-sla i nadokna|ivanje u skladu s njegovim nu`nim obiteljskimpotrebama (Adams i sur., 1996.; Duxbury & Higgins, 1991.). Naj-va`niji je pritom osje}aj kontrole i utjecajnosti pojedinca navlastiti posao i okolnosti rada (Duxbury & Higgins, 1991.).

Socijalna potpora na radnom mjestuVaàn izvor socijalne potpore jest razumijevanje voditelja i-zraèno kao organiziranje fleksibilnog radnog vremena, do-pu{tanje kratkih telefonskih razgovora s djecom nakon {kole797



ili za provjeru stanja bolesnih roditelja, dopu{tanje dovo|e-nja djeteta na posao u situaciji krize, pa ~ak i topla rije~ potpo-re i razumijevanja.

Te su se mjere socijalne potpore pokazale u~inkovitima uizbjegavanju negativnih posljedica obiteljskih problema na re-zultate rada. Osobito se pobolj{anje brige za djecu pokazalodobrim za produktivnost i moral zaposlenika, za smanjenje ne-sre}a na radu, izostanaka i fluktuacije (Thomas & Ganster, 1995.).

Mjere socijalne potpore na radnom mjestu vjerojatno u-tje~u na doìvljaj zaposlenika da moè kontrolirati sukob rad--obitelj, a to umanjuje njegov osje}aj napetosti. Stoga, potpor-ne mjere na poslu moraju dati zaposleniku osje}aj slobode iautonomije koja }e mu omogu}iti kontroliranje razli~itih as-pekata sukoba rad-obitelj (Duxbury & Higgins, 1992.; Thomas& Ganster, 1995.).

Doìvljaj vlastitoga utjecaja i autonomija u odlu~ivanjuSvi dosad nabrojeni ~imbenici olak{avanja radno-obiteljskogsukoba mogu se promatrati kao prinosi pojedin~evu doìvlja-ju vlastitoga utjecaja na okolnosti rada i ìvota i taj se doìv-ljaj smatra klju~nom odrednicom subjektivnoga doìvljaja stre-sa zbog sukoba radne i obiteljske uloge. [to je ja~i osje}aj po-jedinca da vlada situacijom, tj. da ima mogu}nost elasti~ne pri-lagodbe vi{estrukim zahtjevima, to }e slabiji biti njegov doì-vljaj preoptere}enosti i stresa (Duxbury i sur., 1994.). Doìv-ljaj vladanja situacijom moè proizlaziti iz razli~itih izvora:obiteljskoga razumijevanja, dobre organizacije rada i obiteljsko-ga ìvota, socijalne potpore na radnom mjestu, fleksibilnostiradnoga vremena (Christensen & Staines, 1990.).

Socijalna potpora u obiteljiDva su oblika potpore koju ~lanovi obitelji, osobito bra~nipartner, mogu pruìti pojedincu koji doìvljava intenzivan su-kob radne i obiteljske uloge. Emocionalna potpora jest razu-mijevanje bra~nog partnera i spremnost za pruànje pomo}i,dok je preuzimanje dijela obiteljskih optere}enja i pove}anaangaìranost u obitelji instrumentalna potpora (Adams i sur.,1996.). Oba ta oblika potpore smanjuju stres zaposlenoga bra~-nog partnera, osobito zaposlene ène (Fox & Dwyer, 1999.).Velika se va`nost obiteljske potpore pokazala u otpornosti po-jedinaca prema alkoholizmu koji je ~est pratilac sukoba obi-telj-rad (Grzywacz & Marks, 2000b).

Karakteristike i pona{anje pojedinacaBudu}i da je vremenska optere}enost vaàn aspekt sukoba rad--obitelj, osobito bi na smanjenje intenziteta toga sukoba mo-gla djelovati vje{tina pojedinca u planiranju i raspore|ivanjuvremena. Istraìvanje Adamsa i Jexa (1999.) pokazalo je da je



798

sposobnost planiranja i raspore|ivanja vremena utjecala nazdravlje i radno zadovoljstvo zaposlenika posredno, tj. utje~u-}i na doìvljaj autonomije i mogu}nosti kontrole sukoba O-R.Najkorisnijim se pokazalo planiranje koje obuhva}a analizuva`nosti zadataka i postavljanje prioriteta, a puko je sastavlja-nje popisa zadataka izazvalo ~ak i pove}anje doìvljaja stresa(Adams & Jex, 1999.). Patrijarhalnost ène ~esto se pokazujekao varijabla koja znatno smanjuje sukob rad-obitelj, jer pa-trijarhalne ène prihva}aju dvostruko radno optere}enje kaodru{tveno opravdano i poèljno pona{anje za ènu (Green-stein, 1996.). No, njihova spremnost za neiskazivanjem mo-gu}ega unutarnjeg sukoba (Kluwer i sur., 1997.) mogla bi ima-ti posljedice za ènino psihi~ko i fizi~ko zdravlje.Tako|er, ì-votni optimizam i ekstraverzija (Carlson & Baylor, 1999.) u-manjuju i doìvljaj i posljedice stresa i otvaraju put za primje-nu u~inkovitih strategija izbjegavanja stresa (planiranje i pro-nalaènje izvora pomo}i).

Sloèni modeli interakcijauzroka, posljedica i vrsta sukoba obitelj-rad

Zbog sloène interakcije izme|u O-R i R-O sukoba, njihovihrazli~itih izvora i razli~itih mogu}ih posljedica istraìva~i suuvidjeli da je potrebno istodobno promatrati smjer negativ-nih utjecaja (rada na obitelj ili obitelji na rad), glavne varijablekoje }e smanjiti ili poja~ati sukob i mogu}e posljedice nji-hovih odnosa, pa i tip sukoba (vremensko ograni~enje, unu-tarnja napetost i neprimjerene strategije rje{avanja sukoba).Zato se u novije vrijeme provjeravaju sloèni modeli odnosavrste i tipa sukoba, varijabla-moderatora i posljedica njihova za-jedni~kog utjecaja za op}e psiholo{ko zdravlje i druge oblikereagiranja na stres.

Model uzroka i posljedica sukoba radne i obiteljske uloge (Guelzowi suradnici, 1991.). Jedan od prvih sloènih modela sukoba rad-ne i obiteljske uloge predloìla je Guelzow sa suradnicima(1991.) u kojem je pretpostavila utjecaj sukoba uloga zapo-slenih èna i mu{karaca na njihovo fizi~ko zdravlje (shema 1).

Strukturalni uzroci Strategije smanjenja Subjektivni osje}ajsukoba stresa

Broj sati radaSmanjeni anga`man Bra~ni Naru{eno

Fleksibilnost Sukob u jednoj od uloga stres psihi~koradnog vremena uloga i fizi~ko

Kognitivno Profesionalni zdravljeBroj djece restrukturiranje stres

Dob najmla|ega Bra~na Roditeljskidjeteta egalitarnost stres



� SHEMA 1Model uzroka i po-sljedica sukoba radnei obiteljske uloge (Gu-elzow i sur., 1991.)

Najva`niji ~imbenici u modelu koji uzrokuju nastanaksukoba uloga jesu tzv. "strukturalni ~imbenici" (broj sati radana poslu, nefleksibilnost radnoga vremena, broj djece i dob naj-mla|ega djeteta) koji su oteàvaju}e okolnosti u obitelji i uradu ("izvori stresa" u sljede}im modelima). Utjecaj nastalogsukoba na fizi~ko i psihi~ko zdravlje pojedinca prelama se udvije skupine varijabla-moderatora: najprije u strategijamasmanjenja sukoba (smanjenje anga`mana u jednoj od uloga),kognitivnom restrukturiranju (analiziranje va`nosti i stavlja-nje u perspektivu postoje}ih problema) i bra~noj egalitarno-sti, a zatim u subjektivnom doìvljaju stresa u braku, radu iroditeljstvu. Dakle, model Guelzow i suradnika (1991.) pret-postavlja da do sukoba obiteljske i radne uloge moè do}i akopojedinac u poslu doìvljava preoptere}enost i organizacij-sku rigidnost, a u obitelji ima djece, pogotovo malene. No,sukob uloga imat }e negativne posljedice samo ako izazovesubjektivni doìvljaj stresa, a on }e biti manji ili u potpunostiizbjegnut ako pojedinac primjenjuje u~inkovite strategije sma-njenja sukoba. Provjera modela je pokazala da i ène i mu{-karci doìvljavaju sukob radne i obiteljske uloge, no pretpo-stavljeni se odnosi donekle razlikuju za mu{karce i ène. Zamu{karce znatno olak{anje za sva tri oblika subjektivnogastresa donosi fleksibilno radno vrijeme, a kognitivno restruk-turiranje smanjuje doìvljaj stresa i muèvima i ènama. Sma-njenje anga`mana u jednoj od uloga ~ak pove}ava subjektiv-ni doìvljaj stresa u muèva, dok je u èna to naj~e{}i obliksmanjenja subjektivnoga doìvljaja stresa, osobito u obitelji-ma manje bra~ne egalitarnosti.

