Povijest hrvatskog jezika Skraena Mogueva Povijest

I.

Razdoblje (9. 16. st.)1. FAZA (9. 1./2 12. st)

Spomenici na latinskom jeziku (postojali samo natpisi): Trpimirov natpis, Trpimirova darovnica (852., najstarija isprava hrvatske povijesti), Branimirov natpis (888.), Drislavov natpis (2. polovina 10. st.), Nadgrobna ploa kraljice Jelene (976.) Starohrvatski jezik uklesan u prve hrv.spomenike: (akavsko-hrvatskostaroslavenski, svi na glagoljici!) 11.st. - Plominski natpis, Krki natpis, Valunska ploa (svjedoi o slavenskolatinskoj dvojezinosti i dvopismenosti) 12.st. - Grdoselski ulomak, Senjska ploa, Baanska ploa (starohrvatski, prvi pravni dokument hrv.knji.jezika) Najstariji hrvatski glagoljski rukopisi: Klovev glagolja, 11.st. Beki listii, 12.st. poetak hrvatske redakcije crkvenoslavenskog jezika 2. FAZA (sredina 12. 14. st.) - akavtina, tokavtina, pojava irilice Povaljski prag (1184. god. kameni) Povaljska listina 2 dijela; 1184., 1250. god. (isprava kneza Breka) 13. st. Vinodolski zakonik, Razvod istarski 3. FAZA (14., 15. st.) akavtina, tokavtina, pojava kajkavtine i latinice glagoljica dosee umjetniki vrhunac

Petrisov zbornik, 1468., prevladava akavsko narjeje Prvi latinski spomenici: Red i zakon sestara dominikanski u Zadru, 1345. ibenska molitva - ima pjesniku formu Korulanski lekcionar, Boje zapovijedi, Molitva svetoj Margariti, Sudac gnivan

1/9

Povijest hrvatskog jezika Skraena Mogueva Povijest T I S A K Gutenberg 1. knjiga Biblija izmeu 1442. 1445. - knjige tiskane do 1500. inkunabule, Hrvati ih imaju 9 (6 glagoljakih i 3 latinine) - majstori tiskarstva u Hrv: Andrija Paltai, Dobri Dobrievi, Grgur Senjanin Prve hrvatske inkunabule: Juraj igori, 1477. u Veneciji objavio svoje Elegiae et carmina Prva hrvatska tiskana knjiga- Misal po zakonu rimskoga dvora, 22.02.1483. , glagoljica, prvi hrvatski misal koji nije tiskan na latinskom jeziku. Ne zna se gdje je tiskan (Venicija, Kosinj, Istra) Brevijar po zakonu rimskoga dvora - 1491., vjerojatno u Kosinju. (Hrvojev) Misal, 1494., Senj- prvi datirani hrvatski misal, tiskao ga Bla Baromi. - sve vei prodor narodnog jezika Senjska glagoljaka tiskara (Bla Baromi, od 1507. Grgur Senjanin) Misal (1494.) Spovid opena, 1496. prva akavska tiskana knjiga. Narunik plebanuev, 1507., S. Bedrii pomogao B. B. spominje se i G. S. Tranzit svetoga Jeronima, 1508. Korizmenjak, 1508. Metrija od dobro umrtja, 1507. ili 1508. Mirakuli slavne dive Marije posljednja knjiga senjske glagoljake tiskare, 1508. Rijeka tiskara (imun Koii Benja) Misal hrvacki (28.04.1531.), Psaltir, Oficij rimski (tiskan na latinici), Knjiice Krsta, Knjiice od itja rimskih arhireov i cesarov (prvo djelo svjetovnog sadraja, prvo povijesno djelo pisano hrvatskim,posveeno trogirskom biskupu Tomi Nigru), Od bitija redovnikoga knjiica, Molitvenik (1490. tiskan na latinici, vjerojatno sa dubrovakog podruja) Oficij s molitvama Bogorodici (Venecija, 1512. prvi tiskani tekst na irilici) - Protestantizam: Glagoljica i irilica - Tiskara u Tubingenu: Novi testament, irilica , 1563. /// Tabla za dicu, glagoljica i irilica, 1561.

