Embed Size (px)
Citation preview
FEDERALNO MINISTARSTVO OKOLIŠA I TURIZMA
IZAZOVI OKOLIŠNE DOZVOLECIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
502.17:351](497.6)(094.5)(047)
IZAZOVI okolišne dozvole / [glavni i odgovorni urednik Nevenko
Herceg]. - Sarajevo : Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 2010. -
292 str. : graf. prikazi ; 24 cm
Mali riječnik najčešće korištenih okolišnih pojmova : na engleskom i
našim jezicima: str. 253-292
ISBN 978-9958-524-00-4
COBISS.BH-ID 18173702
FEDERALNO MINISTARSTVO OKOLIŠA I TURIZMA
“IZAZOVI OKOLIŠNE DOZVOLE”
Izdavač: Federalno ministarstvo okoliša i turizma
Za izdavača: dr. sc. Nevenko Herceg, ministar
Glavni i odgovorni urednik: dr. sc. Nevenko Herceg
Uredništvo: Mladen Rudež, Suada Numić, Tomislav Lukić,
Mehmed Cero i Mate Bandur.
Lektori: Zdravko Nikić, prof.
Grafičko oblikovanje i tisak: FRAM ZIRAL, Mostar
Tiraž: 1.000 komadaFederalno ministarstvo okoliša i turizma
IZAZOVI
OKOLIŠNE DOZVOLE
Sarajevo, 2010.Projekat se realizira uz potporu:
EU IPA 2007 - projekta “Podrška u provođenju IPPC direktive u BiH” koji
provodi konzorcij SAFEGE u suradnji sa Witteveen Bos i PROSPECT5
Sadržaj
1. Okolišna dozvola - novi pravni institut za zaštitu okoliša ....................................13
2. Federalna strategija zaštite okoliša – najvažniji dokument okolišne politike...21
3. Fokalna uloga Federalnog ministarstva okoliša i turizma u kontekstu
međunarodnih okolišnih aktivnosti za Bosnu i Hercegovinu .................................27
4. Izdavanje okolišnih dozvola za industriju u europskom kontekstu .................35
5. IPPC direktiva i BAT-ovi .....................................................................................................41
6. Ključni savjeti za menadžment preduzeća................................................................47
7. Zakonodavni okvir..............................................................................................................51
Zakon o zaštiti okoliša..............................................................................................53
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoliša .......................103
Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna
procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu
biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišno dopuštenje .....112
Pravilnik o uvjetima i kriterijima koje moraju ispunjavati nositelji
izrade studije o utjecaju na okoliš i visini naknade i ostalih
troškova nastalih u postupku procjene utjecaja na okoliš ......................135
Pravilnik o uvjetima za podnošenje zahtjeva za izdavanje
okolišnog dopuštenja za pogone i postrojenja koja imaju izdana
dopuštenja prije stupanja na snagu zakona o zaštiti okoliša .................139
Pravilnik o sadržaju izvješća o stanju sigurnosti, sadržaju
informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutarnjih i
vanjskih planova intervencije ............................................................................145
Pravilnik o rokovima za podnošenje zahtjeva za izdavanje
okolišnog dopuštenja za pogone i postrojenja koja imaju izdata
dopuštenja prije stupanja na snagu zakona o zaštiti okoliša ..................157
Pravilnik o izradi godišnjih/polugodišnjih programa inspekcije
zaštite okoliša............................................................................................................159
Pravilnik o donošenju najboljih raspoloživih tehnika kojima se
postižu standardi kvalitete okoliša ...................................................................161
Pravilnik o registrima postrojenja i zagađivanjima ....................................1666 Izazovi okolišne dozvole
Pravilniko edukaciji, programu obuke, stručnom ispitu i
certifikaciji stručnjaka za ocjenu planova aktivnosti i studija o
procjeni utjecaja na okoliš u postupku izdavanja okolišne dozvole.....200
7.1. Drugi zakonski akti iz oblasti zaštite okoliša.................................................208
8. Izvješće o prijenosu okolišnog zakonodavstva EU u okolišno
zakonodavstvo u Federaciji BiH za 2009. godinu
(Pododbor za transport, okoliš, energiju i regionalni razvoj) ................................213
9. Postupak dobivanja okolišne dozvole ......................................................................219
9.1. Nova postrojenja, pogoni i instalacije - objekti ...........................................220
9.1.1. Lista nositelja izrade studije utjecaja na okoliš..................................224
9.2. Postojeća postrojenja, pogoni i instalacije-objekti ....................................227
10. Izvješće o okolišnim dozvolama ...............................................................................237
10.1. Dinamika zaprimanja zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole u
Federaciji BiH 2003. – 2009. .......................................................................................237
10.2. Izdate okolišne dozvole u Federaciji BiH u razdoblju 2004. – 2009. ..239
10.3. Izdate okolišne dozvole u kantonima/županijama u razdoblju
2004.- 2009. ......................................................................................................................240
11. Registri o postrojenjima i zagađivanjima .............................................................245
11.1. Uspostava registra o pogonima i zagađivanjima u Federaciji
Bosne i Hercegovine u cilju zaštite okoliša............................................................245
12. Mali rječnik najčešće korištenih okolišnih pojmova /
na engleskom i našim jezicima/.......................................................................................253
13. Korisne web stranice.....................................................................................................289Federalno ministarstvo okoliša i turizma 7
Uvod
“Svako ljudsko biće ima pravo na život u okolišu
podobnom za zdravlja i obilje.
Stoga je individualna i kolektivna dužnost zaštiti
i poboljšati okoliš za dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja.“
(odredba članka 3. Zakona o zaštiti okoliša)
Citiranim člankom Zakona o zaštiti okoliša namjera mi je s jedne strane naglasiti
obvezu države da osigura uvjete za zdrav život, a s druge strane i podsjetiti na
dužnost svakog od nas, da u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, u svakodnevnom
životu osobitu skrb posvećujemo zaštiti prirode i ljudskog okoliša. U usporedbi
sa stanjem većine drugih zemalja srednje i zapadne Europe, naše se područje
još uvijek odlikuje visokim stupnjem očuvanosti prirode i okoliša. Međutim, poput većine drugih zemalja suočeni smo s velikim izazovima u području njihova
daljnjeg očuvanja i zaštite. Upravo zato na nama leži posebna odgovornost za
razvijanje nove svijesti o našem odnosu prema prirodi i okolišu.
U službi zaštite prirode i održivog razvoja, a u sklopu redovitih aktivnosti
iz propisanog djelokruga rada, Federalno ministarstvo okoliša i turizma poduzima cijeli niz aktivnosti kojima je cilj jačanje svijesti o potrebi zaštite okoliša.
Krovnim zakonom (lex generalis), Zakonom o zaštiti okoliša, koji objedinjuje
sve sastavnice okoliša (vodu, zrak, tlo, otpad, prirodu, kemikalije,…) započeli
smo stvaranje osnova za promicanje održivog razvitka i donošenje planova i
programa razvoja uz poznavanje mogućih utjecaja na okoliš. Sukladno smjernicama Europske unije (EU), Zakonom je uvedena i “okolišna dozvola” sa svrhom stvaranja posebne odgovornost velikih proizvodnih i energetskih sustava
prema okolišu. Jedinstvena okolišna dozvola uzima u obzir cjelovito okolišno
upravljanje postrojenjem, uključujući emisije u zrak, vode i tlo, stvaranje otpada, korištenje sirovina, energetsku učinkovitost, buku, akcidente i sanaciju lokacije nakon zatvaranja postrojenja. Takva dozvola kao novi pravni, obvezujući
instrument predstavlja prekretnicu u načinu poslovanja svih tvrtki obveznika,
te samim time i veliki izazov. Jasna odgovornost za posljedice po okoliš koje
propisuje dozvola donosi niz novih obveza za tvrtke, koje su financijski zahtjevne, ali dugoročno gledano isplative.
U sedmogodišnjoj primjeni okolišnih zakona koji su doneseni 2003., uvidjela
se potreba za njihovim poboljšanjima i dodatnim usklađivanjima s relevantnim
okolišnim smjernicama EU. Kao rezultat toga Federalno ministarstvo okoliša i 8 Izazovi okolišne dozvole
turizma uradilo je izmjene i dopune Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o zaštiti
zraka i Zakona o upravljanju otpadom, koje su 2009. usvojene u Parlamentu
Federacije BiH. Ovim izmjenama i dopunama značajno su pojednostavljene
procedure i postupci za izdavanje okolišnih dozvola, kako za nove, tako i za postojeće pogone i postrojenja.
Jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarivanje održivoga razvoja jest djelotvorno sudjelovanje javnosti. Kako bi to bilo ostvarivo, u proces moraju biti
uključeni svi tijekom cijeloga ciklusa počevši od planiranja, preko provedbe do
nadzora. Pod time se prije svega podrazumijevaju odgovarajuće informiranje i
izobrazba, što je posebno naglašeno kroz set domaćih okolišnih zakona, a proizlazi i iz odredaba Arhuške konvencije o pristupu javnosti okolišnim informacijama i pravosuđu, koju je Bosna i Hercegovina ratificirala 2008. Arhuška konvencija
predstavlja veza između odgovornosti tijela javne vlasti i zaštite okoliša jer je
usmjerena na demokratsku suradnju javnosti s tijelima javne vlasti te utire put
novom postupku sudjelovanja javnosti u dogovaranju i provedbi međunarodnih sporazuma. S tom svrhom, kako bismo približili raspoložive okolišne informacije i podatke znanstvenoj, stručnoj i najširoj javnosti u Bosni i Hercegovini,
početkom 2010. publicirali smo dokument Stanje okoliša Federacije Bosne i Hercegovine, gdje je numerički, grafički i opisno prezentirano više od 80 okolišnih
indikatora. Ovome je u 2009. prethodilo službeno usvajanje Federalne strategije
zaštite okoliša s Akcijskim planom, od strane Parlamenta Federacije BiH.
Usprkos djelovanju na afirmiranju i izdavanju okolišne dozvole, još uvijek se
nisu stvorile zadovoljavajuće pretpostavke kako bi ovaj novi pravni instrument
zaživio u našem društvu. Stoga vam kroz ovaj priručnik nudimo zakonske i podzakonske akte, te slijed dokumenata koji mogu pomoći ne samo boljem razumijevanju zaštite okoliša, nego i znatno olakšati
ishođenje okolišne dozvole. Priručnik je namijenjen i stručnjacima koji se bave izradom dozvole jer na jednom
mjestu nudi potrebne dokumente, podatke i primjere okolišnih dozvola.
Izdavanje dopunjenog priručnika “Izazovi okolišne dozvole” pratit će medijska i edukacijska kampanja koja će obuhvatiti sve županije s područja Federacije BiH. Kampanja će se sastojati od slijeda edukacijskih radionica, koje bi trebale
doprinijeti boljem razumijevanju potrebe ishođenja što kvalitetnije okolišne
dozvole i njezine implementacije u zadanom roku. Uz to, pokušat ćemo putem
medijske i vizualne kampanje doprinijeti jačanju okolišne svijesti, te uključiti
sve raspoložive snage u politiku zaštite okoliša.
Međunarodna zajednica na okoliš gleda globalno i od svih subjekata zahtijeva ISTO ponašanje i ispunjavanje ISTIH-JEDNAKIH uvjeta. Protokoli i konvencije,
kojih se moramo pridržavati, usmjeravaju naše ponašanje prema civilizacijskim
tekovinama zajednice europskih naroda. Možda za nerazvijene zemlje, kakva
je naša, konvencije i protokoli nisu najpravedniji, ali mi moramo pokazati vo-Federalno ministarstvo okoliša i turizma 9
lju i želju za kvalitetnijim odnosom spram okoliša te dati bezrezervnu podršku
primjeni okolišnih zakona. K tome, okoliš je poslije poljoprivrede najzahtjevnije
područje u procesu pristupanja EU, a IPPC smjernica koja predstavlja temelj europske politike u oblasti okoliša najzahtjevnija i “najskuplja”.
Pred svima nama je zaista težak i zahtjevan put, put koji iziskuje napore i
odricanja. Na sreću, mi po tom putu napretka i europskih integracija, definitivno koračamo i nikako ne smijemo dovesti u pitanje dolazak do cilja, a on je
prije svega OČUVANA I ČISTA PRIRODA I OKOLIŠ NA ZADOVOLJSTVO SVAKOG
GRAĐANINA I BUDUĆIH GENERACIJA.
Pridružite nam se i budite i vi PRIJATELJ OKOLIŠA!
MINISTAR
Dr. sc. Nevenko Herceg1.
OKOLIŠNA DOZVOLA
- NOVI PRAVNI INSTITUT
ZA ZAŠTITU OKOLIŠA13
1. Okolišna dozvola -
novi pravni institut za
zaštitu okoliša
Piše: Mladen Rudež
Uspostava novog sustava izdavanja okolišnih dozvola utemeljena je na modernim europskim standardima i procedurama i tretira sve utjcaje koje pogoni i
postrojenja, odnosno aktivnosti uglavnom gospodarskih subjekata, imaju na
pojedine segmente okoliša i okoliš u cjelini. Dakle, možemo reći kako je uveden
novi pravni institut nazvan okolišna dozvola, koji sa svojim instrumentarijem u
formi odredbi u Zakonu i provedbenim propisima preventivno djeluje na prekomjerna zagađivanja utvrđena graničnim vrijednostima parametara zagađivanja okoliša i doprinosi njegovom očuvanju, zaštiti zdravlja ljudi i očuvanju
cjelokupnog živog svijeta.
Stoga, Zakon o zaštiti okoliša (Službene novine FBiH broj: 33/03 i 38/09) daje
temeljna rješenja prevencije u očuvanju okoliša glede ispunjavanja uvjeta za
izradnju novih objekata i postrojenja, ali uvažavajući ekonomsku realnost Bosne i Hercegovine, propisuje i prijelazna rješenja i rokove prilagođavanja standardima i zahtjevima utvrđenim Zakonom i provedbenim propisima za postojeće pogone i postrojenja (Sl. novine FBIH broj: 19/04 i 45/09)
Za nove pogone i instalacije spomenutim provedbenim propisom tj. Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna procjena utjecaja na
okoliš i pogone i postrojenja koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako
imaju okolišnu dozvolu – Pravilnik (Sl.novine Federacije BiH broj: 19/04), ure-
đen je poseban režim kontrole i evidencija djelatnosti koje ugrožavaju ili mogu
ugrožavati okoliš. Ovim pravilnikom definiraju se instalacije za koje okolišnu dozvolu isključivo daje Federalno ministarstvo okoliša i turizma, ali i postupak na
koji način se to utvrđuje. Taj postupak otpočinje utvrđivanjem:
■ pogona i postrojenja za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš (čl.
3 i 4)
■ pogona i postrojenja za koje se procjena utjecaja na okoliš obavlja na
osnovi ocjene federalnog ministarstva (čl. 5. i 6.)
■ pogona i postrojenja za koje nije potrebna procjena utjecaja na okoliš a
za koje federalno ministarstvo izdaje okolišnu dozvolu (čl. 7. i 8.)
■ pogona i postrojenja za koje postoji opasnost od nesreća većih razmjera
a za koje Federalno ministarstvo izdaje dozvolu (čl. 9., 10. i 11.)14 Izazovi okolišne dozvole
Također, ovim pravilnikom definiran je u posebnim poglavljima sadržaj Studije o utjecaju na okoliš i Kriteriji za utvrđivanje potrebe za provođenje procjene
utjecaja na okoliš.