Integrativni model su~elja rad-obitelj (Frone i suradnici, 1992.).Poznat i gotovo op}eprihva}en model sukoba radne i obitelj-ske uloge predloìo je Frone sa suradnicima (1992.) (shema 2).

Zaokupljenost radom SR-ONezadovoljstvo u radu

Izvori radnoga stresa

Op}enezadovoljstvo(depresija)

Izvori obiteljskoga stresa

Nezadovoljstvo u obiteljiZaokupljenost obitelju SO-R



� SHEMA 2Integrativni modelsu~elja rad-obitelj(Frone i sur., 1992.)

Frone i suradnici (1992.) najprije su pretpostavili da pos-toje dva zasebna oblika sukoba radno-obiteljske uloge: R-O, tj.ometaju}e djelovanje radne na obiteljsku ulogu i O-R, tj. ome-taju}e djelovanje obiteljske uloge na radnu. Zatim, pretpo-stavili su da svaki od tih oblika sukoba ima dvije skupine po-dru~no-specifi~nih uzroka: uzroci R-O sukoba jesu zaokuplje-nost radom i izvori radnog stresa; uzroci O-R sukoba jesu za-okupljenost obitelju i izvori obiteljskoga stresa. Izvori stresadovode do napetosti i nezadovoljstva u radu i do napetosti inezadovoljstva u obitelji, a ta dva oblika nezadovoljstva uzro-kuju op}e nezadovoljstvo i depresiju u pojedinca. No, istra-ìva~ka provjera modela pokazala je da do ometaju}ega dje-lovanja obitelji (sukoba O-R) dovode i izvori obiteljskoga stre-sa i zaokupljenost obitelju, dok do sukoba R-O dovode samoizvori radnoga stresa (shema 2). Zanimljiv je i drugi rezultatprovjere modela, tj. da ometaju}i utjecaj rada na obitelj (R-O)ne djeluje neposredno na op}e ìvotno nezadovoljstvo, dokometanje radnih obveza zbog obiteljskih du`nosti ima vaànneposredan utjecaj na op}e nezadovoljstvo i depresiju. Taj jezaklju~ak kasnije potvrdio Kelloway sa suradnicima (1999.),jer je njegovo longitudinalno pra}enje pokazalo da samo su-kob O-R ima negativne posljedice (dovodi do namjere na-pu{tanja posla). Iz toga bismo mogli zaklju~iti da negativnoprelijevanje iz obitelji na rad dovodi do op}ega nezadovolj-stva i negativnih simptoma i to tim vi{e {to je pojedinac vi{ezaokupljen obitelju. Pitanje o ve}oj va`nosti, pro{irenosti i ne-gativnom djelovanju sukoba O-R ili R-O tipa obra|eno je u li-teraturi kao problem propusnosti granica obiteljskoga ili rad-nog podru~ja, pa }emo se na nj osvrnuti u tom odjeljku ~lanka.

Novija su istraìvanja potvrdila odrìvost modela Froneai suradnika (1992.), osobito podjelu na O-R i R-O sukob (Kel-loway i sur., 1999.; Kinnunen & Mauno, 1998.) te nepostoja-nje razlike u vrsti sukoba me|u spolovima (Frone i sur., 1996.; Kin-nunen & Mauno, 1998.), a obogatila su i spoznaje o uzrocimai posljedicama R-O i O-R sukoba. Va`ni prediktori R-O suko-ba jesu radni stres, osje}aj u~inkovitosti u radu i koli~ina rada(optere}enost), a va`ne posljedice R-O sukoba jesu subjektiv-ni doìvljaj radnog stresa, nezadovoljstvo u radu, slaba radnau~inkovitost. Va`ni prediktori O-R sukoba jesu obiteljski stres,zaokupljenost obitelju, osje}aj u~inkovitosti u obitelji, koli~inavremena posve}ena obiteljskom ìvotu, a va`ne posljedice O--R sukoba jesu subjektivni osje}aj obiteljskoga stresa, nezado-voljstvo u obitelji, neu~inkovitost u bra~nim i roditeljskim funk-cijama. Obje vrste sukoba, tj. i O-R i R-O neposredno su iliposredno povezane s depresijom, pogor{anim zdravljem i po-ve}anom konzumacijom alkohola (Frone i sur., 1996.; Grzy-wacz & Marks, 2000b). Pritom je vaàn rezultat modela Fronei suradnici (1992.) da na ìvotno nezadovoljstvo i depresiju801



neposredan utjecaj ima samo negativno prelijevanje obitelj-skih problema na rad (O-R sukob), a utjecaj rada na obiteljima negativne posljedice samo posredno, preko utjecaja naporeme}aj u obiteljskim odnosima, {to je potvrdilo i longitu-dinalno istraìvanje Kellowaya i suradnika (1999.). Model Fro-nea i suradnika iz 1992. godine ponovno je testiran i pro{irennovim varijablama (Frone i sur., 1997.), tj. prediktori sukobasu podijeljeni na neposredne i posredne, a i jasnije su obja-{njeni oblici pona{anja vezani uz odre|enu ulogu i namjerepona{anja koje proizlaze iz sukoba uloga (Frone i sur. 1997.).

Model sukoba rad-obitelj s integriranim varijablama socijalnepotpore (Adams i suradnici, 1996.). Zanimljivo pro{irenje modelasukoba rad-obitelj proveo je Adams sa suradnicima (1996.)(shema 3).

SOR

Zaokupljenost radom

Instrumentalna Radno zadovoljstvopotpora obitelji

Zaokupljenost obitelju

Emocionalna @ivotno zadovoljstvopotpora obitelji

SRO

Adams i suradnici (1996.) uklju~ili su u model dva oblikaobiteljske potpore, tj. instrumentalnu i emocionalnu potporu,pa su promatrali kako }e obiteljska potpora djelovati na su-kob obiteljskih i radnih uloga i na radno i ìvotno zadovolj-stvo. Njihovi se rezultati ne podudaraju s rezultatima Froneai suradnika (1992.) ni Kellowaya i suradnika (1996.) u pogleduutjecaja O-R-a i R-O-a na ìvotno nezadovoljstvo. Suprotnonjihovim rezultatima, u modelu Adamsa i suradnika (1996.)neposredan negativan utjecaj na ìvotno zadovoljstvo imaprelijevanje problema iz rada na obitelj (R-O), a prelijevanjeproblema u obitelji na rad (O-R) djeluje na radno zadovolj-stvo, a preko radnog zadovoljstva i na op}e zadovoljstvo.Najva`niji rezultat u modelu Adamsa i suradnika (1996.) jestznatan pozitivan utjecaj emocionalne potpore obitelji na sma-njenje O-R sukoba te vaàn prinos obje vrste obiteljske pot-



802

� SHEMA 3Model su~elja rad-obiteljs integriranim varijab-lama socijalne potpo-re (Adams i sur.,1996.)

pore ̀ ivotnome zadovoljstvu. Istodobno, dobivena je ve}a po-zitivna povezanost sukoba O-R sa zaokupljeno{}u radom i ve-lika negativna povezanost s radnim zadovoljstvom. Model Adam-sa i suradnika (1996.) ukazao je na veliku va`nost obiteljskeemocionalne potpore za ìvotno zadovoljstvo, kao i na sma-njenje ìvotnoga zadovoljstva zbog negativnog utjecaja radana obitelj. U tom modelu obitelj ima sredi{nje mjesto kao iz-vor ìvotnoga zadovoljstva, pa se ~ini da su sukob R-O i O-Rme|usobno nepovezani i da je za ìvotno zadovoljstvo va`ni-ji utjecaj prelijevanja rada na obitelj nego obrnuto, {to je u su-protnosti s rezultatima Fronea i suradnika (1992.) i Kellowayai suradnika (1996.). Na jo{ ve}i stupanj odvojenosti me|usob-noga utjecaja R-O i O-R ukazuje istraìvanje Harta (1999.), ~ijirezultati pokazuju potpunu nezavisnost utjecaja radnih i i-zvanradnih varijabla na ìvotno zadovoljstvo. Sli~no kao istra-ìvanje Adamsa i suradnika (1996.), i rezultati Harta (1999.) u-kazuju ujedno na najve}u va`nost izvanradnih, dakle obitelj-skih i osobnih ~imbenika za ìvotno zadovoljstvo.

