NASLOVIZVORNIIG,Fernand BmudelLlvlltsa(ron mat6rielle, 6conomie .,

"upi,ulirrr", Xf_XVUI. sidclerr rrui?3'riruoruor

copyright @ 1979 byArmand Colin 6diteur, paris

I ) t t tt rc t t, k ct C c I e h d rti, -;iU;L, tutn, Lj er* ct D ep o I o,K s u t lJ u .l c t, t t i n, Xn nnu t a Xroiino," *r r ri o rro O b tt lj e n,Vi.hja OgrkouiC

DIIt,IO't,tiKAAtt t; t, s.t. (,' lisA tt u(:

tJtuil)NrK

Albert Goldstein

.yr;z.rdrul t sLLruCNa Rlnaxct6

Miroslau Rrandt

o BJAVL I rv^AN/L O]/E KNJ r cI j l, o.t.r,( ) M ( X i t. I S r J :MINISTARSTVO P

MrNrsrARS rvo ffi Tly,,iiltil?x ?,,,$.5 iiuru, :,: ..,Ii],l,T,,,,.,^, . n,,

Materijalna,kapitalizam

]FIERNAND ]BRAUDEt

VRIJrN4rSVTJTTA

ciui liza.cij a., e konomij a iod X/. do NIII. stoljeCa

lCnr r( irsr' ( ris^Rri(: ./,4(iRl.lll

1992

I

\

l)

{I

Clemerxu Hellent

SadrZajI'lrl,t r( l( )v()lt

I\4ilaulJe IPODJELE PROSTORA I VREMENA U E\IROPI

PItoS'I'oIi I IlKONOillIJIl: IiKONOlllIJli - .svJllfOVIl:lrrrrr[rrlle - svjt:tovil:lr rrl rnrijr. - sv,('tovi postolc otluvijckI r,rirk,r rt'i jsku Pravil:rltvil pritvlkr: l)lost()r sc polagano mifcnjaIlrrrHir Plrrvilo: u src

,\ttlur 11,r tr. rt;r trL,r I'rrlr htoliltr,t rttrrtr ilrt l/t,ilt,lI l,rl,r tt \t lt, Irt.\trtrtr rl,r tr,lI rrt tt,,lr l,;rrrrr r,r7rri.1;,1;1;1,I tl ttllt tt,l','rr,\rrrrrr.1 1,1 11,qlrrrlu..tr r;.,hr r1.,1rrr1( )t l,lIt.tlnr,:.t /\ilt\r,(.t l)( ilil

,,r,,,j,ll,l')j,lll1l,iil,lil))'l;)t)i\t !ir'()r,,r':('jt, N.rr'.(;( )\/ti r)r\niNZr.tr,; r ln.\\'rr vru.,r,;r)N()s 1I )j( l()virt r.,),r rl.rl;irrti i.lvirrr svr1t. krrrar.Akrolr:rtsk:r igr.ir(;cn()vit tliskrctno vl:rncra, ,, rl I l,. tillillUi((:t

IIIIA]\ICI]SKA, ZRTVA SVOC,T GIGANTIZIIAr., l,,lrlosl i jcrlinstvo| , rr,,, lrrc i rrrrrjctrrc vczcI rrr,,rIll:t JxtlitikaI,','l'1111 1)rr)stofitr ,,'.. tllus l,yon, Lyon plus Parizr,,'.1,r,lrjr.rltrjc

,,lrl, rr rrcij;rlrru povijest "

' r l,rr)rrv linijc Rouen - T,enevar , rrrr,,r rki i kontinenta.lni rubovir ., r, l, )\'r "rlrugc Irrancuske

Nrr lor rrriorti I rlrtlr rril( iijr.tr,r r.r,rop:,kop prr 111 11,1

( )\rl('t(. rr.rlrtr. r.korronul(. svrrr.(.rM;r'sto livrt r1rr.Svij(:l kilr:lviurir

Sl.l la:\l't l tttst(( X; ( :At(s t,\,,\

i i..'\. it)

s15\t?t51555560562

569571573575

5805s158759159659s603609610617

Drrgo sirduvirn p()m()r.ski J)r()st()rr rgovct u sluzbi .l.urakrEkonomsko propadanje i poliridko propadanie

e.*.o .uo"o-TIflS,ITRoSTRANJtrNUA EKoNoMUA_svff trr: DATEKT rsTo(Indija je samu se'be osi,ojilaZlato i srcbro, snaga ili siabost?Ratnidki dolSzak, il-i trgovci koji nisu kao drusirosrovnrce, takrorije, odjeli, depoi^aRo

upoznati pral.u ooviiest Dalekog istokaIndijska selaObrtnici i indusrriiaNacionalno triiSte'?..1d.:l jq Mogutskog cars$arolrrf ct(J r rzvanpolitidki razlozi pada Mogulskog Carsryalvy.ldgyfi" lndije u XD.. sror;ecutndija i Kina povezane rr supeiekonomiju_svijetPodetna slavi MalakeNova sredi3ta Dalekog istoka

MoZE}Io LI ZAKUUdITI?

poplaulie 6rND USTR rJ Sre"nHiorucrJA r RAS T

*:y:]l:till zamrsena i dvosmisrena .ffi ttus usPoRtrDBE

l\arpr,Je kren imo n izvodno: nerazvi jeire zemlieKrenimo uzvodno: propale revotuci';a '- .-- "",'

Aleksandriiski Esipir'Prva indusrrijskiievorucija u Evropi: konji i mrinovi u x\4, x\4r. iXMr. sroriciuRevolu-cija zacrtana u vrijeme Agridole i #or.,".jr"ja'vinci,John U. Nef i prva engteJka.."3l".r"-,

-Ji;;d;dio.

Na jvaz n i j i di n i I a.' "r*,.'* f},;""f,?t#ufvo LUC UA P o s EKTO R I l\ lA

Dcmogr:afski usponTehnika, nuZan'ali bez sumnje nedovoljan uvjerNe. treba >minorizirati.< revotucltu DamukaPobjeda rrgovine dalekog d";;i;uvecavanie unutra5njeg prometat'otagant ruz\oj

Raztidirioblicirzsta NADMASTTIINDUSTRIISKUREVOLUCIJUObjasniti rast?Podjela rada i rast

ilXoJ:li,fi:l' prema kraiu putrin, out svstema

911l:k" podjete engleskog druSwal:9d,ela rada i geografi ja Engleskehnancije i kapitalizamKakvu ulogu pripisari konjunkruri?rvraten,atni napredak i razina iivota

Dugo rraianie uwEsro zax{uil{a: PoluEsNE I DANASNJL ItI,,rT.NOS'r'r

Dru5rvo koj6 obuhvaia sveHoie li kapiralizam preZivieri?Konadni zakl judak: klpiraiizam sprilnr ( riiin(. privr

I',t't ttttttt, ttfa,rlt,t-, / | I

l;r; rr:r1)or'rrlrr';tvrl,n'.t tn()l.l t:,ll.l,/l\'.llrl.l i, io:' t't:',t'orllo1g,t, (;tli, i:'lttttI )(,\'l('st rit',rt sl'i 1 rr lzir'.

Svt'ldijcliti ni od politikc ni od vjcro-r.rrr;.r lioj:r jc ornt'tlrrjtr, ni ocl moguin()sti i prisila kojc jc odrccltr-t,r,, " l )lr li jt' zlr W. W. l(ostow:rlo dru$tvcni t

rrrlr, ttlColoikrlr r rolrtrt r.rrr grr.olrlt.rrr.r.,. svr.t.ovjt.liovo tljt.lr)v;,)i(.,Prl l(;tytttolttltt lrit'lltu ,inlr cliorrorrrski, tlr.rrslvt.rri i ktrlttrr.ni lts-1l.kt

l\44lctt.,lJe I

PODJELE PROSTORA IVREMENAU BVROPI

K,., Sto sc vic)i iznaslova, ovo poglavljc, koje Zcli biti tcorijsko,r.rrlrli dva dijcla: u njcmu sc poku5ava podijeliti prostor, a zattmporlijcliti vrijcmc - problcm jc naime u tomc da unaprijed odrc-r I I r r r r r rn j c sto ckonomskim stvarnostima, a zattm dru Stvenim stvar-rrr rstinra kojc ih prate, prema svom prostoru, azattmprema svomtr ,ri:rnju. 'l'a Ce utwdivanja biti duga, navlastito ptro, koje je nuZnor,r l;rk5c razumTjevanje drugog. No vjerujem da (e i jedno i drugolrlti krrrisno: ona nam obiljeiavajuputkojim moramo napredovati,ulrrrvdavaju ga i predlalu prikladan rjednik. Jer, kao i u svimuzlriljnim raspravama, rijedi su ono glarmo.

t1

l,li( )si'l'olt I I,lli( )N( )M l,J I,l:I'KON OM IJ I'-SVJ III'OVI

Prostor, izvor tumadcnja, uvodi ocrjcdnom u igru sve stvarnostipovijesti, svc pojavc kojc sc njima kreiu: driavci dru5wa, kurture,ekonomijc... r, izaberemo Ii jeclan ili drugi od trh Jttporor, pri'-mijenit ic sc znaienja i uloga prostora. Ilak, neic se stubokompromijcniti.u prvom bih redu htio govoriti o_ekonomijama izatasvicljcti

samo njlh- zanm iu pokusati odrediti mlesto i utjecaj arugitrskupoua. Zapoten s.ekonomijom nije ,u-o sukladnt programuovog djela: od svih obuhvaianja prostora ekonomsko je greianje,kao Sto iemo vidjeti, najraksc ocliediti, a ono;" i .,r,""i"g"ao-"iu.ono ne upravlja samo materijalnim wcmenom svijeta: u njcgovudjelovanju sve se druge drustvene stvarnosti, bile mu one skloncili protivne, ncprestano uplciu a i same ," p"J

"jegovim ut-jecajem, ato je najmanje Sto moZcmo reii.

Ekonomije-sujetoui

Prijc ncgo Sto_zapodnemo rasprayu, moramo biti nadistu ok. dvaizraza koji lako mogu unijeti zbrku: sujetska ekonontija, eko-nomija-suijet.sujetska se ekonontija ocrnosi na ditavu pranetu; kao sto jegovorio Sismondi, ona jc >trZi5te ditavog univerzuma,,r, ,lirJrli

rocl ili ditav ovaj dio lju.crskog rodako iizajednor.g";" i danas rvoriu ncku ruku jcdno jedino trZi5ter'k,a,rrijrr svijt'r< slrr,;rtr:ti.11i 1.rr-irrrrr r)(. s:lrn() rr)()r-c, vci svcI (, t:

I, t . ^'II

l't',tccija, sluro srcdiilc t:urr\tskc ckortrnrti.i

orr(, sro it'lrilo Pohrr.rrrrro, lrliz

1. E KONOMTJA_SyrJET rLI CARSTVO_SVTJET?U jcdnom stoljedu Rusija se domogla sibirskog prostora: poplavljenih

podrudja zap;rdnog sibira, visoravni sredisnjeg sibiia, istodnih planina gcrje jenjezino napredovanje bilo utoliko teZe sto se prema Jugu sukobila s Kinom.

Da li iemo rcii ekonomija-svijet ili carstvo-svijet, jer, i jeclno i drug.r nas vodiu raspravljanje s Immanuelom wallersteinom? Ipak, moiamo mu priznati da jesibir izgraden silom, a da je ekonomija samo tome slijedila. Istoikane crteozna{.avaju dana5nje granice SSSR_a.

Dalekim istokom gupio svake gocrine 100 mirijuna sesterc ija. Astari rimski novac nara:zi se i danas veoma desto u Incliji.s

Tendencijska prauila

I'}r>mcclunarodna podjela tadaja dijcli bur)oaziiu i prolctarijat u zcmljamar;rzvijcnog kapit:rlizma

f r..lt ,.rt- tt.rlrttS

l'rt,rt 1tt'ttt,i Itt;tr t rr ts I t t t' st' 1 x t lt r I 1r r. r t.t t r t t. i.j c r t j r t

Granicc ck.nrmijc-svijcta narivcsc naon()m mjcstu gctjc poiinjcjcdna druga ckonomija-istog tipa, uzcruL;"a"" ./rc iri, b.rljc, jcclnezonc koju sc, ckonomski govoicii, i s jeinc ir a.Lg" ltrane ispratiprijeii samo u iztsetnirn shtiajeuima. zu "g."-'; veiinu raz_mjcna, i to u oba smjcra, ,gubiiak bi nacrmas?o-J"^ni,rr."rr s,"g,se, a to jc ctpce prau,o, granice ekonomija-svjctova iskazuju kioslabo zivotne iri kao inertne zone. one su ne.t. poput tvrdaoklopa, nesro sto se tesko prerazi, i vrro e"rio fi;;" prepreke,no m^n's lancls, rxo mctn's seas. To je, nap.i.;".iorrara, unatodsvojim karavanama izmedu crne i'uij"t"'ent(;. il je Atrantik,pr azan na j u gu i na zapadu od Afiike, koj i j c cru gi niz vjckova tvoriozapreku prcma Indijskom oceanu ko;i jc *6 ;r;; osvojen zapromet, bar u svojem sjcvernom dijelu. i" i., r"iii1i, pacifik, Stoga osvajadka Ewopa slabo.uza se povezuje: Mageilanov put okosvijcta zapravo je samo neka wsta otkriia "r;;h ;lata u Ju-znomore' i to ne vrara uraza i izraza, to jest ne i povrati.u. zu, se zapowatak u livropu_to putovanye nile-zar.r5ili ,p,rt "no* po._tugalskog puta oko Rta Dobre.rud"i (t"iru-i pJe*i purovanjamanilskih galeona_(l572) nisu uspjeri a"mu;u p'.ooii ..r., mon-struoznu zapreku Sto ju je predst#l jalo Juino,ir"r".

Isto su tako__verike zapreke b,e granice izmedu krsianskeEvropc i turskog Barkana, i2medu Rusiy:e i Kine, izm*duliwope iMoskovske Rusijc..u xw storjciu istodna granica er,ropskc cko-nomije-svi jeta prorazi isrodno od porjske, ;" i;kll;dulc p.ostra_nu Moskovsku Rusi jy.-!^" jcdnog Ewopejca, tn'i"-iruj svijcta.Onom putniku12 koji_l6o2, r pu'Jrup_er)iiu,ulazi iirusku zemljukod smolcnska, Moskovska se-Rusija ukazuie'ka;;;;iii;" i prostra_nadivlja, pusta, modvar-na zemlja, prekriven, SiLr.;"rrr< i Su_mama.' >ispresijecana modvafama koie se p..t-i-po ccstamasagraclenim od oborenih stabara

l,rnt,ttttl llnt tttlrl r/ l,t'! /e,tttr .\ttlh,tt,

2. i 3. EVROPSKE TI(ONOMIJI-SVJETOVI NA PI.ANETARNOJ LJI]STVICI.,J:1.*l;,1:.:^":f, j-*?3,.J.":iupredstavriena jepremanuiriutuinii_trgovkrama ditavog svijeta. r5o0, s Mleiima, kao polazno* ,"ctJ^, izravno sueksploatirani i Sreclozemlje (vidi str. 141,_..2u t"k";;;;-;;iere aame'"cato) i zapad. Ta se eksplo atacija Siri prema Baltiku, Norvc:skoj i prekoluka na Levantu prema tnhllskom oceanu.

