Fizicka.geologija.2

7/24/2019 Fizicka.geologija.2

1/68

Zemlja - gigantska maina s dva motora unutranji i vanjski(oba su vrua - pretvaraju toplinsku energiju u mehaniku)

A !ava lamp" # $retis lona%

- kretanje voska uslijed ra&liite gustoeu&rokovane &agrijavanjem i hla'enjem

- slini pro%esi prisutni su u Zemljinoj unutranjosti

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (200!: Physical Geolo"ypreuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (200!: Physical Geolo"y



2/68

- unutranja dinamika Zemlje *+*,A,.A uvjetovana prijenosom toplinei& unutranjosti Zemlje prema povrini konvek%ijska strujanja (sporo/)- u&la&ni tok prenosi toplinu prema kori Zemlje irenje kore- sila&ni tok vraa magmu prema je&gri sa0imanje kore

- vrui plat putuje prema gore1 a hladna kora i plat tonu

- sile proi&vedene u unutranjosti Zemlje 2.2+3. 3,! u&rokujude4orma%iju stijena kao i vertikalne i hori&ontalne pomake dijelova Zemljine kore-utjee na raspored kontinenata i o%eana 2.2+,.A $!+5A

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (200!: Physical Geolo"ypreuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (200!: Physical Geolo"y preuzeto iz: #ican$er, % & Monroe, .'. (!: )ssentials o* Geolo"ypreuzeto iz: #ican$er, % & Monroe, .'. (!: )ssentials o* Geolo"y


3/68

2.2+,.A $!+5A

+ - svaka &nanstvena dis%iplina ima teorije koje su od velike va0nosti &anju u geologiji je to teorija tektonike ploa promijenila je naingledanja geologa na Zemlju od statine Zemlje na dinaminu Zemlju

+ - prolost Zemlje - pove&ani doga'aji u&rokovanih globalnimdoga'ajima

+ - po svojoj te0ini i va0nosti ova teorija se mo0e usporediti s *ar6in-ovom teorijom evolu%ije u biologiji1 teorijom relativnosti u 4i&i%i iliteorijom atoma u kemiji

- teorija 2$ postavila je okvir &a interpreta%iju sastava1 strukture iunutranjih pro%esa Zemlje u globalnom mjerilu


4/68

A!78* 9:8 (;


5/68

Pan"ea i nezin /raspa$

doka&i &a kontinentalni dri4t

- podudaranje obalnih linija kontinenata

preuzeto iz: #ican$er, % & Monroe, .'. (!: )ssentials o* Geolo"ypreuzeto iz: #ican$er, % & Monroe, .'. (!: )ssentials o* Geolo"y


6/68

-rasprostranenost "lacialnih po$ru1a u "ornem Paleozoiustrelice poazuu smer retana le$a

- gla%ija%ija



7/68

- nala&ita 4osila



8/68


9/68

- paleomagneti&am

-nee stiene (npr. 3azalt! sa1uauzapis 4emlino" ma"netso" pola

- na"i3 ma"netne i"le (inlinacia! rasteu smeru seerno" ma"netso" pola ioristi se za o$re5iane u$alenosti o$

stiene $o se. ma"netso" pola




10/68

- paleoma"netsa istra6ianapermsih laa u 'e. 7merici 8

seerni ma"netsi pol uisto1no 7zii- prii$no putoane seerno"ma"netso" pola o$re5eno"merenima u stienama 'e. 7merie i)urope




11/68

- dananji doka&i &a kontinentalni dri4t

- o3oana su po$ru1a sa stienama oe su orelirane s o3ziromna tip i starost stiene strelice uazuu na smer "lacialnihporeta



12/68

3ea-4lor spreading(irenje o%eanskog dna)@arr @ess(09 - 9! 8 pre$la6e $a se oceanso $no, oceansa ora tao5er pomi1e

- razmicane oceanso" $na $u6 sre$nooceanso" hrpta ao rezultat onecisihstruana u platu



13/68


14/68


15/68

-ploesu $io relatino 1rsto"4emlino" anso" /sloa 8litos4ere(na"orni omota1


16/68

+ teorija tektonike ploa kombina%ija je dvije starije ideje

- continental drift (plutanje kontinenata" kontinenti se pomiuslobodno po Zemljinoj povrini)

