Upload
djurodebic
View
838
Download
1
Tags:
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA
FORWARD I FUTURES UGOVORI
OPATIJA, 2012.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA
FORWARD I FUTURES UGOVORI
SEMINARSKI RAD
Naziv kolegija: Financijska tržišta i institucije Student:
Mentor: Prof. dr.sc. Dragan Roller Matični broj:
Smjer:
Opatija, svibanj 2012. godine
SADRŽAJ:
UVOD......................................................................................................................................2
1. KARAKTERISTIKE FINANCIJSKIH IZVEDENICA......................................................3
1.1. Terminska tržišta............................................................................................................4
1.2. Terminski ugovori..........................................................................................................5
2. TRŽIŠTE FORWARD UGOVORA....................................................................................7
2.1. Valutni forward ugovori................................................................................................8
2.2. Kamatni forward ugovori..............................................................................................8
2.3. Prednosti i nedostaci forward ugovora..........................................................................9
3. TRŽIŠTE FUTURES UGOVORA......................................................................................10
3.1. Razlike između forward i futures ugovora.....................................................................10
3.2. Osnovne vrste futures ugovora.......................................................................................12
ZAKLJUČAK..........................................................................................................................13
BIBLIOGRAFIJA....................................................................................................................14
POPIS TABLICA.....................................................................................................................15
I
UVOD
Ovaj seminarski rad nastoji pobliže opisati financijske izvedenice ili derivate. Njihovo
značenje je to da predstavljaju opći izraz za vrijednosne papire koji su izvedeni iz drugih
vrijednosnih papira, odnosno kojima je vrijednost određena drugim vrijednosnim papirima.
Financijske izvedenice se usko vezuju s tržištem imovine stoga se još nazivaju i derivatima
imovine. Uz ranije navedeno, u seminaru će biti riječi o financijskim izvedenicama poput
futuresa, opcija i varanta, a posebna pažnja posvećena je glavnim pojmovima ovog seminara,
forward i futures ugovorima, koji su objašnjeni na detaljan i pregledan način objašnjeni.
Seminarski rad podjeljen je na tri velike cjeline, od kojih je prva posvećena
financijskim izvedenicama, tj. sastoji se od još dvije podcjeline koje objašnjavaju terminska
tržišta i ugovore. Druga velika cjelina usko je vezana sa samom temom seminara, a obrađuje
tržište forward ugovora. Sastoji se od tri podcjeline u kojima se temeljito objašnjvaju vrste
forward ugovora. Treća podcjelina posvećena je prednostima i nedostacima forward ugovora.
U trećoj tj. zadnjoj velikoj cjelini riječ je o tržištu futures ugovora. Ova cjelina se sastoji od
dvije podcjeline, u kojima se opisuju razlike između forward i futures ugovora koje su
podkrijepljene i pojednostavljene tablicom, te od osnovnih vrsta futures ugovora.
2
1. KARAKTERISTIKE FINANCIJSKIH IZVEDENICA
Financijske izvedenice su instrumenti čija vrijednost ovisi o kretanju nekog drugog
instrumenta. Najčešće se povezuju s tržištem imovine, pa se stoga nazivaju i derivatima
imovine. Isplate po derivatnim instrumentima ovisne su o prethodno izdanim vrijednosnicama
ili drugoj imovini. Financijske izvedenice ili derivati uglavnom obuhvaćaju sporazum između
dviju strana o razmjeni standardne količine aktive ili novčanog toka po unaprijed utvrđenoj
cijeni i na određeni dan u budućnosti. Sekuritizirana aktiva kao što je vrijednosni papir
osiguran hipotekarnim kreditom derivatni je vrijednosni papir utoliko što se njegova
vrijednost temelji na vrijednosti osnovnog instrumenta tj. hipotekarnog kredita. Opcijski
ugovori su također derivacijski s obzirom da njihova vrijednost ovisi o cijeni osnovnog
instrumenta, točnije dionice u odnosu na cijenu dionica nove emisije koja se naziva
erefentnom cijenom.
Tržišta derivatnih instrumenata su ona na kojima se trguje intrumentima derivata. Premda
derivatni instrumenti postoje već stoljećima, veliki porast tržišta derivatnih instrumenata
zabilježen je sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Zbog te činjenice, tržišta derivatnih
instrumenata najmlađa su među tržištima financijskih instrumenata.
