Upload
diskra
View
229
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
1/52
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
2/52
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
3/52
Fizikalna i rehabilitacijska medicina
Izlazi dvaput godinje / Published twice a year
Nakladnik / PublisherHrvatsko drutvo za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu pri HLZ
Croatian Society For Physical and Rehabilitation Medicine
Croatian Medical Association
Adresa / Address:
ubieva 9, HR-10000 Zagreb, Hrvatska / Croatia
UTEMELJITELJ / FOUNDER (1984): Ivo JAJI
UREDNITVO / EDITORIAL BOARD:GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK / EDITOR-IN-CHIEF: Tomislav NEMI
UREDNIK / EDITOR: Simeon GRAZIOTAJNIK / SECRETARY: Frane GRUBII
LEKTORICA / LANGUAGE REVISION: Kata ZALOVI - FITER
LANOVI UREDNITVA / MEMBERS:urica Babi-Nagli, arko Bakran, Ivan Didi, Marino Hanih, Goran Ivanievi, Mira Kadoji,
Ladislav Krapac, Ida Kova, Draen Massari, Saa Moslavac, Tatjana Nikoli,Katarina Sekelj-Kauzlari, Nives tigli-Rogoznica, Tonko Vlak
SAVJET ASOPISA / ADVISORY BOARD:Magda Bebek-Nadalin, Boidar urkovi, Theodor Durrigl, Zlatko Domljan, Nadija Golja-Franulovi,
Marija Graberski-Matasovi, Ivo Jaji, Miroslav Jeli, Ante Lueti, Blanka Matanovi, Rua Sabol,Zmago Turk (Slovenija), Vera Vituli (Australija), Veljko Matkovi (SAD), Rajka Jakaa-Sori
(Kanada), Nicholas Christodoulou (Cipar)
Slog i prijelom / Typesetting:
Zvonimir BARII
Tisak / Print:ARCA d.o.o., Nova Gradika
Naklada / Circulation:500 primjeraka / copies
Ureenje zavreno / Editing concluded:2006-07-28
Rukopisi se alju na adresu glavnog urednika / Manuscript should be addressed to the Editor-in-Chief:Dr. Tomislav Nemi, Klinika bolnica Sestre Milisrdnice, Zagreb, Vinogradska 29
asopis je do 2004. godine izlazio pod nazivom Fizikalna medicina i rehabilitacijaFormarly Fizikalna medicina i rehabilitacija
UDK 615.8 (497.1)(05)540.6 ISSN 1846-1867
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): IIIIII
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
4/52
SADRAJ/ CONTENTS br. 1-2/2006
1 Uvodnik:
STRUNI RADOVI / PROFESSIONAL PAPERS 3 Renata OP, Saa MOSLAVAC, Ivan DIDI
Komplikacije tijekom rehabilitacije starijih osobas ozljedom kraljenine modineComplications in rehabilitation of elderly spinal cord injury patients
9 Ivan DIDI, Saa MOSLAVAC Osteoporoza nakon ozljede kraljenine modine
Osteoporosis after spinal cord injury
NOVOSTI IZ STRUNE LITERATURE 17 Uinci 12-tjednog programa snaenja na snagu i funkcionalnost u ena s fibromialgijom
21 Uloga ultrazvuka u poveanju uinkovitosti izokinetikih vjebi kod osteoartritisa koljena
25 Smanjenje miine snage i opsega pokreta vratne kraljenice kod bolesnika s reumatoidnim artritisom i atlantoaksijalnim poremeajima
PREDSTAVLJAMO VAM 29 Biokovka - specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju sa zdravstveno-turistikom ponudom na jugu Hrvatske
OSOBNE VIJESTI 33 Anita LEGOVI Znaenje rehabilitacije za ishod aloartroplastike koljena u reumatoidnom artritisu i osteoartritisu
RAD STRUNOG DRUTVA 37 Iz rada Hrvatskoga drutva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu
Hrvatskoga lijenikog zbora u 2005. godiniSTRUNI SKUPOVI 40 Izvanzglobni reumatizam i srodna stanja - novosti u dijagnostici i lijeenju
41 Degenerativne bolesti vratne i slabinske kraljenice
NOVE KNJIGE 43
Izvanzglobni reumatizam i srodna stanja
OGLAIVAI / ADVERTISEMENTS
UDK 615.8 (497.1)(05)540.6 ISSN 1846-1867
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): IVIV
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
5/52
UVODNIK
Potovane kolegice i kolege, drage itateljice i itatelji!Koristim se prigodom da vam se obratim u prvom broju naeg i vaegasopisa koji evo izlazi iz tiska nakon trogodinje stanke. Naime, zbogorganizacijskih problema i nedovoljnog broja prispjelih radova, asopisFizikalna medicina i rehabilitacija prestao je izlaziti 2003. godine, uziznimku broja u kojem su tiskani saetci radova s Hrvatskoga kongresafizikalne medicine i rehabilitacije. Osim toga, od 2002. godine nisupristigle niti osobne vijesti, iako je nekoliko kolegica i kolega branilomagistarske radove i doktorske disertacije iz podruja fizikalne medicine
i rehabilitacije ili je habilitiralo. Zbog toga je na prijedlog tadanjegaglavnog i odgovornog urednika prim. dr. sc. Ladislava Krapca SkuptinaHrvatskoga drutva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu 11.veljae2005.godine donijela odluku o promjeni urednitva asopisa, koji setime vratio na mjesto zloina, odnosno u Kliniku za reumatologiju,fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Klinike bolnice Sestre milosrdnice,gdje je 1984. godine, zahvaljujui prof. dr. sc. Ivi Jajiu, i utemeljen.Moemo se samo nadati da e taj pozitivan ok uroditi plodom, tj. dae nam uskoro poeti stizati sve vei broj struno-znanstvenih radova,ali i vijesti o svim dogaajima za koje drite da su zanimljivi kolegama
koji itaju na asopis.S jedne strane, svjedoci smo starenja puanstva to ima za posljedicuporast broja osoba s bolestima lokomotornog sustava i drugih bolestikoje su predmet naeg interesa, a s druge strane raste i sm brojlijenika, specijalista-fizijatara. Sve su to preduvjeti za vee angairanjelijenika u smislu bilo praenja rezultata vlastitoga rutinskog rada iliosmiljavanja istraivanja iji su rezultati vrijedni objavljivanja. A koje
je bolje mjesto za objavljivanje rada iz podruja fizikalne medicine irehabilitacije nego slubeni asopis matinog drutva. Jer, verba volant,scripta manent.
Stoga vas jo jednom pozivam na pisanje radova koji e promicatinau struku i hrvatsku medicinu, ali i vas osobno. Samo kontinuiranimizlaenjem asopisa, to ponajprije ovisi o broju radova, moemoostvariti svoj dugoroni cilj: kvalitetan, sadrajan, ugledan, a nakonrazdoblja redovitog izlaenja i citiran asopis!
Glavni i odgovorni urednik
Tomislav Nemi, dr. med.
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 11
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
6/52
Skupovi Odjela za prirodoslovlje i matematiku
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2):2
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
7/52
Komplikacije tijekom rehabilitacije starijihosoba s ozljedom kraljenine modine
Renata OP*, Saa MOSLAVAC, Ivan DIDI
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju, Varadinske Toplice, Hrvatska
*Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Zagreb
Primljeno / Received : 2005-05-09; Prihvaeno / Accepted: 2006-04-13
SaetakCilj rada: pokazati incidenciju komplikacija u rehabilitaciji starijih pacijenata sozljedom kraljenine modine (OKM). Pacijenti i metode: tijekom 2000. godinerehabilitirana su 32 (13 ena i 19 mukaraca) pacijenta s OKM-om u dobi od 65 do76 godina. Neuroloki status odreen je prema skali ASIA (American Spinal InjuriesAssociation). Zabiljeene su laboratorijske vrijednosti krvi i urina, respiratornistatus, uz mikrobioloku i ultrazvunu kontrolu mokranog sustava. Praena je vrstai uestalost komplikacija. Rezultati: na prvom pregledu 20 (63%) pacijenata imalo
je neuroloki status ASIA A, a 12 (37%) ASIA B. Infekcije urotrakta i kronina, ne-uropatska bol dokumentirane su kod 20 (63%) pacijenata, respiratorne infekcije
(upala plua) zabiljeene su kod 13 (41%) pacijenata, a duboka venska trombozakod 11 (34%) pacijenata. Dekubitusi kao komplikacija ranog poslijeoperativnoglijeenja zabiljeeni su kod 9 (28%), kamenci mokranog mjehura kod 7 (22%)pacijenata, a u jednom sluaju dolo je do fatalne masivne plune embolije.Zakljuak: infekcije mokranog sustava i neuropatska bol najee su komplikacijeu rehabilitaciji starijih osoba s OKM-om, praene upalom plua, dubokom venskomtrombozom i dekubitusima.
Kljune rijei: ozljeda kraljenine modine, stariji, komplikacije, rehabili-
tacija
Complications in rehabilitation of elderly spinal cordinjury patients
Renata OP*, Saa MOSLAVAC, Ivan DIDI
Spinal Unit Special Hospital for Medical Rehabilitation, Varadinske Toplice, Croatia
*Croatian Institute for Health Insurance, Zagreb
SummaryAim: to describe incidence of complications in elderly spinal cord injury (SCI)patients. Patients and methods: during y. 2000 32 (13 female and 19 male) patients
Struni radProfessional paper
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 3-83
ISSN 1846-1867
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
8/52
with SCI aged 65 - 76 years were rehabilitated. Neurological assessment wasmade according to ASIA (American Spinal Injuries Association) standards. Basiclaboratory findings, respiratory status and urine cultures accompanied by urinary
ultrasound was performed. Range and type of complications were noted. Results:neurological examination revealed 20 (63%) ASIA A patients, while 12 (42%)were ASIA B grade. Urinary tract infections and chronic, neuropathic pain wereobserved in 20 (63%) patients, respiratory tract infections in 13 (41%) patients,deep vein thrombosis in 11 (34%) patients. Pressure sores were complicationsof early postoperative treatment in 9 (28%) patients, bladder stones in 7 (22%)patients and in one case fatal massive pulmonary embolism occurred. Conclusion:urinary tract infections and neuropathic pain are most frequent complications inrehabilitation of elderly patients with spinal cord injury, followed by pneumonia,deep vein thrombosis and pressure ulcers.
Key words:spinal cord injury, elderly, complications, rehabilitation
Uvod
U osoba tree ivotne dobi (>65 godina) s ozljedom kraljenine modine
(OKM) opisane su uestalije komplikacije, slabiji funkcijski ishod lijeenja
i rehabilitacije u usporedbi s mlaom populacijom osoba s OKM-om, kao i
poveana smrtnost (1, 2, 3), osobito kod ozljeda vie razine i potpunosti (4,
5). Prosjeno oekivano trajanje ivota bolesnika s paraplegijom u dobi od
60 godina je 6,1 godinu, a s tetraplegijom 2,3 godine, dok je kod zdravihosoba 20,4 godine (6). Niz komplikacija u starijoj populaciji osoba s OKM-om
moe nepovoljno utjecati na ishode lijeenja i rehabilitacije. Stariji pacijenti
riziniji su za produenu ovisnost o respiratoru, slabu respiratornu toaletu,
razvoj pneumonije i atelektaze (7). Uestalije su infekcije mokranog sustava.