U saètom obliku mogu}e je generalizirati rezultate istra-ìvanja sukoba radne i obiteljske uloge. Najprije, o~ito je da ta-kav sukob postoji i da je on najve}i kad su pojedinci izrazitoemocionalno angaìrani i u obitelji i u radu. Prema ve}em bro-ju istraìvanja ~ini se da je izvor sukoba u obitelji: pove}ani o-biteljski stres (mala djeca i stari roditelji, veliko vrijeme uloè-no u obiteljske obveze, bra~ne napetosti i nesuglasice, neegali-tarna raspodjela obiteljskih du`nosti, manjak potpore part-nera, nedostupnost jaslica i vrti}a) u kombinaciji s velikom e-mocionalnom angaìrano{}u pojedinca za obitelj dovodi dosna`nog sukoba uloga u kojem obitelj ometa radnu u~inkovi-tost pojedinca {to pak dovodi do smanjenoga radnog i ìvot-nog zadovoljstva pojedinca (Adams i sur., 1996.; Frone i sur.,1992.; Kelloway i sur., 1999.). Negativni utjecaji prelijevanja ra-da na obitelj nisu jasno potvr|eni (Frone i sur., 1992.; Kello-way i sur., 1999.). Neki pak noviji radovi pokazuju da podru-~je rada i podru~je obitelji potpuno nezavisno i odvojeno dje-luju na op}e ìvotno zadovoljstvo (Hart, 1999.).

Vjerojatno je da }e negativne posljedice sukoba uloga bitija~e izraène u zadovoljstvu i dobrobiti pojedinca ako su obabra~na partnera njemu istodobno izloèna (obitelji dvostru-kog hranitelja) (Hammer i sur., 1997.; Mauno & Kinnunen,1999.), ako su partneri razli~itih spolnih ideologija (Green-stein, 1996.; Kluwer, 1997.), ako su bra~ni partneri skloniji de-presiji i negativnoj afektivnosti (smanjenom ìvotnom opti-mizmu) (Carlson & Baylor, 1999.) te ako su nevje{ti u planira-nju i raspore|ivanju vremena (Adams & Jex, 1999.).

Dosada{nji pregled istraìva~kih rezultata ostavlja mno-ge nerije{ene probleme i pitanja koja proizlaze iz neslaganja803



ili ~ak suprotnosti postignutih rezultata. Najprije, ostaje otvo-renim i nerije{enim pitanje me|usobnoga i zajedni~kog dje-lovanja radnog i izvanradnog podru~ja, tj. postoji li prelije-vanje nezadovoljstva s jednoga podru~ja na drugo te prido-nosi li svako od tih podru~ja nezavisno ìvotnom zadovolj-stvu, dobrobiti i zdravlju. To se pitanje obi~no definira kao is-pravnost modela prelijevanja, kompenzacijskoga ili segrega-cijskoga modela me|usobnog utjecaja participacije u radu i uobitelji.

Zatim, nerije{eno je pitanje razlika po spolu u pogledu pri-sutnosti i va`nosti dva oblika sukoba. Naime, dok mnoga istra-ìvanja pokazuju da je zaposlena èna mnogo vi{e nego za-posleni mu{karac izloèna sukobu obitelj-rad, neka istraì-vanja nisu pokazala nikakvih razlika me|u spolovima u tompogledu.

Nadalje, nedovoljno je istraèn i nejasan rezultat me|u-sobnoga utjecaja èninoga i muèvljevog sukoba radne i obi-teljske uloge, tj. oblici interakcija u obiteljima dvostrukoga hra-nitelja i dvostruke karijere, kao i u jednoroditeljskim obiteljima.

Zatim, vjerojatno u rezultatima istraìvanja bitnu uloguima tip posla i radnoga mjesta. U ve}ini istraìvanja autori suse posebno usredoto~ili na poslove visokoga stresa (policajci,medicinske sestre, menadèri) u kojima je istodobno znatnoizraèn stres zbog odgovornosti, opasnosti i va`nosti odluka i~esto velika zaokupljenost radom te izrazita vremenska opte-re}enost i mala fleksibilnost radnoga vremena. Mogu}e je dasna`no prelijevanje sukoba iz rada na obitelj moèmo na}i u-pravo u takvim poslovima, a u poslovima manjega stresa vi{edolaze do izraàja ometaju}i utjecaji obitelji na rad.

Vrlo va`na zapreka generalizaciji dobivenih razultata je-su kulturni ~imbenici. Vjerojatno je da }e se razli~ita dru{tvai razli~ita kulturna okru`ja bitno razlikovati po vrijednostimakoje imaju obitelj i rad za pripadnike tih kultura, da }e se raz-likovati prema radnoj etici, patrijarhalnosti, tj. ve}oj ili manjojegalitarnosti spolne ideologije, {to nije nebitno, i po op}oj e-konomskoj mo}i dru{tva, stupnju naobrazbe i orijentaciji napostignu}e. Svi ti ~imbenici mogu znatno djelovati na inten-zitet sukoba rad-obitelj, na ve}u ili manju izraènost sukobaR-O ili O-R, pa moèmo o~ekivati razli~ite rezultate u razli-~itim kulturama, ~ak i u razli~itim razvojnim razdobljima isto-ga dru{tva, odnosno kulturnoga kruga.

Razmotrit }emo stoga koliko je iz dostupne novije istra-ìva~ke literature o sukobu rad-obitelj mogu}e razabrati nekegeneralizacije o modelu prelijevanja ili segregacije utjecaja,spolnih razlika ili jednakosti, razli~itosti poslova i utjecaja part-nerova sukoba uloga na dobrobit drugoga partnera i dvostru-kost toga utjecaja te mogu}i utjecaj kulturnih ~imbenika kao{to su radne i obiteljske vrijednosti.



804

Sporna i nerije{ena pitanja u podru~ju sukoba rad-obiteljPrelijevanje ili zasebno djelovanje sukoba uloga unutar radnoga iunutar obiteljskoga podru~ja. Tri su mogu}a shva}anja odnosaobiteljske i radne uloge. U ve}ini suvremenih istraìvanja su-koba radnih i obiteljskih uloga prevladava shva}anje da doì-vljaj pojedinca u podru~ju rada utje~e na doìvljaj u obitelj-skom podru~ju i obrnuto, tj. da se stavovi i pona{anja iz jedneuloge prenose i utje~u na drugu (teorija prelijevanja). Drugo jestajali{te da su uloge isprepletene na me|usobno uravnote-ùju}i na~in (teorija kompenzacije) (Greenglas & Burke, 1988.).A postoji i tre}a mogu}nost, tj. da su doìvljaji u razli~itim po-dru~jima me|usobno potpuno odvojeni i nezavisno djelujuna ìvotno zadovoljstvo (teorija segregacije). Hart (1999.) u svo-jem istraìvanju na 479 policajaca analizira i odbacuje nekemetodolo{ke te{ko}e u definiranju varijable sukob uloga, de-finira podru~ja zadovoljstva i u podru~ju rada i u podru~juobitelji te kontrolira razlikovanje trenuta~nog, dnevnog doì-vljaja raspoloènja od doìvljaja op}eg (ukupnog) zadovolj-stva unutar podru~ja. Takvim metodolo{kim pristupom Hart(1999.) je potvrdio ispravnost segregacijskoga pristupa, tj. ne-zavisni utjecaj radnoga i izvanradnoga podru~ja na op}e ì-votno zadovoljstvo koji je donekle potvr|en i u istraìvanjukoje su proveli Adams i sur. (1996.), Beutell & Wittig-Bergman(1999.) i Parasurman i sur. (1992.). Suprotno zaklju~cima oprelijevanju stresa iz rada u obitelj i obrnuto, ova istraìvanjanisu zaklju~ila o postojanju propu{tanja stresa iz jednoga po-dru~ja u drugo. Prema tome, metodolo{ka usavr{avanja i po-bolj{anje kontrole pomo}i }e dolazak do odgovora na pitanjeispravnosti gledi{ta o isprepletenosti ili zasebnosti utjecaja in-terakcija radne i obiteljske uloge.

Razlike u propusnosti granica obiteljskoga i radnoga podru~ja. Za-nimljivo je pitanje je li podjednak intenzitet i ~esto}a R-Osukoba kao i O-R sukoba. Drugim rije~ima, je li ~e{}e i znat-nije ometanje obiteljskog ìvota zbog radnih obveza, ili pak~e{}e stradavaju radne obveze zbog obiteljskog anga`manazaposlenika, tj. jesu li "propusnije" granice obiteljskoga ili rad-noga podru~ja. Na to pitanje tako|er nema jednozna~nog od-govora. Neka istraìvanja ukazuju na to da je ~e{}i subjektiv-ni doìvljaj ometanja obiteljskoga ̀ ivota zbog rada (Eagle i sur.,1997.; Guelzow i sur., 1991.; Kelloway i sur., 1999.; Kinnunen isur., 1997.; Lai, 1995.), {to bi zna~ilo da su granice obiteljskogapodru~ja "propusnije". Istodobno, ~ini se da va`niji utjecaj, tj.negativnije posljedice na ìvotno zadovoljstvo i zdravlje imaometanje rada zbog obiteljskih obveza (Frone, 1992.; Kello-way, 1999.). Svi bi ti rezultati ukazivali na to da su ljudi sprem-niji `rtvovati obiteljske probitke zbog rada nego obratno i da805

teè podnose interferiranje obitelji u rad nego obrnuto, tj. daradnoj ulozi pojedinci pridaju ve}u va`nost nego obiteljskoj(Lai, 1995.). No, ovdje se postavljaju dva pitanja. Prvo se od-nosi na neumoljivost zahtjeva u radu i obitelji. Mogu}e je daje pojedincima va`nija obitelj od rada, ali rad ne dopu{ta ne-izvr{avanje obveza te ono egzistencijalno ugroàva i pojedin-ca i obitelj. Istodobno, neudovoljavanje obiteljskim zahtjevi-ma dovodi do ugroàvanja obiteljskoga funkcioniranja, pa isamoga njezina postojanja, ali na duì rok, ne izravno i ne eg-zistencijalno. Drugo je pitanje jesu li radne vrijednosti razli~i-to va`ne u razli~itim socijalnim kontekstima, pa je bitno utvr-diti je li mogu}e rezultate dobivene u zapadnim dru{tvima ge-neralizirati i na dru{tva druk~ijih vrijednosnih struktura. Da-kle, pitanje o propusnosti obiteljskoga ili radnoga podru~ja naj-uè je povezano s radnim ili obiteljskim vrijednostima odre-|enoga dru{tva, ali i pojedinaca unutar dru{tva.