- sea-floor spreading(irenje o%eanskog dna" hipote&a dao%eansko dno oblikuje Bkrestu srednjoo%eanskoghrptaCgrebena1 te da se pomie1 udaljava hori&ontalno odnjega prema o%eanskim bra&damaCjar%ima)


17/68


18/68

- prema teoriji 2$ litos4era je podijeljenau ploekoje se pomiu po astenos4eri -&one vulkanske aktivnosti1 potresaili obojemarkiraju veinu grani%a ploa- najveageoloka aktivnost ra&miu se jedna oddruge ili se podvlae jedna pod drugu litos4era -< velikih ploa i nekoliko

Bmalih



19/68


20/68

Drste rubova ploa me'uodnos ploa

grani%e ploa

-divergentni akre%ijski(irenje o%eanskog dna)

-konvergentni kon&uma%ijski(nestajanje ploa)

- trans4ormni (lateralno1 hori&ontalnosmi%anje dviju ploa) preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (200!: Physical Geolo"ypreuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (200!: Physical Geolo"y


21/68


22/68

+ divergentne grani%e su najee du0 srednjoo%eanskih hrptova(npr 3rednjoatlantski hrbat )


+prisutne su i ispod kontinenata tijekom ranog stadija ra&dvajanja


23/68

+prisutne su i ispod kontinenata tijekom ranog stadija ra&dvajanjakontinenta - nastaju pukotine i ri4tne doline (npr Delika ri4tna dolinau istonoj A4ri%i)

- @sto1noa*ri1a ri*tna $olina 8 o$aane isto1ne7*rie o$ ostata ontinenta Creno more i 7$ensizale - uznapre$oao sta$i ri*toana u oem su$a ontinetalna 3loa o$oena manim morem

- po"le$ na Aeliuri*tnu $olinu isto1ne

7*rie Mali Ma"a$i 8 upoza$ini e$no o$3ronih mineralnihezera nastalih u $olini



24/68

Afrika i Arapska ploa susreu se u zabaenom dijelu pustinje Afar na sjeveru Etiopije i ve dugo prolaze kroz procesrazdvajanja: brzina razdvajanja manja je od 2,5 centimetara u posljednjih ! milijuna godina, ali"""

#o rasjedanje stvorilo je $5 kilometara depresije Afar i %rveno more"

&ovremeno, nakupljanje pritiska mo'e voditi do kataklizmike aktivnosti" ( rujnu 2!!5" niz potresa stvorio je stotinedubinskih i povr)inskih napuklina"

*a nekim se mjestima tlo pomaknulo za gotovo osam metara, a magma, dovoljna za ispunjavanje nekoliko tisuanogometnih stadiona, ispunila je pukotine izme+u dviju ploa"

*edavne su analize pokazale da se, kao dioitavog fenomena, %rveno more razdvaja, aliovaj put ojsije tu nema svoje prste"

-.eina aktivnosti izme+u kontinentalnihploa doga+a se duboko ispod povr)inemora na rasjedima usred oceana-, rekao jeTim Wright, geofiziar sa /veuili)ta u

0eedsu"

-Etiopija je jedino mjesto na planetu gdjemo'emo vidjeti razdvajanje kontinenata nasuhome-, dodao je"1right i njegova ekipa planiraju pratitikretanje tih ploa, jedan od fundamentalnihprocesa koji se doga+aju na emlji, teodrediti svojstva stijena i magme ispodpovr)ine"

#i e im podaci omoguiti da stvoreraunalni model koji e simulirati kretanje

magme kroz emljinu koru, )to tvori irazdvaja kontinente"

-Afar je jedino mjesto na planetu gdjemo'emo svjedoiti finalnim fazama lomakontinenata i poetku )irenja morskog dna-,rekao je 1right"

-3vaj e nam projekt po prvi put omoguitirazumijevanje toga )to se doga+a" #o e bitipo prvi put da je netko skupio integralna,multidisciplinarna promatranja potrebna zarazumijevanje razdvajanja kontinenata"-


25/68

Jedna od pukotina nastalih u rujnu 2005. dugakaje vie kilometara, a na najirem dijelu prelazi 60metara

