54
BILTEN GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE BROJ 5 / GODINA V / SARAJEVO, 2019.

- FINAL - BILTEN GHB · 2020. 4. 20. · (dr. Hilmo Neimarlija, mr. Dževad Pleh, Nihad Mehmedović, mr. Hamida Karčić i Šahsena Đulović), koji su u proteklom četverogodišnjem

  • Upload
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • Broj 5 / Godina V / Sarajevo, 2019. 1

    BILTENGAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE

    BROJ 5 / GODINA V / SARAJEVO, 2019.

  • 2 Bilten Gazi Husrev-begove biblioteke

    Naslov:

    Izdavač:Za izdavača:Urednik:Redakcija:

    Lektor:Prijevod na engleski jezik:Naslovnica i DTP:Štampa:Tiraž:

    GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U 2019. GODINIGAZI HUSREV-BEY LIBRARY IN 2019

    Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevumr. Osman LavićFatima TinjakAmela Lepir, Izudina Zukorlić, Amina Kadribegović-Mehić, Ejla ĆurovacFatima AlihodžićZubeida KadićAli DrkićSabah Print300

  • Broj 5 / Godina V / Sarajevo, 2019. 3

    GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA - 2019. godina -

  • 4 Bilten Gazi Husrev-begove biblioteke

    Poštovani prijatelji,

    Peti broj Biltena Gazi Husrev-begove biblioteke potvrda je naše želje da svake godine u kontinuitetu, od preseljenja u novu zgradu 2014 godine, korisnicima i bosanskohercegovačkoj javnosti uopće, stavljamo na uvid realizaciju planskih aktivnosti. Činimo to i ovaj put s uvjerenjem da ćete to razumjeti kao težnju za kritičkim i objektivnim sagledavanjem i sumiranjem rada Biblioteke u 2019. godini, te da bismo u formi zapisa hronološki složenih činjenica, a umjesto ljetopisa Biblioteke, za budućnost ubilježili neka od dešavanja iz oblasti kulture u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Sažet izvještaj o radu, naš izbor aktivnosti Biblioteke koje su obilježile 2019. godinu, kolekcije i biblioteke koje su obogatile njene fondove, kutak posvećen korisnicima i njihovim zapažanjima, razgovor s dobitnicima priznanja Biblioteke, crtica iz iskustva naših restauratora u radu sa pergamentom, neke su od rubrika koje vam nudimo i u ovom broju Biltena.

    Biblioteka je i u ovoj godini bila poželjna destinacija koju su posjetile zvanične delegacije iz Indonezije, Irana, Saudijske Arabije, Austrije, Azerbejdžana, Sjeverne Makedonije, te studenti iz Poljske i Kosova, ministri u vladi Kantona Sarajevo, studenti Historije umjetnosti iz Sarajeva, kao i učenici Prve bošnjačke gimnazije, Srednje tehničke škole grafičkih tehnologija, dizajna i multimedije i preko hiljadu osnovaca s područja Općine Novi Grad iz Sarajeva. Naši uposlenici su posjetili Nacionalnu biblioteku Katalonije, te prisustvovali 85. Kongresu bibliotekara i informacijskih stručnjaka (WLIC 2019) u organizaciji IFLA-e koja je održana u Grčkoj, izložbom i prigodnim predavanjem predstavili se javnosti Prijepolja.

    Historijat Biblioteke i njene aktivnosti putem promocije Leksikona bošnjačke uleme predstavili smo publici Sarajeva, Mostara, Banje

    Luke, Tuzle, Olova, Brčkog i Lukavca. Na izdavačkom planu smo ponovo u jubilejima. Ove godine je štampan 40-ti broj godišnjaka Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. Još smo štampali dva interesantna i korisna naslova i to: Trajnost islamskog naslijeđa : rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke, autora dr. Mustafe Jahića i knjigu Iz rukopisnog blaga Gazi Husrev-begove biblioteke iz pera hafiza Hase Popare, također, uposlenika Biblioteke.

    Izložbe, okrugli stolovi, predavanja, tribine i godišnjice bili su i u ovoj godini, uz promociju novog štiva, čest oblik komunikacije uposlenika Biblioteke sa javnošću i korisnicima naših usluga.

    Uz pomoć institucija iz Bosne i Hercegovine (Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo kulture i sporta, te Ministarstvo kulture i sporta sarajevskog kantona) i ove godine smo organizirali zapaženu međunarodnu konferenciju. Ovo su neke od aktivnosti u 2019. godini koje potpisuje kolektiv Gazi Husrev-begove biblioteke a o kojima šire možete čitati na stranicama ovogodišnjeg Biltena.

    Koristimo priliku zahvalite se članovima Upravnog odbora Biblioteke (dr. Hilmo Neimarlija, mr. Dževad Pleh, Nihad Mehmedović, mr.Hamida Karčić i Šahsena Đulović), koji su u proteklom četverogodišnjem mandatu budno pratili i usmjeravali naš rad i aktivnosti, Upravi za obrazovanje i nauku, Rijasetu Islamske zajedncie u Bosni i Hercegovini i svima vama, dragi prijatelji, na razumijevanju, pomoći i pažnji koju nam poklanjate.

    Osman Lavić direktor Gazi Husrev-begove biblioteke

  • Broj 5 / Godina V / Sarajevo, 2019. 5

    Dear friends,

    The fifth issue of the Bulletin of the Gazi Husrev-bey’s Library is a confirmation of our desire to continually inform our beneficiaries and the general public in Bosnia and Herzegovina of the realization of the activities we had planned for. This has been our practice every year, since the relocation to a new building in 2014. We are doing this again with the conviction that you will understand it as an aspiration to critically and objectively review and summarize the work of the Library in 2019, and to record some of the developments in the field of culture of the capital of Bosnia and Herzegovina. We have selected the form of chronologically complex facts, instead of the Library’s chronicles. A summary of the work, our selection of the activities of the Library that marked 2019, collections that enriched its holdings, a corner dedicated to users and their observations, conversation with the recipients of the Library’s awards, highlights from the experience of our parchment restorers. Those are just some of the columns we offer in this issue of the Bulletin.

    The Library has also been this year’s preferred destination visited by official delegations from Indonesia, Iran, Saudi Arabia, Austria, Azerbaijan, Northern Macedonia, as well as by students from Poland and Kosovo, ministers in the Sarajevo Canton government, students of Sarajevo Art History, and students of The First Bosniak high school, the Secondary Technical School of Graphic Technology, Design and Multimedia, and over a thousand elementary students from the Novi Grad Municipality of Sarajevo. Our staff visited the National Library of Catalonia and attended the 85th Congress of Librarians and Information Professionals (WLIC 2019) organized by the IFLA, held in Greece, and presented themselves to the public in Prijepolje.

    The history of the Library and its activities through the promotion of the Lexicon of the Bosniak ulema was presented to the public in Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Tuzla, Olovo, Brčko and Lukavac. Our publishing activities are again connected with anniversaries. This year, the 40th edition of the Annals of Gazi Husrev-bey’s Library was printed. We have also printed two interesting and useful titles, namely, The Sustainability of Islamic Heritage: Manuscripts of the Gazi Husrev-bey’s Library by dr. Mustafa Jahić, and the book From the Manuscript Treasure of the Gazi Husrev-bey’s Library, written by Hafiz Haso Popara who is also an employee of the Library.

    Exhibitions, round tables, lectures, seminars, and anniversaries have this year also served as promotion of the new reading materials, a frequent form of communication between the Library staff and the users of our services.

    With the help of institutions of Bosnia and Herzegovina (Ministry of Civil Affairs of Bosnia and Herzegovina, Federation Ministry of Education and Science, Federation Ministry of Culture and Sports, and Ministry of Culture and Sports of Sarajevo Canton), we organized a remarkable international conference this year. These are some of the 2019 activities signed by the staff of the Gazi Husrev-bey’s Library, that you can read more about on the pages of this year’s Bulletin.

    We would like to take this opportunity to thank the members of the Library’s Board of Directors (Hilmo Neimarlija, Dževad Pleh, Nihad Mehmedović, Hamida Karčić and Šahsena Đulović), who have been closely monitoring and directing our work and activities over the past four years. Our thanks also go to the Education and Science Department of the Islamic Community in Bosnia and Herzegovina, and to all of you, dear friends, for understanding, help, and attention by which you have been supporting us.

    Osman Lavić Director of Gazi Husrev-bey Library

  • 6 Bilten Gazi Husrev-begove biblioteke

    Gazi Husrev-begova biblioteka je i u 2019. godini pored svoje osnovne bibliotečke djelatnosti, bila pokretač i središte velikog broja kulturnih aktivnosti i drugih različitih sadržaja, čime je pokazala da jedna savremena biblioteka treba pratiti potrebe svojih korisnika i stalno proširivati polje svoga djelovanja. Naša nastojanja su motivirana iskrenom željom da Biblioteka ponudi zanimljive i korisne sadržaje za sve kategorije stanovništva, da bude prostor ispunjen pozitivnom energijom i prijatnom atmosferom, te da svojim članovima i posjetiteljima omogući što brži i lakši pristup vrijednoj građi i fondovima.

    Potvrda da smo na dobrom putu je veliki broj posjeta, sve veći broj zadovoljnih članova i korisnika, kao i dobra posjećenost kulturnih događaja koje organiziramo.

    U 2019. godini smo u penziju ispratili tri dugogodišnja uposlenika i velika stručnjaka (dr. Mustafa Jahić, hfz. Haso Popara i Azra Gadžo-Kasumović) koji su dali značajan doprinos radu i razvoju Gazi Husrev-begove biblioteke.

    Potrudili smo se da u novom broju Biltena prezentiramo najznačajnije aktivnosti Biblioteke kako bismo vas na taj način dodatno motivirali da i u narednoj godini pratite i podržite ono što vam pripremamo.

    S obzirom na to da je bibliotečka djelatnost primarni posao svih biblioteka, pa tako i naše, u nastavku ćemo dati kratak pregled onoga što je urađeno na tom polju u protekloj godini:

    ODJELJENJE SPECIJALNIH ZBIRKIFOND RUKOPISAFond rukopisa je obogaćen sa 70 novih rukopisa koji su inventarisani i koji će biti kataloški obrađeni u narednom periodu. Iz štampe su izašle dvije značajne knjige uposlenika ovog fonda: Iz rukopisnog blaga Gazi Husrev-begove biblioteke (hfz. Haso Popara) i Trajnost islamskog naslijeđa-Rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke (dr. Mustafa Jahić).

    FOND ARHIVSKE GRAĐEFond arhivske građe sastoji se od dvije zbirke: Zbirke dokumenata na osmanskom i Zbirke dokumenata na bosanskom jeziku. Nakon izlaska iz štampe Kataloga osmanskih dokumenata I, tokom 2019. godine temeljito se radilo na pripremi za štampu Kataloga osmanskih dokumenata II. U protekloj godini kataloški je obrađeno 45 vakufnama na osmanskom jeziku, u sklopu projekta “Katalog vakufnama GHB”. Urađeni su prijevodi i uži arhivski opisi pojedinačnih dokumenata koji su bili potrebni istraživačima u njihovom radu. Skenirano je i analitički obrađeno 1145 različitih arhivskih dokumenata na bosanskom jeziku, kao i kompletna zbirka “Džemaludin Čaušević”.

    ODJELJENJE OBRADE BIBLIOTEČKE I NEBIBLIOTEČKE GRAĐE FOND ORIJENTALISTIKEFond orijentalistike sastoji se od štampanih knjiga na arapskom, turskom, perzijskom jeziku, te knjiga štampanih arapskim pismom općenito, kao što je bosanska arebica. Fond broji 22513 obrađenih monografskih publikacija izdatih u rasponu od 1729. godine do danas. Ove godine obrađeno je novih 300 knjiga, koje su time postale dostupne čitaocima. Fond je u 2019. godini obogaćen sa preko 50 novih naslova.