Najznačajniji predstavnici financijskih izvedenica su : futuresi, opcije i varanti.
Osim toga, financijske izvedenice mogu se grupirati kao :
Terminski derivati koji obuhvaćaju rokovne ugovore, terminske ugovore i swap
ugovore.
Opcijski derivati koji obuhvaćaju tradicionalne opcije, opcije na swap-ove i ugovore o
smanjenju rizika kretanja kamatnih stopa (povećanje kamatnih stopa, smanjenje
kamatnih stopa, vezana kamatna stopa)
Egzotični derivati su oni koji predstavljaju novije oblike financijskih derivata sa
složenijim karakteristikama plaćanja. Ovi se derivati javljaju najčešće u obliku opcija i
to: barrier option – opcija koja počinje egzistirati ili se gasi kad se stekne određeni
uvjet; binary option-all or nothing option – opcija kod koje se isplata obavlja jedino u
slučaju nastanka osiguranoga slučaja, te multifactor (rainbow option) – opcija koja se
zasniva na različitim indeksima ili na vodećim vrijednosnicama.
3
Grafikon 1. Podjela derivata
Izvor: http://www.efzg.hr, datum preuzimanja: 22.4.2012.
1.1. Terminska tržišta
Terminska tržišta su izrasla na temelju pokušaja proizvođača i drugih korisnika neke
robe da izbjegnu nestabilnost robnih cijena. Prvi primjeri takvih tehnika koje su bile označene
kao trgovanje dolascima, javljaju se na burzi pamuka u Liverpoolu. U kasnijem razdoblju 18.
stoljeća tu bi kupci i prodavači sklapali sporazume o cijeni, količini i mogućem datumu
isporuke određene robe dok je ona još uvijek bila na moru. Uz pretpostavku da je brod stigao
do datuma isporuke i da je teret odgovarao specifikacijama kvalitete i kvantitete, sporazumi u
kojima je ranije ostvaren dogovor, izvršili bi se plaćanjem i preuzimanje isporuke. Razvijeniji
oblici ove vrste sporazuma se danas uveliko koriste u trgovini stranim valutama kao i kod
mnogih roba kojima se trguje na međunarodnoj razini. Za razumijevanje tržišta izvedenih
financijskih instrumenata prvo je potrebno naznačiti pojam osnovnih finansijskih
instrumenata a zatim pojam izvedenih finansijskih instrumenata.
Budući da se na tom tržištu trguje derivatima, proizlazi kao prvo da mora postojati ili
nastati financijski instrument a potom iz tog postojećeg ili nastalog instrumenta biti
izveden drugi financijski instrument koji je predmet trgovanja na ovom tržištu. Derivirani
financijski instrumenti su vrijednosni papiri ili ugovori čija se vrijednost mijenja prema
promjenama vrijednosti financijskog instrumenta ili drugog pravnog posla iz kojeg su
izvedeni što odgovara pojmu derivata u pravnoj literaturi.
4
Derivati
Terminski ugovori
Forwards Futures
Swapovi
Interest Rate Swaps
Currency Swaps
Opcije Ostali derivati
Važno je također napomenuti kako se u pravnoj literaturi navode i primjeri financijskih
instrumenata, odnosno pravnih poslova iz kojih se izvodi vrijednost derivata a to su
npr. sirovine, plemeniti metali i druge imovinske vrijednosti, te referentne jedinice kao
što su kamate i valute. Što se tiče pravne prirode terminskih ugovora važno je navesti
stajalište kako je terminski ugovor, ugovor o kupovini određene količine precizno definirane
robe ili usluge, s isporukom u dogovorenom budućem razdoblju uz cijenu koja je dogovorena
na parketu terminske berze, u vrijeme kada je ugovor bio zaključen.
1.2. Terminski ugovori
Terminski ugovori su ugovori o kupoprodaji roba, financijskih instrumenata ili bilo
koje imovine s isporukom u nekom budućem vremenu.
Pri tome se uobičajno razlikuju dvije vrste terminskih ugovora, a to su:
Forward ugovori
Futures ugovori
I forward i futures ugovori su ugovori o kupoprodaji s odgođenom isporukom u budućnosti.