4ako se ploe udaljavaju jedna od druge,praznine ispunjava rastopljena stijena" #aj senadjev hladi kako bi stvorio novo tlo" a milijungodina te bi procjepe moglo ispuniti %rvenomore"

-3vo je uzbudljivo jer svjedoimo ro+enju novogoceana-, ka'e 1right" -*ovi e ocean spojiti%rveno more i Adenski zaljev"- Adenski zaljev jekrak Arapskog mora smje)ten izme+u 6emenana Arapskom poluotoku i /omalije na istokuAfrike"

nanstvenici ka'u da e se karta Afrike zauvijekpromijeniti nastave li se ti procesi"

-( geolo)kom smislu milijun godina je treptajoka" *e znamo tono )to e se dogoditi, ali

vjerujemo da bi to dijelove sjeverne Etiopije iEritreje moglo pretvoriti u otok, prije nego sepuno vea masa zemlje, rog Afrike, odlomi odkontinenta"


26/68

-konvergentni konzumacijski-kao protute0a divergentnim grani%ama ploa

-dvije ploe kolidiraju (sudaraju se) - koli&ija -jedna od njih se podvlai ispoddruge subduk%ija -postoji mogunost da se rastali1 kon&umira

-popratne pojave de4orma%ije1 vulkani&am1 postanak planina1 metamor4i&am1aktivni potresi1 va0na mineralna le0ita

-tri tipa konvergentnih grani%aE

o%eanska kora - o%eanska kora

o%eanska kora - kontinentska korakontinentska kora - kontinentska kora


27/68

o%ean - o%ean

-F o%eanske ploe konvergiraju jedna e subdu%irati (starija/)-subdu%irana ploa tone u plat1 &agrijava se i tali magma &bog manje gustoe od

okolnih stijena se u&di0e prema povrini nesubdu%irane ploe vulkanski otoni luk(gotovo paralelan s o%eanskim jarkom1 udaljen nekoliko stotina km ovisi o kutunagiba subdu%irane ploe)

-ba%k-ar% basin (&aluni ba&en" Gapansko more i&me'u A&ijskog kontinenta iGapana tj japanskog otoja)

-$anas naatinii ulansi oto1ni lu - Paci*i1i ocean (oto1e 7leuti, Berma$ec-on"a,

apan, ilipini!



28/68

o%ean - kontinent

-o%eanska (gua) kora subdu%ira se ispod kontinenta-magma nastala subduk%ijom u&di0e se ispod kontinenta kristali&ira prije nego do'ena povrinu ili eruptira na povrini stvarajui vulkanski luk

-primer: paci*i1a o3ala u6ne 7merie (Eazca plo1a po$la1i se ispo$ u6ne 7merie! 8ara File 8 mesto su3$ucie 7n$e ulansi lu na nesu3$ucirano plo1i!



29/68

kontinent -kontinent

-esto kao posljedi%a o%ean kontinent konvergen%ije ako se o%eanskodno (ploa) kontinuirano subdu%ira1 dva kontinenta se primiu bli0e dok nekolidiraju-kontinentalna kora velike debljine i manje1 ravnomjerne gustoe &a

ra&liku od o%eanske kore iako jedan kontinent mo0e djelomino kli&nutiispod drugoga (plitka ili kontinentska subduk%ija) ne mogu biti subdu%iraniu astenos4eru-planinski lana% de4ormirane sedimentne stijene1 magmatske intru&ive1metamor4ne stijene i 4ragmente o%eanske kore brojni potresi

- na ta na1in su nastali: Pirinei, 7lpe, ral, Dinari$i-primer: Himalaa (centralna 7zia 8 olizia ontinent-ontinent, izme5u@n$ie i 7zie 8 prie oo 0 mil. "o$.!