Drugi gradovi, kao.neke relejne stanice, opkoljavaju taj sto,erna vcdoj ili manjoj, uva-zavanoj udaljenosti; oni su ili saveznici iliortaci, a joi icsic su osuclcni na podreden" "t,rgr. Njihova secljclatnclst ravna prcma mctropori, oni prcdstavrlalu strazu okonjc, .usmjcruju prcnla nj.j rijck p.rsl,rr,,, p...rr;r,rajcljuju ilitrPrr(trjr.r tlolrr':r koja irn orr:r povjt.r;rv:r, iivc ,irl nlczin. k*:clit. ili

;-1:r ll.rlrr,sr'. vt'rrt'skc trgovinc Sirc sc po ditavrn svijctu. La.ko (crrro

r;rzlikovati prcrna njilrr>vu polazi5tu cnglcsku, nizzcmsku, Spanjolsku,;,,,r trrg:rlskrr i fiancusku trgovinu. Sto sc titc vc ;tt>sljcclnjc, bar u oclnosrr rlr

Afi ikrr i Aziju, morarno jc zarnisliti kao cla sc stapa s drugirn cvrol>skirnrr,'()vinunlil. Nujbitnijc jc bikr prijc svcga ista(i ult>gu britanskih vcza. l.onrlorrIr' l)()sla() srt'cliltcrn sviicta. l)o Srcclozcrnlju i llaltiku razlikujcrno najva)rrijc

l)ut('v(' kojirna plovc svi l>roclovi razlititilr trgova{kih nacija.

rrcct'lriti s:rrn. lVlctropolc sc pojavljuju uvijck s pnrtnjont, s njirtr:rl, r rvijt'k povot'k;t l)t'a(ilacit. l{iclrard l lliJrkc g

l,r't'iltilttl ll,.tutlt'l / l't llt'tttt' \,'ll.'ltt

/.t'lvul(' rlt rtl',t' I)t rrilt', lioltttt:t tt;tltl.tt jt' jt'r'gr';rtl ;t' gt lttl :rli rltlliojilr st.it';rzlil.rrit': it't'lll('ll'opol;t it'srtllt't'gt':ttl. A llrvi ztl:tk 1;trk6jt.rrru ir.prt'glozrur jt'rrro ul)r'itv() jt'to Sto jtlj ltottt:rltr iSto joj sluic.'l'i rtcollitrti, izuzctt"ti, z:tgonctni g,radovi zadivljuju. 'l'ako jcVcnccija zlr I'hitippca dc Oommyncs't,1495, >najtrijumfalniji gradkoji sam ikada vidio>invcntar mogu (egalttur tu((, k:rlc jcd:rrr li':rrrctrskilrrrtrrik (1725)iJ rT.irlov:r, rrjcrn:rtkih, nizozcnrskih, Svcclskilr, tllrn-.,1,rlr, lr';rrrt'rrsl

l\,t'ntuttl llntutle,l f l't,llr,tttt, \ttll,'.ltt

sitlriitrr;t rl:t lttstt tttogli isl.r't';rli l('t'(.1.,; izrr:rtl s\,;lk(.nli(.t.(, lrgg:rtigrlrtl koii it'Kltt'ltr V izt'trt''io ,,.1(X) lorxr zl:rllr

I:t,t ttttnrI Ilttttttlt,l / I't'tlr,tttt, \t,Ifr,ttt

lit";tlliottt l)()sltlirlitt ol rit'it'rri rur liriicvt. lrrorlovlj:r. /,rrl. jt.,tlllrz:rlSiroui barbar": kineski crteZprt-kazt(e po huxegog Ka mb o dEant i-na kako drii ikoljku u ruci.Grauira iz Cbe Kong Tua. (8. N.)

Treie prauilo (nastauak):neutralne zone?

Pa ipak, zaost:'le zone nisu raspodijeljene iskljudivo na pravimperiferijama. zapravo, one tvore po sredi5njim oblastima vise-struke regionalne mrlje skromnih dimenzija jednog >kraja< iliokruga, jedne doline odijeljene brdima ili neke resko pristupadnezone, jer se nalaze iztran doma5aja putova. Sue napredne eko-nomije tako su kao izbodene bezbrojnim bunarima, izsran are-rneyta suijeta, gdje povjesnidar u potrazi za jednom pro5lo5iu,koja je gotovo uvijek neuhvatljiva, ima osjeiaj da roni kao u nekompodmorskom ribolovu.Ja sam uporno nastojao ovih posljednjihgodina, i to mnogo viSe nego Sto bi se moglo zakljuditi iz prvihdviju knjiga ovog djela, shvatiti elementarne sudbine, sve to p-oseb-no povijesno tkivo koje nas vodi ispod ili na rub trZi5ta, jerekonomija razmjene zaobllazitakve posebnc oblasti koje, kao 3tosam vi5e puta rckao, nisu u ljudskom poglcdu ni srctnijc ninesrctnijc od drugih.

Mcdutim, tak:rv jc rilrolov riictko obilat. I)okumcnti ncdos-lrrjtr, rr pojt'tlirrosti kojt' rrslriit'v:rnr

l.\'t iltilttl lhttrtltl / 1'r tlttttt tt'llt'!tt

tlolirri (,lt:ttttottix;t, lioj,r jr' l)nl(' lroi't'lli;t ;rlpirrizrrr;r lril;r s;rsvirrrz:ltvorcnil z:t izvrttt jst scr.,li:rztrjc na povrlini ili pak u dubini njczinc srcdiSnjc zonc, uvijck.,(' rn()r;ulo duditi istoj stvari: strj ntdi, ali ipak (sjctirno sc samolrrvilr rnoinih gradova iz cvropskc pro5losti) u njcmu jc malo..n:rllc. l'a, kako jc onda bio mogui tolik uspjch? l']itanjc Cc scr r.rrrrt'lrrti tijckr>m ditavog ovog djcla , a dit naSi odgovori ncic m',r' l:rrglcska uspjcla domoii golcmih prostranstava Indije, sve surr,, rkxlu5c, vcliki uspjcsi i podvizi, ali su i na granici vjerojatnoga.

Molda bi nam sc moglo dopustiti da pokuSamo sugcriratitrrrrr:ri'cnjc koristcii sc jcdnom slikom.

Zarnislimt> da imamo prcd sobom vcliki kamcni blok6o Sto ga1r' N'lit'lrclangckl ili ncki od njcgovih suwcmenikaizabrao u kara-r',l.irrr k:rmcnolomima. 'I'aj & tc5ki div ipak biti odvojen od svoje|lr,rs(', tt zatim i pomaknut pomoiu srcdstava koja su zacijelobila\'{'(}rn;l skrmna: malo baruta, koji se vci odarmarabi u kameno-l.r11i1r,', i u ruclnicima, dvije ili tri poluge, desetak ljudi (ako ih jcr lrrlo toliko), nc5to u'/.adi, pokoja zaprcga, drvene oblice zap

.'t..rt...-, / Yt rlraf,c, rl,lJttl(,

l)l'ii(' ll('1.1() Sto jc zlrllod.t.lr) ,,1lqyty;1 l()1l9vrrj:rd.:rrda'jeu pilermu ["r""" svaka roaa soxskuprja nego uNapulju.< Ali on zaboravrjl todno reii sto piarn

^rjeva pod

>roba

l:t,t iltttttl lt,\tutld / 1,,'11.,t,,., tt,lfi,ttt

I r prva goilcktr unrlohlorl (xlt !t.)' unl$tonl rpomonlclI " gtr.nl" goildko umlotnosil

p r ema rr i s t o nj s k o nr l#Xl":-:J llor, (Larouss e, te 7 B) .

stoljeiu ili o Englesl",Ii oUjedinjenimpokrajinama. Ali, gredanritid_ka replika ekonomije-svi jct'? crri;c usp()staviri i znc)r.|,irtrpcrif-cri jci polupcrif'crijc (u k.jima rccipr.i'n..zr(cgnrrt()sti iccrna trrugtruvijck nc ponist:rvajtr) it. rur n:ri'in.r,, r,-i.,risr.,1,, rr.,,rr rrt.rrrrrrc

i(,l:

l\xllt,lrt lttrttltttzt ! t'r'.,tttt,rt(l tt lit,t'tt1tl

rrgroT.t'rr;r..f t'r'i lrolitik:r irtr:t svojt' >st'('c(, !crlrttr rrslitr 7.onrr otllrli, lt'scr rrrrrtri rrrr lrliskc i clulckc tlog:tttlrjc: tt'ttit rttttl scr.

l)r'uStvcni oblici itnuju isto tuktt i svrtjc tlilL'r'crrt'ijalnt' gt'o-gra{ijc. I)oklc na tcrcnu, prinrjcricc, dopiru r()pstv(), krrrctski otl-nosi, fcudalno dru5tvo? I)rcmil pr()st()ru, dru5tvo sc sttrllokornrrrijenja. Kad Dupont dc Ncmours prihva&t >francuska>rcdovi

rein*nd nfaud$l / W.lle*ne n\lotet

bi sc, z:l vc()tIlll tlttgo vrijcrnc. T,rrr jctlarr t.konorrrist rrijc r.t.k:t6/1, ito nc SalcCi sc: >Ncka jc zcm.lj:r sirornlrsnlr zlro14 toga $to jc sir6-ry.asn31

? e j c d a n p ovj c s n i t a 17 2 : > I i k s p a nz i izr v u t c za s ir b. m c k s p a n -ziju

ivrrnu li:rlio lri rr.rr;rPrijt'rrir;r svojtr irrrrrrsrr.ijrr itr11,r,i,lr,;l \,(,(,trt'l>zaiednitkim interesima i uezai,a., izmed"u ptliriiio, a ne od_nosima sile koje je te5ko preokrenuti?

odnosi sile. izmedu naroda potjedu iz desto veoma starihstanja. zaneku ekonomiju, drustvo, civilizaciju, pa dak i za poritid-k" ??i:d\icu, pro5lost, jeclnom proZivljenu ,, oJrrrorti, te5ko scprekida. Nepobitno i", -lu.primier, da ialijanst i ;-.rg ,"e odavnazaostaie, bar od {1. sLotice : !:\yjedan Siiiti.lana'c frrctjeravajuiikaze: >NIi smo ko^lonijau.et 2.5oo godina,,.ri's'iioiri, koji imajunezavisnost od ISZ?, osjeiali s., ,e jo5 juder, pa eak i danas,,u>kolonijalnom.ft.tlrrlr jctcmlja siroma5na zat St

l;rnttt*l llnt*ld r/ I't llt,tttt' tt'lle,ttt

Slullrt'rri t't'rt'tttottij:tl lnl('tilik(' tlr):rvr': klrko st' poklislrr opr:rIl:r 6

PI

ht

ffi

.-r.f ,,1r7,1. rtff.,tft?t / t'ry|4til,ts tltlpltl

nli('slil n:l !':lslil's(rirnlr tr.gov;rr.liitr l)rrl(.v:l; svft.srrt.srr svojt,g, rrgt:rv_n0rn podr'c(lcn()8 ;roloiuj;r, t:rko tl:r jr. nfitiov;r gl:rvrr:r zltl:r(1 dapod_bikr k.ju cijcnu d.du d, vi$c k:rrc.g.rl1c, .t,, r. uzdignu prcmasredi5tu, traLc(i s jcdnc stranc kak. litiiktr sn;tgtr. 'l'lrjjc pr

h

htt[*

l\'r'ttttrti llnrtttlrl / l'r.l.lt'trtt, r,,ll(ltt

ncdv()i[)ctl() su :lrh:lii'ttc tvort'virrc, stlrri cli.kri polrjctlc politikc rr:rclckonornijt)m. Ali oni j()S traju. t) vrijcmc kojirn sc bavi tlvt> cljc:1rona su jos tu, i:zvanpodrudja zapa>

l:e,t'rttttul llntnlrl / l't,lir,tttr, \t,l/dtt

I4illn:l tllt svt'l':rzlid'itt'c'konorrrijt'rr rrjoj rrrogtr rurtli rrrjt,st;r,2ivjt.tijcclnc s drugirrta i jcdnc protiv drugilr. Mcdtrn:rrocll6 usr.rglls:iva-nic tu zapodinjc vrlo rano, vci u srcdnjcm vijcku i nastavit (c scstoljeiima. Dakle: komplcmcntarnc zonc jcclnc ckonomijc-svijctai hijerarhija proiztrodnje i razmjene rano sc ocrtavaju, a cliclot_vorne su gotovo od samog podetka. ono sto nije uspjclo Kailu v,koji je u tome potrosio svoj Zivot, polazi gorovo bi, nuporu r^rukom Antwerpenu, u sredistu obnovlj"netkonomije-svije ta napodctku XW. stolje ca. Gradtada ovladava ditavom Ewopom i onimSto u svijetu ovisi od toga malog kontinenta.

I tako se kroz sve poritidke promjene u Ewopi, zbognjih iliusprkos njima, wlo rano uspostavio jedan

"*oprki ili bije reee-no zapadni ekonomski red koji je prekoradio gianice kontinentavjesto iskori5tavajuii svoje razlike u snazi i svoje sukobe. veomaje rano >>srceBiogiafiji kapitala podi-nje u XW. stoljecu.

r'.-, Tt ( t 4(a t t rfi fi il 4, I / v t l,l,,rrt,t x t I l.ftt I t,

r:ttiIt;r, liojt. je, u lr.r tk ilt..t ltrtr c.tt.t,llrttct, 1l61lpiSlt. izrrd.t.rr9p1 l.;ll()vir_nja. I'r'i Pt'v()lIl izllsku tilt >rrov:rl(:r( -* ir.r: to srr lrili ,lri,v1ci,..,odima prokusanih vojnika iz orarrskog 1.g:rrnizon:r - izncn:rcl1 scna horizontu pojavrjujc nckr>rik. aripskih k.nj:rnika. l,judi iztet"cia za trli das se postrojavaju u dcwitastu formaciju. Ni, tu jctakvo rarnidko umijcie izlisnoineprijatelj ie se dobro'duvati da ncnapadne tako odludne vojnike. e tluai b. garnizona su se slatkosmijali u vezi s beskorisnim presffojavanjJm.