Zakonom je propisano da će se izvršiti kontrola za sve aktivnosti pogona i
postrojenja koji ugrožavaju ili mogu ugroziti okoliš.
Kontrola se obavlja:
■ utvrđivanjem aktivnosti, pogona i postrojenja čiji rad se definira u okolišnoj dozvoli,
■ kontrolom uvjeta i mjera koje treba ispuniti pogon i postrojenje s okoliš-
nog aspekta, neovisno od graditeljskih uvjeta,
■ vođenjem monitoringa i izvještavanjem za potrebe baza podataka u registru zagađivača i zagađivanja i
■ inspekcijskim nadzorom.
U skladu s integralnim pristupom sve druge dozvole (npr. vodni akt) trebaju
se izdati usuglašeno s ovom dozvolom.
Postupajući u skladu s ustavnim nadležnostima izdavanje okolišne dozvola
za pogone i postrojenja podijeljeno je između Federacije BiH i županija/kantona, ovisno o tome radi li se o velikim, srednjim ili malim pogonima. Sukladno
klasifikaciji pogona i postrojenja po vrstama, veličini-kapacitetu i drugim kriterijima, okolišnu dozvolu prema navedenom Pravilniku izdaje federalno ministarstvo, dok za ostala postrojenja dozvolu izdaju nadležna županijska ministarstva
(čl. 2., Pravilnika-Sl.novine Federacije BiH broj: 19/04). Za veoma male pogone i
postrojenja dozvole će se izdavati kroz postupak izdavanja urbanističke suglasnosti i odobrenja za građenje.
Zakonom je detaljno propisano što treba sadržavati zahtjev za izdavanje
okolišne dozvole.
Ukoliko se bude radilo o projektima koji značajno utječu na okoliš i za koje je
potrebna izrada Studije o utjecaju na okoliš, umjesto tih podataka dostaviti će
se Studija o utjecaju na okoliš.
Uvažavajući potrebu gospodarskih/privrednih subjekata za prilagođavanje
rada pogona i postrojenja s postavljenim zahtjevima Zakona, za postojeće pogone i postrojenja predviđeni prijelazni rokovi i uvjeti za pribavljanje okolišne
dozvole i plana prilagođavanja za ona postrojenja kod kojih prilagođavanje
standardima prouzrokuje značajne promjene u radu su do 31.12.2008. godine.
Posebnim provedbenim propisima koje je donio federalni ministar (Sl.novine Federacije BiH broj: 68/05 i 45/09) pod nazivom Pravilnik o rokovima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole za pogone i postrojenja koja
imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša i Pravilnik
o uvjetima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole za pogone i Federalno ministarstvo okoliša i turizma 15
postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti
okoliša, propisana je vrsta pogona i postrojenja i u kojim rokovima se moraju
izraditi planove i izvršiti mjere prilagođavanja postojećih instalacija sa zahtjevima odredbi predmetnog Zakona i njegovih pravilnika koji su na snazi.
Sukladno odredbama Zakona regulirana su još dva važa provedbena propisa (Sl. novine FBiH broj: 68/05):
■ Pravilnik o sadržaju izvješća o stanju sigurnosti, sadržaju sigurnosnih mjera i sadržaju unutarnjih i vanjskih planova intervencije,
■ Pravilnik o izradi godišnjih/polugodišnjih programa inspekcije zaštite
okoliša,
kojim se propisuju obveze operatora instalacija na poduzimanje sigurnosnih mjera radi sprječavanja nesreća većih razmjera i preventivnog djelovanja
na zaštiti okoliša od strane inspekcije zaštite okoliša.
Na kraju potrebno je istaknuti da Zakon o zaštiti okoliš i njegovi provedbeni
propisi -pravilnici u postupku izdavanja okolišnih dozvola slijede osnovne principe IPPC smjernice i Sevezo II smjernice.
Zakonom propisani rok za izdavanje okolišne dozvole je četiri (4) mjeseca
od podnesenog zahtjeva ili dva (2) mjeseca od izrade Studije o utjecaju u na
okoliš.
Zakonom propisana važnost dozvole je pet (5) godina.
Kada pogledamo ostale okolišne zakone iz seta zakona, na primjer rješenja predložena Zakonom o zaštiti prirode (Službene novine Federacije BiH broj:
33/03) oni mogu biti značajni za rad gospodarskih/privrednih subjekata ako
imaju ili namjeravaju imati aktivnosti na području zaštićenog pejzaža, odnosno
zaštićenog područja. U tom će slučaju okolišna dozvola sadržavati i aspekt za-
štite područja (prirodnih sustava i vrsta i karakteristika pejzaža).
Posebnim propisom kojim će se područja proglašavati zaštićenim uredit će
se izdavanje dozvola za aktivnosti u danom području, zabrane pojedinih aktivnosti, kao i obveze izvještavanja nadležnih organa o stanju u području.
Projekti za koje se utvrdi da mogu imati značajan utjecaj na prirodne vrijednosti bit će podložna procjena utjecaja na prirodu.
Također, Zakonom o zaštiti zraka (Službene novine FBiH broj: 33/03 i 04/10 )
propisana je obveza za federalnu i županijsku/ kantonalnu razinu vlasti, u čijoj je
nadležnosti pitanje kvalitete zraka, izrada listi zaštićenih područja na kojima se
ne može stacionirati niti jedan novi točkasti izvor emisije (postrojenje sa sagorjevanjem i za spaljivanje otpada), niti se mogu proširivati postojeće aktivnosti.16 Izazovi okolišne dozvole
Zakonom su propisani uvjeti koje moraju ispuniti izvori emisija:
■ emisija zagađujućih materija i/ili neprijatnih mirisa mora biti svedena
na najmanju moguću mjeru (od faze planiranja do rada samog postrojenja), te
■ propisane granične vrijednosti ne smiju biti prekoračene.
Spomenutim pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš, propisuje se za koje
izvore emisija je obavezna procjena utjecaja na okoliš. Za izvore emisija za koje
bude potrebna okolišna dozvola izrađuje se Studija o zraku (ili Studija o utjecaju na okoliš-ukoliko sadrži segment zraka) i činit će dio dokumentacije za
izdavanje okolišne dozvole. Izvori emisije za koje neće biti potrebna okolišna
dozvola utvrdit će se kroz urbanističku saglasnost i odobrenje za građenje (podaci o supstancama koje će se koristiti, količina supstanci koje će se emitirati pri
normalnom radu i u slučaju većih nesreća, preventivne mjere koje je potrebno
poduzeti i sl.)
Zakonom je propisano da objekti koji su prestali s radom ili su promjenili
namjenu podliježu obvezi pribavljanja nove dozvole.
Rok važenja izdate dozvole je deset (10) godina.
Za postojeća postrojenja koja rade ili su već dobila dozvolu predviđeno je
razdoblje prilagođavanja, odnosno usklađivanja svojih aktivnosti sa zahtjevima
iz zakona od osam (8) godina.
Prelazno razdoblje takođe je utvrđeno za pojedine izvore zagađenja (npr.
sadržaja sumpora u gorivu, odnosno izbacivanje olovnog benzina iz uporabe,
čl.21 i 22. Zakona o zaštiti zraka) i utvrđeni rokovi su do 2010. odnosno 2015.
god.
Zakonom o upravljanju otpadom (Službene novine Federacije BiH broj:
33/03 i 72/09) je propisano da za sve vrste aktivnosti/postrojenja i za sve vrste
otpada, kao i za aktivnosti upravljanja opasnim otpadom i prekogranični promet otpadom gospodarski subjekti trebaju imati dozvolu.
Dozvola za tretman otpada ne isključuje dobivanje drugih dozvola predvi-
đenih posebnim propisima.
Zakonom i Pravilnikom su propisani slučajevi u kojima dozvola nije potrebna,
što treba sadržavati zahtjev za izdavanje dozvole, a što sadrži sama dozvola.
Rok važenja izdate dozvole (za deponije ili postrojenja za spaljivanje) je najmanje pet (5) godina uz mogućnost produženja za isto vremensko razdoblje
ako nije došlo do promjene uvjeta pod kojim je dozvola izdana.
Za postojeća postrojenja deponije čl. 55., Zakona o upravljanju otpadom odnosno čl.14. Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o upravljanja otpadom,
predviđena je obveza svake općinske deponije da izradi Plan prilagođavanja
upravljanja otpadom.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 17
Na kraju, važno je istaknuti kako je najveći dio odredbi Zakona o zaštiti voda
(Službene novine Federacije BiH broj: 33/03), koji prestaje s važnošću djelovanja donošenjem novog Zakona o vodama (Službene novine Federacije BiH
broj: 70/06 od 20.11.2006.god.), uključen u novi Zakon o vodama. Nadležnost
u mnogim odredbama novog Zakona o vodama je zajednička i podijeljena je
između dva resorna ministarstva, Federalnog ministarstva za okoliš i turizam i
Federalnog ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.2.
FEDERALNA STRATEgIjA
ZAŠTITE OKOLIŠA
– NAjVAžNIjI DOKUMENT
OKOLIŠNE POLITIKE21
2. Federalna strategija
zaštite okoliša – najvažniji
dokument okolišne politike
Piše: Tomislav Lukić
Jedini pravi problemi održivoga razvoja i opstojnosti čovjeka su okolišni problemi. Planet Zemlja je za sad naš jedini dom, a prema svim pokazateljima tako
će i ostati još jedno duže vrijeme. Zbog toga sami sebi moramo priznati jednu
veliku ironiju koja nam se događa: na našem planetu svakim danom ima sve
više i više ugrožavanja prostora ekosfere, a svakim danom izumiru mnogi živi
organizmi za koje možda nikada nećemo saznati da su živjeli zajedno s vrstom
zvanom čovjek u istom domu koji nazivamo Zemlja. Kud god pogleda, počevši
od mjesta u kojem živi pa sve do ledenih slojeva Antartike i praznih pustinja u
Africi, čovjek može uočiti nešto što se svuda događa – vrlo ozbiljne okolišne
probleme i ugrožavanje ekosustava.
Jedino biće koje se prirodi divi i zna je voljeti je čovjek. Jedino biće koje
prirodu svjesno uništava je čovjek. Vrsta smo koja je najodgovornija za stanje
prirode. Koliko smo toga svjesniji, toliko je naša odgovornost veća. Ponekad je
potrebno uložiti neki napor, napraviti intervenciju kako bi se popravilo ono što
smo pokvarili ili narušili. Često je dovoljno samo se maknuti, udaljiti se, ne raditi
dalje ništa i - priroda će sama ponovno uspostaviti ravnotežu.
Zaštita okoliša je nešto što uvijek završi na drugom mjestu – odmah iza ekonomije i naše potrebe za novcem i moći. Ovim omalovažavanjem našega planeta dobiva se dojam kako se Zemlja zapravo ne vrti oko Sunca, već oko novca.
Zaštita okoliša je uvijek negdje iza i može opstati samo ako joj ekonomija to
dopusti, a to se nažalost događa vrlo rijetko.
Strategija zaštite okoliša Federacije Bosne i Hercegovine je jasan izraz nastojanja kako evidentno rastuću svijest o potrebi zaštite okoliša pretvoriti u jasan, cjelovit i dugoročan način ostvarivanja održivog razvoja koji nije na štetu
okoliša.
Neosporna je činjenica da je unatoč jednom teškom povijesnom trenutku
kroz koji je prošla, Bosna i Hercegovina ipak ostala na jednom solidnoj razini
očuvanoga okoliša. Istovremeno, nedvojbena je potreba za unapređenjem stanja okoliša kroz niz mjera koji neće značajnije usporiti ekonomski i gospodarski
razvitak zemlje. Zbog kompliciranih političkih prilika, Bosna i Hercegovina je 22 Izazovi okolišne dozvole
usporila svoj put prema visoko razvijenom društvu koje je objedinjeno u Europskoj uniji, te očekujemo pred nama jedno novo vrijeme krupnih izazova.
Jasno je svakom članu naše društvene zajednice da smo mi sastavni dio kulturoloških i povijesni tekovina Europe, pa sigurno tamo i pripadamo. Sve ove činjenice nikako ne mogu poništiti naše stremljene prema EU koje ćemo dokazati
kroz usvajanje niza zakonskih okvira i planskih dokumenata od kojih je jedan
Strategija zaštite okoliša Federacije Bosne i Hercegovine.
Iz svih naših ciljeva moraju se izdvojiti dva krucijalna koja moraju dominirati
u našim daljnjim strategijama i planovima a to su:
1. neosporno opredjeljenje Bosne i Hercegovine za koncept održivog razvoja i
2. približavanje, prilagodba i priključivanje Bosne i Hercegovine Europskoj
uniji.
Ova opredjeljenja imaju naravno puno širu dimenziju od same dimenzije
zaštite okoliša, ali ona istovremeno ulazi u sve dijelove ekonomskih i gospodarskih kretanja, te se u svakoj fizičkoj radnji koju izvodimo u okolišu kriju elementi
ove multidisciplinarne znanosti. Uvijek trebamo u svim našim stremljenima voditi računa o zaštiti neobično velike biološke raznolikosti koja je uvjet opstojnosti stanovništva na ovim područjima.
Koncept održivog razvoja mora postati dominantna odrednica strategije razvoja Bosne i Hercegovine. Ciljeve zaštite okoliša kroz strategiju moramo uskladiti s dugoročnim nacionalnim socijalnim i ekonomskim interesima. I obrnuto:
želimo li ostvariti gospodarski i socijalni napredak, moramo imati jasnu viziju
dugoročnog očuvanja stanja okoliša. Naša se strategija gledajući dugoročno zalaže za uvođenje zaštite okoliša u sve druge strateške planove Bosne i Hercegovine i posljedično, integraciju zaštite okoliša u sve sektorske segmente cjelovite
strategije, a kasnije u cjelokupnu politiku, programe i sve razvojne planove, te
nadolazeće projekte. Zaštita okoliša kroz ovakve jasne planske zadatke postaje
sastavnica gospodarskog, ekonomskog i socijalnog razvoja društvene zajednice
koji ćemo manifestirati kroz restrukturiranje poslovnih subjekata, gradnju prometne infrastrukture, razvoj energetskog sektora, razvoj znanstvenih institucija
i novo oblikovanje turističkog proizvoda kroz minimalnu saturaciju okoliša. Svijest o potrebi zaštite okoliša kroz ovakve planske aktivnosti mora svakodnevno
jačati, te se ni iz kakvog razloga ne smije zanemariti.
Želimo li ispuniti sve pretpostavke u odnosu na okoliš, a koje se zemlji što
želi ući u procese priključivanja EU nameću, onda moramo s obzirom na opsež-
nost posla, osim želje i jasno izražene političke volje, za taj korak imati program
i plan kojima je ova strategija polazište. Prepisivanje smjernica, protokola i konvencija koji su na snazi u EU i svijetu nikako ne smije biti standard i kriterij, ali Federalno ministarstvo okoliša i turizma 23
može biti okvir u koji mora biti uključena sva posebnost Bosne i Hercegovine, a
zakonski okviri koji nastanu na ovakvim temeljima moraju biti “živi“ i provedivi.
Sastavni smo dio globalizacijskih procesa koji su gotovo redovito na našu štetu.