2/9

Povijest hrvatskog jezika Skraena Mogueva Povijest - Evanelistar ili Lekcionar Bernardina Splianina - prva datirana knjiga na latinici i hrv. jeziku -12.03.1495. u Veneciji, predloak nije lat. nego crkvenoslavenski

II.

Razdoblje (16.st.)1501., objavljena 1521. M. Mogu: Rjenik Marulieve Judite, 2001.)

Prvo Mrulievo djelo na hrvatskom: Od naslidovanja Isukrstova, Judita (napisana Ivanu Pergoi: Decretum, Nedelie, 1574. (poetci kajkavske misli) --> po uzoru na Decretum opus tripartitum Istvana Werbczya (1517.) Balazs Vrs preveo s lat. na ma. 1565. Vlado Maurani: Prinosi za hrvatski pravno-povijesni rjenik (koristi Perg. Decr.) Antun Vramec: Kronika vezda znovi spravljena, Ljubljana 1578. Postila Varadin, 1586. ime Budini Summa nauka krstjanskoga, Rim, 1573., prvi pokuaj primjene dijakritikih znakova - poetci hrvatske leksikografije Faust Vrani autor prvog hrvatskog samostalnog tiskanog rjenika, 1595., Dictionarum quinque nobilissimarum europae linguarum latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae (Rjenik 5 najplemenitijih europskih j ezika latinskog, talijanskog, njemakog, hrvatskog i maarskog). + poseban popis rijei - Vocabula Dalmatica quae Ungari sibi usurparunt Rjenik hrv. rijei to su ih Maari prisvojili) Petar Loderecker: Dictionarum septem diversarum linguarum Prag, 1605. --> Vranievom rjeniku dodao jpo eki i poljski Antun Vramec Kronika vezda znovi spravljena, 1578. Bartol Kai: Konverzacijski prirunik 1595., u obliku dijaloga Razlika skladanja slovinska 1599., hrvatsko-talijanski rjenik (1. hrv. dvojez. rj) ----------------------------------------------------Osnove ilirskoga jezika u dvije knjige 1604., Rim, na lat., 1. hrv. gramatika Prijevod Rituala Rimskog 1640.

3/9

Povijest hrvatskog jezika Skraena Mogueva Povijest

III.

Razdoblje (17. i 1./2 18. st.)(latinski = talijanski; dijaki=latinski) Blago jezika slovinskoga hrv.-tal.-lat. deskriptivni rj. (1649.-1651.) - uzima hrvatski kao ishodini, uvodi po nekoliko znaenja neke rijei, unosi frazeoloke skupove ----- jugoistoni kompleks

Jakov Mikalja: Gramatika talianska ukratko illi kratak nauk za nauciti latinski

Rajmundo amanji: Nauk za dobro pisati latinskijem slovima rijei jezika slovinskoga Venecija, 1639., nova grafijska rjeenja, polazi od spoznaje da svaki jezik zahtjeva svoju grafiju. Jezik sjeverozapadnog kompleksa najstariji hrvatskoglagoljski tip stilizacije Ozaljski knjievnojezini krug: osnovica jezika trodijalektalna, tj.s elementima i ak., kaj. i tokavskog Rafael Levakovi: uvodi rusku redakciju crkvenoslavenskog jezika u knjiki repertorij hrv.glagoljice: Nauk krstjanski 1628. Azbukividnjak 1629. rusifikacija Matej Karaman, Matej Sovi Petar Zrinski: Adrijanskoga mora sirena Fran Krsto Frankopan: Gartlic za as kratiti Katarina zrinski: Putni tovaru Ivan Belostenec: Gazophylacijum, lat.-hrv., hrv-lat., kajk. osnovica, Zg, 1740. Juraj Rattkay: Kriposti Ferdinanda II., Spomen na kraljeve i banove kraljevstva dalmacije, Hrvatske i Slavonija (Petrisov zbornik 15. st.) Juraj Kriani: Gramatiko iskazanje ob ruskom jeziku, 1665., Tobolsk, opeslavenska gramatika Pavao Ritter Vitezovi: Koncepcija Vitezovieve graf.reforme da svaki fonem treba imati jedno slovo i to uvijek isto. Vraa se glagoljici. Odbacuje dvoslove i troslove. Plorantis Croatiae saecula duo: 1 fonem= 1 grafem 1. Nitko prije njega nije predloio tako dosljedan monografemski sustav na bazi dijakritikih znakova (on je, dakle, pretea Gaju i ilircima).