Zbog redovito nie razine serumskog albumina odgoeno je cijeljenje rana,
smanjena otpornost na infekcije i olakano stvaranje dekubitusa. esta su
krvarenja probavnog trakta zbog gastritisa, ulkusa ili divertikuloze. Kronina
anemija pridruuje se plunim infekcijama, gastrointestinalnom krvarenju i
pothranjenosti. Miino-skeletne promjene poput osteoartritisa, osteoporoze ilibolnih miinih sindroma ometaju mobilizaciju. Lijeenje neurogenog mjehura
oteano je stanjima poput dijabetike neuropatije, kronine infekcije urotrakta,
hipertrofije prostate, slabosti zdjelinog dna, Parkinsonove bolesti. Pacijenti s
hipertrofijom prostate mogu doivjeti traumu od opetovanog kateteriziranja,
te e zahtijevati trajni kateter do kirurkog zbrinjavanja (8). Trening defekacije
otean je kod prijanjeg abuzusa laksativa. Bolest koronarnih arterija i slaba
kardiorespiratorna rezerva usporavaju proces kondicioniranja. U usporedbi s
mladom populacijom, nuspojave sredinjeg ivanog sustava ee su kod
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2):3-84
R. OP, S. MOSLAVAC, I. DIDI: Komplikacije tijekom rehabilitacije starijih osoba ....
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
9/52
medikamentoznog lijeenja spasticiteta, neurogenog mjehura, boli i depresije
(9). Postojea demencija i depresija mogu ometati proces uenja, komplicirati
psiholoku prilagodbu na hendikep i sprijeiti osamostaljenje.
Cilj je rada pokazati incidenciju komplikacija u rehabilitaciji naih starijih
bolesnika s ozljedom kraljenine modine.
Ispitanici i metode
Tijekom 2000. godine u Spinalnom odjelu Specijalne bolnice za medicinsku
rehabilitaciju u Varadinskim Toplicama na rehabilitaciji su bile 32 (13 ena i 19
mukarca) osobe s OKM-om u dobi od 65 do 76 godina. Neuroloki status odreen
je prema skali ASIA (American Spinal Injuries Association) (10). Rehabilitacija
je uslijedila nakon kirurkog zbrinjavanja traumatskog ili atraumatskog OKM-a,
prosjenog trajanja 14 dana kod osoba s paraplegijom do 30 dana kod osoba
s tetraplegijom. Provoena je interdisciplinarno i individualno, sukladno razini i
potpunosti ozljede, prosjenog trajanja 90 dana kod pacijenata s paraplegijom
do 180 dana kod pacijenata s tetraplegijom. Koritene su metode kinezioterapije
i hidrokinezioterapije, radne terapije, uz tretman psihologa, a prema potrebi
i druge procedure fizikalne medicine. Praeno je kliniko i neuroloko stanje
pacijenata, uz standardnu laboratorijsku dijagnostiku krvi i urina, respiratorni
status, mikrobioloku i ultrazvunu kontrolu mokranog sustava. Zabiljeena jevrsta i uestalost komplikacija. Biljeene su infekcije urinarnog i respiratornog
trakta, kardiovaskularne promjene, ukljuujui duboku vensku trombozu,
dekubituse i kroninu bol. Svaka od navedenih komplikacija lijeena je prema
standardnim klinikim algoritmima. Nakon rehabilitacije pacijenti vie nisu
praeni, jer prema Pravilniku Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje
nemaju mogunost lijeenja komplikacija u Spinalnom odjelu ve u drugim
bolnicama.
RezultatiNa prvom pregledu 20 (63%) pacijenata imalo je ASIA A, a 12 (37%) ASIA B
neuroloki status. Infekcije urotrakta i kronina, neuropatska bol dokumentirane
su kod 20 (63%) pacijenata, respiratorne infekcije (upala plua) zabiljeene
su kod 13 (41%) pacijenata, a duboka venska tromboza kod 11 (34%)
pacijenata.
Dekubitusi kao komplikacija ranog poslijeoperativnog lijeenja zabiljeeni
su kod 9 (28%), kamenci mokranog mjehura kod 7 (22%) pacijenata., a u
jednom sluaju dolo je do fatalne masivne plune embolije (tablica 1).
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 3-85
R. OP, S. MOSLAVAC, I. DIDI: Komplikacije tijekom rehabilitacije starijih osoba ....
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
10/52
komplikacija n %
uroinfekcija 20 63neuropatska bol 20 63
upala plua 13 41
duboka venska tromboza 11 34
dekubitus 9 28
kamenci mokranog mjehura 7 22
pluna embolija 1 3
Tablica 1Vrsta i uestalost komplikacija kod starijih bolesnikas ozljedom kraljenine modine tijekom rehabilitacije
Table 1Type and frequency of complications in elderly spinalcord injury patients at rehabilitation
Rasprava i zakljuak
Infekcije mokranog sustava najee su komplikacije u rehabilitaciji osoba
s OKM-om, pa tako i promatrane skupine. Smatra se da su za to odgovorni
neurogena ozljeda mokranog mjehura koja na vie naina mijenja dinamiku
pohrane i evakuacije urina, nuna instrumentalizacija urotrakta (npr. trajna ili
intermitentna urinarna kateterizacija) (11,12) te prisutnost bolnikih patogena.Kroninu bol trpi velik broj osoba s OKM-om (13,14), pa je tako i kod naih
pacijenata. Ona je definirana kao bol u razini ili ispod razine ozljede i nema
pravog organskog supstrata. Respiratorne infekcije znatno su ee kod starijih
u usporedbi s mlaim osobama s OKM-om, te je naglaeno potreban respiratorni
trening koji se sastoji od vjebi disanja, posturalne drenae, tehnika lupkanja
ili vibracijske masae, osobito kod visokih torakalnih i cervikalnih ozljeda
(15). Duboka venska tromboza zbog hiperkoagulabilnog stanja, imobilnosti
i venske staze paraliziranih miia komplicira se plunom embolijom unato
mjerama profilakse. U literaturi se navodi incidencija od 9,8% duboke venske
tromboze za vrijeme rehabilitacije u sveukupnoj populaciji osoba s OKM-om
(16), dok je u naih starijih pacijenata znatno via (34%). Masivna pluna
embolija znatno je ea u starijoj dobi (17), a bila je fatalna kod jednoga
naeg pacijenta. Dekubitalne rane najee nastaju u ranoj poslijeoperativnoj
fazi, a ako se adekvatno ne tretiraju, poglavito redovitim okretanjem i njegom,
progrediraju i kompliciraju se osteomijelitisom. Urolitijaza je povezana s pri-
marnom dugotrajnom uporabom trajnog katetera (18,19), to je est sluaj
tijekom inicijalnog kirurkog lijeenja radi praenja diureze kod parenteralne
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 3-86
R. OP, S. MOSLAVAC, I. DIDI: Komplikacije tijekom rehabilitacije starijih osoba ....
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
11/52
rehidracije pacijenta, kao i kod subvezikalne opstrukcije kod starijih mukih
pacijenata.
Vie udruenih komplikacija redovito je dovodilo do daljnjeg pogoranjafunkcijskog statusa, uz primjetan sinergizam uinaka, te je u veini sluajeva
rehabilitacija bila produena, skuplja i loijeg funkcijskog ishoda u odnosu
na mlau populaciju bolesnika s OKM-om. Nai podaci odgovaraju onima u
literaturi (3), a vano bi bilo prospektivno pratiti ovu, zbog produenja ivotnog
vijeka, sve brojniju populaciju pacijenata s OKM-om.
Reference:
1. Penrod LE, Hedge SK, Ditunno JF Jr: Age effect on prognosis for functional recoveryin acute, traumatic central cord syndrome.Arch Phys Med Rehabil1990;71:963-68.
2. Kraus JF, Franti CE, Borhani NO, Riggins RS: Survival with an acute spinal cordinjury.J Chronic Dis1979;32:269-83.
3. DeVivo MJ, Kartus PL, Rutt RD, et al: The influence of age at time of spinal cordinjury on rehabilitation outcome.Arch Neurol1990;47:687-91.
4. Foo D: Spinal cord injuries in forty-four patients with cervical spondylosis. Paraplegia1986; 24:301-06.
5. Watson N: Pattern od spinal cord injury in the elderly. Paraplegia1976;14:36-40.
6. DeVivo MJ: Life expectancy and causes of death for persons with spinal cord injuries.Research updates of the Medical Rehabilitation Research and Training Centerin Prevention and Treatment of Secondary Complications of Spinal Cord Injury.Birmingham: Spain Rehabilitation Center, 1990.
7. Carter RE: Medical management of pulmonary complications of spinal cord injury.Adv Neurol1979;22:261-68.
8. Trabulcy E: Neurogenic diseases of the bladder in the geriatric population. Geriatrics1974;29:123-38.
9. Teasell R, Allatt D: Managing the growing number of spinal cord injured elderly.Geriatrics1991;46:78-89.
10. Marino RJ (ed). International Standards for Neurological Classification of Spinal CordInjury, 5thedn.American Spinal Injury Association: Chicago, 2000.
11. Madersbacher G, Oberwalder M.: The elderly para- and tetraplegic: Special aspectsof the urological care. Paraplegia1987;4:318-323.
12. Perrouin-Verbe B, Labat JJ, Richard I, et al. Clean intermittent catheterization fromthe acute period in spinal cord injury patients. Long-term evaluation of urethral andgenital tolerance. Paraplegia1995;33:619-624.
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 3-87
R. OP, S. MOSLAVAC, I. DIDI: Komplikacije tijekom rehabilitacije starijih osoba ....
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
12/52
13. Stormer S, Gerner H, Gruninger W.: Chronic pain/dysaesthesia in spinal cord injurypatients: Results of a multicentre study. Spinal Cord1997;35:446-455.
14. Siddall P, Taylor D, Cousins M.: Classification of pain following spinal cord injury.Spinal Cord1997;35:69-75.
15. Hopman MTE, Van der Woude LVH, Dallmeijer AJ, Snock G, Folgering HTM.Respiratory muscle training and endurance in individuals with tetraplegia. SpinalCord1997;35:104-108.
16. Chen D, Apple DA, Hudson LM, Bode R.: Medical complications during acuterehabilitation following spinal cord injury-current experience of the model systems.
Arch Phys Med Rehabil1999;80:1397-1401.
17. Ragnarsson K, Hall KM, Wilmot CB, et al.: Management of pulmonary, cardiovascular,and metabolic conditions after spinal cord injury. In: Stover S, DeLisa JA, Whiteneck
GG (eds), Spinal Cord Injury: Clinical Outcomes from the Model Systems,Gaithersburg, MD: Aspen Publishers, 1995;79-99.
18. Didi I, Filipan Z, Moslavac S: Trajni kateter i nastanak kamenca mokranog mjehurakod bolesnika s ozljedom kraljenine modine. Zbornik saetaka, Prvi hrvatsko- izraelski simpozij s meunarodnim sudjelovanjem: Suvremena rehabilitacija uHrvatskoj i Izraelu. Varadinske Toplice, 1998.
19. Filipan Z, Didi I, Beni K, Moslavac S: Kamenci mokranog mjehura u bolesnikas ozljedom kraljenine modine prevencija i lijeenje. Zbornik saetaka, Prvihrvatsko-izraelski simpozij s meunarodnim sudjelovanjem: Suvremena rehabilitacija
u Hrvatskoj i Izraelu. Varadinske Toplice, 1998.