Spolne razlike u doìvljaju sukoba rad-obitelj. I u ovom pitanju,ba{ kao i u pitanju prelijevanja-segregacije-kompenzacije, po-stavljaju se dva suprotstavljena shva}anja: postojanje razlikau doìvljaju i intenzitetu sukoba u mu{karaca i èna ili nepos-tojanje tih razlika. Ovdje je mogu}e razlikovati tri skupine pro-blema:

(1) postoji li razlika u intenzitetu doìvljaja sukoba rad--obitelj izme|u mu{karaca i èna;

(2) postoji li razlika u vrsti sukoba rad-obitelj, tj. nije li O--R sukob tipi~niji za ène, a sukob R-O tipi~niji za mu{-karce;

(3) jesu li oblici razrje{avanja sukoba i posljedice nerazri-je{enoga sukoba jednake za ène i mu{karce.

Odgovor na prvo i drugo pitanje nije jednozna~an. Nekaistraìvanja potvr|uju svakodnevna zapaànja da ène doì-vljavaju ve}i sukob radne i obiteljske uloge i da je to osobitoizraèno u ometanju èninog posla zbog obveza u obitelji, da-kle u sukobu O-R tipa (Duxbury & Higgins, 1991.; Fox & Dwy-er, 1999.). Zaposlene ène/majke nalaze se u dvostrukom pro-cijepu, jer prema dru{tvenim o~ekivanjima one moraju osje-}ati i pokazivati jednaku radnu zaokupljenost kao i mu{karci,a moraju u obiteljsko odrànje ulagati vi{e nego mu{karci.Istodobno, razli~ita o~ekivanja dru{tva od mu{karaca i èna,u skladu s tradicionalnom spolnom ideologijom, nisu se pro-mijenila od vremena stvarne podjele na "oca-hranitelja obi-telji" i "majku-ku}anicu" (Duxbury & Higgins, 1991.; Lund-berg, 1996.). Suprotno, druga istraìvanja nalaze podjednakintenzitet sukoba rad-obitelj u èna i mu{karaca i odsutnostrazlike u vrsti sukoba (O-R ili R-O) (Eagle i sur., 1997.; Frone isur., 1992.; Frone i sur., 1996.; Guelzow, 1991.; Kinnunen i sur.,



806

1997.; Kinnunen & Mauno, 1998.). Drugim rije~ima, iako bi sezbog dominacije patrijarhalne spolne ideologije u ve}ini dru-{tava i njoj sukladne socijalizacije za ènsku i mu{ku ulogupretpostavilo da obitelj vi{e ometa radnu ulogu muà, a darad vi{e ometa obiteljsku ulogu ène, ili pak da zbog formal-ne, a ne stvarne, emancipacije ène obitelj ometa radnu uloguène vi{e nego radnu ulogu mu{karca, takve razlike nisu do-bivene. Pitanje na~ina rje{avanja konflikata u mu{karaca ièna nije dovoljno istraèno, ali podaci istraìvanja Guelzowi suradnici (1991.) govore o tome da su samo ène spremne nasmanjenje anga`mana u jednoj od uloga, dok takvo rje{enjeza mu{karce ~ak i pove}ava stres (Guelzow i sur., 1991.). Ra-zlike po spolu nisu dobivene ni u pitanju posljedica sukoba. Iza ène i za mu{karce dugotrajna izloènost sukobu bilo O-R,bilo R-O vrste utje~e na depresiju, gubitak psihi~koga i fizi~-koga zdravlja i pove}anu konzumaciju alkohola (Frone, 1996.).Istodobno, pokazalo se da je sukob rad/obitelj znatno pove-}an u èna s malom djecom, ali da on ovisi ponajprije o è-ninu doìvljaju vladanja situacijom, pa }e ~ak i zaposlene maj-ke imati manji osje}aj stresa ako imaju doìvljaj autonomije,pogotovo u radu (Lennon & Rosenfield, 1992.).

Te{ko je objasniti suprotnosti me|u dobivenim rezultati-ma istraìvanja. Vjerojatno je da su ovdje izbjegle kontrolimnoge varijable kao {to su razlike u kulturi, vrsti posla, razli-ke u radnoj i obiteljskoj zaokupljenosti, partnerskoj i obitelj-skoj potpori, razlike u naobrazbi i visini prihoda koje donosirad izvan ku}e, pa se usporedbe spolova moraju provesti uzkontroliranje svih tih varijabla. Jedna od bitnih varijabla kojao~ito djeluje na intenzitet sukoba obiteljske i radne uloge za-poslene udane ène jest stupanj njezine zaokupljenosti ra-dom izvan ku}e. Prema stupnju ènine zaokupljenosti radomizvan ku}e ène se bitno razlikuju. Orbuch i Custer (1995.) suprema èninoj zaokupljenosti radom podijelili obiteljski kon-tekst u tri skupine: obitelj ène ku}anice, obitelj ène koja jezaposlena isklju~ivo zbog zarade i obitelj ène orijentirane nakarijeru. Sukob obiteljske i radne uloge i njegove posljedicerazli~iti su u tim razli~itim obiteljskim kontekstima, tj. najma-nji i s najblaìm nepovoljnim posljedicama prisutan je u obi-teljima èna koje rade zbog zarade. U na{em doma}em istra-ìvanju (Vu~ini}-Pala{ek, 1995.) dobivena je sli~na raspodjelaprema èninoj zaokupljenosti poslom: 9 posto èna bilo jeorijentirano na vlastitu karijeru, 44 posto je pridavalo jedna-ku va`nost i poslu i obitelji, a 41 posto sebe je ponajprije per-cipiralo u ulozi majke i ku}anice (6 posto se nije moglo svrsta-ti). Nije posve jasno pripada li 44 posto èna doma}eg uzorkakoje podjednaku va`nost pridaju i poslu i obitelji u kategori-ju èna koje rade isklju~ivo zbog popravljanja ku}noga807



budèta, kao u istraìvanju Orbuch & Custer (1995.), ili je pakto ona skupina koja je najvi{e izloèna sukobu rad-obitelj,budu}i da istodobno poku{ava zadovoljiti podjednako u obapodru~ja.

Sukob rad-obitelj s obzirom na vrstu posla. Tipi~no je za istraì-vanja sukoba obitelj-rad da je varijabla "rad" vrlo razli~ita u ra-znim istraìvanjima. Tako primjerice, o uzrocima, dinamici iposljedicama sukoba rad-obitelj autori zaklju~uju na takorazli~itim radnim populacijama kao {to su menadèri i viso-konaobraèni stru~njaci (Duxbury & Higins, 1991.; Higgins &Duxbury, 1992.; Perewe, 1999.), zaposlenici razli~itih profila uradnim organizacijama (Kelloway i sur., 1999.; Kinnunen & Ma-uno, 1998.; Lundberg, 1996.), djelatnici u raznovrsnim poslo-vima prema slu~ajnom ili reprezentativnom uzorku (Duxbu-ry i sur., 1994.; Frone i sur., 1992.; Frone i sur., 1996.; Grzywacz& Marks, 2000a; Lai, 1995.; Lennon & Rosenfield, 1992.), ban-kovni ~inovnici (Hammer i sur., 1997.), policajci (Hart, 1999.),medicinske sestre (Burke, 1998.; Fox & Dwyer, 1999.) i studen-ti (Beutell & Wittig-Berman, 1999.; DiBenedetto, 1990.). Mo-èmo pretpostaviti da se vrsta i intenzitet radnoga stresa (pre-optere}enost, odgovornost, rigidno ili produèno radno vri-jeme i sli~no) znatno razlikuje u ispitivanim uzorcima, a tako-|er i zaokupljenost radom, pa }e se zbog toga pojedinci urazli~itim poslovima i profesijama znatno razlikovati u inten-zitetu sukoba izme|u obiteljske i radne uloge. Osim uspored-be i dobivene razlike izme|u radni~kih i slu`beni~kih zani-manja (Frone i sur., 1992.), nije provedeno niti jedno istraì-vanje koje bi kontroliralo tip posla, pa nije opravdano gene-ralizirati rezultate o sukobu radne i obiteljske uloge dobivenena tako razli~itim radnim populacijama.