    EVROPSKI FONDEvropski fond je fond štampanih knjiga na evropskim jezicima i predstavlja najobimniji fond u Gazi Husrev-begovoj biblioteci sa preko 43.000 štampanih monografskih publikacija. U 2019. godini obrađeno je novih 2750 publikacija koje su u Biblioteku pristigle na

    Amina Kadribegović-MehićIZVJEŠTAJ O RADU GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE ZA 2019. GODINU

  • Broj 5 / Godina V / Sarajevo, 2019. 7

    različite načine. Najveći broj publikacija je stigao donacijama, a posebno su se po tom pitanju istakli: Pekarić Hajrudin, Fondacija za bibliotečku djelatnost, porodice: rahmetli prof. Safeta Halilovića, rahmetli Merzuka Vejzagića, rahmetli prof. Seida Traljića, rahmetli prof. Ibrahima Bušatlije, porodica Fazlagića, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Orijentalni institut u Sarajevu, doktor Mustafa Jahić, Edina Bisić i Izet Riđanović. Biblioteka ove godine nije samo primila veliki broj novih knjiga, već je učestvovala i u obogaćivanju fondova drugih biblioteka, tako da je poklonjeno preko 1200 publikacija iz fondova naše biblioteke.

    FOND SERIJSKIH PUBLIKACIJAFond serijskih publikacija, osim starih časopisa, prikuplja i savremene časopise koji se publiciraju u BiH, Evropi, te u zemljama islamskog svijeta, a tiču se kulture, religije, historije, književnosti, filozofije i sl. U prošloj godini je završena detaljna kataloška prerada Fonda koji sada broji 1315 naslova sa 5263 bibliotečke jedinice. Obrađena je i sva pristigla tekuća periodika. Većina stare periodike do 1945. godine, kao i glasila Islamske zajednice mogu se naći u Digitalnoj biblioteci koja je dostupna putem naše web stranice (www.ghb.ba), a istrajno i kontinuirano se radi na njenom dopunjavanju. U protekloj godini u Biblioteku je pristiglo i dosta serijskih publikacija putem donacija.

    FOND FOTOTEKEFond fototeke Gazi Husrev-begove biblioteke sadrži preko 20.000 fotografija i razglednica, kako starih tako i onih novih. Da bi bio što dostupniji korisnicima, svakodnevno se radi na digitalizaciji ovog fonda. Tako je u protekloj godini inventarisano, analitički obrađeno i skenirano 1400 novih fotografija. Fond je u protekloj godini obogaćen fotografijama iz porodičnih biblioteka Seida Traljića i Ibrahima Bušatlije.

    ODJELJENJE ARHIVA ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI I HERCEGOVINIArhiv Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini obuhvata arhivsku građu nastalu u radu organa i ustanova Islamske zajednice u BiH od

    1882. do 2010. godine. Arhiv trenutno raspolaže sa 13 fondova i 6 arhivskih zbirki. Ukupna količina arhivske građe koja je smještena u depou ovog arhiva iznosi preko 700 dužinskih metara, uključujući i 2130 arhivskih knjiga. U godini koja je iza nas obrađena je i skenirana 151 kutija (20 000 dokumenata) iz fonda Vrhovno islamsko starješinstvo i 78 kutija (10 000 dokumenata) iz fonda Vakufska direkcija. Obrađeno je i 1000 dokumenata iz fonda Zemaljsko vakufsko ravnateljstvo. Završena je i obrada kolekcije od 368 geografskih karata.

    ODJELJENJE ZA KORISNIKEOvo odjeljenje obuhvata info-pult, čitaonicu i depoe u kojima je smještena građa iz fondova Gazi Husrev-begove biblioteke. Uposlenici ovog odjeljenja su u svakodnevnom direktnom kontaktu sa korisnicima, posjetiteljima i istraživačima, osluškuju njihova očekivanja i potrebe, te se trude da im uvijek budu na usluzi. U 2019. godini bibliotečke usluge je koristilo preko 14 hiljada korisnika, a ukupan broj posjetitelja je mnogo viši. Detaljnije o aktivnostima ovog odjeljenja možete čitati u posebnom tekstu na stranicama Biltena.

    ODJELJENJE ZA RESTAURACIJU I KONZERVACIJUOdjeljenje za restauraciju i konzervaciju Gazi Husrev-begove biblioteke prostire se na preko 200 m2 i opremljeno je savremenom opremom. Aktivnosti ovog odjeljenja su usmjerene ka saniranju hemijskih, mehaničkih i bioloških oštećenja objekata restauracije sa akcentom na restauraciju papira bibliotečke građe. U prošloj godini uposlenici ovog odjeljenja uradili su sljedeće: koričenje 16 svezaka godišnjaka, restauracija 2 rukopisa, 17 osmanskih dokumenata, 11 štampanih knjiga, 22 časopisa, izrada 27 zaštitnih kutija, izrada 15 tvrdih i mehkih uveza za knjige, konzervacija 7 muzejskih predmeta, čišćenje 533 štampane knjige, izrada preko 1200 afiša itd. Ono što je bilo posebno značajno za ovo odjeljenje u prošloj godini je organiziranje veoma uspješne Prve međunarodne konferencije o zaštiti pisanog naslijeđa na kojoj su se okupili istaknuti stručnjaci restauratori iz Zemlje i svijeta.

  • 8 Bilten Gazi Husrev-begove biblioteke

    ODJELJENJE IKT, SNIMANJE - REPROGRAFIJAU Odjeljenju IKT i reprografije su se i u protekloj godini obavljali svi poslovi koji se tiču osiguranja informatičke podrške ukupnom poslovanju Biblioteke i unutarnje mreže, održavanja VMware-a, EMC opreme i servera Biblioteke, brige o sigurnosti pohranjenih dokumenata (vrši se backup dokumenata), nadzora lokalne mreže i drugi poslovi koji su vezani za ovaj segment rada Biblioteke i njenih odjeljenja. Također, razvijana su softverska rješenja, rad na održavanju i optimiziranju storage sistema na kojima je pohranjena digitalna građa, nadziranje procesa digitalizacije, obrada digitalne građe, OCR-ovanje, kao i drugi poslovi iz domena IT sektora.

    MUZEJMuzejska zbirka koji se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, svojom stalnom postavkom svjedoči o vjerskoj i kulturnoj tradiciji Bošnjaka. Broji 1200 artefakata i na radost svih posjetitelja sada je dostupan Katalog muzejske postavke. Kroz ovu zbirku su i u protekloj godini prošli brojni turisti, a posebno nam je zadovoljstvo što su najčešći posjetitelji postavke, ali i ostalih odjeljenja Biblioteke učenici i studenti. U prošloj godini zabilježeno je preko 2000 posjeta ovoj postavci.

    UPRAVA I ADMINISTRACIJAUprava i administracija Biblioteke je kao i do sada, obavljala sve pravne i administrativne poslove Biblioteke i njenih uposlenika kao što su: predstavljanje Biblioteke, vođenje tekuće arhive Biblioteke: platne liste, ugovori, rješenja, sporazumi, odluke, vođenje i ažuriranje matične knjige za sve uposlenike na osnovu ugovora o radu na određeno i neodređeno vrijeme, vođenje Knjige evidencija za povremeno angažirane u Biblioteci, učestvovanje u radu glavne komisije za reviziju bibliotečkih fondova, učešće u realizaciji projekata (realizacija sredstava dobijenih od Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo), priprema i pregled Sporazuma o razumijevanju i saradnji sa Azerbejdžanom i Nacionalnom bibliotekom Irana, Media centrom, Grafičkom školom itd. Pripremljeni su prijedlozi, a nakon toga i usvojeni sljedeći

    pravilnici: Pravilnik o stručnim zvanjima u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova i radnih zadataka i Pravilnik o plaćama i drugim naknadama u Biblioteci. U protekloj godini organizirani su i koordinirani mnogi kulturni događaji, promocije, izložbe, konferencije, a radilo se i na izradi projekata kojima je aplicirano za grant sredstva. Poseban trud je uložen u organiziranje Prve međunarodne konferencije o zaštiti pisanog naslijeđa, 482. godišnjice Biblioteke, predramazanske radionice Ovo je i moje pisano naslijeđe i moja tradicija, itd. Svakodnevno je odgovarano na brojne upite korisnika putem e-pošte, te su vršene rezervacije zakupa prostora za događaje koji se organiziraju u Biblioteci.

    UPRAVNI ODBOR GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKEUpravni odbor Biblioteke je u 2019. godini održao 6 redovnih i jednu telefonsku sjednicu. Uspješno je obavljao poslove i zadatke iz svoje nadležnosti kao što je provođenje konkursne procedure i prijem novih uposlenika, razmatranje planova i izvještaja o radu, donošenje pravnih akata potrebnih za funkcionisanje Uprave i Odjeljenja Biblioteke. Inače ove godine ističe četverogodinji mandat ovoga saziva upravnog odbora koji je u sastavu dr. Hilmo Neimarlija, mr. Pleh Dževad, Nihad Mehmedović, mr. Hamida Karčić i Šahsena Đulović uspješno vodio ovu instituciju kulture. Kolektiv Biblioteke koristi priliku najtoplije se zahvaliti članovima Upravnog odbora na predanom radu i praćenju realizacije planskih poslova Biblioteke.

    Upravni odbor Gazi Husrev-begove biblioteke

  • Broj 5 / Godina V / Sarajevo, 2019. 9

    Ejla ĆurovacPO ČEMU ĆEMO PAMTITI 2019. GODINU

    DAN KORISNIKA

    U utorak, 8.1.2019. godine, već petu godinu zaredom, obilježen je Dan korisnika Gazi Husrev-begove biblioteke. Tom prilikom prisutnima se obratio koordinator Odjeljenja za korisnike Hazim Lepir, koji je okupljenim članovima Biblioteke poželio uspjeh u radu i školovanju i pozvao ih da i dalje budu redovni članovi Biblioteke. Kao i svake godine, dodijeljene su nagrade najredovnijim korisnicima, a to su: Mehmed Omerbašić - student Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Kerim Kruščica – student Pravnog fakulteta u Sarajevu, Amar Džafić – student Pravnog fakulteta u Sarajevu, Fahrija Dacić – studentica Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu, Alija Dautović – student Pravnog fakulteta u Sarajevu. Oni su dobili besplatne godišnje članarine i poklon pakete knjiga kao vid priznanja za redovnost, marljiv rad i privrženost Biblioteci i knjizi.

    Dan korisnika Gazi Husrev-begove biblioteke

    DAN BIBLIOTEKE I PROMOCIJA LEKSIKONA BOŠNJAČKE ULEME

    Gazi Husrev-begova biblioteka je uz prigodnu svečanost i promociju knjige Leksikon bošnjačke uleme obilježila svoju 482. godišnjicu rada. Na početku svečanosti, nakon učenja kratkog odlomka iz Kur’ana i obraćanja moderatorice programa Šahsene Đulović, prisutnima se obratio direktor Biblioteke koji je tom prilikom iznio izvještaj o radu, postignućima i rezultatima tokom 2018. godine, posebno ističući promocije Monografije GHB u Državi i regionu, ali i rezultate koje je Digitalna Gazi Husrev-begova biblioteka imala tokom prve godine svoga funkcionisanja. Direktor je najavio i nove projekte za naredni period i rekao nekoliko uvodnih rečenica o samom procesu nastajanja Leksikona.

    U centralnom dijelu programa organizirana je promocija knjige Leksikon bošnjačke uleme autora Ahmeda Mehmedovića, penzionisanog uposlenika Gazi Husrev-begove biblioteke. Promotori su bili akademik Rešid Hafizović, prof. dr. Ismet Bušatlić i autor Leksikona Ahmed Mehmedović.

    Na samom kraju dodijeljene su zahvalnice istaknutim pojedincima i organizacijama za doprinos u radu Biblioteke, obogaćivanju njenih fondova poklonjenim kolekcijama knjiga, dokumenata ili muzejskih eksponata, kao i za druge vidove podrške. Dobitnici su Fondacija „Hayrat Vakfi” iz Republike Turske, firma „Techsoup Balkans i Agencija Mašta” iz Sarajeva, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, gospodin Hajrudin Dino Pekarić iz Tuzle i porodica rahmetli prof. dr. Safeta Halilovića. Iz reda bivših ili sadašnjih uposlenika Gazi Husrev-begove biblioteke dobitnici su Ahmed Mehmedović i prof. emeritus. dr. Omer Nakičević. Na kraju se prisutnima obratio i uvaženi reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović koji je istakao zadovoljstvo zbog objavljivanja jednog tako bitnog djela. Svečanosti su prisustvovali brojni ugledni gosti, predstavnici Islamske zajednice u BiH, te zvanice iz akademske zajednice i šireg kulturnog i društvenog života, a u muzičkom dijelu programa nastupao je Armin Muzaferija, koji je izveo dvije numere.