Velike promjene koje moramo realizirati kroz sadašnje institucionalne odnose,
uz maksimalan angažman ljudskih i financijskih resursa u onoj mjeri u kojoj ih
možemo osigurati, daju nam dugoročno usmjeravanje kroz strateško opredjeljenje i pozorno planiranje.
Strategija zaštite okoliša Fedracije BiH pojašnjava sve elemente našeg puta
prema EU integracijama. Govori nam kroz procjenu stanja o trenutnom stanju
okoliša koji smo sami sebi proizveli. Govori nam o našim rijekama nakićenim
tonama plastičnih vrećica i drugog raznog otpada koji je plod dugogodišnje
nebrige ukupnog društva spram prirode. Mi smo rijetka zemlja u civilizacijskoj
zajednici svjetskih naroda u kojoj su na obalama dvije rijeka napravljene organizirana odlagališta komunalnog otpada. Zaista se moramo zastidjeti ovih
činjenica, te uložiti maksimalni napor kako bismo ovo stanje popravili. Rijetkom
turistu koji prolazi našom prelijepom zemljom dajemo tako ružnu sliku o nama
samima. Istog trena zanemaruju se evidentni potencijali prirodnih ljepota i za
europske prilike nevjerojatnog bogatstva biološke raznolikosti. Naša strategija
zaštite okoliša je istovremeno crveno svjetlo SVIMA NAMA za nastavak ovakvog
ponašanja. Želimo li eliminirati stvorene zapreke kroz pritiske na okoliš koje su
uvjetovane našim pojedinačnim osobnim djelovanjem na njega, moramo dati
svako od nas maksimalan napor kako ciljevi i mjere propisane ovom strategijom
ne bi ostale mrtvo slovo na papiru. Još bolje je reći kako je na nama odgovornost spram budućih generacija izbor u kakvoj zemlji želimo živjeti.
Posebna tema o kojoj svakako i uvijek govorimo te joj dajemo zaslužuju-
ći značenje u svim dokumentima koje proizvodimo su klimatske promjene
čiji razorni utjecaj za sada prolazi mimo nas, ali sigurno će pokucati i na naša
vrata. Naš doprinos na mikro području cijelom procesu je minimalan, ali nikako ne i zanemariv. Podaci o klimatskim promjenama i smanjenju utjecaja na
ukupnu biološku raznolikost i socijalna i društvena kretanja objedinjeni su u
novom strateškom dokumentu koji je usvojen ove godine a to je Prvo nacionalno izvješće o klimatskim promjenama za Bosnu i Hercegovinu. Drugi vrlo
važan dokument je Strategija biološke i krajobrazne raznolikosti za Bosnu i Hercegovinu s akcijskim planom. Nju je izradilo naše ministarstvo kao focal point za
Konvenciju o biološkoj raznolikosti i novi je doprinos reguliranju stanja okoliša
u našoj prelijepoj zemlji, jednom od najvećih proizvođača SO2
u regiji. Prekogranična emisija ovog kemijskog spoja uvelike utječe na stanje kvalitete zraka
u ovom dijelu Europe. Na žalost, naše veliko prirodno bogatstvo ugljen, koji koristimo kao glavni izvor energije, ima sumpora u velikim količinama. Postupci
odsumporavanja dimnih plinova vrlo su skupi i povećavaju investiciju izgradnje 24
novih energetskih objekata do granica isplativosti. Izgradnja mini centrala kao
jednog od sustava obnovljivih izvora energije koja je uhvatila maha pokazala
se u praksi vrlo nepovoljna za ostvarenja bioloških minimuma na dijelovima
rijeka koji su obuhvaćeni ovakvim procesima. Veliki utjecaj na ove rijetke i vrlo
značajne ekosustave pokazuje se pogubnim zahvaljujući općepoznatoj pojavi
u Bosni i Hercegovini. Nepridržavanje zakona i propisa i niska razina ekološke
svijesti ključnih sastavnica društva opći je problem ove prekrasne zemlje u kojoj živimo. Bez razvoja energetskog sektora koji svakako ograničavaju protokoli
tipa Kyoto nema razvoja ukupnog društva. Međutim, mi smo uvjete iz Kyoto
sporazuma ispunili iako tome nismo bili obvezni zahvaljujući nesretnom ratu
u kojem je ukupna emisija staklenički plinova smanjna na gotovo polovicu, ali
time je usporen i gospodarski razvoj.
Povećanje standarda stanovništva ne bi smjelo ići na štetu okoliša. Naša strategija treba precizirati naše stanje i procijeniti mogućnosti u ostvarenju ovakvih
ciljeva koji neće ići na štetu već ranjenom okolišu. Rane koje su vidljive golim
okom mogu se sanirati, a naš okoliš može ući u procese ozdravljenja cijelim
nizom društvenih akcija u koje moraju biti involvirani svi segmenti društva. U
samo četiri godine sustavno smo promijenili percepciju javnosti spram zaštite
okoliša, pokrenuli cijeli niz kvalitetnih modernih europskih okolišnih procesa,
te počeli serioznu implementaciju Strategije. Ona traži potpunu integraciju u
sve druge strateške dokumente u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali i dodatan
napor u osiguravanju drštvenih i materijalnih uvjeta njezine implementacije.
Teme o kojima govorimo u Strategiji od životnog su značaja za opstojnost
svakog člana naše zajednice, za ukupnost življenja u regiji i definitivno su od
globalnog utjecaja na ukupnost ekosustava jedine nam Planete Zemlje.
Raspolažemo svime što je potrebno za početak rješavanja krize ekološke svijesti ljudi koji obitavaju na području gdje živimo. Za to nam je potrebna volja za
prevladavanje situacije koja definitivno postaje obnovljivi nesagledivi resurs.3.
FOKALNA ULOgA
FEDERALNOg
MINISTARSTVA OKOLIŠA
I TURIZMA U KONTEKSTU
MEđUNARODNIh OKOLIŠNIh
AKTIVNOSTI ZA bOSNU I
hERcEgOVINU27
3. Fokalna uloga Federalnog
ministarstva okoliša
i turizma u kontekstu
međunarodnih okolišnih
aktivnosti za bosnu i
hercegovinu
Piše: mr. sc. Mehmed cero
Uvod
U posljeratnom periodu Bosna i Hercegovina, kao država, nije bila spremna da
prati odgovarajuće međunarodne okolišne aktivnosti, koje je nasljedila od biv-
še države, a posebno nije bila spremna, da se na adekvatan način uključi u nove
okolišne trendove, kroz brojne međunarodne projekte, programe, konvencije,
protokole, mađunarodne konferencije i dr.
Država Bosna i Hercegovina, prema ustavu nema eksplicitnu nadležnost za
okoliš na najvišem nivou, a istovremeno je kao međunarodno-pravni subjekt
u obavezi i potrebi praćenja brojnih međunarodnih aktivnosti za okoliš. Zbog
ovog ustavnog “hendikepa“, kao i zbog toga što objektivno okolišna problematika, na svim nivoima vlasti, nema adekvatan tretman, bili smo u prilici kao dr-
žava, da ostanemo po strani svih važnijih međunarodnih događaja i aktivnosti
vezanih za okoliš, a to je značilo da kao zemlja u razvoju gubimo i mogućnost
korištenja značajnih međunarodnih resursa.
Da se ovo u potpunosti ne bi desilo, brinulo se Federalno ministarstvo okoli-
ša i turizma (predhodno, sektor okoliša je bio u okviru Federalnog ministarstva
prostornog uređenja i okoliša), koje je uglavnom bilo adresa za sve međunarodne komunikacije koje su dolazile prema Bosni i Hercegovini. Uz male kapacitete
sektora okoliša, bilo je neophodno angažovati raspoložive domaće institucije i
eksperte, prvenstveno iz Federacije BiH, uglavnom na volonterskoj osnovi. Tako
su praćene aktivnosti u međunarodnom kontekstu za konvencije i protokole,
koje je Bosne i Hercegovina ratificirala, vršene pripreme za pristup novim konvencijama i protokolima, ostvarivana saradnja sa značajnim međunarodnim
institucijama za okoliš, vršeno uključivanje u brojne programe i projekte. U po-28 Izazovi okolišne dozvole
sljednjih pet godina, došlo je do određenih poboljšanja u smislu participacije
i drugih institucija sa prostora cijele države, koje su nadležne za okoliš i vode,
čime se uz odgovarajuće jačanje državnih institucija, prvenstveno na najvišem
nivou, stvaraju predpostavke za efikasnije i sistematičnije izvršavanje brojnih
međunarodnih obaveza.
Tu su prvenstveno važni konvencije, programi i projekti iz okvira Ujedinjenih
naroda i Europske unije, kao što su UN konvencije za okoliš i Sporazum stabilizacije i pridruživanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Neke od značajnijih
aktivnosti koje Federalno ministarstvo okoliša i turizam, kao fokalna institucija, i
dalje obavlja za Bosnu i Hercegovinu su naprimjer: aktivnosti saradnje sa Europskom agencijom za okoliš (EEA-European Environmental Agency); realizacija
obaveza i aktivnosti iz okvira Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti (UNCBD- United Nation Convention on Biodiversity); realizacija obaveza prema Konvenciji o prekograničnom prometu opasnog otpada i njegovom
odlaganju (Bazelska konvencija), kao i neposredna sardnja sa drugim ministarstvima koja imaju fokalnu ulogu za različite okolišne konvencije i protokole, te
implementacija projekata iz Regionalnog programa obnove okoliša za jugoistočnu Europu (REReP-Regional Environmental Reconstruction Programm for
South-East Europe) i dr.
Suradnja sa Europskom agencijom za okoliš
Europska agencija za okoliš (EEA) je institucija Europske unije uspostavljena
1990. godine sa sjedištem u Kopenhagenu, kao vodeća javna institucija u Europi, prvenstveno zadužena za izradu izvještaja o stanju okoliša (State of Environment Report), upravljanje podacima i informacijama vezanih za okoliš, koji
moraju biti pouzdani, pravovremeni, usporedivi, ciljani i relevantni, kao i da
služe izvršnim organima (prvenstveno Europskoj komisiji i vladama zemalja članica), civilnom društvu, naučnim i stručnim institucijama i drugim nacionalnim
i internacionalnim organizacijama. Zemlje članice EEA su sve zemlje članice Europske unije (27), EFTA zemlje (Norveška, Island i Lihtenštajn), zemlje kandidati
za članstvo u EU (Turska) i Švicarska (od 2005g.). Države tzv. Zapadnog Balkana
(Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Albanija) imaju
određeni stepen saradnje sa EEA, ali prema zvaničnom mišljenju Europske komisije još nisu spremne za punopravno članstvo, iako su potpisale zajedničko
pismo namjere za članstvo u EEA u Zadru na Svjetski dana okoliša, 05.06.2002
godine (ispred BiH potpisnik tadašnja ministrica Ministarstva vanjske/spoljne
trgovine i ekonomskih odnosa BiH gospođa Mila Gadžić).
Bosna i Hercegovina, putem Federalnog ministarstva okoliša i turizma, koje
ima ulogu Nacionalne fokalnog predstavnika (NFP-National Focal Point) za Bosnu i Hercegovinu, sarađuje sa Europskom agencijom za okoliš od 1997. godine. Federalno ministarstvo okoliša i turizma 29
Svake godine održavaju se tri redovna sastanka NFP_a, u sistemu EIONETa (EIONET European Environmental Information and Observation Network).Sistemu
EIONETa koji čine zemalje članice EEA i zemalja koje sarađuju sa EEA, stručno
institucije EEA, predstavnici pet Europskih tematskih centara (ETC – European
Topic Center): za zrak i klimatske promjene; vodu; biodiverzitet; korištenje zemljišta; resurse i otpad) i predstavnici drugih institucija Europske komisije nadležnih za okoliš (DG Environment; Eurostat i dr.).
Također, u toku godine, održavaju se ekspertni sastanci i provode aktivnosti,
za pojedine tematske oblasti, gdje se uz koordinaciju NFP za Bosnu i Hercegovinu uključuju imenovani eksperti iz pojedinih referentnih centara (Federalni hidro-meteorološki zavod; Agencije za slivna područja; Federalni agro-pedološki
zavod; Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu; Poljoprivredno-prehrambeni
fakultet u Sarajevu i dr.).
Bosna i Hercegovina je u proteklom periodu kroz saradnju sa EEA, pored
niza sastanaka i treninga za njene predstavnike, participirala u izradi periodič-
nih Izvještaje o stanju okoliša za Europu: U ovoj godini će biti publikovan europski Izvještaj o stanju okoliša 2010 (SoER 2010), u kojem je uključena i Bosna i
Hercegovina, i to na taj način da smo sami izradili svoje komponent. Kroz saradnju sa EEA dobili smo i neke konkretne grant projekte kao što su:
■ CORINE Land Cover (CLC). CLC je projekat izrada digitalnih karata za cijelu Bosnu i Hercegovinu u razmjeri 1:100 000, po CORINE metodologiji.
U toku je izrada novih digitalnih karata, koje će obuhvatiti sve razlike na
zemljišnom prekrivaču koje su nastale od 1998. godine. Ove podloge,
uz odgovarajuće softwere, se mogu koristiti za različite svrhe u oblasti
okoliša, prostornog planiranja i dr.
■ Emerald Network ili Projekat smaragdne mreže se radi za Bosnu i Hercegovinu, uz podršku EEA i Vjeća Europe. Ovim projektom će se grafički
i opisno, po odgovarajućoj metodologiji, prikazati svi vrijedniji prirodni
lokaliteti, koji su već ili se planiraju staviti u određeni režim zaštite. Emerald Network je na neki način Program Natura 2000, za zemlje koje još
nisu članice Europske unije.
Sa druge strane Bosna i Hercegovina iz svojih raspoloživih izvora, šalje podatke u sistemu tzv. PDF tj. Protoka prioritetnih podataka (PDF-Priority Data
Flow).Iz izvještaja o slanju podataka prema Europskoj agenciji za okoliš, za 16
tematskih oblasti, za 2006/07 godine. Bosna i Hercegovina je pored brojnih
sopstvenih problema uspjela ostvariti skor u ukupnom iznosu od 52% pripremljenih, obrađenih i poslanih podataka, čime je plasirana čak i ispred više zemalja koje su članice Europske unije. Uz bolju koordinaciju sa državnog nivoa i 30 Izazovi okolišne dozvole
odgovarajuću participaciju institucija iz Republike Srpske, ovaj plasman bi mogao biti značajno poboljšan.
Trenutno najvažnija aktivnost koja se obavlja u okrilju EEA, a sve upravno
dirigovano iz Generalnog direktorata za okoliš Europske komisije, je realizacija
mega-projekta Europske unije pod radnim nazivom Podjeljeni (zajednički; svima dostupni) okolišni informacioni sistem (SEIS -Shared Environmental Information System).
Cjelokupan sistem SEIS-a će biti uvezan sa postojećom infrastrukturom usppostavljenom od strane Europske komisije kao što su: Infrastruktura prostornih
informacija za Europu (INSPIRE – Infrastructure for Spatial Information in Europe); Globalni monitoring za okoliš i sigurnost, (GMES – Global Monitoring for
Environment and Security) i Europska mreža za okolišne informacije i praćenje
stanja okoliša (EIONET – European Environment Information and Observation
Network). Zemlje Zapadnog Balkana će uzeti aktivno učešće u izgradnji SEISa.