Razlika je u tome što su futuresi standardizirani terminski ugovori zbog čega imaju i razvijeno
sekundarno tržište. Forwardi su nestandardizirani terminski ugovori koji nemaju razvijeno
sekundarno tržište. Danas, zbog mogućnosti postojanja intenzivnijeg sekundarnog trgovanja
dominiraju futuresi u ukupnoj masi vrijednosti sastavljenih terminskih ugovora. Veći značaj
forwarda prisutan je samo u trgovanju stranim valutama. Razlog razvijenog tržišta forwarda
na strane valute leži u činjenici da se u takve ugovore uključuju banke i specijalizirani dileri
deviza, koji na principu ekonomije obujma mogu intenzivirati obujam trgovanja
nestandardiziranim ugovorima. Ekonomska svrha sklapanja terminskih ugovora skoro je
istovjetna svrsi sklapanja opcijskih ugovora. Za jednu ugovorenu stranu sastoji se u
osiguranju od rizika promjene vrijednosti, odnosno tečaja u razdoblju od njegova
sastavljanja do ispunjenja ili u špekulaciji koja se sastoji u očekivanju da vrijednost, odnosno
tečaj predmeta ugovora u spomenutom razdoblju poraste više od cijene koja je ugovorena
terminskim ugovorom. Za drugu ugovorenu stranu svrha sklapanja ugovora sastoji se u
5
špekulaciji, odnosno suprotnom očekivanju tj. u očekivanju da vrijednost predmeta ugovora
od sklapanja pa do ispunjenja bude manja od cijene ugovorene terminskim ugovorom.
Terminski ugovor kao „sui generis“ kupoprodajni ugovor individualiziraju:
Njegov predmet koji čini standardizirana generička roba koja ima tekuću cijenu
Okolnosti što se cijena i isporuka predmeta ugovaraju na određeni budući dan,
neovisno o tekućoj cijeni predmeta ugovora na taj dan.
Posebno terminski ugovor treba razlikovati od opcijskog ugovora jer njime nastaju
prava, odnosno obaveze za obje ugovorene strane što nije slučaj kod opcijskog ugovora.
Predmet terminskih ugovora označava se kao „generička roba koja ima tekuću cijenu“ i treba
biti napomenuto kako se treba raditi o visoko standardiziranoj robi, s potpuno definiranim
obilježima, koja ne smije biti podložna brzom kvarenju.
Prema vrstama roba terminske ugovore možemo podijeliti na financijske i robne. Međutim,
kod različitih autora pojedini predmeti trgovanja ubrajaju se u različite vrste terminskih
ugovora. Sa stajališta pravne regulacije u našem okruženju kao kriterij ubrajanja u
pojam financijskih terminskih ugovora uzeo bi se zakonski pojam financijskih instrumenata,
te na osnovu toga bi se u financijske terminske ugovore trebalo uvrstiti sve one ugovore
čiji je predmet jedan od financijskih instrumenata. Odvojeno bi trebalo promatrati devizne
terminske ugovore čiji predmet čine devize.
Neke vrste roba koje su mogući predmet terminskih ugovora mogu biti uvrštene u kotaciju
na burzi pa se prema uvrštavanju predmeta ugovora u burzovnu kotaciju terminski ugovori
dijeli na burzovne terminske ugovore (futures) i terminske ugovore sklopljene izvan burze
(forward) koji se nazivaju još i OTC (Over-the counter) poslovi i ugovori, FRA (foward
rate agreements) i Swap-ovi. Ova podjela terminskih ugovora važna je iz više razloga.
Burzovni terminski ugovori visoko su standardiziranog sadržaja i podvrgnuti su pravnim
propisima koji uređuju burzovno poslovanje. OTC ugovori ne podliježu pravnim propisima
koji reguliraju burzovno poslovanje.
6
2. TRŽIŠTE FORWARD UGOVORA
Forward tržište je mjesto organizirane trgovine forward ugovorima. Predstavljaju
najstariji instrument terminskih tržišta. Za njih se može reći da su najjednostavniji derivirani
vrijednosni papiri. Ta se cijena vezane imovine u forward ugovorima naziva cijena isporuke
(delivery price). Kao vezana imovina u forward ugovorima može se pojaviti bilo koja roba
bilo koje kvalitete i bilo koje količine. Sve zavisi od toga kako će se sporazumjeti ugovorene
strane u forward ugovoru. Nemaju razvijeno sekundarno tržište, tako da postoje određeni
rizici da se neće naplatiti isporuka, odnosno da se neće isporučiti roba koja je predmet
forward ugovora. Da bi se izbjegli ovi rizici u terminskoj trgovini s financijskom imovinom,
sudionici forward ugovora najčešće su financijske institucije, financijske institucije s jedne
strane i njihovi klijenti s druge strane. Forwardi se ne sastavljaju u standardiziranoj formi.