30/68

-trans4ormni - lateralno, horizontalno smicanje ploa

-du0 pukotina na o%eanskom dnu trans4ormni rasjedi ploe kli&e jedna mimodruge1 bono1 otprilike paralelno smjeru kretanja ploa

-du0 ovih grani%a litos4era se ne stvara1 a ni ne unitava1 pomi%anje u&rokujeinten&ivno troenje stijena i brojne plitke potrese

-trans4ormni rasjed tip rasjeda koji trans4ormira jedan tip kretanja ploa u drugi-veina trans4ormnih rasjeda pove&uje dva segmenta o%eanskog hrpta1 ali mo0e pove&atiEhrbat i jarak " jarak i jarak


- veina trans4ormnih rasjeda je smjetena na o%eanskoj kori ali ih ima i na kontinentu


31/68

-veina trans4ormnih rasjeda je smjetena na o%eanskoj kori1 ali ih ima i na kontinentu- 3an Andreas1 .ali4ornija1 3A* odvaja $a%i4iku plou od 3jevernoamerike ipove&uje o%eanske hrptove u .ali4ornijskom &aljevu i Guan de 7u%a i $a%i4iku plou


librarthinkHuestorgCCeHphenomenonhtm
http://library.thinkquest.org/C005686/htmfiles/eqphenomenon.htmhttp://library.thinkquest.org/C005686/htmfiles/eqphenomenon.htmhttp://library.thinkquest.org/C005686/htmfiles/eqphenomenon.htmhttp://library.thinkquest.org/C005686/htmfiles/eqphenomenon.htmhttp://library.thinkquest.org/C005686/htmfiles/eqphenomenon.htmhttp://library.thinkquest.org/C005686/htmfiles/eqphenomenon.htmhttp://library.thinkquest.org/C005686/htmfiles/eqphenomenon.htmhttp://library.thinkquest.org/C005686/htmfiles/eqphenomenon.htmhttp://library.thinkquest.org/C005686/htmfiles/eqphenomenon.htmhttp://library.thinkquest.org/C005686/htmfiles/eqphenomenon.htm


32/68

$+,IAG $!+5A , A5, .82AGA

- kako se br&o kreu i u kojem smjeruJ- odre'ivanje br&ine mjerenje magnetskih anomalija na dnu o%eana svakatraka je vremenski interval - irina trake i odre'eno vrijeme kada je nastala

daju #8Z,K .82AGA- drugi nain - tehnikom satelitskih lasera

vrue toke - mjesta gdje je stalno prisutna magma (i&vor duboko u platu) -polagano se podi0e prema povrini - vulkani ili i&ljevi lave


33/68

$8+8 3A+K2- @ADAG3., +2+I, danas jedini aktivni vulkanKilauea (@avaji) i !oihi 3eamount" ostali oto%i i otone planine ovogvulkanskog otonog ni&a su tako'er vulkanskog porijekla i progresivno sustariji idui prema &apadu sjevero&apadu du0 @avajskog otoja

ZAL2+J (jer se $a%i4ika ploa vjerojatno pomi%ala preko vrue toke koja je mirovala

- u sluaju @avajskog otoja $a%i4ika ploa se prvo pomi%ala prema 3-3Z1 a&atim na Z-3Z preko jedne toke

seamounts na kori o%eana na o%eanskom dnu strukture su im vulkanskog porijekla1 i&di0u sevie od ; km i&nad morskog dna

brojevi o&naavaju starostotoka u milCgod



34/68

- ploe1 njihove grani%e1 relativno pomi%anje1 veliina kretanjau %mCgod i vrue toke

preuzeto iz: #ican$er, %. & Monroe, .'. (!: )ssentials o* Geolo"ypreuzeto iz: #ican$er, %. & Monroe, .'. (!: )ssentials o* Geolo"y

@A,ZA .+G, $+.8M 2.2+,.K $!+5A


35/68

a) vrue konvek%ijske elije ograniene su naastenos4eru

b) %ijeli omota je ukljuen u pokretanje ploa

oba modelaE irenje1 ri4tovanje - o%eanski hrptovi o&naavaju u&dignuti

i&bojak konvek%ijske elije1 dok o%eanskijar%i sputanje konvek%ijskih elija u natrag uZemljinu unutranjost

- svaka ploa prema tome odgovara jednojkonvek%ijskoj eliji

$8+#!/a) porijeklo1 i&vor topline konvek%ijskih elija"

&ato su samo ograniene na astenos4eruJ/

b) i&vor topline je vrua vanjska je&gra" kako seprenosi toplina i& vanjske je&gre u platJ/