Iz sredstava IPA (Instrument for Pre-Accession) Europske komisije, Europska
agencija za okoliš je dobila projekat pod nazivom “Učešće zemalja tzv. Zapadnog Balkana u radu Europske agencije za okoliš“ za naredne dvije godine. Prema
tom projektu, osim nastavka i unaprjeđenja dosadšnje saradnje, na postojećim
osnovama, pri Federalnom ministarstvu okoliša i turizma kao NFPu za EEA, će
biti uposlen tehnički asistent koji će u punom radnom vremenu raditi poslove
vezane za saradanju BiH sa EEA.
Saradnja u okviru Konvencije Ujedinjenih naroda o
biodiverzitetu (UNcbD- United Nation convention on
biodiversity)
Bosna i Hercegovina je nakon odgovarajućih priprema u Federalnom ministarstvu okoliša i provedenih procedura na državnom nivou, pristupila Konvenciji
Ujedinjenih naroda o biodiverzitetu i Konvenciji Ujedinjenih naroda o desertifikaciji, pred samo održavanje Samita o zemlji RIO + 10 u Johanesburgu, u septembru 2002. godine, a kasnije u oktobru 2002. godine i ratificirala, obe ove
konvencije. Obzirom da je Bosna i Hercegovina predhodno ratificirala Konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, to joj omogućuje punopravno članstvo i učešće u aktivnostima za sve tri tzv. Rio konvencije Ujedinjenih
naroda – Konvencija o klimatskim promjenama, Konvencija o desertifikaciji i
Konvencija o biodiverzitetu.
Prema ustrojstvu napravljenog od strane Ministarstva vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, a usvojenom na Vjeću ministara BiH,
Federalno ministarstvo okoliša ima ulogu Nacionalne fokalne tačke za saradnju
u okviru mehanizama UNCBDa.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 31
Nakon ratifikacije konvencije, izvršene su pripreme za aplikaciju prema UNEPu (Program ujedinjenih naroda za okoliš) za GEF sredstva( GEF-Global Environmental Facilities-Pomoć za globalni okoliš), za izradu Nacionalne strategije
pejsažne i biološke raznolikosti i Akcionog plana za BiH. Urađen je odgovaraju-
ći Projektni zadatak i Plan implementacije, koji je prihvaćen od strane UNEPa i
odobrena su GEF-ova sredstva u iznosu od 287 000US$. Mobilizirani su većina
relevantnih eksperata iz cijele Bosne i Hercegovine, za izradu ovoga značajnog
strateškog dokumenta, čija izrada je završena u 2008.godini. U toku je procedura usvajanja Nacionalne strategije na državnom nivou, uz osiguranje podrške
entitetskih vlada.
U proteklom periodu urađeni su 1. i 2. Nacionalni izvještaji za biodiverzitet
Bosne i Hercegovine, i poslani sekretarijatu UNCBDa na objavljivanje. Prvi nacionalni izvještaj je posebno objavljen kao publikacija pod nazivom “Bosna i
Hercegovina zemlja raznolikosti“.
U toku su završne aktivnosti na izradi 4.nacionalnog izvještaja, koji će najdalje u maju ove godine biti upućen prema Sekretarijatu UNCBDa.
Bosna i Hercegovina je u prošloj godini ratificirala više okolišnih konvencija
i Protokol o biosigurnosti (tzv.Kartagenski protokol).
Prioriteti za bosnu i hercegovinu
Sa ciljem poboljšanja solidne saradnje Bosne i Hercegovine sa EEA u sistemu
EIONETa i saradnje sa institucijama UNCBDa, kao i ravnomjernog raspoređivanja obaveza monitoringa, pripreme podataka i informacija i izrade izvještaja o
stanju okoliša na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, uključujući sve relevantne
institucije u oba entiteta i Distriktu Brčko, kao i za poboljšanje saradnje u okviru
svih preuzetih međunarodnih obaveza, potrebno je:
■ Početi sprovoditi potpisani Memorandum o razumjevanju (MoU) za
sistem monitoringa okoliša u BiH (Rezultat CARDS RANSMO projekta-
Razvoj sistema za monitoring okoliša u BiH), koji neopravdano stoji u
Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Entitetska ministarstva nadležna za okoliš su prema zaključcima Vlade FBiH i Vlade RS
prihvatile MoU i ovlastile nadležna ministarstva za njegovo provođenje.
Ovim bi se do uspostave Agencije za okoliš BiH, odnosno do uspostave
entitetskih agencija za okoliš, mogla značajnije poboljšati saradnja BiH
sa EEA i institucijama međunarodnih okolišnih konvencija.
■ Završiti Zakon o okolišu BiH. Ovim se zakonom treba uspostaviti i Agenciji za okoliš BiH kao ključna institucija za bolju i zvaničnu saradnju sa Europskom agencijom za okoliš, odrađivanje brojnih obaveza koje proizilaze iz više međunarodnih konvencija i protokola za oblast okoliša koje je 32
BiH ratificirala ili treba ratificirati, kao i za ukupne aktivnosti Stabilizacije
i pridruživanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji (SAA) za oblast okoli-
ša. Realizacija ovih aktivnosti u ovakvoj ustavnoj situaciji podrazumjeva
aktivno učešće entitetskih ministarstava nadležnih za okoliš i vode, uz
koordinaciju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i
Direkcije za europske integracije BiH.
■ Da se ugrade u nacionalnu (državnu) legislativu ili na drugi način (koordinirano u entitetima) odredbe iz Konvencije (UNCBD) i Kartagenskog
protokola koje se odnose na genetski modificirane organizme, genetske
resurse i biosigurnost.
Potrebno je obezbjediti određena sredstva za angažman domaćih stručnjaka i institucija za odgovarajuće aktivnosti, jer BiH uglavnom nema, ni na entitetskom, ni na državnom nivou odgovarajuće stručne kapacitete za ove oblasti.4.
IZDAVANjE OKOLIŠNIh
DOZVOLA ZA INDUSTRIjU U
EUROPSKOM KONTEKSTU35
4. Izdavanje okolišnih dozvola
za industriju u europskom
kontekstu
Piše: Kurt Terpgaard-jensen, Vođa tima na EU IPA projektu
“Podrška u provođenju IPPc direktive u bih”
Svjež zrak, ispravna voda za piće i zdrava hrana su osnovne brige za kvalitetu
života ljudskih bića. Održivi industrijski razvitak je iznimno važan za trajan druš-
tveno gospodarski razvitak. Mogu li oba ova načela biti istovremeno zadovoljena? Odgovor je – DA!
Ovo je kralježnica europske legislative za industrijski održivi razvitak – tzv.
IPPC direktiva (Integrirana prevencija i kontrola zagađenja).
IPPC direktiva prioritet daje preventivi. Izdavanje okolišnih dozvola je preventivna mjera koja je jako važna za održavanje dobre kvalitete okoliša.
IPPC direktiva i njegovi srodni naputci prolaze kroz korjenite izmjene ovih
dana. Ovo je prilika za BiH da slijedi razvitak novih trendova u Europi. Postupak izdavanja okolišnih dozvola mora biti jednostavniji i učinkovitiji, a rezultat
– okolišna dozvola – mora biti temeljena na dobrom dizajnu i tehnikama. Ovo
je veliki izazov, ne samo za BiH već i za većinu zemalja u Europi.
IPPC direktiva također daje smjernice za razlikovanje industrije koja mnogo
zagađuje od one koja malo zagađuje.
Industrija koja mnogo zagađuje treba cjelovitu okolišnu dozvolu. Ova dozvola se treba temeljiti na tzv. BAT načelu – Best Available Techniques – Najbolje
raspoložive tehnike. Poštivanje ovog načela će možda nalagati dugoročne okolišne investicije i plan takvih investicija mora biti dio dozvole.
Zagađenje koje uzrokuju industrije rezultat je neiskorištavanja resursa i
energije. Prema tomu, industrija bi sukladno svome dugoročnom interesu, trebala smanjiti neiskorištavanje resursa i energije – kako bi smanjila zagađenje.
Cijena resursa će se povećati tijekom vremena i ako industrija ne poduzme preventivne mjere, osnovni troškovi rada za industriju će se uvećati i time smanjiti
njezinu konkurentnost.
Eko oznaka, kao dio industrijske samopromidžbe, može biti još jedan dobar
razlog za industriju, naročito izvozno orijentiranu, da zadovolji domaće i međunarodne standarde. Okolišna dozvola za industriju je dio domaćih zahtjeva kao
i obveza za većinu inozemnih partnera. U drugim zemljama je zamišljeno da
industrija upravlja okolišem na način kao što to čini s drugim segmentima svo-36 Izazovi okolišne dozvole
ga poslovanja. Postoji nekoliko međunarodnih sustava upravljanja koje koristi
industrija kao što su npr. ISO 14000, EMAS (europski standrd), itd.
Većina europskih zemalja shvaća da će industriji biti potrebno puno vremena kako bi u potpunosti ispoštovala sve okolišne standarde, ali ovo ih ne sprje-
ćava da ipak zahtjevaju dugoročni investicijski plan za okoliš.
Nekolicina zemalja pruža posebne usluge za industrije koje ne zagađuju
mnogo. Smjernice za najbolju praksu bi se trebale slijediti, ali okolišna dozvola
nije uvijek obvezna. Ovo može biti važan aspekt naročito za malu i srednje veliku industriju, koja se često susreće s mnogim drugim dnevnim izazovima, kako
bi im se omogućio pozitivni poslovni razvitak.
Zamisao iza IPPC projekta podržanog od EU je da pomaže u pronalasku mjera u lokalnom kontekstu, kako bi se došlo do ravnoteže između okolišne održivosti i društveno gospodarskog razvoja s fokusom na industriju.
Javni sektor će morati davati kvalitetnu podršku industriji. S druge strane, industrija će srbiti za okoliš. Skrb za okoliš se mora djeliti između svih segmenata
društva. U ovome moraju sudjelovati kako građani tako i industrija.
Sukladno tome industrija bi trebala pokazati volju za sudjelovanjem u skrbi
za okoliš kroz slijedeće:
■ okolišnu politiku,
■ odgovornost prema okolišu od strane menadžera i ostatka osoblja,
■ sustav upravljanja okolišem,
■ godišnja izvješća javnosti o okolišnim učincima,
■ dugoročni okolišni investicijski plan kao dio poslovonog plana.
Kvalitetna podrška industriji može uključivati:
■ jednu sveobuhvatnu dozvolu za industriju koja zagađuje mnogo (industrija podnosi zahtjev na samo jednom mjestu za samo jednu cjelovitu
dozvolu) s dugoročnim planom i obrazloženom perspektivom za okoliš-
ne investicije,
■ učinkovit proces izdavanja dozvole,
■ kvalitetne smjernice o najboljim raspoloživim tehnikama,
■ okolišne smjernice o njihovim dnevnim učincima od strane vlasti,
■ dovoljan broj profesionalnog i dobro obučenog osoblja u ministarstvima i lokalnim zajednicama,
■ dobar i čest okolišni dialog.
Bosna i Hercegovina je prešla veliki dio puta i u velikoj mjeri je ustrojila javni
sektor na gore opisan način. Do sada je izdan značajan broj cjelovitih okolišnih
dozvola. No i pored ovoga ima mjesta za napredak i ovo je ono u čemu IPPC Federalno ministarstvo okoliša i turizma 37
projekt koji financira EU može pomoći. Postoji nekoliko načina za kontinuirani
razvitak sustava za izdavanje dozvola za industriju. BiH također, u skladu ugovoru o pridruživanju i stabilizaciji ima obvezu uskladiti svoju legislativu s IPPC
direktivom i da uopće primijeni okolišno pravo EU.
Održivi industrijski razvitak je osnova za održivi društveno gospodarski
razvoj.
U interesu je i industrije i javnog sektora da rade zajedno u istom smjeru i
prema istom cilju kako bi se ispunili zajednički gore spomenuti izazovi. Ovo je
bitno i s aspekta okoliša i s aspekta industrijskog razvoja. IPPC projekt je voljan
dati potporu pozitivnim oblicima privatno javne suradnje na putu ka održivom
industrijskom razvitku.5.
IPPc DIREKTIVA I bAT- OVI41
5. IPPc direktiva i bAT-ovi
Pišu:
Prof. dr Tarik Kupusović
mr. sc. Dragana Selmanagić
EU ima jedno od najnaprednijih zakonodavstava okoliša na svijetu, pa zemlje kandidati i pristupnice dugoročno imaju neizmjerljive koristi od prihvatanja tog zakonodavstva. Postizanje integralnog pristupa u sprječavanju i kontroli zagađivanja,
koje potiče iz širokog spektra industrijskih sektora i poljoprivrednih aktivnosti u Europskoj uniji (EU), definisano je Direktivom o integralnoj prevenciji i kontroli zagađivanja - IPPC
1
direktivom (2008/1/EC). IPPC direktiva donijeta je 24. septembra 1996.
godine (96/61/EEC). Od oktobra 1999. god. primjenjuje se na sva nova postrojenja,
kao i postojeća, koja su počela sa radom prije stupanja Direktive na snagu. Rok za
potpunu usklađenost rada postojećih pogona i postrojenja sa zahtjevima Direktive,
za članice EU, bio je 31.10.2007. god. Industrijski sektori koji su obuhvaćeni, a koji
su izlistani u Aneksu I Direktive, uključuju sektore i aktivnosti koje imaju veliki potencijal da generiraju zagađenje, kao što su npr. energetska industrija, proizvodnja
i obrada metala, mineralna industrija, hemijska industrija, industrija za proizvodnju
papira i proizvoda od papira, primarni tretman i bojenje tekstila, kožarska industrija,
klaonice i prehrambena industrija, tretman životinjskog otpada, intenzivno uzgajanje peradi ili svinja, završna obrada metala koja podrazumijeva korištenje organskih
rastvarača, te proizvodnja ugljika i elektrografita. Aneks I Direktive definira i granice,
odnosno pragove koji se odnose na proizvodne kapacitete i količinu izlaznog proizvoda postrojenja, u sektorima koji su obuhvaćeni ovom direktivom.
Tokom perioda od preko 10 godina njene primjene u zemljama EU, uočeni su značajni problemi i poteškoće koji su bili različiti od zemlje do zemlje, te
se pojavila i potreba za razmatranjem izmjena i revizije ove direktive. Europska
Komisija (EC) provela je dvogodišnje konsultacije i razmatranje sa zainteresiranim stranama u EU da bi ispitala kako se postojeća legislativa o industrijskim
emisijama može unaprijediti u cilju obezbjeđenja najvišeg nivoa zaštite okoliša
i ljudskog zdravlja. Tokom ovoga perioda, Komisija je došla do rezultata koji su
obezbjedili jasan dokaz o potrebi za konkretnim djelovanjem, a koje se trebalo
poduzeti na nivou Zajednice. 21. decembra 2007. godine, EC je usvojila prijedlog za Direktivu o industrijskim emisijama. Prijedlog preinačava sedam postojećih direktiva koje se odnose na industrijske emisije u jedan jasan i koherentan
1
“IPPC – Integrated Pollution Prevention and Control “- Integralna prevencija i kontrola
zagađivanja42 Izazovi okolišne dozvole
pravni instrument. Preinačenje uključuje i IPPC direktivu. 15 januara 2008. godine, Komisija je objavila novokodificiranu IPPC direktivu (2008/1/EC).