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 3-88
R. OP, S. MOSLAVAC, I. DIDI: Komplikacije tijekom rehabilitacije starijih osoba ....
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
13/52
Osteoporoza nakon ozljedekraljenine modine
Ivan DIDI, Saa MOSLAVAC
Spinalni odjel, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju
Varadinske Toplice, Hrvatska
Primljeno / Received : 2005-04-15; Prihvaeno / Accepted: 2006-04-03
SaetakUtjecaj ozljede kraljenine modine na mineralnu gustou kostiju opseno seispituje posljednjih godina. Takvi su pacijenti pod poveanim rizikom prijeloma, pabi evaluacija osteoporoze trebala biti vana u osmiljavanju treninga u rehabilitaciji.Klinike i biokemijske pretrage upuuju na korisnost mjerenja mineralne gustoekostiju (MGK) dvostrukoenergijskom denzitometrijom u ocjeni neurogene osteo-poroze. Predstavljamo 36 pacijenata s traumatskom ozljedom kraljenine modine
i para/tetraplegijom, svi bar godinu dana nakon ozljede. Podaci su prikupljeni uSpinalnom odjelu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u VaradinskimToplicama. Prosjena dob kod ozljede bila je 30,6 10,5 godina (raspon 1752godine), median vremena nakon ozljede tri godine (raspon 1 12 godina) u trenutkumjerenja. Prosjena sveukupna vrijednost MGK (g/cm2) u proksimalnom femuru(kuku) bila je 0,727 0,171 s T-skorom 2,56 1,28, to je znailo razvijenuosteoporozu. Prosjean ukupni MGK u podlaktici bio je 0,649 0,038 uz T-skor0,78 0,45.Primijeen je znaajan pad vrijednosti MGK i T-skorova kuka u paraplegiara itetraplegiara (T-skor 2,68 i 2,44). Naena je statistiki znaajna razlika izmeuT-skora kuka i podlaktice kod parapleginih pacijenata (2,68 1,19 versus0,57 0,31; P
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
14/52
Osteoporosis after spinal cord injury
Ivan DIDI, Saa MOSLAVACSpinal Unit Special Hospital for Medical Rehabilitation
Varadinske Toplice, Croatia
SummarySpinal cord injury (SCI) and its impact on trabecular bone atrophy has beenextensively studied in recent years. These patients are at increased risk forfractures, and evaluation of developed ostoporosis may be important in establishingadequate rehabilitation training. Clinical and biochemical investigations indicate thatassesment of bone mineral density (BMD) by dual-energy x-ray absorptiometry is
useful index of neurogenic osteoporosis. We present 36 patients who have sustainedtraumatic spinal cord injury with paraplegia or tetraplegia, all at least one year postinjury. Data were collected in Spinal Unit Special Hospital for Medical Rehabilitationin Varadinske Toplice. Mean age at injury was 30,610,5 years (range 1752years) and median time post injury was 3 years (range 112 years) at the timeof measurement. Overall BMD values (g/cm2) in proximal femur (hip) region was0,7270,171, with related Tscore being 2,561,28, representing developedosteoporosis. Overall BMD values in proximal arm region was 0,6490,038, T-scorebeing 0,780,45. Considerable fall in BMD and T hip scores in both paraplegicsand tetraplegics was observed (T score being 2,68 and 2,44, respectively). Therewas a statistically significant difference between T-scores in hip and arm regions ofparaplegic patients (-2,681,19 versus-0,570,31; P
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
15/52
mogunosti fraktura provociranih trivijalnim ozljedama. Smatra se da se sta-
noviti ekvilibrij u resorpciji/stvaranju kosti u paraliziranim dijelovima tijela do-
stie oko 16. mjeseca nakon ozljede, i to na dvije treine poetne kotane
mase, to je blizu praga prijeloma (4,5).
Heterotopina osifikacija (HO) jest abnormalnost stvaranja kosti i najee
zahvaa kuk (6,7) te moe lano povisiti vrijednosti denzitometrije, a time
dovesti do neprepoznavanja osteoporoze i pogrjene procjene rizika prijeloma
(8). Stoga mjerenje gustoe kotane mase nije prikladno kod pacijenata koji
imaju radioloki nalaz HO.
Neki autori smatraju da je tjelesni trening doveo do smanjenja incidencije,
pa i same neurogene osteoporoze (9). Oni opisuju snanu korelaciju izmeu
postuliranog indeksa mobilnosti i promatrane gustoe kosti, te pokazuju da
se razvoj osteoporoze moe povezati s razinom tjelesne aktivnosti. Time se
podupire hipoteza da pacijenti s ozljedom kraljenine modine imaju koristi
od redovite vertikalizacije. Drugi su autori utvrdili da aksijalno optereenje
povezano sa stimulacijom miia ili FES (funkcionalna elektrina stimulacija)
bicikl-ergometrijom ne dovodi do znaajnih promjena u mineralnoj gustoi
kosti u osoba sa spinalnom ozljedom (10,11).
To nas je ponukalo da prouimo denzitometrijski obrazac kod naih spinalnih
pacijenata.
Ispitanici i metode
Studija je izvedena u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Vara-
dinskim Toplicama. Za svakog pacijenta zabiljeena je dob, spol, visina, teina,
indeks tjelesne mase (ITM), etiologija, razina ozljede (definirana po kriterijima
ASIA - American Spinal Injuries Association), vrijeme nakon ozljede te razina
aktivnosti. Svaki je ispitanik dao suglasnost za ispitivanje. Koritene su metode
klinikog pregleda, intervjua, te mjerenje mineralne gustoe kosti (MGK)dvostrukoenergijskim rendgenskim denzitometrom Hologic QDR1000 (Hologic,
Inc., Waltham, SAD). Mjerena je mineralna gustoa kostiju (MGK) podlaktice
i proksimalnog femura (vrat femura, trohanterika regija, intertrohanterika
regija i Wardov trokut, cijelo podruje u tekstu oznaeno kao kuk). Podruja i
kalkulacije utvreni su automatski programom i standardizirani za dob i prema
mladoj odrasloj osobi. Osteoporoza je definirana kao smanjenje MGK vie od
2,5 SD (standardne devijacije) usporedivo s najveom gustoom kosti (T-skor).
Razina ozljede kraljenine modine definirana je kao najkaudalniji spinalni
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 9-1611
I. DIDI, S. MOSLAVAC : Osteoporoza nakon ozljede kraljenine modine
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
16/52
segment s ouvanom neurolokom funkcijom. Mjereni su rutinski krvni testovi,
razina alkalne fosfataze, jetreni i bubreni parametri. Pacijentice su imale
uredne menstruacije. Aktivnost pacijenata rangirana je ocjenom 1 do 5. Ocjena
5 znaila je da je pacijent postigao hod uz pomagala ako je paraplegian, ili je
savladao samostalni napredniji transfer (npr. u automobil) ako je tetraplegian,
dok je ocjena 1 znaila takvu neaktivnost u obje podskupine da je za bilo
koju vrstu transfera bila potrebna pomo medicinskog osoblja ili lana obitelji.
Ocjene od 2 do 4 znaile su postupno poveanje mobilnosti i aktivnosti, te su
u odreenoj mjeri bile subjektivne; zato su barem dva ispitivaa usporeivala
zabiljeke o svakom pacijentu. Svi su se ispitanici koristili standardnim
invalidskim kolicima. Indeks tjelesne mase (ITM) izraunan je kao teina (kg)
podijeljena s kvadratom visine (m2
). U pohrani i obradi podataka koriten jeMicrosoftov programski paket, a u statistikoj obradi metode deskriptivne
statistike, Studentov t-test i Pearsonov korelacijski koeficijent. Rezultati su
izraeni kao srednja vrijednost SD. Statistika signifikantnost postavljena je
na 0,05.
Rezultati
Uzorak se sastojao od 38 osoba sa spinalnom ozljedom (32 mukarca i 6
ena); 18 s paraplegijom i 20 s tetraplegijom (sl. 1). Kod dva su pacijentanaeni znakovi HO-a te su iskljueni iz studije; konano je uzorak obuhvatio 36
pacijenata (18 parapleginih i 18 tetrapleginih). Nijedan od ostalih pacijenata
nije imao druge bolesti ili stanje za koje je poznato da utjee na metabolizam
kalcija ili MGK, a krvni parametri bili su uredni. Svi su pacijenti bili ASIA A,
to oznaava potpunu ozljedu, a razina ozljede bila je od C5 do L1 (sl. 2 i 3).
Prosjena je dob kod ozljede bila 30,6 10,5 godina (opseg 17 52 godina),
a median vremena nakon ozljede bio je tri godine (opseg 1 12 godina) u
trenutku mjerenja. Do ozljede kraljenine modine dolo je nesreom na poslu
Slika 1Raspodjela po dijagnozii spolu.
Slika 2 Raspodjela po neurolokojrazini ozljede
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 9-1612
I. DIDI, S. MOSLAVAC : Osteoporoza nakon ozljede kraljenine modine
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
17/52
Slika 3Raspodjela po grupiranojrazini ozljede
Slika 4Raspodjela prema etiologiji
Slika 5Raspodjela premaparticipaciji u aktivnostima
Slika 6T-skorovi kod kuka ipodlaktice u paraplegiara i
tetraplegiara
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 9-1613
I. DIDI, S. MOSLAVAC : Osteoporoza nakon ozljede kraljenine modine
(uglavnom udarac u lea vrstim predmetom), ranjavanjem u ratu (strijelne
rane, ozljede krhotinama granata), padom, ozljedom u prometu i skokom u
plitku vodu (sl. 4). Prosjena je visina uzorka bila 173,4 7,3 cm, a prosjena
teina 75,0 7,5 kg. Prosjena vrijednost u ocjeni aktivnosti bila je 3,83
1,04, ime je pokazan solidan opseg sudjelovanja u aktivnostima svakodnevnog
ivota kod naih pacijenata (sl. 5). Prosjena sveukupna vrijednost MGK (g/
cm2).) u proksimalnom femuru (kuku) bila je 0,727 0,171 s T-skorom 2,56
1,28, to je znailo razvijenu osteoporozu. Prosjean ukupni MGK u podlaktici
bio je 0,649 0,038 uz T-skor 0,78 0,45.
Nije bilo statistiki signifikantne razlike izmeu parapleginih i tetrapleginihpacijenata u dobi, vremenu nakon ozljede, visini, teini, indeksu tjelesne mase
(ITM) i razini aktivnosti. Primijeen je znaajan pad vrijednosti MGK i T-skorova
kuka u paraplegiara i tetraplegiara (T skor 2,68 i 2,44) (sl. 6). Naena je
statistiki znaajna razlika izmeu T-skora kuka i podlaktice kod parapleginih
pacijenata (2,68 1,19 versus0,57 0,31; P
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
18/52
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 9-1614
I. DIDI, S. MOSLAVAC : Osteoporoza nakon ozljede kraljenine modine
Nije naena korelacija sveukupnih T-skorova naspram razini aktivnosti (r=
0,18; P
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
19/52
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 9-1615
I. DIDI, S. MOSLAVAC : Osteoporoza nakon ozljede kraljenine modine
U ovoj je studiji naena velika redukcija MGK kuka u podskupinama pacijenata
s paraplegijom i tetraplegijom; prosjena je vrijednost MGK bila 67,2% i 70,4%
od najvee gustoe kosti. Slini su rezultati potvreni u prijanjim studijama
(13, 14). Obje su podskupine imale T-skorove kuka oko razine koja se smatra
osteoporozom ili nie od nje. T-skorovi podlaktice kod paraplegiara bili su uredni
(0,57 0,31), dok su kod tetraplegiara naene vrijednosti koje upuuju na
osteopeniju (1,05 0,49), ali ne znatnu. Nasuprot parapleginoj skupini, nije
bilo statistiki znaajne razlike izmeu denzitometrijskih skorova podlaktice i
kuka kod tetrapleginih pacijenata. Relativno povoljni skorovi naeni kod naih
pacijenata s tetraplegijom mogu se pripisati njihovoj visokoj razini mobilnosti,
dobi i vremenu nakon ozljede (prosjena razina aktivnosti 3,66; prosjena dob
u trenutku ispitivanja 30,2 godine; prosjena dob nakon ozljede 3,8 godina),te injenici da razina ozljede ni kod jednog ispitanika nije bila vea od C5.
Nalaz izraenije osteopenije u paraliziranim donjim ekstremitetima nego u
paraliziranim gornjim ekstremitetima ve je opisan (15).
Nismo uspjeli korelirati razinu aktivnosti, vrijeme nakon ozljede i indeks tjelesne
mase s opsegom gubitka MGK. Uzroci tomu mogu biti navedeni razlozi, ali i
relativno mali uzorak bolesnika.
Ipak, potvrdili smo gubitak mineralnog sadraja kosti paraliziranih dijelova
tijela kod spinalnih bolesnika. Time se otvara pitanje mjera koje treba poduzetirano nakon ozljede i tijekom rehabilitacije. Premda to nismo mogli potvrditi,
a podaci u literaturi su kontradiktorni, (9, 10, 11) smatramo da rehabilitaciju
spinalnih bolesnika treba zapoeti to prije, a vjebanje poticati tijekom cijelog
ivota.
