FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI Studijski program · probleme gospodarstva (zemljoposjed i agrarni odnosi, uloga tržišta i jačanja "naturalne ekonomije", uloga robova, oslobođenika

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: Povijest

dvopredmetni preddiplomski studij

Izvedbeni planovi

Ljetni semestar akademske godine 2017./2018.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatske zemlje u ranom srednjem vijeku Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar II. Akademska godina 2017./2018. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom od 12.15 do 14.00 h, P-106 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Goran Bilogrivić

Kabinet F-438 Vrijeme za konzultacije ČET 12-13, PET 11-12 h

Telefon 051/265-732 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij svojim sadržajem obuhvaća period od doseljenja Hrvata do početka 12. stoljeća odnosno do dolaska Arpadovića kao novih vladara u hrvatskim zemljama. Na nastavi će biti riječ o etnogenezi, doseljenju i pokrštenju Hrvata. Hrvatske zemlje u doba knezova i kraljeva do dolaska Arpadovića. Uz to izložiti će se podaci o organizaciji i i institucijama vlasti u hrvatskim zemljama. Poseban naglasak bit će usmjeren prema povijesnim izvorima za hrvatsku povijest u ranom srednjem vijeku te historiografskim problemima vezanim uz njih.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon odslušanog predmeta i položenog ispita očekuje se da studenti: - opisati (izložiti) činjenice iz povijesti Hrvata i hrvatskih zemalja - opisati historiografske teorije o nekim problemima - usporediti povijesna kretanja i društvene procese u hrvatskim zemljama s onima u bližem okruženju i u

Europi - napisati i organizirati bilješke za učenje i ponavljanje gradiva

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

X

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,1 0

Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 30


Aktivno sudjelovanje u nastavi 1,4 10

ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30

UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

mailto:[email protected]

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. BUDAK, Neven, Prva stoljeća Hrvatske, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1994. 2. GOLDSTEIN, Ivo, Hrvatski rani srednji vijek, Zagreb: Novi Liber, 1995. 3. NIKOLIĆ JAKUS, Zrinka (ur.), Nova zraka u europskom svjetlu. Hrvatske zemlje u ranome srednjem vijeku (oko 550 – oko 1150), Zagreb: Matica hrvatska, 2015. (odabrana poglavlja). Rad na izvorima: 1. Konstantin Porfirogenet, O upravljanju carstvom, Zagreb: Dom i svijet, 2003., str. 63-91. 2. Toma Arhiđakon, Historia Salonitana. Povijest salonitanskih i splitskih prvosvećenika, Predgovor, latinski tekst, kritički aparat i prijevod na hrvatski jezik Olga PERIĆ, Povijesni komentar Mirjana MATIJEVIĆ SOKOL, studija „Toma Arhiđakon i njegovo djelo“ Radoslav

KATIČIĆ, Split: Književni krug, 2003., str. 31-89.

IZBORNA LITERATURA

1. GOLDSTEIN, Ivo – GRGIN, Borislav, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Zagreb: Novi Liber, 2006., str. 13-236. 2. GRAČANIN, Hrvoje, Južna Panonija u kasnoj antici i ranom srednjovjekovlju (od konca 4. do konca 11. stoljeća), Zagreb; Plejada, 2011. 3. KLAIĆ, Nada, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb: Školska knjiga, 1975. 4. LEVAK, Maurizio, Slaveni vojvode Ivana. Kolonizacija Slavena u Istri u početnom razdoblju franačke uprave, Zagreb: Leykam international, 2007.

5. ORTHALI, Gherardo, CRACCO, Giorgio et al., Povijest Venecije, sv. I., Zagreb: Antibarbarus, 2007.

6. OSTROGORSKI, Georgije, Povijest Bizanta, 324. – 1453., Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga, 2006. (odabrana poglavlja).

7. RAUKAR, Tomislav, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb: Školska knjiga – Zavod za hrvatsku povijest FF-a, 2007. (odabrana poglavlja).

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obavezni prisustvovati na 70% sati. Prisutnost na nastavi mora biti aktivna. To znači da se od studenata očekuje da dolaze spremni na nastavu i da odrade sve prethodno zadane obaveze i zadatke (npr. čitanje tekstova).

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Oglasna ploča, web stranice, elektronička pošta.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Studenti mogu kontaktirati nastavnika - osobno u vrijeme konzultacija

- elektronička pošta

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeno.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova, u protivnom smatrati će se da studenti određenu aktivnost/obavezu nisu izvršili.

Ako student/ica na kolokviju/ispitu bude koristio/la bilješke ili literaturu isti se poništava odnosno dodjeljuje se 0 bodova. Nedozvoljeno korištenje literature predstavlja kršenje Etičkog kodeksa za studente/studentice Sveučilišta u Rijeci (točka 6.1.) te studenti mogu, u tom slučaju, očekivati prijavu Etičkom povjerenstvu. Svaki pokušaj prepisivanja na kolokviju ili ispitu biti će sankcioniran oduzimanjem ispita i dodjeljivanjem 0 bodova.

ISPITNI ROKOVI

Zimski /

Proljetni /

izvanredni

Ljetni 19. 6. 2018., 6. 7. 2018.

Jesenski izvanredni

7. 9. 2018.; 14. 9. 2018.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

2. III. 2018. Uvod u kolegij. Hrvatski rani srednji vijek – prostor, vrijeme, izvori.

9. III. 2018. Slaveni i Hrvati – pitanja doseobe i etnogeneze.

16. III. 2018. 7. i 8. stoljeće. Istočna jadranska obala i Bizant.

23. III. 2018. Franci, Istra, Dalmacija i Donja Panonija. Formiranje sklavinija.

6. IV. 2018. Hrvatska Kneževina – Mislav i Trpimir.

13. IV. 2018. Pokrštavanje i kristijanizacija. Crkvena organizacija u 9. stoljeću.

20. IV. 2018. Kolokvij 1.

27. IV. 2018. Hrvatska Kneževina u drugoj polovini 9. stoljeća.

4. V. 2018. "Mračno" 10. stoljeće. Splitski crkveni sabori. Kraljevi i kraljica.

11. V. 2018. Krešimir IV. Crkvene reforme 11. stoljeća. Strukture vlasti.

18. V. 2018. Zvonimir. Ugri i promjena vladarske dinastije.

25. V. 2018. Kolokvij 2.

8. VI. 2018. Ranosrednjovjekovno društvo. Grad i selo. Arhitektura i umjetnost.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Povijest rimske civilizacije

Studij Preddiplomski studij povijesti

Semestar II.

Akademska godina 2017./2018.

Broj ECTS-a 6

Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom predavanje od 16,15-18; seminarska grupa A 18,15-19 seminarska grupa B 19,15-20 - P107 O datumu terenske nastave studenti će biti na vrijeme obaviješteni.

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

/

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Lucijana Šešelj

Kabinet 437

Vrijeme za konzultacije četvrtkom 15-16; e-mailom po dogovoru

Telefon 051 265 793

e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju

Kabinet

Vrijeme za konzultacije

Telefon

e-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Počeci Rima u sklopu italskog razvoja brončanog i željeznog doba, s doprinosom grčke kolonizacije i Etruščana. Počeci Rima, rimsko kraljevstvo: tradicija i arheologija. U okviru prikaza rimske republike, sre-dišnja tematika je društvena i politička povijest, te razvitak institucija, napose prava, pri čemu se naglasak stavlja na uređenje i funkcioniranje republike. Organizacija kulta i važnost obreda u javnom i privatnom životu. Ratovi: samnitski, punski, okretanje prema istoku i ratovi s Makedonijom i dominacija u Grčkoj. Osvajanje Hispanije. Kriza republike: reforme braće Grakho. Gaj Marije. Sula. Prvi trijumvirat. Građanski rat. Drugi trijumvirat i propast republike. Rimski prodor na sjeverozapad Ilirika: Histrija, Japudija, Liburnija, Panonija, Delmati. Nakon analitičkog prikaza postanka carstva, podrobnije se prikazuju novi aspekti društvenog razvoja, ponajprije u provincijama. Fenomen romanizacije pokazuje se kao skup procesa koji mijenjaju lik velikog dijela Europe, pri čemu se osobit naglasak stavlja na municipalizaciju, ulogu vojske, te probleme gospodarstva (zemljoposjed i agrarni odnosi, uloga tržišta i jačanja "naturalne ekonomije", uloga robova, oslobođenika i kolonata). Dat će se primjer studija slučaja za sva razdoblja, a osobito za ustroj provincije Dalmacije i Panonije i koji su vidovi romanizacije u ovom području. Zaključni dio obuhvaća razdoblje kasne antike, u okviru kojega se obrađuju kristijanizacija, uspostava dominata, opadanje urba-niteta, te civilizacijski i državni rascjep na istočni i zapadni dio Carstva koji je u podlozi različitih smjerova ra-zvoja u daljnjoj povijesti. Ovo će se prikazati na nekoliko primjera studije slučaja, a poseban naglasak će biti stavljen na područje današnje R Hrvatske.


Na kraju ovog kolegija od studenata se očekuje: usvajanje činjenica iz rimske povijesti, poznavanje povijesne geografije Italije, te područja koje su zapremale rimske provincije, specifičnosti političkog, društvenog i ekonomskog razvoja rimske države kroz različita razdoblja (kraljevstvo, rana, srednja i kasna republika, carstvo: principat i dominat); razumijevanje pojmova, problema i teorijskih rasprava koje postoje kod proučavanja rimske povijesti; razumijevanje metodologija koje se koriste u istraživanju ove problematike; razvijanje analitičkog pristupa u proučavanju povijesnih izvora, primjena kritičkog razmišljanja, intelektualna otvorenost, znatiželja i kreativnost u rješavanju problema; empatija i poštovanje vrijednosti ljudske i kulturne različitosti. Studenti bi kroz rad na povijesnim izvorima trebali naučiti pronalaziti dokaze o prošlosti i moći procijenjivati njihovo značenje, značaj i važnost unutar antičke povijesti, te pronalaziti uzročno-posljedične veze i obrasce koji omogućuju objašnjenja kako i zašto se nešto dogodilo.



X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

X


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA


Terenska nastava 0 2

Seminar 0,9 12



ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 6 100











IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Povijest 3, Helenizam i rimska republika (ur. E.Cravetto/I.Goldstein), Zagreb 2007. (poglavlja koja se odnose na Italiju i Rim) Povijest 4, Rimsko carstvo, (ur. E.Cravetto/I.Goldstein), Zagreb 2007. Povijest 5, Kasno rimsko carstvo i rani srednji vijek (ur. E.Cravetto/I.Goldstein), Zagreb 2007. (poglavlja koja se odnose na rimsko carstvo) Carcopino J., Rim u razdoblju najvišeg uspona carstva, Naprijed, Zagreb, 1981. Lisičar, Petar, Grci i Rimljani, Zagreb 1971. (odabrana poglavlja) Pallottino M., Etruščani, Zagreb, 2008. Šašel Kos, Marjeta Appian and Illyricum, Ljubljana, 2005. Odabrani znanstveni članci

IZBORNA LITERATURA

The Cambridge Ancient History, 2. ili 3. izdanje, sv. 7-14, 1989-2005. (odabrana poglavlja) Grimal P., Rimska civilizacija, Jugoslavija, Beograd, 1968. Maškin N.A., Historija starog Rima, Naučna knjiga, Beograd (više izdanja) Matijašić, R., Hrvatske zemlje u antici do cara Dioklecijana, Zagreb, 2009. Matijašić, R., Povijest hrvatskih zemalja u kasnoj antici od Dioklecijana do Justinijana, Zagreb,2012. Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. V-VII, Otokar Keršovani, Opatija, 1974-79. Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta, Zagreb, 2006. Wilkes, J.J., Dalmatia, London, 1969. Napomena: Studenti će tijekom nastave dobiti upute o korištenju literature, te će u sklopu seminarskog rada dobiti posebne tekstove iz antičkih književnih izvora, te sekundarne literature na kojima će raditi povijesne analize.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni biti nazočni na 70% predavanja.


Usmeno

Pismeno: a) oglasna ploča Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci b) web stranice Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci

c) preko sustava MudRi


Konzultacije prema rasporedu; e-mail


pismeno


Pristup ovom kolegiju, u obliku e-kolegija studenti će imati i preko sustava Merlin, gdje mogu naći sve potrebne radne materijale za nastavu, izradu seminara, spremanje provjera znanja, ispita, korisne linkove, upute za dodatnu literaturu, analizu tekstova itd.

Profesor zadržava pravo da u dogovoru sa studentima prilagodi teme predavanja tijekom semestra, kako bi se nastava bolje prilagodila potrebama i željama studenata.

Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine, ali mogu se mijenjati o čemu će studenti biti obaviješteni barem tjedan dana ranije od prvotno zadanog termina. O promjenama termina ispita studenti će biti obaviješteni preko oglasne ploče Odsjeka za povijest, web stranica fakulteta, te sustava Mudri. Odjava ispita se mora izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student rok iskoristio. Studenti koji ne prijave polaganje u sustav i nisu na popisu prijavljenih neće moći pristupiti ispitu.

Kontinuirana provjera znanja provodi se tijekom nastave u dva termina, kojima će se pokriti do tada odslušano gradivo. Studenti su dužni izvršiti sve zadane obaveze, te sakupiti minimalno 30 bodova kako bi mogli pristupiti završnom ispitu. Ukoliko studenti vrlo uspješno obave sve zadane obaveze tijekom semestra moguće je dobiti i oslobođenje od završnog ispita.

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima.

ISPITNI ROKOVI

Zimski /

Proljetni izvanredni

/

Ljetni 21. 06. u 14.30 sati i 05. 07. 2018. u 13

Jesenski izvanredni

6.09. 2018. i 13. 09. 2018. u 13 sati

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

1.3. Rana Italija I.

8.3. Rana Italija II.

15.3. Od osnutka grada: rana povijest Rima

22.3. Rim u 4. st. pr. Kr.

29.3. Ratovi s Kartagom i rimska osvajanja po Sredozemlju

5.4. Braća Grahko

12.4. Kolokvij 1 Društveni i politički problemi kraja 2. i početka 1. st. pr. Kr.

19.4. Sula i njegovo nasljeđe

26.4. Slom republike: doba Cezara i Cicerona

3.5. August i početak carstva

17.5. Rani principat: karakteristike

24.5. Kolokvij 2 Nova era: Flavijevci i Antonini

7.6. Carstvo u 2. st.

IZVEDBENI PLAN


Naziv kolegija Novovjeka povijest Europe 16. - 18. stoljeća

Studij Preddiplomski studij povijest

Semestar IV.


Broj ECTS-a 6


Vrijeme i mjesto održavanja

nastave

Petkom 13.15-16.00, Uč. 402

O datumu terenske nastave studenti će biti na vrijeme

obaviješteni.

Mogućnost izvođenja na stranom

jeziku Ne

Voditelj kolegija Doc. dr. sc. Maja Ćutić Gorup

Kabinet 447

Vrijeme za konzultacije Petkom prije nastave od 12,00 do 13,15h i nakon nastave

Telefon 265730



Kabinet


Telefon

e-mail


SADRŽAJ KOLEGIJA

- Zemljopisna otkrića i počeci kolonijalizma

- Najznačajnije ličnosti novoga vijeka: Karlo V., Henrik VIII., Filip II., Elizabeta I., Henrik IV.,

Albrecht Wallenstein, Luj XIV., Oliver Cromwell, Luj XV., Friedrich Wilhelm Hohenzollern, Filip

V., Marija Terezija, Josip II., Pio VI., Karlo XII., Petar Veliki, Katarina Velika, Fridrik II., Thomas

Jefferson, Napoleon Bonaparte, Eugène Beauharnais i dr.

- Ratni sukobi i prijepori: pohod Karla VIII., Rat Cambraiske lige, carsko-francuski sukobi,

Ciparski rat, Kandijski rat, ratovi za španjolsku, poljsku i austrijsku baštinu i dr.

- Revolucije: nizozemska, engleska, francuska, američka.

- Mirovni ugovori: Cateau-Cambresis, Westfalijski mir, Nijmegen, Srijemski Karlovci, Rijswijk,

Beč i dr.

- Crkvena povijest: reformacija i protureformacija (luteranstvo, kalvinizam, cvinglijanstvo),

Tridentinski koncil, crkveni redovi, Papinska Država i dr.

- Kolonije i kolonijalna carstva: Španjolske, Portugala, Engleske, Francuske, Nizozemske

- Posebni osvrt na Italiju: obitelj Borgia, Monferrato, Vojvodstvo Castro, pobune narodnih masa,

habsburški i burbonski apsolutizam, tajna društva te mnoge druge teme.


Nakon položenog ispita studenti će biti kompetentni:

1) razviti sposobnost definiranja, opisa i usporedbe najznačajnijih povijesnih pitanja

navedenog razdoblja.

2) primijeniti stečeno znanje u praksi.

Očekuje se da nakon položenog ispita studenti postignu razinu koja će im omogućiti da budu u


stanju prepoznati, argumentirano definirati, opisati i kritično protumačiti najvažnija pitanja iz

europske novovjekovne povijesti, kako bi mogli usporediti postojeće raznovrsnosti između

pojedinih područja.



x x x X


x X


AKTIVNOST KOJA SE

OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,5 /

Kontinuirana provjera znanja

1(seminar) 1 30

Kontinuirana provjera znanja 2

(kolokvij) 2 40

ZAVRŠNI ISPIT 2,5 30

UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj

ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare

iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do

49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E.

(prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom

nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Slaven Bertoša, Svjetska povijest modernoga doba (XVI.-XIX. stoljeće) s posebnim osvrtom na

Apeninski poluotok, Zagreb 2004.

The Times. Povijest svijeta, Zagreb, 2002. (ili starije izdanje: The Times. Atlas svjetske povijesti,

Zagreb, 1986.)

Hrvatska. Europa. Svijet. Kronologija (uredio Ivo Goldstein), Zagreb 2002.

IZBORNA LITERATURA

Povijest svijeta od početka do danas, Zagreb 1990., 2. izdanje.

Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11.-14., Rijeka 1977.-78.

August Franzen, Pregled povijesti crkve, Zagreb 1970.

Lovorka Čoralić, Venecija - Kraljica mora s lagunarnih sprudova: povijest Mletačke Republike,

Samobor 2004.

Jean-François Noel, Sveto Rimsko Carstvo, Zagreb 1998.

Dirlmeier – Gestrich – Herrmann – Hinrichs – Klessmann - Reulecke, Povijest Njemačke, Zagreb

1999.

Erich Zöllner - Therese Schüssel, Povijest Austrije, Zagreb 1997.

A. J. P. Taylor, Habsburška Monarhija 1809.-1918., Zagreb 1990.

Jean Carpentier - François Lebrun, Povijest Francuske, Zagreb 1999.

Josef Matuz, Osmansko Carstvo, Zagreb 1992.

Peter Hanak, Povijest Mađarske, Zagreb 1995.

Giuliano Procacci, Povijest Talijana, Zagreb 1996.

Sellers - May - Mc Millen, Povijest Sjedinjenih Američkih Država, Zagreb 1996.

G. M. Trevelyan, Povijest Engleske, Zagreb 1956.

Asa Briggs, Socijalna povijest Engleske, Zagreb 2003.

Marjorie Barnard, A History of Australia, Sydney 1980.

Fernand Braudel, Civilizacije kroz povijest, Zagreb 1990.

Fernand Braudel, Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stoljeća, vol.

1.-3., Zagreb 1992.

Fernand Braudel, Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II., sv. 1.-2., Zagreb 1997.-1998.

Maurice Dobb, Studije o razvoju kapitalizma, Zagreb 1961.

Louis Gottschalk – Loren C. MacKinney – Earl H. Pritchard, Historija čovječanstva: svezak četiri:

Temelji modernog svijeta; knjiga prva: Uvod; Politička, ekonomska i društvena pozadina – važniji

vjerski događaji 1300-1500; knjiga druga: Važniji vjerski događaji 1500-1775; Politička i društvena

misao 1300-1775; knjiga treća: Pismeno priopćavanje i lijepa književnost, likovna umjetnost i

glazba; Znanost i tehnologija između 1300. i 1530. (otprilike); knjiga četvrta: Znanost i tehnologija;

Tehnologija i društvo; Školstvo, Zagreb 1974.

Drago Roksandić, Triplex Confinium: ili o granicama i regijama hrvatske povijesti 1500.-1800.,

Zagreb 2003.

Albert Soboul, Francuska revolucija, Zagreb 1989.

Alexis de Tocqueville, Stari režim i revolucija, Zagreb 1994.

Bartolomé Bennassar, Storia dell’Inquisizione spagnola dal XV al XIX secolo, Milano 1980.

Romano Canosa, Lepanto: Storia della “Lega Santa” contro i Turchi, Roma 2000.

Mario Caravale – Alberto Caracciolo, Lo Stato pontificio nell’età moderna, Torino 1978.

Furio Diaz, Granducato di Toscana, Torino 1986.

John H. Elliott, Richelieu e Olivares, Torino 1992.

Robert J. W. Evans, Felix Austria: L’ascesa della Monarchia Asburgica, Bologna 1981.

Angelo Geatti, Napoleone Bonaparte e il Trattato di Campoformido del 1797: La verità sul luogo

della firma e sul monumento della pace, Udine 1989.


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obvezatno. U slučaju preklapanja smije se izostati maksimalno 50 %. Student

koji iz bilo kojih razloga izostane više, ne može dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti

završnom ispitu. Uvjet pristupanja završnom ispitu je također ispunjenje seminarskih obveza i

položen kolokvij.


Informacije o kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju. Studenti mogu dobiti informacije na

konzultacijama, mailom, na oglasnoj ploči Odsjeka i na web stranicama fakulteta.


Kontaktiranje s profesorom moguće je na konzultacijama i mailom. Preporučuje se redovito pratiti

službene obavijesti na web stranicama fakulteta.


Pismeno


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom

krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski /

Proljetni

izvanredni /

Ljetni 13. 6. 2018. u 14h, 27.6. 2018.u 14h

Jesenski

izvanredni 5.9. 2018. u 14h, 12.9. 2018. u 14h


DATUM NAZIV TEME

2. 3. Uvodno predavanje

9.3. Stvaranje carstva Karla V.

16.3. Reformacija

23.3. Katolička konfesionalizacija

6.4. Tridesetogodišnji rat kao općeeuropski sukob

13.4. Posjet izložbi u Trstu

20.4. Jačanje monarhijske vlasti u Francuskoj

Velika francuska revolucija

27.4. Kolokvij

Engleska u novom vijeku

4.5. Engleska u novom vijeku

11.5. Mletačka Republika u novom vijeku

18.5. Osmansko Carstvo u novom vijeku

25.5. Nastanak i razvoj SAD-a

8.6. Posjet Državnom arhivu u Rijeci

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA SEMINARA (POPIS TEMA)

DATUM

16.3., 23.3., 6.4., 20.4., 4.5., 11.5., 18.5., 25.5.

NAZIV TEME

Obitelj Borgia: zaštitnici katoličanstva ili pokretači novog crkvenog raskola?

Protestantizam: borba za vjeru ili političku moć?

Lutherove teze

Katolička obnova: protureformacija ili reforma?

Švedska vanjska politika u vrijeme Tridesetogodišnjeg rata (1618.-1648.)

Danska vanjska politika u vrijeme Tridesetogodišnjeg rata (1618.-1648.)

Dvorski apsolutizam Luja XIV.

Deklaracija o pravima čovjeka i građanina

Prosvjetiteljstvo i jakobinizam

Elizabeta I.: prekid englesko-habsburških veza s ciljem prosperiteta Engleske?

Filip II.: zaštitnik katoličanstva ili oružje u rukama pape?

Istraživanje prekomorskog svijeta: uvod u novo doba?

Unutarnje ustrojstvo Mletačke Republike

Vanjska politika Mletačke Republike

Timarsko-spahijski sustav i njegov utjecaj na osmanska osvajanja

Patent o vjerskoj toleranciji

Deklaracija nezavisnosti

Niccolo Machiavelli Vladar

Papinstvo u novom vijeku: pape u znaku reforme

Redovništvo u novom vijeku: redovi u znaku reforme

Petar Veliki: vanjska politika Rusije

Napoleon Bonaparte: osvajanja i status osvojenih zemalja

Povijest Švicarske konfederacije 16. do 18. stoljeća: švicarska politika u europskom kontekstu

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Novovjeka povijest Hrvatske 16.-18.st. Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar IV. Akademska godina 2017./2018. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+30+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Predavanja; Četvrtak 12.15-16.00, Uč. 450 Seminari; Četvrtak 12.15-16.00, Uč. 450 (Termini četvrtkom kada nisu predavanja) O datumu terenske nastave studenti će biti na vrijeme obaviješteni.

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Nataša Štefanec

Kabinet 442 Vrijeme za konzultacije Nakon nastave

Telefon 051 265727 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Doc.dr.sc. Maja Ćutić Gorup, Kabinet 447

Vrijeme za konzultacije Nakon nastave Telefon 051 265730



U predmetu se obrađuje prostor hrvatskih povijesnih zemalja, s potrebnim regionalnim kontekstualizacijama. Predavanja su koncipirana kao pregledna izlaganja odabranih tematskih cjelina, odnosno kao uvod u najvažnije strukture i procese ranonovovjekovne povijesti hrvatskih zemalja. Predavanje ne isključuju komunikaciju između nastavnika i studenata.