Cilj IPPC direktive jeste da spriječi, ili ako to nije moguće, da smanji na najmanju moguću mjeru:
■ emisije zagađujućih materija u zrak, vodu ili tlo i
■ odlaganje otpada i ostale negativne uticaje na okoliš uzrokovane industrijskim postrojenjima, kako bi njihove aktivnosti bile u skladu sa visokim nivoom zaštite okoliša u cjelini.
Za rad industrijskih postrojenja potrebno je dobiti dozvolu koja uključuje
cjelokupno istraživanje stanja okoliša za svako od njih, a mora se zasnivati na
“najboljim raspoloživim tehnikama”(BAT
2
-ovima) u različitim industrijskim sektorima. Najbolje raspoložive tehnike uključuju pribavljanje, primjenu, stavljanje
u pogon, održavanje i nadzor tehnologija koje su najpogodnije za datu svrhu.
Najbolje raspoložive tehnike se razlikuju u zavisnosti od grane industrije, lokalnih okolnosti, te da li se radi o novom ili postojećem kapacitetu postrojenja. U
tom kontekstu najbolje raspoložive tehnike imaju sljedeća značenja:
■ “tehnike” uključuju kako tehnologije koje se koriste, tako i način na koji je
postrojenje oblikovano, građeno, održavano, korišteno ili stavljeno izvan
pogona,
■ “raspoložive” tehnike znači one tehnike koje su razvijene do takvih razmjera koji dopuštaju njihovu primjenu u određenim industrijskim granama, u ekonomskim i tehnički održivim uvjetima, uzimajući u obzir troš-
kove i prednosti, koriste li se te tehnike ili proizvode u državi, sve dok su
razmjerno dostupne korisniku,
■ “najbolji” znači najdjelotvorniji u postizanju visoke opšte razine zaštite
okoliša, odnosno životne sredine kao cjeline.
Popis prihvatljivih tehnika za različite vrste industrijskih grana ili aktivnosti
sadržani su u tzv. BREF dokumentima što je skraćenica engleskog naziva “Best
Available Techniques REFerence document” odnosno u prijevodu Referentni dokumenti o najboljim raspoloživim tehnikama. Ovi dokumenti sadrže iscrpno,
do detalja, opisane svaki od dijelova procesa, kao i cijeli proces, vrste emisija,
potrošnju sirovina, vode i energije za čitav niz industrijskih sektora i aktivnosti.
Nova postrojenja od samog početka/izgradnje moraju zadovoljavati tamo
navedene uslove, a postojeća postrojenja se moraju prilagoditi tim standardima
ili prestati s radom. Unatoč preciznim mjerama koje se propisuju za pojedine pogone, odnosno postrojenja i zahvate, ovi dokumenti predviđaju i mogućnost prilagođavanja “tehnike” lokalnim uslovima. Na taj način je omogućeno odstupanje
2
“BAT- Best Available Techniques“ - najbolje raspoložive tehnikeFederalno ministarstvo okoliša i turizma 43
od jedinstvenih mjera, ali samo ako su argumenti na liniji ukupnog smanjenja opterećenja okoliša i smanjenja utrošaka energije, vode i sirovina. Referentni centar
za BAT – referentne dokumente (BREF –ove) nalazi se u Sevilji u Španiji.
Iako Direktiva ima široko područje primjene, ipak je ograničena na štetu po
okoliš koja je posljedica određenih proizvodnih procesa i aktivnosti. Direktiva
nalaže upotrebu čistijih tehnologija i podrazumijeva racionalno korištenje sirovina, energije i vode, odlaganje ili reciklažu neizbježnog otpada, prevenciju
akcidentnih situacija, upravljanje rizikom za sprječavanje velikih zagađenja i
rehabilitaciju i rekultivaciju lokacija na kojima se proizvodno postrojenje nalazilo, nakon njegovog prestanka s radom. Direktiva definiše minimalne potrebne
uslove za dobivanje dozvole za rad. Davanje dozvole spada u nadležnost zemalja članica ili lokalnih organa vlasti, u zavisnosti od slučaja do slučaja. Oni su
također odgovorni za definisanje specifičnih uslova dozvole, na osnovu BAT-a,
a uzimajući u obzir tehničke karakteristike postrojenja, njegovu starost, lokaciju
i lokalne okolinske uslove. Ovaj decentralizirani pristup, iako sa sobom nosi rizik
od neujednačene primjene ove direktive, uzima u obzir široki spektar situacija,
te dovodi do “blage harmonizacije” okolinskih standarda u europskoj industriji.
Međutim, tamo gdje je to potrebno, Komisija ima mogućnost da Vijeću predloži
“granične vrijednosti emisija za Zajednicu” (minimalni kriteriji primjenjivi u Uniji). S jedne strane, ove vrijednosti su određene za emisije iz postrojenja koja su
obuhvaćena IPPC direktivom, a s druge strane zasnovane su na listi zagađujućih
supstanci iz Aneksa III. Ovome se moraju dodati granične vrijednosti emisija
definisane od strane petnaest drugih direktiva koje se odnose na okoliš, a koje
su navedene u Aneksu II Direktive.
U EU proces implementacije i ispunjavanja zahtijeva IPPC direktive trajao je
značajan vremenski period, odnosno 10-12 godina. Unatoč mnogim poteško-
ćama i problemima, sistemskim pristupom i postepenim ispunjavanjem zahtijeva Direktive, dostignuti su značajni rezultati i smanjenja negativnog učinka
industrija na okoliš. Prema poslednjim informacijama
3
, IPPC direktiva pokriva
više od 52.000 postrojenja u EU.
Primjena IPPC direktive u FBiH je počela usvajanjem Zakona o zaštiti okoliša
(“Sl. novine FBiH“, broj 33/03). Zakon o zaštiti okoliša sadrži odredbe o integralnom okviru za izdavanje okolinske dozvole, zasnovanom na konceptu integralne
prevencije i kontrole zagađivanja. Doneseni su i pravilnici, odnosno provedbeni
propisi prema kojima se utvrđuje način na koji su pogoni i postrojenja obavezni
da ispune sve zahtjeve u pogledu sticanja okolinske dozvole. U skladu sa okolinskom regulativom u FBiH brojni industrijski pogoni i postrojenja i planirane
3
EC (European Commission), Europe (2007). Proposal for a Directive of the European Parliament
and of the Council on industrial emissions (Integrated pollution prevention and control)(recast),
Brussels, 21.12.2007, COM(2007)844 final; 2007/0286 (COD)44
aktivnosti u prostoru moraju pribaviti integralnu okolinsku dozvolu. Jedan od
uslova za dobivanje ovakve dozvole je da operatori pogona i postrojenja koriste
najbolje raspoložive tehnike kako bi spriječili ili smanjili negativne uticaje na
okoliš. Operatori moraju dokazati da njihovi pogoni i postrojenja funkcioniraju
na način da se sprječava nastanak emisija u okoliš gdje god je to praktično moguće, ili smanjuju emisije do dopuštenog nivoa korištenjem BAT-ova.
U Zakonu o zaštiti okoliša FBiH, BAT-ovi podrazumijevaju najefektniji i najnapredniji stepen razvoja djelatnosti i njihovog načina rada koji ukazuje na
praktičnu pogodnost primjena određenih tehnika (za obezbjeđenje graničnih
vrijednosti emisija) u cilju sprječavanja i tamo gdje to nije izvodljivo, smanjenja
emisija u okoliš. Urađeni su i provedbeni propisi, odnosno Pravilnici o donošenju BAT-ova kojima se postižu standardi kvaliteta okoliša. Provedbeni propisi
nalažu izradu tehničkih uputa o BAT-ima za ključne industrijske grane i aktivnosti. Uzevši u obzir trenutni ekonomski razvoj i potencijal zemlje, prehrambena industrija je bila prioritet za izradu tehničkih uputa o BAT-ima u BiH. Tokom
2007-2008. godine urađeni su i prvi referentni dokumenti tj. Tehničke upute o
najboljim raspoloživim tehnikama za 6 sektora prehrambene industrije i poljoprivrede i to: prerada voća i povrća, prerada mlijeka i proizvodnja mliječnih proizvoda, klaonice-krupna stoka, prerada mesa, uzgoj i prerada ribe i proizvodnja piva. Tehničke upute za pojedine industrijske grane su prilagođene stanju
i uslovima u BiH maksimalno koliko se moglo u trenutku kada su rađeni dokumenti, te imajući u vidu i raspoloživost podataka do kojih se moglo doći tokom
njihove pripreme. 17 novembra 2009. godine Federalno ministarstvo okoliša i
turizma je na temelju člana 87. Zakona o zaštiti okoliša (“Sl. novine FBiH“, broj
33/03) i Pravilnika o donošenju najboljih raspoloživih tehnika kojima se postižu
standardi kvaliteta okoliša (“Sl. novine FBiH“, broj 92/07) donijelo je rješenje kojim se usvajaju šest prethodno navedenih Tehničkih uputa.
Preostaje da se uradi još dosta tehničkih uputa tj. za slijedeće industrijske
grane i aktivnosti, sa njima pripadajućim sektorima: poljoprivreda, šumarstvo i
vodoprivreda; tekstilna, kožarska, drvna i papirna; metalna; hemijska; mineralna; ekstraktivna i energetika.
U oba entiteta i Brčko distriktu pragovi pogona i postrojenja koja podliježu
zahtjevima Direktive, odnosno obavezi dobivanja okolinske dozvole, umanjeni
su u poređenju sa izvornim iz Aneksa I IPPC direktive. Ovaj pristup je preferiran
iz razloga što u BiH postoji mali broj industrija koje, po izvornim pragovima iz
Aneksa I Direktive, podliježu obavezi dobivanja okolinske dozvole. Na ovaj na-
čin, htjela su se obuhvatiti većina industrijskih pogona i postrojenja u BiH obavezom dobivanja integralne okolinske dozvole. Ova činjenica u velikoj mjeri ote-
žava i samu implementaciju zahtijeva postavljenih u IPPC direktivi. Finansijske
implikacije implementacije IPPC direktive u BiH još uvijek nisu procijenjene.6.
KLjUčNI SAVjETI ZA
MENADžMENT PREDUZEćA47
6. Ključni savjeti za
menadžment preduzeća
Piše: Prof. dr. Aleksandar Knežević
1. Okolinska politika organizacije
Okolinska pitanja i na nivou planova društveno-ekonomskog razvoja države, na
nivou planiranja korištenja prostora, kao i na nivou privrednih preduzeća treba da su u istom rangu kao i ekonomska pitanja. Najviša rukovodstva donose
odluke uvijek istovremeno razmatrajući ekonomske i okolinske uslove i zahtjeve zajedno. Vrijeme kada su se donosile prvo ekonomske odluke, a onda neko
drugi u njih uklapao komponetu zaštite okoline je iza nas. Najviše rukovodstvo
preduzeća mora da ima politiku prema okolini, kao komponentu usmjeravanja
svog razvoja, te da je prenese na operativne strukture preduzeća, odnosno, pojedina radna mjesta. Zavisno od profila preduzeća treba da ima edukovan kadar
iz oblasti okolinske problematike. Rukovodstvo će imati i potrebu i da angažuje
određenu konsalting firmu (koja će izraditi studiju uticaja na okolinu ili plan aktivnosti). Međutim, mora se biti svjestan da je to dokument samog preduzeća,
tj. da ono radi te dokumente uz pomoć konsalating firme, a ne da čeka rezultat
rada konsalting firme. U protivnom je moguće da se predlože i od vlasti usvoje
rješenja za koja će se kasnije pokazati da su neekonomična za preduzeće. Važan
alat najvišeg rukovodstva u okolinskoj politici je monitoring – sistem praćenja.
Organizacija mora da usvoji osnovne indikatore koje će pratiti, kao i metode dolaženja do podataka. U početku će biti dovoljno da se neki indikatori približno
izračunavaju, a vrijeme će pokazati da li je potrebno neke indikatore određivati
i mjerenjem ili preciznijim proračunom.
2. Ekonomičnost zaštite okoline
Ni jedan biznis na svijetu ne primjenjuje mjere zaštite okoline ukoliko će ono
donijeti neekonomično poslovanje. Stoga menadžmet organizacije ne smije slijepo (ovo se naročito odnosi na postojeća postrojenja koja se uklapaju u okolinsko zakonodavstvo doneseno nakon dobijanja urbanističke saglasnosti) da prihvate nove propise kao svoju obavezu koju treba odmah i u punom kapacitetu
implementiratu. Menadžment mora da utvrdi prioritete svoji djelovanja, realne
rokove, a često i da nađe alternativna rješenja koja su bliska postavljenim kriterijima (ne zadovoljavaju ih potpuno), a troškovno su efikasnija i da o njima pre-48 Izazovi okolišne dozvole
govara sa vlastima. Prioritet su mjere nultih investicija (bolja organizacija rada,
manje škarta, manja ulaganja u štednju energije...), zatim slijede mjere niskih
investicija, tek na kraju mjere koje zahtijevaju visoke investicije. Na dalje, sve
ove investicije moraju da direktno ili indirektno pospješe razvoj organizacije.
Ali, ne smije se otići ni u drugu krajnjost – ostaviti sve poslove da se urade tek
na kraju postavljenog roka. Organizacija mora da sačini interni finansijski vremenski plan udovoljavanju okolinskim zahtjevima. Taj plan usaglasti sa vlastima
koje neće kontrolirati samo da li preduzeće ispunjava okolinske zahtjeve ili ne,
nego da li se aktivnosti odvijaju saglasno postavljenim planovima i programima, odnodno, rokovima, da u toku određenog vremena postigne zadovoljenje
postavljenih okolinskih zahtjeva.
3. Primjena nacionalnog zakonodavstva u procesu
približavanja EU
Sasvim opravdano, u procesu približavanja Europskoj uniji i želji da nova postrojenja i fabrike udovoljavaju okolinskim propisima EU, investitori ne konsultuju samo lokalno zakonodavstvo, nego i BREF (BAT References – Pregled stanja
tehnika raspoloživih za primjenu u EU) i odgovarajuće direktive EU. Međutim,
valja imati na umu da sve tehnike koje su raspoložive u EU ne moraju biti raspoložive u BiH (najčešće zbog za naše društvo visokih troškova njihove primjene). Stoga neke države prave nacionalne BAT-ove (Makedonija je to uradila, taj
proces počinje i u BiH za područje energetike, metalne industrije i rudarstva). U
BiH je već sačinjen u obliku tehničkih preporuka BAT za proizvodnju napitaka,
te mesnu industriju. Nadalje, treba razumjeti šta su to direktive EU (engl. directive; vjerovatno bi bilo bolje da se kod nas koristi ispravan prevod - usmjerenja).
treba znati da se u EU direktive ne primjenjuju neposredno, nego se primjenjuju
nacionalni propisi koji su rađeni na bazi direktiva (država koja implementira direktivu se prilagođava barijerama koje postoje u toj državi). Za primjenu okolinskih propisa EU posebno su zainteresirani izvoznici – postoji opravdana bojazan
da neće moći izvoziti svoje proizvode u slučaju nepoštivanja okolinskih propisa.