REFERENCE:
1. Biering-Sorensen F, Bohr H, Schaadt O: Bone mineral content of the lumbar spineand lower extremities years after spinal cord lesion. Paraplegia1988;26:293-301.
2. Leslie W, Nance P: Dissociated hip and spine demineralization. A specific finding inspinal cord injury.Arch Phys Med Rehabil1993;74:960-964.
3. Ingram RR, Suman RK, Freeman PA. Lower limb fractures in the chronic spinal cordinjured patients. Paraplegia1989;27:133-139.
4. Garland DE, Stewart CA, Adkins RH, Hu SS, Rosen C, Liotta FJ, Weinstein DA.Osteoporosis after spinal cord injury.J Orthop Res1992;10:371-8.
5. Uebelhart D, Demiaux Domenech B, Roth M, Chantraine A. Bone metabolism inspinal cord injured individuals and in others who have prolonged immobilization. A
review. Paraplegia1995;33:669-73.
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
20/52
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 9-1616
I. DIDI, S. MOSLAVAC : Osteoporoza nakon ozljede kraljenine modine
6. Wittenberg RH, Peschke U, Botel U. Heterotopic ossification after spinal cord injury.J Bone Joint Surg 1992;74-B:215-8.
7. Tibone J et al. Heterotopic ossification around the hip in spinal cord-injured patients.J Bone Joint Surg1978;60-A:769.
8. Jaovisidha S, Sartoris DJ, Martin EM, Foldes K, Szollar SM, Deftos LJ: Influenceof heterotopic ossification of the hip on bone densitometry: a study in spinal cordinjured patients. Spinal Cord1998;36:647-53.
9. Saltzstein RJ, Hardin S, Hastings J: Osteoporosis in spinal cord injury: using anindex of mobility and its relationship to bone density.J Am Paraplegia Soc1992;15:232-4.
10. Needham-Shropshire BM, Broton JG, Klose KJ, Lebwohl N, Guest RS, Jacobs PL:Evaluation of a training program for persons with SCI paraplegia using the Parastep1 ambulation system: part 3. Lack of effect on bone mineral density.Arch Phys MedRehabil1997; 78: 799-803.
11. Leeds EM, Klose KJ, Ganz W, Serafini A, Green BA: Bone mineral density after bicycleergometry training.Arch Phys Med Rehabil1990;71:207-9.
12. National Institutes of Health Consensus Development Panel Conference Statement:Health implications of obesity.Ann Intern Med1985;103:1073-7.
13. Demirel G, Yilmaz H, Paker N, Onel S: Osteoporosis after spinal cord injury. SpinalCord1998; 36: 822-5.
14. Szollar SM, Martin EME, Parthemore JG, Sartoris DJ, Deftos LJ: Demineralization intetraplegic and paraplegic man over time. Spinal Cord1997;35:223-8.
15. Finsen V, Intredavic B, Fougner KJ: Bone mineral and hormone status in paraplegics.Paraplegia1992;30:343-7.
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
21/52
Uinci 12-tjednog programa snaenjana snagu i funkcionalnost u ena s
fibromialgijom
Priredila: Andrea POLOVINA, dr. med.
Fibromialgija je drugi najei uzrok bolesti mekih tkiva u SAD-u. Zahvaa etiri
do est milijuna Amerikanaca, veinom ena. Fibromialgija je idiopatski sindrom
mekih tkiva karakteriziran kroninom boli, kroninim umorom, sindromom
iritabilnog crijeva, anksioznou, depresijom i smetenou. U bolesnika s fi-
bromialgijom snaga i funkcionalnost su snieni u usporedbi s kontrolnim ispi-
tanicima odgovarajue dobi. Kingsley i sur. utvrdili su da sredovjene ene s
fibromiagijom imaju stupanj funkcionalnosti slian enama starijim od njih 25
godina koje preteno sjede.
U bolesnika s fibromialgijom trening snaenja obino se planira kao inicijalni,
jer se smatralo da je fibromialgija izravan uzrok miine traume i da bi trening
snaenja pogorao kroninu bol i oteenje miia. Ovo istraivanje, meutim,
pokazuje da program snaenja moe usporiti krug smanjenja kondicije i omo-
guiti bolesnicima s fibromialgijom sudjelovanje u drugim oblicima aktivnosti.
U ovom je radu ispitan uinak progresivnog programa snaenja na snagu i
funkcionalnost u ena kojima je dijagnosticirana fibromialgija.
Nakon oglasa u lokalnim novima, u istraivanje je ukljueno 29 ena s fi-
bromialgijom. Testiranje funkcionalnosti i mjerenje snage provedeno je urazliitim danima s najmanje 72 sata razmaka izmeu testiranja. Istodobno
je odreena kompozicija tijela, evaluacija bolnih toki i popunjen upitnik o
fibromialgiji. Snaga je mjerena na prsnoj prei Nautilus i ureaju za ekstenziju
nogu odreivanjem maksimalne teine koju bi ispitanik mogao pomaknuti
jedanput kroz puni opseg pokreta. Nakon 72 sata ispitivanje je ponovljeno
i uzeta je vea vrijednost. Odreivan je indeks tjelesne mase, a s pomou
dvoenergetske rendgenske apsorpciometrije odreena je tjelesna kompozicija
prema Lohmanovim specifikacijama. Reumatolog je odredio broj bolnih toaka
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 17-2017
Novosti iz strune literature
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
22/52
i mialgini zbroj (klasifikacija bolne osjetljivosti na ljestvici 0 3; 0 = bez
bolova, 3 = nagli trzaj ispitanika). Uinak fibromialgije procijenjen je upitnikom
o uinku fibromialgije (Fibromyalgia Impact Questionnaire, FIQ) koji obuhvaa
pitanja koja se odnose na jutarnju zakoenost, raspoloenje, bol i sposobnost
obavljanja svakodnevnih poslova. Tjelesna funkcija mjerena je specifinom
kontinuiranom skalom izvoenja fizike funkcije (engl. Continous-Scale Physical
Functional Performance, CS-PFP). Upitnik je specifian za tjelesnu funkciju i
ne odnosi se na emocionalno ili mentalno zdravlje ili depresiju. Funkcionalno
izvoenje mjeri se simulacijom zadataka rutinskih aktivnosti pri maksimalnom
trudu unutar granica sigurnosti i ugode. Ispituje se 16 aktivnosti i izvoenje
se kvantificira kombinacijom vremena, udaljenosti i teine. Ukupan CS-PSP
moe se podijeliti u pet podruja: snagu gornjega dijela tijela, fleksibilnostgornjega dijela tijela, snagu donjega dijela tijela, ravnoteu i koordinaciju te
izdrljivost.
Nakon inicijalnog testiranja, sluajnim odabirom ispitanice su podijeljene u
dvije skupine: skupinu koja je zapoela trening snage i kontrolnu skupinu koja
je bila na listi ekanja. Ispitanice ukljuene u trening snage dolazile su dva
puta na tjedan na progresivni trening snage. Kontrolna skupina nastavila je s
uobiajenim aktivnostima.
Program snaenja sastojao se od 11 vjebi, a jedan ciklus od 8 do 12 ponavljanja.Vjebe snaenja poinjale su i zavravale petominutnim zagrijavanjem i
hlaenjem koje je ukljuivalo istezanje i hodanje. Trening je zapoinjao s 40%
maksimalnog optereenja. Nakon 12 ponavljanja, optereenje je poveano za
oko 2,3 do 4,5 kg. Svaki je trening trajao oko 30 minuta. Bolesnice u kontrolnoj
skupini zamoljene su da tijekom 12 tjedana ne mijenjaju razinu aktivnosti.
Nakon 12 tjedana intervencije poetno je testiranje ponovljeno u obje skupine.
Podatci su analizirani jednosmjernom, a ovisne varijable dvosmjernom
ANOVOM. Analiza namjera lijeenja (engl. intention-to-treat, ITT) koritena
je radi evaluacije rezultata prvog i drugog testiranja, odnosno da bi se ispitaliuinci intervencije na ispitanike, bez obzira na to je li ispitivanje zavreno ili
ne. Od 29 polaznica 20 ih je zavrilo ispitivanje, 12 od 14 u kontrolnoj skupini
i 8 od 15 u skupini snaenja.
Rezultati analize ITT pokazali su veliku razliku u snazi donjega dijela tijela
izmeu dviju skupina. U skupini snaenja znatno je porasla snaga gornjega
i donjega dijela tijela. Broj bolnih toaka, ukupan mialgini zbroj, rezultat
upitnika uinka fibromialgije i rezultati upitnika uinka fibromialgije na aktivnosti
svakodnevnog ivota nisu pokazali razliku meu skupinama. Glede podataka o
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 17-2018
Novosti iz strune literature
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
23/52
funkcionalnosti, postojala je velika razlika meu skupinama u podruju snage
gornjega dijela tijela i ukupne procjene doivljenog umora koji obrazac su
ispitanice popunjavale nakon svih zadaa testa CP-PFP. Analizom ispitanica
koje su zavrile ispitivanje naena je znaajna razlika u snazi gornjih i donjih
ekstremiteta izmeu dviju skupina. Skupina koja je provodila trening snaenja
imala je takoer znaajno poveanje snage i gornjega i donjega dijela tijela.
Znaajna razlika meu grupama je postojala i u mjerama funkcionalnosti u
podruju snage gornjega i donjega dijela tijela, u ukupnoj procjeni doivljenog
umora, te trendu signifikantne razlike u podruju izdrljivosti. U grupi snaenja
osjetno je poboljana funkcionalnost u podruju snage gornjega i donjega dijela
tijela, izdrljivosti, ukupnoj funkcionalnosti i procjeni doivljenog umora.
Ovo je prva studija u kojoj su procijenjeni uinci progresivnog treningasnage na funkcionalnost rutinskih zadaa svakodnevnog ivota u ena s
fibromialgijom. Studija podupire hipotezu da se trening snaenja moe ko-
ristiti kao intervencijsko orue u poveanju snage i nekih komponenata funkci-
onalnosti u ena s fibromialgijom, koje imaju manju snagu donjih miia i
izdrljivost. Simptomi rezultiraju netoleriranjem vjebi i ogranienjima u spo-
sobnosti izvoenja aktivnosti svakodnevnog ivota. Ovo je i jedno od prvih
istraivanja u kojima se koristi pouzdan alat u evaluaciji funkcionalnosti u ena
s fibromialgijom. U istraivanju na enama i mukarcima u dobi izmeu 65 i
97 godina naeno je da ukupan CS-PFP rezultat manji od 58 jedinica moe
djelovati na mogunost samostalnog ivota. U ovom istraivanju, ukupan
rezultat testa CS-PFP bio je nii od graninih 58 jedinica i u skupini snaenja
i u kontrolnoj skupini. Mnoge od ispitanica radile su modifikacije u rutinskim
zadaama svakodnevnog ivota, a ukuani su im pomagali u svim poslovima.
U ena koje su zavrile trening snaenja ukupna funkcionalnost premaila je
prag, dok je u kontrolnoj skupini ostala ispod njega.
Usporedba dviju grupa nije pokazala razliku u fleksibilnosti gornjega dijela tijela
ili u ravnotei i koordinaciji, ali je uoen trend signifikantne razlike u poveanjuizdrljivosti u skupini snaenja koji nije bio oekivan. U intervencijskoj skupini
dolo je do poveanja hodne pruge za 11 m, te se moe rei da program
snaenja u ena s fibromialgijom moe poboljati i njihovu sposobnost hodanja,
kao i svakodnevne rutinske zadae.