Sukob rad-obitelj na razini pojedinca ili u obitelji dvostrukoga hra-nitelja. Ako je dokazano da potreba za istodobnim zadovoljava-njem obiteljske i radne uloge dovodi do sukoba uloga kojimoè imati negativne posljedice na radno, bra~no i ìvotnozadovoljstvo (Frone i sur., 1992.), èstina kojega }e znatno o-visiti i o potpori (instrumentalnoj i emocionalnoj) koju pojedi-nac dobiva od obitelji, ponajprije od bra~nog partnera (Adams isur., 1996.), jasno je da }e osobito izraèn biti sukob uloga uobiteljima dvostrukoga hranitelja, tj. u onima u kojima su imu` i èna zaposleni izvan ku}e i izbivaju iz nje velik dio vre-mena. Pretpostavlja se da }e u takvim obiteljima svaki odbra~nih partnera doìvljavati svoj sukob radne i bra~ne uloge,a njegov }e bra~ni partner biti istodobno manje dostupan ispreman za pruànje potpore, jer istodobno doìvljava svojsukob radne i obiteljske uloge. Zato su posebno va`na ona



808

istraìvanja koja nastoje utvrditi postoji li me|usobni prijenos(crossover) sukoba uloga bra~nih partnera u obiteljima dvostru-koga hranitelja, {to bi zna~ilo da je u takvim brakovima poje-dinac izloèn sukobu svoje bra~ne i radne uloge i posljedica-ma sukoba uloga koji doìvljava njegov bra~ni partner. No, niu ovom podru~ju nisu istraìva~ki rezultati jednozna~ni. Ne-koliko se pitanja moè postaviti:

(1) je li prelijevanje iz rada u obitelj i iz obitelji u rad u o-biteljima dvostrukoga hranitelja ve}e nego u obiteljima hrani-telj/ku}anica,

(2) djeluje li ènin doìvljaj sukoba uloga na muèvljevozadovoljstvo (problem me|usobnoga prijenosa u smjeru è-na-mu`),

(3) djeluje li muèvljev doìvljaj sukoba uloga na èninozadovoljstvo (problem me|usobnoga prijenosa u smjeru mu`--èna),

(4) djeluju li istodobno sukobi uloga jednoga bra~nog part-nera na zadovoljstvo drugoga, tj. ho}e li se izvori stresa u ra-du, izvori stresa u obitelji i sukob obiteljske i radne uloge jed-noga partnera negativno odraziti na zadovoljstvo drugoga part-nera (obostrani me|usobni prijenos).

Prvi se problem ispitivao usporedbom ìvotnoga zado-voljstva mu{karaca koji su oènjeni ku}anicama i onih koji suoènjeni zaposlenim ènama, drugim rije~ima, uspore|ivalose muèvljevo ìvotno zadovoljstvo u obiteljima jednoga hra-nitelja i dvostrukoga hranitelja. Muèvi u obitelji dvostruko-ga hranitelja doìvljavali su ve}i konflikt uloga, ve}i prijenossukoba iz posla u obitelj i manji doìvljaj potpore u obiteljinego oni koji su bili oènjeni ku}anicama, pa bi se moglo za-klju~iti da je potvr|en me|usobni prijenos sukoba u smjeruèna-mu` (Higgins & Duxbury, 1992.). Sli~no, u istraìvanjukoje su proveli Parasurman i suradnici (1992.) istraìva~i sudokazali postojanje me|usobnoga prijenosa èna-mu`, tj. do-ìvljaj obiteljskoga stresa ène doveo je do smanjenoga mu-èvljeva ìvotnog zadovoljstva. Istodobno, muèvljev sukobuloga nije se negativno odrazio na zadovoljstvo ène u braku(Parasurman i sur., 1992.). Drugim rije~ima, u skladu s patri-jarhalnim obrascem, èna koja je zaposlena i ima te{ko}a uzadovoljavanju potreba obitelji ne moè o~ekivati razumije-vanje i pomo} muà, a izlaè se opasnosti da joj mu` bude ne-zadovoljan u braku. No, takav zaklju~ak nije univerzalno po-tvr|en, jer se u nekim istraìvanjima jednosmjerni me|usob-ni prijenos pokazao i kao nepovoljan utjecaj muèvljeva su-koba uloga na ènu i obitelj uz izostanak utjecaja ènina su-koba uloga na muà i na obitelj (Crouter i sur., 1999.). Sigurnoje u ovom problemu vaàn ~imbenik kulturno uvjetovana de-finicija spolnih uloga i zaduènja u obitelji, pa }e rezultati o-809



visiti o kulturnim specifi~nostima ispitivanih uzoraka sudio-nika istraìvanja.

U ispitivanju tre}ega problema istraìvanje Hammerovei suradnika (1997.) u obiteljima dvostrukoga hranitelja nalazisve oblike sukoba uloga za oba bra~na partnera u skladu s re-zultatima istraìvanja na pojedincima, no uz to nalazi i vaànme|usobni prijenos u oba smjera, tj. utjecaj muèvljeva rad-no-obiteljskoga sukoba na zadovoljstvo ène i utjecaj èninasukoba uloga na zadovoljstvo muà i na dobrobit obitelji (Ham-mer i sur., 1997.). Suprotno, istraìvanja provedena u obitelji-ma dvostrukoga hranitelja u Finskoj nisu pokazala me|usob-ni prijenos, tj. utjecaj sukoba uloga jednoga partnera nije seodrazio na dobrobit drugoga partnera ili obitelji (Kinnunen isur., 1997.; Mauno & Kinnunen, 1999.). O~ito je da na posto-janje me|usobnoga prijenosa sukoba u brakovima dvostruko-ga hranitelja vaàn utjecaj imaju kulturni i ekonomski ~im-benici koji }e se odraàvati u egalitarnosti podjele obiteljskihoptere}enja ili postojanja izvanobiteljske, pla}ene ili socijalnepomo}i u preuzimanju brige za obitelj i djecu. Pitanje pove-}anoga intenziteta sukoba uloga u obiteljima dvostrukoga hra-nitelja osobito je va`no za na{u zemlju u kojoj je ta vrsta o-bitelji uobi~ajen i naj~e{}i oblik obiteljskoga ìvota. Tako|er,to pitanje postaje sve va`nije i zbog porasta broja atipi~nihobiteljskih oblika me|u koje se ubrajaju jednoroditeljske obi-telji i obitelji dvostruke karijere. Vjerojatno je da je sukob, nje-govo prelijevanje i me|usobni prijenos izrazitiji i intenzivnijiu obiteljima dvostruke karijere u kojima su oba partnera sna-`no zaokupljena vlastitim radom i profesionalnim napretkom,a istodobno predana odrànju obitelji i odgoju djece.

Utjecaj kulture u naj{irem smislu na doìvljaj sukoba i na smjer u-tjecaja rad-obitelj. Iako je o~ito da mnogi kulturni ~imbenici mo-gu djelovati na prisutnost i ja~inu sukoba obiteljske i radne u-loge (vrijednosti koje odre|eno dru{tvo daje obitelji i radu, pa-trijarhalnost i egalitarnost bra~nih partnera), u literaturi smoprona{li samo jedno neposredno usporedno istraìvanje su-koba rad-obitelj testiranjem modela Fronea i suradnika (1992.)na 320 zaposlenika u Hong Kongu (Aryee i sur., 1999.). To je i-straìvanje potvrdilo mnoge sli~nosti u prisutnosti radno-o-biteljskoga sukoba, no i mnoge velike razlike dviju kultura.Kao najjasnija razlika pokazao se ve}i utjecaj R-O sukoba naìvotno zadovoljstvo ispitanika u Hong Kongu, za razliku odFroneova modela u kojem je ve}i utjecaj O-R sukoba na ìvot-no zadovoljstvo (Frone i sur., 1992.; 1997.). O~ito je da se dvijekulture znatno razlikuju po vrijednostima obitelji i rada, pazaposlenicima u Hong Kongu ve}i ìvotni problem predstav-lja ometanje obiteljskoga ìvota. U skladu s tim podacima su i



810

rezultati istraìvanja u Singapuru na velikom uzorku zaposle-nih mu{karaca i èna (N=2.589) koji tako|er govore o ve}ojva`nosti R-O sukoba za zadovoljstvo (Chan i sur., 2000.). Mo-gli bismo zaklju~iti da zapadna dru{tva u sredi{nji poloàjpostavljaju rad, a nezapadnja~ka – obitelj. No, od toga jedno-stavnog zaklju~ka bitno odstupaju rezultati istraìvanja me-|u radnicima u Kini ([angaj) (Lai, 1995.) koji su u skladu s po-dacima ameri~koga (Frone i sur., 1992.) i kanadskog konteks-ta (Kelloway i sur., 2000.), tj. pokazuju ve}u va`nost radnihvrijednosti i ve}i utjecaj O-R sukoba. Suprotno tome, istra-ìvanja u Finskoj izvje{}uju o ~e{}em pojavljivanju R-O suko-ba (Kinnunen, & Mauno 1998.; Kinnunen i sur., 1997.), pa utom pogledu nalazimo sli~nosti izme|u Finske, Hong Kongai Singapura, a s druge strane sli~nosti izme|u SAD-a, Kanadei urbane Kine.