Pri ulasku u ugovor jedna strana zauzima dugu poziciju obavezujući se na kupnju dogovorene
količine i kvalitete vezane imovine po određenoj cijeni na određeni dan. Druga strana
zauzima kratku poziciju obvezujući se da će tog unaprijed utvrđenog dana izvršiti isporuku
ugovorene količine i kvalitete vezane imovine po istoj cijeni. Za ugovor se ne plaća nikakva
cijena pa je vrijednost forwarda u trenutku njegovog sastavljanja nula. Ona kasnije može
imati određenu vrijednost kako se cijena isporuke odmiče od spot cijene vezane imovine iz
forwarda. Forward ugovor se obračunava pri njegovom dospijeću kad jedna ugovorena strana
isporučuje vezanu imovinu, a druga za tu robu plaća ugovorenu cijenu. Ako je spot cijena pri
dospijeću veća od cijene isporuke zarađuje duga pozicija (ona koja kupuje), a ako je spot
cijena niža od cijene isporuke zarađuje kratka pozicija (ona koja prodaje).
Terminska cijena za određeni forward ugovor definira se kao cijena isporuke uz koju će
terminski ugovor imati nultu vrijednost. U trenutku sastavljanja forward ugovora, buduće
cijene i cijene isporuke su jednake. Kako vrijeme prolazi terminske cijene podložne su
promjenama na tržištu dok je cijena isporuke fiksirana samim forward ugovorima.
7
2.1. Valutni forward ugovori
Tržište forward ugovora najrazvijenije je na području trgovanja stranim valutama.
Razlog tome je što su banke kao i drugi specijalizirani dileri stranim valutama spremni
po kotiranim unaprednim cijenama, odnosno terminskim kursevima stranih valuta, terminski
kupovati i prodavati valute.
Zainteresirane strane sklapaju valutne forward ugovore onda kada ustanove potrebu za
stranom valutom na neki budući datum, kao što je npr. dospijeće računa denominiranog u
stranoj valuti s ciljem fiksiranja deviznog tečaja po kojem mogu kupovati ili prodavati stranu
valutu. Obzirom da su forward ugovori rezervirani za velike korporacije, transakcije valutnim
forward ugovorima često imaju vrijednost veću od 1 mil.$. Valutne forward ugovore
uglavnom ne koriste potrošači i male firme. U slučajevima kada banka ne poznaje dobro
kompaniju ili joj u potpunosti ne vjeruje, često traži inicijalni depozit kao sredstvo osiguranja
forward ugovora.
2.2. Kamatni forward ugovori
Kamatni forward ugovori uključuju buduću prodaju nekog dužničkog financijskog
instrumenta i sastoje se od nekoliko razina:
Specifikacije dužničkog instrumenta koji će biti dostavljen u neko buduće vrijeme
Iznosa dužničkog instrumenta koji će biti dostavljen
Cijene na dužnički instrument koji će biti dostavljen
Datuma na koji će dostava biti obavljena
2.3. Prednosti i nedostaci forward ugovora
Prednosti forward ugovora ogledaju se u tome što oni mogu biti onoliko fleksibilni
koliko to ugovorene strane žele. Međutim, forward ugovori imaju i dvije mane koje značajno
ograničavaju njihovu korisnost. Prva je što financijske institucije mogu biti suočene s
teškoćom pronalaska druge strane s kojom žele potpisati ugovor. Što više, čak i ako pronađu
8
partnera za transakciju možda neće moći postići onoliko visoku cijenu koliku bi željele jer ne
postoji nitko drugi zainteresiran s kime bi mogle poslovati. Veliki problem za tržište kamatnih
forward ugovora je to što izvršenje spomenute transakcije može biti slučajno ili to što ona
mora biti izvršena po cijeni koja nije optimalna. U ekonomskom žargonu to bi značilo da
tržište forwarda pati od nedostatka likvidnosti.