U skupini ena koje su vjebale dolo je do poboljanja u podruju snage
gornjega dijela tijela. Mogle su nositi vei teret bez poveanja sranog rada
i doivljenog umora. U nekim aktivnostima, poput pranja rublja i usisavanja,
ukupan doivljaj umora bio je znaajno nii u intervencijskoj grupi. Stoga,
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 17-2019
Novosti iz strune literature
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
24/52
trening snaenja moe biti nain poveanja sposobnosti izvoenja rutinskih
zadaa svakodnevnog ivota u ena s fibromialgijom.
Unato promjenama registriranim testom CS-PFP, nije zabiljeena promjena usubjektivnim mjerama aktivnosti svakodnevnog ivota. Upitnici koje ispitanici
samostalno ispunjavaju imaju svoja ogranienja, ne moraju omoguiti ispitani-
cima da zabiljee blage promjene u aktivnostima svakodnevnog ivota koje
mogu biti kliniki vane.
U istraivanju je postojalo nekoliko ogranienja, prije svega mali uzorak ispi-
tanica i velik broj onih koje su prekinule istraivanje, to nije neuobiajeno u
intervencijskim programima. Ispitivanje ograniava i to to test CS-PFP nije
validiran u populaciji s fibromialgijom. Potrebna su daljnja ispitivanja da bi se
taj test evaluirao, jer se tjelesna funkcija u ovoj populaciji treba objektivno
izmjeriti.
Dvanaestotjedni progresivni program snaenja nije doveo samo do znaajnog
porasta snage nego je poveao i odreene komponente funkcionalnosti. U ena
koje su zavrile ispitivanje nije dolo do pogoranja simptoma fibromialgije niti
do miinih ozljeda.
(Kingsley J D, Panton L B, Toole T, Sirithienthad P, Mathis R, McMillan V. The
Effects of a 12-Week Strength-Training Program on Strength and Functionalityin Woman With Fibromyalgia.Arch Phys Med Rehabil 2005;86:1713-1721)
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 17-2020
Novosti iz strune literature
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
25/52
Uloga ultrazvuka u poveanju uinkovitostiizokinetikih vjebi
kod osteoartritisa koljena
Priredila: Mirna TOMAKOVI, dr. med.
Osteoartritis je bolest karakterizirana neupalnim propadanjem zglobne hrskavice
s reaktivnim stvaranjem nove kosti na povrini zgloba i njegovim rubovima.
Jedno od predilekcijskih mjesta za pojavu degenerativnih promjena jest i
koljenski zglob. Koljenska bol i slabost kvadricepsa odrednice su nesposobnosti
u osteoartritisu koljena. Osim toga, ogranien opseg pokreta u zglobu povezan
je s abnormalnom posturom i moe rezultirati nesposobnou.
Terapijskim vjebanjem u bolesnika s osteoartritisom moe se prevenirati
ubrzana degeneracija, bez daljnje degeneracije i boli kao posljedice deformitetaili inkongruencije zglobnih tijela. U pregledu uinkovitosti ultrazvuka u lijeenju
muskuloskeletnih bolesti, Falconer i sur. nali su da u veini studija terapijski
ultrazvuk smanjuje bol. U nekim je istraivanjima radi poboljanja fleksibilnosti
vezivnog tkiva primjenjivan ultrazvuk. Nekoliko je studija promatralo uinak
ultrazvuka na terapijske vjebe u osteoartritisu. Zbog toga se u ovoj studiji
istrauje terapijski uinak izokinetikih vjebi kombiniranih s ultrazvunim
tretmanom u bolesnika s osteoartritisom koljena, ukljuujui uinak na opseg
pokreta, bol u koljenu, vrnu miinu snagu, status nesposobnosti i brzinu
hoda neposredno nakon tretmana i tijekom praenja.U istraivanje je ukljueno 120 bolesnika s umjerenim obostranim osteoartri-
tisom (II. stupanj prema Altmanu) i periartikularnom boli mekog tkiva koja
je utvrena tijekom palpacije ili pasivnog istezanja koljena. Bolesnici su na
temelju klinike i radioloke procjene svrstani u etiri skupine. Lijenik koji je
svrstavao bolesnike nije znao koji e oblik lijeenja pojedini bolesnik primiti.
U svakoj skupini bolesnici su podvrgnuti tretmanu tri puta na tjedan tijekom
osam tjedana: 30 bolesnika u skupini I podvrgnuto je izokinetikim vjebama,
30 u skupini II izokinetikim vjebama uz kontinuirani ultrazvuk, 30 u skupini
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 21-2421
Novosti iz strune literature
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
26/52
III izokinetikim vjebama uz pulsni ultrazvuk i 30 u skupini IV sluilo je kao
kontrola i nisu podvrgnuti niti vjebama niti ultrazvunom tretmanu. Sve
su skupine imale 20-minutno zagrijavanje i petominutne pasivne vjebe naelektrinom stacionarnom biciklu (20 ciklusa u minuti) prije nego to su pod-
vrgnute vjebama jaanja miia. Izokinetike vjebe za oba koljena provodile
su se tri puta na tjedan tijekom osam tjedana. Intenzitet izokinetikih vjebi
rastao je od jedan do pet setova tijekom prvih pet tretmana i ostao je na est
setova od 6 do 24. tretmana. Svaki set vjebi sastoji se od pet ponavljanja
koncentrinih kontrakcija s kutnim brzinama od 30/s i 120 /s za ekstenzore,
te pet ponavljanja ekscentrinih i koncentrinih kontrakcija s kutnim brzinama
od 30/s i 120 /s za fleksore. Kutovi poetka i kraja za vjebe ekstenzije bili su
40 i 70, a za vjebe fleksije 70 i 40. Bolesnik se izmeu setova odmaraopet sekundi, 10 s izmeu razliitih tipova vjebi i 10 min izmeu vjebi desnog i
lijevog koljena. Terapijski uinci tih vjebi procijenjeni su promjenom u rasponu
kretnji koljena, u vizualnoj analognoj skali (VAS), Lequesneovu funkcionalnom
indeksu, u brzini hodanja i u vrnoj miinoj snazi koljenske fleksije i ekstenzije
mjerenoj izokinetikim dinamometrom (Kin-Com) prije i nakon tretmana te
tijekom praenja nakon jedne godine.
Aktivno potpomognuti opseg pokreta u koljenu mjeren je plastinim
goniometrom u leeem poloaju bolesnika na leima. Intenzitet boli mjerenje horizontalnom vizualnom analognom skalom (raspon 0 10). Funkcionalni
status koljena analiziran je Lequesneovim algofunkcionalnim indeksom. Anali-
zirana je kvaliteta hoda i vrijeme potrebno da bolesnik prijee zadanu hodnu
prugu (udaljenosti od 50 metara). Mjesta aplikacije ultrazvuka izabrana su s
obzirom na lokalizaciju tendinopatije, entezopatije, Bakerove ciste ili burzitisa.
Pri primjeni kontinuiranog ultrazvuka koritena je frekvencija od 1 MHz, pro-
storni i vremenski vrni intenzitet od 1,5 W/cm2 uz iskoritenost ciklusa od
100%. Proba (Sonda ??) je aplicirana pet minuta na svaku tretiranu regiju, i tona medijalni kolateralni ligament, burzu anserinu i bolne toke u poplitealnoj
fosi - cijela tretirana regija od otprilike 25 cm2. Doziranje je bilo tri puta
tjedno tijekom osam tjedana. Pulsni ultrazvuk primijenjen je u frekvenciji od
1MHz. Prostorni i vremenski vrni intenzitet bio je 2,5 W/cm2uz iskoritenost
ciklusa od 25%.Trajanje i poloaj pacijenata za tretiranje bili su isti kao i kod
kontinuiranog ultrazvuka. Doziranje je, takoer, bilo tri puta tjedno tijekom
osam tjedana. Nakon to su tri skupine zavrile tretman, bolesnicima je dan
kuni program vjebanja koji se sastojao od 15 minuta vjebi na stacionarnom
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 21-2422
Novosti iz strune literature
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
27/52
biciklu ili na obinom biciklu s podignutim stranjim kotaem za osobe koje
nisu imale kod kue stacionarni bicikl (18 bolesnika)
Za statistiku analizu koriten je t-test za analizu promjena u VAS-u,Lequesneovu indeksu, brzini hodanja i vrnoj snazi kod svake skupine odmah
poslije tretmana i tijekom praenja godinu dana poslije. Jednostrana analiza
varijance Tuqeyevim testom koritena je za usporedbu razlika izmeu tri
tretirane skupine, a Dunnettov test je koriten za usporedbu razlika izmeu
tretiranih skupina i kontrolne skupine nakon vjebi i godinu dana poslije.
Statistiki znaajna razlika definirana je kao p
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
28/52
Tjelesna nesposobnost esto se nae u bolesnika s osteoartritisom koljena. S
jedne strane nesposobnost moe biti uzrokovana degenerativnim promjenama
zglobnih struktura, ali i nekim fizikim imbenicima (npr. ogranieni opsegpokreta). Glavni uzrok ogranienja kretnji artritinog koljena su bol i slabost
kvadricepsa. Zbog toga su kontrola boli i jaanje muskulature vani u
rehabilitacijskim programima za osteoartritis koljena. Uzroci boli u osteoartri-
tisu koljena su mnogobrojni, a obuhvaaju promjene zglobne hrskavice i
periartikularnih struktura (degeneracija, fibrozacija zglobne ahure s poslje-
dinom kontrakturom i ligamentarnom nestabilnou).
Iako izokinetike vjebe pokazuju najvei terapijski uinak na funkcionalni
status bolesnika s osteoartritisom koljena, one su uzrokom puno slabije
suradnje bolesnika zbog boli koju mogu inducirati. Bolesnici u skupini II i III
bolje su suraivali nego bolesnici u skupini I jer je bolesnicima iz te dvije
skupine uz program vjebi apliciran i ultrazvuk. Bolja suradnja bolesnika
rezultat je smanjenja boli provocirane vjebanjem to je izraenije u skupini
III u usporedbi sa skupinom II. To nas navodi na zakljuak da je u bolesnika s
osteoartritisom koljena za vrijeme vjebanja pulsni ultrazvuk bio bolji u odnosu
na kontinuirani. Smanjenje boli posljedica je ubrzanog protoka krvi, smanjenja
spazma i porasta temperature u mekotkivnim strukturama, te aktivacije A-alfa
i A-beta-mehanoreceptora koji inhibiraju nociceptivnu transmisiju kroz A-deltai C-vlakna.
Ultrazvuni tretman, posebno pulsni, moe pojaati terapijski uinak izokine-
tikih vjebi za tretiranje boli u periartikularnome mekom tkivu u bolesnika s
osteoartritisom koljena.
(Huang M H, Lin Y S, Lee C L, Yang R C. Use of ultrasound to increase
effectiveness of isokinetic exercise for knee osteoarthritis. Arch Phys Med
Rehabil 2005;86:1545-51.)
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 21-2424
Novosti iz strune literature
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
29/52
Smanjenje miine snagei opsega pokreta vratne kraljenice
kod bolesnika s reumatoidnim artritisomi atlantoaksijalnim poremeajima
Priredila: Ana ALJINOVI, dr. med.
Promjene atlantoaksijalnog zgloba esta su posljedica reumatoidnog artriti-
sa (RA). Najpoznatije su prednja atlantoaksijalna subluksacija (AAS) i ant-
lantoaksijalno utisnue, a u ovom su lanku ta dva pojma ujedinjena pod
nazivom atlantoaksijalni (AA) poremeaji. Ve u ranoj fazi bolesti, bolesnici s
reumatoidnim artritisom imaju poveanu labavost transverzalnog, apikalnog
i alarnog ligamenta to omoguuje da atlas klizi prema naprijed u odnosu na
aksis dovodei do prednjeg AAS-a. Takav AAS esto je nestabilan, pojavljuje
se pri fleksiji, a nestaje u ekstenziji vratne kraljenice. Ako upalne promjene
zahvate i lateralne atlantoaksijalne i atlantookcipitalne fasetne zglobove na-
staju erozije. Postupno razaranje dovodi do utisnua AA zgloba i posljedine
smanjene pokretljivosti ili ak ankiloze. AA poremeaji su esti u uznapredovalom
reumatoidnom artritisu i povezani su s razaranjem perifernih zglobova.