Ali postavlja se pitanje čijih propisa – zemlje proizvođača ili zemlje uvoznice
proizvoda. Odgovor je slijedeći: ukoliko je značajan uticaj proizvoda na okolinu,
poštuju se propisi zemlje uvoznice, a ukoliko proizvodnja ima uticaj na okolinu
poštuju se propisi zemlje gdje se vrši proizvodnja. Od zemlje koja ima blaže propise od onih datih u direktivi se očekuje da će postepeno da postrožava svoje
propise i da se vremenom približi vrijednostima iz direktiva (koje se u međuvremenu takođe pooštravaju). A što se tiče samog postrojenja (fabrike) ona treba
da zadovoljava propise koji su vrijedili u trenutku dobivanja okolinske dozvole
(u nekim državama: u toku projektovanja), a ne propisi koji se očekuju da će biti
donijeti kao rezultat njihovog postroživanja u toku vremena.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 49
4. Izbor tehnologija
Razumljivo je da je želja menadžmenta da novo postrojenje ima savremenu
tehnologiju. Međutim, treba znati da je nova tehnologija uvijek skuplja kada
se nudi zemljama u razvoju nego razvijenim zemljama, jer isporučilac u cijenu
ugrađuje i očekivani rizik ugovora, potrebe većeg angažovanja u isporuci i uhodavanju rada postrojenja, veće troškove u garantnom roku; na kraju zloupotrebljava i nedovoljnu stručnost kupca koji kupuje i neke nepotrebne dijelove. A
najčešće marginalni troškovi prouzorokovani primjenom ove tehnologije u vezi
emisija u okolinu rastu sa porastom efikasnosti uređaja (troškovi uklanjanja svakog kilograma zagađujuće materije je veće od troškova uklanjanja predhodnog
kilograma). Tako izbor malo manje efikasnog uređaja može biti mnogo cjenovno efikasniji od izbora najefikasnijeg uređaja. A u nekim slučajevima može se
naći čak rješenje koje je i do 50 % manje efikasno, ali je čak za 80 ili 90 % jeftinije.
Ne treba se ustručavati da se izabere tehnika koja ima dva puta veću emisiju od
postrojenja u EU, jer će takva postrojenja još uvijek imati i do 10 puta manju
emisiju od postrojenja koja su u BiH građena tokom 70-tih i 80-tih godina proš-
log vijeka. Teritorijalna gustina fabrika u BiH je znatno manja nego u industrijski
razvijenim zemljama. To znači da čak i veća emisija neće izazvati prekomjernu
zagađenost zraka ili vode u rječnom toku. Mnoga takva rješenja mogu predlo-
žiti udruženja privrednika u formi dobrovoljnog sporazuma između udruženja
privrednika i vlasti.
5. Adaptacija i suzbijanje klimatskih promjena –
faktor razvoja
Klimatske promjene su realnost. Promjenom klime (promjena režima padavina
u toku godine, povećanje sezonskih temperatura zraka...) mijenjaju se uslovi
življenja i privređivanja. S druge strane, svijet u cilju suzbijanja uzroka klimatskih
promjena prelazi sa tehnologija energetske konverzije fosilnih goriva na tehnologije korištenja obnovljivih izvora (više ne samo na nivou elektroprivrednih
organizacija, nego i na nivou samog preduzeća korisnika električne ili toplotne
energije). Ovaj svjetski proces je popraćen i mehanizmima transfera tehnologija
u okviru Ujedinjenih nacija. Tako domaća preduzeća mogu dobiti iz međunarodnih fondova značajnu stručnu i finansijsku podršku za uvođenje tehnologija
kojima će povećati svoju energetsku efikasnost (tako i smanjiti troškove proizvodnje) ili pokrenuti proizvodnju energetski efikasnih građevinskih materijala, postrojenja za prozvodnju goriva na bazi biomase, te za proizvodnju, kao i
za nabavku uređaja za vlastito snabdjevanje energijom na bazi energije sunca,
vjetra i vodenih tokova. Nova postrojenja za proizvodnju električne energije na
nivou preduzeća ili bloka stambenih zgrada, biće u velikoj mjeri autonomna jer je adekvatno rješeno pitanje akumuliranja energije (najčešće preko vodika)
i regulacija (usklađivanje proizvodnje i potrošnje) putem hibridnih sistema Na
nivou međunarodne zajednice se pripremaju sporazumi koji će osigurati, po
isteku perioda koga je obuhvatio Protokol iz Kjota, znači od 1. januara 2013. godine) značajnu finansijsku podršku u svim zemljama, posebno onima u razvoju,
za prelazak sa karbonske (ugljik) na hidroegenske (vodik) tehnlogije. 7.
ZAKONODAVNI OKVIR53
Zakon o zaštiti okoliša
Sl. novine Federacije bih br. 33/03 od 17.7. 2003.
ZAKON
O ZAŠTITI OKOLIŠA
I - OPćE ODREDbE
članak 1.
ciljevi Zakona
Ovim zakonom uređuje se:
■ očuvanje, zaštita, obnova i poboljšanje ekološke kvalitete i kapaciteta
okoliša, kao i kvalitete života;
■ mjere i uvjeti upravljanja, očuvanja i racionalnog korištenja prirodnih
resursa;
■ pravne mjere i institucije očuvanja, zaštite i poboljšanja zaštite okoliša;
■ financiranje djelatnosti vezanih za okoliš i dragovoljne mjere i
■ poslovi i zadaci organa uprave na različitim razinama vlasti.
Sukladno načelima suradnje i podjele odgovornosti ovome zakonu je cilj:
■ smanjeno korištenje, spriječavanje opterećivanja i zagađivanja okoliša,
spriječavanje narušavanja, kao i poboljšanje i obnova oštećenog okoliša;
■ zaštita ljudskog zdravlja i poboljšanje uvjeta okoliša za kvalitetu života;
■ očuvanje i zaštita prirodnih resursa, racionalno korištenje resursa i takav
način gospodarstva kojime se osigurava obnova resursa;
■ usklađenost drugih interesa entiteta sa zahtjevima za zaštitom okoliša;
■ međunarodnu suradnju u zaštiti okoliša;
■ poticanje javnosti i sudjelovanje javnosti u djelatnostima kojima je cilj
zaštita okoliša;
■ koordiniranje gospodarstva i integriranje socijalnog i ekonomskog razvitka sukladno zahtjevima zaštite okoliša i
■ uspostava i razvitak institucija za zaštitu i očuvanje okoliša.54 Izazovi okolišne dozvole
članak 2.
Odredbe ovoga zakona se odnose na:
■ sve oblike okoliša (zrak, vodu, tlo, biljni i životinjski svijet, krajolike, izgra-
đeni okoliš);
■ sve vidove djelatnosti kojima je svrha korištenje i opterećivanje prirodnih
resursa, odnosno, djelovanje na okoliš koje znači opasnost od njegova
zagađivanja, zagađuje okoliš ili imaju izvjestan utjecaj na okoliš (poput
buke, vibracija, radijacije - izuzimajući nuklearnu radijaciju i nuklearni
otpad, itd.).
Ovim zakonom utvrđuju se prava i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba
koja obavljaju djelatnosti utvrđene ovim zakonom.
Ovim zakonom utvrđuju se zadaci u području okoliša koji proistječu iz me-
đunarodnih konvencija, ukoliko se odredbama međunarodne konvencije ne
nalaže drugačije.
članak 3.
Pravo na okoliš
Svaka osoba ima pravo na zdrav i ekološki prihvatljiv okoliš kao temeljno
ustavno pravo.
Svako ljudsko biće ima pravo na život u okolišu podobnom za zdravlje i obilje, stoga je individualna i kolektivna dužnost zaštititi i poboljšati okoliš za dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja.
II - DEFINIcIjE
članak 4.
U smislu ovoga zakona, sljedeći izričaji znače:
“najbolje raspoložive tehnologije” - najučinkovitiji i najnapredniji stupanj razvitka djelatnosti i njihova načina rada koji ukazuje na praktičnu pogodnost
primjena određenih tehnologija (za osiguranje graničnih vrijednosti emisija) s
ciljem spriječavanja i gdje to nije izvodljivo, smanjenje emisija u okoliš;
“promjena u radu”- promjena u prirodi, funkcioniranje ili proširenje postrojenja koje bi moglo imati posljedice po okoliš;
“opasna supstanca” - podrazumijeva supstancu, mješavinu supstanci ili preparat utvrđen provedbenim propisom, a koja je prisutna kao tvorivo, proizvod,
nusproizvod, talog ili međuproizvod, uključujući i one supstance za koje je
osnovano očekivati da bi mogle nastati u slučaju nesreće.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 55
“emisija” - izravan ili neizravan ispust supstanci, vibracija, topline, mirisa ili
buke koje proizvodi jedan ili više izvora u postrojenju i ispušta u zrak, vodu, tlo;
“granične vrijednosti emisija” - masa izražena u vidu specifičnih parametara,
koncentracije i/ili razina emisija, koje neće biti prekoračene tijekom određenog
ili određenih vremenskih razdoblja;
“okoliš” - sastavnice okoliša, određene sustave, procese i ustroj okoliša;
“sastavnice okoliša”- tlo, zrak, voda, biosfera, kao i izgrađeni (umjetni) okoliš,
nastao kao posljedica djelovanja ljudskog čimbenika i sastavni je dio okoliša;
“ujecaj na okoliš”- promjene u okolišu nastale korištenjem i opterećivanjem
okoliša;
“procjena utjecaja na okoliš”- identificiranje, opis i odgova- rajuća procjena u
odnosu na svaki pojedinačan slučaj, sukladno odredbama ovoga zakona, izravan i neizravan utjecaj nekog projekta na sljedeće elemente i čimbenike:
■ ljude, biljni i životinjski svijet;
■ zemljište, vodu, zrak, klimu i krajolike;
■ materijalna dobra i kulturno naslijeđe;
■ međudjelovanje čimbenika navedenih u podtoč. 1., 2. i 3..
“informacije o okolišu”- svaka informacija u pisanom, vizuelnom, audio, elektronskom ili bilo kojem drugom materijalnom izrazu o stanju okoliša, odnosno
o sastavnicama okoliša;
“opterećivanje okoliša”- emisija supstanci ili energije u okoliš;
“zaštita okoliša”: sve odgovarajuće djelatnosti i mjere kojima je cilj prevencija od opasnosti štete ili zagađivanja okoliša, redu- ciranje ili odstranjivanje štete
koja je nastala i povrat na stanje prije izazvane štete;
“standard kvalitete okoliša” - propisani zahtjevi koji se moraju ispuniti u odre-
đenome vremenskom razdoblju u određenoj sredini ili određenome dijelu, kako
je propisano ovim zakonom ili drugim zakonima, primjerice, koji se odnose na
kvalitetu zraka ili vode;
“opasnost” - unutarnje svojstvo opasnih supstanci ili fizička situacija koja
može izazvati štetu po ljudsko zdravlje ili okoliš;
“područje utjecaja”- je područje ili dio prostora na kojemu je izazvan izvjestan
stupanj utjecaja na okoliš ili koji može nastati kao posljedica korištenja okoliša;
“postrojenje” - mjesto na kojemu se nalazi pogon, jedna ili više tehničkih jedinica u kojima se vrše djelatnosti koje mogu imati negativne utjecaje na okoliš
ili su prisutne opasne supstance;56 Izazovi okolišne dozvole
“zainteresirana strana/tijelo”- fizička ili pravna osoba ili organizacija koja živi
ili radi u području utjecaja, ili području koje će vjerojatno biti pod utjecajem;
“nesreća većih srazmjera”- pojava emisije većih srazmjera, požara ili eksplozije uslijed nekontroliranih promjena nastalih tijekom rada postrojenja koje zna-
če neposrednu ili odloženu ozbiljnu opasnost po zdravlje ljudi ili okoliš, unutar
ili izvan postrojenja, a koja uključuje jednu ili više opasnih supstanci.
“prirodni resurs”- komponenta prirodnog okoliša, odnosno sastavni dio prirodnog okoliša, koji se može koristiti da bi se zadovoljile potrebe društva, izuzuzimajući umjetni okoliš;
“nevladine organizacije koje promiču zaštitu okoliša”- su organizacije koje se
bave zaštitom okoliša i koje su se svojim statutima opredjelile za promicanje
zaštite okoliša;
“operator”- svaka fizička ili pravna osoba koja upravlja radom ili nadzire postrojenje, odnosno u slučajevima utvrđenim zakonima, osoba na koju su prenesene javne ovlasti;
“dopuštenje” - pismena odluka potrebna za pribavu odobrenja građenja i
rada pogona i postrojenja ili za obavljanje djelatnosti;
“zagađenost” - podrazumijeva izravno ili neizravno uvođenje, kao posljedicu
ljudske djelatnosti, supstanci, vibracija, topline, mirisa, ili buke u zrak, vodu ili
tlo koje mogu biti štetne po zdravlje čovjeka ili imovinu ili kvalitetu života u
okolišu;
“javnost” - jedna ili više fizičkih osoba, njihove udruge, organizacije ili
grupacije;
“rizik” - mogućnost pojave određenog učinka unutar određenog razdoblja ili
u određenim okolnostima;
“skladištenje”- odlaganje radi čuvanja na sigurnome mjestu ili držanja na
skladištu;
“značajna promjena”- promjena u radu postrojenja koja može imati značajan
negativan utjecaj po ljude i okoliš. Značajnom promjenom smatra se i bilo koja
promjena ili proširenje postrojenja koje odgovara kriterijima/pragovima navedenim u provedbenim propisima;
“korištenje okoliša”- djelatnost koja izaziva promjene u okolišu, njegovim korištenjem u cijelosti ili nekom njegovom sastavnicom kao prirodnim resursom
ili ispuštajući supstance, odnosno energiju u okoliš ili sastavnicu okoliša, a sukladno propisima koji reguliraju područje zaštite okoliša.
“Nadležne institucije za okoliš - institucije koje raspolažu podacima bitnim za
okoliš.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 57
III - NAčELA ZAŠTITE OKOLIŠA
članak 5.
Načelo održivog razvitka
Održivost okoliša podrazumijeva:
■ očuvanje prirodnog blaga na način da stupanj utroška obnovljivih materijala, vodnih i energetskih resursa ne nadilazi okvire u kojima prirodni
sustavi mogu to nadomjestiti i stupanj utroška neobnovljivih resursa ne
nadilazi okvir u kojemu se održivi obnovljivi resursi zamjenjuju;
■ stupanj polutanata koji se emitiraju ne nadilazi kapacitetu zraka, vode,
tla u apsorpciji i izvršenju prerade polutanata i
■ stalno očuvanje biološkog diverziteta, ljudskog zdravlja, te kvalitete zraka, vode i tla prema standardima koji su uvijek dovoljni za život i obilje
ljudi, biljnog i životinjskog svijeta.
članak 6.
Načelo smotrenosti i prevencije
Pri postojanju prijetnje od nepopravljive štete, nedostatak pune znanstvene podloge ne može biti razlogom za odgađanje uvođenja mjera smotrenosti i
prevencije za sprječavanje daljnje degradacije okoliša.
Korištenje okoliša organizira se i obavlja na način koji:
■ rezultira najnižim mogućim stupnjom opterećenja i korištenja okoliša,
■ sprječava zagađivanje okoliša i
■ sprječava štetu po okoliš.
Pri korištenju okoliša mora se ispoštovati načelo smotrenosti, tj. pozorno
upravljati i ekonomično koristiti sastavnice okoliša, te svesti na najmanju moguću mjeru stvaranje otpada primjenom reciklaže nastalog otpada, odnosno
ponovnog korištenja prirodnih i umjetnih materijala.