- Uvod: objašnjenje načina rada, obrazloženje odabira tema i koncepcije predavanja

- Uvod: pregled relevantne historiografije

- Prostor. Teritoriji i jurisdikcije od 16. do 18. stoljeća. Sukob triju imperija na prostoru hrvatskih povijesnih zemalja. Etabliranje Habsburgovaca u regiji, osmanska ekspanzija, dosezi mletačke vlasti.

- Institucionalni ustroj Hrvatsko-Slavonskog Kraljevstva (kralj, kraljevske institucije u Ugarsko-hrvatskom kraljevstvu i Austrijskim nasljednim zemljama, kraljevinske institucije Hrvatsko-Slavonskog Kraljevstva).

- Institucionalni ustroj krajeva pod osmanskom vlašću.

- Institucionalni ustroj Dubrovačke Republike, Istre i Dalmacije.

- Vojna Krajina u Hrvatsko-Slavonskom Kraljevstvu do 1630ih. Nastanak vojnih institucija. Isprepletenost vojnih i civilnih institucija i teritorijalnih nadležnosti. Serhat i mletačka krajina.

- Vojna Krajina od 1630ih do kraja 18. stoljeća. Teritorijalizacija i militarizacija, reformno 18. stoljeće, itd.

- Društveno raslojavanje I. Povlašteni društveni slojevi (plemstvo, patricijat, slobodnjaci, itd.) Sustav fiskalnih, političkih, fiskalnih, seniorskih i statusnih prava i privilegija.

- Društveno raslojavanje II. Vojna i civilna podložništva. Porezni sustavi. Seljačke bune u hrvatskim zemljama u ranom novom vijeku.

- Demografija hrvatskog ranonovovjekovlja. Migracije, seobe, etnička miješanja, akulturacije i asimilacije.

- Materijalna kultura između dalmatinskog grada i kontinentalne vojne utvrde.

- Pisana kultura. Tiskare u hrvatskim povijesnim zemljama i široj regiji. Gradovi, crkvene institucije i plemićki dvorovi kao izvorišta pismenosti i literarnog stvaralaštva.

- Crkvene hijerarhije, vjerska opredjeljenja (katolici, pravoslavni, protestanti, muslimani, itd.), reformacija i protureformacija.

- Zaključna razmatranja


Očekuje se da će studenti znati: - prepoznati temeljne strukture, procese i fenomene ranonovovjekovne povijesti hrvatskih zemalja - biti sposobni razmatrati lokalne hrvatske ranonovovjekovne fenomene u širem regionalnom kontekstu



- naučiti temeljnu kronologiju - dobiti uvid u najvažniju literaturu i zbirke izvora - upoznati najvažnije disciplinarne i metodološke pristupe istraživanju ranonovovjekovne hrvatske povijesti



X X x x


X




Aktivnost u nastavi 0 5

Kontinuirana provjera znanja 1 (Esej) 1,5 25

Kontinuirana provjera znanja 2 (Seminar)

2 35

ZAVRŠNI ISPIT 2 35

UKUPNO 6 100











IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Predavanja (skripta) 2. Od iduće dvije skupine ispitnih udžbenika izabrati jednu: - Gross, Mirjana (ur.), Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća, Zagreb, 1981., 15-173. - Historija naroda Jugoslavije II. Zagreb, 1959., 205-214, 215-290, 401-476, 622-657, 684-762, 998-1117,

1211-1251. Ili - Budak, Neven, Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007. - Holjevac, Željko – Moačanin, Nenad, Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskog Carstva u ranome novom vijeuku, Zagreb, 2007.

- Vrandečić, Josip – Bertoša, Miroslav, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007.

IZBORNA LITERATURA

1. Adamček, Josip, Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV. do kraja XVII. stoljeća, Zagreb, 1980. 2. Adamček, Josip, Bune i otpori, Zagreb, 1987. 3. Bertoša, Miroslav, Istra. Jadran. Sredozemlje: identiteti i imaginarij, Zagreb, 2003. 4. Bertoša, Miroslav, Istra: Doba Venecije (XVI.-XVIII. stoljeće), Pula, 1995. 5. Bertoša, Slaven, Rašpor i Rašprski kapetanat: povijesni pregled, Pazin, 2005. 6. Blažević, Zrinka, Vitezovićeva Hrvatska između stvarnosti i utopije. Zagreb, 2002. 7. Bogović, Mile, Katolička Crkva i pravoslavlje u Dalmaciji za mletačke vladavine, Kršćanska sadašnjost,

Zagreb 1993. 8. Bracewell, Wendy, Senjski uskoci. Piratstvo, razbojništvo i sveti rat na Jadranu u 16. stoljeću, Zagreb,

1997. 9. Kaser, Karl, Slobodan seljak i vojnik. I – Rana krajiška društva, 1545.-1754., II – Povojačeno društvo,

1754.-1881., sv. I-II, Zagreb, 1997. 10. Klaić, Vjekoslav, Povijest Hrvatske, sv. 5, Zagreb, 1982. 11. Kruhek, Milan, Krajiške utvrde i obrana Hrvatskog Kraljevstva tijekom 16. stoljeća, Zagreb, 1995. 12. Lonza, Nella. Pod plaštem pravde, Dubrovnik, 1997. 13. Mayhew, Tea, Dalmatia between the Venetian and Ottoman Rule, Rim, 2008. 14. Moačanin, Nenad, Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine, Slavonski Brod, 2001. 15. Moačanin, Nenad, Turska Hrvatska. Hrvati pod vlašću Osmanskog Carstva do 1791. - preispitivanja,

Zagreb, 1999. 16. Mogorović Crljenko, marija, Druga strana braka. Nasilje i ilegitimnost u (izvan)bračnim vezama na

području Porečke biskupije u prvoj polovici 17. stoljeća, Zagreb, 2012. 17. Pavličević, Dragutin (ur.). Vojna krajina. Povijesni pregled – historiografija – rasprave. Zagreb, 1984. 18. Pederin, Ivan, Mletačka uprava, privreda i politika u Dalmaciji, 1409–1797., Dubrovnik, 1990. 19. Petrić, Hrvoje, Koprivnica u 17. stoljeću, Meridijani, Samobor, 2005. 20. Raukar, Tomislav – Petricioli, Ivo – Švelec, Franjo – Peričić, Šime, Prošlost Zadra, sv. III: Zadar pod

mletačkom upravom, Zadar, 1987. 21. Roksandić, Drago – Mimica, Ivan - Štefanec, Nataša – Bužančić, Vinka (ur.), Triplex Confinium, 1500-

1800: ekohistorija, Split - Zagreb, 2003. 22. Roksandić, Drago – Štefanec, Nataša (eds.), Constructing Border Societies on the Triplex Confinium,

Budapest, 2000. 23. Roksandić, Drago, Triplex Confinium ili o granicama i regijama hrvatske povijesti, Zagreb, 2003. 24. Shek Brnardić, Teodora, Svijet Baltazara Adama Krčelića: obrazovanje na razmeđu tridentskoga

katolicizma i katoličkoga prosvjetiteljstva. Zagreb, 2009. 25. Stulli, Bernard, Studije iz povijesti Dubrovnika, Zagreb, 2001. 26. Šanjek, Franjo, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, pregled religiozne povijesti Hrvata, Zagreb, 1996. 27. Šišić, Ferdo, Pregled povijesti hrvatskog naroda, Zagreb, 1962. 28. Štefanec, Nataša, Država ili ne. Ustroj Vojne krajine 1578. godine i hrvatsko-slavonski staleži u

regionalnoj obrani i politici, Zagreb, 2011. 29. Štefanec, Nataša, Heretik Njegova Veličanstva. Povijest o Jurju IV. Zrinskom i njegovom rodu, Zagreb,

2001. 30. Völker-Rasor, Anette (ur.), Rani novi vijek, Zagreb 2016. Dodatne popise literature, kao i literaturu za rad u seminarima, studenti mogu dobiti od nastavnice na početku akademske godine. Za opširniji popis najvažnije literature o ranonovovjekovnoj Hrvatskoj vidjeti anotiranu bibliografiju: Štefanec, Nataša, "Croatia: Oxford Bibliographies in "Renaissance and Reformation", Oxford Bibliographies in "Renaissance and Reformation". Ed. Margaret King. New York: Oxford University Press, 10/29/2013. http://www.oxfordbibliographies.com/view/document/obo-9780195399301/obo-9780195399301-0068.xml


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti imaju pravo na najviše tri izostanka s predavanja. Pohađanje nastave je uvjet za potpis i završni ispit. Kao uvjet za završni ispit postavlja se ispunjenje seminarskih obaveza.


Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta

Web fakulteta


Usmeno Pismeno E-pošta

Telefonom


Pismeni ispit (35%), esej (25%), seminar (35%) i pohađanje/aktivnost (5%) čine ukupnu ocjenu na predmetu.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski /


/

Ljetni četvrtak, 14. lipnja 2018., 12h; ponedjeljak, 2. srpnja 2018., 12h

Jesenski izvanredni

srijeda, 5. rujna 2018., 12h; četvrtak, 13. rujna 2018., 12h


08.03.

Uvod: objašnjenje načina rada, obrazloženje odabira tema i koncepcije predavanja

Uvod: pregled relevantne historiografije

22. 03.

Prostor. Teritoriji i jurisdikcije od 16. do 18. stoljeća. Sukob triju imperija na prostoru hrvatskih povijesnih zemalja. Etabliranje Habsburgovaca u regiji, osmanska ekspanzija, dosezi mletačke vlasti.

Institucionalni ustroj Hrvatsko-Slavonskog Kraljevstva (kralj, kraljevske institucije u Ugarsko-hrvatskom kraljevstvu i Austrijskim nasljednim zemljama, kraljevinske institucije Hrvatsko-Slavonskog Kraljevstva).

05. 04.

Institucionalni ustroj krajeva pod osmanskom vlašću.

Institucionalni ustroj Dubrovačke Republike, Istre i Dalmacije.

19.04.

Vojna Krajina u Hrvatsko-Slavonskom Kraljevstvu do 1630ih. Nastanak vojnih institucija. Isprepletenost vojnih i civilnih institucija i teritorijalnih nadležnosti. Serhat i mletačka krajina.

Prema Društvenoj povijesti. Vojna Krajina od 1630ih do kraja 18. stoljeća. Teritorijalizacija i militarizacija, reformno 18. stoljeće, itd.

26.04.

Društveno raslojavanje I. Povlašteni društveni slojevi (plemstvo, patricijat, slobodnjaci, itd.) Sustav fiskalnih, političkih, fiskalnih, seniorskih i statusnih prava i privilegija.

Društveno raslojavanje II. Vojna i civilna podložništva. Porezni sustavi. Seljačke bune u hrvatskim zemljama u ranom novom vijeku.

17.05.

Demografija hrvatskog ranonovovjekovlja. Migracije, seobe, etnička miješanja, akulturacije i asimilacije.

Materijalna kultura između dalmatinskog grada i kontinentalne vojne utvrde.

24.05.

Pisana kultura. Tiskare u hrvatskim povijesnim zemljama i široj regiji. Gradovi, crkvene institucije i plemićki dvorovi kao izvorišta pismenosti i literarnog stvaralaštva.

Crkvene hijerarhije, vjerska opredjeljenja (katolici, pravoslavni, protestanti, muslimani, itd.), reformacija i protureformacija.

Zaključna razmatranja

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA SEMINARA (POPIS TEMA)

DATUM 1.03., 15.03., 29.03., 12.04., 3.05.,

7.06.

Seminar se sastoji od rada na povijesnim izvorima koji su pohranjeni u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka. Izvori su: pisani dokumenti, grbovi i povijesni zemljovidi.

1. Diploma kojom car Karlo VI. potvrđuje kastavski statut i urbar

Carska dvorska kancelarija

Beč

1714. g.

rukopis, pergamena, njemački jezik, gotica

cjelina: v=32,5 cm, š=26,5 cm;

inv. br. PPMHP-KPO-PZ 340

* za više studenata (3-4)

2. Diploma kojom car Josip I. potvrđuje kastavski statut i urbar


Beč

1706. g.

cjelina: rukopis, pergamena, njemački jezik, gotica

pečat: utiskivanje, vosak

cjelina: v=32,5 cm, š=26,5 cm; pečat: promjer=12 cm;



3. Diploma kojom Ferdinand III. potvrđuje riječkim isusovcima posjed u Kastvu


Beč

1636. g.

cjelina: rukopis; tisak, pergamena, latinski jezik

pečat: drvo; utiskivanje, vosak

26,5 x 20,2 cm



4. Isprava Nikole Zrinskog Sigetskog

rukopis, pergamena, latinski jezik

v=29,6 cm, š=37,8 cm;


5. Latinski prijepis glagoljske isprave Nikole Frankopana

Stjepan Ivan Novak

Novi Vinodolski

1428. g.

rukopis, papir, latinski jezik

cjelina: v=23 cm, š=31,4 cm;


6. Povelja Ferdinanda II. osnivanju riječkog isusovačkog kolegija potvrđena od Ferdinanda III.

Beč

1633. g.