Zapravo, izudeni je rat mogui samo ako ga tako vode istov-remeno i jedna i druga srrana. To jos bolje pJtvrduje dugotrajnir?t na sjeveroistoku Brazila, koji je voden

"a tOffi. d,oi654', aduhovito i uvjerljivo nam gapredstavllaneda.mo oblavllena k;iig;jednog mladog brazilskog povjesnidaia.roNema nikakve dvojbe, nalazimo se na dalekoj obodnici naj_

Sire shvaiene Ewope. Nizozemci, koji su silom usliu Recife rc,6,nisu se uspjeli.d?.Togi ditave pokrajine pernambuco, poznare posvojoj proizvodnji se-iera. Dtlsih dvadesetgodina oni si praktidnobili blokirani.u gradu koji diLe. sve im dolazi morskiir putem:LiveL,, municija, p_oja(anja, pa dak i grader,no kamenje i cigle stoim trebaju zagradnju kuia. Logidno, dugotrajni sukob ee sJt6s4.rijesiti u korist portugalaca, ili todni je iuzo-Brazilaca, ,e. s,, o.ribili osloboditelji Recifea. oni ie to znatti reii i toga ," ,j"irti.

sve do 1640,. sp_anjolski je kralj bio vise oa pota storjciagospodar_Porrugala, koji je osvojio 15g0. znati di su oficiri iveterani, spanjolci ili ralijani iz flandrijske armije, bili poslani natu daleku pozornicu ratnih operacija. tvtedutim, odmat je doslodo potpunog neslaganja izmdu defa regrutiranih ,u Iicu mjestatakozvanih soldactos cla teryct, i redo*vne vojske dovedene izEwope.Jedan Napuljac, grof Bagnuolo, koji je zapowjedao ekspe_dicijskim korpusom, nije prestio bacatt araiei tNeka zauzece gradabude od koristiyasig gospodstvima. s ovim vam pismomlrpuiujem pet zarob-ljenika...

t,.'r1tfin(( rrru,rtra.,I / l'r,1,1,,ril/, lt'l.l,,ltt

stl I)l'itvi lll;lisl()l'i tl l':llu t';tt'l

r'r-, f,,Jf.(r rtraalttf,'t / t t-rla'rtra, rt,ll,.lll

livro1rc. Nitlio nt'(:t'u xlx. grlr t';rl< rri rr xx. sroljr.tru pr.iir.ti l;rManchc ili Sjcvcrrr() tIt()l'('. Vclit":trtstvt'rr;r l:rrglt'sk;r votli svojr: r':rt9-vc dalcko od kuic, sp:rsav:rna tinjcniconr cl:r jc n:r otoku i st,, jcsvojim savcznicima davlila obilatu pr>mr>c. Jcr, kad si jak i mocan,rat ce se odvijati daleko od tcbe . U vrijcmc buronjskih priprcma,engleski se krediti dijele Ausrriji, a velika se armada, kao po nckojzap ovljedl upravl j a prema Dunavu.

Druitua i ekonomij a-suij et

Drustva se vrlo sporo raztijaju, a to u neku ruku olaksava povijes-no promatranie. Kina trajno ima svoje mandarine, a hoie li ih seikada osloboditi? lndrjajos uvijek ima svoje kaste, a Mogulsko jecarstvo sve do svojih posljednjih dana imalo svojejagindare,koiisu u neku ruku vrlo bliski rodaci turskih spabija. iat< i zapado'odru5tvo, premda najpokretnije od svih, razvija se u usporenomritmu. Englesko drustvo, kojem se u XWII. stoljeiu redovito dudekontinentalni Ewopljani, jednako kao i danas (govorim iz vlastitogiskustva) ne-engleski povjesnidari, podelo se u svojim oblicimlocrtavati podam od rata Dviju ruia, dakle tri stoljeia ranije. Rop-stvo, koje Ewopa ponovo izmislja za kolonijalnu Ameriku, nestaleu sjedinjenimDrLavama tek 1865, u Brazilu 1ggg, a to je kao d,akrtemo juder.

Ja opicnito ne vjerujem u brze drustvene promjene koje binalikovale na ne_odekivanu promjenu scenarija. iak ni revolucijenisu totalni prekidi. A Sto se tide drustvenog uzdizanla, ono ieostvaruje zajedno s ekonomskim uzletima, premda burioazljaipak nikadaneizlazi u veoma zbijenimredovima iz svojih odnosa,jer broj povlastenih ostaje ograniden u odnosu prema svekolikompudanstvu. A u natmurenim i nepovoljnim prilikama visa ie seklasa zabarikadirati i onaj koji joj hoie razvalitiwatamorat 6e bitii vi5e nego vjest i jak. To je ono sto se dogodilo s Francuskom L59o.Ili, da uzmemo precizniji primjer, sa sitnom republikom Lukom(Lucca) u 1628. i L629.e5 Tome je tako jer driava tek u rijerkimsludajevima podstide uspon gradanswa, i to samo onda kad,a joj jeto potrebno. A kad brojem ogranidene vladaladke klase r,"-6itijekom wemena poka:zivale tendenciju da im se redovi jos viseprorjeduju, drustveno bi napredovanje bilo jos usporenijc, prcm-da u Francusk,j kao i drugdjc >trcii stalcz ,p,rrno nast.ji opo-narati plcmswo i ncprt'stano sc trtrdi da mu sc pribliii i t

l\nnttrul llruuilol / Vr|ltww rul.lptil

Kr.r.ino roblje u Braziht. (/.-8. Debref, Slikovito putovanie..., 1834,otisak B.N.)

moie potpuno odgovarati stvarnosti. Vei sam u vi5e nawata uka-zivao na primiernost sludaja s Venezuelom.99 Tu sve od ewopskogotkriiapodinje s nulom. U toj prostranojzeml)i ima sredinom XW.stoljeia moida 2.000 bijelaca i 18.000 urodenika. vadenje biserana obali trajc tek nekoliko desetljeia. Kopanje rudnih bogarsrava,navlastito iskori5tavanje zlata iz rudnika Yaracuy, uzrokuje prvupojavu ropstva: to su Indijancizarobljeni u ratu i ne5to uvezenihcrnaca, sve u malom broju. Prvi uspjeh postiZe se uzgojem stokei to prvenstveno po prostranim llanosima, gdje nekoliko bijelaca,posjednika i plemiia, te Indijanaca, pastira na konjima, tvoreprimitir.no drustvo feudalnih karakteristika. Kasnije, narodito u)OItrII. stoljeiu, plantaie kakaovca na obalnom podrudju postajuuzrokom iskori5tavanja uvezenih crnadkih robova. Imamo dakledvije Veneztele, jednaje >feudalna

I.erflan$ IrfltuseS / Yry"ms t.rv?t.t

nckvrrlilic:iritn:t,rrcln:l sn:rl{a zrr lrrtluslrljskt' zone l,)vrolre: ili Sjccli-njcnih l)rl.ava ili SSSI(-a?'

Za lmmanucla'Wallcrstcina, rasporcd ckonomijc-svijcta,njegova >>kriflaljkanadina proiztrodnje< odrobovlasnidkog dru5tva do kapitalama i da ova) potonji moieZivjeti samo okruZen drugima i samo nanjihovradun. Rosa Luxem-burg je imala pravo.

Evo Sto me udw5duje u jednom miSljenju koje mi se malo pomal o nametal o : kapitalizam p o.drazumij eva prij e syega hij erarhij u,a sebe postavlia na wh te hijerarhije, bez obzira na to da li ju jesim stvorio ili nije. Ondje gdje intervenira tek na kraju trkedovoljan mu je samo jedan relejni oslonac, jedna strana ali suk-rivadka dru5tvena hijerarhija koja ie nastaviti i olak5ati njegovodjelovanje: neki poljski velmoZa koji je zainteresiran za trZi5te uGdanjsku, neki plemie d'engenbo abrazilskog sjeveroistoka, po-vezan). s trgovcima Lisabona, Porta ili Amsterdama, neki vlasnikplantaie s Jamajke povezan s londonskim trgovcima - i veza jeuspostavljena, struja prolazi. Te relejne stanice, kao Sto je odigled-no, ovise o kapitalizmu. Drugdje, koristeii se suradnjom tih >is-turenih< snaga, koje su njegove antene, kapitalaam se sim uvladiu onaj lanac koji se proteie od proizvodnje do velikih trgovadkihposlova, i to ne zato da bi na sebe preuzeo svu odgovornost, veida bi zaposjeo strate5ke todke koje kontroliraju kljudne sektoreakumulacije. Da li je svaki dru5tveni raztroj koji je yezan za sav ta)skup toliko spor zato (to dwsto hijerarhizirani lanac neprestanostvara nove karike, ili, 5to se svodi na isto, kao Sto misli PeterLaslett, zbogtoga Sto su u svojoj veiini sve redorrne ekonomskezada(etako te5ke i nesmiljeno prebacivane napleia ljudi?1o2 lzbogtoga Sto je uvijek bilo povla5tenih (s ovog ili onog razloga) koji sute mukotrpne poslove, nu2ne zaiivotsvih, prebacivali na druge.

Kulturni red,

Kulture su (ili civilizacije: pama Sto rekli, ove se dvije rijedi moguu veiini sludajeva upotrebljavati naizmjenidno) takoder jedan odredova koji organiziraju prostor iz istih razloga kao i ekonomije.Ako se kulture podudaraju s ekonomijama (posebno zato Stocjelouitost jedne ekonomije-svijeta, u ditavom svom rasponu, teiiudioni5tvu u jcdnoj i istoj kulturi ili bar nekim elementima iste

6u

l\xl.lela prttst,rm I ur-.tn$fia u lltttttltl

kulturt:, u oprcci sa susjcclnirn ckonornijanra-svjr:lovinra), onc st.jedna od drugc i rzulikuju: kulturnc i ckr>nomskc kartc nc prck-rivaju sc bcz ostatka, i to jc u ncku ruku logidno. Ako ni zbog dcgadrugoga, a ono zbog dinjenice Sto jc kultura plod bcskrajngtrajanja koja dalcko prelazi dugotrajnost Zivota ekonomija-svjc-tova, koja je i sama veoma znatna. Kultura je najstarija osobnost uljudskoj povijesti: ekonomije se izmjenjuju, politidkc sc institucijclome, druSwa dolaze jedna iza drugih, ali civilizacija nastavljasvojim putem. Rimsko Carswo propada u V. stoljeCu n. e., a Rimskaga crkva nastavlja do na5ih dana.. Hinduizam, koji se diZe protivislama u XVIII. stoljeiu, otvara procjep u koji se uvladi englcskoosvajanje, ali se borba izmedu dviju ciilnacijaodvija i danas prcdna5im odima, sa syim svojim posljedicama, dok engleskog in-dijskog carstva nema vei vi5e od treiine stoljeia. Civilizacija jcstarac, patrijarh ljudske povijesti.

U srcu svake civilizacije potvrduju se religijske wijednosti. 'l'oje stvarnost koja dolaziizdaleka, veoma izdaleka. Ako se Crkva usrednjem vijeku i kasnije bori protiv novca i lihve, to je stoga Stoonapredstavljajednu prevladanu epohu, znamo raniju od kapita-lizm.a, kojega novotarije ne podnosi. No ipak, religijska stvarnostnije sama zasebe ditava kultura, jer je ova i duh, stil Zivota, u svimwijednostima te rijedi, ona je i knjDevnost, umjetnost, ideologija,stav svijesti... Kultura je sazdana od mno5wa materijalnih i duhov-nih dobara.

I da sve bude joS sloZenije, kultura je istodobno i-dru5w

l;rrtttttttl llnt urlt,l / l't'llttttt' \t,ll,,ttt

Naravrto, civiliz:rt'ij:r svijt't it'konotrtijlr svijt't nl()llu st'spojitii dak potpomagati. Osvajunjc Novog svijcta t:rkodcr jc Sircnjcewopske civilizacijc u svim njczinim oblicinra, a ta ckspanzijapotpomaze kolonijalnu ekspanziju i jamdi joj uspjch. U samojEwopi kulturno jedinstvo pogoduje ekonomskim razmjenama, iobrnuto. Prva pojava gotidke umjetnosti u Italiji, u gradu Sieni,izravna je importacija bogatih sienskih trgovaca koji odlaze naSampanjske sajmove. Ona Ce za sobom povuii i rekonstrukcijusvih prodelja na velikom gradskom trgu. U kulturnom jedinstvukr5ianske Ewope srednjega vijeka Marc Bloch je vidio jedan odr azloga njezine prodorno sti i nj ezine sposobnosti pril ago dava nj apromjenama, Sto se potvrdilo i mnogo kasnije od srednjeg vijeka.

Tako mjenica, temeljno oruije zapadnogtrgovadkog kapita-lizma, gotovo iskljudivo cirkulira u granicama kr5ianskog svijetajo5 u XVI[. stoljeiu, a da ih nikad ne prekoraduje u smjeru islama,Moskovske Rusije ili Dalekog istoka. Nararmo, u XV. je stoljeiu bilodenove5kih mjenica po trgovadkim mjestima sjeverne Afrike, alipotpisivao ih je denove5ki ili talijanski trgovac, a primao ih je opetkr5ianski trgovac u Oranu, Tlemcenu ili Tunisu.lo3 Tako se os-tajalo u svom krugu. Isto tako, u XWII. stoljeiu, isplate pomoiumjenica u Batavijiro4, u engleskoj Indiji ili u pariSkoj oblastitolostaju operacije izmedu Ewopljana; oni su nazo(ni na oba krajaputa. Mletadke mjenice za Levant postoje, ali one su izdate na llipotpisane od mletatkog poslanika u Carigradu.lo6 lzi(i iz vlastitogkruga, ne biti vi5e izmedu trgovaca zakojewijede ista pravila i istanadela, zna(ilo bi uveiati rizikiznad razboritih granica. No, nije turijed o zaprekama tehnidke prirode, vei o kulturnoj odbojnosti,jer iztran Zapada postoji gusta i efikasna unutra5nja mreia mje-nidnogtrgovanja i to u koristmuslimanskih, armenskih ili indijskihtrgovaca. I ti se krugovi zatvara|u na granicama njihovih kultura.Tavernier nam pokazuje kako se novac moZe prenositi iz mjesta umjesto, pomoiu uzastopnih pisama bartyana, i to iz bilo kojegtrgovi5ta u Indiji sve do sredozemnog Levanra. I to je posljednjastanica. Tu civilizacije-svjetovi i ekonomije-svjetovi imaju svojegranice i svoje zapreke.