Sa svrhom prevencije u korištenju okoliša primjenjuju se najbolje rapoložive
tehnologije.
Korisnik okoliša koji znači opasnost po okoliš ili uzroči štetu po okoliš dužan
je odmah obustaviti radnju koja znači opasnost ili uzroči štetu.
Ukoliko je šteta nastala kao posljedica dosadašnjih djelatnosti korisnika, korisnik ju je dužan otkloniti i popraviti nastalu štetu u okolišu.58 Izazovi okolišne dozvole
članak 7.
Načelo zamjene
Svaku djelatnost koja bi mogla imati štetne posljedice po okoliš potrebno je
zamijeniti drugom djelatnošću koja znači znatno manji rizik. Zamjena djelatnosti obavlja se i u slučaju da su troškovi takve djelatnosti veći od vrijednosti koju
treba zaštiti.
Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se pri korištenju proizvoda, dijelova postrojenja, opreme i primjene proizvodnih procesa uz obvezatno ograničavanje zagađivanja okoliša na izvoru.
članak 8.
Načelo integralnog pristupa
Zahtjevi za visokom razinom zaštite okoliša i poboljšanjem kvalitete okoliša
sastavni su dio svih politika kojima je cilj razvitak okoliša, a osiguravaju se sukladno načelu održivog razvitka.
Svrha načela integralnog pristupa je spriječavanje ili svođenje na najmanju
moguću mjeru rizika od štete po okoliš u cijelosti.
Načelo integralnog pristupa obuhvaća:
■ uzimanje u obzir cijelog životnog ciklusa supstanci i proizvoda;
■ predviđanje posljedica u svim sastavnicama okoliša kao rezultata djelovanja supstanci i djelatnosti (novih i postojećih),
■ svođenje nastanka otpada i štetnog djelovanja otpada na najmanju moguću mjeru;
■ primjenjivanje općih metoda za procjenjivanje i usporedbu problema u
okolišu i
■ komplementarnu primjenu mjera u odnosu na posljedice, poput kvalitativnih ciljeva zaštite okoliša i mjera usmjerenih ka izvorima kada su u
pitanju emisije.
članak 9.
Načelo suradnje i podjele odgovornosti
Održivi razvitak postiže se suradnjom i zajedničkim djelovanjem svih subjekata sa svrhom zaštite okoliša, svatko u okviru svoje nadležnosti i odgovornosti.
Provedba ciljeva vezanih za okoliš potiče se međuentitetskom suradnjom,
bilateralnim ili multilateralnim međunarodnim sporazumima o zaštiti okoliša i
drugim sporazumima o suradnji, kao i pružanjem informacija i potpore u svezi
sa zaštitom okoliša, a posebice u odnosima sa susjednim zemljama.
U nedostatku međunarodnih sporazuma ciljevi zaštite okoliša drugih zemalja, koji se uzimaju u obzir, su smanjenje prekograničnog zagađivanja ili posto-Federalno ministarstvo okoliša i turizma 59
janje takve opasnosti po okoliš, kao i sprječavanje zagađivanja i izazivanja štete
po okoliš.
članak 10.
Sudjelovanje javnosti i pristup informacijama
Pitanja zaštite okoliša ostvaruju se putem sudjelovanja svih zainteresiranih
građana. Svaki pojedinac i organizacija moraju imati odgovarajući pristup informacijama koje se odnose na okoliš, a kojim raspolažu organi uprave, uključujući
i informacije o opasnim tvarima i djelatnostima u njihovim zajednicama kao i
mogućnost sudjelovanja u donošenju odluka.
Organi koji donose propise i tijela nadležna za zaštitu okoliša dužni su pomagati i razvijati svijest javnosti, kao i poticati sudjelovanje u odlučivanju, omogućujući dostupnost informacija široj javnosti.
Sa svrhom postizanja obeštećenja ili pravne zaštite svaka zainteresirana
osoba ima pravo na zaštitu u upravnim i sudskim postupcima.
članak 11.
Načelo - zagađivač plaća
Zagađivač plaća troškove nadzora i prevencije od zagađenja bez obzira
jesu li troškovi nastali uslijed nametanja odgovornosti zbog emisija zagađenja,
naknada utvrđenih odgovarajućim financijskim instrumentima ili kao obveza
utvrđena propisom o smanjivanju zagađenosti okoliša.
Korisnik okoliša je odgovoran za sve djelatnosti koje imaju utjecaja na okoliš
sukladno ovom zakonu i drugim propisima.
IV - ZAŠTITA SASTAVNIcA OKOLIŠA
članak 12.
Integrirana zaštita sastavnica okoliša
Sastavnice okoliša moraju biti zaštićene pojedinačno i u sklopu ostalih sastavnica okoliša, uzevši u obzir njihove međuovisne odnose. Sukladno tomu
utvrđuje se i način opterećivanja i korištenja sastavnica okoliša.
Zaštita sastavnica okoliša podrazumijeva zaštitu kvalitete, kvantitete i njihovih zaliha kao i očuvanje prirodnih procesa unutar sastavnica i njihove prirodne
ravnoteže.
Posebnim propisima uređuju se pojedina područja zaštite i očuvanja sastavnica okoliša i zaštite od utjecaja koji znače opasnost po okoliš.60 Izazovi okolišne dozvole
članak 13.
Očuvanje tla
Očuvanje tla obuhvaća površinu i slojeve ispod površine zemlje, tlo, formacije stijena i minerala kao i njihove prirodne i prijelazne oblike i procese.
Očuvanje tla obuhvaća očuvanje proizvodnosti, ustroja, ravnoteže vode i
zraka, te biota tla.
Na površini zemlje ili ispod njezine poobavljane mogu se obavljati takve vrste djelatnosti i odlagati tvari koje ne zagađuju ili oštećuju kvantitetu, kvalitetu,
materijalne procese tla i sastavnice okoliša.
Tijekom provedbe projekata, kao i prije provedbe projekata (izgradnje, eksploatiranja ruda, itd.), mora se osigurati odgovarajuće razdvajanje i zaštita površinskog tla kao i zaštita i korištenje poljoprivrednog zemljišta.
Nakon završetka djelatnosti, koje uključuju korištenje tla, korisnik će osigurati obnovu, odnosno razvitak toga područja prema utvrđenome planu.
Korisnik će osigurati obnovu i ponovni razvitak područja tijekom korištenja
okoliša, tamo gdje postoje uvjeti i ukoliko je to utvrđeno posebnim propisima
ili odlukom nadležnog organa.
članak 14.
Zaštita vode
Zaštita voda obuhvaća očuvanje površinskih i podzemnih voda, zaliha, reguliranje kvalitete i kvantitete vode, zaštitu riječnih korita, obalnih područja
kopnenih voda i akvafera.
Prirodno protočje, ustroj i uvjeti protočja, korito, obalna područja mogu se
mijenjati samo uz osiguravanje očuvanja prirodne ravnoteže akvatičnih i semiakvatičnih ekosustava i njihovog funkcioniranja.
Uvjeti za ekstrakciju i korištenje vode za svaku vrstu vodnih resursa, sukladno uvjetima toga područja, utvrđuju se posebnim propisima.
Vode se mogu koristiti i opterećivati, a otpadne vode i kanalizacija ispuštati
u vode, uz primjenu odgovarajućeg tretmana, na način koji ne znači opasnost
prirodnim procesima ili obnovi kvalitete i kvantitete vode.
Ekstrakcija i povrat otpadnih voda u vode kao i prijenos voda obavlja se bez
nepovoljnog utjecaja na pričuve, kvalitetu i biotu voda iz kojih se obavlja opskrba ili čiji povrat ne znači opasnost njihovom samopročišćenju.
članak 15.
Zaštita zraka
Zaštita zraka obuhvaća očuvanje atmosfere u cijelosti, sa svim njezinim procesima, očuvanje njezine strukture i klimatskih obilježja.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 61
Zrak mora biti zaštićen od opterećenja svih umjetnih utjecaja koji se vrše na
zrak ili na druge sastavnice okoliša putem transmisija radiokativnih, tečnih, plinovitih ili čvrstih tvari ukoliko postoji opasnost od štetnog utjecaja na kvalitetu
zraka ili štetnog odražavanja po ljudsko zdravlje.
Pri planiranju uvođenja djelatnosti i uspostavi postrojenja kao i proizvodnji i
korištenju proizvoda potrebno je poduzeti mjere kako bi razina polutanata bila
svedena na najmanju moguću mjeru.
članak 16.
Očuvanje biosfere
Očuvanje biosfere obuhvaća zaštitu živih organizama, njihovih zajednica i
staništa, uzevši u obzir i očuvanje prirodnih procesa unutar njihovih staništa i
prirodne ravnoteže uz osiguravanje održivosti ekosustava.
Korištenje biosfere ne može se obavljati na način koji narušava prirodne procese i uvjete biodiverziteta i znači opasnost po njegovu održivost.
članak 17.
Očuvanje izgrađenog okoliša
Razvojnim planom određuju se zone izgradnje na određenim lokacijama
ovisno od stupnja opterećenja okoliša i svrhe izgradnje unutar određenih dijelova na određenim lokacijama.
Obavljanje djelatnosti u pojedinim zonama, sa zaštitnom udaljenošću ili područjem, dopušteno je na način utvrđen posebnim propisima sukladnim prirodi opterećivanja okoliša i propisima o zaštiti okoliša.
Zelene površine i pojas skloništa unutar općine uređuju se na način utvrđen
posebnim propisima.
članak 18.
Opasne supstance i tehnologije
Zaštita od štetnih utjecaja opasnih supstanci obuhvaća uporabu svih prirodnih i umjetnih supstanci koje koriste, proizvode ili razdjeljuju korisnici okoliša
tijekom provedbe djelatnosti, a koje su po svojoj kvantiteti ili kvaliteti eksplozivne, zapaljive, radioaktivne, toksične, podložne koroziji, izazivaju infekcije,
ekotoksične, mutagene, karcinogene, iritirajuće ili mogu izazvati takav utjecaj u
kontaktu s drugim supstancama.
Tijekom upravljanja opasnim supstanacama ili tijekom uporabe, uključujući
i eksploataciju, odnosno ekstrakciju, skladištenje, transport, proizvodnju, izradu i primjenu ili kada se primjenjuju opasne tehnologije moraju se poduzeti
sve potrebne zaštitne i sigurnosne mjere kojima se rizik od opasnosti po okoliš 62 Izazovi okolišne dozvole
svodi na najniži stupanj ili se eliminira mogućnost takvih opasnosti sukladno
posebnim propisima.
Pri primjeni tehnologija koje mogu značiti opasnost po okoliš mora se odrediti zaštitno područje ili razdaljina, sukladno prirodi izvora opasnosti, kako bi se
umanjio rizik od opasnosti po okoliš.
članak 19.
Otpad
Zaštita od štetnog utjecaja otpada na okoliš obuhvaća sve vrste supstanci,
proizvoda, uključujući ambalažu i materijal za pakiranje tih supstanci, odnosno
sve vrste proizvoda koji se odlažu ili za koje se planira da će biti odloženi.
Imatelj otpada dužan je poduzeti odgovarajuće mjere upravljanja otpadom
i osigurati temeljne mjere s ciljem spriječavanja stvaranja otpada, recikliranja i
tretiranja otpada za ponovnu uporabu, ekstrakciju tvoriva i moguće energije, te
sigurno odlaganje.
članak 20.
buka i vibracije
Zaštita od buke i vibracija u okolišu obuhvaća sve vrste umjetno proizvedenih emisija energija koje izazivaju opterećenje nepoželjnom, neprijatnom
bukom, odnosno vibracijama koje mogu ugroziti zdravlje ili na njega štetno
utjecati.
Radi zaštite od buke potrebno je primjenjivati tehničke i organizacijske metode koje potiču:
■ smanjivanje stvaranja emisija buke ili vibracija, odnosno izvora koji stvaraju buku ili vibracije;
■ smanjivanje opterećenja, odnosno spriječavanje povećavanja opterećenja bukom ili vibracijama;
■ naknadnu zaštitu u onim sredinama koje su pod stalnim opterećenjem
iznad utvrđenih standarda.
članak 21.
Radijacija
Zaštita okoliša od štetnih radijacijskih utjecaja obuhvaća umjetno proizvedenu i prirodnu jonizaciju, nejonizirajuću radijaciju i termalnu radijaciju.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 63
V - INFORMIRANjE I IZObRAZbA O OKOLIŠU
članak 22.
Sustav informiranja o okolišu i prikupljanje informacija
Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoliša (u daljnjem u tekstu:
Federalno ministarstvo) dužno je uspostaviti sustav informiranja o okolišu i
omogućiti monitoring stanja okoliša, djelatnosti mjerenja, prikupljanja, obrade
i evidentiranja podataka o korištenju i opterećenju okoliša.
Sustav informiranja uspostavlja se i organizira na temelju teritorijalne gusto-
će naseljenosti na način:
■ utvrđivanja kvantitativne i kvalitativne promjene stanja okoliša nastale
kao posljedica korištenja i uporabe na međunarodnoj razini, na način
zajedničkog procjenjivanja sa socijalnim i ekonomskim podacima i sa
stajališta utjecaja na zdravlje stanovništva;
■ utvrđivanja uzroka utjecaja na okoliš sa zadovoljavajućom točnošću,
uključujući i detaljne prikaze potrebne za određivanje uzročno-posljedične veze u odnosu na štetu;
■ predviđanja u što kraćem roku opasnosti po okoliš;
■ mogućnosti poduzimanja mjera predviđenih propisima i drugih mjera
od nadležnih organa;
■ korištenja u svrhu planiranja.
Kantonalno/županijsko ministarstvo nadležno za okoliš (u daljnjem tekstu:
kantonalno ministarstvo) dužno je dostaviti podatke neophodne za rad sustava
informiranja o okolišu.
članak 23.
Korisnici okoliša dužni su obavljati mjerenja opterećenja i korištenja okoliša
koja su posljedica njihovih djelatnosti na način utvrđen posebnim propisima,
potvrđivati ih i evidentirati sukladno svojim tehničkim mogućnostima i omogu-
ćiti nadležnim organima pristup tim podacima.
članak 24.
Upis podataka o okolišu u druge upisnike
Utvrđeno činjenično stanje, opseg i priroda stalne štete po okoliš, utvrđeni
odlukom nadležnog organa ili suda, evidentiraju se u zemljišnim knjigama kao
privremeni upis i katastru nekretnina.64 Izazovi okolišne dozvole
Federalno i kantonalno ministarstvo (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) po službenoj dužnosti zahtijeva upis podataka u slučaju kada je odgovornost utvrđena od suda.
Izmjena činjeničnog stanja, stupnja prirodne zagađenosti okoliša, temelj je
upisu podataka koji se obavlja na zahtjev vlasnika nekretnine, nadležnog ministarstva ili suda.
članak 25.
Istraživanje okoliša i tehnički razvitak
Odgovornost za zaštitu okoliša unaprjeđuje se razvitkom znanosti i tehnologije, organizacijom znanstvenog istraživanja i tehničkog razvitka, objavljivanjem nalaza kao i praktičnom primjenom domaćih i međunarodnih istraživač-
kih radova.