O izraènosti ili tipi~nosti R-O sukoba ili O-R sukoba zaène i mu{karce tako|er nema jasnoga slaganja u rezultatimadobivenim u razli~itim kulturama. Dok mnoga istraìvanja go-vore o vrlo izraènom sukobu uloga i njegovim te{kim poslje-dicama za ène u SAD-u (Duxbury & Higgins, 1991.), u Eu-ropi ([vedska: Fallon, 1997.; Norve{ka: Richardsen i sur., 1999.;Izrael: Rosenbaum & Cohen, 1999.) i u Australiji (Fallon, 1997.),neposredne usporedbe spolova prema izraènosti sukobarad-obitelj ili prema ve}oj izraènosti R-O ili O-R sukoba nisupotvr|ene u razli~itim kulturama (Frone i sur., 1996.; Ham-mer i sur., 1997.; Kinnunen & Mauno, 1998.).

O~ito je iz malobrojnih usporednih podataka ili uspored-be podataka dobivenih u razli~itim kulturama da kulturni ~im-benici imaju va`nu ulogu u doìvljaju sukoba rad-obitelj i uva`nosti izvora sukoba (rad ili obitelj). No, te{ko je uo~iti kojibi to ~imbenci kulture bili odlu~uju}i, jer je o~ito da su onikombinirani s gospodarskim, tradicijskim i vrijednosnim spe-cifi~nostima. Temeljitija bi usporedba istraìvanja vjerojatnona{la i mnoge druge razlike, kao {to su razlike u ~imbenicimakoji smanjuju sukob (potpora {ire ili uè obitelji, dru{tvenapotpora) ili ga pove}avaju (bra~na neegalitarnost, patrijar-halne vrijednosti, radna etika ili izrazite obiteljske vrijednosti).

Razli~itost metodolo{kih pristupa. Zasigurno je jedan od uzrokaneujedna~enosti dobivenih rezultata i razli~itost metodologi-je. Najprije, izraèna je neujedna~enost uzoraka sudionika.Prikazani su rezultati dobiveni na uzorcima najrazli~itijih pro-fesija koje se izrazito razlikuju po koli~ini stresa, orijentirano-sti na karijeru, fleksibilnosti radnog vremena i ukupnoj rad-noj optere}enosti o ~emu je bilo rije~i u odjeljku Sukob rad--obitelj s obzirom na vrstu posla. Za o~ekivati je da }e se i rad-ni stres, a i njegovo prelijevanje bitno razlikovati s obzirom na811



stresnost zanimanja, pa bi bilo ispravno kontrolirati tu vari-jablu tako da se odabiru uzorci s namjerom razlikovanja iz-me|u skupina visokoga, prosje~nog ili niskog stresa.

Tako|er, uzorci se razlikuju s obzirom na heterogenost: unekim su uzorcima obuhva}eni radnici samo jednoga podu-ze}a ili sli~ne vrste posla (Eagle i sur., 1997.; Greenhaus i sur.,1989.; Hammer i sur., 1997.), a neki predstavljaju reprezenta-tivne uzorke {irokoga raspona zanimanja i radnih obveza(Frone i sur., 1992.; Grzywacz & Marks, 2000b; Higgins & Dux-bury, 1992.; Lennon & Rosenfield, 1992.). Neki su nereprezen-tativni uzorci odabrani po kriteriju da su ispitanici uop}e za-posleni (Chan i sur., 2000.; Frone i sur., 1997.; Frone i sur., 1996.;Kinnunen & Mauno, 1998.; Lai, 1995.), dok su neki uzorci oda-brani po navoljnom kriteriju, kao primjerice zaposleni rodi-telji djece u vrti}ima odre|enoga podru~ja (Aryee & Luk, 1996.)ili zaposleni studenti na poslijediplomskom studiju iz biznisa(Beutell & Wittig-Berman, 1999.; Parasurman i sur., 1992.).

No, uzorci se ne razlikuju samo po vrsti rada nego i posastavu, s obzirom na bra~ni status. Naime, u nekim se istra-ìvanjima ispituju samo ène (Richardsen i sur., 1999.; Rosen-baum, 1999.) ili samo mu{karci (Higgins & Duxbury, 1992.), unekima i mu{karci i ène, ali oni koji nisu me|usobno oènje-ni (Eagle i sur., 1997.; Frone i sur., 1997.; Frone i sur., 1996.;Grzywacz & Marks, 2000b; Kinnunen & Mauno, 1998.; Lai, 1995.;Parasurman i sur., 1992.), a neka obuhva}aju bra~ne parove,tj. parove koji ìve zajedno (Eagle i sur., 1997.; Greenhaus isur., 1989.; Hammer i sur., 1997.; Mauno & Kinnunen, 1999.;Parasurman i sur., 1992.). Smatramo da najbolji uvid u prob-leme daju istraìvanja bra~nih parova, jer je njihovim pra}e-njem mogu}e kontrolirati varijable dijadske interakcije, ali imnoge ostale varijable koje su zajedni~ke ~lanovima bra~no-ga para, a razli~ite za parove ispitanika koji nisu me|usobnooènjeni.

Uzorci se razlikuju po veli~ini od 190 do nekoliko tisu}aispitanika, a dob ispitanika je u rasponu od 16 do 60 godina.Naj~e{}a metoda skupljanja podataka jest intervju, zatimprimjena pisanih upitnika, a primijenjen je i telefonski intervju(Grzywacz & Marks, 2000b). Od svih navedenih istraìvanjasamo je jedno bilo longitudinalno (Kelloway i sur., 1999.) i unjemu je mjerenje ponovljeno nakon {est mjeseci, dok svaostala daju transferzalni prikaz istodobno izmjerenih varijab-la, pa tako pruàju samo sliku povezanosti, a ne uzro~nostime|u varijablama. Primijenjene kontrolne varijable su vrlo ra-zli~ite, a sve ~e{}e se primjenjuje varijabla emocionalne i in-strumentalne bra~ne potpore. Ona je zamijenila varijablu ega-litarizam u braku, no ispu{ta se iz vida va`nost varijable patri-jarhalnost ène koja bi mogla biti va`na u doìvljaju i bra~no-



812

ga stresa i utjecaja sukoba uloga (Kluwer, 1997.; Tomi}-Kolu-drovi} & Kunac, 2000.).

Kad se analizira metodologija istraìvanja, jasno se na-me}e zaklju~ak da je raznovrsnost podataka rezultat ne samokulturnih i socioekonomskih konteksta, nego i nedovoljnorigorozne metodologije izbora uzorka, definiranja radnoga mje-sta prema stresnosti, uklju~ivanja kontrolnih varijabla i longi-tudinalnoga pra}enja promjena. Usavr{avanje metodologijevjerojatno }e donijeti jasniji uvid u sloène odnose rada i obi-telji.

Kad se sa`mu i me|usobno usporede postoje}i rezultatiistraìvanja u razli~itim kulturama, na razli~itim uzorcima, narazli~itim vrstama posla i u razli~itim tipovima obitelji, te{koje zaklju~iti koliko je ispravan i univerzalno prihvatljiv modeldvostrukoga oblika sukoba (O-R i R-O), koji je oblik sukoba~e{}i i teì i posljedice kojega oblika su teè i razornije za o-bitelj i pojedinca. Mogli bismo postaviti i novu pretpostavku– da postoji samo jedan oblik sukoba, tj. me|usobni sukobradne i obiteljske uloge u kojemu istodobno sudjeluju i zah-tjevi obitelji i zahtjevi rada. Ono {to nam izgleda kao prelije-vanje stresa iz obitelji u rad ili prelijevanje stresa u radu naobitelj mo`da nije ni{ta drugo doli pridavanje ve}e va`nostijednom ili drugom podru~ju u doìvljaju pojedinca. Ako po-jedinac pridaje ve}u va`nost svojemu poslu i rezultatu rada,ako doìvljava ve}u zaokupljenost poslom, osje}at }e da muve}e smetnje ~ine izvori stresa (zahtjevi) u obitelji, pa }e nje-gov sukob biti tipa O-R. Toj }e skupini vjerojatno ~e{}e pripa-dati oni mu{karci i ène koji su orijentirani na karijeru i po-stignu}e, a pove}ani obiteljski zahtjevi, kao nazo~nost maledjece, partnerova karijera, nedostatak vanjske potpore i brigaza nemo}ne ~lanove obitelji pove}avat }e O-R sukob i bit }eprijetnja njegovu radnom zadovoljstvu, ìvotnom zadovolj-stvu i psihi~kom i fizi~kom zdravlju. Suprotno, pojedinac ori-jentiran na obitelj osje}at }e da mu ve}e smetnje ~ine izvoristresa (zahtjevi) u poslu, pa }e njegov sukob biti tipa R-O. To}e preteìto biti oni pojedinci koji rade u vremenski zahtjev-nim i stresnim zanimanjima, a sukob uloga pove}avat }e sekad se pove}a vremenska optere}enost poslom, odgovornostu poslu i smanjuje mogu}nost elasti~ne i samostalne organi-zacije radnoga vremena i zadataka. Iz toga proizlazi zaklju~akda je sukob radno-obiteljske uloge promjenjiva i fluktuiraju}avarijabla, da ona ovisi o trenuta~nim preferencijama i vrijed-nostima pojedinca koje }e se nu`no mijenjati s promjenomnjegova obiteljskog i radnog statusa, a pogotovo s promje-nom smjera njegove zaokupljenosti i sredi{njih vrijednosti.Vjerojatno je da }e samo oni pojedinci koji su uhva}eni u stal-nu i nepromjenjivu situaciju velikih i rigidnih zahtjeva i o-813