Naprotiv, unutar svake ekonomije-svijeta, kartografije kul-ture i ekonomije mogu se desto znattto razlikovati, a ponekad bitii u izr azitoj opreci. Postoj an j e odgovara j u iih sredi5ta ckonomskihi kulturnih zonato nam na izrazitnadin pokazujc, U XIII, XlV. i XV.stlansira jo$ po trrlijlrnskom ukusu, ali taj ukus nijc uvif ckror'n() llrirrrijt'njt'r),,.1t)B IJ toln istom XVIll. stoljcdu, Iinglcsktr jc,lrSr' rrt'1-yl llrlijrrrrskorrr krrltrrrtlrn, proicllt lrrinosinr:t lrrunctrskcl,ojrr rloiivlirrvir svoi krrllrrt'ni 1rt'ot'v:rt i kojoj st' ;'tt-iztr;rjt' t);ttltttot'

j

U

" i/,uo,rrrni-

lt,rrutrul llru*l+,l / Vr(emo sulleta

illtfr*t

Pre s t ii Francu s k e i veng cij e u XWII. s t o li eeu : u Nymp b enb urgu, b aa ar-skom versaillesu, 1746, gondote na jednoi suiiaiosti po uenecijan-skom Ltzot'Lt. (Duorac Nympbenburg,'Miirtiben, otisak i. cotttns-duha, umjetnosti i mode, po svoj prilici kako bi je utjesili zbogtogaSto nema svjetovnu prevlast. >Englezi veoma vole nas ieztk pa tiki cicerona ditaju na francuskomAko u Londonu nalazitetoliko Francuza da vas sluze, to je zato sto vasi ljudi posto-potonastoje da budu odjevcni, odcsljani i napuclrani kao mi. Lucli suza na5om modom i skup

;

I

{

tflIIffi

$&

:ft

fr

T

;;

H

l;t,t'tttttttl llntntlrl / l'r(lt'rrrc 51tlle'ht

P()jllscvc tlct':lzvij('nilt t'konr)rnij;r. U srri.t'rrinr oli,virirrr:r lilr lisgr.-dinata, primijcnjcnih nlt >nuciorralnc( l)r'()st()r'c, rrro(i Cc sc rru(i iprimjcra u otitoj oprcci s tcmcljnon'l tczorn. r r2'l'.lko jc, 1;r.inrjcr.icc,sa Skotskom, >>periferijom< Iinglcskc, koja dini prvc ckonomskckorake i ekonomski se osamostaljuje potkraj xvlil. stoljcia. Sto sctide imperijalnog sloma Karla Y, 1557, moida bi se moglo clatiprednost mom tumadenju prije nego tumadenju wallersteina, ilidak mu prigovoriti (kao Sto sam to implicitno i udinio), da nije krozresetke svojih koordinata dovoljno uodavao i druge stvarnosti, ane samo stvarnost ekonomskog reda. Buduii da nakon prve wal-lersteinove knjige moraju doii tri druge, a da je redakcija druge,izkoje sam proditao nekoliko izabranih stranica, gotovo zawsena,te da ie dvije posljednje knjige sezati sye do na5ih dana, imamodovoljno wemena da se os\rynemo na utemeljenost, na novosti ina granice njegova sustavnog gledanja koje je moida i odveisustavno, ali se pokazalo plodnim.

A, taj je uspjeh nuZno potcrtati. Nadin na koji nejednakostsvijetagovori ozamahu i o ukorijenjenosti kapitalizma, objarnjavanam da se sredi5nja oblast nalazi u poloZaju iznad sebe same, nadelu svih moguiih napredaka; da je povijest svijeta nizanje, po-vorka, pravl koegzistencija nadinAproizvodnje, a mi sve to odvi5edesto promatramo u slijedu povijesnih razdoblja. Zapravo ti surazlititt nadini proizvodnje uvijek vezani jedni za druge. Naj-napredniji zaise od na)nazadnijih, i obrnuto: razvoj je nalidjenerazvijenosti.

Immanuel'Wallerstein iznosi da je do5ao do tumadenja eko-nomije-svijetaffrtecinajveiu jedinicu mjere i to takve koja ie bitiipak koherentna. No, odigledno je da u borbi koju raj sociolog, jo5k tome i afrikanist, vodi protivpovijesti, n)egov zadataknlje dow-Sen. Dijeljenje prema prostoru odista je nuZno. No, isto je rakonuZno uzeti kao referencu i wemensku jedinicu, jer su brojneekonomije-svjetovi u ewopskom prostoru dolazil e jedna.ruko.,druge. Ili todnije, ewopska ekonomija-svijet vi5e je puta pro-mijenila oblik od KII. stoljeia, pomakla je svoje sredi5te, pre-udesila svoje periferije. Zar.se tada ne valja upitati koja ie to, zaneku zadanu ekonomiju-svijet, wemenska ledinica, na-koju semoZemo pozivatt, najdulja i koja je usprkos svom trajanju i uzas-topnim promjenama, kao dijete vrcmcna, saduvala ncoporccivusuvislost? Ilcz kohcrcncijc odist:r ncma mjcrc, bilo da jc rijcd ovrcmcnu ili

l;ottand llruudrl / Vt'l.fi,rttt, st'U,,ttt

nja (imaju) valovit i ritmidan oblik, a rtc oblik koji sc trc bi rnijctrjaprostivo krnja.

Nararmo, svi su ti ciklusi medusobno suwemeni, sinkronidki;oni supostoje, mije5aju se, dodaju svoja kretanja, ili ih zaklanjajuoscilacijama cjeline. No, tehnidki lako izvedivom igrom, globalnosc kretanje mole podijeliti na posebna kretanja, moie se ova iliona ukloniti kako bi se bolje istaklo ono posebno kretanje prcmakojem Zelimo upraviti sva svoja svjetla.

Naglasimo odmah na podetku da je presudni problem saznatida li ti ciklusi Sto ih je otkrilo danalnje ekonomsko izudavanjcrpostoje ili ne postoje u starim, predindustrijskim ekonomijaml.I)a li je, na primjer, bilo Kondratieva prije 7791? Jedan ie nanrlristoridar odmah reii, s oditom zlurado5iu, da kad prije XlX.stoljeda traiimo taj itai oblik ciklusa, moZemo biti gotovo sigurnida iemo ga naii.118 Upozorenje je korisno, pod uvjetom da ncpotcijenimo vaZnost onoga 5to je u pitanju. Ako zaista dana5njiciklusi dovoljno nalikuju na judcra5nje cikluse, onda se odrcdcnil

l;o',,ttrkl llruntltl / l't'llt'tttt' \,'llt'ltt

16467 8 I 16501 2 3 4 5 6 7 8 I 16601 2 3 4. 5 6 7 8 1669

7. KAKO RAZLOLITT CIJENE PREMA MZLIdITIM KRETANJIMANa ovom su grafikonu jedan ispod drugoga. naznaiena tri razlidita popisa cijena vagana iita napari5kim Halles:

-istotkano, mjeseCno kretanje. Dosta mimo u normalnoj godini, strahovito se penje u wemenimaoskudice i tedkoda:

- puna linija, stepenidasto kretanje godi5niih prosjeka izraiunatih zaZevenu godinu (kolovoz--srpanj):izmienjivanjemrsavihgodina(1648-1649.do1652-1653; Fronda, l66l-l662isrupanjena prijestolje Luja )trV) s godinama dobrog uroda;

- velike todke, ciklidka kretanja (1645-1,646. do 1655*1656. i L656-1.657 . i 1668-L669) izradunaraprema pokretnim prosjecima na sedam godina. Prijelaz na ova velika ciklidka kretanja obuhvadafluktuaciju cijena prema razvoju stolietnog trenda.

Fluktuacij e i prostori odj ekiu anj a

Cijene se (koristimo se, navlastito za predindustrijska razdoblja,cijenama iitarica) neprestano mijenjaju. Zbog toga Sto ih je lakopratiti, te su fluktuacljeznakranog uspostavlianja trgovadke mreZepo Ewopi, to vi5e Sto do tih fluktuacljadolazi gotovo istowemenona prilidno velikom prostranstllr. Ewopa u XV, XVI. i XVII. stolj eiu,usprkos tome Sto je daleko od saw5enog sklada, vee se tadaodigledno pokorava ritmovima cjeline, zrrati, pokorava se jednomredu.

To je upravo ono sto je obeshrabrilo povjesnidara ciiena inadnica: nastoiao je rekonstruirati dosad nepoznate nizove, auvijek je, kad je zaw5io svoj rad, morao slu5ati istu pjesmu. OnoSto jedna anketa izrrese, ona koia dolaziposlije nie to isto ponavlja.Pogledajte ovaj grafikon Sto smo ga preuzeli izCarnbridge ModernEconornic Ilistotyt2r: tu se istidu takva suglasia kao da sc valovicijena, niskih i visokih, Sirc kr

l\,nutntl llrurulrl / Yt'llrt*, rt'llrltt

prati kt'c(rtttjt' krivrrlj;r islr)H lllrnoslt't'sltog pr tlrsli:t Irr';tnli (. Sglo-oncr jc p()kuS:l() vizrr:rlno llrt'rlod'iti l;rj pl'ot't's, r gr':rlikorr Sto glr jcon prcdloZio, vrlo nalr) d()l)l'() ukuzuic n:r prolrlcln, prcrrrtl:r g1t nerje5ava. A da bismo ga rijcSili, valjakr bi otkriti cpiccntar tih valovau pokretu, naravno ako prepostavimo da takav cpiccntar postc>ji.Da li je to vjerojatno? Pierre Chaunu misli ovako: >>Ako postoji prvizametakjedne ekonomije svijeta u XVI. stoljciu..., posr,rrda5njostfluktuacija (kao da) se rada negdje izmedu Seville i Veracruza

njurtktr,rt'i, tt:ttttt'(tt toj osttovttoj kosirri svojt' tl;rlr.lio lrolirt,lrriit.crtc, sa znatno ntlglijilll lxtrlovirn:t i trslrorrirnu!' Ncic li t:rtllr st()lictllitrend biti samo ncki ostatak drugih krctanja, orro sto ost:rjc l>pokazatelja< (oS ne kaZem pravog uzroka),ne bismo li se tada izloilli opasnosti da (kao Sto je to bio sludaj saSimiandovim A i B fazama, ali s posve drugim wemenskim ras-ponom) zastremo prave probleme? Postoji li uopie stoljetni trend?

Mnogi ekonomisti, mnogi povjesnidari nisu daleko od togadakaiu ne.Ili, jednostarrnije, da postupaju kao da ne postoji. No,ako ti suzdriljivci i ti skeptici ipak nemaju pravo? podetak jedneduge, nenormalne, zbunju ju1ekrize, podetak koji je odigledan od197 4, ali koji je zapot eo j oS prije te godine, odj ednom j e privukaoprtnju specijalista na dugo tajan)e.Yatru je oworio L6on Dupriez,upuiujuii opomene i konstatacije. Michel Lutfalla govori dak o>>powatku Kondratieya

l;cnutrul llnunh'l / Vt'llemr utllet.t

razliditih vt'strt 3to ih lristorii':tri prilrv;r(:rjrr. A ako li prckirli otlgo-varaiu i zn'a(.ajnim prijclomima cvrva,nece biti tako zbog toga Sto bismo mi bili svoja z.dp-rtanja prcviscnatezali u jednom ili drugom smjeru.

Obj as ni db en a krono I o g ij aekonomija-sujetoua

obzorje Sto nam se otkriva kad gledamo s ta detiri wha ne moLenam objasniti cijelu povijest Ewope, ali ako smo do tih todakarazborito do5li, morali bi nam sugerirati, gotovo i jamditi - jerodgovaraju analognim situacijama - korisne usporedbe kiozditav skup iskustava koja su u pitanju.

Godine 1350. crna kuga pridonosi svojim haranjem pola_ganom ali modnom usporavanju koje je podelo mnogo prijepol ovice stolj eia. Ewopska ekonomi j a-svij et to g r azdobrji pripaj asredi5njoj i zapadnoj kopnenoj Ewopi sjeverno i sredolemnomore.Ivi5e je nego_odigledno datai sustayEwopa - sredozemljepodinje upadati u duboku krizu; krsianski svijet, gubeii vorlu ilimoguinost za vodenje krrtarskih ratova, spotide se o otpor iinerciju Islama kojemu 1291. prepusta posljednje vaino uporisteu Svetoj zemlji, SaintJean d'Acre; oko 1300. Sampanjska sajmi5ta,na pola puta amedu Sredozemlja i Sjevernog mora, podinjunazadovati; oko 1340, Sto je nedvojbeno isto tako ozbiljno, prekidase >>mongolski< put, put svile, put slobodne mletadke i denovsketrgovine preko crnog mora sve do Indije i do Kine. Islamski zid,Sto ga je tai put razmjene probijao, ponovo postaje stvarnost, ikrsianskim se brodovima nameie obavezada ie vrate tradicional-nim lukama Levana, u Siriju i u Egipat. Oko I35lO. i Italija sepodinje industrijaliziratr. Do tada je bojila sirovo platno kupovanona sjeveru, da bi ga preprodala na istoku, a sada ga podinje i samaproizvoditi. uskoro ce I'arte della lana zavladati Firencom. uk-ratko, nismo vi5e u wemenima Ljudevita svetog. Ewopski sustav,koji se dijelio izmedu sjevernjadkog i sredozemnog s{otera, nagi-nje se prema jugrr, a primat se Venecije udwsiuje: tendencijakretanja prema sredi5tu ostvarivala se njoj u prilog. okreiuii ieoko nje,.ekonomija-svijet osigurava veneciji ielativni napredak iona ce ubrzo zasjati punim sjajcm u jcdn

mal(stmum1UIo

l:r,t'tttttttl llruttrltl / I't'1fi'trtr tt'lltltt

:;l(,ll0hr l(rrl rilftlI l,l,'llitlrr lroil,l I'r,Ir :,1('lt,,lilr lr"n.l r,r.,l,r

9. CIKLUSI KONDRATIEVA I STOLJETNI TRENDNa ovom su grafikonu vidljila, u vezi s engleskim cijenama od 1700. do 1950,

dva kretanja: ciklusi Kondratieva i stoljetni trend. Krivulja proizvodnje jenadodana; zapaziti njezino neslaganje s krivuljom cijena. Prema GastonImbert, Des mouue'rnents de longue durde Kond.ra.tielf, 1959, str.22.

Kondratieui i stoljetni trend

Stoljetni trend nosi na svojim ledima, kao Sto smo rekli, kretanjakoja nemaju ni njegov dah ni njegovu dugovjednost, ni njegovutajnovitost. Oni izbija)u vertikalno, lako se mogu vidjeti, sami seukazuju. Svakodnermi je iivot, danas kao i juder, ispresijecan timiivim kretanjima koja bi sva valjalo dodati trendu da bismo mogliodmjeriti njihovu cjelinu. Mi iemo se, medutim, ograniditi na toda koliko je nuZno za naie izlaganje uvedemo samo postovaneKondratieve koji isto tako imaju dug dah, jer svakom od njihodgovara dobra polovica stoljeia, a to znati tajanje dvaju poko-ljenja,jednog u dobroj, a drugog u lo5oj konjunkturi. Ako spojimota dva kretanja, stoljetni trend i Kondraticva, raspolagat icm

l;tt'turrul lltrtaild / Vrllont, tttl.lt,ttt

ncmojm() misliti da srno g:r i ()l)jasnili. Nijc ri drlav:r koja scposvuda javlja kao spascnjc, koja jc zt:ula

l;cnutnd lltttuelel / Vt'llrnn, $t'll.tlil

UXW. stoljedu bogcttstuo znctiigontilallie ureta iita (Krctlje,uske pjesnteo zaieiu, I)ariz, I). N., Ms..f:r. l5-J7.)

l\xllela lrfirslt)tt, I 1t1'1,121pry1 u liutrtlrl

()n:rk() klo Sto :rrtcrijski sust;rv raspocljcljtrjc krv kroz livi or-g,aniz:lrn. ()n:r jt: u scl)i - struktura. lpak, ()tv()rcnitn ()staic pitirrrjt'Povjesnidari su najdcsCe bili ravnoduSniprema dugom trajanjuOdustali smo od svakog obja5njavanjadugotrajnih kretanja.>U dugom trajanju svi iemo biti mrtvi

lhtnurul llnrudel f Vr|lettu' tul_le'lil

Juier i danas

Da bismo zaw5ili ovo poglavlje koje bi trebalo biti samo teorijskiuvod ili, ako vam je draie, esej o problematici, valjalo biizgraditikorak po korak jednu tipologiju stoljetnih perioda, onih koji su uusponu, onih koji su u opadanju, i tipologiju kriza koje im ozrra-davaju najvi5e todke. Ni retrospektivna ekonomija, ni najodvaZnijapovijestneie nas poduprijeti u toj operaciji. I, osim svega, moguieje da budu(a istraiivanja ostave jednostarmo po strani problemekoje ja poku5avam formulirati.

