FIZIOLOGIJA RADAKrvoilni i dini sustav

Sranoilni sustav

Srce+krvne ile=sranoilni sustav

Srce

Tei izmeu 7 i 15 unci 200 do 425 g Neto vee od ake Za ivota srce otkuca vie od 3,5 milijardi puta U danu prosjeno otkuca 100 000 puta, pumpajui oko 2 tisue galona 7571 l krvi

ANATOMSKI POLOAJ I OVOJNICE Smjeteno

u sredini prsita izmeu plunih krila, iza i neto lijevo u odnosu na prsnu kost Perikard obavija srce poput vree. Dvoslojna ovojnica, jedan sloj obavija velike srane ile, a drugi srani mii Vanjski sloj ligamentima privren za kraljenicu, oit i okolne strukture

Srane ovojnice

GRAA SRCA Ljudsko

se srce sastoji od 4 komore 2 pretklijetke i 2 klijetke Dijeli ih miini zid zvani septum Najjaa komora je lijeva klijetka

Graa srca

ZalisciTrikuspidalni: Regulira protok izmeu DP i DK Pulmonalni: Regulira protok iz DK u plune arterije, koje nose krv u plua da tamo pokupi kisik Mitralni: Omoguuje oksigeniranoj krvi da iz plua proe iz LP u LK Aortalni: Omoguuje oksigeniranoj krvi da iz LK ue u najveu krvnu ilu ljudskog tijela

AORTU

Srani zalisci-trikuspidalna valvula

Pulmonalna valvula

Mitralna valvula

Aortalna valvula

SUSTAV PROVOENJA IMPULSAElektrini impulsi iz sranog miia uzrokuju kontrakcije (otkucaje) srca. Signal zapoinje u SA voru (prirodnom pacemakeru), koji se nalazi na vrhu DA i uzrokuje kontrakciju pretklijetki. Signal potom stie u AV vor, koji ga kontrolira i alje kroz miina vlakna klijetki, uslijed ega nastupi i njihova kontrakcija. SA vor alje signale u odreenom ritmu (puls), koji se mijenja u naporu, kod stresa, hormonskih promjena i sl.

Sustav provoenja impulsa

Koronarna cirkulacija

Krvne ile ovjeka

Kada bi ih poredali u neprekinuti niz, dobili bi duljinu od 60 000 milja 96 500 km (Zemlju bi opasali vie od 2 puta)

Vaskulatura glave

Vaskulatura torza

Vaskulatura ruke

Vaskulatura noge

Srce kao pumpa

KASNA DIJASTOLA Pri kraju dijastole otvorene su trikuspidalna i mitralna valvula, a pulmonalna i aortalna su zatvorene. Krv upljim, odnosno pulmonalnim venama dotie u srce i puni atrije i ventrikule. Ventrikuli se rasteu, krv tee sve sporije, kuspisi se pasivno kreu prema poloaju zatvaranja. Na taj se nain u klijetke ubaci oko 70% krvi Kontrakcija (sistola) atrija dodatno ubaci jo neto krvi u ventrikule.

SISTOLA KLIJETKIU poetku je to izometrika kontrakcija, sve dok se ne otvori valvula aorte i arterije pulmonalis. Ova faza traje 0,05 sekundi. U trenu kada tlak u LK nadmai postojei tlak u aorti (80 mm Hg), a tlak u DK nadmai postojei tlak u a. pulmonalis (10 mm Hg), valvula aorte i pulmonalne arterije se otvore i zapoinje razdoblje izbacivanja krvi iz klijetki (ejekcijska faza sranog ciklusa). U mirovanju svaka klijetka izbaci 70-90 ml krvi po sistoli udarni volumen

Srana kontrakcija

RANA DIJASTOLAKako se krv prazni u velike krvne ile, tlak u klijetkama polako opada. Kada srani mii postigne maksimalnu kontrakciju klijetki, tlak u klijetkama poinje naglo padati, zbog ega se zatvaraju aortalni i pulmonalni zalistak. Ovu fazu zovemo protodijastola, traje 0,04 sekunde Kada tlak u klijetkama opadne toliko da je nii od arterijskog, otvaraju se trikuspidalna i mitralna valvula i krv poinje pritjecati iz atrija u ventrikle izometrika relaksacija klijetki

Srana relaksacija

Osnovni fizioloki pokazateljisrana frekvencija (f)udarni (UV) i minutni volumen (MV=UV x f) arterijski krvni tlak (RR)

Autoregulacija ventrikularne pumpe poiva na Franck-Starlingovu

zakonu : Srce e unutar fiziolokih granica optereenja ispumpati svu krv koja u njega stigne, ne dozvoljavajui znaajniju stagnaciju krvi u velikim venama.

U tu svrhu srce e:

Povisiti frekvencijuoptereenju - to je najjednostavniji i najee koriten parametar za procjenu optereenja 2-3 puta poveati UV (sa 70 ml na i do 200 ml) i do 8 puta poveati MV (sa oko 5,5 l/min na do 40 l/min ) Povisiti arterijski tlak, to do gornje fizioloke granice ( 170 mm Hg) nee imati bitnog uinka na UV i MV, jer je za njih presudan tlak u desnom atriju. Fizioloki gledano, iznad ove granice javljaju se znaci zatajenja srca - u praksi kontrolirati dijastolu!

Ocjena stanja KV sustava u optereenju-ERGOMETRIJA

Parametar koji se preferira=aerobni kapacitet (AC) ( maksimalni primitak kisika kod maksimalnog rada)

Metode mjerenja:

a) direktna - NE u praksi b) indirektnaASTRANDOVA metoda (oitavanje AC iz tzv. Astrandovih tablica pri poznatim vrijednostima f i optereenja)

Dini sustav

Pluna cirkulacija

Disanje

DIFUZIJSKA KONSTANTA

DIFUZIJSKA KONSTANTA Koliina

kisika koja prijee u minuti iz plua u krv pri gradijentu tlakova od 1 mm Hg (u mirovanju oko 20 ml).

MINUTNA, TOTALNA ILI GLOBALNA VENTILACIJA RV(0,5

l) x frekvencija disanja (12 x/min) = u mirovanju oko 6 l/min Ona ukljuuje: 1. ALVEOLARNU VENTILACIJU 2. VENTILACIJU MRTVOG PROSTORA

Mrtvi prostor ne sudjeluje u izmjeni plinova. Anatomski

je to konduktivna i tranzitorna zona plua, a fizioloki je to anatomski mrtvi prostor + oni dijelovi respiratorne zone u kojima nema perfuzije ili je ona manja od ventilacije.

U tijeku rada se:1. 3-4x povea difuzijska konstanta - otvaranjem novih alveola - otvaranjem novih kapilara (fenomen neovaskularizacije) - dilatacijom postojeih kapilara

Uredna krivulja protok-volumen

Blaga opstrukcija

Izraena opstrukcija

Masivna pluna fibroza

Interpretacija spirometrije