  • 10 Bilten Gazi Husrev-begove biblioteke

    Obraćanje reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića na svečanosti povodom 482. godišnjice rada Gazi Husrev-begove biblioteke

    POSJETA NACIONALNOJ BIBLIOTECI KATALONIJE

    Uposlenici Gazi Husrev-begove biblioteke Adnan Ćurovac i Ejla Ćurovac su 22.3.2019. godine posjetili Nacionalnu biblioteku Katalonije, gdje ih je ugostila i odvela u obilazak bibliotekarka Maria. Nacionalna biblioteka Katalonije je osnovana 1907. godine i nalazi se u prekrasnom kompleksu zgrada koje su nekada bile bolnica De la Santa Creu. Biblioteka danas sadrži preko 4 miliona bibliotečkih jedinica, i kao obavezni primjerak prikuplja svu građu nastalu na području Katalonije.

    STRUČNI SKUP BIBLIOTEKARA U MAGLAJU

    U Maglaju je 13.03.2019. održan stručni skup bibliotekara kojem su prisustvovali i uposlenici Gazi Husrev-begove biblioteke Adnan Ćurovac i Ejla Ćurovac uz još 95 bibliotekara iz cijele Federacije BiH. Stručni skup Društva bibliotekara Federacije BiH pod nazivom „Saradnja i umrežavanje: novi početak“, otvorila je predsjednica Društva Nina Bunjevac-Salkić i izrazila zadovoljstvo zbog velikog broja prisutnih i želju da svi zajedno učestvuju u radu DBFBiH i da doprinesu njegovom što boljem pozicioniranju u bh društvu.

    PROMOCIJA KNJIGENEDŽMETTIN ERBAKAN - ŽIVOT, DJELO, IDEJA

    U Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke je 26. februara održana promocija knjige Nedžmettin Erbakan – život, djelo, ideja. Promociji knjige, održanoj u organizaciji Balkanskog centra za analizu i studije BALANS i Gazi Husrev-begove biblioteke, osim autora Abdulkadira Madžita prisustvovali su i Murat Ileri, zamjenik predsjednika Islamske zajednice Milli Görüs (IGMG), dr. Sedad Bešlija, prevodilac ovog djela na bosanski jezik i brojni građani.

    Stručni skup biblioteka u Maglaju

    Posjeta Nacionalnoj biblioteci Katalonije

  • Broj 5 / Godina V / Sarajevo, 2019. 11

    PROMOCIJA KNJIGE MUHADDISE-UČENJAKINJE U ISLAMU

    U prepunoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke 27.03.2019. godine promovirana je knjiga Muhaddise – učenjakinje u islamu autora Mohammada Akrama Nadwija, u prijevodu Naide Hota-Muminović i Nermine Baljević, a u izdanju Centra za napredne studije. Knjiga je adaptacija uvodnog toma četrdesetotomnog biografskog Rječnika učenjakinja Poslanikovih hadisa. Knjiga ističe kako su učene žene uživale visok javni ugled i autoritet u formativnom periodu islama. Promociju je moderirala Zehra Alispahić, dok su drugi prijatelji ovog projekta Gazi Husrev-begova biblioteka, Bejtovic Communications, Radio BIR, te Centar za edukaciju i istraživanje „Nahla”.

    PRAKTIČAN RAD UČENIKA ELČI IBRAHIM-PAŠINE MEDRESE U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI

    Učenici Elči Ibrahim-pašine medrese iz Travnika su 10.04.2019. godine boravili u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Uz praktičan rad, upoznavanje Biblioteke i druženje sa bibliotekarima, arhivistima, restauratorima, informatičarima i knjižničarima naučili su mnogo toga novog o svakodnevnom funkcioniranju jedne biblioteke, ali dosta toga o historiji i specifičnostima Gazijine biblioteke. Učenici su bili dio radionice pod nazivom „Biblioteka: dom naše prošlosti i budućnosti”, koji je Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu organizirala u povodu “Međunarodnog dana knjige i autorskih prava”, a koji se obilježava u mjesecu aprilu.

    Učenici Elči Ibrahim-pašine medrese u Gazi Husrev-begovoj biblioteci

    PREDRAMAZANSKI KONCERT U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI

    U četvrtak, 11.04.2019. godine u Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke održan je predramazanski koncert Zejda Šote pod nazivom „Zavoljeh Tebe ja”. Prisutni su mogli uživati u duhovnim pjesmama, ilahijama i kasidama u izvedbi Zejda Šote i odličnog orkestra, a gost programa bio je Muhamed Mahmutović koji je čitao poeziju. Ovom prilikom Zejd Šoto je premijerno predstavio novi spot za duhovnu pjesmu „Slovo o ljubavi” prema tekstu Dževada Ibrahimovića i aranžmanu Đanija Pervana.

    Predramazanski koncert u Gazi Husrev-begovoj biblioteci

    LEKSIKON BOŠNJAČKE ULEME PROMOVISAN U MOSTARU

    U okviru ovogodišnje manifestacije “Dani mevluda i zikra” 12.04.2019. godine u Karađoz-begovoj medresi u Mostaru predstavljen je Leksikon bošnjačke uleme autora Ahmeda Mehmedovića. Radi se o jednom od kapitalnih projekata na kojem je Mehmedović istrajno radio više od petnaest godina. Uz autora o knjizi su govorili direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr. Osman Lavić i historičar doc.dr. Faruk Taslidža.

    Promocija Leksikona bošnjačke uleme u Mostaru

  • 12 Bilten Gazi Husrev-begove biblioteke

    PROMOCIJA KNJIGEISLAM U KULTURNOM IDENTITETU EUROPE

    U organizaciji Naučnoistraživačkog instituta „Ibn Sina“ u Sarajevu i Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu 15.04.2019. godine u Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke predstavljeno je najnovije autorsko djelo prof. dr. Rešida Hafizovića Islam u kulturnom identitetu Europe. O knjizi su, pored autora, govorili i prof. dr. Ismet Bušatlić i doc. dr. Asim Zubčević. Voditelj programa je bio Nermin Hodžić.

    LEKSIKON BOŠNJAČKE ULEME PROMOVISAN U BANJOJ LUCI

    Nakon Sarajeva i Mostara, dana 17.04.2019. godine, održana je promocija Leksikona bošnjačke uleme i za Muftijstvo banjalučko. Promocija je održana u prostorijama Gazanferije džamije u Banjoj Luci u prisustvu imama, glavnih imama i predsjednika medžlisa ovoga muftijstva. Promociju je uvodnom besjedom otvorio muftija banjalučki mr. Nusret-ef. Abdibegović. U svom obraćanju muftija je čestitao Gazi Husrev-begovoj biblioteci na ovom važnom projektu, te zahvalio direktoru mr. Osmanu Laviću i autoru Ahmedu Mehmedoviću na posjeti i promociji ovoga djela. Kratko je predstavio strukturu i rad Muftijstva na čijem čelu se nalazi, te izrazio nadu da će pojava Leksikona naići na dobar prijem kod naše javnosti i podsticajno djelovati na glavne imame i imame u smislu njihovog istraživanja zajedničke nam kulturne baštine.

    Promocija Leksikona bošnjačke uleme u Banjoj Luci

    EDUKATIVNA RADIONICA „POTRAGA ZA BLAGOM“

    Edukativna radionica “Potraga za blagom”

    Uposlenici Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu su 18.04.2019. godine, organizirali kreativnu radionicu/interaktivnu edukativnu igru pod nazivom “Potraga za blagom” za djecu iz različitih programa SOS Dječijih sela BiH, Lokacije Sarajevo. Već četvrtu godinu zaredom Gazi Husrev-begova biblioteka pred nastupanje mjeseca ramazana organizira ovakav vid druženja i edukacije za najmlađe iz raznih ustanova koje se brinu o djeci bez roditelja ili djeci iz socijalno ugroženih porodica. Tako je i ove godine u saradnji sa SOS Dječijim selom Sarajevo i uz podršku Općine Novi Grad Sarajevo, 26 djece, uzrasta od 7-12 godina, boravilo u Gazi Husrev-begovoj biblioteci na cjelodnevnom edukativno-zabavnom programu. Kroz interaktivnu edukativnu igru “Potraga za blagom” djeca su obilazila odjeljenja Biblioteke otkrivajući vrijedne primjerke kulturno-historijske baštine Bosne i Hercegovine koji se ovdje čuvaju. Cilj je bio upoznati djecu sa našim nacionalnim blagom i pisanim naslijeđem, te važnošću njenog očuvanja. Osim toga, putem ovakvog vida aktivnosti Biblioteka i njeni uposlenici, željeli su iskazati ovoj kategoriji djece svoju pažnju i gostoprimstvo, kao budućim nosiocima i aktivnim članovima našeg društva. To je istakao i direktor Biblioteke u svom pozdravnom obraćanju u svojstvu domaćina, ali i na kraju, čestitavši svima na uspješno realiziranoj aktivnosti. Djeci i svim prisutnima se obratio i gospodin Damir Mahmić, direktor sektora Dječije selo Sarajevo, koji je izrazio

  • Broj 5 / Godina V / Sarajevo, 2019. 13

    svoje zadovoljstvo zbog ponovnog boravka u Biblioteci, učešća djece u ovoj aktivnosti, a posebno zbog lijepe saradnje i gostoprimstva uposlenika Biblioteke. U završnom dijelu programa, djeci su uručeni ramazanski paketići i certifikati za učešće u radionici, a prije toga djecu je dodatno razveselio nastup Latifa Moćevića, bh. muzičara i umjetnika koji, između ostalog, piše i izvodi pjesme za djecu.

    PREDAVANJE “KAKO JE OBNAVLJANA FERHADIJA DŽAMIJA”

    U utorak 14. maja 2019. godine u Srednjoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke održano je predavanje pod naslovom “Kako je obnavljana Ferhadija džamija”. Predavač je bio prof. dr. Muhamed Hamidović, penzionisani profesor Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i glavni projektant obnove banjalučke Ferhadije džamije. Predavanje je organizovano u saradnji Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, El-Kalema i Gazi Husrev-begove biblioteke. Ferhadija je bila jedna od 16 džamija srušenih u Banjoj Luci tokom agresije u BiH. Srušena je 7. maja 1993. godine, nakon što je prvobitno bila granatirana, a potom i minirana. Ostaci džamije odvezeni su na gradsku deponiju, a dio je bačen u jezero Karanovac. Dan rušenja Ferhadije džamije, 7. maj, Islamska zajednica u BiH je proglasila Danom džamija.

    Predavanje “Kako je obnavljanja Ferhadija džamija”

    ISPRAĆAJ U PENZIJU UPOSLENIKA BIBLIOTEKE

    Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu je početkom 2019. godine (mart, april) u penziju ispratila dvojicu svojih dugogodišnjih uposlenika, istinskih poznavatelja, zaljubljenika i čuvara rukopisne knjige, hfz. Hasu Poparu i dr. Mustafu Jahića. Tom prilikom organiziran je ispraćaj i uručeni prigodni pokloni našim kolegama kao znak zahvalnosti za predan i profesionalan rad u Biblioteci.

    Ispraćaj u penziju uposlenika Gazi Husrev-begove biblioteke

    IFTARI ZA UPOSLENIKE GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE

    Dvadeset četvrtog maja i 2. juna ove godine uposlenicima Gazi Husrev-begove biblioteke upriličeni su iftari. Prvi iftar je organiziran u prelijepom ambijentu novog Studentskog centra Islamske zajednice, a drugi u Hotelu Malak Regency na Ilidži. Nakon akšam namaza proučena je dova pred dušu Gazi Husrev-bega, kao i svih vakifa i uposlenika Biblioteke koji su preselili na Ahiret.

    Iftar za uposlenike Gazi Husrev-begove biblioteke

  • 14 Bilten Gazi Husrev-begove biblioteke

    LEKSIKON BOŠNJAČKE ULEME PROMOVISAN U TUZLI

    U okviru manifestacije “Dani Hasana Kaimije”, u Behram-begovoj medresi je u srijedu, 12. juna 2019. godine održana promocija djela Leksikon bošnjačke uleme, koje je nastalo kao rezultat dugogodišnjeg projekta Gazi Husrev-begove biblioteke, a u realizaciji autora Ahmeda Mehmedovića. Promotori su bili mr. Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, dr. Ševko Sulejmanović, direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja u Tuzli i autor Ahmed Mehmedović.