@A,ZA .+G, $+.8M 2.2+,.K $!+5A

konvek%ijski vrui sustav osnovni pro%es.A.+ 3 2+5+ .8MK $!+5J pitanje koje jo uvijek &aokupljageologe - dva modelakoji ukljuuju vrue konvek%ijske elije


neki geolo&i odgovor u t&v slab pull ili ridge push mehani&mu oba


36/68

neki geolo&i - odgovor u t&v Bslab pullili Bridge pushmehani&mu - obamehani&ma su uvjetovana gravita%ijom1 ovise o toplinskim ra&likama unutarZemlje

3!A# $K!!- subdu%irana hladna kora litos4ere1 gua od okolne1 toplije

astenos4ere - vue ostali dio ploe &a sobom u astenos4eru

8,*: $K3@- i&di&anje tj i&lijevanje na mjestu o%eanskih hrptova -i&di&anjem u odnosu na okolnu o%eansku koru gravita%ijski ju guraju naobje strane prema o%eanskim jar%ima

.A $,2AGA +32AGK 8AZGALGA K $+2K+32, 32A!+

+8A+ K5,2, + Z!G,+G KK28ALG+32,/



37/68


38/68


39/68

32,G3., I,.!K3


40/68

32,G3., I,.!K3

- poka&uje me'usobnu ve&u i&me'u Zemljine unutranjosti i povrinskih pro%esa i

me'usobnu pove&anost tri skupine stijena



41/68

tektonika ploa i stijenski %iklus



42/68

ENDODINAMIKAENDODINAMIKAMAGMATIZAMMAGMATIZAM- VULKANIZAM- VULKANIZAM

MAGMAMAGMA mineralna taljevina (u Zemljinoj mineralna taljevina (u Zemljinojkori kori intru!ivne "u#in$ke $tijeneintru!ivne "u#in$ke $tijene $%oro $%oro

&la'enje !rnata $truktura (ranit&la'enje !rnata $truktura (ranit

LAVALAVA mineralna taljevina) nakon *to $e mineralna taljevina) nakon *to $ei!lila na %ovr*inu Zemlje i!lila na %ovr*inu Zemlje e+u!ivne (i!ljevnee+u!ivne (i!ljevne$tijene$tijene- %or,rna $truktura (#a!alt) an"e!iti- %or,rna $truktura (#a!alt) an"e!iti


43/68

ATAVATAV $tijene kore taljenje mama #oata $ilikatima) Al) .a) Na)$tijene kore taljenje mama #oata $ilikatima) Al) .a) Na)

/e) M i "r0/e) M i "r0 $tijene %la*ta /e) M $ilikati) manje i$tijene %la*ta /e) M $ilikati) manje i mamamama

ki$ela 123ki$ela 123 neutralne 34-23neutralne 34-23 $ilikatna kom%onenta (5$ilikatna kom%onenta (5 #a!i6na 73-38#a!i6na 73-38

TEM9E:ATU:ATEM9E:ATU:A ;


44/68

MAGMATKE TIENEMAGMATKE TIENE

T:UKTU:A) G:AHA-ATAV) KLAI/IKA.IAT:UKTU:A) G:AHA-ATAV) KLAI/IKA.IA

VEJEVEJE


45/68

Bowen-ov reakcijski nizBowen-ov reakcijski niz

minerali u mami ne kri$tali!iraju i$tovremeno minerali u mami ne kri$tali!iraju i$tovremeno

la#oratorij$ki ek$%eriment N0L0 Joen %re"lo@iola#oratorij$ki ek$%eriment N0L0 Joen %re"lo@iome&ani!am %o kojem minerali kri$tali!iraju JOEN-ovme&ani!am %o kojem minerali kri$tali!iraju JOEN-ov:EAK.IKI NIZ:EAK.IKI NIZ



46/68

#atolit#atolit velika masa intruzivnih stijena, golemo intruzivno velika masa intruzivnih stijena, golemo intruzivno


47/68

#atolit#atolit velika masa intruzivnih stijena, golemo intruzivno velika masa intruzivnih stijena, golemo intruzivnotijelo kojetijelo koje zaprema prostor vei od 100 kmzaprema prostor vei od 100 km22, osnovica (dno), osnovica (dno)mu jemu je nepoznatonepoznato- ornja %ovr*ina i$%u%6ena u o#liku "oma- ornja %ovr*ina i$%u%6ena u o#liku "oma