U ta tri sludaja (uspon, kriza, pad) morali bismo swstavati idijeliti prema tri Wellersteinova kruga, Sto nam daje ve( devetrazliditih sludajeva, a kako mi razlikujemo detiri razli(ita dru5tvenaskupa - ekonomiju, politiku, kulturu, druStvenu hijerarhiju -dosiZemo vei dvadeset i tri sludaja. Najzad, moZemo predvidjetida bi nam jedna pravilna tipologija otkazala suradnju; valjalo bi,kad bismo raspolagali odgovarajuiim podacima, joS i razlikovatiprema veoma brojnim i posebnim sludajevima. Ostat iemo oprez-no na planu opienitosti, ma kako one bile sporne i krhke.

Dakle, poku5ajmo biti jednostarrni bez premnogo kajanja. Stose tide kriza, na5e su prethodne stranice rekle ono Sto jenajvainije.Krize oznatava)u podetak jednog razorenla: jedan suvisli sistem--svijetkoji se lako razvio, pogor5ava ili dow5ava svoje kvarenje, ajedan drugi sustav se rada s mnogo odugovladenja i sporosti.Takav nam se prekid predstavlja kao rezultat nagomilanih nez-goda, zastoja i iskrivljavanja. Upravo te prljelaze s jednog sustavana drugi poku5at iu rasvijetliti u poglavljima ove knjige.

Ako imamo pred odima stoljetne uspone, izvjesno je daekonomija i dru5tveni red, kultura, drLava cvatu na odigled. EarlJ. Hamilton, raspravl jaju6 sa mnom prigodom na5ih veoma dav-nih susreta u Simancasu (1927), obidavao je reii: >U XVI. stoljeiusvaka ozljeda zlrasta, svaki se kvar popravi, svako se uzmicanjenadoknaduje

l;t,tttrtnrl llnttttlrl / l't'llt,tttt, rIllrltt

opdcnit() uzcvSi, t('nulsc l)()nllSliu u niill:lniu v;rl-l('ril()li(.tnih trspo-na i padova?

Odgovor je paradoksalan: slabo onda kad svc prcma dijag-nozi ekonomiie ide da ne moZe bolje, kad rast proi:zvodnjc postiZesvoje udinke, kad umnoLavabroj ljudi, ali nameie jo5 veie tereterazliditim slojevima djelovanja i rada. Tada nastaje raskorak, kaoSto pokazuje Earl J. Hamiltonl{t, izmedu cijena i nadnica kojekaskaju za n)ima. Jasno je, ako se pozovemo na radove JeanaFourasti6a, Ren6a Grandamya,'WilhelmaAbela i jo5 vi5e na dopri-nose Phelpsa Browna i Sheile Hopkinsla2, datada dolazido opada-nja realnib nadnica. Napredovanje visokih krugova i podizanjeekonomskog potenci jalapla&no je tako bijedom jedne mase ljudikojih broj raste u isto rrijeme ili moZda brie nego proizvodnja. Imoida upravo onda kad to umnoZavanje broja ljudi, njihovihrazmjerta, njihovih napora nije viSe kompenzirano napredova-njem proizvodnje, sve puca, popuSta, kriza je tu, a kretanje se w5iu obrnutom smjeru i pad zapotinje. Cudno je da uzmicanjenadgradnji povladi za sobom pobolj5anje Livota masa, a realnenadnice podinju rasti. Izmedu 1350. iL45O. dolazitako, u najrmur-nijem razdoblju ewopske regresije, do neke wsti zlatnog doba usvakodnerryrom Zivotu malog dovj eka.

U toj perspektivi jedne povijesti koju bi u wijeme CharlesaSeignobos a1'43 bili oznatilikao >>iskrenu< povijest, najveii dogadaj,jedan drugi dogadaj s golemim posljedicama, zapravo s odludnimprijelomom, bio je u tome Sto s podetkom XD(. stoljeda, u samomkretanju industrijske revolucije, dugi uspon koji se tada iskazujei potvrduje ne povladi za sobom nikakvo dublje pogor5anje opiegblagostanjave(, naprotiv, donosi rast dohotkapro capite. Moidase nije lako izjasniti ni o ovom problemu. Ni znat iemo da jegolemi i iznenadni rast proizvodnje, prouzrokovan stroiem, od-jednom podigao plafon moguinosti. Upravo unutar tog novogsvemira, jedan rast svjeskog pudanswabez presedana kroz ditavojedno stoljeie praden je poveianjem dohotkapro capite. Odigled-no je da je dru5weni uspon promijenio svoje modalitete. AIi Sto iebiti s regresijom koja se uporno javljanakon sedamdesetih godinanaSega stoljeia?

U pro5losti je blagostanje malog dovjeka koje je pratilo sto-ljetne regresije uvijek bilo plaieno golemim prethodnim Zrrvama

- neiemo nikako pretjcrati ako kaZcmo milijunima mrtvih godinc735O; ozbiljnom dcmograf'skom stagnacijom u XVll. stoljcdu.Upravo jc to smanjcnjc hroj:r ljtrcli i prrprr$tltnjc ckononrskc: na-

().1

I'tnl1t'ltt ltttttlttt tt I t't't'tttt'tt.t tt lit't ttltl

1lt'tosti llrotrzrolirlvlrlo o(iglt'tltro;lol roljiltnjt'zlt llrt'livjt'lt', zil ()n('kojt'str lrt'voljrr i lrijerllr gloStt'rljt'lt'. Slrrluittj:r sc kl'iz:t lrt'isk;rzrrjt'sistirn sirrrgrtornirrr:t: j:rki clcrtrogruliski r:lst n:r svit'tskoj ljt'stvit'i st'rr:rst:rvtjrr, proizv

l\44luulja 2

EVROPA, STAREEKOI\TOMIJE S GRADSKOM

PREVLASCU: PRIJE IPOSLIJE VENECIJE

Drr*o wemena ewopska je ekonomija-svijet bila svedena nauske razmjere jednog grada-driave, koji je bio gotovo ili popunoslobodan u svojim pothvatima i upuien samo na svoje snage. Dabi doskodio tim slabostima, on ie se desto koristiti sporovima kojisuprotstavljaju prostore i skupine; igrat de sluZeii se jednimaprotiv drugih; oslanjat ie se na desetke gradova ili driava llickonomija koji mu sluZe. Jer, u njihor,.u je interesu da mu slule.Ili im je to obaveza.

NeizbjcZno se moramo upitati kako se iz tako uskih sredi5tamogla nametnuti i kako se mogla odriatttako znatna moi, prevlasts tako golemim zra(.enjem. To utoliko vi5e Sto im u vlastitoj sredinina njihor,,u moi, koja je neprestano osporavana,ivi5e nego izblizamotri jedno pudanswo kojim se strogo upravlja i koje je desto>proletariziranovjcsnidar dvi$c pirLnjc tirn vlr-njskim napctostima, dogadajima i cpizdama koji ih istidu, :r zirtimi unutarnjimzarJjcvicama, tim politidkim takmidcnjima i svim oninrdru5wenim krctanjima koja takcl Zivo oslikavaju unutarnju grad-sku povijest? Ncosporna jc dinjcnica da su i:rvanjska prcvlast tihgradova i prevlast bogatih i moCnih trajna stvarnost; da ni$ta, nlnapetosti, ni borbe za nadnice i zaposlenje, ni bespo5tcdnc svadcizmedu politidkih stranaka i klanova, nisu u tim malim svjctovimanikad sprijedile raztroj koji je potreban dobrom stanju kapitala. I,adak i onda kad se na pozornici diZe zaglu5na buka, korisna sc itr;raZivo nastavlja u kulisama.

Trgovadki srednjovjekovni gradovi teZe svim svojim snagamaprema dobitku, oni su i sami slika i prilikatoga napora. Mislc(i nanjih, Paul Grousset ie dak reii: >Suwemeni kapitalizam nijc ni5taizumio

l;t't'ttrtfirl llt'tttttlt'l / l't't 1r'trtr' tt'l lr'!tt

ietiri slike uenecijanskog carstu&: Krf (gore hjeuo), krjtti Jadrana;Kr"tg (gore desno), koiu eevenecija saiuuati sue do 1669; Fanragusta(dolje lijeuo) na cipru, izgubljena 1571; Aleksancrrija (rtotje clisno),\oja predstaulja urata ligipta i trgouinu zaiinirrrcr,. oie priliZno innii-ljene slike dio stt zbirkc otl cluuclcsctuk rtirtif uttrtt krric ihrctrirtt.irr. lttttrtckttl4 utttt:

PRVA EVITOPSKAEKONOMIJA-SVIJET

Te se gradske prevlasti mogu objasniti samo ako se pode od okviraprve ekonomije-svijeta koja se podinje ocrtavati u Ewopi izmedu)(. i )OII. stoljeia. Tada se stvaraju dosta veliki prostori za raz-mjene, a gradovi su njihova sredstva, stanice i korisnici. Dakle, nerada se Ewopa, taj gorostasni organ povijesti svijeta, oko 1400, spodetkom ove knjige, vei se rada dva ili tri, amo.Zdai vi5e, stoljeiaranije.

Isplatit ie nam se trud ito izlazimo iz kronolo5kih granicaovog djela da bismo se pribliZili podecima i da bismo na konkretannadin vidjeli kako se jedna ekonomija-svijet rada, zahvaljujuii jo5uvijek nesaw5enoj hijerarhizaclji i okupljanju razliditih prostorakoji ie je sadinjavati. U to su wijeme artikulacija i grube crtepovijesti Ewope ve(zacrtane, aveliki problem modernizacije (akoima rijedi neodredenogsadrlaja, oyaje jedna od njih) toga malogkontinenta je postavljen u dugu i todniju perspektir,,u. Sa sredi5-njim zonama koje izranjaju, gotovo se obavezno ocrtava jedanpretkapitalizam, a modernizacija se u njemu iskazuje ne kaojednostarmiprijelaziz jednogstvarnog stanja u drugo, ve1kao nizetapaiprijelaza od kojih prviznatno prethode klasidnoj renesansis kraja XV. stoljeia.

Europska ekspanzijanakon XI. stoljeca

U tom dugom dozrijevanju gradovi, naravno, imaju glavne uloge.Ali u tome nisu sami. Citava ih Ewopa nosi na svojim pleiima.Shvatite to kao >ditaya Ewopa kolektir.no vzetar,., pun()rnt.f'r;rr,,naj >>bazcn usrcd vrta

l;rrttttnrl llruuilrl / Vt'lfttttt, tttll..ltt

Seljaiki preprodauq.ii u.gradrt. t)ctulj su sllhc lttrama lottu,Irr>vijcstsvctc l larb:rrc. ( lfotog,r':rfi ilr St':r llr. )

IO:

l,t,lft I lnnll/r l,r,tttt tfr,

'rIr'roj zcrillji iivjt.ti otl tl:rrr:rs do strtnr; i tr gt.i.korn (.:lr.slvs, k()i(.; ,r r l;l:rtl:r I 211,1.

l', iPak Arclribald r,cwis ima prav k:rd tvr.li >d, su n:rjv,lrijrrr.r .rrricu cvropskoj ckspanziji prcdstavljalc unutarrrjc grarricc s,_rrr.r, rn0dvarra i pustara(dijcli graclanina ocl scljaka

I;crnund IIntttdr'I / llrl.lrtrtr :t't.ft!tt

nost i stvara monopol pr()izv()dnjc i prodaic indr.rstrijskih proi'/'-voda. Tek ie se kasnijc prcdindustrija okrcnuti prcma sclu.

ukratko, >ekonomski zivot... podcsava svoi korak,... navlas-tito podevsi od )oII. stoljeia, prema (starom) agrarnom aspcktugradbva)POL(

r rl,l,rk rt.kstilnih radionica odZuyderseea pa do doline rijeke Seine. Za cjclitrrr.,;r vrr jrrg vicljcti niize, na str. 124, kartu o djelolanju Sampanjskih sajmova.

1 l,r r.r1rr Ilcktqru Ammannu, u: IlessiscbesJahrbuchfiir Lcr,ndesgesclticblt:, tl,1958)

1r' rl,r istodbno poraste broj ljudi, da se usaw5e zemljoradnitkcrllrrrilit', da sc prcporodi tr[4ovina, a industriia doiiw svoj prviulrrrrrir'l

u :rrl)ivinr;r lrr':rrrt't'st'o tli l\llrr.t.o l);rtirri, lr.!l()\,(.;r iz l,r.irt,r. IIt,irrr.it lrIlcchtcl2J govol'i tl t\t'lvot'ohrrltr: l.is:rlrorr, Alt'lis;rrrtlr.ij:r, Nol,g9r.6tl,rlcrgcn. Irritz l(iirig2a, kr>ji jc prvi cluo znrri'cnjr: ,cl

ltt't tttttttl lltrtutlt'l / I't llt.tttr, tt,llr.ltt

Jedan od listova plana grada Brugesa od Marca Gheerae rta, 1562,8. N. paris, Gee 5746 (9). velikatrZnica, visoko gore na slici, kodlrkve Sv. Jakova (br.32 la ptanul, nar-J'slir-]reaistu gnrrr.r nanarodnom rrgu Brugesa. Slijededi u,licu sv.,Jakov; lSint Jacolb s#;.),;;i;lJ',r, rz"t srracre,Magaredu ulicu, koja zavrlaua utvrdenim Magaredirir vrarima, (b..61. pranu, srov. laD) I\)rldAsinorum' Pod brojem 6J,Trg Burze. Za rrg&adke prostorc,;idi R.,re it,rrvr,.,rytt)nr|,, rrttnkirrqand crcdit in Mediruar Bruges, r)4g, tr.ilq-ni. clv:rj isjt.iak pr,,r,in-,.rz., ,,,rn rr:rli irrr.jrr .Prostranstvu gr:ada - ulicc, samost:rni, kuic kolurlri"u, ",iu.l, 1rr""i.,,rii,,ri.,-r.utit], r.v.vi,2i,1i,,,.,vjetreniade, krnali s lcretninr brtxlrvinlt.. l)rcnrrr sicvcrrr (l() i(.st, niI ' nir slit.i) zrrirtrri l)r()sl(r.i irrlri,munts lx,z gr;rrk.virt;r, k.ro lto ltrft. lrlirvrlo XVl. ,1,11,,,.;r.

llt

I't tlt, I lx)\llit'l'rnt,r t

IJzt'vii krto 1tt'ijt'slolttit'rr l4r'ir(l A:r('ll('n, k;lr'olirriki str lir':rlit.vitloprinijt'li 1rt'vrtrn lrtrtlt'trjtt. Nortrurtrsk:r sr.t I)ust()k'njlr, orltl2O. rlotll.)l)7 , to l;uclcn jc: prckinula. No povrut;rk rnirlr, vczc s Jrrx'lrirrskinroltlastinra i s krlrjcvirnil ()k() Sjcvcrnog rn()rlr vra(ilju Nizozt.rrrskoj'i.iv

l;t't'ttrrtttl llnttttlt'l r/ l't'lft'ntt, :t'!fr'ltt

vi5cstruki priliv dobat':t, kitl>itirlir, trg()v:ri'l(ilr i l'irr;rrrr,'ijskilr tt.lrrrik:r.Ilogati talijanshi trgovci nastanjuju sc u gradu; izr':rvno r.u.l()scnajdragocjenija dobra onoga wemena, zatinc i papar s Lcv:rnta,koja r azmj enj uj u za industrij ske proizvode Flandrij c.