Drugi problem koji se javlja kod forward ugovora je taj što postoji rizik od neizvršenja
transakcije. Budući da kod ovakvih transakcija nema vanjskih organizacija koje garantiraju
poštivanje ugovora jedino rješenje za sudionike u transakcijama je pokretanje sudskih
postupaka koji su u pravilu izuzetno skupi. Prisutnost rizika nepoštivanja forward ugovora
znači da se stranke spomenutih ugovora moraju međusobno dobro provjeriti kako bi bile
sigurne da je druga strana financijski zdrava i da će biti poštena i pridržavati se ugovorenih
obaveza.
9
3. TRŽIŠTE FUTURES UGOVORA
Zbog rizika nepoštivanja ugovora i problema povezanih s likvidnošću tržišta forward
ugovora, trebalo je pronaći drugo rješenje za zaštitu od rizika u poslovanju s kojima se
financijske institucije i ostali sudionici suočavaju. Na tržištima futures ugovorima trguje se
ugovorima na temelju kojih se kupuju i prodaju robe na određene datume u budućnosti.
Ti ugovori se mogu temeljiti na realnim dobrima ili to mogu biti financijski instrumenti poput
tržišta futures ugovora na obveznice. Utrživi su instrumenti terminskog trgovanja koji su
veoma slični forward ugovorima.
Za razliku od forwarda, futuresima se trguje robom strandardne kvalitete, standardne količine
i standardnog datuma isporuke. No, za razliku od opcija kojima se mogu ostvariti identične
pozicije, futuresi su dvostrano obavezni ugovori. Dok vlasnik opcije nema zadužnicu već ima
samo pravo na akciju (kupovinu ili prodaju) koju može ali i ne mora iskoristiti, futuresi se
moraju izvršiti. Kod futures ugovora isporuka vezane imovine se često ne obavlja već se na
temelju konačnog obračuna transakcije plaća razlika između tekuće cijene (spot) i one koja je
ugovorena u futuresu (cijena izvršenja).
S jedne strane mogu se koristiti u čisto špekulativne svrhe dok se s druge strane njima može
na efikasan način upravljati rizicima specifičnih gubitaka komercijalne ili financijske prirode
u uslovima značajnih tržišnih fluktuacija.
3.1. Razlike između forward i futures ugovora
Osnovna razlika između dvije temeljne vrste terminskih ugovora ogleda se u tome što
su futuresi u odnosu na forwarde standardizirani terminski ugovori. Forwardi se mogu
sastaviti za bilo koju vrstu robe, bilo koje kvalitete i bilo koje kvantitete, te bilo kojeg
vremena isporuke. Kod futuresa svi su elementi ugovora standardizirani. Prednost futures
ugovora u odnosu na forwarde leži i u tome što imaju razvijeno sekundarno tržište. Time je
povećana likvidnost samog instrumenta.
10
Futures ugovori predstavljaju sigurnije transakcije koje se provode u knjigama Clearing
kuće koja na određeni način garantira za dnevni obračun i namirivanje po osnovu zaključenog
ugovora na terminskoj burzi. Zbog likvidnosti i uloge Clearing kuće u trgovanju, futuresi
omogućavaju da se špekulacija ili zaštita od rizika ostvari i bez stvarne isporuke ugovorene
robe. Sve do vremena dospijeća futuresa potrebno je samo zauzeti suprotnu poziciju u drugom
futuresu istog dospijeća i na taj način izaći iz ugovora bez stvarne isporuke.
Nedostatak futuresa ogleda se u tome što svaka roba nije pogodna za standardizirano
trgovanje pa nije moguće u potpunosti otkloniti određeni rizik. Čak i u slučaju da je riječ o
robi s kojom posluje preduzeće a koja je predmet standardiziranih terminskih ugovora, teško
će se stvarne količine kojima posluje preduzeće poklopiti sa standardiziranim količinama u
futures ugovorima. Tako će dio izloženosti riziku ostati nepokriven ili će poduzeće snositi
troškove akcije s futuresima iznad količine za koju je potrebno osiguranje.
Tablica 1. Forwards vs. Futures
Izvor: http://www.efzg.hr, datum preuzimanja: 22.4.2012.