- %rema %ovr*ini $e *ire %ukotine- %rema %ovr*ini $e *ire %ukotine

- MIGMA %retaljivane !natne koli6ine $e"imentni& $tijenaC ranitno- MIGMA %retaljivane !natne koli6ine $e"imentni& $tijenaC ranitno$a$tava kri$tali!aijom na$taju raniti (;


48/68

$illF$kla"$illF$kla"- intru!ivno tijelo manje ili vi*e %lo6a$ta- intru!ivno tijelo manje ili vi*e %lo6a$tao#lika uti$nuto me'u $lojeve $e"imenata ("e#ljinao#lika uti$nuto me'u $lojeve $e"imenata ("e#ljina

nekoliko m "o je"no kmC "uljina mo@e #iti "onekoliko m "o je"no kmC "uljina mo@e #iti "onekoliko kmnekoliko km

lakolitlakolit- o#lik le?e) !vona$ti ili ljiva$ti o#lik- o#lik le?e) !vona$ti ili ljiva$ti o#likintru!iva manji& "imen!ija (nekoliko kmC %okrovniintru!iva manji& "imen!ija (nekoliko kmC %okrovni

$lojevi $e"imenata u %ravilu $u u$vo'eni (ela$ti6ni $lojevi $e"imenata u %ravilu $u u$vo'eni (ela$ti6ni mama ne %ro"ire na %ovr*inuC mama vi$ko!na) nemama ne %ro"ire na %ovr*inuC mama vi$ko!na) nera!lijeva $e ve? !#o tlaka o"o!"o i!"i@e krovinura!lijeva $e ve? !#o tlaka o"o!"o i!"i@e krovinu

$liv$liv- e+u!ivno tijelo velike "uljine) a manje- e+u!ivno tijelo velike "uljine) a manje

*irineF"e#ljine*irineF"e#ljine

@ilaF"ike@ilaF"ike- uti$kuje $e u !one manje ot%ora)- uti$kuje $e u !one manje ot%ora)%ukotina i$%unjena o&la'enom mamom%ukotina i$%unjena o&la'enom mamom))ne%ravilnone%ravilno%re$ijeaju $lojeve $e"imenta%re$ijeaju $lojeve $e"imenta


49/68


50/68

V:TE MAGMATKI> E:U9.IAV:TE MAGMATKI> E:U9.IA

MAGMAMAGMA u$to?a manja o" u$to?e 6vr$ti& u$to?a manja o" u$to?e 6vr$ti&$tijena kamene kore u!on mame (%oja6an$tijena kamene kore u!on mame (%oja6an%ri$utno*?u %linova%ri$utno*?u %linova %rola! %rema %ovr*ini u!%rola! %rema %ovr*ini u!i!"i!anja) %otre#ni $u joj tekton$ki %oreme?aji (%o%u*tanjei!"i!anja) %otre#ni $u joj tekton$ki %oreme?aji (%o%u*tanje%riti$aka) tali $tijene olak*ava $i %ut %rema %ovr*ini lito$+ere%riti$aka) tali $tijene olak*ava $i %ut %rema %ovr*ini lito$+ere

%ro"iranjem %rema %ovr*ini mijenja $e%ro"iranjem %rema %ovr*ini mijenja $e))o#oa?uje novim tvarima) u#i %oje"ine %linovite $a$tojke)o#oa?uje novim tvarima) u#i %oje"ine %linovite $a$tojke)$ni@ava joj $e tem%eratura umanjuje $%o$o#no$t kretanja $ni@ava joj $e tem%eratura umanjuje $%o$o#no$t kretanja o#likuju $e ra!li6ita intru!ivna tijela (#atolit) $kla") lakolit000o#likuju $e ra!li6ita intru!ivna tijela (#atolit) $kla") lakolit000

lavne %ovr*in$ke %ojave $ulavne %ovr*in$ke %ojave $u MAGMATKEMAGMATKEE:U9.IE i!ljevi) eru%ijeFe+u!ije)E:U9.IE i!ljevi) eru%ijeFe+u!ije)%o$tvulkan$ke %ojave%o$tvulkan$ke %ojave