    TEAM BUILDING ZA KOLEKTIV GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE

    U utorak, 18.06.2019. organiziran je Team Building trening za kolektiv Gazi Husrev-begove biblioteke. Ovaj vid aktivnosti u Biblioteci je pokrenut 2017. godine s ciljem jačanja timskog duha i izgradnje osjećaja za međusobnu saradnju između uposlenika i pripadnosti istoj organizaciji. Ove godine kolektiv Gazi Husrev-begove biblioteke u okviru Team Building programa posjetio je planinu Vlašić i boravio u sportsko-rekreativnom centru Eko Fis Vlašić. Posebno predavanje na temu „Organizacioni i institucionalni menadžment” održao je gospodin Valdet Peštalić, trener/konsultant, direktor Odjela za edukaciju pri Agenciji za certificiranje halal

    Promocija Leksikona bošnjačke uleme u Tuzli

    kvalitete. Uposlenici Biblioteke su sa mnogo pažnje slušali predavanje ovog stručnjaka iz oblasti organizacionog menadžmenta, upravljanja ljudskim resursima i organizacionog komuniciranja. Ovom prilikom uposlenici Biblioteke su zajednički posjetili i nedavno restauriranu Šarenu džamiju u Travniku, jedan od najvažnijih simbola „vezirskog grada”. Učešćem u Team Building treningu, uvjerili smo se u njegovu opravdanost i koristi koje iz tog vida aktivnosti proizilaze, kao što su: poboljšanje komunikacije, bolje razumijevanje članova tima, povećanje motivacije zaposlenih, bolje razumijevanje zajedničkih ciljeva organizacije, razumijevanje važnosti učinka svakog zaposlenog, učenje jednih o drugima, dobrim stranama i slabostima, te povećanje međusobnog povjerenja.

    Team Building trening za kolektiv Gazi Husrev-begove biblioteke

    PRIZNANJE FONDACIJE AL-FURQAN ZA DR. MUSTAFU JAHIĆA

    Gazi Husrev-begova biblioteka sarađuje sa Fondacijom za islamsko naslijeđe al-Furqan u Londonu od njenog osnivanja, 1988. godine, na raznim poljima čuvanja, katalogiziranja, digitaliziranja i mikrofilmovanja rukopisa, te njihovog publiciranja. Među najznačajnije realizirane projekte sa Bibliotekom spadaju štampanje reprint izdanja Mushafa Fadil-paše Šerifovića, donacija opreme za digitalizaciju, polica za knjige, katalogiziranje rukopisa, izdavanju kataloga rukopisa i dr. Fondacija al-Furqan finansirala je, također, digitaliziranje i katalogiziranje rukopisa Nacionalne biblioteke Bosne i Hercegovine, Historijskog arhiva Sarajevo i Kantonalnog

  • Broj 5 / Godina V / Sarajevo, 2019. 15

    arhiva Travnik, te digitalizaciju rukopisa Arhiva Hercegovine Mostar u saradnji sa uposlenicima Gazi Husrev-begove biblioteke.

    Dr. Mustafu Jahića, dugogodišnjeg direktora Gazi Husrev-begove biblioteke, tokom mjeseca ramazana 2019. godine, kontaktirala je Fondacije al-Furqan i pismenim putem obavijestila da je dobitnik priznanja Štit Fondacije al-Furqan povodom obilježavanja njene tridesete godišnjice. U pismu se između ostalog kaže: „ Fondacija za islamsko naslijeđe al-Furqan, tokom protekla tri desetljeća, imala je čast sa Vama lično kao i sa Gazi Husrev-begovom bibliotekom raditi i sarađivati. Ova saradnja rezultirala je ostvarivanjem više vrijednih i plodonosnih projekata u oblasti bogatog islamskog naslijeđa.“

    Priznanje Fondacije Al-Furqan dr. Mustafi Jahiću

    LEKSIKON BOŠNJAČKE ULEME PROMOVISAN U KARIĆIMA

    U okviru obilježavanja manifestacije “Dani bosanske duhovnosti – Karići 2019”, koju organizuje Muftijstvo sarajevsko zajedno s medžlisima Islamske zajednice Vareš, Olovo, Breza, Visoko, Gračanica, Kakanj i Medresom “Osman ef. Redžović“, 23. 7. 2019. godine, održana je promocija djela Leksikon bošnjačke uleme na dovištu Petrovići (Medžlis Islamske zajednice Olovo). Na promociji su o Leksikonu govorili dr. Abdulgafar Velić, mr. Osman Lavić, dr. Aladin Husić i Ahmed Mehmedović, autor Leksikona.

    Promocija Leksikona bošnjačke uleme na dovištu Petrovići

  • 16 Bilten Gazi Husrev-begove biblioteke

    PRVA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ZAŠTITI PISANOG NASLIJEĐA

    U organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Univerziteta u Sarajevu održana je dvodnevna Prva međunarodna konferencija o zaštiti pisanog naslijeđa u Sarajevu. Konferencija je otvorena 16.09. 2019. godine u Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke i okupila je međunarodne stručnjake konzervacije i restauracije koji se bave bibliotečkom i arhivskom građom, te umjetninama na papiru i pergamentu. Radni dio Konferencije je nastavljen 17.09.2019. godine kada su svoje radove predstavili stručnjaci iz Hrvatske, Srbije, Italije, Holandije, Španije, Irske, Turske, Indije, Malezije i BiH.

    GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA NA IFLA-INOJ KONFERENCIJI (WLIC 2019)Zahvaljujući osvojenom IFLA-inom grantu, uposlenici Gazi Husrev-begove biblioteke Adnan Ćurovac i Ejla Ćurovac su od 24.08. do 31.08.2019. godine prisustvovali 85. Kongresu bliotekara i informacijskih stručnjaka (WLIC 2019) u organizaciji IFLA-e. Kongres je održan u prekrasnom centru Megaron u Atini, a ukupan broj učesnika ove godine je bio preko 3.500. Osim toga, tu je bilo još i oko 250 izlagača iz cijeloga svijeta.

    Prva međunarodna konferencija o zaštiti pisanog naslijeđa

    NACIONALNI DAN SVIJESNOSTI O BIBLIOTEKAMA U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI

    Povodom obilježavanja Nacionalnog dana svjesnosti o bibliotekama u Bosni i Hercegovini 25.10.2019. godine, Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu ugostila je 150 učenika sedmih razreda OŠ “Ćamil Sijarić” i OŠ “Behaudin Selmanović” iz Sarajeva. Tom prilikom, učenici su sa svojim nastavnicima obišli Biblioteku (depo s knjigama), upoznali se sa njenim historijatom i fondovima, posjetili Odjeljenje za restauraciju i konzervaciju i Muzejsku zbirku Gazi Husrev-begove biblioteke.

    Nacionalni dan svjesnosti o bibliotekama u Gazi Husrev-begovoj biblioteci

    LEKSIKON BOŠNJAČKE ULEME PROMOVISAN U LUKAVCU

    Promocija knjige Leksikon bošnjačke uleme u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Puračić i Instituta za društvena i religijska istraživanja održana je u džamiji džemata Lukavac-Grad, 03.11.2019. godine. Na promociji su govorili mr. Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, dr. Šefko Sulejmanović, direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja, i autor Leksikona Ahmed Mehmedović.

  • Broj 5 / Godina V / Sarajevo, 2019. 17

    PROMOCIJA KNJIGE MOSTARSKO MUFTIJSTVO OD 1992. DO 2012. G. - ULOGA I ZNAČAJ ISLAMSKE ZAJEDNICE U ODBRANI BOŠNJAKA I DRŽAVE BOSNE I HERCEGOVINE

    Trinaestog novembra 2019. godine u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu održana je promocija knjige Mostarsko muftijstvo od 1992. do 2012. g. - Uloga i značaj Islamske zajednice u odbrani Bošnjaka i države Bosne i Hercegovine autora, bivšeg mostarskog muftije, Seid-ef. Smajkića. Promocija je održana u organizaciji Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, Gazi Husrev-begove biblioteke i Izdavačke kuće Rijaseta Islamske zajednice u BiH “El-Kalem”. Na promociji su govorili: Ferid Dautović, direkotr Instituta, dr. Mustafa Prljača, urednik u El-Kalemu, mr. Muharem Omerdić i dr. Ibrahim Kajan. Knjiga govori o događanjima od početka agresije na Bosnu i Hercegovinu do 2012. godine a sadrži faktografske činjenice ratnih dešavanja.

    Promocija knjige bivšeg mostarskog muftije, Seid-ef. Smajkića

    PROMOCIJA ZBORNIKA RADOVA ALIJA ISAKOVIĆ I BOSANSKI JEZIK

    Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu u saradnji s Gazi Husrev-begovom bibliotekom 19. 11. 2019. godine organizovao je promociju Zbornika radova sa simpozija „Alija Isaković i bosanski jezik“ u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. O liku i djelu Alije Isakovića govorili su: prof. dr. Dževad Jahić, prof. dr. Alen Kalajdžija, prof. dr. Uzeir Bavčić i prof. dr. Alija Pirić, a moderatorica programa je bila mr. Elmira Resić.

    Zbornik radova s Naučne konferencije „Alija Isaković i bosanski jezik“, održane povodom 20 godina smrti Alije Isakovića, na preko 400 stranica donosi 20 naučnih i stručnih radova podijeljenih u tematske cjeline. U ovim radovima istaknut je značaj Alije Isakovića za razvoj bosanskog jezika na različitim poljima djelovanja, te je analiziran jezik njegovih djela. U Zborniku su objedinjene informacije o ovom istaknutom književniku i naučnom radniku što će pomoći svim istraživačima, ali i onima koji nastavljaju rad Alije Isakovića u bilo kojem segmentu, u njihovim budućim istraživanjima.

    MEĐUNARODNI SIMPOZIJ „NAUČNA MISAO IMAMA EL-MATURIDIJA (853-944)“ U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, 20. i 21. novembra 2019. godine, u organizaciji Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu i Ankari, Fakulteta islamskih nauka Univerziteta Fatih Sultan Mehmet Vakıf u Istanbulu, Udruženja Ilmijje Islamske zajednice u BiH i Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu održan je dvodnevni Međunarodni simpozij pod nazivom „Naučna misao imama El-Maturidija (853-944)“.

    Na otvorenju simpozija prisutnima su se obratili reisu-l-ulema IZ u BiH Husein-ef. Kavazović, ambasador Republike Turske u BiH Haldun Koc, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta IZ-e prof. dr. Dževad Hodžić, dekan Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Ankari Ahmet Nedim Serinsu, koordinator TIKA-e za BiH Omer Faruk Alimci i drugi.

    Učesnici Međunarodnog simpozija “Naučna misao imama El-Maturidija (853-944)”

  • 18 Bilten Gazi Husrev-begove biblioteke

    TREĆI SUSRET BIBLIOTEKARA USTANOVA ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI I HERCEGOVINI

    Dana 22. novembra Gazi Husrev-begova biblioteka je bila mjesto Susreta bibliotekara ustanova Islamske zajednice Bosne i Hercegovine. Bibliotekari islamskih fakulteta i medresa, te predstavnici biblioteka muftijstava i medžlisa razmijenili su iskustva i razgovarali o problemima s kojima se susreću u svakodnevnom radu. Prisutnima su se obratili direktor Gazi Husrev-begove biblioteke i predstavnik Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Ekrem Tucaković, a prigodno stručno predavanje održao je prof. dr. Enes Kujundžić, dugogodišnji direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke u Sarajevu.

    Treći susret bibliotekara ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini

    NAUČNI SKUP “BIBLIOGRAFIJA RADOVA O ISLAMSKOJ ZAJEDNICI”

    U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu 12.12.2019. godine održan je interni naučni skup o temi “Bibliografija radova o Islamskoj zajednici”, što je dugoročni projekat kojeg realiziraju Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, Bošnjački institut i BZK Preporod. U svom uvodnom obraćanju direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka dr. Ferid Dautović istakao je da je ova bibliografija sastavni dio dugoročnog projekta pisanja Historije Islamske zajednice koji Institut vodi. U uvodnoj sesiji prisutnima se ispred Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta IZ-e obratio i šef Odjela za visoko obrazovanje, nauku i kulturu dr. Ekrem Tucaković. U nastavku radnog dijela naučnog skupa 20 učesnika, među kojima i direktor mr. Osman Lavić i tri bibliotekara Gazi Husrev-begove biblioteke (Amela Lepir, Amina Kadribegović-Mehić i Fatima Tinjak) izložilo je svoje referate, te je održana radionica o izradi bibliografije.