4/9

Povijest hrvatskog jezika Skraena Mogueva Povijest 2. Prvi predlae ista graf.rjeenja za sjever i jug Hrvatske. Croatia rediviva Zg, 1700., prvi hrvatski politiki program Odiljenje sigetsko Kronika Lexicon latino-illyricum prvi latinicom i hrvatskim jezikom tiskani rjemik De lingua illyricana rukopis/nacrt gramatike akavski sustav: Ivan Ivanievi, Andrija Vitalji, Petar Kanaveli. Splitski krug: Jerolim Kavanjin Barakovi-Vila Slovinka (okrenut junoak.i tokavkom sustavu). - Kroz 17.st. gubi se akavsko narjeje tako da je u prvoj polovini 18.st. prevladala ikavska tokavtina. Ivan Buni Vui: Plandovanja Juraj Habdeli: Dictionar ili rei slovenske z vekega vkup zbrane Graz, 1670. sredinja kajkavska figura 17.st., eli da kaj. narjeje postane knji. jezik na prostoru izmeu ak. i slovenskog prostora. Zrcalo Marijansko, Previ otca naega Adama greh, Due verne (nestalo)

IV.

Razdoblje (18. i prva desetljea 19. st.)

(Nikola Deii: Raj due, pronaen na Trsatu 1967.) Ardelio Della Bella: Dizionario italiano, latino, ilirico, Mleci, 1728. + hrv. gramatika pisana talijanskim jezikom Antun Kanili: Sveta Roalija A.K. Mioi: Razgovor ugodni...1756. Matija Antun Reljkovi: Satir iliti diviji ovik 1762., Nova slavonska i nimaka gramatika - eli ukloniti turcizme iz jezika, najopsenija gram. do tada Bla Tadijanovi:Svata pomalo iliti kratko sloenje imena i rii u ilirski i njemaki jezik, Magdeburg 1761. - slavonska ikavska tokavtina, gramatika + rjenik Marijan Lanosovi: Neue Einleitung zur slavonischen Sprache, na kraju je Slavonisches Wrterbuch, Osijek, 1778.

5/9

Povijest hrvatskog jezika Skraena Mogueva Povijest Matija Petar Katani: prijevod Svetog pisma starog i novog zavjeta, 1831. Pravoslovnik nedovren rukopisni rjenik, prvi hrv. etimoloki rj. Ignjat Alojzije Brli: Grammatik der illyrischen sprache, Be, 1838. Joso Voltiggi: Rioslovnik ilirikog, italijanskog i nimakog jezika 1802/3. + gram Franjo Marija Apendini: Grammatica della lingua illirica, Dubrovnik 1808. Joakim Stulli: 1.dio Lexicon latino-italico-illyricum Budim 1801. 2.dio Rjeosloje ilirsko-italijansko-latinsko Dubrovnik 1806. 3. dio Vocabulario italiano- ilirico-latino Dubrovnik 1810. ime Sarevi: Nova rioslovnica ilirika, Trst, 1812. - prva gram. hj pisana h jezikom, prvi opis etveroakcenatskog sustava ikavske novotokavtine Franjo Sunik i Andrija Jambrei: Lexicon latinum interpretatione illyrica, germanica et hungarica locuples Zagreb, 1742. Josip jurina: Calepinus trium linguarum nedovreni rjenik u rukopisu Adam Patai: Dictionarum latino-illyricum et germanicum nedovreni II Jugoistoni krug: Faust Vrani, Bartol Kai, Jakov Mikalja, Ardelio Della Bella Ozaljski krug: Juraj Kriani, Ivan Belostenac Kajkavska sredina: Juraj Habdeli, Franjo Sunik i Andrija Jambrei Toma Miklouo: Stoletni kalendar 1810. Antun Mihanovi: Re domovini od hasanovitosti pisanja vu domorodnom jeziku, Be, 1815,

V.