Bruges je vei otada sredi5te u kojem se stjedu ni5ta manjcnego Sredozeml)e, Portugal, Francuska, Engleska, porajnska Nje-madka i k tome jo5 hanzeatski gradovi. Grad se napudu je:35.OOOstanovnika L340, a moLda i 100.000 u 1500. >U wijeme Jana vanEycka (oko 1 380 -L440) i Memling a (l 43 5-I 49 4), to j e neospornojedan od najljep5ih gradova na svijetu>A Genoua pare siaper durare larghezza di danafi e per tanto non rintettete lcinostri danani o sa.rebbe a buon prezzo piutosto a Vinegict o aFirenze o qui a Padgi rhnettete, o a Monpolicr bien se lla. rincesseuiparesse nciglore>medunarodnu vaZnost< izna.d one Sto su jeimali Mleci. To je s njegove strane popu5tanje jednom snazadusmjernom nacionalamu. Uostalom, i sam Pirenne prizna)e da jeveiina brodova Sto su dolazili u luku >pripadala brodovlasnicimaiz drugih zemaljastanormici Brugesa imali samo maloudjela u aktir,rroj trgovini. Njima je bilo dovoljno da budu posred-nici svim onim trgovcima Sto su onamo pristizali sa svih stranapasivna

l't't lttllttl Ilt tltltlt'l / l , ll.'rrl.' \l'tl.'ltl

njll ()s(rvillil l)t'()tt)('llt itlt'otl l.orrtlorr;r r llru;ics:r tlo l(rgt'r l(r'r,;rl:r,koji otvaraju pr,rt l)r'cnl;l Novgot'otlrr, ili grrt'rrr:r Vrtt'lrslirr, ili l)t'('rnltSmolensku. Ihzmjcne sc vrSc iznrctlrr jo$ ncclovoljno l':rzvijt'nilrkrajeva Baltika, opskrbljivata sirovinama i prchr:rrnbcnirn ytroiz.-\rodima, i Sjevernog mora gdjc jc Zapad vci organiziru> svojapristani5ta i utwdio svoie uvjete. U Brugesu, u ckonomiji-svijctusazdanoi na Ewopi i Sredozemlju, pristaju veliki hanzcatski brc-dovi, kogeni, solidne preklopne grade, koji se pojavljuju veipotkraj)flII. stoljeia (posluZit ie kasnije kao model sredozemnim>>navama

(t.tatt.tv( / vt tJrrf,Jr r,.t11-t(a

patri('ij:rt izv:urrctlrro llrlio krr.t:ro, istt. st. olritt.lji, Arrgt.r.rl(irrttt.,Vcckinghuscn, v()ll Stlcst, (iicst', vorr Srrt'lrlt.rr, rurlllzt' lr1;svrrtllrizmeclu l{cvala, Gdanjska, l,ubccka i l}r.u14,csa.5(,_ Sve te veze pridonosc suvislosti, solidarnsti, stvaranju na_

vika i zajednidkog ponosa. A opie prisilc dinc ono ostalo. obziromna imanredno obilje bogatstava, svaki grad u sredozemlju moZevoditi.svoju igru i boriti se svim snagama s drugim, pa dak inesmiljeno. Na Baltiku i na sjevernom moru to bi bilo kudikamoteie. zarada na teskim robama niske cijene a verike zapremnineuvijek je skromna, a rro5kovi i rizik znatni. u najboljem sludaju,stopa dobiti kreie se oko 5Y".57 YiSe nego na drugim stranama, valjaradunati, Stedieti, predvidjeti svaku stvar. Jedan od uvjeta uspjehaleLiu tome da ponudu i potraznju valja imati u istoj iuci, pi-biloda je rijed oiztrozuprema Zapaduili, u drugom smjeru, o raspod_jeli uvezenih dobara prema Istoku. Ispostave i podruznice sio ihuzdriava }{anza bile su snazne todke koje su zajeclnidke svimhanzeatskim trgovci ma, zasticene povlasticama, odludno branj e-ne, pa bilo da je rijed o sctnkt Peterhofu u Novgoro du, o DeutscbeBriicke u Bergenu,lli o stablbofu u Londonu. Kao jednosezonskiqosti u nekoj ispostavi, Nijemci se podwgavaju strogoj disciplini.U Bergenu, mladi trgovci moraju provesti deset godina ,u na_ukovanju

l\'t'rttttttl lluttttlr,l / l't'llr'tttt, tt'llt,ltt

Kuea lranze u Antuterpenu. Kasna gradeuirxa iz XW. stoljeia (1564),koja se podudara s obnouom baizeatske trgouine ,, int*rrporrr.Prerna akuarelu, Cadliffa, 1761. (Foto Giraudon)

jaka njematka driava bila isto toliko smetala koliko i pogodovalagradovima Hanze? eini se da je njihovzalazprlje potekio iz susretanjihove slabo rantTjene ekonomije svei tacli ziv\omekonomijomzapada. Bilo kako bilo, nemoguie je stavljati Lobeck u isti plin svenecijom ili Brugesom.Izmedu zapadakoji se kreie i Istoka kojise kreie manje, hanzeatska se drustvi drLe eiementarnog ka pitali-ma. Njihova se ekonomija koleba izmedu razmjenei nivcq malose oslanja na kredit: srebrni noyac bit ie kroz dugo wijeme fedinoprlzlato sredstvo placanja. A sve su to tradicije kole su istodobnoi slabosti, pa dak i u okvirima tadasniegkapiialnma. veoma ozbi-ljnakriza s kraja )ilv. stolje(a mogralJ samo tesko pogoditi oneekonomije koje su'bile u najlosijem polozaju. samo one najjadebit ie relatiuno po5tedene

I ltt

l,t.llt, I l\,\lll., 1,.,il

l)rugi lxtl l,)unt7x';l ct.l.i,j r t r t s ll i 11 ru r r I rtu i,

ti Vll. stoljcitr isllttrt nijc rttljccln()nl ()sv()jio Sr.cdozt.rrrljt.. A kr.iz;r,prouzrokt)vall:l njcgovirn_uzltstopnirn trp:rrlirn;r, ukl.,rrillr jr.tr.g,vi111s morskih pLrt()vil.'l'ako to pokur:rv:i turnatiti li. Aslrt,r..,,, N,r,u VIII. i IX. sttlljciu trgovittlt p()n()v() dolazi rlo rllrh:r. Srt'rlrzt,rpljt.rrropctplovc brodovi,:r stltn

litt'nrtrul llruudel ,/ Vrllcnv s,tl.leld

Pirltnci i, kao rakrilj, l.l,'i.i. tlorrji jt'tlio gnrrl:r lrio rrrriStt'rr plirrrorrr.Mada nikad nijc prcstao biti nazot:rn na nl()ru, Arnalli tad;r ipakprelazi u drugi plan onoga $to mi nazivamo vclikom povijc$Cu.T2Nakon 1250. niegovatrgovinaslabi, m'idana jcdnu trcdinu onogaSto je bila u;r,edu 950. i 1050; raspon njegovih pomorskih vczaneprestano se suZava, sve dok se nije ogranidio na malu plovidbuduLtalljanskih obala: nekoliko desetina jedrenjaka, sagita i malihbrigantina.

Prvi su koraci Venecij e potpuno j ednaki. Vei 869. njezin duidJustinijan Partecipazio ostavlja medu ostalim svojim dobrimal.2OO libri u srebru, a to je u ono doba bilaznatna svota.73 Kao Stoje Amalfi leLao u svom planinskom procjepu, Venecija je na svojihSezdesetak otoka i otodiia bila dudan svijet, skloni5te, ali neudobnoskloni5te: bez vode, bez imora hrane, samo sol, i odvi5e soli! OMledanima se govorilo >Non arat, non seminAt, nort aendetniatSagraden na moru, bez ijednogvinograda ili obradenog poljaprimarnog sektora

l;r,,rttttrul llntutlrl / Vr{lrtttt' tt,!ltltr

drva, tako da grad u sv()jirn Jroi'ccitttit l)r'cnricltil u Mur':ln() sllrk-larske peii kako bi izbjcgar) ()pasn()st od poi:rnt. Ncctvojlrcrro jcda se umnaZaju znakovi aktivnosti: kujc sc srcbrni novac, zajrnovise ugovaraju u perperama (zlatni bizantski novac), ali trampa jc idalje na snazi, kreditna stopa se drZi wlo visoko (de quinque sex,to iest 2O%), a drakonski uvjeti wl(ania duga rjedito govore oogranidenosti novca u opticaju i o skromnosti ekonomskog to-nusa.79

Ipak, ne smijemo biti kategoriini. Prije )ilI. stoljeia povijestje Venecije obavijena gustom maglom. Specijalisti o njoj rasprav-ljaju kao povjesnidari antike o tamnim podecima Rima. Tako jevjerojatno da su Zidovski trgovci izCarigrada, s Eubeje i Krete wlorano dolazili u luku i grad Veneciju, premda otok nazvan Giudec-ca, unatod svom imenu, nije bi obavezno miesto njihova boravka.soIsto je tako i vi5e nego vjerojatno da su u wijeme venecijanskogsusreta Fridrika Barbarosse i papeAleksandra III (1L77) postojaletrgovadke veze izmedu Grada Svetoga Marka i Njemadke, i da jebijela kovina iz njemadkih rudnika igrala u Veneciji vaLnu ulogunaspram biznatskom zlatu.81

No, da bi Yenecija postala Venecijom, morala je na)prijeosigurati nadzor nad lagunama, pa osigurati slobodan prolazrijednim putevima koji, na njezinoj visini, dopiru na Jadran, azatim osloboditi sebi na koriStenje putpreko Brennera (koji je dooko 1178. kontrolirala Yerona).82 Morala je zattm znatno poveiatibroj svojih trgovadkih i ratnih brodova i postidi da se Arsenal, kojise podeo graditi LLO483, pretvori u sredi5te moii kojemu neie bitipremca, da Jadran malo-pomalo postane >>venecijanski zaljev1o.92 XIII. sc stticCc priblilavalo kr:tju, i tko sc tlttlrt ttt'bi bio klacli

l\'t'tttrtttl llnt ttrlt,l / li,,llt,tn., trl/t,t,t

skupinc talijar-rskih trgov:r('kilr i sPrctnilr gr.;rrlov:r sto ilr .it.rr:r1rr.ccl:rkpomorswa razvio po iiravojsjcvcrnoj Itariji. (ir:rvni uro[ "

r,i;tr,rrLrijesu papar i mirodije s Levarrtr, .,ib, k>ja ic na vis.koj cijcnidaleko iztran sredozemlja. T'o. je zapravo'gJivni acrut tarijanskihtrgovaca u sjevernoj Ewopi koja se oformirl upravo u ono vijemekad je do5lo do preporoda na'zapadnomMediteranu.

Meduigra:iampanjski sajmoui

znati, dakre, da_su se porako i istodobno radale dvije ekonomskezonei Nizozemska i Italija. Aizmedu a dvastozera,izmedu tirr avi;usredisnjih zona ukrinilo se storjeie sampanls[it ,r]-or.u. Ni jug nisjever ne pobjeduju_, pa dak se i ne takmit" , to-p*om uspostav_ljanju evropske. ekonomije-svijeta. Ekonomsko se sredistesmje.ta za dugi niz godina na poli puta izmeau tin dvaju p;i;;;;kao aielje da ser.rgodi jednom i a..is"*, ; l"rrs"ais"iiii ,Ii-"rzu pokrajinama.Champagne i B^1ie, foji svaka iva myeseca jednidrugima prepustaju prvenstvo.e3

"Naifrii" i";rij"erj., bio sajamu Lagny-sur-Marne; zattm, u .utorai< p."a p"i""i." i".lri".,sajam u Bar-sur-Aube; u svibnju, prvi iajam', r.orinr.r, t o1 ,-"nazivao sajmom Svetog Kirijaka; r_r lipnju ,wrii sajam, u graclu'froyesu; u rujnu drugi sajam u provinr" iti iuir- sverog Ajura i,naizad, da se krugzatvori, u ristopacru 'recreni,u;"-,u Troyesu

l;t't'ttttnrl llnt tttlr'l / l't'1.1t'tttt' \t'l.lt't(tr,:

Chartres.

[eMans.

r ."., {,i,,,,,.

L

rauban NrmT. /

0 150 300 km

13. GRADOVT U ODNOSU NA SAMPANJSKE SAJMOVE 6rr-Xlrr. STOLJECE)Ova karta istide ekonomsku cjelovitost i bipolarnost Ewope XIII. stoljeia:Nizozemska na sieveru, Italija na jugu. (Prema H. Ammannu, ista referenca

kao i karta na str. 105)

jest da njima oyako ili onako upravljaju talijanski trgovci kojih sutvrtke desto velika poduze(a,kao Magna Tauola obitclji Buonsig-nori, tih pra\rih Rotschilda iz Sicnc.106

To je vci situacija kakvu Ccmo kasnijc n:rCi n:r icncvskim ilionskim saim()vim:r: tirlij:rnslva- Ntl, isto ict;rko bilo prcsudn

U islo s('vl'ii('nr('r:rzvij;r jt'tlrr;r tlrrrli.r \'('r.r, or'.r j prrr.r rioprrr.rr;r;zapaclni ul1;sltrgovadke revolucijevelikog stoljcia (Xlll)(, pi5c August ()u't,'r,

l;t,t'nund lltrtudd / Vt'|lrtnt' st,l.fi,ttt

ha: taj krug opkoljava lirurnt:usku ali izd:rlcka, a da jc gotovo ncdodiruje. Ako sc izuzmu Marscillc i Aigucs-Mortcs, vclika trgovinaikapitalizam koji ona povladi za sobom gotovo da su i.anan fran-cuskog prostora, koji ie tu i tamo od5krinuti svoja watavelikomvanjskom prometu zawijemei neposredno nakon nevolja i nesta-Sica Stogodi5njeg rata.

No, nije li, istodobno kad i francuska ekonomija, i samateritorijalna drtavaabatenauigre, i to znatno ranije od regresijekoja ie se wemenski podudarari s takozvanim stogodisnlim ri-tom? Da je francusko kraljevswo uspjelo saduvati svoju moi i svojupovezanost, vjerojaffro talijanskikapitalizam ne bi bio imao tolikoslobodne ruke. Ali i obrnuto, novi kruZni tokovi kapitalizma do-nosili su toliku moi monopola u korist talijanskih i nizozemskihgradova-driava, da su tek rodene teritorijaln e driaveu Engleskoj,Francuskoj i Spanjolskoj nuzno morale pretrpjeti poslledice ta(-vog stanja stvari.