    Naučni skup “Bibliografija radova o Islamskoj zajednici”

    Ciljevi simpozija su istaknuti nastanak, značaj, aktuelnost i kompleksnost ehl-i Sunneta ve-l-džema'ata preko ukupnog djela imama El-Maturidija, naglasiti čvrstu vezu između imama Ebu Hanife i imama El-Maturidija, iskazati važnost veze turskih i balkanskih muslimana sa hanefijsko-maturidijskom tradicijom, te izraziti značaj akaidsko-filozofskih i drugih nauka prema imamu El-Maturidiju u savremenom svijetu. Tokom dva dana zasjedanja pročitani su mnogi radovi s ovim temama, a na kraju je pročitana radna verzija završne deklaracije simpozija.

  • Broj 5 / Godina V / Sarajevo, 2019. 19

    BIBLIOTEKA NA 14. ZIMSKOM SALONU KNJIGA

    U okviru 14. Zimskog salona knjiga kojeg organizuje TKD “Šahinpašić” doo Sarajevo Gazi Husrev-begova biblioteka izložila je svoja izdanja na štandu Društva bibliotekara Federacije BiH. Naime, Društvo bibliotekara Federacije BiH organizovalo je jedan zajednički izložbeno-prodajni štand za više bibliotečkih institucija kako bi njihova izdanja bila dostupna što široj čitalačkoj zajednici. Pored Gazi Husrev-begove biblioteke na štandu su se našla izdanja: Opće knjižnice Usora, Bošnjačkog instituta Adil Zulfikarpašić, Gradske biblioteke Zenica, Gradske biblioteke Kakanj i Opće biblioteke Maglaj.

    14. Zimski salona knjiga bio je otvoren od 13. do 24. decembra u Gradskoj galeriji Collegium Artisticum u Centru Skenderija.

    GODIŠNJICA ROĐENJA MEHMED-BEGA KAPETANOVIĆA LJUBUŠAKA

    Gazi Husrev-begova biblioteka i Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" u Bosni i Hercegovini organizovali su okrugli sto povodom 180. godišnjice rođenja Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka (1839. -1902.) utemeljitelja moderne kulture Bošnjaka. Skup je održan 18.12.2019. godine u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, a na skupu su govorili mr. Osman Lavić, prof. dr. Zijad Šehić, prof. dr. Sanjin Kodrić i književnik Hadžem Hajdarević.

    Mehmed-beg se bavio proučavanjem kulturne historije bosanskohercegovačkih muslimana. Poznavajući turski, arapski i perzijski jezik, prikupljao je usmenu predaju muslimana. Prvi je započeo onomastička istraživanja u Bosni i Hercegovini, a bavio se i književnim radom. Napisao je sljedeća djela i brošure: Što misle muhamedanci u Bosni, Boj pod Banjom Lukom, Budućnost ili Napredak Muhamedovaca u Bosni i Hercegovini, Narodno Blago i dva toma Istočnog blaga. Godine 1891. pokrenuo je politički list "Bošnjak". Bio je gradonačelnik Sarajeva od 1893-1899. godine.

    Umro je u Sarajevu 28. jula 1902. godine, a pokopan na mezarju Ravne Bakije.

    Uposlenik Biblioteke, Meho Manjgo, je za ovu priliku priredio izložbu radova i djela Mehmed-bega Ljubušaka, te natpisa o njemu i njegovom djelu.

    Izložba radova i djela Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka

    TRIBINA “BOŽIJI JE ISTOK, BOŽIJI JE ZAPAD...”

    Gazi Husrev-begova biblioteka bila je organizator tribine pod nazivom “Božiji je Istok, Božiji je Zapad…”, koja je održana 24. decembra 2019. godine u prepunoj Srednjoj sali Biblioteke. Povod održavanja tribine jeste obilježavanje 200 godina Goetheovog ”Zapadno-istočnog divana”, koje se danas uzima uz „Faust“ za najznačajniji dio Goetheove ostavštine, te 100 godina djela španjolskog arabiste Miguela Asina Palaciosa “Muslimanska eshatologija u “Božanstvenoj komediji” (La escatologia musulmana en la Divina Comedia), koje je objavljeno 1919. godine u Madridu. Na tribini su govorili Hilmo Neimarlija, Enes Karić, Rijad Ganibegović i Vahidin Preljević.

    Tribina “Božiji je Istok, Božiji je Zapad...”

  • 20 Bilten Gazi Husrev-begove biblioteke

    Ruhulah HodžićGAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U MISIJI ZAŠTITE KULTURNO-HISTORIJSKOG NASLIJEĐAPrva međunarodna konferencija o zaštiti pisanog naslijeđa

    Gazi Husrev-begova biblioteka u saradnji s Univerzitetom u Sarajevu organizirala je Prvu međunarodnu konferenciju o zaštiti pisanog naslijeđa, koja je održana u prostorijama Biblioteke 16. i 17. septembra. Riječ je prvom skupu iz oblasti zaštite pisanog naslijeđa u organizaciji Biblioteke u čijem je radu sudjelovalo 15 stručnjaka iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Italije, Španije, Holandije, Irske, Malezije i Turske.

    Za učesnike koji su došli izvan Bosne i Hercegovine prije otvorenja Konferencije organizirano je niz aktivnosti koje su imali za cilj promociju kulturno-povijesnog naslijeđa Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Tokom prvog dana, a prije svečanog otvaranja Konferencije, za učesnike je organizirana posjeta Gazi Husrev-begovom kompleksu (džamija, Kuršumlija medresa i Biblioteka). Prilikom posjete Biblioteci stručnjaci iz oblasti restauracije i konzervacije uz razmjenu mišljenja, iskustava i ideja najviše vremena proveli su u Odjeljenju za konzervaciju i restauraciju.

    Razlozi za zadovoljstvo i temelji za budućnost

    Svečanom otvaranju Konferencije, pored drugih visokih zvaničnika, prisustvovali su izaslanik člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine gosp. Šefika Džaferovića, predstavnik UNESCO-a, rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj i reisu-l-ulema dr. Husein-ef. Kavazović. Na samom početku prisutne je pozdravio direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, koji je naglasio da je vrlo važno zaštititi pisano naslijeđe „jer to je izhodište našega identiteta i da se Gazi Husrev-begova biblioteka desetljećima i stoljećima na organiziran

    način bavi sakupljanjem, čuvanjem, valorizovanjem i obradom našeg pisanog naslijeđa.“

    U svom obraćanju reisu-l-ulema dr. Husein-ef. Kavazović je, između ostalog, istakao kako „zaštita pisanog naslijeđa nije obaveza samo konzervatora i restauratora ili stručnjaka iz oblasti zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa. To je obaveza svih nas koji cijenimo prošlost i prepoznajemo tradiciju, povijest, kulturu kao izvorišta učenja za dostojanstveniji hod u budućnosti.“

    Na svečanom otvorenju Konferencije prikazan je dio igrano-dokumentarnog filma o Gazi Husrev-begovoj biblioteci „Ljubav prema knjigama: Priča o Sarajevu“, a prilikom otvorenja prisutni su imali i priliku poslušati muzičku kompoziciju „Tamna strana svjetlosti“ u izvedbi profesorica sa Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu.

    Uloga konzervatora-restauratora u očuvanju i promociji pisanog naslijeđa

    Drugi dan Konferencije održana su izlaganja eminentnih stručnjaka iz oblasti konzervacije i restauracije pisanog naslijeđa. Predavanja su održana u četiri sesije, unutar kojih su izlagali stručnjaci iz velikog broja centara koji se bave zaštitom pisanog naslijeđa, prezentirajući svoja iskustva, ali i metode koje se primjenjuju u tim institucijama. Sva predavanja i izlaganja su opravdala očekivanja u pravcu doprinosa stručnijem i efikasnijem djelovanju na polju zaštite pisanog naslijeđa.

    Rezultati ove konferencije ogledaju se, prije svega, u uspostavljanju konekcije i kreiranju pretpostavki i prilika za uspostavljanje saradnje između Gazi Husrev-begove biblioteke i drugih srodnih institucija iz Europe i svijeta, i, naravno, u činjenici da su svi temeljem predavanja izlagača na konferenciji, i razmjenom iskustava imali priliku usvojiti, utvrditi i poboljšati svoja znanja, te su na taj način stvorene pretpostavke o budućem, profesionalnijem i stručnijem djelovanju na polju zaštite naše baštine. Na kraju može se zaključiti da je organizacijom ove konferencije napravljen iskorak u pravcu promoviranja i afirmacije pisanog blaga Gazi Husrev-begove

  • Broj 5 / Godina V / Sarajevo, 2019. 21

    biblioteke i van okvira Bosne i Hercegovine, kao i iskorak u pravcu zauzimanja pozicije na polju zaštite pisanog naslijeđa, koju Gazi Husrev-begova biblioteka, zbog svega onog što čuva, i zaslužuje.

    Duboko vjerujemo, da samo saradnjom i razmjenom iskustava možemo biti u prilici da poteškoće i izazove rješavamo i prevazilazimo. I da ćemo, samo, na taj način kontinuirano povećavati okvir mogućnosti i ostvariti svoj puni potencijal.

    Iz zaključka završnog izlaganja na temu: Konzervacija i restauracija rukopisa u Gazi Husrev-begovoj biblioteci – izazovi i moguće perspektive

    Učesnici Prve međunarodna konferencija o zaštiti pisanog naslijeđa

    Hrvatski restauratorski zavod, Nacionalna sveučilišna knjižnica u Zagrebu,

    Narodna biblioteka Srbije, Istituto Superiore per la Conservazione ed il Restauro – Roma,

    National Central Library of Florence, Chester Beatty Library in Dublin,

    İstanbul Üniversity, International Islamic University Malaysia,

    Marmara University, Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu, Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu.

    Drago mi je što smo imali priliku čuti iskustva iz drugih zemalja, posebno iz Bosne. Ovo je bila prilika da vidim i saradnike iz Sarajeva koji rade na očuvanju važnog naslijeđa. Vrlo je bitno da se sačuva pisano naslijeđe za buduće generacije kako bismo upoznali svoju kulturu i odakle ona dolazi. Mnogo znanja i nauke dolazi iz naše prošlosti i stoga je to vrlo važno i za naše mlade generacije.

    Profesorica Mandana Barkeshli

  • 22 Bilten Gazi Husrev-begove biblioteke

    Fatima TinjakPOSJETE I IZLOŽBE U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI U 2019. GODINI

    POSJETA PRVE BOŠNJAČKE GIMNAZIJE

    Nakon potpisivanja Sporazuma o saradnji sa Gazi Husrev-begovom bibliotekom, u prvu zvaničnu posjetu 19. 2. 2019. godine došle su direktorica Naida Hota-Muminović, bibliotekarka Amina Šabić, prof. Emina Tucaković, prof. Edina Lokvančić, prof. Elmedin Musić i članovi Vijeća učenika. Posjeta ovoj kulturno-obrazovnoj instituciji bila je još jedna u nizu aktivnosti Vijeća učenika Prve bošnjačke gimnazije. Kao i prethodne, okončana je uspješno i sa usvojenim novim znanjem i informacijama. Ovom prilikom predstavnicima PBG-a obratili su se: gospođa Šahsena Đulović, saradnik za odnose sa javnošću, direktor Biblioteke, Ejla Ćurovac, bibliotekarka, Meho Manjgo, kustos Muzejske zbirke Biblioteke i mr. Madžida Smajkić, restaurator i konzervator. Gosti su posjetili Muzej, Odjeljenje za restauraciju i konzervaciju, depoe, gdje se čuvaju mnogobrojne knjige, te čitaonicu.

    Posjeta Prve bošnjačke gimnazije

    DELEGACIJA IZ AUSTRIJE

    U posjeti Gazi Husrev-begovoj biblioteci, 21. 02. 2019. godine, boravila je delegacija Islamske zajednice Austrije koju je predvodio novoizabrani predsjednik Ümit Vural. Gosti iz Austrije su iskazali svoje zadovoljstvo načinom na koji je pisana kulturna baština muslimana u Bosni i Hercegovini očuvana i prezentovana široj javnosti, naglasivši da se radi o zajedničkoj baštini i interesu svih muslimana da se ona adekvatno čuva, valorizuje i čini dostupnom svim zainteresiranim istraživačima. Goste su posebno zanimale arhivske kolekcije na osmansko-turskom jeziku iz perioda osmanske uprave u BiH, kao i kolekcije iz austrougarskog perioda, koje svjedoče o institucionalnom razvoju Islamske zajednice na ovim prostorima.