31,5 x 24 cm



7. Povelja kojom Leopold I. potvrđuje riječkim isusovcima stečene povlastice

Beč

10.06.1661. g.





8. Isprava tršćanskog biskupa Franje Filipa Inzaghi

papir, tisak, rukopis, suhi žig, latinski jezik



9. Diploma o završenom kolegiju Vincentu de Argento

Collegium Germanicum et Hungaricum

Rim

13.05.1775. g.

papir, rukopis, pečat, latinski jezik



10. Diploma kojom riječki kapetan dodjeljuje građansko pravo Giuseppeu Sebastiančiću

Rijeka

14.02.1791. g.

rukopis, pergamena, talijanski jezik

cjelina: duž.=52 cm, vis.=38 cm;


11. Pismo Grobničkog kaptola Bakarskom kaptolu

Grobnik

1738. g.

rukopis, papir, hrvatski jezik

cjelina: v=28,7 cm, š=20 cm;


12. Spis riječkog magistrata o potrebi popravaka javnih cesta na području grada

Rijeka

1762. g.

rukopis, papir, talijanski jezik



13. Spis riječkog gradskog magistrata

Rijeka

1536. g.

rukopis, papir, latinski jezik



14. Pismo Pietra dell' Argento o patronatu nad novom crkvom Sv. Vida

Pietro Dell' Argento

Rijeka

1683. g.




15. Isprava dužda Pavla Rainerija

Venecija

1786. g.

tisak, rukopis, pergamena, latinski jezik

isprava: v=13,3 cm, š=23,6 cm; pečat: v=2,5 cm; cjelina: š=2,7 cm;


16. Oporuka Petra Petrine

Venecija

1753. g.




17. Dokument Ivana Mikocza iz Bakra

Bakar

1790. g.




18. Grb obitelji Agnese

Matija Mažić

Bakar

akvarel, karton

40 x 34,5 cm


19. Grb obitelji Marochini

Bakar

akvarel, papir

31 x 20 cm


20. Grb obitelji Denaro

Matija Mažić

Bakar

19./20. st.

karton, akvarel

20,3 x 12,3 cm


21.Diploma obitelji Avakumović


Prag

1791. g.

baršun, pergamena, akvarel

35,5 x 27 cm


22. Diploma Ignaza von Dürfelda

Christian August Beck

Beč

1761. g.

baršun, pergamena, rukopis, njemački jezik

34,5 x 26,5 cm


23. Pečat zadužbine "Mons pietatis"

Rijeka (?)

17. st.

lijevanje, metal

držak: v=10,5 cm; vrh drška: š=3,5 cm; promjer=3 cm, v=3,5 cm;


24. Sigillum Iudicum et Rectorum urbis maritima Buccarensis

Pečat sudaca i rektora pomorskog grada Bakra

Bakar

18. st.

lijevanje, metal

cjelina: v=13 cm; pečat: promjer=3,7 cm;


25. Habsburški grb

18. st.

bakrorez, papir

66,5 x 53,5 cm


26. Rodoslovno stablo Stemberger

pergamena, ctrež, rukopis

cjelina: v=50,5 cm, š=41 cm;


27. Grb knezova Frankopana

kraj 19. st.

karton, tempera

13,7 x 14,5 cm


28. Grb grofova Zrinskih

tempera, karton

14 x 14 cm


29. Grb Bonacian

24.03.1745. g.

crtež; rukopis, pergamena

33 x 26,5 cm


30. Medaljon sa amblemom Isusovačkog reda

Rijeka

18. st.

klesanje, vapnenac

v=69 cm, š=88 cm, d=23 cm;


31. Grb baruna della Rovere

vapnenac, klesanje

v=45 cm, š=33 cm, d=10 cm;


32. Grb baruna de Argento

17. st.

klesanje, vapnenac

85 x 65,5 x 10 cm


33. Bula dužda Marcantonia Memma

Venecija

2. des. 17. st.

lijevanje, olovo

promjer=3,6 cm;


34. Bula mletačkog dužda Francisca Erizza

Venecija

17. st.

lijevanje, olovo

promjer=3,2 cm;


35. Sigill. Comun. Bacarensis 1618

Bakar

(?) 1681. g.

rezbarenje, gips

v=9,5 cm, promjer=5 cm;


36. Olovna bula mletačkog dužda Nicolo de Ponte

Venecija

2. pol. 16. st.

tisak, olovo

cjelina: promjer=3,7 cm;


37. Zemljovidi Piri Reisa – osmanskog kartografa iz 16. stoljeća – istočni Jadran


38. Dvije Coronellijeve karte istočnog Jadrana

inv. br. PPMHP KPO-ZPU 331 i 332.

- Kod grbova studenti su dužni opisati izgled grba (koristiti literaturu: G. Oštrić, Monumenta Heraldica, Rijeka, 2004. godine); te pronaći više informacija o porodici čiji je grb te njihovu povezanost s Rijekom ili današnjom Primorsko-goranskom županijom.

- Kod pečata studenti su dužni opisati pečat, te potražiti i napisati više informacija o instituciji čiji su pečat opisali.

- Kod mletačkih bula opisati dio povijesti Mletačke Republike za vrijeme dužda koji se na buli spominje s osobitim osvrtom na događaje na istočnoj obali Jadrana tj. Mletačkoj Istri i Dalmaciji.

- Kod zemljovida studenti su dužni opisati zemljovide, dati povijesni okvir u kojem su zemljovidi nastali s najvažnijim zbivanjima te nešto o samom autoru (Piri Reis i Vicenzo Maria Coronelli).

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatska od 1918. do 1990. Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar VI. Akademska godina 2017/2018. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave uč. 106, utorak 12.15-16.00 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija doc. dr. sc. Andrea Roknić Bežanić

Kabinet F-448/IV Vrijeme za konzultacije utorak 10.30-12.00 i četvrtak 10.30-12.00

Telefon 051/ 265-730 e-mail [email protected]



Telefon e-mail


Politički preduvjeti nastanka države, a potom Kraljevne SHS. Ulazak Hrvatske u Kraljevinu SHS. Socijalna

struktura hrvatskog društva i etnička rasprostranjenost. Politički život u Hrvatskoj 1918-1929. Proganjanja

političke oporbe. Stjepan Radić. Gospodarsko nazadovanje Hrvatske. Posljedice diktature. Nova uprava i

teritorijalna podjela Jugoslavije. Političke pripreme nastanka Banovine Hrvatske. Banovina Hrvatska. Početak

II sv. rata. Nastanak NDH i njen ustroj. Politika NDH i njeno vezivanje za sile osovine. Pobuna i ustanak

hrvatskih antifašista. Razvoj antifašističke i demokratske Hrvatske. Slom NDH. Poraz građanskih snaga u

Hrvatskoj. Politička represija nad poraženim. Bleiburg.

Razvoj Hrvatske kao federalne jedinice u novoj Jugoslaviji. Hrvatska u komunističkom režimu.

Hrvatska politička emigracija. Glavni gospodarski i socijalni problemi Hrvatske. Studentski nemiri 1968.

Pobuna protiv velikosrpskog kulturnog, gospodarskog, političkog ekspanzionizma. Masovni pokret 1971.

Razvoj samoupravljanja, posljedice i dvojbe. Razvoj i problemi razvoja hrvatske kulture. Subkulturalni

pokreti u Hrvatskoj. Hrvatska u osamdesetim godinama. Jačanje velikosrpskih tenzija i slabljenje

komunističkog režima. Put ka demokraciji. Izbori 1990. Hrvatska politička scena. Početci razdruživanja.


Očekuje se da studenti preko ovoga kolegija spoznaju i shvate dinamiku i razlike društvenih,

gospodarskih, kulturnih i političkih procesa kroz koje je Hrvatska prolazila od 1918. do 1990. godine.

Očekuje se njihovo znanje i prepoznavanje značajnih ličnosti iz hrvatskog političkog i društveno-kulturnog

života. Značajni događaji i povijesne prijelomnice. Isto tako se očekuje analitički pristup objašnjavanju

događaja i procesa.



X X X X


X X



Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

0 0

Međuispit (kolokvij) 1 1 25

Međuispit (kolokvij) 2 1 25

Samostalni rad 0,75 20

ZAVRŠNI ISPIT 1.25 30

UKUPNO 4 100


Pristup popravku međuispita: Na kraju semestra studenti će imati mogućnost ispravka međuispita










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Predavanja

2. Goldstein, Ivo Hrvatska 1918-2008., Zagreb, 2008. (do 406. str.)

3. Radelić, Zdenko, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991. Od zajedništva do razlaza. Zagreb, 2006.

4. Boban, Ljubo, Hrvatske granice 1918-1992., Zagreb 1991. (i novije izdanje). IZBORNA LITERATURA

1. Goldstein, Ivo, Dvadeset godina samostalne Hrvatske, Zagreb, 2010.

2. Darko Dukovski, Istra i Rijeka u Prvoj polovici 20. stoljeća 1918.-1947., Zagreb, 2010.

3. Katarina Spehnjak, Britanski pogled na Hrvatsku 1945.-1948., Zagreb, 2006.

4. Bilandžić, Dušan, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999. (od 68. str.)

5. Jelić-Butić, Fikreta, Četnici u Hrvatskoj, Zagreb 1986. (odabrana poglavlja)

6. Akmadža, Miroslav, Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički režim 1945.-1966., Rijeka, 1996.

(odabrana poglavlja)

7. Matković, Hrvoje, Povijest Nezavisne Države Hrvatske. Zagreb, 1994.

8. Dukovski, Darko, Istra i Rijeka u Hrvatskome proljeću, Zagreb, 2007.

9. Boban, Ljubo, Maček i politika HSS, 1928-1941, I i II Zagreb, 1974.

10. Boban, Ljubo, Svetozar Pribičević u opoziciji 1928-1936, Zagreb, 1973.

11. Jareb, Jere, Pola stoljeća hrvatske politike, Zagreb, 1995.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni biti redovoti na nastavi (70%). Izostanak nije moguće opravdati. Od studenata se

očekuje izvršavanje tijekom nastave svih zadanih obveza (aktivno sudjelovanje u nastavi, priprema seminara

(samostalnog rada), položeni kolokviji).


konzultacije

web stranice Filozofskog fakulteta tj. Odsjeka za povijest

oglasna ploča odsjeka za povijest


konzultacije

e-pošta

telefon


Završni ispit je usmeni i sadrži više oblika pitanja u kojima se provjeravaju različite kompetencije

studenata. Kao uvjeti za završni ispit postavljaju se izrada samostalnog rada i 50% pozitivno riješeni

međuispiti (kolokviji).


Studenti su dužni pridržavati se rokova za izradu, pisanje seminarskog rada te njegovo izlaganje. Za

svaki dan kašnjenja od utvrđenog dana za predaju rada gubi se po 2 ocjenska boda.

Vrlo je bitno poštivati datume i rokove kolokvija. Budući da student neće biti u mogućnosti drugi puta

pisati iste, pa automatski pada kolegij.

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i

podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski /


/

Ljetni 20. 6. i 4. 7. u 10.00.

Jesenski izvanredni

5.9. i 13.9. u 10.00.


27.2. Uvodno predavanje; historiografski pregled; ključni pojmovi; upute studentima za

izradu seminarskog rada

6.3. Hrvatska i Hrvati u Kraljevini SHS

1918.-1929.

13.3. Hrvatska i Hrvati u Kraljevini SHS

1929.-1941.

20.3. Hrvatska u II. svjetskom ratu

1941.-1945.

27.3. Kolokvij I

3.4. Hrvatska u Jugoslaviji od 1945. do 1950.;

Izgradnja političkog sustava i poratna obnova

10.4. Hrvatska u Jugoslaviji od 1950. do 1965. i

Hrvatski reformistički i nacionalni pokret 1970.-1972.

17.4. Hrvatska u Jugoslaviji od 1974. do 1980-ih i

proces raspada Jugoslavije 1980.-1987.