11
Forward Futures
Određivanje cijene Dogovorno između dviju strana Potpuno transparentno i svima
dostupno
Nominalni iznos Prema dogovoru stranaka Standardiziran
Likvidnost Bilateralni ugovori teško se
preprodaju
Izvrsna
Plaćanje margine Prema dogovoru stranaka Obavezno na svim burzama
Kreditni rizik Postoji ukoliko nema dogovora o
plaćanju margine
Ne postoji jer je margina obavezna
3.2. Osnovne vrste futures ugovora
Sa stajališta vrste vezane imovine koja je predmet futures ugovora, futures ugovore
možemo podijeliti u dvije osnovne skupine:
Robne futurese
Financijske futurese
Robni futuresi su terminski ugovori koji se odnose na kupoprodaju različitih poljoprivrednih
proizvoda, naftnih derivata, metala, drvnih proizvoda i tekstilnih vlakana. Omogućavaju
preduzećima da osiguraju buduće cijene proizvoda koje izrađuju namjenjene za buduću
prodaju ili za osiguranje budućih cijena potrebnih sirovina i proizvoda koje treba u dogledno
vrijeme nabaviti za potrebe vlastitog poslovanja. Robni futuresi su značajan segment
upravljanja obrtnim kapitalom za poduzeća koja posluju s inputima čije nabavne cijene
značajno fluktuiraju na robnim tržištima. Plaćanjem premije za kupovinu futuresa, poduzeća
stabiliziraju buduće cijene svojih inputa u vrijeme kada se obavljaju stvarne nabavke i na
taj način eliminiraju rizik njihovih promjena.
Nakon 70 – ih godina prošlog stoljeća intezivno se razvijaju financijski futures ugovori. Tako
već sredinom 80 – ih godina financijski futuresi čine najveći broj ročnih ugovora. Financijski
futures ugovor je standardizirani ugovor o isporuci ili prijemu točno određenih financijskih
instrumenata po precizno utvrđenom iznosu odnosno cijeni na određeni budući datum.
12
ZAKLJUČAK
Na osnovu izloženog u ovom seminarskom radu, može se zaključiti da financijske
izvedenice predstavljaju savremene instrumente koji poslovnim subjektima omogućavaju
da na efikasan način upravljaju rizicima s kojima se suočavaju u svom poslovanju. Umjesto
da snose visoke troškove reorganizacije svojih bilančnih pozicija, financijske institucije
jednostavno zauzimaju pozicije na tržištima izvedenih vrijednosnih papira štiteći se na taj
način od rizika u poslovanju.
Futures ugovori ugovori su poznatiji kao standardizirani sporazumi ili ugovori između kupca i
prodavaoca o kupnji ili prodaji nečega u budućnosti po cijeni dogovorenoj u sadašnjosti, dok
se za forward ugovore može reći da predstavljaju nestandardizirane, individualizirane ugovore
između kupca i prodavača. Futures ugovor nalaže prodavaču izvršenje isporuke, a kupcu
obvezu prihvata unaprijed dogovorene robe ili valute na točno određen dan u budućnosti. Za
svaki taj ugovor specifiraju se se tip robe ili valute, tip ili vrsta vrijednosnog papira i sl.,
cijena i rok isporuke, itd. Kod futures ugovora cijena je ta koje se mijenja dnevno s
promjenom tržišne vrijednosti aktive, a sklapanje takvih ugovora uobičajeno je na burzama.
Tijekom trajanja ugovora cijena forward ugovora se ne mjenja tj. fiksna je. Ovi tipovi
ugovora specifični su za poduzeća te se sklapaju s bankom za kupnju ili prodaju strane valute
ili fiksiranja kamatne stope za zajam u nekom budućem vremenu.
Važno se osvrnuti na to da izvedeni vrijednosni papiri predstavljaju najdinamičnije
instrumente savremenih financija. Financijska industrija svakim danom kreira nove
izvedenice te se na taj način prilagođava promjenama i zahtjevima kako u nacionalnim
ekonomijama tako i na međunarodnom planu.
13
BIBLIOGRAFIJA
1. Z. Ivanović, „Financijski menadžment“, Sveučilište u Rijeci, Hotelijerski fakultet Opatija,
1997.
2. Lj. Vidučić, „Financijski menadžment“, RRiF plus, Zagreb, 2011.
3. Slakoper, Z., Bankovni i financijski ugovori, Rijeka, 2007.
4. Saunders, A. /Cornett, M.,M., Financijska tržišta i institucije, Masmedia, Zagreb, 2006.
5. http://www.efzg.hr
14
POPIS TABLICA
Grafikon 1. Podjela derivata.....................................................................................................4
Tablica 1. Forwards vs. Futures...............................................................................................11
15