Razdoblje (19. st.)Danici ilirskoj ve 1836. (prva hrv. preporodna gramatika) Ilirska slovnica, Zg, 1854. (rjenik) tvrdi da se slavenski jezik grana u 4 velike grane:poljsko, rusko, eko-slovensko i ilirsko narjeje

Vjekoslav Babuki: Osnova slovnice slavjenske narja ilirskoga - javlja se u

Ljudevit Gaj: Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisana, 1830., odluuje se za dijakritika rjeenja i predlae za nepane konsonante jednoslove c, d, l, n, s, z, nema oznake za glas jer on prilagouje grafiju kajkavskom sustavu (uzor u Vitezovievoj nesauvanoj De ortographia illyricana)

6/9

Povijest hrvatskog jezika Skraena Mogueva Povijest Pravopisz, lanak iz 1835, ime horvatski zamjenjuje ilirskim, a prihvaa poljski znak , kod , , mijenja tildu u kvaicu, umjesto jednoslova d, g, l, n odluuje se za dj,gj,lj, nj( iznad j je zarez a ne toka), lanak objavljen u 10.broju Danice Antun Mihanovi: Horvatska domovina (Danica, 1835.) po 2. Gajevom rjeenju Pavao toos: Kip domovine vu pochetku leta 1831. -proglas u Danici 1836 o jednom knjievnom ilirskom jeziku Janko Drakovi: Disertacija, 1832. Antun Maurani:Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za poetnike 1839. Slovnica hervatska Richter-Balmam-Frlichov: Ilirsko-nemaki i nem-ilir rukoslovnik, Be,39./40. Maurani-Uareviev: Deutsch-illirisches wrterbuch, Zg, 1842. 2.5.1843. Ivan K. Sakcinski odrao u Saboru prvi politiki govor na hrv. jeziku Josip Drobni: Ilirsko-nmako-talijanski mali rjenik, Be, 1846./49. Josip Parta: Pravopis jezika ilirskoga, Zg, 1850., prvi hrv. pravopis Adolfo Veber Tkalevi: Skladanja ilirskoga jezika, Be, 1862. Slovnica hervatska, 1871. Bogoslav ulek: Hrvatsko-njemako-talijanski rjenik znanstvenog nazivlja, Zg, 74. Fran Kurelac: Kako sklanjamo imena, Rijeka, 1852, Danii prvi urednik Rjenika hrvatskog ili srpskog jezika JAZU Budmani: Gramatica della lingua serbo-croatia (prvi put koritena ta sloenica) Tomo Mareti: Gramatika i silistika hrvatskog ili srpskog jezika, Zg, 1899. najvanija knjiga hrv. vukovaca, normativna gramatika Istorija hrvatskoga pravopisa latinskijem slovima, 1899. Ivan Broz: Hrvatski pravopis, 1892. Otpor tokavtini: kajkavci- Ignac Kristijanovi, Zadar- Ante Kuzmani ( asopis Zora dalmatinska) Borba filolokih kola: Zadarska- Ante Kuzmani: tokavska ikavica, podravao ih Vuk Karadi, od 1849. prihvaaju gajevu grafiju

7/9

Povijest hrvatskog jezika Skraena Mogueva Povijest Rijeka- Fran Kurelac: odbacuju ah, zagovaraju uprabu starijih oblika Zagreb Adolfo Veber Tkalevi - zagovaraju u gen. mnoine ah., Ahavci, Bogoslav ulek, Maurani i Uarevi, na poetku uz njih bio i V.Jagi( asopis Knjievnik) Hrvatski vukovci: Tomo Mareti, Danii

VI.