V:TE E:U9.IAV:TE E:U9.IA


51/68

V:TE E:U9.IAV:TE E:U9.IA

konentrirane eru%ije lave kro! "imnjakekonentrirane eru%ije lave kro! "imnjake koli6ina %linova i %ara (;koli6ina %linova i %ara (; 88O)O)

vi$ko!no$t mame o"re'uju ti% eru%ijevi$ko!no$t mame o"re'uju ti% eru%ije

ILANDKI TI9BILANDKI TI9B mirni i!ljevi i! %ukotina - mirni i!ljevi i! %ukotina -mama - Pui"na #a!altne) #a!i6ne mameFlavemama - Pui"na #a!altne) #a!i6ne mameFlave

(=40 o"0 vi*e o" =8 km(=40 o"0 vi*e o" =8 km44lave i i oko 4 kmlave i i oko 4 km44 neve!anoneve!ano%irokla$ti6no materijala "u@ 83 m "ue%irokla$ti6no materijala "u@ 83 m "ue %ukotine i!ljevi%ukotine i!ljevikro! %ukotine velike koli6ine lavekro! %ukotine velike koli6ine lave

mirni %roe$i) mou #iti "ui) #e! eru%ija mirni %roe$i) mou #iti "ui) #e! eru%ija mje$timiemje$timiena$taju manji vulkani) #e! %otre$ana$taju manji vulkani) #e! %otre$a

>AVAKI TI9B>AVAKI TI9B mirne eru%ije %linova malo) mirne eru%ije %linova malo)mama Pui"namama Pui"na

KALDE:KI TI9BKALDE:KI TI9B ek$%lo!ivne eru%ije -%linova ek$%lo!ivne eru%ije -%linova%uno) mama vi$ko!na (ranitna -%uno) mama vi$ko!na (ranitna -piroklastitipiroklastiti

Mt. gauruhoe, e! "eland, 1#$%. god.Mt. gauruhoe, e! "eland, 1#$%. god.

preuzeto iz: #ican$er, % & Monroe, .'.preuzeto iz: #ican$er, % & Monroe, .'.

(!: )ssentials o* Geolo"y(!: )ssentials o* Geolo"y

mirna erup%ija mo0e postati eksplo&ivnaEmirna erup%ija mo0e postati eksplo&ivnaE


52/68

- ako je magma gusta1 hladi se i nastaje ep u krateru1ako je magma gusta1 hladi se i nastaje ep u krateru1pritisak raste eksplo&ijapritisak raste eksplo&ija

- ako voda prodre do magme u dimnjak vodena para mirna- ako voda prodre do magme u dimnjak vodena para mirna

erup%ija postaje eksplo&ivnaerup%ija postaje eksplo&ivna

Mt. Pinatu3o, ilipini, . "o$.




53/68

vulkanivulkani konus1 unj 4ormirana kada kro& otvor eruptira lava ikonus1 unj 4ormirana kada kro& otvor eruptira lava ipiroklastini materijapiroklastini materija

- pojavljuju se u mnogim obli%ima i veliini - nekoliko kategorija- pojavljuju se u mnogim obli%ima i veliini - nekoliko kategorija- veina vulkana posjeduje kru0nu depresiju na svom vrhu -- veina vulkana posjeduje kru0nu depresiju na svom vrhu -

kraterkrater(nastao istiskivanjem plinova i lave) - obino manji od ;(nastao istiskivanjem plinova i lave) - obino manji od ;km promjerakm promjera

- &a neke vulkane je karakteristina- &a neke vulkane je karakteristina kalderakaldera (strme strane"(strme strane"promjera i ;== km)promjera i ;== km)


54/68

postanak kaldereE

a) poetak erup%ijeb) sna0na erup%ija s poetkom

ra&aranja vulkanskog unja%) 4ormiranje kaldered) ponovne manje erup%ije-

djelomino prekrivaju dno

Crater Kae s otoom #izar$, Lre"on



55/68


56/68

V:TE VULKANAV:TE VULKANA

.INDE: VULKANI.INDE: VULKANI najmanji) mali i ni$ki najmanji) mali i ni$ki

T:ATOVULKANI (KOM9OZITNIT:ATOVULKANI (KOM9OZITNI ra'eni o" ra'eni o"$lojeva lave i vulkan$ko %e%ela$lojeva lave i vulkan$ko %e%ela