I )tl l-,

KASNA I' ltEVLAS,.l' VI,INIICIJ L

l'rancuska je u Champagnci izgubila loptu. 'l'k'l'o su pro-lcsionalci kredita>vcCinonr'l'alijanizaiti(cnirzona

tl,rnttn(( Ilntut(tl / l'||lrrn,, st,lltltt

p:ldiliu sc. St'ctlozt'rrtljt'i;tlilivrr:r livroll;r sv()(l(.st.viir. lrt.149 illrrl;rna nizovc gradovlr.

Prema tomc, ncma nista tudnog:r ako, u jo5 nccr

l,(t'ttrtrtrl llntutlt'l ,/ Vt'tf t'tttr, .tt,llt,ltt

god Istok bu>mong,olski put

lir't'trtnttl llttttttlr'l / I't 11,'tttr' \t'lfr'!rt

I)rugi tcst: g,l:rsoviti govor tlrrTtllr N'loct'tti11lt, lirtii ;t' istotltllrrttri oporuka, i statistika, i surcvi politii'ki nrrprrd.r'](' l)r'ccl slulr.r stllrtstari sc duLd odajnidki upinjc da sprijcti izbr Franccsca liosc;tria,koji je sklon rafi:lim avanturama, ali cc ga on ipak naslijcditi 15.rravnia 1423. i biti na dclu Vcnecije sve do 23.listopada L457,kadaje swgnut. Stari duidobjasnjava skupu koje su prednosti mira akose hoie saduvati dobrobit driave i njezinih podanika. Akubrzo eete biti u ratu. onai koji raspolazesa 10.00O dukata na1iCe sc samo s jednom tisuiom.'l'ko ima dcsctkuia, imat ie samo jcdnu, tko ima dcsct odijcla imat ie jedno, tkoima deset kaputa ili hlada ili ko$ulja mudit ic sc da ima jednc, itako ie mu biti sa svim i svadim...>ako posluSate moj savjct, vidjet Ccte da iete biti gospodari kr$ian-skog zlata>gospodarem kr5ianskog zlata(djctinjastimkolilirr;r'tlr trgovina solju dtlnosillt Vcncciji

l;tt-rtrtntl llrurul.'l / Vrllctttt' \t'll.'ltt

GioaanniAntonio Canaletto (1697-1768), Il Campo di San Giacomet-to. Pod trtjetnorrl oue male crkuice, u.prodtdetkuTrya Rialto, sastajalisu se bogatiji trgtuci. (Muzej u Dresdenu).

gallja, teretnih brodova, sustav takozvanih ga.lere da mercato nakoji iemo se jo5 watid.141 Ni5ta manje nlje vailno ni neprestanouljepSavanje grada koji malo-pomalo u XV. stoljeiu dobiva noviizgled; zemljane se ulice poplodavaju, a drveni mostovi i pristanipo kanalimazamjenjuju se mostovima i takozvanim fondamentaod kamena (dolazitu do >petrifikacije< kapitala koja jc istodr>bnoi rasko5 ali i nuZda), a da i ne spominjcmo drugc zathvtfic orlurbanistidkogznadenja: buScnjc bunaraIa2 i tiSicnjc gradskc k:rna-lizacijc kojc smrad C'csto p()st;ric ncpotlrrolljiv.rat

I't ilr I Txttltlr I'r,tttt tft'

Svc sc l() svrsl:rv:r rr jt'rlrrtr llolitiktr llrt'stii:r kollr z:r tlriirvu, z:tgr':rtl ili z:r pojctlirrc:t rttoic lriti ictlrro otl srcrlst:rv;r Jrrcvl:rsti. Vt'ltt'-rij:rnsku jt' trpnrvu svjcsn:t nuin

l\,t'tttttttl Ilnttttlt'l / l't lft'tttt' st'llr'!rt

Ekonomij a-suijetpolazeci od Venecije

Ekonomij a-svij et koj oj j e sredi5te Venecij a i izvori5tc niezinc moiinije jasno vidljiva na zemljopisnoj karti Ewope. Dok je istodnagranica na visini Poljske i Ugarske dosta iasna, ona postaje nesigur-nom kacl ide Balkan om, zbogturskih osvaj anj a koia su pret bod.ilazauze(u carigrada (1453) i koja su se nezadrLivo Sirila premasjeveru: Eclirne su zauzete 1361; do kosovske bitke koja je razbilaveliko srpsko carstvo do$lo je L389. Prema zapadu, naprotiv, sveje jasno: ditava Ewopa ovisi o Veneciji. Isto tako i Sredozemlje,ukljudivsi Carigrad (do 1453) i dalje crnomorski prostori koji iese jos nekoliko godina iskoristavati u prilog Zapada.Islamske sezemlje, koje Turci jo5 nisu osvojili (sjevernaAfrika, Egipat i sirija),otvaraju na svojim morskim rubovima krsianskim trgovcima,podam ocl Ceute, koja je 1415. polpala pod Pornrgal, pa sve do-Bcjruta i Tripolija u siriji. Ali one iskljudivo za sebe zadrLavaiuputcve u dubokoj pozadini koji vode prema crnoj Africi, premacrvenom moru i Irerzijskom zaljevu. Mirodije, za(ini, svila upu-iuju se prema lukama Levanta gdje ih moraju dekati trgovci saZapada.

Mnogo sloZeniji nego granice cjeline jcst poku5ai razgrani(.e'njarazlititlhzonakoje tu cjelinu tvore. Razumije se da jc sredisnjazona lako prepoznatliiva; iziave Tommasa Moceniga, koje smogore naveli, otkrivaju nam posebne veze Venccije s Milanom, slombardijskim gradovima, s Gcnovom i Firencom. Taj vijenacgradova, koji na jugu seZe do linije koja spaja Firencu s Anconom,i na sjeveru granidi s linijom AIpi, neosporno predstavlja srceekonomijc-svijeta pod venecijanskom vlasiu. No, taj prostor na-didkan graclovima-mijezdama nastavlia se prema sjevcru, prekoalpskog masiva, jcdnom wstom mlijedne staze trgovadkih gradova:Augsburg, Bed, Ntirnberg, Regensburg, Ulm, Bazel, Strasbourg,Ko[n, Hamburg pa dak i Liibeck, izawiava se jos uvijek moinomskupinom nizozemskih gradova (iznad kojih jos uvijek blista Bru-ges)i clvjema engleskim lukama: Londonom i Southamptonom (iliAntone zaljude s juga).

Dakle, od juga na sicvcr, cvropski pr()st()r sijctc tlsovinaVcnccija - Ilrugcs - l.ondon koj:r grr diicli na dva dijcla: nit istokui n1 zlrp:rcltr prostrlul(' z()lr(', nlr)(),-l() lruttrit' ;ttitivnc rld srctliStrjc:osg,: ckonomsku politiku Vcnccijc kt>ja jc prcuzcl't mct

I \,t'tt r t tkl llru u t I t l,/ l' rl ft' r ttt, s t, I lt' I t t

pamutn() pllrtrro), :t k:rsrrijc, u (ll'u,-l()i llolovit'i XV. stoljt.ti;r, u s\,('veiim kolidinama, bijclu kovinu koji Mlctani n()sc tkrlrrirn dijclorrru Tunis, gdje je mijcnjaju zazllltr,u pra5inu.r5s

Da je rijed o svjesnoj politici Yenecije ncma nikakvc sumnjc,jer je ona nameie svim gradovima koji su joj vi5e ili manjcpodloZni. Sva roba koj a potj e ie iz Terca fenne ili j e onamo uprav-ljena, sav inroz njezinih otoka na Levantu ili a gradova naJadranu(pa dak kad su u pitanju robe upuiene, na primjer, na Siciliju iliu Englesku) obavezno mora proCi kroz venecijansku luku. DaklcVenecija je svjesno ulovila u zamku - zbog svoje koristi - pod-loiene ekonornije , azajedno s njima i njemadku; time je samu sebehranila, anjima nije dopu5taladaradenasvoj nadin iprema svojojlogici. Da je Lisabon, sutradan nakon otkriCi, primorao brodovesa sjevera da dolaze u Portugal po zadine i papar, bio bi slomio iliu najmanju ruku ometao onu prevlast koja je u Antwerpenu samodekala da se udwsti. No, moZda mu je nedostajalo potrebne snage,trgovadkog i bankarskog iskustva, dega su talijanski gradovi uizobilju imali. A zamka sa Fondaco dei Te des clci, nl)e li isto tolikoposljedica koliko i uzrok prevlasti Venecije?

Galere da mercato

Veza Venecije s Leyantom i Ewopom, dak i u wijeme odiglednogprvenstva Grada Svetoga Marka, postavljala je vi5e problema, a uprvom redu pitan)eprijevoza robe Sredozemljem iAtlantikom, jerse raspodjela dragocjene robe Sirila po cijeloj Ewopi. I(ad jekonjunkturabilapovoljna, sve se rje5avalo samo po sebi, a ako bise preokrenula valjalo se utjecattizuzetnim sredsMma.

Sustav tako ntanih ga I ere d a msrc at o pr ip ada up rayo u m j eredirigirane ekonomije koju su nesklona wemena nametnula mle-tadkoj driaw. Ponikao vei u )([V. stoljeiu, usred uporne krize,kaoneka wsta dumpinga (nraz je donio Gino Luzzatto), taj je sustavbio istodobno drZavno poduzeie i plod nastojanja wlo djelowor-nih privatnih udruZenj a, pravih pomorskih inrozni(kih p oo loa ar 56koji su ieljeli smanjiti tro5kove prijevoza, a i dalje ostari ne samokonkurentni prema srrancima, vei i uvijek biti jeftiniji od njih.Signoria je, vjero)acno joS od 1314, ali sigurno od 7328, gradila usvom Arsenalu, galere da rnercalo, trgovadkc brodovc (najprijcod 100, a kasnijc od 300 tona) koji su mogli ukrcati rcrcr jcclnckompozicijc

lir't'tttttttl llttt ttrlt'l y' l't'llt'tttt' rt'!lt'ltt

p

l\'t'ttrttul tlnttttlt,l / l't'llrtttr, \t,ll.,ltt

ncke wsti doznadnica i vcd sc u to doba vjc5to sluZc dcpozitirnakoji su im povjereni a kojima sc ponckad sluZi i driava.

Ti >burzijanski

lit't'ttttttrl llttt tttlr'l / l't'lfr'trtt' tt'llt'lrt

zai zaimodavac (tak()'tv';.ni.s()ci l.r.\' .s/arl.s, i'l:rn koji ()stllic nll lrticstu)predujmljujc odrcdcnu svotu takozvantlm .s()cizr.s Procarlqrxs(ttun koji putujc); na povratku, kada sc sreduiu raduni, nakon stoisplati svotu primlienu na polasku, putujudi tlanzadrLaYaz?-sebede^wrtinu doLitka, a ostatak pripada kapitalistu. Ili jc to pak obo-strana colleganza: u tom sludaju zaimodavac prcdujmljuje samotri deyrtine iznosa, doksociusprocertans ulaZe svoi rad i detr'rtinukapitala. Dobici se tada dijele na polovicx. Ta druga 9oll9gay.za,prema onome Sto misli Gino Luzzattol75, desto je sluZila -da seiakrije ono sto je moglo u jednostranoi colleganzi nalTkovattlihvarstrrr. Kako ime ne miieniabit stvari, colleS;anza nalikuje kaojaje jajet:o commendi drugih talijanskih gradova, kojoj repliku'nalazimo i wlo rano i wlo kasno, kako u Marseilleu, tako i uBarceloni. Bududi cla je u veneciji commendarT6 imala zna(.eniedepozita,bilo je nuZno pronaii drugi nazivzaoznatavanjc pomor-skogzaima.

U takvim uvjctima lako se moLe shvatiti stav sto ga ie 1934.zauzeoAndre E. S ayous177, a koii j e prihvatila veiina povj esnidara,ukljudivsi i Marca Blocha178. Prema tome misljenju, u Veneciji jeizmedu 1050. i 1150. doslo do >>rxzilaaenia

l\rtutnd lhuudcl / Vt'llcnrc tt)l.l(ltt

redu lrvant. 'l'a trg,()vina izisktrjc cldskc pos:rtlcprcd l)uldcv()m palat

l\'t'ntuttl llnt ttrlt,l / l't'llrtttt, tt,!lt,lrt

Gondolijeri u Vuteciji. (luckr svcr()g,a Kriia,ktgra.fii u Ar t d crs r t t >( i i. nt t t I o t r. )

I't'llr I lxttlllt'l't,ttr,r ll,

ko7:rrskt' irrrlrrslrijt' nil ()l()ku ( iiurlt't'r':t; ni nrul'ilnslit' stitkl;trijt'; ttiArle tlclltr,tr,/rr,kojitnastli('(';rkllrijt'tr()Sl()stt jt'oltrt l.ll.1.tloSlip

I;t't'ttttttl llttt utltl / llt'llt,tttt, tt,l frltt

dva kolovodc biti objc5cni, irnpicati par lct gol.u, i rcd jc ocrrnahuspostavljen.

Ni u kojem sludaju venecijanske Arti ne mogu sudjclovati uupravi, kao Sto je to sludaj u Firenci. Njih drZe po strani. pa ipak,uza sve to, u veneciji vlada zadudni drustveni mir. Istina, sitni puk,u srcu jedne ekonomije-svijeta, dobiva tek mrvice kapitalistidkogplijena. Moidaje i to jedan od razloga drustvenog mira? Nadniceu Veneciji su relatirmo yisoke. I kakve god da su, nije ih nikada lakosmanjivati. To je pitanje na kojem su se venecijanske Arti moglebraniti. opazit ie se to na podetku XVII. stolj e(a kad procrratzablljeien u Arte della Lana bude, u konkurenciji s tekstilnimproizvodima sa sjevera, blokiran visokim zaradama kojih se rad-nici nikako nisu htjeli odredi.le3

Ali ta situacija u XVII. stolje6u vei je suwemena nazadovanjuindustrijske aktirmosti grada koji uzmide pred blizom konkuren-cijom Terua fenne i pred daljom konkurencijom sjevernjadkihindustrija. valja se watiti upravo veneciji xv. i x\al. stoljeia, kojaie a mnogo razloga bila primjerna, da bismo se upitali da li je tamnogostruka industrijska djelatnost tada bila njezina najbitnijacrta, kao Sto to hoie Richard T. Rapp. Ili, jo5 opienitije, da li iegradovi koji imaju prevlast moraju vezatiza industrijske djelatnos-ti? Bit ie to sludaj Brugesa, Antwerpena, Genove, Amsterdama,Londona. Spreman sam prlu;natt da je venecija u XV. stoljeiu, sobzirom na raspon njezinih djelatnosti, na kvalitet njezinih teh-nika, na svoj rani napredak (sve ono sto DiderotovaEncikropedijaobja5njava vef. je u Veneciji uspostavljeno dva stoljeia ranile; -spreman sam, dakle, priznati da je venecija u XV. stoljeiu vjerojat-no prvo industrijsko sredi5te Ewope i datadinjenica ima neobidnoveliko znatenje u njezinoj povijesti, da ie unistenje njezinog in-dustrijskog napretka potkraj XVI. stoljeia i u dva prva desetljeiax\4I. zapedatilo njezinu propast. No, da li ta dinjenica ru propast iobjasnjava? Da li joj je ona uzrokom? To je ve6 druga stvai prevlasttrgovadkogkapitalama nad indusrrijskim, bar do XVIII. stoljeia,gotovo da i nije sporna. Yaljazapaziti da stari duzd priuli, kad i+zt.nabraja bogatstva svoga grada, uopie ne govori o industrijskombogatstvu; i daArte della LAna, koja je nedvojbeno vef poitojalau XII. stoljeiu, dini se da nakon dugog prekida opet dolazi dodaha1458. Pravi ie uzletdoiivlentekizmcdu 1580. ir62o.U cjeliniuzevsi, dini se da industrija ulazi u vcnccijansko blagostanjc sizvjesnim zakasnjcnjcm, kao ncka kompcnntciizr, kao ncki nadinda sc p... clisl>ositio ttostrtt csll,rt(tat'e htntoltt l)ucafit al atnicitiant cum clttntino itttlttrttlttrt,tttrc()t'tttn

Iir,t'tttrtuI Ilntrrrld / l't'Ilr'tttt' tt'Ifr'lrt

Sto sc ()t()lr)ansl(() ()svllillnjc tl;rljc iiri. /,;ltrzt'tit'lr,;tllc tt;t lr.r'irrrtr1475. znadilo jc g

l;otutntl llnuultl / Vrl.lt,tttt, sttlle,ltl

1487; bio ga jc nazvao ()lujnirn rt()nl, ali kralj rnu jc dae irnc I(tDobre nade. svc jc vcc tada bilo sprcmno r..n putovanjc vasca daGame. No do niegaje doslo zbog tisucu razl,gatck clesct goclinakasnije.