bitelji i posla doìvjeti trajan i snaàn stres koji }e dovesti doobrambenih mehanizama prijenosa agresije, ili }e nemogu}-nost obrane dovesti do depresije, alkoholizma i fizi~kih simp-toma. Privremeni sukob i sukob manjega intenziteta dovest}e do obrambenog mehanizma kompenzacije koji }e pomo}ipojedincu da prevlada krizu na individualnoj razini, ili de-partmentalizacije koji }e pomo}i pojedincu da sa~uva ìvotnozadovoljstvo i obiteljsku zajednicu. Vjerojatno je da je ra-zli~itost, pa i suprotnost rezultata istraìvanja u ovome po-dru~ju posljedica upravo te fluktuiraju}e i promjenjive situa-cije koja ovisi o pojedin~evu objektivnom i subjektivnom po-loàju u radu i u obitelji, kao i njegovim sredi{njim vrijed-nostima i preferencijama.

Uz sva ograni~enja i nedostatke dosada{njih istraìvanjaradno-obiteljskoga su~elja mogu}e je uo~iti mnogobrojne sli-~nosti u izraènosti, oblicima, izvorima i posljedicama sukobarad-obitelj, bez obzira na vrstu rada, spol i kulturu kojoj pri-pada pojedinac ili bra~na dijada kao jedinica promatranja.No, razvidno je da su i mnoge va`ne razlike i specifi~nostiposljedica utjecaja spola, kulture i vrste posla i mnogo je jo{potrebno dobro smi{ljenih istraìva~kih napora da bi se mo-gle razlu~iti univerzalne od specifi~nih sastavnica su~elja rad--obitelj. Pritom se, ipak, ne smije zaboraviti da je najva`nijinerije{en problem ovoga podru~ja ispravnost teorija prelijeva-nja ili teorija segregacijskoga pristupa, tj. pitanje prelijeva li seme|usobno ili zasebno djeluje sukob uloga unutar radnoga iunutar obiteljskoga podru~ja na op}e ìvotno zadovoljstvo.Drugim rije~ima, prenosi li se nezadovoljstvo u jednom po-dru~ju ìvota nu`no i na sva ostala podru~ja, ili su pojedincisposobni, i uz koje uvjete jesu sposobni, razdvojiti posebnapodru~ja nezadovoljstva u zasebne, odvojene segmente do-ìvljaja stvarnosti te tako odràti stabilnost i koliko-toliko uspo-staviti ukupan doìvljaj ìvotnoga zadovoljstva i sre}e.

LITERATURAAdams, G. A., King, L. A. & King, D. W. (1996.). Relationships of joband family involvement, family social support, and work-family con-flict with job and life satisfaction. Journal of Applied Psychology, 81, 411-420.

Adams, G. A. & Jex, S. M. (1999.). Relationship between time manage-ment, control, work-family conflict, and strain. Journal of OccupationalHealth Psychology, 4, 72-77.

Allen, T. D., Herst, D. E. L., Bruck, C. S. & Sutton, M. (2000.). Con-sequences associated with work-to-family conflict: A review and agen-da for future research. Journal of Occupational Health Psychology, 5,278-308.

Aryee, S., Fields, D. & Luk, V. (1999.). Cross-cultural test of a modelof the work-family interface. Journal of Management, 25, 491-511.



814

Beutell, N. J. & Wittig-Bergman, U. (1999.). Predictors of work-fami-ly conflict and satisfaction with family, job, career, and life. PsychologicalReports, 85, 893-903.

Bronfenbrenner, U. (1986.). Ecology of the family as a context of hu-man development: Research perspectives. Developmental Psychology,22, 723-742.

Buffardi, L. C., Smith, J. L., O'Brien, A. S. & Erdwins, C. J. (1999.). Theimpact of dependent-care responsibility and gender on work atti-tude. Journal of Occupational Health Psychology, 4, 356-367.

Burke, R. J., Greenglass, E. R. (1999.). Work-family conflict, spousesupport, and nursing staff well-being during organizational restruc-turing. Journal of Occupational Health Psychology, 4, 327-336.

Carlson, D. S. (1999.). Personality and role variables as predictors ofthree forms of work-family conflict. Journal of Vocational Behavior, 55,236-253.

Chan, K. B., Lai, G., Ko, Y. Ch & Boey, K. W. (2000.). Work stress a-mong six professional groups: The Singapore experience. Social Scienceand Medicine, 50, 1415-1432.

Christensen, K. E. & Staines, G. L. (1990.). Flextime: A viable solutionto work/family conflict? Journal of Family Issues, 11, 455-476.

Crouter, A. C., Bumpus, M. F., Maguire, M. C. & McHale, S. M. (1999.).Linking parents' work pressure and adolescent well-being: insightsinto dynamics in dual-earner families. Developmental Psychology, 35,1453-1461.

DiBenedetto, B. & Title, C. K. (1990.). Gender and adult roles: Rolecommitment of women and men in a job-family trade-off context.Journal of Counseling Psychology, 37, 41-48.

Duxbury, L. E. & Higgins, C. A. (1991.). Gender differences in work--family conflict. Journal of Applied Psychology, 76, 60-74.

Duxbury, L. E., Higgins,C. A. & Lee, C. (1994.). Work family conflict:A comparison by gender, family type, and perceived control. Journalof Family Issues, 15, 449-466.

Eagle, B. W., Miles, E. W. & Icenogle, M. L. (1997.). Interrole conflictsand permeability of work and family domains: Are there gender dif-ferences? Journal of Vocational Behavior, 50, 168-184.

Fallon, B. J. (1997.). The balance between paid work and home re-sponsibilities: Personal problem or corporate concern? Australian Psy-chologist, 32, 1-9.

Fox, M. L. & Dwyer, D. J. (1999.). An investigation of the effects oftime and involvement in the relationship between stressors and work-family conflict. Journal of Occupational Health Psychology, 4, 164-174.

Frone, M. R., Russell, M. & Cooper, M. L. (1992.). Antecedents andoutcomes of work-family conflict: Testing the model of the work-fa-mily interface. Journal of Applied Psychology, 71, 65-78.

Frone, M. R., Russel, M. & Barnes, G. M. (1996.). Work-family con-flict, gender, and health-related outcomes: A study of employed par-815



ents in two community samples. Journal of Occupational Health Psy-chology, 1, 57-69.

Frone, M. R., Yardley, J. K. & Markel, K. S. (1997.). Developing andtesting an integrative model of the work family interface. Journal of Vo-cational Behavior, 50, 145-167.

Greenhaus, J., Bedeian, A. & Mossholder, K. (1987.). Work experien-ces, job performance, and feeling of personal and family well-being.Journal of Vocational Behavior, 31, 200-215.

Greenstein, Th. N. (1990.). Marital disruption and employment of mar-ried women. Journal of Marriage and the Family, 52, 657-676.

Grzywacz, J. G. & Marks, N. (2000a). Reconceptualizing the work-family interface: An ecological perspective on the correlates of posi-tive and negative spillover between work and family. Journal of Oc-cupational Health Psychology, 5, 111-126.

Grzywacz, J. G. & Marks, N. (2000b). Family, work, work-family spil-lover, and problem drinking during midlife. Journal of Marriage and theFamily, 62, 336-348.

Guelzow, M. G., Bird, G. W. i Koball, E. H. (1991.). An exploratorypath analysis of the stress process for dual career men and women.Journal of Marriage and the Family, 53, 151-164.

Hammer, L. B., Allen, E. & Grigsby, T. D. (1997.). Work-family conflictin dual-earner couples: Within individual and crossover effects ofwork and family. Journal of Vocational Behavior, 50, 185-203.