TITATI VULKANITITATI VULKANI ra'eni o" #a!altne lave ra'eni o" #a!altne lave


57/68

I,*8I,*8 (pepeo1 ljaka)(pepeo1 ljaka)DK!.A,DK!.A,najmanji1 mali i niski gra'en odnajmanji1 mali i niski gra'en odpiroklastita1piroklastita1 vulkanske ljake1 troskevulkanske ljake1 troske(napola rastaljenih i nerastaljenih stijena)(napola rastaljenih i nerastaljenih stijena)

homeor.syosset.2.ny.us


58/68

g g j jsu i&ba%ili plinovi1 be& i&lijevanja lavesu i&ba%ili plinovi1 be& i&lijevanja lave

http:


59/68

vulkanskog pepela - visoki1 veliki rastu u visinu do nekoliko tisua mvulkanskog pepela - visoki1 veliki rastu u visinu do nekoliko tisua m .ilimanjaro1 u ba&i nekoliko desetaka km iroki" .ilimanjaro1 u ba&i nekoliko desetaka km iroki" primjeriE t $elee1 t3tprimjeriE t $elee1 t3t@elens1 7ujiama@elens1 7ujiama

http:


60/68

3lo"s.3ritannica.com


61/68

Mt. P)K)), MartiniRue

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (!: Physical Geolo"ypreuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (!: Physical Geolo"y

http:


62/68

L2,2A32, DK!.A,L2,2A32, DK!.A, gra'eni od ba&altne lave1 i&lijevanjem gra'eni od ba&altne lave1 i&lijevanjem


63/68

g j jba&altne lave1 i&ba%uju malo dima i pepela1 nastaju i&nad vruihba&altne lave1 i&ba%uju malo dima i pepela1 nastaju i&nad vruihtoaka1 rastu s o%eanskog dna1 po nekoliko milijuna godina (P km utoaka1 rastu s o%eanskog dna1 po nekoliko milijuna godina (P km uo%eanu i P km i&nad o%eana) dugotrajno talo0enje lave" primjerEo%eanu i P km i&nad o%eana) dugotrajno talo0enje lave" primjerE

vulkani na @avajskom otojuvulkani na @avajskom otoju

http:


64/68

VANIE E:U9.IEVANIE E:U9.IE

&' (*ndonezija), prije 8$.700 + $7.700 god., najvea kaldera&' (*ndonezija), prije 8$.700 + $7.700 god., najvea kaldera(100 km -0 km)(100 km -0 km)

&M'4, 117. god. najjaanama), 1#2. god.6 3:*3:' (>anama), 1#2. god.

C' 6 4=*" (nde), 1#7. god., 20.000 poginulihC' 6 4=*" (nde), 1#7. god., 20.000 poginulih >*&=' (Dilipini), 1##1. god.>*&=' (Dilipini), 1##1. god. C"=C (*talija), $#. god. (zadnja erupcija 1#%%. god.)C"=C (*talija), $#. god. (zadnja erupcija 1#%%. god.)


65/68

De&uv- .2T m iso ,0 m zapa$no o$ Eapula- erupcia >. "o$. (Pompei,

Herculaneum!

666topRhuCsitephpJdataSP#a%tionSP*Tsho6pag

666msNlabsorgCCPORP?-anar-daglarhtml

digilanderliberoitCbian%o;OC=Ohtml


66/68

l4


67/68

4umarole

sol4atare

planet-terreens-lon4rCC!+-sou4reNml

666s%o6ebdeC3uedamerikaCsuedQberi%htQteil;htmvul%an6rusgsgovCDol%anoesCAlaskaCimageshtml

8asprostranjenost vulkana u svijetu


68/68

8asprostranjenost vulkana u svijetu

preuzeto iz: #ican$er % & Monroe ' (!: )ssentials o* Geolo"ypreuzeto iz: #ican$er % & Monroe ' (!: )ssentials o* Geolo"y

Documents

Fizicka.geologija.2