24.4. Procesi demokratizacije Hrvatske pred agresiju 1987.-1990. i Domovinski rat;

Hrvatska postaje suverena i samostalna 8.5. Kolokvij II

15.5. Seminarska nastava (prezentacija samostalnog rada studenata na izvornoj građi i

diskusija)


diskusija)


diskusija)


diskusija)

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Suvremena povijest Europe Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar VI. Akademska godina 2017./2018. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 10.15-12.00 (uč. 402) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Darko Dukovski

Kabinet F-440 Vrijeme za konzultacije Četvrtkom 12-13; e-mailom po dogovoru

Telefon e-mail [email protected] ili [email protected]

Suradnik na kolegiju Doc.dr.sc. Andrea Roknić Bežanić Kabinet


e-mail


Svjetska i europska historiografija na temu 20. stoljeća

Gospodarske premise svjetskoga tržišta tijekom 20. stoljeća i posljedice u drugim domenama života; gospodarske krize u svijetu (1921-1923;1929-1933): uzroci, širina i posljedice krize. Traženje izlaza iz krize.

Kultura, znanost i umjetnost 20. st., filozofski pravci, književnost, izumi, umjetnički pravci

Pobjednici, poraženi i geopolitičke promjene u Europi. Mirovni pregovori i ugovori; Liga naroda - Organizacija ujedinjenih naroda.

Oblikovanje režima tzv. zapadne demokracije i totalitarnih država (komunizam, fašizam, nacizam), totalitarni režimi u fašistički pokreti u Europi između dva rata. Ruska revolucija i revolucionarna zbivanja u Europi.

Prve ekspanzije fašističkih država - uvod u širi ratni sukob. Držanje ostalih velikih europskih zemalja.

Razdoblje Drugog svjetskog rata (1939-1945). Uzroci, tijek i posljedice.

Teheranska konferencija. Konferencija u Jalti. Ratni zločini. Slom Njemačke. Konferencija u Potsdamu, Slom Japana. Žrtve Drugog svjetskog rata.

Stanje i odnosi u svijetu nakon uspostavljanja mira. Kažnjavanje ratnih zločinaca. Mirovni ugovori s pobijeđenim zemljama 1946-1947.

Počeci poratne blokovske politike.

Dekolonizacija i nastanak novih samostalnih država.

Hladnoratovsko razdoblje. Sukob Zapada i Istoka. Međunarodne političke krize.

Proces europskih integracija

Problem europskog terorizma potkraj 1960-ih do potkraj 1980-ih.

Uloga katoličke crkve u očuvanju mira u svijetu. Procesi ekumene.

Ujedinjenje Njemačkih država. Raspad SSSR-a i nastanak Zajednice Nezavisnih Država. Slom socijalističkih državnih sustava i u ostalim socijalističkim zemljama Europe.

Posebno će biti riječi o zemljama Sredozemlja i Srednje i Jugoistočne Europe koje se pojavljuju kao zasebni areali europske i svjetske političke i društvene povijesti.


Kolegij proučavanja suvremene europske povijesti je razdoblje iznimno bogate događajnice od kraja I. svjetskoga rata do 1990. Kolegij treba rasvijetliti opća kretanja u europskom i vaneuropskom društvu u vremenskom rasponu 20. stoljeća, otkriti i razjasniti točke mijena starog u novo, te njihov utjecaj na stvaranje ovih mentalnih i socijalnih struktura. Nastava mora obuhvatiti društvene, gospodarske, političke i kulturne fenomene vezane za razvoj prije svega Europe, a onda i onih područja koji su bili vezani zajedničkom poviješću s Europom ali tek kao osnovne napomene (SAD-a i ostala svjetska područja). Cilj je shvatiti politička, socijalna, gospodarska a onda i kulturna kretanja u Europi.

Očekuje se da će studenti znati:

-prepoznati društvene i političke ali i kulturne procese 20. stoljeća.

-Koristiti informacije o novim tehnološkim i znanstvenim dostignućima, kulturnim procesima i razvitku društva u samostalnom definiranju povijesnoga razdoblja.

-Prepoznavati ličnosti i društvene skupine koje su donijele prijelomne događaje u 20. stoljeće.


-analizirati društvene i političke događaje i procese 20. stoljeća.



X x x /


/ / / /




Seminar 0,75 20

Kontinuirana provjera znanja 1 1 25


ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 4 100

Opće napomene:

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:

Seminar: seminar se piše na zadanu temu uz korištenje dostupne recentne literature od koje barem jedna mora biti na stranom jeziku, tiska i periodike koju student sam pronađe. Seminar mora imati znanstveni aparat i biti strukturiran u prepoznatljivom klasičnom obliku u kojemu će biti zastupljena obvezno tri dijela: Uvod, razrada teme, zaključak. Mora sadržavati popis literature i periodike te pisanih izvora. Seminar se ocjenjuje na temelju dva bitna kriterija: 1. naslov teme mora odgovarati sadržaju seminara koji mora biti uravnotežen, cjelovit i logičan (10); 2. točnost faktografije, komentari autora uz postavljena istraživačka pitanja, otvorenost istraživanja i zaključak (10). Seminar je uvjet za završni ispit. Rok predaje seminara je 21. svibnja 2017.

Kontinuirana provjera znanja – kolokviji- Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave kroz pisane kolokvije (2) iz dijela gradiva. Prvi kolokvij odnosi se na temu: "Europa između dva svjetska rata i Drugi svjetski rat"

Za vrijeme testa nije dozvoljeno koristiti zabilješke i literaturu.. Sadrži 20 pitanja i moguće je ostvariti 25 bodova. Ocjenjuju se točni i netočni odgovori, odnosno uvode se minus bodovi za netočne odgovore u zadanoj vrijednosti pitanja (označen u zagradama na kraju pitanja).

Drugi kolokvij piše se na temu "Hladnoratovsko razdoblje i globalizacija" Za vrijeme testa nije dozvoljeno koristiti zabilješke i literaturu.. Sadrži 20. pitanja, a moguće je ostvariti maksimalno 25 bodova. Također se uvode minus bodovi za netočne odgovore.

Odgovori moraju biti u cijelosti točni i potpuni.

Kolokviji se ne ponavljaju niti se pišu ispravci

Opravdani izostanak s kolokvija (uz predočenje dokaza o izostanku) daje pravo studentu za naknadno pisanje kolokvija određenim prema dogovoru sa studentima.

Uvjeti za redoviti izlazak na završni ispit su: ostvarenih minimalnih 30 ocjenskih bodova (kolokviji, seminar). Završni ispit je usmeni ispit kojemu je cilj provjeriti povezivanje činjenica u cjelinu. Postavljaju se tri pitanja iz cijeloga gradiva. Svako pitanje maksimalno nosi 10 bodova a ocjenjuje se: 1. poznavanje faktografije (2); 2.Količina informacija 3 (3) i povezivanje informacija u cjelinu i razumijevanje problema (5). Kandidat mora ostvariti najmanje 50% mogućih bodova da bi zadovoljio.


OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Darko Dukovski (2012) Ozrcaljena povijest: Uvod u suvremenu povijest Europe i Europljana, Zagreb: Leykam International

IZBORNA LITERATURA

1. Peter Calvocoressi (2003). Svjetska politika nakon 1945., Zagreb. (215-362) 2. M.Mazower (2004) Mračni kontinent: Europsko dvadeseto stoljeće, Zagreb 3. Geert Mak, U Europi: Putovanje kroz dvadeseto stoljeće, , Zagreb: Jesenski i Turk, 2010.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni pohađati 70% predavanja što im donosi 0,25 ECTS. Pohađanje nastave je uvjet za potpis i završni ispit, ali ne donosi ocjenske bodove..


Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta

Web fakulteta


Usmeno

Pismeno

E-pošta

Telefonom


Završni ispit se polaže pisanim testom.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Ovo naročito vrijedi za seminarski rad. Prepisivanje i korištenje zabilješki ili knjiga za vrijeme pismenih kolokvija također je intelektualna krađa i sankcionirat će se poništavanjem kolokvija studenta i prijavom etičkom povjerenstvu.

Studenti su dužni pridržavati se rokova pisanja seminara i pripremanja materijala za diskusiju u nastavi, konzultacijama i pojedinačnim razgovorima Kašnjenje u obvezama sankcionira se oduzimanjem 5 bodova po danu kašnjenja. Nakon četiri dana kašnjenja seminar se neće uzimati u obzir, pa će biti nemoguće izaći na završni ispit.

Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine, a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka i na web stranicama fakulteta.

Odjava završnog ispita se mora izvršiti prema terminima ISVU-a

ISPITNI ROKOVI

Zimski /


/

Ljetni 11. 6 i 26. 6. u 10 sati

Jesenski izvanredni

6. i 13. 9. u 10 sati


26.2. Uvodno predavanje: Pandorina kutija Europska: Europa 20. st: Naslijeđe i vizije Seminarska nastava: Totalitaristički režimi i populistički pokreti u Europi 20. stoljeća (fašizam: uvjetni nastanka i nastanak u Italiji)

5.3.

Europa između nada i razočaranja: Načela uređenja poratnog svijeta: Posljedice rata i Pariška mirovna konferencija Seminarska nastava: Totalitaristički režimi i populistički pokreti u Europi 20. stoljeća (fašizam: dolazak na vlast, sustav korporativizma)

12.3. Građanska demokracija i uzroci političke i gospodarske depresije Seminarska nastava: Totalitaristički režimi i populistički pokreti u Europi 20. stoljeća (fašizam: dekadencija i slom)

19.3.

Povijest svakidašnjice; vrijeme brzoga života, moda, pomodarstvo i razvoj komunikacije i medija; Borba za građanske slobode i mediji: Seminarska nastava: Totalitaristički režimi i populistički pokreti u Europi 20. stoljeća (nacizam: idejni temelji nacizma i rasizma - nastanak i razvoj do dolaska na vlast 1933.)

26.3.

Potraga za mirom uz diplomatske priprema za rat; Španjolski građanski rat 1936-1939 Seminarska nastava: Totalitaristički režimi i populistički pokreti u Europi 20. stoljeća (nacizam: dolazak na vlast 1933., uništenje oporbe, rasni zakoni-politički darvinizam, holokaust i politika istrebljenja naroda)

9.4.

Drugi svjetski rat i njegove posljedice Seminarska nastava: Totalitaristički režimi i populistički pokreti u Europi 20. stoljeća (nacizam: politički i vojni slom, denacifikacija Njemačke, fašistički i nacistički pokreti u Europi do kraja Drugoga svjetskog rata)

16.4. Kolokvij 1 Europa između dva svjetska rata i Drugi svjetski rat

23.4.

Europa u Hladnom ratu (1945-1990) politika ravnoteže straha, političko vojni savezi i neokolonijalizam Seminarska nastava: Totalitaristički režimi i populistički pokreti u Europi 20. stoljeća (boljševizam, staljinizam, socijalističke revolucije u Europi i Sovjetske Republike nakon Prvoga svjetskog rata)

7.5.

Zabavne 80-e i 90-e godina 20. stoljeća;Svršetak Hladnog rata i nove globalističke podjele Seminarska nastava: Totalitaristički režimi i populistički pokreti u Europi 20. stoljeća (europska krajnja desnica i kultura nasilja-„supkultura mržnje“: fašistički, nacistički, rasistički, homofobni i desni populistički pokreti)

14.5 Ratovi na jugoistoku Europe, rastroj političkih sustava i geopolitičke karte; globalistički procesi Ujedinjene Europe

21.5. Duhovno vjerska vertikala Europe: Put prema ekumeni ili svako svojim putom; Kriza vjere

28. 5. Integracija, globalizacija, strah i nada malih naroda Europa: diskusija

4.6. Kolokvij 2: Hladnoratovsko razdoblje, globalizacija i nova geopolitička karta Europe

POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA SEMINARSKE NASTAVE

DATUM NAZIV TEME

8.3. Uvod – Duhovno-vjerska vertikala Europe: put prema ekumeni; historiografski pregled;

ključni pojmovi

22.3. prezentacija samostalnog rada i diskusija






IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Ceremonijali, rituali, mitovi i legende u srednjem vijeku Studij Povijest, preddiplomski dvopredmetni studij Semestar II., IV., VI. Akademska godina 2017./2018. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 12:15 – 14:00, uč. 105. Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Kosana Jovanović

Kabinet 447 Vrijeme za konzultacije Srijedom 09:30-11:00, petkom 12:00-13:30

Telefon 265-728 e-mail [email protected], [email protected]



e-mail


Razdoblje srednjega vijeka jedno je do najkompleksnijih razdoblja u povijesti čovječanstva. Previranja koja su dovela do stvaranja srednjovjekovnog doba bitno su utjecala na formiranje društva i kulture europskoga zapada te su postali temelji današnjeg društva uopće. Cilj ovog kolegija bit će prevazići okvire političke povijesti srednjeg vijeka te pokušati dati uvid u to kako su pojedini društveni i kulturni aspekti imali utjecaj na daljnji razvoj srednjovjekovnog svijeta. Kolegij će analizirati kako je srednjovjekovno društvo uz upotrebu ceremonijala i rituala pokušalo, na neverbalan način, predstaviti određene norme i smjernice ponašanja koje su bila važeće u tom periodu. Također će se predstaviti uloga i značaj utjecaja pojedinih mitova i legendi na razvoj srednjovjekovnog društva. Kolegij će tematski biti podijeljen u tri dijela. Prvi dio obrađuje političke ceremonijale i rituale u srednjem vijeku. Drugi dio će analizirati porijeklo, važnost i utjecaj mitova u srednjovjekovnom društvu. Treći dio obrađuje ulogu i značaj svetačkih legendi u razdoblju srednjeg vijeka.