Hart, P. M. (1999.). Predicting employee life satisfaction: A coherentmodel of personality, work and nonwork experiences, and domainsatisfaction. Journal of Applied Psychology, 84,564-584.

Higgins, C. A. & Duxbury, L. E. (1992.). Work-family conflict: A com-parison of dual-career and traditional-career men. Journal of Orga-nizational Behavior, 13, 389-411.

Karasek, R. (1979.). Job demands, job decision latitude and mentalstrain: Implications for job redesign. Administrative Science Quarterly,24, 285-307.

Kelloway, E. K., Gottlieb, B. H. & Barham, L. (1999.). The source, na-ture, and direction of work and family conflict: A longitudinal inves-tigation. Journal of Occupational Health Psychology, 4, 337-346.

Kinnunen, U., Koivunen, T. & Mauno, S. (1997.). Work-family inter-face among two-earner couples. Psykologia, 32, 105-115.

Kinnunen, U. & Mauno, S. (1998.). Antecedents and outcomes of work-family conflict among employed women and men in Finland. Hu-man Relations, 51, 157-177.

Kluwer, E. S., Heesink, J. A. M. & Van De Vliert, E. (1996.). Marital con-flict about the division of household labor and paid work. Journal ofMarriage and the Family, 58, 958-969.

Kluwer, E. S., Heesink, J. A. M. & Van De Vliert, E. (1997.). The mari-tal dynamics of conflict over the division of labor. Journal of Marriageand the Family, 59, 635-650.

Kossek, E. E. & Ozeki, C.(1998.). Work-family conflict, policies andthe job-life satisfaction relationship: A review and directions for or-



816

ganizational behavior – human resources research. Journal of AppliedPsychology, 83, 139-149.

Lennon, M. C. & Rosenfield, S. (1992.). Women and mental health:The interaction of job and family conditions. Journal of Health and So-cial Behavior, 33, 316-327.

Lundberg, U. (1996.). Influence of paid and unpaid work on psycho-physiological stress responses of men and women. Journal of Occupa-tional Health Psychology, 1, 117-130.

Marks, S. R. (1977.). Multiple roles and role strain: Some notes onhuman energy, time and commitment. American Sociological Review,42, 358-379.

Mauno, S. & Kinnunen, U. (1999.). The effects of job stressors on ma-rital satisfaction in Finish dual-earner couples. Journal of OrganizationalBehavior, 20, 879-895.

Mihovilovi}, M. A. (Urednik) (1975.). @ena izme|u rada i porodice. IDIS,Zagreb.

Milkie, M. & Peltola, P. (1999.). Playing all the roles: Gender and the work-family balancing act. Journal of Marriage and the Family, 61, 476-490.

Orbuch, T. & Custer, L. (1995.). The social context of married wo-men's work and its impact on black husbands and white husbands.Journal of Marriage and the Family, 57, 333-345.

Parasurman, S., Greenhaus, J. H. & Granrose, C. S. (1992.). Role stres-sors, social support, and well-being among two career couples. Jour-nal of Organizational Behavior, 13, 339-356.

Parris Stephens, M. A. (1997.). Where two roles intersect: Spilloverbetween parent care and employment. American Journal of Sociology,74, 392-407.

Perrewe, P. L., Hochwarter, W. A. & Kiewitz, C. (1999.).Value attain-ment: An explanation for the negative effects of work-family conflicton job and life satisfaction. Journal of Occupational Health Psychology, 4,318-326.

Polasky, L. J. & Holahan, C. K. (1998.). Maternal self-discrepancies,interrole conflict, and negative affect among married professionalwomen with children. Journal of Family Psychology, 12, 388-401.

Richardsen, A. M., Burke, R. J. & Mikkelsen, A. (1999.). Job pressures,organizational support, and health among Norwegian women man-agers. International Journal of Stress Management, 6, 167-177.

Rosenbaum, M. & Cohen, E. (1999.). Equalitarian marriages, spousalsupport, resourcefulness and psychological distress among Israeli wor-king women. Journal of Vocational Behavior, 54, 102-113.

Scarr, S., Phillips, D. & McCartney, K. (1989.). Working mothers andtheir families. American Psychologist, 44, 1402-1409.

Seccombe, K. (1991.). Assessing the costs and benefits of children: Gen-der comparisons among childfree husbands and wives. Journal of Mar-riage and the Family, 53, 191-202.

Silverstein, L. B. (1991.). Transforming the debate about child care andmaternal employment. American Psychologist, 46, 1025-1032.817



Spitze, G. & South, S. J. (1985.). Women's employment, time expen-diture, and divorce. Journal of Family Issues, 6, 307-329.Starrels, M. E., Ingersoll-Dayton, Neal, M. B. & Yamada, H. (1995.).Intergenerational solidarity and the workplace: Employees caregiv-ing for their parents. Journal of Marriage and the Family, 57, 751-762.Thomas, L. T. & Ganster, D. C. (1995.). Impact of family-supportivework variables on work-family conflict and strain: A control perspec-tive. Journal of Applied Psychology, 80, 6-15.Tomi}-Koludrovi}, I. & Kunac, S. (2000.). Rizici modernizacije: @ene u Hr-vatskoj devedesetih. Udruga gra|ana Stope nade, Split.Vannoy, D. i Philiber, W. W. (1992.). Wife's employment and qualityof marriage. Journal of Marriage and the Family, 54, 387-398.Vu~ini}-Pala{ek, G. (1995.). Position of & attitudes towards women in Cro-atia. Zagreb, CEMA.Westman, M. & Piotrkowski, C. S. (1999.). Introduction to special is-sue: Work-family research in occupational health psychology. Jour-nal of Occupational Health Psychology, 4, 301-306.

Conflict of Family and Work Roles:Causes, Effects and UnsolvedResearch ProblemsMira ÛDINA-OBRADOVI]Teachers' Academy, Zagreb

Josip OBRADOVI]Faculty of Philosophy, Zagreb

The authors analyze concepts and problems in research of thework-family interface, i.e. the interrelation of the family andwork stress and strain and the influence of both types of conflicton the individual's job and life satisfaction, health and well--being. Also, the research results are reviewed and special at-tention is given to complex models that take into account nu-merous determinants of the work-family interface (job involve-ment, family and job stress, family support, work-family conflictand family-work conflict) as well as the consequences of thework-family conflict (work and life satisfaction, psychologicaland physical health and alcohol abuse). The inconsistenciesand contradictions of the research results are pointed out andthe unsolved problems are identified and defined. The problemof a spillover or segregation of different domains of conflict isstressed as the main unresolved issue which is important bothfrom the theoretical and practical point of view. The authorsclaim that it is of utmost importance to find out whether indivi-duals spill over the dissatisfactions from one domain to all otherlife domains, or whether they are capable and under what con-dition to compartmentalize various domains of dissatisfactioninto disparate segments of subjective experiences and maintainby this a feeling of general life satisfaction and happiness.



818

Konflikt zwischen familiärenund Arbeitsverpflichtungen:Ursachen, Folgen und ungelösteUntersuchungsproblemeMira ÛDINA-OBRADOVI]Lehrerakademie, Zagreb

Josip OBRADOVI]Philosophische Fakultät, Zagreb

In der vorliegenden Studie werden Begriffe und Problemeanalysiert, die bei der Konfrontation von Arbeit und Familieauftauchen, d.h. beim Zusammentreffen von familiären undArbeitsverpflichtungen, die sich auf die Zufriedenheit undGesundheit der dadurch Betroffenen auswirken. Es werdenkomplexe Situationen analysiert, die für die Konfrontationvon Arbeit und Familie kennzeichnend sind (Belastung durchBeruf und Familie, familiärer Stress und Stress am Arbeits-platz, familiäre Unterstützung, Konfrontation von Beruf undFamilie), ebenso aber auch für die Folgeerscheinungendieser Konfrontation (Zufriedenheit am Arbeitsplatz und impersönlichen Bereich, seelische und körperliche Gesundheit,Alkoholsucht). Die Untersuchungsergebnisse lassen Ab-weichungen und Gegensätze erkennen, was die Bestimmungvon Zweifeln und ungelösten Problembereichen ermöglicht.Als grundlegendes theoretisches Problem, dessen Erfor-schung noch aussteht, erweist sich die Frage des Über-greifens von Konflikten auf andere Lebensbereiche bzw. dieFrage einer möglichen Segregation von Konflikten, oder mitanderen Worten: Überträgt sich die Unzufriedenheit in einemLebensbereich notwendig auch auf alle übrigen Lebens-bereiche, oder ist es uns möglich, Unzufriedenheit hervor-rufende Bereiche voneinander zu trennen und als vonein-ander unabhängige Segmente der erlebten Wirklichkeitwahrzunehmen, auf diese Weise die seelische Stabilität zubewahren und den Zustand von Zufriedenheit und Glücks-gefühl zu erlangen?

819



Documents

Sukob Obiteljskih i Radnih Uloga