Razdoblje (20. st.)

Broz-Ivekovi: Rjenik hrvatskoga jezika, 1901., prvo dovreni jednojez. Rj Nikola Andri: Brani jezika hrvatskog, 1911., jezini savjetnik Vatroslav Roi: Barbarizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku,1913. jezini savjetnik Broz-Borani: Pravopis hrvatskog ili srpskog jezika Tomo Mareti: Hrvatski ili srpski jezini savjetnik, 1924. Gramatika i stilistika hrv ili srp knjievnog jezika, 1931. (drugo izdanje) 1938. Hrvatsko drutvo izdaje asopis Hrvatski jezik (samo te godine) Guberina i Krsti: Razlike izmeu hrvatskog i srpskog knjievnog jezika, 1940. prvi razlikovni rjenik hrvatskog i srpskog jezika M. Ujevi pokree Hrvatsku enciklopediju 1941. Koriensko pisanje - 1942. Hrvatski pravopis 1944. Jurii: Nacrt hrvatske slovnice 1944., za visokokolsku nastavu 1954. Novosadski dogovor Pravopis hrvatskosrpskog knjievnog jezika 1960. Rjenik hrvatskosrpskog knjievnog jezika, 1968.- hrv. verzija nedovrena Deklaracija o nazivu i poloaju hrvatskog knjievnog jezika Telegram, 1967. otpor jezinom unitarizmu Babi-Finka-Mogu: Hrvatski pravopis 1971. zabranjen, otisnut '72. u Londonu Z. Vince: Putovima hrvatskog knjievnog jezik (PHJ) Lj. Jonke: Knjievni jezik u teoriji i praksi (PHJ) Akademijijn rjenik dovren Skok: Etimologijski rjenik Poinje izlaziti Rjenik hrvatskog kajkavskog knjievnog jezika

8/9

Povijest hrvatskog jezika Skraena Mogueva Povijest S. Babi: Tvorba rijei u hrvatskom knjievnom jeziku Brabec-Hraste-ivkovi: Gramatika V. Brodnjak: Razlikovni rjenik srpskog i hrvatskog jezika Ani: Rjenik hrvatskog jezika onje (ur.): Rjenik hrvatskog jezika Ani-Goldstein; Rjenik stranih rijei Babi-Finka-Mogu: Hrvatski pravopis Ani-Sili: Pravopis hrvatskog jezika Skupina autora: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrv. knjievnog jezika Skupina autora: Hrvatska gramatika Mogu-Bratani-Tadi: Hrvatski estotni rjenik 1. Josip Bratuli, Leksikon hrvatske glagoljice, Minerva, Zagreb 1995 2. Bla Jurii, Nacrt hrvatske slovnice, I. Glasovi i oblici u poviestnom razvoju 3. Josip Lisac, Hrvatski knjievni jezik u doba baroka, Croatica, Zagreb 1993, 4. Milan Mogu, Fonoloki razvoj hrvatskoga jezika, MH, Zagreb 1971. 5. Milan Mogu, Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika, Globus, Zg, 1995. 6. Milan Mogu - Josip Vonina, Latinica u Hrvata, Radovi Zavoda za slavensku filologiju 11, Zagreb 1969 7. Zlatko Vince, Putovima hrvatskoga knjievnog jezika, NZMH, Zagreb 1990. 8. Josip Vonina, Hrvatski jekavski dugi jat, Forum XXXII, br. 4-6, Zagreb1993, /ili u knjizi: Preporodni jezini temelji, MH, Zagreb 1993 9. Josip Vonina, Jezik renesansne hrvatske knjievnosti, Croatica, Zg 1993 10. Benedikta Zeli-Buan, Bosanica ili hrvatska irilica u srednjoj Dalmaciji, Dravni arhiv u Splitu, Split 2000.

9/9