    Posjeta delegacije Islamske zajednice Austrije

    DELEGACIJA IZ REPUBLIKE INDONEZIJE

    Delegacija iz Indonezije predvođena prof. Syafiqom A. Mughnijem, specijalnim izaslanikom predsjednika Republike Indonezije za međureligijski i intercivilizacijski dijalog i saradnju, 12. 3. 2019. godine, posjetila je Gazi Husrev-begovu biblioteku.

    Direktor Biblioteke upoznao je goste sa historijom, fondovima i aktivnostima Gazi Husrev-begove biblioteke, a zatim su zajedno obišli muzejsku postavku i Odjeljenje za restauraciju i konzervaciju.

  • Broj 5 / Godina V / Sarajevo, 2019. 23

    Održan je i kraći sastanak na kojem se razgovaralo o mogućim vidovima saradnje Gazi Husrev-begove biblioteke sa bibliotekama i naučno-kulturnim institucijama u Indoneziji.

    Delegacija iz Republike Indonezije

    POSJETA AJATOLLAHA ŠAHRESTANIJA IZ IRANA

    U posjeti Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, dana 24. 04. 2019. godine, boravio je ajatullah Šahrestani (Sayyed Jawad al-Shahrestani), opunomoćenik predstavnika ajatullaha Sistanija u Islamskoj Republici Iran. Susretu su prisustvovali i ambasador I. R. Iran u Bosni i Hercegovini gosp. Mahmoud Heidari i predstavnici Fondacije „Mulla Sadra" u Bosni i Hercegovini, na čelu sa osnivačem Fondacije šejhom Akbarom Eydijem.

    U pratnji direktora Biblioteke delegacija je obišla fondove i odjeljenja, te razgovarala o potencijalnim vidovima saradnje na polju kulturno-edukativnih aktivnosti i očuvanja pisanog naslijeđa.

    Posjeta ajatullah Šahrestanija iz Irana

    POSJETA STUDENATA HISTORIJE UMJETNOSTI FILOZOFSKOG FAKULTETA U SARAJEVU

    Studenti Filozofskog fakulteta u Sarajevu – Odsjek historije umjetnosti 2. ciklusa 20. maja 2019. godine, zajedno sa šefom Katedre Harisom Derviševićem i asistenticom Andreom Mekić, posjetili su Gazi Husrev-begovu biblioteku. Kolega Meho Manjgo u ulozi domaćina upoznao je studente sa historijatom Biblioteke i njenim fondovima. Tokom jednosatnog obilaska studenti su prikupili vrijedne informacije o muzejskoj kolekciji kao i drugim bibliotečkim fondovima koji su neizbježna baza za dalja izučavanja kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Studenti su imali priliku neposredno se upoznati s procesom restauracije i konzervacije papira.

    Posjeta studenata Historije umjetnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu

  • 24 Bilten Gazi Husrev-begove biblioteke

    POSJETA STUDENATA SA KOSOVA

    Dana 27. 05. 2019. godine Gazi Husrev-begovu biblioteku su posjetili studenti različitih fakulteta Republike Kosovo. U svojstvu domaćina, direktor Biblioteke je primio goste i zahvalio im se na posjeti, te ih ukratko upoznao sa aktivnostima Biblioteke na polju izučavanja i prezentiranja bibliotečke građe. Skrenuo im je pažnju na mogućnost istraživanja jednog dijela naše građe putem Digitalne biblioteke. U nastavku posjete studenti su imali priliku da se upoznaju sa historijatom Biblioteke i njenim bogatim fondovima, te su na kraju obišli Muzej i depo u kojem je smješten Evropski fond i Fond orijentalistike.

    Posjeta studenata različitih fakulteta Republike Kosovo

    POSJETA POLJSKIH STUDENATA

    Studenti Univerziteta Adam Mickiewicz iz grada Poznanj, 03. 06. 2019. godine, boravili su u posjeti Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Uposlenik Biblioteke Hamza Lavić studente je primio i predstavio im najvažnije segmente i odjeljenja Biblioteke i ukratko ih upoznao sa njenim historijatom. S obzirom da su studenti u pitanju, podsjetio ih je na važne historijske izvore, vezane za ovo područje, koje ova Biblioteka čuva kao i mogućnost njihove naučne obrade.

    Posjeta studenata Univerziteta Adam Mickiewicz iz Poljske

    DELEGACIJA IZ REPUBLIKE AZERBEJDŽAN

    Dana 10.6.2019. godine Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu posjetila je delegacija iz Republike Azerbejdžan, koju je predvodio prof. Ekrem Bagirov sa Instituta za rukopise Muhammad Fuzuli pri Nacionalnoj akademiji nauka Republike Azerbejdžan. Tom prilikom je potpisan Memorandum o razumijevanju i saradnji između Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu i Instituta za rukopise Akademije nauka Republike Azerbejdžan, a koji otvara mogućnost saradnje dvije izuzetno značajne institucije nauke i kulture na poljima istraživačkoga rada, razmjene bibliotečkih materijala i eksperata radi edukacije, te organizacije naučnih konferencija i drugih aktivnosti od obostranog interesa.

    Delegacija iz Republike Azerbejdžana

  • Broj 5 / Godina V / Sarajevo, 2019. 25

    GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U PRIJEPOLJU

    “Savremeno lice Gazi Husrev-begove biblioteke” bio je naziv skupa koji se održao 13. 06. 2019. godine u Gradskoj biblioteci „Vuk Karadžić" u Prijepolju. Prilikom posjete direktorice ove biblioteke Sadije Hodžić i bibliotekarke savjetnice Hadije Džigal-Kriještorac našoj ustanovi u aprilu ove godine dogovoreno je predstavljanje Gazi Husrev-begove biblioteke stanovnicima i ljubiteljima knjige u Prijepolju.

    Prateći savremene trendove u bibliotekarstvu, mogućnosti koje pruža internet, te tehničku i digitalnu podršku u ovom poslu, mnogi resursi Gazi Husrev-begove biblioteke postali su dostupni svjetskoj javnosti. Ova činjenica je od posebnog značaja za one koji istražujući svoju nacionalnu kulturu imaju potrebu za originalnim izvorima i literaturom.

    Prezentacije „Gazi Husrev-begova biblioteka u 21. stoljeću" i „Digitalna Gazi Husrev-begova biblioteka" predstavila je Amela Lepir, bibliotekarka Fonda periodike. Prezentaciju „Konzervacija arhivsko-bibliotečke građe Gazi Husrev-begove biblioteke" predstavila je mr. Madžida Smajkić, restauratorica i konzervatorica, a izložbu „Blago koje traje" postavila je Fatima Tinjak, bibliotekarka Fonda orijentalistike i koautor izložbe. Tokom predstavljanja prikazan je i film „7 slova o Gazi Husrev-begovoj biblioteci" autora akademika Enesa Karića i reditelja Dinne Kassala u produkciji BHRT-BHT1.

    Skup “Savremeno lice Gazi Husrev-begove biblioteke” u Prijepolju

    DELEGACIJA DRŽAVNOG ARHIVA REPUBLIKE SJEVERNE MAKEDONIJE

    Dana 02.10.2019. zamjenik Državnog arhiva Republike Sjeverne Makedonije, prof. Muzafer Bislimi, u pratnji svojih kolega i zamjenika direktora Državnog arhiva Bosne i Hercegovine gosp. Hadžije Hadžiabdića, posjetio je Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. Direktor Biblioteke upoznao je goste sa historijatom, fondovima i aktivnostima Gazi Husrev-begove biblioteke na polju obrade, digitalizacije, konzervacije i restauracije bibliotečke građe. S obzirom na to da Državni arhiv Sjeverne Makedonije i Gazi Husrev-begova biblioteka raspolažu sličnom arhivskom i rukopisnom građom na sastanku su prisutni razgovarali o mogućim vidovima saradnje između ove dvije institucije na polju naučno-istraživačkog rada i organizacije naučnih simpozija, kulturnih manifestacija, edukacija, susreta, izložbi, promocija i sličnih događaja. Ova posjeta koja je prvi korak u budućoj saradnji Državnog arhiva Republike Sjeverne Makedonije i Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu ostvarena je preko zajedničkih prijatelja iz Državnog arhiva Bosne i Hercegovine.

    Delegacija Državnog arhiva Republike Sjeverne Makedonije

  • 26 Bilten Gazi Husrev-begove biblioteke

    UČENICI NOVOGRADSKIH OSNOVNIH ŠKOLA U BIBLIOTECI

    U periodu od 22. 10. do 31. 10. 2019. godine Gazi Husrev-begovu biblioteku posjetilo je preko 1160 učenika sedmih razreda osnovnih škola sa područja Općine Novi Grad. Posjete su realizirane u sklopu Sporazuma o saradnji u oblasti umjetnosti, kulture i obrazovanja između institucija kulture i Općine Novi Grad, a s ciljem podizanja svijesti učenika o značaju i važnosti kulturne baštine Grada Sarajeva i BiH, kao i njihovog upoznavanja sa kulturno-historijskim naslijeđem. Prilikom posjeta naši uposlenici su putem edukativnih predavanja upoznali osnovce sa historijatom i značajem pisanog blaga koje se brižno čuva u Biblioteci već 482 godine, te im približili bogatu kulturnu prošlost našeg naroda kroz posjetu Muzejskoj zbirci GHB. Učenici su imali priliku i da posjete Odjeljenje za restauraciju i konzervaciju, mjesto gdje se vrijednom naslijeđu vraća stari sjaj i značajno mu se produžava vijek trajanja.

    Učenici osnovnih škola sa područja Općine Novi Grad u posjeti Biblioteci

    POSJETA SREDNJE TEHNIČKE ŠKOLE GRAFIČKIH TEHNOLOGIJA, DIZAJNA I MULTIMEDIJE, ILIDŽA

    Gazi Husrev-begovu biblioteku 30. 10. 2019. godine posjetili su predstavnici Srednje tehničke škole grafičkih tehnologija, dizajna i multimedije, Ilidža. Već niz godina učenici III i IV razreda ove škole s

    profesorima stručne praktične nastave posjećuju Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu, posebno se zanimajući za Odjeljenje za konzervaciju i restauraciju.

    Ovom prilikom održan je i sastanak u Gazi Husrev-begovoj biblioteci na kojem su razmatrana pitanja uspostavljanja saradnje između Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu i Srednje tehničke škole grafičkih tehnologija, dizajna i multimedije, Ilidža. Sastanku su ispred Biblioteke prisustvovali direktor, konzervator-restaurator Ruhulah Hodžić i ispred Srednje tehničke škole grafičkih tehnologija, dizajna i multimedije Ilidža direktor dr. Huskić Salko, pomoćnik direktora Fulin Edin i Lagumdžija Suljo, profesor praktične nastave.

    Na sastanku je dogovoreno da se u narednom periodu potpiše sporazum o saradnji ove dvije institucije, te da se intenzivira saradnja koja bi podrazumijevala osiguravanje uvjeta za obavljanje praktične nastave u Odjeljenju za konzervaciju i restauraciju (za učenike završnih razreda), koričenje i pravljenje godišnjaka za potrebe Biblioteke u školskoj štampariji, organiziranje nekoliko predavanja i prezentacija o konzervaciji i restauraciji za učenike završnih razreda itd.

    I na ovaj način Gazi Husrev-begova biblioteka nastavlja da djeluje na putu afirmacije kulturno-historijskog naslijeđa, unaprjeđenja i podizanja svijesti o važnosti zaštite pisanog naslijeđa, naročito među mlađom populacijom.

    Posjeta predstavnika Srednje tehničke škole grafičkih tehnologija, dizajna i multimedije, Ilidža

  • Broj 5 / Godina V / Sarajevo, 2019. 27

    KANTONALNI MINISTRI POSJETILI GAZI HUSREV-BEGOVU BIBLIOTEKU

    Na inicijativu Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Zineta Bogunić, ministrica obrazovanja i nauke u Vladi Kantona i njen kolega Amel Kovačević, ministar finansija, posjetili su 05. novembra 2019. godine Gazi Husrev-begovu biblioteku.

    Direktor Uprave za obrazovanje i nauku prof. dr. Dževad Hodžić i direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr. Osman Lavić upoznali su ministre o značajnim kulturnim i naučnim resursima koji se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, te potrebi kvalitetnog rješavanja statusa Biblioteke kao ustanove od javnog značaja i njenog adekvatnog pozicioniranja u okviru Univerziteta u Sarajevu kao jedne od nastavnih i naučnih univerzitetskih baza.

    Ministri su izrazili spremnost za podršku projektima Gazi Husrev-begove biblioteke i najavili daljnju saradnju kroz projekte.