Prema spoznaji autora, do sada nije testirana snaga i funkcija miia vrata, iako
upravo ti miii sudjeluju u gotovo svim dnevnim aktivnostima. Vratni miii se
suprotstavljaju sili tei te odravaju uspravan stav glave. Stabiliziraju glavu pripokretu, suprotstavljajui se silama akceleracije i deceleracije koje ih dodatno
optereuju. To znai da miii koji su oslabljeni rade blizu svog maksimalnog
kapaciteta tijekom uobiajenih dnevnih aktivnosti ili fizikog napora. Premda
je ve zabiljeena povezanost snage, opsega pokreta i kronine vratobolje, nije
se istraivao sam utjecaj AA poremeaja na funkciju vrata u bolesnika s RA.
Stoga je cilj ovog rada bio usporediti izometriku snagu vratnih miia i opseg
pokreta u bolesnika koji imaju AA poremeaj i onih koji ga nemaju.
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 25-2825
Novosti iz strune literature
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
30/52
U istraivanje su ukljuena 124 bolesnika s RA koji su bili na listi ekanja
za operativne ortopedske zahvate u Jyvskyl Central Hospital, Jyvskyl,
Finska. Istraivanje je odobrio etiki odbor i svi su bolesnici dali svoj pristanak.Uinjene su rendgenske snimke vratne kraljenice, i to standardne (lateralna
i anteroposteriorna projekcija) i funkcionalne (lateralna projekcija u fleksiji i
ekstenziji) kao i snimka odontoidnog procesusa. Dijagnoza AAS postavljena je
ako je udaljenost pri fleksiji izmeu prednjeg dijela densa i stranjeg dijela luka
atlasa iznosila vie od 3 mm. Na lateralnoj projekciji u neutralnom poloaju
zabiljeeno je postojanje utisnua s pomou Sakaguchi-Kauppijeve metode.
Promjene na posteroanteriornim snimkama aka evaluirane su Larsenovom
metodom.
Snaga vratnih miia mjerena je pri rotaciji, fleksiji i ekstenziji i biljeio se
najbolji rezultat od tri mjerenja. Ako je bila prisutna bol, intenzitet boli je
zabiljeen na vizualnoanalognoj skali (VAS). Sam opseg pokreta izmjeren
je trodimenzionalnom napravom za mjerenje pasivnih pokreta (Kenov su-
stav mjerenja opsega vratne kraljenice), i to fleksije, ekstenzije i rotacije.
Funkcionalni status vrata je, pak, odreen modificiranim Indeksom onespo-
sobljenja i boli vrata i ramena (Neck and Shoulder Pain and Disability Index),
a opi funkcionalni status procijenjen je Upitnikom procjene zdravlja (Health
Assesment Questionare). Aktivnost bolesti evaluirana je modificiranom Skalomaktivnosti bolesti na 28 zglobova (28-joint Disease Activity Score), a ukupan
osjeaj boli na VAS-u.
Rezultati su zabiljeeni kao prosjene vrijednosti sa standardnom devijacijom.
Vani rezultati prikazani su 95-postotnim intervalom pouzdanosti (confidence
interval). Demografski i kliniki podaci obraeni su s pomou Hi-kvadrat testa i
T-testa. Razlike u snazi miia i opsegu pokreta usporeene su analizom varijanci
i multivarijatnom analizom. Koeficijent korelacije izraunan je Pearsonovim r ili
Spearmanovim p-testom.Prosjena dob bolesnika, meu kojima su bile 92 ene (74%), iznosila je 62
godine. Trideset bolesnika (24%) imalo je AA poremeaje, od toga prednji AAS
16 bolesnika, AA utisnue osam, a udrueni AAS i utisnue est bolesnika.
Bolesnici s AA poremeajem imali su veu uestalost erozivnih promjena na
perifernim zglobovima. Takoer su imali statistiki znaajno due trajanje
bolesti, jai intenzitet boli, loije rezultate na upitniku HAQ, te su ee uzimali
male doze kortikosteroida i nesteroidnih protuupalnih lijekova. Pokretljivost
vratne kraljenice bila je statistiki manja u bolesnika (i ena i mukaraca)
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 25-2826
Novosti iz strune literature
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
31/52
s AA poremeajima u usporedbi s ostalim bolesnicima. Podjelom ispitanika u
grupe prema vrsti AA poremeaja zabiljeeno je da je smanjenje pokreta u
svim smjerovima najznaajnije u bolesnika s AA utisnuem.Izometrika snaga je bila znaajno manja kod bolesnika s AA poremeajima.
Prosjean odnos fleksije i ekstenzije bio je 0,55. Meutim, kada su izdvojeni
bolesnici s AA utisnuem, taj je interval prosjeno iznosio 0,81. Tri su se
bolesnika s AA poremeajima tuila na bolove tijekom fleksije, jedan tijekom
ekstenzije, a tri kod rotacija. Srednja vrijednost dobivena s pomou VAS-a u
bolesnika s AAS-om bila je 34 mm, kao i kod AA utisnua. Prosjena vrijednost
VAS-a u bolesnika bez AA poremeaja bila je 38 mm, dok je u est bolesnika
s udruenim AAS-om i AA utisnuem prosjeno zabiljeena vrijednost od 41
mm. Intenzitet boli na VAS-u bio je podjednak kod bolesnika koji su uzimali
nesteroidne protuupalne lijekove i onih koji ih nisu uzimali. Nije zabiljeena
povezanost teine prednjeg AAS-a i AA utisnua s vrijednostima miine
snage.
U bolesnika s AA poremeajima bolest je due trajala i rendgenske snimke
ee su pokazivale prisutnost erozija, to je u skladu s dosad objavljenim
podacima. Stoga kod bolesnika s destruktivnim promjenama zglobova uvijek
treba obratiti pozornost na promjene vratne kraljenice. Meutim, prednji AAS
moe se pojaviti i rano u tijeku bolesti, ak i prije promjena na perifernimzglobovima. Poveana labavost ligamenata AA podruja dovodi da AAS-a, a
utisnuu obino prethodi nestabilnost.
Vaan podatak koji proizlazi iz ove studije jest da prednji AAS ne dovodi do
ogranienja pokreta vratne kraljenice. Alaranta i sur. su uz pomo goniometra
utvrdili da su pokreti vratne kraljenice u svim smjerovima slini kod mukaraca
i ena, kao i kod bolesnika s izoliranim AAS-om i bez njega.
Dugotrajna upala AA zglobova kod bolesnika s RA moe dovesti do njihove
erozije te do AA utisnua. Opseg pokreta tada je smanjen u svim smjerovima.
Zanimljivo je da bolesnici koji imaju kombinaciju prednjeg AAS-a i utisnua
imaju slian opseg pokreta kao i oni bez AA poremeaja. S obzirom na aksis
pri fleksiji, ta bi se pojava mogla objasniti klizanjem atlasa prema naprijed, pri
emu se ne razvija ankiloza uz utisnue.
Srednje vrijednosti izometrike snage u ena s RA, a bez AA poremeaja, bile
su nie od onih dobivenih testiranjem zdrave populacije, a jo vee smanjenje
bilo je prisutno u bolesnica s AA poremeajima. Meutim, vrijednosti snage kod
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 25-2827
Novosti iz strune literature
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
32/52
bolesnica bez AA poremeaja usporedive su s vrijednostima kod bolesnika s
nespecifinom kroninom vratoboljom.
Ekstenzori vrata suprotstavljaju se sili tei i obino postoji razlika u snaziprednje i stranje skupine miia za oko 50%. Kod ispitivanih bolesnika s AA
poremeajima relativno smanjenje snage i bez njih bilo je podjednako kod
fleksora i ekstenzora kao i u bolesnika s prednjim AAS-om. Meutim, snaga
miia ekstenzora bila je vie smanjena u odnosu na fleksore u bolesnika s AA
utisnuem. To pokazuje da bi smanjenje i neravnotea miine snage mogli biti
kliniki znaajni, budui da je potreba za miinom stabilizacijom vrata vea
kod bolesnika s ozljedom ligamenata u AA podruju. Slabi miii nisu potporanj
glavi niti zatita ozlijeenom ligamentu pri pokretu glave. Vea miina snaga
mogla bi smanjiti simptome i usporiti nastanak nestabilnosti.
Vratobolja je uobiajen simptom u bolesnika s RA, neovisno o radiolokom nalazu.
Ope je poznato da je relativno esta i u opoj populaciji. Ovi rezultati pokazuju
da subluksacija nuno ne izaziva bol, budui da se samo 30% bolesnika s AA
poremeajima tuilo na bol u vratu tijekom posljednjeg tjedna. Ipak, vei broj
bolesnika s AA poremeajima uzimao je analgetike i kortikosteroide, a njihova
je bolest, unato lijekovima, bila u aktivnijoj fazi. Nadalje, rezultati pokazuju
da se slian intenzitet boli moe pojaviti i u bolesnika bez AA poremeaja. No,
i kad bol nije prisutna, patoloke promjene mogu inhibirati miinu aktivnost iuzrokovati slabost. U ovoj se studiji mora uzeti u obzir da svi ispitanici ekaju
ortopedski zahvat, to govori o dugom trajanju osnovne bolesti.
Zakljuno, snaga vratnih miia znaajno je smanjena u bolesnika s AA
poremeajima. Opseg pokreta najvie je ogranien u bolesnika s AA utisnuem,
dok moe biti normalan u bolesnika s izoliranom AAS-om. Intenzitet boli
podjednak je u bolesnika s AA poremeajima i u ostalih bolesnika s RA. Stoga,
treba istaknuti da AA poremeaji mogu biti prisutni bez znaajnijih simptoma
i klinikih znakova.
(Hkkinen A, Neva MH, Kauppi M i sur. Decreased muscle strength and mobility
of the neck in patients with rheumatoid arthritis and atlantoaxial disoreders.
Arch Phys Med Rehabil 2005;86:1603-8.)
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 25-2828
Novosti iz strune literature
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
33/52
Biokovka - specijalna bolnicaza medicinsku rehabilitaciju
sa zdravstveno-turistikom ponudomna jugu Hrvatske
Marina ABI, dr. med.
Biokovka - specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju nalazi se u Makar-
skoj, gradu od oko 15000 stanovnika primarno orijentiranom na turizam.
Mediteranska klima omoguava da se turistika ponuda proiri i izvan ljetnih
mjeseci.
Samo 60-tak kilometara junije od Splita, Makarska se nalazi u jedinstvenom
prirodnom okruju. Smjeten u prirodno zatienoj luci, grad se iri do padinaplanine Biokovo.
Biokovka - specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju nalazi se uz ljun-
anu plau u najljepem dijelu grada, a poloaj i blaga klima omoguavaju li-
jeenje i odmor tijekom cijele godine.
U Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Biokovka u Makarskoj
djeluju i rade etiri lijenika specijalista za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju:
Marko Oi-Bebek, dr., koji je ujedno i ravnatelj bolnice, Vojislav Maleevi, dr.,
Marina abi, dr. i Ivo Milinovi, dr. Biokovka zapoljava 35 fizioterapeuta,a smjetajni kapaciteti bolnice su maksimalno 550 kreveta. Osim fizikalne
medicine i rehabilitacije, u bolnici se provode i rekreativni, kao i zdravstveno-
medicinski programi.
More, klima i zrak kao prirodni ljekoviti initeljiiskoritavaju se podvodnim
masaama i hidrogimnastikom, koja se provodi u grijanoj morskoj vodi, te
vjebama disanja i aerosol terapijom, to potvruje opredijeljenost Biokovke
za prirodne fizikalne terapije.
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 29-3229
Predstavljamo vam ....
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
34/52
Lijeenje je dopunjeno elektroterapijom (IFS, KV, DDS, elektrogimnastika),
magnetoterapijom i termoterapijom (ultrazvuk, fango).