Od studenata se očekuje da usvoje temeljna znanja o društvenoj i kulturnoj sferi srednjovjekovnog razdoblja, utjecaju i upotrebi ceremonijala, rituala, mitova i legendi u srednjovjekovnom društvu. Kolegij je po svom sastavu i načinu izvođenja tematski blizak kolegiju Srednjovjekovna povijest Europe (5-16 st.) te se s toga od studenata očekuje da kombinacijom obaju predmeta steknu jedinstveni uvid u cjelokupnu povijest srednjovjekovnog razdoblja.



X X X





Aktivnost na nastavi 0 5

Samostalni rad 0,35 15



ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 3 100


Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Brandt, Miroslav, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb: Školska knjiga, 1995. 2. Coronations: medieval and early modern monarchic ritual, ur. Janos M. Bak, Berkeley: University of California Press, 1990. 3. Hagiologija : kultovi u kontekstu, ur. T. Vedriš i A. Marinković, Zagreb: Leykam international, 2008. 4. Le Goff, Jacques, Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, Zagreb: Golden marketing, 1998. 5. Kantorowicz, Ernst H., The King’s Two Bodies: a study in medieval theology, Princeton: Princeton University Press, 1997.

6. Walter, Philippe, Kršćanska mitologija: svetkovine, obredi i mitovi srednjega vijeka, Zagreb: Scarabeus-naklada, 2006.

IZBORNA LITERATURA

1. Bloch, Marc, I re taumaturghi, Torino: Einaudi, 1989. 2. Bayer, Vladimir, Ugovor s đavlom: procesi protiv čarobnjaka u Evropi, a napose u Hrvatskoj, Zagreb: Informator, 1982. 3. Curtius, Ernst R., Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb: Naklada Naprijed, 1998. 4. Di Carpegna Falconieri, Tommaso, The man who believed he was king of France: a true medieval tale, Chicago: University of Chicago Press, 2008. 5. Geary, Patrick J., Furta sacra: thefts of relics in central Middle Ages, Princeton: Princeton University Press, 1990. 6. Huizinga, Johan, Jesen srednjeg vijeka, Zagreb: Naprijed, 1991. 7. Le Goff, Jacques, The Birth of Purgatory, Chicago: University of Chicago Press, 1986. 8. Oldridge, Darren, Strange histories: the trial of the pig, the walking dead, and other matters of fact from the medieval and Renaissance worlds, London: Routledge, 2005. 9. Odabrani članci.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obavezni redovito pohađati nastavu.


- Usmeno - pismeno: a) oglasna ploča b) web stranice Odsjeka za povijest

c) e-poštom


- Konzultacije - E-poštom


Studenti su dužni položiti dva međuispita (kolokvija) koji će biti uvjet, uz jedan predani samostalni rad, za pristup završnom ispitu. Po ostvarenju uvjeta za pristupanje završnom ispitu studenti ispit polažu pismenim putem.


Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine, a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka za povijest te na web stranicama fakulteta. Odjava ispita se mora izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student rok iskoristio.

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i

podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima.

ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 15.06.2018., 05.07.2018. u 11h

Jesenski izvanredni

03.09.2018., 10.09.2018. u 11h


05.03. Uvod; istraživanja o ritualima i ceremonijalima te njihovom značaju za srednjovjekovno društvo.

12.03. Politički rituali: krunidbeni ceremonijali i kraljevski pogrebni ceremonijali u srednjem vijeku..

19.03. Teorija o dva kraljeva tijela i evolucija ideje o kristocentričkom konceptu kraljevske vlasti u srednjem vijeku.

26.03. Politički rituali: simbolički načini predstavljanja prijenosa vlasti u srednjem vijeku; ceremonijal i popratni rituali stupanja u vazalni odnos.

09.04. Kolokvij 1

16.04. Sveti i profani rituali i ceremonijali: religija, magija i srednjovjekovno društvo.

23.04. Važnost i utjecaj mitova i legendi u srednjem vijeku.

07.05. Mitovi vezani uz vlast u srednjem vijeku: kraljevi – iscjelitelji.

14.05. Mitovi vezani uz vlast u srednjem vijeku: „usnuli“ kraljevi; „imitatori“ kraljeva. Beata stirps.

21.05. Kolokvij 2

28.05. Pučki mitovi i legende u srednjem vijeku.

04.06. Uloga hagiografije i kulta svetaca u srednjem vijeku: Legenda Aurea.

IZVEDBENI PLAN


Naziv kolegija Povijest filozofije III (Skolastika)


Semestar II., IV. i VI.


Broj ECTS-a 3

Nastavno opterećenje (P+S+V)

30+0+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Petak 10,15-12, uč. 106


Ne

Nositelj kolegija dr. sc. Martina Blečić

Kabinet 415

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom i utorkom prema dogovoru

Telefon 051/265-642



Kabinet


Telefon

e-mail


SADRŽAJ KOLEGIJA

U kolegiju će se analizirati tekstovi i stajališta ključnih mislitelja razdoblja patristike i skolastike (Aurelije Augustin, Boetije, Toma Akvinski, Albert Veliki, Bonaventura, Scot). Teme koje će se obrađivati uključuju: odnos filozofije i teologije (odnos uma i vjere), spoznaja (teorija iluminacije, intuitivna i apstraktna spoznaja), dokazi za Božju egzistenciju (ontološki, kozmološki), problem Božjeg predznanja i slobode volje, srednjovjekovni nauk o duši, problem univerzalija te kršćanska etika.


Po završetku kolegija očekuje se da studenti raspolažu osnovnim pojmovima srednjovjekovne filozofije. Studenti će se upoznati s najvažnijim autorima srednjovjekovne filozofije i njihovim najutjecajnijim djelima. Također će biti u mogućnosti prepoznati važnost filozofskih rasprava tog razdoblja unutar povijesnog konteksta te će biti osposobljeni samostalno tumačiti klasične filozofske tekstove patristike i skolastike.



x x X





Esej 1 30

Aktivnost na nastavi 0 10

Prvi kolokvij 1 30

Drugi kolokvij 1 30

UKUPNO 3 100





4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih

bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih


2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih


2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih


1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih



IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Abelard, P. Povijest nevolja; Etika, Naprijed, Zagreb, 1970, str. 57-120. 2. Akvinski, T. Izbor iz djela I, Naprijed, Zagreb, 1990, str. 268–276, 356–66. 3. Anselmo Canterburijski, Proslogion, u Anselmo Canterburijski, Quod vere sit deus

I, Demetra, Zagreb, 1997, str. 243-289. 4. Augustin, A. Ispovijesti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1994, knjige XI-XII, str.

253-310. 5. Augustin, A. O državi božjoj I, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1995, knjiga V, str.

323–355. 6. Koplston, F. Historija filozofije 2, BIGZ, Beograd, 1989 (odabrani dijelovi). 7. Russell, B., Povijest zapadne filozofije, Ibis Grafika, Zagreb 2010 (odabrani

dijelovi).

IZBORNA LITERATURA

1. Akvinski, T. Dvije filozofske rasprave, Veselin Masleša, Sarajevo, 1976. 2. Akvinski, T. Izabrano djelo, Globus, Zagreb, 1981. 3. Akvinski, T. Država, Globus, Zagreb, 1990. 4. Akvinski, T. Razgovor s pravoslavnima i muslimanima, Školska knjiga, Zagreb,

1992. 5. Albert Veliki, Philosophia realis, Demetra, Zagreb, 1994. 6. Averroes, Nesuvislost nesuvislosti, Naprijed, Zagreb, 1988. 7. Augustin, A. O slobodi volje, Demetra, Zagreb, 1998. 8. Ockham, W. Opera politica, Demetra, Zagreb, 2001. 9. Bazala, A. Povijest filozofije II, Globus, Zagreb, 1988.

10. Bošnjak, B. Od Aristotela do renesanse, Nakladni zavod Matice hrvatske, 1982. 11. Kušar, S. Srednjovjekovna filozofija, Školska knjiga, Zagreb, 1996. 12. Russell, B. Mudrost Zapada, Marjan tisak, Split, 2005.


POHAĐANJE NASTAVE

Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi i izvršavanje zadanih obveza.


Web stranice Fakulteta, tj. Odsjeka za filozofiju. Oglasne ploče Odsjeka za filozofiju. Elektronička pošta. Tajništvo Odsjeka za filozofiju.


U vrijeme konzultacija. Elektronička pošta.


Zaključna ocjena izračunat će se na temelju uspjeha na kolokvijima, seminarskog rada te aktivnosti na nastavi.



ISPITNI ROKOVI

Ljetni 12. 6. u 10h

3. 7. u 10h

Jesenski izvanredni

4. 9. u 10h

11. 9. u 10h


DATUM NAZIV TEME

9. 3. Uvod u srednjovjekovnu filozofiju

16. 3. Patristika – Aurelije Augustin

23. 3. Ivan Scot Eriugena

5.4. Anselmo Canterburyski

13. 4. Petar Abelard

20.4. Roger Bacon

27. 4. Prvi kolokvij

5. 5. Bonaventura i Albert Veliki

11. 5. Toma Akvinski

18. 5. Duns Scot

25. 5. William Occam

8. 6. Drugi kolokvij

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest Rusije od Petra Velikog do pada komunizma Studij Preddiplomski dvopredmetni studij povijesti. Izborni kolegij Semestar II., IV., VI. Akademska godina 2017/2018. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom, 8,30-10 učionica 105


Prednost pri upisu kolegija imaju studenti koji znaju engleski i ruski. Studenti moraju biti sposobni pratiti video materijal i čitati tekst na engleskom jeziku.

Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Vjekoslav Perica Kabinet 439

Vrijeme za konzultacije Četvrtkom 10-12 i 17-18

Telefon 051-265-638 (tajnica) 265-734 (Prof.VP)

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail


Rusija je ne samo po površini najveća država na svijetu i jedna od prirodno najbogatijih i politički najmoćnijih, nego je to po mnogima i zasebna civilizacija. Vezana je uz razvoj kršćanstva u Europi i ratove s Turcima, bez Rusije ne bi bilo pobjeda nad Hitlerom i Napoleonom, prva je zemlja koja je provela komunističku revoluciju, najveća je zemlja istočnog kršćanstva (pravoslavlja) i zemlja koja u kulturno-povijesnom smislu pripada i Europi i Aziji. Zato ovaj kolegij započima s vladavinom cara Petra Velikog krajem 17. i početkom 18. stoljeća, kad Rusija postaje svjetska velesila, imperij u ekspanziji i približava se Europi te postaje i europska zemlja. Teme: Rusija između Istoka i Zapada (identitet i kultura ruskog naroda navlastito njihovo (ne)pripadanje Europi i odnos spram zapadne civilizacije), Rusija i Balkan, ruski nacionalizam i imperijalizam; carska Rusija do Revolucije, zatim kratki pregled komunističke ere i na kraju, naglasak na reviziju povijesti nakon pada komunizma od strane sadašnjeg režima u Rusiji.


Cilj je studentima pobuditi zanimanje za povijest imperijalne Rusije i Sovjetskog Saveza, upoznati ih s glavnim povijesnim procesima i historiografskim problemima. Očekuje se da će studenti naučiti objasniti glavne povijesne promjene u carskoj i komunističkoj Rusiji.



x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

x x



Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

0.6 10




UKUPNO 3 100





5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1.Robert Service. Povijest suvremene Rusije: od carizma do 21. Stoljeća. Zagreb: Sandorf, 2014. 547 str. Prijevod djela: The Penguin History of Modern Russia. - Pogovor: Prošlost i perspektive: str. 539-547. - Bilješke o autoru na omotu. SKUPNI KATALOG SVEUČILIŠTA U RIJECI (sveučilišna knjižnica)

IZBORNA LITERATURA

2.Tolstoj, Lav Nikolajevič. Rat i mir; s ruskog preveo Zlatko Crnković. Zagreb : Globus media, 2005. 1-2 sv. (Pročitati zadnjih oko 80 stranica, tj. pogovor ili zadnje poglavlje u knjizi). KNJIZNICA FFRI. VIDEO I DOKUMENTARNI FILM – posebna lista


POHAĐANJE NASTAVE

Ne vodi se formalna evidencija o pohađanju ili „ukazivanju“ u učinioci, ali se vrednuje AKTIVNOST U NASTAVI -- 10 BODOVA. To se naročito odnosi na poštivanje rokova za kolokvije i pravovremena izvedba kolokvija ili predaja eseja nastavniku na određeni datum bez kašnjenja i odlaganja, to su najvažnije aktivnosti u nastavi. Glede ostalih aktivnosti, važno je i sudjelovati (ne pobijediti, nego sudjelovati!) u raspravi, odnosno odgovoru ili reagiranju na pitanja i teme koje potakne nastavnik. Slobodno se izrazite, govorite smisleno i u kontekstu onog sto radimo na nastavi, mirno obrazložite svoju tezu i poštujte drukčije perspektive ostalih sudionika u raspravi.