Istaknimo nakraju, i to na pravom mjestu da bismo upot-punili radicionalno tumadenje, sredswo njihovih otkriia - kira-velu. Bio je to lagani izvidadki brod s dvosrrukim jedriljem,latinskim, koje omogufava upravljanje, i detwtastim, zahvatanjevjetra u krmu.

Tijekom_ svih tih dugih godina, portugalski su moreplovcinakupili neobidno mno5tvo iskustava u vezi s vjetrovimi i ut-lantskim strujanjima. >Moramo dakle govoriti o sludajnostida je, onda kada su portugalci bili na whuncuiskustva, najpresudnije otkriie udinio jedan Denovezanin u spa-njolskoj sluzbi

l\'t'rttrttl llnt tttlt'l / l'r'l.lt'tttt' tttllr'ltt

Portugalski brocl uklesarv i obojen ,xa bridi t?a ulazu xt Kirxeski brant,,Arnega s o u M a c a ott. ( F o t ogr afii a Roger-Vio I I e t .)

gradove s Engleskom, s Brugesom i, neizrarmo, s Baltikom.2o2Jcdnako kao Sto se zapadno Sredozemlje sve teie vezuje za trgo-vinu na Levantu, gdje sc mletadka prevlast pretvara u monopol,jedan se dio talijanske poduzetnosti, na poticai Genove i Firence,usmjeruje prema zapadt, prema Barceloni, joS vi5e prema Vene-ciji, prema obalama Maroka, prema Sevilli i Lisabonu. U toj igriovaj poslj ednji grad postajc intcrnacionalnim. Kolonij c stranaca20

jsu u njemu svebrojnijc, don

i

I'

Itrrrtttnt( firau.ld / Vt'l.l*ttt, tttllrltt

rtskim ot()cin)a'l_Nc$to kasnijc, i iz istih razlog;r, 3c(cr jc rkrpr.o rr:rKanarske otoke kojc su zauzcli Kastiljanci.

Isto tako, ako kruna porrugalskih otkriCa, poput Vasca daGame, >>ne duguje niSta Denovezanima

FTS :''

l\,trturul llntudel / Vrl.lrtttt, tt,U.,tt.

nom stozcru i to nc bcz razl()ga i bcz isprik:r; i, n:r krurju, da scveiina potro5ada papra izatinanalazi uprav() na sjcvcru kontincn-ta, i to_ u razmjeru 9 od svih 10.

_ euvajmo se da ne tumadimo odvei brzo iodvec jednostavno

nagli uspon Antwerpena. Grad na scheldi, od davnih dana nakrizi5tu trgovine i razmjene sjevera, preuzima, kaze se, mjestoBrugesa. To Sto se dogodilo imalo bi biti svakodneyni dogadaj:jedan grad propldq", drugi preuzme njegovo mjesto. rasnip eeisam Antwerpen, kad ga 1 585. osvoji Alessandro Farnese, prepustitisvoje mjesto Amsterdamu. No moida to znadi gledati stvari izjednog odvei lokalnog ugla.

sve je u stvarnosti mnogo slozenije. Jednako, ako ne i visenego Bruges, j3t'werpen nasljeduje veneciju. Dok je trajalo sto-lieee Fugeraz!, koie ie zapravo bilo stolieee Antuerpena, gradna scheldi nalazi se zaista u sredistu svekolike -.d.lnu.o-drr.ekonomije, a to Bruges nije ostvario ni zawijeme svog najveiegprocvata. Antwerpen prema tome nije samo nasljednili svog sus--jeda i suparnika, premda je kao i on bio sagraden iztrana. Deno-veski su brodovi pristajuii 1277. u Brugeiu , vec tada grad naZwyns (tj. gradii Damne, koji je bio morska luka Brugesa. _ Nap.red.) pretpostavili 'samom Brugesu. Isto su tako premjestanjesvjetskih putova potkraj XV. stoljeca i jedna zacrtana ailanskaekonomija izmijenili sudbinu Antwerpena: sve se zatai grad stu-bokom promijenilo kada je 1501. na kejeve schelde priitao jedanportugalski brod natovaren paprom i muskatnim oratdiie-. D...,-gi ie brodovi doii zanjim.2ro

znati, dakle, da svoju velidinu nije sam izgradio. uostalom,da li je imao za to sredstva? >Kao ni BrugesYlada se gotovo kao daie slobodan grad i takvaie i njcgov:r,,prava,,.218lJza sve to, Antwerpen nije ni Venecija ni Gcnova. Nltlrrimjer, u jeku svojih najvedih aktivnosti, te5ko Ce mu pasti monc-r;rrne mjere Sto ih je poduzela >>vlada

l\'nutrul llntuilol / Vr{ls,ntc, n,,l.l.'t,t

Etape u ueliAini Antwcr-pcrla

sve nas vodi zakljudku da je nova uloga Antwcrpcna ovisila

l\,nuuul llraudd / Vt'llt'tnr tttllrttt

su ukauali povicrcnjc gradu Antwcrpcr)u. -lcr, ()n() st() jc Antwcr-pen udinio za engleskc tkaninc, mog,a() jc isto tako udiniti i z,itportugalske zatine i papar. Zawz,rat, pornrgalci su u Antwcrpcnunalazrlibakar i bijelu kovinu iz njemadkih rudnika, a to im je bilonuZno zaplaianja na Dalekom istoku.

Uostalom, u sjevernoj je Ewopi antwerpenska preraspodjelabila efikasna. u samo nekoliko godina venecijanski je monopol bioako ne skrsen a ono barem uzdrman.Istodobno se bakar iirebrouvelike odwadaju od Venecije i kreiu prema Lisabonu. l5O2-1503. samo je 24"/" madZarskog bakra, koje su Fuggeri inrozili,stizalo u Antwerpen^; 1508- L5o9 . razmjer jebio 49%za Antwerpen,13% za Veneciju.228 Sto se tide srebra, jedno sluZbeno mi5ljinjenizozemske vlade procjenjuje poprilici na oko 60. 000 maraka22etezinu metala koji prolazi kroz Antwerpen u smjeru Lisabona:zapad se li5ava svoje bijele kovine u korist portugala. Na taj nadinnjemadki trgovci u srcu boomakojiuzdrte Antwerpen, bilo da jerijed o olitelji scheu iz Aachena- to ie jedno od sredista industrijebakra23o - ili o Imhofima,'Welserima, ili FuggerimaizAugsburga.Njihove dobiti rastu: od 1488-1522. Imhofovi poveiavaju svojkapital za 8,75%o svake godine;'Welseri za9,% izmedu l5OZ. i l5l7;Fuggeri za 54,5Y" izmedu L57I. i 1j27.23r U tom svijeru koji sevrtoglavo mijenja talijanske se kuie sukobljavaju s velikim potes-koiama: Frescobaldi bankrotiraju 1518; Gualterotti likvidirajusvoje pogone L523.ztz

Uz sav odigledni napredak, Antwerpen ie ipak veoma kasnopostati pravo trzi5te novca. Takvo trzi5te moie postojati samo akojevezano wzkruienje mjenica, placanja i kredita kroz sva mjesta ibanke u Ewopi (posebno Lyon, Genova, sajmovi u Kastiliji), aAntwerpen ie se u njega ukljudivati wlo sporo. primjerice, on Cese povezati s Lyonom, koji tada u svemu tome ima glavnu rijed, tekoko 1510-I5L5.233

A zatm, nakon 1523, podinju za Antwerpen sive godine.Ratovi izmedu kuiavalois i Habsburg, od T5.zl. do 1529, paralizi-raju medunarodnu trgovinu, a posredno ometaiu i antwerpenskotrZi5te novcem koje je tek u zadecima. s tridesetim godinama opadai trgovina paprom i mirodijama. Najprije Lisabon ponovo uzimau svoje ruke ulogu onoga koji raspodjeljuje: Feitoria de Flandresgubi raison d'Affe i bit Ce likvidirana 1j49.234 Mi,.da zbm Walchcrcn()m usidriltl sc -)2tl por-tul3alskih brodova.2Je Samo u novoj konjunkturi, papar vi$c nijcrr;r istom onom stupnju pokrctadkc snagc kojoj ncma prc:mca.l'ortugalu nije po5lo za rukom da osigura monopol. I)o5lo ic dtrr liicljcnja na gotovo jcdnakc dijclovc s Vcnccijom, a to sc di jcljcn jcrr:r ncki nadin i ustalilo. NiSta nam ne brani da mislimo, naprotiv,r l:r jc i kratkotrajna recesija, srcdinom XVL stoljcCa, odigrala svjurrlogu u te5koiama Antwerpcna.

I ) rugi uspon Antwerpena

l'.rktor kojem Antwerpen mora zahvaliti svoj ponovni uspon bi

I i t n t r t nd Brd u.h, I / V t' lJ t,t t tt, s t t l.l e' I r t

manulakturc, platn(), lrtgrtno sukn(), i,r'l.it'z;rrij:r iz Nizozcntskc,Njemadke, Iinglcskc, lirancuskc. l'onck:rrl, svc to rr rrcvjcrojatnirnkolidinama, \553.243 jc vi5c od 50.000 bal:r platna ukrcirrt

lh,nutrul llruudul / Vt'$trrne, srt$rkt

manufhkturc, pl:ltr)(), lrrg,rrrro sukn(), lc'ljt'zirr.ijrr iz Niz6zr:rpskr:,Njcmadkc, Iinglcskc, Irrancuskc. l,onck:rrl, svc to u ncvjcrgj:ltpirnkolidinama, 1553.24r jc visc od 50.000 bala plarna ukrcan uAntwerpenu za portugal i Spanjolsku. Zcclanclski i niz

I\'nuuul llruud,'l / Vt'|firne t,tl.ltttt

koju tc zcmljc okruluju. l.yon prop:rtla u gorlini r55tt, u ist()wijeme kad i kraljevske linancijc llcnrika II. 'l'ada puca i ntrc.];rnovdanog opticaja koja je podriavala Antwcrpcn. ona sc nikaclaneie popraviti na dostatan nadin, a njemadki ce bankari oclsa{a bitiiztan kastiljske igre i zamljenit ie ih Denovezani. >Stoljeic Irug-gerovih

l\'tttrtnd lhttuilel / VrlJnnr \t,ll(ttt

I zaisttt, t>ktl I500. tttot'ito jc rur(i otlplovor', i to ocl cl:rr1rs prrsutra, u banalnom krugu svakodncvnog zivota, na nckc situacijckoje_^su gaiznenadile i kojc su bilc uzr,rkom >strahclvititr napctos-tivjcrovnikakoji ustupaju sve- do zadnjee duznika

l\,tturntl lh'tttul.'l / ltt'llttru' tt.,l,lr'lrt

Mogli bismo pasti u vcliko isku$cnjc pu dlr Antwcrpt:rrtrpripi5emo napredovanjc prvoll inclustrijskog kultitctlinrru, kojiodigledno postoji i u njemu i u drugim aktivnim gradovima Nizo-zemske. To je udinio Tibor'Wittman265, u jednoj simpatidnoj inadahnutoj knjizi, ali, sve se pla5im da on mnogo Sto5ta Lrvujcteoretskim pravilima. Da li je XVI. stoljede u toj domeni donijcl

l;t,ttuttul llruuilcl / l't'l.lttna tt'llrltt

,'*.ir;,;;r.ri,l,'&r,,

ffi;,,i.:r$fli,l';riryiir',

,l'..,.$11'

.;..; .1. ,

l't'llr, I pxlI lr lt.,n.\:l l.

I;rrttttrrtl tlttttttlr'l / l't llt'ttrr' tt'llr'trr

ravnicc prcma nrilanskorrr kr;rju. Svc osl;tlo jc zltvit'slr otl ptrstiltp[anina>Malo Litamalo mesa, premda je zaista prvoklasno'>puste>bez travefeudalnu

l;ct'tttttul llnturlcl / Vrllrttu' tt,l.ltltt

topovimascskirdrc nrilrl(izll l)rrrltrcsnrr. (ir':rrl nilsl()ni('n na l)lilninupredstavlja idcalnu mctu. Izbczunrljcni od s(t':ll):1, >stun()vl)ici scsklanjaju u brdai ostavljaju kuic i svc u njirna na milost i ncmildi za drugc; plovi morima, :tli z:t tlt'ttgt';investira, ali kod drugih. JoS u XVlll. stoljciu, sanl() sc polovit'rtdcnove$kih kapitala nalazi u gradu2s('; on() ostal

I ;r't't t t t r,(l I lttt ttr I r'l / l' t l.fr't rtr' t t' I lr' I t t

tcligcncijc, a poncl(acl i olirtrlrrr)sti, z:lr'( icttovi rrilr'lrrlo tlostttlctttrda prisvoji svijet ili da jc jcdntlstrvn() nc lrtrtlc'/

Sto smo rekli wijedi vci od podctka niczinc povi.icsti' l'ovjcs-nidari su dude prvim pothvatima njezinih pomoraca prgtiv mus-limanskog sviieta i broju njezinih gali)a u borbama protiv l'isc iliVenecije u )ilII. stoljeiu.292 No, tada se ditavo aktivno stanormi$tvo

- kad bi trebalo - ukrcavalo na te male raoxe brodove. Mobili-ziraose ditavgrad. Isto tako, Genova ie wlo rano - a tu je posrijediznatnakolidina novca - skrenuti u svoju korist dragocjene proiz'vode, paparl zatine, svilu, zlato, srebro; prodrijet