Biokovka je ustanova za rehabilitaciju:- reumatolokih bolesnika (upalni i degenerativni reumatizam, osteopo-
roza);
- traumatolokih bolesnika (politraumatizirani bolesnici, stanja nakon kon-
tuzija, prijeloma i sl.);
- ortopedskih bolesnika (stanja nakon ortopedskih zahvata PEP, TEP,
osteosinteze i sl.);
- neurolokih bolesnika (stanja nakon CVI-a, ozljede i upale perifernih ivaca,
kompresivnih sindroma, bolnih sindroma kraljenice i sl.);- neurokirurkih bolesnika (stanja nakon operacije diskus hernije u vratnom,
prsnom i LS-segmentu, neuroloki deficit nastao kao posljedica patolokih
zahvata na SS-u);
- i neto manje i rjee kardiolokih bolesnika (stanja nakon infarkta), mi-
okarda, aortokoronarnih premosnica i sl.
Ustanova prua i dijagnostike usluge: dijagnostiki ultrezvuk muskuloskeletnog
sustava, izokinetiki dinamometar (dijagnostiko i terapijsko pomagalo).
Biokovka kao ustanova zdravstvenog turizma nudi i specijalne programe
zdravstvenog turizmakao to su:
Terapijski tjedan: Klasini lijeniki program namijenjen osobama sa
zdravstvenim tegobama, koji ukljuuje lijeniki pregled i terapije primjerene
zdravstvenom stanju gosta.
Protustresni tjedan: Program namijenjen osobama sa stresnim zanimanjima
ukljuuje i lijeniki pregled s dijagnostikom kontrolom zdravlja, rune masae
i vjebe u bazenu s morskom vodom.
Tjedan oputanja: Program namijenjen svima koji ele lagano oputanje,
ukljuuje rune i podvodne masae, kao i vjebe u bazenu s toplom morskom
vodom.
Fitness-tjedan:Program poinje testiranjem aerobnih mogunosti na Bikerrace
ergometru Technogym, te prema elji gost odabire program za poveanje
miine mase, za uvrivanje miine mase ili za otklanjanje miine mase.
Uz masau i koritenje sauna i bazena ovaj program je idealan za ljubitelje
rekreacije.
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 29-3230
Predstavljamo vam ....
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
35/52
Makarska ima idealne bioklimatske karakteristikejer lei izmeu klimatski
otrijeg sjevera i vrueg juga jadranske obale te je krase blage zime i topla
ljeta, obilje morskog aerosola i eterinih ulja.Prosjena godinja temperatura iznosi 16C, a relativna vlanost zraka 64%
od svibnja do listopada, dok je u kasnijim mjesecima via. Godinja insolacija
iznosi 2620, a prosjena dnevna sedam sati.
U sklopu rekreacijsko-portske ponude u Biokovki djeluje suvremeni
fitnes-centar koji raspolae modernom teretanom, koja je opremljena kvali-
tetnom tehnogym, kardio-linijom, kao i najmodernijim spravama istoga pro-
izvoaa, dvoranom za aerobik, dvije finske saune i dva bazena s morskom
vodom (19-metarski za plivanje koji se grije na 26C i manji za vjebe istezanjai oputanje koji se grije na 36C). Uz bazene su postavljene i etiri masane
kade nove generacije s kompjutorskim programiranjem masanoga procesa.
Vani se gosti mogu rekreirati na terenima za mini-golf, stolni tenis i boanje
koji su smjeteni u prekrasnoj borovoj umi uz samu plau.
Svi korisnici fitnes-centra su pod stalnim nadzorom dvojice profesora kinezio-
logije koji prate, potiu, ali i pomau korisnicima ako je to potrebno, a ako
imaju problema s kraljenicom ili lokomotornim sustavom na usluzi im je vii
fizioterapeutZa potpuno oputanje na raspolaganju su dva bazena, finska sauna, hidromasaa
i runa masaa tijela.
Budui je Makarska sa svojim bioklimatskim karakteristikama idealno mjesto
za pripremu portaa i u zimskom razdoblju, u sklopu portske ponude je i niz
programa koji se mogu realizirati izvan hotela uz pomo vanjskih suradnika.
Pripreme portaa organiziraju se u suradnji s gradskim portskim centrom i
osnovnom kolom u Makarskoj.
Povoljni klimatski uvjeti, kompletna usluga u hotelu, ukljuujui fitnes-centar,
kao i mogunost rehabilitacije ozlijeenih omoguuju pripremu razliitih
kategorija portaa koji su stalni gosti Biokovke.
Za goste Biokovke mogu se organizirati i rekreativne aktivnosti kao to su:
- etnja u prirodi i planinarske ture oznaenim planinarskim stazama po
Biokovu
- slobodno penjanje po liticama (free climbing)
- vonja biciklom u prirodi (mounting bike)
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 29-3231
Predstavljamo vam ....
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
36/52
- rafting i kanjoning na rijeci Cetini
- satovi ronjenja s bocama
- organizirano sputanje u krake jame, speleologija- skijanje na vodi.
Sve te aktivnosti organiziraju se u suradnji s vanjskim suradnicima i upotpunjuju
klasinu ponudu Biokovke i grada Makarske.
Puke fete i proslave vjerskih blagdana najprimamljiviji su u bogatoj ponudi
ljetnih kulturnih programa grada Makarske.
U sklopu Makarskoga kulturnog ljeta odravaju se razne priredbe; od koncerata
klasine ili suvremene glazbe, kazalinih predstava, folklornih veeri, raznih
izlobi do ribarskih feta i ljetnog karnevala.
Makarska je bogata kulturno-povijesnim spomenicima, od kojih se posebno
istiu crkva sv. Marka, svetite Vepric i franjevaki samostan u sklopu kojeg je
svjetski poznat malakoloki muzej.
Svetite Vepric je posveeno roenju Djevice Marije, te se za blagdan Male
Gospe, 8.rujna, odrava velika procesija.
Poloaj Makarske omoguava posjetitelju brojne izlete u okolicu kopnom i
morem.
U krugu od 100 do 150 kilometara nalazi se mnogo zanimljivih gradova, lijepih
otoka, pa ak i nekoliko nacionalnih parkova i zatienih parkova prirode kao
to su Split, Dubrovnik, Korula, slapovi Krke, Meugorje.
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 29-3232
Predstavljamo vam ....
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
37/52
U prilogu je saetak magistarskog rada dr. med. Anite Legovi, koji je obranila29. srpnja 2003.
estitamo!Urednitvo
Znaenje rehabilitacije za ishodaloartroplastike koljena u reumatoidnom
artritisu i osteoartritisu
- saetak magistarskog rada -
mr. sc. Anita LEGOVI, dr. med.
Reumatoidni artritis (RA) i osteoartritis (OA) najei su uzronici boli i sma-
njene pokretljivosti u reumatolokih bolesnika. Kada konzervativno lijeenje
vie ne daje zadovoljavajue rezultate u uznapredovalom stadiju tih bolesti,
pristupa se operativnom lijeenju. Koljenska aloartroplastika danas je najee
primjenjivana metoda kirurkog lijeenja RA i OA.
Cilj istraivanja bila je analiza uinaka i ocjena rezultata rehabilitacije u
bolesnika nakon koljenske aloartroplastike s namjerom da se ustanovi njezino
znaenje na krajnji ishod ugradnje totalne koljenske endoproteze u bolesnika s
RA i OA. Ispitanici s RA i OA praeni su u nekoliko razdoblja tijekom godine dana
nakon koljenske aloartroplastike pri emu su usporeivani postignuti rezultati.
Na temelju relevantnih parametara rezultati su usporeeni s onima slinih
istraivanja iz medicinske literature.
U razdoblju od srpnja 1999. godine do srpnja 2001. godine, analizirana su
102 bolesnika s ugraenom totalnom koljenskom endoprotezom, od toga 38
bolesnika s RA i 64 bolesnika s OA. U skupini ispitanika s RA bilo je 35 ena i
tri mukaraca, a u skupini ispitanika s OA 54 ene i 10 mukaraca. Prosjena
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 33-3633
Osobne vijesti
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
38/52
ivotna dob ispitanika s RA iznosila je 61 godinu (raspon od 43 do 78 godina), a u
skupini ispitanika s OA 74 godine (raspon od 61 do 86 godina). Svi su ispitanici,
prije operativnog zahvata na Klinici za ortopediju Lovran i tijekom rehabilitacijeu Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Thalassotherapija u Opatiji,
bili pregledani i ispitani u skladu s utvrenim kriterijima. Identina ispitivanja
ponovljena su tijekom tri vremenska razdoblja (tri, est i dvanaest mjeseci
nakon operativnog zahvata). Ispitanici su bili podvrgnuti istim rehabilitacijskim
procedurama tijekom poslijeoperativne rehabilitacije u trajanju od tri tjedna.
Dobiveni rezultati su analizirani i usporeivani izmeu obje skupine bolesnika
s ugraenom totalnom koljenskom endoprotezom s ciljem da se ispitaju uinci
provedene rehabilitacije te da se ustanovi postoje li meu njima znaajne
razlike u postignutim rezultatima s obzirom na prirodu i teinu osnovne bolestii vrstu deformiteta koljenskoga zgloba prije operativnog zahvata. Ispitivanje
je obuhvatilo objektivne i subjektivne parametre koji su biljeeni prije i poslije
operacije, prije i nakon rehabilitacije te tijekom kontrolnih pregleda, tri, est
i dvanaest mjeseci nakon operativnog zahvata. Od subjektivnih parametara
ispitivani su uestalost i intenzitet bolnosti koljenskoga zgloba vizualnom
analognom skalom (VAS) te koliina primjenjivanih analgetika. Od objektivnih
parametara ispitivani su: opseg pokreta (fleksija i ekstenzija) koljenskoga
zgloba, uestalost i veliina otekline koljenskoga zgloba, opseg natkoljenice i
snaga etveroglavog miia. Za ocjenu funkcionalnoga statusa u bolesnika s
RA primijenjen je upitnik Health Assessment Questionary (HAQ), a u bolesnika
s OA Lequesneov test. Modificiranim upitnikom SF-36 (Short Form Health
Survey) u obje skupine bolesnika ocijenjena je kvaliteta ivota prije i poslije
operacije, a zatim tri, est i dvanaest mjeseci nakon operativnog zahvata.
Nakon rehabilitacije i tijekom kontrolnih pregleda, u tri vremenska razdoblja
nakon operativnog zahvata, pacijenti su zamoljeni da iznesu subjektivnu ocjenu
uspjenosti operativnog zahvata.
U statistikoj obradi podataka primijenjene su deskriptivne i analitike metode
svrhovite u biomedicinskim istraivanjima. Za deskripciju analiziranih podataka
koriteni su aplikacijski programi Microsoft Excel i Microsoft Word. Podaci su
analitiki obraeni raunalnim programom Statistica 6. Za usporedbu podataka
izmeu grupa ispitanika primijenjen je t - test za zavisne uzorke i Hi (2)
kvadrat test.
Analizom uestalosti koljenske aloartroplastike prema dobi, spolu i uhranjenosti
u bolesnika s RA i u bolesnika s OA ustanovljena je statistiki znaajnija uestalost
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 33-3634
Osobne vijesti
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
39/52
u ena u odnosu na mukarce (p < 0,005), te znaajna uestalost koljenske
aloartroplastike u preuhranjenih ispitanika s OA (p = 0,0194). U raspodjeli
prema dobi bolesnici s RA su statistiki znaajno mlai, dok raspodjelom premadobi unutar skupina nije ustanovljena statistiki znaajna razlika u uestalosti
ugradnje koljenske endoproteze izmeu mukaraca i ena. Podjednaka je
zastupljenost desnih i lijevih koljenskih aloartroplastika.