Tajništvo odsjeka, email ffri, sustav Merlin


Fakultetski email ffri, email godine ili posebni email za ovaj kolegij, konzultacije na fakultetu, sustav Merlin


Varijanta 2. (bez završnog ispita) kroz kontinuirane provjere znanja u tijeku nastave. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici).

Dakle, Umjesto jednog, tradicionalnog, obično usmenog završnog ispita, uspjeh studenata će se ocijeniti kroz 3 kontinuirane provjere znanja (međuispiti ili kolokviji, usmeni i pismeni) tijekom nastave odnosno u slučaju 3. kolokvija u prvom ispitnom roku:

1. KOLOKVIJ (PISMENI I USMENI) – 30 bodova. Napisati na 3-5 stranica (font Times Roman 12 s proredom 1,5) prikaz izabranih tekstova i video materijala. Predati ili email ([email protected]) taj prikaz nastavniku. Kad zaprimi vaš rad, nastavnik šalje poruku: „zaprimljeno“. Sudjelovati u razgovoru o tome na nastavi.

2. KOLOKVIJ/RADIONICA (USMENI) – 30 bodova. Pripremiti 15 minutnu (maksimum 15 minuta!) usmenu prezentaciju zadanog teksta, knjige ili dijela knjige. Dozvoljen power point, ali ne čitati referate. Cilj ove provjere znanja je utvrditi da li student-ica posjeduje verbalne, komunikativne i prezentacijske sposobnosti i vještine i da ih stekne odnosno popravi. Naglašavam, nemojte čitati referate nego održite malo predavanje i objašnjavajte temu pred zainteresiranom publikom koja ipak o tome ne mora ništa znati tako nastojte biti informativni i jasni.

3. KOLOKVIJ (PISMENI) NA DAN ZAVRŠNOG ISPITA U PRVOM ISPITNOM ROKU – 30 bodova. U zadnjem tjednu nastave dobit će te zadatak da napišete na oko 4-6 stranica (u wordu ili pdf-u s 1,5 proredom uredno i uz ime i prezime te broj stranice) -- dnevnik nastave po datumima i temama. SPOMENUTI TEME NASTAVNIKOVIH PREDAVANJA TE SVIH USMENIH PRIKAZA I PREZENTACIJA knjiga te dati kratke prikaze i komentar dokumentarnih filmova odnosno video materijala obrađenih na nastavi i rasprava poslije toga. Na kraju u zaključku dajte kratku kritičku ocjenu o ovakvom načinu rada u nastavi i sto ste očekivali, sto ste novo naučili. Ne pripisujte ako niste bili na nastavi nego napišite da tog datuma niste bili. Pošaljite na vrijeme ovaj esej nastavniku. Koristite fakultetsku e-poštu nastavnika. Kad zaprimi vaš rad, nastavnik šalje poruku: „zaprimljeno“. Ni jedan od ovih kolokvija ne smije se „preskočiti“ ili „pasti“! Nema trgovine, ni ponavljanja kolokvija. Bodovi na kolokvijima su sastavnice za konačnu ukupnu ocjenu. Uspjeh na 1. kolokviju potreban za pristupiti 2. i tako dalje. Svaki se kolokvij mora obaviti, izvršiti na vrijeme i uspješno ocijeniti iznad 49,9% od maksimalnog broja bodova. Preskakanje odnosno propust bilo kojega od ovih kolokvija povlači konzekvence blokade prijave ispita prije ispitnog roka te takav student mora ponoviti cijeli kolegij dogodine.



ISPITNI ROKOVI

Ljetni 13. i 27. lipnja

Jesenski 3.i 10. rujna


8. ožujka. Nastavni plan; podjela tema i zaduženja, raspored prikaza; Uvod u temu

15. ožujka Rusija prije Petra Velikog. Rusija i Evropa. Petar Veliki Stvaranje carske Rusije kao evropske i svjetske sile:;

22. ožujka Reforme Petra Velikog

29. ožujka Reforme Petra Velikog, nastavak

5. travnja 1KOLOKVIJ. Nastavak predavanja: Katarina Velika; Nacionalizam i imperijalizam, Carska Rusija do revolucije.

12.travnja Modernizacija i revolucije 1905 i 1917. Lenjinizam i Staljinizam

19. travnja Predavanje: Sovjetski socijalizam od Drugog svjetskog rata do 1970tih

26. travnja

2. KOLOKVIJ – usmeni prikazi knjiga 1 grupa. Nastavak predavanja

3. svibnja 2. KOLOKVIJ 1. i 2. grupa

17. svibnja 2. KOLOKVIJ. Nastavak predavanja Kriza i pokušaj reforme. Kraj Hladnog rata. Nova Rusija.

24. svibnja Putinova Rusija. Zaključak

7. lipnja.

14. lipnja.

REZIME KOLEGIJA. Upute za 3. kolokvij.

3.KOLOKVIJ. Predati na dan prvog ispitnog roka najkasnije do 14. lipnja u 12 sati tj. u podne.

IZVEDBENI PLAN


Naziv kolegija Prapovijest i stara povijest Bliskog istoka i Egipta


Semestar II., IV.


Broj ECTS-a 3


Vrijeme i mjesto održavanja nastave petkom 8,15-10, P 402


/

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Lucijana Šešelj

Kabinet 437

Vrijeme za konzultacije četvrtkom 15-16; e-mailom po dogovoru

Telefon 051 265 793



Kabinet


Telefon

e-mail


SADRŽAJ KOLEGIJA

1.) Prapovijest. Rana otkrića i razvitak spoznaja o postanku ljudske vrste. Razvoj prvobitnih društvenih zajednica i primitivnih društava. Rane kulture i arheološka periodizacija. Razvitak ranog neolitika, te počeci razvoja civilizacije na primjeru Bliskog istoka. 2.) Pregled razvitka azijskih bliskoistočnih civilizacija. Pregled razvoja na području plodnog polumjeseca. Osobiti naglasak će biti stavljen na Mezopotamiju i genezu stratificiranog društva, grada i države. Fenomen Uruka, ranodinastičko i akadsko doba; III. dinastija Ura. Promjene na Bliskom istoku oko 2000. g. pr. Kr. Babilonija u 2. tisućljeću. Mala Azija (Hetiti) i područja Sirije i Palestine u 2. tis. pr. Kr. Bliski istok između 1200. i 500. g. pr. Kr. Kontinuiteti (Babilonija, Asirija) i promjene na prijelazu iz 2. u 1. tisućljeće (željezo, alfabet, karavanski promet na devama i novi značaj nomadizma). Novi narodi: Iranci na istoku (razvoj Perzije), Aramejci, Feničani, Hebrejci na zapadu. 3.) Egipat. Egipat kao autonomno civilizacijsko žarište. Egipat do kraja Stare države. Srednja i Nova država. Društvena i državna organizacija faraonskog Egipta. Egiptologija.


Na kraju ovog kolegija od studenata se očekuje: usvajanje osnovnih činjenica o postanku ljudske vrste, kulturnog i civilizacijskog razvoja prapovijesti i rane povijesti, poznavanje povijesne geografije, razumijevanje pojmova, problema i teorijskih rasprava koje postoje kod proučavanja prvobitnih ljudskih društava, rane bliskoistočne povijesti i egiptologije; razumijevanje metodologija koje se koriste u istraživanju ove problematike; razvijanje analitičkog pristupa u proučavanju arheoloških, antropoloških, paleontoloških i povijesnih izvora, kritičko razmišljanje, intelektualnu otvorenost, znatiželja i kreativnost u rješavanju problema; empatija i poštovanje vrijednosti ljudske i kulturne različitosti. Od studenta se očekuje da na primjeru odabrane studije slučaja, pokaže da je svladao osnovnu metodologiju i pokaže dublje razumijevanje problematike koju obrađuje u odabranoj temi.



X X





Pohađanje nastave 0.6 0



ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 3 100











IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Povijest, sv. 1, Prapovijest i prve civilizacije, Europapress holding, Piotello, 2007. (odabrana poglavlja) Povijest, sv. 2, Egipat i antička Grčka, Europapress holding, Piotello, 2007. (odabrana poglavlja) Hawkes J., Prethistorija, Historija čovječanstva, sv. 1, Zagreb, 1966. (odabrana poglavlja) Woolley L., Počeci civilizacije, Historija čovječanstva, sv. 2, Zagreb, 1966. (odabrana poglavlja) Odabrani znanstveni članci.

IZBORNA LITERATURA

The Cambridge Ancient History, 2. ili 3. izdanje, sv. 1-3, 1970-1992. (odabrana poglavlja) Contenau G., Babilon i Asirija, Zagreb, 1979. Dimitrijević, S., Težak-Gregl, T., Majnarić-Pandžić, N., Prapovijest, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Zagreb 1998. Heršak E., Drevne seobe, Zagreb, 2005. Karavanić, I., Život neandertalca, Školska knjiga, Zagreb 2004. Kramer S. N., Historija počinje u Sumeru, Zagreb, 1966. Matasović R., Kultura i književnost Hetita, Zagreb, 2000. Montet P., Egipat u doba Ramzesa, Zagreb, 1979. Nissen, H. J., The early history of the Ancient Near East 9000-2000 BC, Chicago, 1988. Uranić I., Stari Egipat, Zagreb, 2004. Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. I-IV, Otokar Keršovani, Opatija, 1974-79.

Napomena: Studenti će tijekom nastave dobiti upute o korištenju literature, Studenti sami biraju u sklopu samostalnog rada koji fenomen u sklopu prapovijesti, povijesti Bliskog istoka ili Egipta žele obraditi, te u kojem će ga obliku prezentirati, te će ovisno o temi koju odaberu dobiti i upute o korištenju literature.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni biti nazočni na 70% predavanja.


Usmeno

Pismeno: a) oglasna ploča Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci b) web stranice Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci

c) preko sustava MudRi


Konzultacije prema rasporedu; e-mail, MudRi


pismeno


Pristup ovom kolegiju, u obliku e-kolegija studenti će imati i preko sustava Mudri, gdje mogu naći sve potrebne radne materijale za nastavu, izradu seminara, spremanje provjera znanja, ispita, korisne linkove, upute za dodatnu literaturu, analizu tekstova itd.

Profesor zadržava pravo da u dogovoru sa studentima prilagodi teme predavanja tijekom semestra, kako bi se nastava bolje prilagodila potrebama i željama studenata.

Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine, ali mogu se mijenjati o čemu će studenti biti obaviješteni barem tjedan dana ranije od prvotno zadanog termina. O promjenama termina ispita studenti će biti obaviješteni preko oglasne ploče Odsjeka za povijest, web stranica fakulteta, te sustava Mudri. Odjava ispita se mora izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student rok iskoristio. Studenti koji ne prijave polaganje u sustav i nisu na popisu prijavljenih neće moći pristupiti ispitu.

Kontinuirana provjera znanja provodi se tijekom nastave u dva termina, kojima će se pokriti do tada odslušano gradivo. Studenti su dužni izvršiti sve zadane obaveze, te sakupiti minimalno 30 bodova kako bi mogli pristupiti završnom ispitu. Ukoliko studenti vrlo uspješno obave sve zadane obaveze tijekom semestra moguće je dobiti i oslobođenje od završnog ispita.

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima.