    Posjeta kantonalnih ministara Gazi Husrev-begovoj biblioteci

    POSJETA ZAMJENIKA MINISTRA ZA VJERSKA PITANJA KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE

    Dana 14. novembra 2019. godine, u Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu održano je potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Ministarstva za vjerske poslove Kraljevine Saudijske Arabije nakon kojeg je visoka delegacija Kraljevine Saudijske Arabije sa direktorom Gazi Husrev-begove biblioteke obišla Biblioteku. Tom prilikom pogledali su Muzejsku zbirku Biblioteke, Odjeljenje za konzervaciju i restauraciju, depoe, te izložbu „Blago koje traje”. Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke upoznao je goste sa historijatom Biblioteke, najvažnijim aktivnostima na polju prikupljanja, obrade, katalogizacije, zaštite knjiga, kao i sa najvažnijim aktivnostima promocije obrazovanja, kulture, historije i tradicije. Zamjenik ministra za vjerska pitanja Kraljevine Saudijske Arabije Muhammed Abdulvahid el-Arifi se nakon obilaska Gazi Husrev-begove biblioteke posebno zahvalio direktoru mr. Laviću i uposlenicima Biblioteke na čuvanju islamskog kulturnog naslijeđa. Ovom prilikom direktor Biblioteke gostima je poklonio reprint rukopisa Mushafa Fadil-paše Šerifovića.

    Posjeta zamjenika ministra za vjerska pitanja Kraljevine Saudijske Arabije

  • 28 Bilten Gazi Husrev-begove biblioteke

    „IZLOŽBA RUKOPISNIH DŽUZEVA“

    Povodom mjeseca ramazana 1440. hidžretske godine u auli Gazi Husrev-begove biblioteke 26. 04. 2019. godine svečano je otvorena „Izložba rukopisnih džuzeva“.

    Izložbu je pripremila grupa autora iz reda uposlenika Gazi Husrev-begove biblioteke uz koordinatora prof. dr. Ismeta Bušatlića. Postavka obuhvata rukopisne eksponate džuzeva Kur'ana koji se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i koji svjedoče jednoj lijepoj i višestruko korisnoj tradiciji dugoj koliko i trajanje islama u Bosni i Hercegovini. Tradicija ispisivanja Kur'ana je poštovanje prema Božijoj Riječi koje se pokazivalo na taj način. Osim primjeraka rukopisa, izložba sadrži i osam informativnih panela koji govore o toj tradiciji i odredbama vakifa kad je u pitanju učenje džuzeva Kur'ana. Na izložbi su prezentirani i predmeti koji su u vezi učenja ili čuvanja Kur'ana (rahle, sanduci, Kur'an tasovi i sl.)

    Na otvaranju prisutnima se obratio direktor Biblioteke, a izložbu je svečano otvorio prof. dr. Dževad Hodžić, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta IZ u BiH.

    „MEVLUD U KULTURI BOSANSKOHERCEGOVAČKIH MUSLIMANA“

    U okviru 23. manifestacije "Novogradski dani 2019", u periodu 4. – 10. 06. 2019. godine u Galeriji Općine Novi Grad Sarajevo, otvorena je izložba pod nazivom „Mevlud u kulturi bosanskohercegovačkih muslimana“. Na izložbenim panelima predstavljena je retrospektiva pismenog traga Bošnjaka o Muhammedu, a. s., a uvidom u sadržaj novijih izdanja mevluda primijetno je kako se iz pera bosanskih autora lijepe riječi o Allahovom Poslaniku, a.s., još uvijek ispisuju. Putem izloženih panela posjetioci su imali priliku upoznati se sa autorima mevluda u Bosni i Hercegovini, među kojima su: Ali-dede Bošnjak, Salih Gašević, Muharem Dizdarević, Safvet-beg Bašagić, Rešad Kadić, Ešref Kovačević, Sejfullah Proho, Mustafa Jelovac i drugi. Pored toga, na izložbi su prezentirani rukopisi i zbirke mevluda, arhivski dokumenti koji se odnose na obilježavanje mevluda u Bosni i Hercegovini, te muzejski eksponati koji su tradicionalno bili nezaobilazan dio mevludskih svečanosti.

  • Broj 5 / Godina V / Sarajevo, 2019. 29

    „KURBAN-BAJRAM U TRADICIJI BOŠNJAKA“

    Izložba pod nazivom “Kurban-bajram u tradiciji Bošnjaka” Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu bila je izložena u Galeriji Općine Novi Grad od 12.-19. 08. 2019. godine. Povod organiziranja i postavljanja izložbe je obilježavanje Kurban-bajrama i podsjećanje na dugu i živu tradiciju obilježavanja Bajrama na našim prostorima.

    Izložba je podijeljena u tri dijela i sadrži 14 izložbenih panela obogaćenih brojnim rukopisima, fotografijama, natpisima iz periodičnih i monografskih publikacija, te drugim arhivskim dokumentima koji se vjerno čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Prvi dio izložbe govori o tradiciji najavljivanja/oglašavanja Bajrama u Bosni i Hercegovini putem topova, bubnjeva, bajraka i tekbira. U drugom dijelu izložbe prikazane su fotografije i tekstovi iz naših starih listova i časopisa koji nastoje rasvijetliti naše lijepe običaje tokom bajramskih dana. U trećem dijelu izložbe pod naslovom „Kurban u savremenim prilikama“ posjetioci su se imali priliku upoznati sa idejom prikupljanja kurbana za odgojno-obrazovne institucije u Bosni i Hercegovini. Autor izložbe je Meho Manjgo, uposlenik Biblioteke.

    U povodu svečanosti obznanjivanja novog mandata reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića održane u petak 22. 11. 2019. godine, Gazi Husrev-begova biblioteka priredila je izložbu „Reisu-l-uleme u Bosni i Hercegovini 1882.-2019.” U auli Gazi Husrev-begove biblioteke, gdje je izložba postavljena, u svečanoj atmosferi prisutnim visokim zvanicama obratio se direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr. Osman Lavić i direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta IZ u BiH dr. Dževad Hodžić, koji je i otvorio izložbu.

    „REISU-L-ULEME U BOSNI I HERCEGOVINI 1882.-2019.”

  • 30 Bilten Gazi Husrev-begove biblioteke

    Ova retrospektivna izložba Gazi Husrev-begove biblioteke je slikom i rječju predstavila historijat i nosioce časne titule reisu-l-uleme od 1882. do danas: Mustafu Hilmi Hadžiomerovića, Mehmeda Teufika Azabagića, hafiza Sulejmana Šarca, Muhameda Džemaludina Čauševića, hafiza Ibrahima Maglajlića, Fehima Spahu, Saliha Safveta Bašića, Ibrahima Fejića, Sulejmana Kemuru, Naima Hadžiabdića, hafiza Husejna Mujića, Jakuba Selimoskog, dr. Mustafu Cerića i dr. Huseina Kavazovića.

    Pored portreta reisu-l-ulema, po prvi put predstavljenih javnosti, slikanih rukom akademskog slikara iz Tešnja gospodina Ahmeta Hundura u vitranama je bila izložena i pisana dokumentacija vezana za svih četrnaest reisu-l-ulema (menšure, postavljenja, nastupni govori, fotografije).

    Autori izložbe su uposlenici Biblioteke: Osman Lavić, Fatima Tinjak, Amina Kadribegović Mehić, Hamza Lavić, Amela Lepir, Ruhulah Hodžić, Meho Manjgo, Izudina Zukorlić i Ejla Ćurovac, koji su pripremili i katalog sa više informacija o samoj izložbi, te relevantnim podacima i arhivskim dokumentima vezanim za ličnosti reisu-l-ulema.

    „MEVLUD U KULTURI BOSANSKOHERCEGOVAČKIH MUSLIMANA” (Tuzla)

    U organizaciji Instituta za društvena i religijska istraživanja, Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, Medžlisa Islamske zajednice Tuzla i Behram-begove medrese u galeriji Bosanskog kulturnog centra u Tuzli, 26.11.2019. godine u 17:00 sati otvorena je izložba pod naslovom „Mevlud u kulturi bosanskohercegovačkih muslimana".

    Riječi dobrodošlice uputili su glavni imam Medžlisa IZ Tuzla hfz. Ahmed-ef. Huskanović i direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr. Osman Lavić, koji je prisutne upoznao sa motivima i ciljevima izložbe. Svrha izložbe je da se javnosti predstavi i rasvijetli tradicija obilježavanja mevluda na našim prostorima. Govoreći o duboko ukorijenjenoj tradiciji učenja mevluda na prostorima Bosne i Hercegovine, direktor Lavić je posebno naglasio i dugu tradiciju pisanja mevluda na našim prostorima, koja je prema dosadašnjim saznanjima započela već u 16. stoljeću sa mevludom Ali-dedea Bošnjaka.

    Izložbu je otvorio rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva tuzlanskog dr. Sead Seljubac, a postavka se mogla pogledati do 4. decembra 2019. godine.

  • Broj 5 / Godina V / Sarajevo, 2019. 31

    IZLOŽBA POVODOM GODIŠNJICE ROĐENJA MEHMED-BEGA KAPETANOVIĆA LJUBUŠAKA

    U sklopu održavanja okruglog stola 18.12.2019. godine, a povodom 180. godišnjice rođenja Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka (1839.-1902.) uposlenik Biblioteke Meho Manjgo je priredio izložbu radova i djela Mehmed-bega Ljubušaka, te novinskih članaka koji govore o njemu i njegovom životu i radu.

    Mehmed-beg je bio vrstan kaligraf, umjetnik u ispisu stiliziranih formi teksta arapskim pismom. Na izložbi je, pored ostalog, izložena i njegova levha koju čuva Gazi Husrev-begova biblioteka. Pored ove levhe, sačuvane su još tri koje se čuvaju u Muzeju Gazi Husrev-begovog vakufa, Gazi Husrev-begovoj džamiji i Svrzinoj kući. Levhe su nastale u vremenskom rasponu od 1884. do 1889. godine.

    Izložba je bila postavljena u holu Biblioteke a mogla se pogledati do 31.12.2019. godine.

    IZLOŽBE DRUGIH ORGANIZATORA U PROSTORU GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE

    Izložba pod nazivom “Poštanske marke i stare razglednice iz zbirki sarajevskih kolekcionara” u organizaciji Udruženja filatelista i numizmatičara Kantona Sarajevo - (09.04.2019. godine)

  • 32 Bilten Gazi Husrev-begove biblioteke

    Baveći se pitanjem historijata institucije reisu-l-uleme, bosanskohercegovački autori su u prošlosti svoja promišljanja o ovoj značajnoj instituciji za ovdašnje muslimane, predstavljali u formi monografija ili tekstova koje su nerijetko objavljivali u periodičnim publikacijama. O važnosti i značaju uspostave institucije reisu-l-uleme za muslimane Bosne i Hercegovine svjedoče monografije Ferhata Šete, Omera Nakičevića, Enesa Durmiševića, kao i djela koja govore o liku i djelu jednog reisu-l-uleme, poput djela Enesa Karića i Muje Demirovića, Mustafe Spahića i Osmana Lavića, Muharema Omerdića i drugih. Iz njihovih natpisa se zaključuje da je Islamska zajednica na čelu sa reisu-l-ulemom, djelujući u okvirima različitih društveno-pravnih i ideoloških sistema, koji su nerijetko ograničavali njeno djelovanje, ipak uspjela pronaći način da se brine o promicanju islamskih vrijednosti i zaštiti vjerskog i nacionalnog identiteta muslimana Bosne i Hercegovine, ali i da osigura adekvatnu organizacijsku strukturu.

    Imajući u vidu spomenuti značaj institucije reisu-l-uleme, kao i činjenicu da su krajem 2019. godine održani izbori za reisu-l-ulemu Bosne i Hercegovine, cijenili smo značajnim da u formi Kataloga predstavimo historijat i nosioce časne titule reisu-l-uleme od 1882. do danas. Autori Kataloga su uposlenici Gazi Husrev-begove biblioteke, a njime je obuhvaćeno 14 reisu-l-ulema: Mustafa Hilmi

    Hadžiomerović, Mehmed Teufik Azabagić, hafiz Sulejman Šarac, Muhamed Džemaludin Čaušević, hafiz Ibrahim Maglajlić, Fehim Spaho, Salih Safvet Bašić, Ibrahim Fejić, Sulejman Kemura, Naim Hadžiabdić, hafiz Husejn Mujić, Jakub Selimoski, dr. Mustafa Cerić i dr. Husein Kavazović.