U ispitanika s RA i u ispitanika s OA nakon trotjedne rehabilitacije poslije
koljenske aloartroplastike naeno je statistiki znaajno poboljanje opsega
pokreta koljenskoga zgloba, prosjeno za 16,5 stupnjeva u bolesnika s RA
(p
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
40/52
bolesnici su bre i kvalitetnije ukljueni u obavljanje svakodnevnih ivotnih
aktivnosti i socijalne kontakte, ime im je poboljana kvaliteta ivota.
ivotopis
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 33-3636
Osobne vijesti
Anita LEGOVI roena je 1957. godine u Rijeci gdje je
zavrila osmogodinju kolu i srednju medicinsku kolu.
Medicinski fakultet u Rijeci upisala je 1975., a diplomirala
1980. godine.
Pripravniki sta obavila je u Klinikome bolnikom centru
u Rijeci, a struni ispit poloila 1981. godine. Nakon
pripravnikog staa u Rijeci, radila je u Domu zdravlja
Opatija u Hitnoj medicinskoj pomoi, a zatim u primarnoj zdravstvenoj zatiti
djece i odraslih.
Od 1982. godine djelatnica je Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju
srca, plua i reumatizma Thalassotherapija u Opatiji. U toj je bolnici do 1990.
godine obavljala poslove odjelnog lijenika na Odjelu za rehabilitaciju kardio-
vaskularnih bolesnika.
Poetkom Domovinskoga rata, radi potreba posla, dodijeljena je Odjelu za
fizikalnu medicinu i rehabilitaciju gdje je obavljala poslove odjelnog lijenika
vodei preteno bolesnike traumatizirane ratnim djelovanjima.
Specijalistiki ispit iz fizikalne medicine i rehabilitacije poloila je 1996. godine
u Zagrebu. Tijekom specijalizacije zavrila je poslijediplomski studij iz fizikalne
medicine i rehabilitacije.
Vie je puta sudjelovala na domaim i meunarodnim kongresima iz razliitih
podruja medicinskih znanosti: fizikalne medicine, reumatologije, neurokirurgije,neurologije, ortopedije, kardiologije, kardiokirurgije i zdravstvenog turizma.
Sada obavlja poslove specijalista fizijatra bavei se rehabilitacijom reumato-
lokih, ortopedskih, neurokirurkih i neurolokih bolesnika. Surauje sa Za-
vodom za reumatologiju i fizikalnu medicinu, te drugim odjelima KBC-a Ri-
jeka, preteito Traumatolokim, Neurokirurkim, Neurolokim te Klinikom za
ortopediju Lovran.
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
41/52
Iz rada Hrvatskoga drutvaza fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu
Hrvatskoga lijenikog zbora u 2005. godini
Saa MOSLAVAC, dr. med.
tajnik Hrvatskoga drutva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinuHrvatskoga lijenikog zbora
Izborna skuptina Drutva odrana je 11. veljae 2005. godine. Na njoj je za
predsjednika izabran doc. dr. sc. Ivan Didi, za prvog dopredsjednika prim.
mr. sc. Ida Kova, te lanovi Upravnog odbora: prof. dr. sc. ura Babi-Nagli,
arko Bakran, dr., Rossana izmi, dr., mr. sc. Marica Breni-Dlesk, Milka
Grani-Husi, dr., doc. dr. sc. Simeon Grazio, Marino Hanih, dr., Mira Kadoji dr.
i Katarina Sekelj-Kauzlari, dr. Sukladno Pravilniku o radu strunog drutva, u
sastav Upravnog odbora uao je dotadanji predsjednik, prim. dr. sc. Ladislav
Krapac. Na prvom sastanku za tajnika je izabran Saa Moslavac, dr., a poslije
su u Upravni odbor kooptirani prof. dr. sc. Boidar urkovi, Nives tigli-
Rogoznica, dr. i Nika Cetini, dr. Za rizniara je izabrana mr. sc. Marica Breni-
Dlesk, a za drugu dopredsjednicu Katarina Sekelj-Kauzlari, dr. Izabran je i
ureivaki odbor za na asopis Fizikalna i rehabilitacijska medicina te glavni
urednik asopisa (Tomislav Nemi, dr.).
Voena je evidencija 424 lijenika od kojih je zakljuno s 31. sijenja 2006.
godine 227 lanova uplatom lanarine steklo lanska prava. E-adresar sadrava
116 adresa, to nas ini jednim od veih drutava Hrvatskoga lijenikog
zbora. S punopravnim lanovima komunicira se obinom i elektronikom po-
tom. U Drutvu nema organiziranih podrunica ni sekcija, niti je bilo takvih
inicijativa.
Odrano je est redovitih i jedna izvanredna sjednica Upravnog odbora na kojima
je raspravljano o raznim temama. S HZZO-om je razgovarano o problematici
fizikalne terapije u kui i zdravstvenoj zatiti u djelatnosti fizikalne medicine
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 37-3937
Rad strunog drutva
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
42/52
i rehabilitacije, s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi i Povjerenstvom
za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju o izradi curriculuma specijalizacije,
meunarodnoj suradnji lanova i Drutva, a s Hrvatskom lijenikom komoromkao i tijelima Hrvatskoga lijenikog zbora o curriculumuspecijalizacije drugih
specijalnosti, posebno specijalizanata obiteljske medicine.
Tijekom 2005. godine odrana su tri struna skupa o mini invazivnoj osteosintezi,
neurolokoj rehabilitaciji i neuroplastinosti te regeneraciji aksona sredinjega
ivanog sustava. Na sastancima su razmatrana i strukovna pitanja, npr.
curriculumspecijalizacije, te davane obavijesti o radu Drutva, a nisu izostali
ni domjenci. U listopadu 2005. Drutvo je bilo suorganizator simpozija
Boidar pii zasade i razvoj ortopedije na naem podruju. U sklopu
simpozija, kao predsjednik Drutva i pozvani predava, doc. dr. sc. Ivan Didi
odrao je predavanje o vanoj temi nae, ali i srodnih struka: Ortopedska ili
rehabilitacijska pomagala.
Uz to, imali smo vrlo plodnu suradnju sa slovenskim Zdruenjem za fizi-
kalno in rehabilitacijsko medicino, s kojim smo u Mariboru 18. i 19. stude-
noga 2005. organizirali simpozij Cjelovita rehabilitacija nakon ozljeda i bolesti
lumbosakralne kraljenice. Na tom su sastanku nai strunjaci na meu-
narodnom planu promovirali hrvatsku rehabilitacijsku medicinu i njezine
domete. Sljedei zajedniki simpozij dogovoren je za 2007. godinu u Hrvatskoj,a tema e biti naknadno odreena. Kao plod dobre suradnje pozvani smo na
njihov nacionalni kongres 2006. godine.
Drutvo je pokrenulo inicijativu za upuivanje specijalizanata 4. godine u
European School Marseilles, u srpnju 2006, i ta se ideja ostvaruje za dvije
kolegice. Web stranice Drutva prosjeno na dan posjeti oko 30 osoba.
Objavljuju se sve dostupne strune i strukovne aktivnosti, obavijesti o sa-
stancima, teajevima i kongresima koje organizira Drutvo, pojedini odjeli
klinika i bolnica i ostali dogaaji srodni tematici fizikalne i rehabilitacijskemedicine. Pozivam vas i nadalje potiem da informacije o takvim sastancima
uputite na e-adresu tajnika ([email protected]).
Odravanje godinje skuptine u Opatiji 5. oujka 2006. je naa elja da po-
krenemo Hrvatsku, tako da se svaka godinja skuptina odri u drugom dijelu
Hrvatske, a izborna nakon etiri godine ponovno u Zagrebu. Velik broj uplaenih
lanarina za 2005. godinu kao i financijska stabilnost Drutva potiu nas da
nastavimo s dosadanjim nainom rada na zadovoljstvo lanova Drutva, ali i
obvezuje na daljnju strunu i drutvenu aktivnost.
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 37-3938
Rad strunog drutva
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
43/52
Oekuje nas nastavak strunog rada u organizaciji strunih sastanaka, simpozija
i kongresa koji slijedi 2008. godine, prijevod na hrvatski i objavljivanje tzv.
Bijele knjige fizikalne i rehabilitacijske medicine, potvrivanje Pravilnika o radustrunog drutva s izmjenama koje su donesene na Godinjoj skuptini odranoj
5. oujka 2006. u Opatiji, nastavak dijaloga sa svim relevantnim imbenicima
u legislativi i praksi nae specijalnosti u Hrvatskoj, rjeavanje problema i
tekoa ali i, vjerujem, narastajua (samo)svijest o naem poloaju i vanosti
u sklopu Hrvatskoga lijenikog zbora i hrvatske medicine. Stoga pozivam sve
lanove da budu to aktivniji u radu Drutva, strunim i strukovnim pitanjima
te objavljivanju radova u naem asopisu.
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 37-3939
Rad strunog drutva
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
44/52
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 4040
Struni skupovi
Izvanzglobni reumatizam i srodna stanja novosti u dijagnostici i lijeenju
Frane GRUBII, dr. med.
Katedra za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Medicinskoga fakulteta, u suradnjis Klinikom za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KB Sestremilosrdnice i Klinikom za reumatske bolesti i rehabilitaciju KBC Zagreb,organizirala je poslijediplomski teaj stalnoga medicinskog usavravanja I.kategorije IZVANZGLOBNI REUMATIZAM I SRODNA STANJA NOVOSTI UDIJAGNOSTICI I LIJEENJU. Teaj je odran 10. veljae 2006. u multimedijskojdvorani Klinike bolnice Sestre milosrdnice u Zagrebu, a voditelji su bili doc.dr. sc. Simeon Grazio i mr. sc. Porin Peri.
Izvanzglobni reumatizam se odnosi na upalne i degenerativne promjene veziv-
nog tkiva sustava za pokretanje. Moemo ga podijeliti na difuzne poremeaje iregionalne, a potonji su bili glavna tema ovog teaja. Na cjelodnevnom teajuobraeni su svi bitni entiteti izvanzglobnog reumatizma po pojedinim regijama.Uvodnu rije odrao je proelnik Katedre za fizikalnu medicinu i opu rehabilitacijuMedicinskoga fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Boidar urkovi. Prof. dr. sc.Zrinka Jaji govorila je o epidemiologiji, uzrocima i patofiziologiji izvanzglobnogreumatizma i srodnih stanja, a mr. sc. Porin Peri i dr. med. Tomislav Nemio ultrazvunoj i elektroneurofiziolokoj dijagnostici izvanzglobnog reumatizmai srodnih stanja. Pojedini predavai su obradili problematiku izvanzglobnog
reumatizma i srodnih stanja po regijama. Mr.sc. Porin Peri obradio je podrujeramena, doc. dr. sc. Simeon Grazio podruje lakta, podlaktice, runog zglobai ake, mr. sc. Nadica Laktai-erjavi podruje zdjelice i kuka, TomislavNemi, dr. med., podruje koljena, a Frane Grubii, dr. med., podruje glenjai stopala. Mateja Znika, vft., govorila je o principima medicinske gimnastike uizvanzglobnom reumatizmu i srodnim stanjima. Doc. dr. sc. Simeon Grazio imr. sc. Porin Peri predstavili su zanimljive sluajeve bolesnika s izvanzglobnimreumatizmom, a nakon toga uslijedila je rasprava i pismeni ispit. U raspravi je,osim o pojedinim entitetima, bilo govora i o izobrazbi tijekom specijalizantskogstaa, a izraena je i elja za jo vie slinih teajeva.
7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2
45/52
Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 41-4241
Struni skupovi
Degenerativne bolesti vratnei slabinske kraljenice
6. teaj trajnog usavravanja lijenikaiz spinalne kirurgije
Frane GRUBII, dr. med.
U dvorani Zagrebakog velesajma 20. svibnja 2005. godine odran je esti teaj
trajnog usavravanja lijenika iz spinalne kirurgije DEGENERATIVNE BOLESTI
VRATNE I SLABINSKE KRALJENICE. Organizatori teaja bili su Hrvatsko
vertebroloko drutvo Hrvatskoga lijenikog zbora i Klinika za neurokirurgiju