ISPITNI ROKOVI

Zimski /


/

Ljetni 21. 06. u 14.30 sati i 5. 07. 2018. u 13

Jesenski izvanredni

6.09. i 13. 09. 2018. u 13 sati


DATUM NAZIV TEME

9.3. Pojava čovjeka i razvoj ljudske vrste. Paleolitik i prve ljudske kulture

16.3. Pojava neolitika i neolitička revolucija

23.3. Sumer i fenomen nastanka visokih civilizacija

6.4. Akađani

13.4. Kolokvij 1 Babilonija

20.4. Hetiti

27.4. Huriti i kraljevstvo Mitani

4.5. Asirci

11.5. Pregled povijesti Levanta i pojave novih naroda na prostoru Bliskog istoka

18.5. Kolokvij 2 Egipat i nastanak egiptologije

25.5. Preddinastičko razdoblje i Stara država

8.6. Nova država

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Stara povijest kineskih zemalja Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar II., IV., VI. Akademska godina 2017./2018. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom od 10.15 do 12.00 h, P-232 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

/

Nositelj kolegija Doc. dr.sc. Goran Bilogrivić Kabinet F-438

Vrijeme za konzultacije ČET 12-13, PET 11-12 h Telefon 051/265-732

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail


Upoznati studente s povijesnim i kulturnim razvitkom stare Kine od oko II. tisućljeća pr. n. e., do pada Istočne Han dinastije i raspada jedinstvene kineske države 220. godine naše ere. U sklopu kolegija naglasak se daje vremenu Qin i Han dinastija (od 221. g. pr. n. e. do 220. g. naše ere). Obrađuju se osnovne činjenice o političkoj povijesti, utjecaju kineskih filozofskih škola na politički život i metode upravljanja državom. Upoznaju se neki problemi iz gospodarske povijesti (raspodjela zemlje stanovništvu, razmjeri trgovine kineskim proizvodima, porezna politika i sl.). Usvajaju se osnovne informacije o životnim uvjetima kineskoga seljaštva te o najvećim seljačkim ustancima u staroj Kini. Kroz literaturu se dobivaju podaci o gospodarskom, političkom i kulturnom utjecaju Kine na rane državne formacije u jugoistočnoj Aziji, korejskom poluotoku i japanskom otočju.


Očekuje se da studenti steknu osnovna saznanja o povijesti i razvitku stare kineske civilizacije do početka tzv. kineskog srednjeg vijeka. Poznavanje razdoblja i razumijevanje starokineske povijesne tradicije i duhovne baštine. Studenti se upoznaju sa društvenom ulogom kineskoga seljaštva.



X / x /


/ / / /



Pohađanje nastave / 0

Aktivnost u nastavi / 10



ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 3 100












IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. DRAGIČEVIĆ, Ivo. Kina. Od nebeskoga carstva do naših dana. Zagreb: Prometej, 2002., str. 35-86., 212-251., 283-298., 303-309., 311-336. 2. GERNET, Jacques. Drevna Kina. Zagreb: Jesenski i Turk, 2008. 3. Velika ilustrirana povijest svijeta. Rijeka: Otokar Keršovani, 1974., sv. 2. (od 859. do 874. stupca);

I s t o, 1974., sv. 3. (od 1351. do 1359. stupca); I s t o, 1975., sv. 4. (od 1811. do 1822. stupca); I s t o, 1975., sv. 5. (od 2271. do 2290. stupca);

I s t o, 1975., sv. 6. (od 2715. do 2746. stupca); /za sve sveske kronologiju preuzeti prema I. Dragičeviću/

IZBORNA LITERATURA

4. ALLAN, Sarah. The Shape of the Turtle: Myth, Art and Cosmos in Early China. Albany: State University of New York Press, 1991.

5. CHANG, Kwang-chih. Art, Myth, and Ritual. The Path to Political Authority in Ancient China. Cambridge i London: Harvard University Press, 1983.

6. Isti. The Archeology of Ancient China. New Haven and London: Yale University Press, 1979. 7. CH’Ü T’ung-tsu. Han Social Structure. Seattle i London: University of Washington Press, 1972. 8. DI COSMO, Nicola. Ancient China and Its Enemies. The Rise of Nomadic Power in East Asian History. Cambridge:

Cambridge University Press, 2002. 9. LEWIS, Mark Edward. The Early Chinese Empires. Qin and Han. Cambridge i London: The Belknap Press of

Harvard University Press, 2007. 10. LOEWE, Michael. The Government of the Qin and Han Empires 221 BCE - 220 CE. Indianapolis: Hackett

Publishing Company, 2006. 11. LOEWE, Michael, SHAUGHNESSY, Edward L. (ur.). The Cambridge History of Ancient China. From the Origins of

Civilization to 221 B. C. Cambridge: Cambridge University Press, 1999. 12. TWITCHETT, Denis, LOEWE, Michael (ur.). The Cambridge History of China. Volume I. The Ch’in and Han

Empires, 221 B. C. – A. D. 220. Cambridge: Cambridge University Press, 1986., str. 20- 807.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni biti nazočni na 70% nastave.


Usmeno. Pismeno: a) Oglasna ploča Odsjeka za povijest.

b) web stranice Filozofskoga fakulteta u Rijeci.


Usmene konzultacije i e-mail.


Ispit se polaže pismeno.



ISPITNI ROKOVI

Zimski /


/

Ljetni 19. 6. 2018., 6. 7. 2018.

Jesenski izvanredni

7. 9. 2018.; 14. 9. 2018.


8. 3. 2018. Uvod u kolegij. Periodizacija kineske povijesti. Dinastije u staroj Kini. Dinastije Shang (1765.-1122. g. pr. n. e.) i Zhou (1122.-256. g. pr. n. e.).

15. 3. 2018. Vrijeme „proljeća i jeseni“ (722.-482. g. pr. n. e.).

22. 3. 2018. Stari filozofi – Konfucije i Laozi.

29. 3. 2018. Vrijeme „zaraćenih država“ (453.-221. g. n. e.).

5. 4. 2018. Zapadna Han dinastija.

12. 4. 2018. Prvi kolokvij.

19. 4. 2018. Zapadna Han dinastija.

26. 4. 2018. Istočna Han dinastija.

3. 5. 2018. Istočna Han dinastija.

17. 5. 2018. Drugi kolokvij.

24. 5. 2018. Kineski zid: izgradnja, mitovi i stvarnost

7. 6. 2018. Završne napomene

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija

Rijeka i Kvarnersko primorje 19. i 20. stoljeća

Studij preddiplomski dvopredmetni studij povijesti Semestar ljetni Akademska godina: 2017/2018. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu – četvrtak od 12.15 do 14.00, uč. 105.

Nositelj kolegija doc. dr. sc. Andrea Roknić Bežanić

Suradnik Vrijeme za konzultacije utorak 10.30-12.00 i četvrtak 10.30-12.00

Kabinet F- 448/IV Telefon 051/265-730 E-mail [email protected]


Kolegij prati razdoblje riječke povijesti i povijesti Kvarnerskog primorja tijekom 19. i 20. stoljeća. Neke od tema sadržaja kolegija su: Rijeka za Napoleonovih ratova; Rijeka pod Habsburškom Monarhijom;ekonomske, društvene, političke prilike u gradu i Kvarnerskom primorju sredinom 19. st.; 1848. godina; kulturni napredak i prosvjetni i vjerski razvoj; Hrvatsko-Ugarska nagodba i „Riječka krpica“, doba provizorija; mađarsko-mađaronske i talijansko-talijanaške vladajuće strukture; iredentizam; Prvi svjetski rat; protofašizam i „Talijanska regenza Kvarnera“; Riječka Država; Drugi svjetski rat; narodnooslobodilačka borba; stanje u gradu po završetku rata – od vojnog sporazuma do ugovora o miru; poslijeratni društveno-politički, privredni i kulturni razvoj Rijeke i Kvarnerskog primorja; znamenite ličnosti: I. Feretić, A. L. Adamić, I. Zajc, E. Barčić, D. Vitezić, M. Laginja, V. Spinčić, M. Mandić, F. Supilo D. Gervais, Z. Črnja i brojni drugi.


Očekuje se da će studenti ovladati informacijama o specifičnome povijesnome razvitku ovoga područja, da će prepoznati društvene, političke i kulturne procese u Rijeci u vrijeme kapitalnih, povijesnih mijena – u “vijeku nacija” i “vijeku ratova”. Očekuje se poznavanje činjenica, razumijevanje i vrednovanje događaja i procesa. Komparirati i analizirati procese i događaje ključne za promatrano područje te znati prepoznati najznačajnije osobe iz tadašnjeg riječkog, ali i širega primorskog političkog i kulturno-društvenog života. Očekuje se razvijanje vještina prepoznavanja, analiziranja i interpretiranja političke, gospodarske, društvene, kulturne i druge problematike riječke povijesti 19. st.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,25 0 Aktivnost u nastavi (terenska nastava) 0,25 10 Međuispit – kolokvij (pismeni test) 0,75 30 Samostalni rad 0,75 30 ZAVRŠNI ISPIT – pismeni 1 30 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Na kraju semestra studenti će imati mogućnost ispravka međuispita. Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Povijest Rijeke, Rijeka, 1988. (odabrana poglavlja) Kobler, Giovanni, Memorie per la storia della liburnica citta di Fiume, Fiume, 1896. (odabrana poglavlja) ili Kobler, Giovanni, Povijest Rijeke, Opatija, 1995. Adamićevo doba. 1780.-1830., Rijeka, 2005. Doba modernizacije: 1780.-1830. : more, Rijeka, Srednja Europa, Rijeka, 2006. Munić, D., Stražičić, N., Strčić, P., Županija Primorsko-goranska. Povijesni pregled od najstarijih vremena do današnjih dana. The County of the Coast and Gorski Kotar, Rijeka, 1996. (odabrana poglavlja) Giron, A., Zapadna Hrvatska u Drugom svjetskom ratu, Rijeka, 2004.

Izborna literatura: Rijeka, geografija, etnologija, ekonomija, saobraćaj, povijest, kultura. Zbornik, Rijeka, 1953. (odabrana poglavlja) Matejčić, R., Kako čitati grad. Rijeka jučer, danas, Rijeka, 2007. Strčić, P., Supilova politika u Rijeci (1900.-1914.), Rijeka, VIII, 1, Rijeka, 2003., str. 65-92. Strčić, P., Rijeka od kraja XVIII. stoljeća do 1918. godine. Prilog za nacrt povijesne sinteze, Rijeka, I, 1, Rijeka, 1994., str. 49-72. Karaman, Igor, Jadranske studije: prilozi ekonomsko-socijalnoj historiji Rijeke, Hrvatskog primorja i Dalmacije od XVIII do XX stoljeća, Rijeka, 1992. (odabrana poglavlja) Bartulović, Željko, Sušak 1919.-1947.: državnopravni položaj grada, Rijeka, 2004. (odabrana poglavlja)

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni biti redovito na nastavi (70%). Izostanak nije moguće opravdati. Zbog kršenja ovih normi moguće je izgubiti i do 5 ocjenskih bodova.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA konzultacije mentorski rad oglasna ploča Odsjeka e-pošta

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA e-pošta telefonom

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Studenti su obavezni pridržavati se rokova za izradu, pisanje samostalnog rada te njegovo izlaganje. Za svaki dan zakašnjenje od utvrđenog dana za predaju rada gubi se po 2 ocjenska boda. Vrlo je bitno poštivati datume i rokove kolokvija i pismenog ispita. Budući da student neće biti u mogućnosti drugi puta pisati iste, pa automatski pada kolegij. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI Zimski Proljetni izvanredni

Ljetni 20. 6. i 4. 7. u 10.00.

Jesenski izvanredni 5.9. i 13.9. u 10.00.

VI. POPIS TEMA DATUM NAZIV TEME Prethodna priprema

studenata

8.3. Uvodno predavanje: Predstavljanje sadržaja kolegija. Postavljanje problema i istraživačkih pitanja

ne

15.3. Rijeka i Kvarnersko primorje za Napoleonovih ratova – nemirna vremena; pod Habsburškom Monarhijom

po dogovoru

22.3. Rijeka i Kvarnersko primorje na pragu 1848. – ekonomske i društvene, političke prilike, kulturni napredak 1868. g. i pitanje Rijeke – „riječka krpica“, privredni i kulturni razvoj grada

po dogovoru

29.3. Vrijeme Provizorija – populacijska dinamika, nagli ekonomski razvoj, radnički pokret, kulturne promjene Rijeka i Kvarnersko primorje u vrijeme Prvog svjetskog rata i nakon njega

po dogovoru

5.4. Terenska nastava

12.4. Rijeka i Kvarnersko primorje u međuratnom razdoblju

po dogovoru

19.4. Rijeka i Kvarnersko primorje u vrijeme Drugoga svjetskoga rata; poslijeratni politički i društveno-ekonomski razvoj

po dogovoru

26.4. Terenska nastava

3.5. Kolokvij

17.5. Prezentacija samostalnoga rada studenata na izvornoj građi



Documents

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI Studijski program · probleme gospodarstva (zemljoposjed i agrarni odnosi, uloga tržišta i jačanja "naturalne ekonomije", uloga robova, oslobođenika