    U predstavljanju ličnosti reisu-l-ulema pratili smo njihovo kretanje i napredovanje, od rođenja, preko intelektualnog uzdizanja, službi i funkcija koje su obavljali do postavljenja na poziciju reisu-l-uleme. Zatim smo ukratko predstavili način i vrijeme njihova izbora i

    imenovanja za reisu-l-ulemu. U poglavlju Funkcija reisu-l-uleme u kratkim crtama sažete su njihove aktivnosti na polju duhovne, materijalne i infrastrukturne izgradnje i obnove Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Iz ovog poglavlja se jasno vidi da je funkcija reisu-l-uleme, djelujući u okviru različitih društvenih okolnosti, državno-pravnih režima i političkih prilika koje bosanskim muslimanima najčešće nisu bile naklonjene, imala prvorazredni značaj ne samo za vjerski život već i za političku povijest Bosne i Hercegovine i nacionalni identitet Bošnjaka.

    Osim tekstualnog dijela, Katalog je bogato ilustriran rukopisima, dokumentima, fotografijama i drugim materijalima koje Biblioteka čuva u svojim fondovima. Tu su, također, i slike portreta reisu-l-ulema, koje je za ovu priliku, koristeći se kombinovanom tehnikom lavir bajca i olovke u boji, pripremio akademski slikar iz Tešnja, gospodin Ahmet Hundur. Uzimajući u obzir sve navedeno, Katalog izložbe reisu-l-uleme u Bosni i Hercegovini 1882.-2019., iskreno preporučujemo čitateljima s uvjerenjem da će njegovim čitanjem imati priliku da se bolje upoznaju s biografijama i djelima svih dosadašnjih reisu-l-ulema, ali i da razumijevaju važnost institucionalnog djelovanja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

    Meho ManjgoKATALOG IZLOŽBE REISU-L-ULEME U BOSNI I HERCEGOVINI 1882-2019.

  • Broj 5 / Godina V / Sarajevo, 2019. 33

    Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović

    Mehmed Teufik-ef. Azabagić Sulejman-ef. Šarac

    Ibrahim-ef. Maglajlić

    Naim-ef. Hadžiabdić Husein-ef. Mujić Jakub-ef. Selimoski

    Mustafa-ef. Cerić Husein-ef. KavazovićMehmed Džemaludin-ef. Čaušević

    Fehim-ef. Spaho

    Portreti reisu-l-ulema u Bosni i Hercegovini 1882-2019.Kombinovana tehnika lavir bajca i olovke u boji

    Autor: Ahmet Hundur, akademski slikarTešanj, 2019.

    Salih Safvet-ef. Bašić Ibrahim-ef. Fejić Sulejman-ef. Kemura

  • 34 Bilten Gazi Husrev-begove biblioteke

    Ejla ĆurovacNOVI NASLOVI U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI U 2019. GODINI

    Tokom 2019. godine Biblioteci je na poklon stigao veći broj knjiga. Između ostalog, tu su privatna biblioteka prof. Seida Traljića, privatna biblioteka prof. Merzuka Vejzagića, privatna biblioteka dr. Šefika Berbića i privatna biblioteka prof. Ibrahima Bušatlije.

    Seid Traljić – Krajem jula 2019. godine gospođa Saida Traljić, kćerka rahmetli Seida Traljića poklonila je Gazi Husrev-begovoj biblioteci privatnu biblioteku svoga oca. Izuzetno vrijedna zbirka sadrži preko 4000 publikacija tematski vezanih uglavnom uz islam, religiju, historiju, odnose BiH i Hrvatske i slično, što je za fond naše biblioteke od izuzetnog značaja.

    Seid Mustafa Traljić rodio se u Sarajevu 1915. godine, a diplomirao je historiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1949. godine. Nakon diplomiranja zaposlio se u Historijskom institutu JAZU u Zagrebu, a potom je prešao u Zadar gdje je od 1957. do 1980. godine radio u Institutu za povijesne znanosti JAZU. Nakon toga, od 1980. do 1983. godine predaje opću povijest srednjeg vijeka i hrvatsku povijest novoga vijeka na Filozofskom fakultetu u Zadru. Osim historije, tokom svog života ponajviše se bavio proučavanjem odnosa Bosne i Dalmacije za vrijeme osmanske vlasti, trgovačkih i tranzitnih veza Bosne i dalmatinskih gradova.

    Merzuk Vejzagić – Preko 300 naslova monografskih publikacija na evropskim jezicima i još veliki broj serijskih i publikacija na orijentalnim jezicima poklonjeno je Gazi Husrev-begovoj biblioteci od strane porodice rahmetli profesora Merzuka Vejzagića. Profesor u penziji Merzuk-ef. Vejzagić, bio je svršenik Al-Azhara i dugogodišnji

    uposlenik Islamske zajednice u BiH na različitim funkcijama. Pored ostalog, bio je i glavni imam Medžlisa Rijeka, urednik Preporoda od 1981. do 1985. godine, te je radio pri Arhivu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koji se nalazi u sastavu Gazi Husrev-begove biblioteke.

    Ibrahim Bušatlija – Porodica rahmetli profesora Ibrahima Bušatlije poklonila je Gazi Husrev-begovoj biblioteci njegovu izuzetno vrijednu i bogatu privatnu biblioteku koja broji oko 3917 monografskih publikacija, 3644 mape i karte, te veliki broj serijskih publikacija i arhivalija. Na ovaj je način znatno obogaćena kartografska zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke, što je od velikog značaja.

    Profesor doktor Ibrahim Bušatlija bio je profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, a rođen je 1930. godine u Vitini kod Ljubuškog. Doktorirao je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, a bio je predavač na postdiplomskom studiju, profesor na Poljoprivrednom fakultetu i Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Objavio je veliki broj stručnih i naučnih radova, priručnika, studija, eseja i udžbenika, čije primjerke sada posjeduje i naša biblioteka. Profesor Bušatlija je bio i član Geografskog društva BiH, Speleološkog društva BiH, Bošnjačko-bosanskog patriotskog fronta, te je odlikovan Srebrenom plaketom Narodne tehnike, spomen plaketom Geografskog društva BiH, plaketom Univerziteta u Sarajevu, i priznanjem Speleološkog društva BiH.

    Šefik Berbić – Porodica doktora Šefika Berbića je početkom septembra poklonila 86 knjiga iz njegove privatne biblioteke. Knjige su usko vezane uz medicinske nauke, i kao takve dodatno će obogatiti našu bibliotečku građu.

  • Broj 5 / Godina V / Sarajevo, 2019. 35

    Gazi Husrev-begova biblioteka kao donator knjiga

    Biblioteka ove godine nije samo primila veliki broj novih knjiga, već je učestvovala i u obogaćivanju fondova drugih biblioteka. Preko 1200 publikacija poklonjeno je slijedećim bibliotekama:

    1. Biblioteka Doboj-Jug (112 monografskih publikacija i 70 brojeva časopisa)

    2. Biblioteka Živinice (90 monografskih publikacija)

    3. Biblioteka IZ Konjic (101 publikacija)

    4. Bošnjačka biblioteka u Crnoj Gori (126 monografskih publikacija)

    5. Fakultet islamskih nauka u Novom Pazaru (544 monografskih publikacija i 232 broja časopisa)

    6. Studenstki centar Rijaseta IZ u BiH (350 monografskih publikacija).

    Iz biblioteke Ibrahima BušatlijeIz biblioteke Merzuka Vejzagića

  • 36 Bilten Gazi Husrev-begove biblioteke

    Amela LepirDVA VRIJEDNA DJELA O RUKOPISNOM BLAGU GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE

    U izdavaštvu Gazi Husrev-begove biblioteke u 2019. godini objavljene su dvije knjige o rukopisnom blagu Gazi Husrev-begove biblioteke. Autori obje knjige su dugogodišnji bivši uposlenici naše Biblioteke: dr. Mustafa Jahić i hfz. Haso Popara.

    Trajnost islamskog naslijeđa: rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke naslov je djela dr. Mustafe Jahića, bivšeg dugogodišnjeg direktora Gazi Husrev-begove biblioteke (1987-2014). Knjiga se sastoji od 390 stranica teksta sa preko tri stotine ilustracija u boji, uzetih iz rukopisa koji su predstavljeni u ovoj knjizi, a sadrži Riječ izdavača (str. V-VI), Predgovor (str. 1-4), Uvod (str. 5-30) i centralni dio Rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke (str. 31-331). Na kraju se nalaze abecedni indeksi naslova, ličnih imena, mjesta i ustanova.

    Autor je u predgovoru i uvodnom dijelu iznio vlastita iskustva koja je stekao dugogodišnjim radom na katalogiziranju i čuvanju rukopisa, posebno u ratnim uslovima, te rekao nešto o historijatu knjige u islamskoj civilizaciji, putevima njenog dolaska i širenja u Bosni i Hercegovini. U centralnom dijelu knjige dr. Jahić predstavio je, prema različitim kriterijima, preko 700 najznačajnijih djela. Među njima nalaze se djela općeg i enciklopedijskog karaktera, zatim rukopisi Kur’ana i kur’anskih nauka, hadisa, akaida, fikha, dova, etike, misticizma, filozofije, logike, jezikoslovnih nauka, književnosti, historije, geografije, medicine, veterine, matematike, astronomije, astrologije, te prirodnih nauka.

    Autor je, također, na početku svakog poglavlja o navedenim naučnim oblastima navodio nekoliko osnovnih podataka o

    nastanku i razvoju konkretne naučne discipline u islamskoj civilizaciji, a zatim hronološkim redom predstavio najznačajnija djela iz te oblasti, što na neki način oslikava i razvoj svake nauke posebno. Kod odabira rukopisa autor je posebno ukazao na raritetne ili unikatne primjerke, kao što su autografi, prijepisi kolacionirani s autografom, prijepisi nastali u 12., 13. ili 14. stoljeću, zatim rukopisi prepisani za života autora ili neposredno nakon njegove smrti, te jedinstveni primjerci rukopisa nekog djela, ali i rukopisi koji se ističu kaligrafski ispisanim djelima, raznim vrstama iluminacija, posebno urađenim kožnim povezom ukrašenim raznovrsnim ornamentima.

    Knjiga je tvrdog uveza, dizajn korica potpisuje Tarik Jesenković, DTP Faruk Špilja, a recenzije dr. Lejla Gazić i dr. Elvir Duranović.

  • Broj 5 / Godina V / Sarajevo, 2019. 37

    Druga knjiga, autora hfz. Hase Popare nosi naslov Iz rukopisnog blaga Gazi Husrev-begove biblioteke. Predstavlja zbirku od 85 članaka objavljenih u Islamskim informativnim novinama Preporod, od čega je 68 članaka objavljeno u istoimenoj rubrici Preporoda od 2005. do 2009. godine, a 17 članaka naknadno od 2015. do 2019. godine. Prvih 68 članaka autor je napisao na osnovu rukopisa koji se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, tokom rada na izradi Kataloga arapskih, turskih, perzijskih rukopisa, a preostalih 17 članaka na osnovu kataloga drugih biblioteka.

    Članci su pisani prema jasno utvrđenoj metodologiji, koja je podrazumijevala navode osnovnih informacija o djelu, autoru, prepisivaču, vlasnicima, bibliotekama ili vakufima kojima je predmetni rukopis ranije pripadao, te načinu na koji je dospio u fond Biblioteke. Autor je radeći na katalogiziranju njenih rukopisa pažljivo birao najvrijednija djela koja predstavljaju prave raritete prema godini prijepisa, kaligrafskom ispisu, prepisivaču, vakifu i sl. Hafiz Haso Popara je predstavio i najstariji prijepis rukopisa koji se čuva u Biblioteci. Riječ je o jednom svesku Gazalijeva djela Ihya ulumi-d-din, čiji je prijepis završen i sravnjen s originalom 28. decembra 1106. godine. Dakle, Bosna čuva prijepis rukopisa star 913. godina. Predstavljena su i druga djela iz 12., 13., 14. i 15. stoljeća iz medicine, astronomije, matematike, logike, filozofije, književnosti i drugih naučnih disciplina. Osim rukopisa koji se ističu prema starosti i ljepoti prijepisa, raritetu naslova, iluminiranosti teksta i sl. hafiz Haso Popara je u ovoj studiji ponudio vrijedne podatke o vlasnicima knjige, putevima kojima je došla do Gazi Husrev-begove biblioteke, vakifima i njihovim vakufima, te karakterističnim bilješkama na po