Studija usmjerena istraživanju stanja okoliša i razvitka zaštite okoliša predmetom je prvenstvene potpore nadležnih organa i institucija. Federalni ministar za zaštitu okoliša i kantonalni ministar za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu:
nadležni ministar) dužan je u suradnji s ministrom nadležnim za znanost koordinirati potporu i procjenu znanstvenih istraživanja u području okoliša.
članak 26.
Okolišna izobrazba, obuka i kultura
Svaki građanin ima pravo stjecati i unaprjeđivati spoznaje o okolišu.
Širenje i unaprjeđivanje spoznaja o okolišu su prvenstvene obveze Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacije), kantona/županije i
lokalnih vlasti.
Nadležni ministar dužan je surađivati s drugim ministrima s ciljem osiguravanja stručne izobrazbe o okolišu.
članak 27.
Federalni, kantonalni/županijski organi uprave i općinske službe za upravu dužni su obavljati obveze iz čl. 25. i 26. ovoga zakona putem institucija za
instruiranje i podučavanje javnosti, u suradnji s udrugama za zaštitu okoliša i
stručnim organizacijama koje angažiraju javnost u zaštiti okoliša. Federacija,
kantoni/županije i općinske službe za upravu dužni su pružiti potporu institucijama naobrazbe, vjerskim zajednicama, znanstvenim institucijama, stručnim
organizacijama i udrugama kako bi mogli djelotvornije sprovoditi svoje djelatnosti naobrazbe i poduke.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 65
članak 28.
Upisnik o postrojenjima i zagađivanjima
Nadležno ministarstvo vodi upisnik o pogonima, postrojenjima i zagađivanjima.
Upisnik sadrži podatke o djelatnostima, te pogonima i postrojenjima koja
ugrožavaju ili mogu ugroziti okoliš a osobito:
■ ime i adresu operatora i lokaciju pogona i postrojenja;
■ kratak opis djelatnosti i tehnološkog procesa;
■ bitne podatke koji se tiču emisija, opasnih supstanci prisutnih u pogonu
i postrojenju, proizvodnje otpada i korištenja resursa i energije;
■ podatke koji se odnose na izdavanje dopuštenja, promjene i sl. i
■ podatke o nadzoru, bitnim ishodima i poduzetim mjerama.
Kantonalno ministarstvo priprema godišnje izvješće o izdanim dopuštenjima za pogone i postrojenja i uz podatke iz stavka 2. ovoga članka dostavlja ga
Federalnom ministarstvu.
Nadležne institucije za okoliš dužne su dostaviti nadležnom ministarstvu
podatke kojima raspolažu.
Federalni ministar propisat će način dostavljanja podataka.
Upisnik o postrojenjima i zagađivanjima dostupan je javnosti.
Svaka osoba koja ima pravni interes može tražiti uvid u upisnik i izdavanje
preslika podataka iz upisnika.
članak 29.
Aktivno pružanje informacija o zaštiti okoliša
Federalno ministarstvo pružat će informacije o okolišu na transparentan i
djelotvoran način.
Federalno ministarstvo koristit će publikacije u tiskanom i elektronskom
izrazu koje su dostupne javnosti kao i instrumente javnog obavještavanja.
U slučaju neposredne opasnosti po ljudsko zdravlje ili okoliš federalni ministar odmah će predstavnicima javnosti dostaviti sve podatke koje posjeduju
organi uprave i koji bi mogli omogućiti javnosti poduzimanje mjera za spriječavanje ili ublaživanje štete koja proizilazi iz određene opasnosti.66 Izazovi okolišne dozvole
VI - SUDjELOVANjE jAVNOSTI I PRISTUP INFORMAcIjAMA O
OKOLIŠU
članak 30.
Informacija o okolišu, u smislu ovoga zakona, podrazumi- jeva bilo koju informaciju u pisanom, vizuelnom, audio, elektronskom ili bilo kojem drugom
materijalnom izrazu o:
■ stanju elemenata okoliša, poput zraka i atmosfere, vode, tla, krajolika,
prostora i prirodnih područja, biološkog diverziteta i njegove sastavnice, uključujući genetski modificirane organizme i međudjelovanje ovih
elemenata;
■ čimbenicima, poput supstanci, energije, buke i radija- cije, djelatnostima i mjerama, uključujući adminis- tracijske mjere, sporazume o zaštiti
okoliša, planove i programe, koji utječu ili postojanju vjerojatnoće da će
utjecati na elemente okoliša u okviru odjeljka 1. ovoga stavka, analizi
troškova i dobiti i drugim ekonomskim analizama i pretpostavkama koje
se koriste u odlučivanju o okolišu;
■ stanju ljudskoga zdravlja i sigurnosti, životnim uvjetima, kulturnim dobrima i građevinama u mjeri u kojoj su ili bi mogli biti pod utjecajem
stanja elemenata okoliša ili putem ovih elemenata pod utjecajem čimbenika, djelatnosti ili mjera navedenih u odjeljku 2. ovoga stavka;
■ organima i institucijama nadležnim za okoliš.
Zainteresirana javnost, u smislu ovoga zakona, znači javnost koja ima interes
u odlučivanju o okolišu, bilo zbog lokacije projekta ili prirode danog zahvata u
okolišu, javnost koja je pod utjecajem ili će vjerojatno biti pod utjecajem namjeravanoga zahvata u okolišu i nevladine organizacije koje promiču zaštitu
okoliša.
članak 31.
Sukladno odredbama ovoga zakona javnost ima pristup informacijama, mogućnost sudjelovanja u odlučivanju i zaštitu prava pred upravnim i sudbenim
organima po pitanjima zaštite okoliša bez diskriminacije na temelju državljanstva, nacionalnosti ili mjesta stanovanja i u slučaju pravnih osoba bez diskriminacije na temelju njihovog mjesta upisa ili središta djelatnosti.
Organi uprave osigurat će da osobe koje ostvaruju svoja prava sukladno
odredbama ovoga zakona neće biti kažnjene, proganjane ili uznemiravane na
bilo koji način zbog svojega sudjelovanja u postupku.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 67
Zloporaba pravnih sredstava (pokretanjem parnice, plaćanjem odštete ili
pokretanjem građanskog kaznenog, prekršajnog ili radno-pravnog postupka)
radi kažnjavanja, progona ili uznemiravanja osoba koje su ostvarivale svoja prava na sudjelovanje javnosti smatrat će se nezakonitom.
članak 32.
Izobrazba i kadrovsko jačanje
Federalno ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa u suradnji
s Federalnim ministarstvom izradit će godišnje programe naobrazbe o zaštiti
okoliša, s ciljem naobrazbe i podizanja svijesti javnosti u području okoliša. Programi naobrazbe o zaštiti okoliša bit će uključeni u nastavne i izvannastavne
programe. Pored bitnih pitanja zaštite okoliša, ovi će programi sadržavati podatke o tomu kako se osigurava pristup informacijama, kako se sudjeluje u odlučivanju i kako se ostvaruje zaštita prava u području okoliša.
Federalno ministarstvo organizirat će obuku nevladinih organizacija koje se
bave pitanjima zaštite okoliša.
članak 33.
Pristup informacijama o okolišu
Federalno ministarstvo će, na zahtjev zainteresirane osobe, osigurati da informacije iz područja zaštite okoliša budu dostupne javnosti.
Zainteresirana osoba je ona osoba koja ima opravdan interes za traženjem
informacije.
Federalno ministarstvo, uz informaciju, prilaže preslik dokumentacije na
temelju koje je sačinjena informacija. Informacija može biti dana i u drugom
izrazu uz navođenje razloga za takvim izrazom ili u slučaju njene dostupnosti
javnosti u drugom izrazu.
Informacije o okolišu iz stavka 1. ovoga članka bit će stavljene na raspolaganje što je prije mogućno, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja
zahtjeva osim u slučajevima kada sadržaj i složenost danih informacija opravdava produljenje ovoga roka do jednog mjeseca. Podnositelj zahtjeva bit će obaviješten o svakom produljenju danoga roka i razlozima toga produljenja.
članak 34.
Zahtjev za davanje informacija o okolišu može biti odbijen ukoliko:
■ niti jedan organ uprave ne posjeduje tražene informacije o okolišu;
■ zahtjev je očito neutemeljen ili formuliran suviše uopćeno;
■ zahtjev se tiče materijala u fazi pripreme ili unutarnje komunikacije organa uprave gdje je takvo izuzimanje od davanja informacije predviđeno 68 Izazovi okolišne dozvole
nekim drugim zakonom, uzimajući u obzir narušavanje općeg interesa
davanjem informacije, ili
■ informacija je već dostavljena predstavnicima nevladi- nih organizacija,
zainteresiranom stanovništvu odnos- nog područja i tisku zbog kolektivnog javnog interesa. U tom će slučaju nadležni organ uprave uputiti
podnositelja zahtjeva gdje može dobiti potrebne informacije.
Zahtjev za informacije o okolišu može biti odbijen i ukoliko bi davanje informacija imalo štetan utjecaj na:
■ međunarodne odnose, obranu ili opću sigurnost;
■ tijek pravde, pravo osobe na pravedno suđenje i mogućnost organa
uprave u sprovedbi kaznenog ili disciplinskog postupka;
■ povjerljivost informacija koje se tiču trgovine i industrije i informacija o
emisijama bitnim za zaštitu okoliša, ukoliko je to utvđeno posebnim propisom s ciljem zaštite ekonomskih interesa;
■ prava intelektualne svojine;
■ povjerljivost osobnih podataka i/ili dokumente koji se odnose na fizičke
osobe u slučaju da te osobe nisu dale suglasnost za otkrivanje danih informacija javnosti, ukoliko je to utvrđeno posebnim propisom;
■ interese treće osobe koja je osigurala tražene informacije, a za to nije bila
obvezatna i ukoliko ta osoba nije dala suglasnost za otkrivanje danog
materijala, ili
■ okoliš na koji se informacije odnose, poput mjesta uzgoja rijetkih vrsta.
Razlog odbijanja zahjeva za davanje informacija iz stavka 2. ovoga članka
mora biti obrazložen.
Ukoliko organ uprave ne posjeduje tražene informacije dužan je u najkra-
ćem mogućem roku proslijediti zahtjev organu uprave koji bi mogao imati
dane informacije i o istome obavijestiti podnositelja zahtjeva.
Organ uprave učinit će dostupnim tražene informacije o okolišu koje se
mogu izdvojiti od informacija iz st. 1. i 2. ovoga članka.
Odgovor o odbijanju zahtjeva daje se u pisanom izrazu ukoliko je i sam zahtjev za davanje informacija bio u pisanom izrazu ili ukoliko podnositelj zahtjeva to traži.
članak 35.
Naknada za pružanje informacija
Nadležno ministarstvo uvest će naknadu za davanje informacija. Naknada
za davanje postojećih informacija ili dokumenata neće prelaziti troškove umno-Federalno ministarstvo okoliša i turizma 69
žanja tih informacija i dokumenata. U slučajevima u kojima nadležno ministarstvo mora sprovesti istraživanje ili neke druge djelatnosti na koje nije obvezan
zakonom, podnositelj je zahtjeva dužan platiti naknadu sukladno troškovniku.
Nadležno ministarstvo donosi troškovnik o visini naknade za davanje informacija koji će biti predočen podnositelju zahtjeva.
članak 36.
Sudjelovanje javnosti u odlukama oposebnim djelatnostima
Nadležno ministarstvo osigurat će sudjelovanje javnosti u:
■ postupcima procjene utjecaja projekata na okoliš;
■ postupcima izdavanja okolišnih dopuštenja za pogone i postrojenja iz
svoje nadležnosti.
Odredbe stavka 1. ovoga članka odnose se i na odluke o djelatnostima
koje nisu navedene u stavku 1. ovoga članka, a mogu imati značajan utjecaj na
okoliš.
Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se u slučaju donošenja odluka o djelatnostima za obranu zemlje.
Nakon pokretanja upravnog postupka javnost će biti informirana o
sljedećem:
■ predloženim djelatnostima podnositelja zahtjeva i zahtjevu za izdavanjem okolišnog dopuštenja;
■ organima uprave koji su odgovorni za donošenje odluke, odnosno okolišnog dopuštenja;
■ tijeku postupka uključujući informacije o:
a. načinu sudjelovanja javnosti;
b. vremenu i mjestu predviđene javne rasprave;
c. organima uprave za dobijanje odlučne informacije i obavljanje uvida
u dokumentaciju;
d. organu uprave ili nekom drugom organu kojemu se mogu podnijeti
primjedbe i pitanja kao i rok za podnošenje primjedaba ili pitanja,
e. okolišu, koje su odlučne za predložene djelatnosti;
■ činjenici podliježe li predložena djelatnost entitetskom ili prekogranič-
nom postupku procjene utjecaja na okoliš,
■ nacrtu odluke ili okolišnog dopuštenja.
Zainteresirana javnost bit će obaviještena o vremenu postupka izvođenja
dokaza, te o mogućnosti podnošenja dokaza i činjenica od utjecaja na predlo-
žene djelatnosti u roku od 30 dana od dana pokretanja postupka.70 Izazovi okolišne dozvole
Nadležno ministarstvo zahtijevat će od podnositelja zahtjeva animiranje zainteresirane javnosti u sudjelovanju u raspravama prije podnošenja zahtjeva za
izdavanjem okolišnog dopuštenja.
članak 37.
Informacije koje se daju na traženje
Nadležno ministarstvo će na zahtjev zainteresirane javnosti, u najkraćem
mogućem roku, omogućiti besplatan uvid u sve informacije koje su odlučne za
donošenje odluka.
Uvid se odnosi na:
■ opis lokacije, fizičkih i tehničkih značajki predložene djelatnosti uključujući procjenu očekivanih rezidija/ta- loga i emisija;
■ opis značajnih utjecaja predložene djelatnosti na okoliš;
■ opis mjera predviđenih za sprječavanje i/ili smanjenje tih utjecaja uklju-
čujući emisije;
■ kratak netehnički sažetak navedenih podataka;
■ prikaz temeljnih alternativnih rješenja izučenih od podnositelja zahtjeva;
■ temeljna izvješća i stručna mišljenja koja su pripremili organi uprave.
Zainteresirana javnost može, u roku od 30 dana od dana uvida u informacije iz stavka 2. ovoga članka, u pisanom izrazu podnijeti bilo kakve primjedbe, informacije, analize ili mišljenja koje smatra odlučnim za danu djelatnost. U
slučaju iznimno složenih pitanja, organ uprave može na zahtjev zainteresirane
javnosti produljiti rok na 60 dana. Rezultati sudjelovanja javnosti uzet će se u
obzir pri donošenju odluke.
Sukladno odredbama Zakona o upravnom postupku (“Službene novine
Federacije BiH”, br. 2/98 i 48/99) nadležno ministarstvo obavijestit će javnost o
donesenoj odluci.
članak 38.
Pristup pravdi
Podnositelj zahtjeva čiji zahtjev za dobijanje informacija nije razmatran ili
je neopravdano odbijen, na njega je u potpunosti ili djelomice neadekvatno
odgovoreno, ima pravo pokrenuti postupak preispitivanja odluke pred drugostupanjskim organom, sukladno odredbama Zakona o upravnom postupku.
članak 39.
Predstavnici zainteresirane javnosti koji su sudjelovali u prvostupanjskom
postupku imaju pravo uložiti priziv protivu odluke ili dijela odluke.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 71
Predstavnici zainteresirane javnosti pored prava sudjelova- nja u postupcima izdavanja dopuštenja i procjene utjecaja na okoliš imaju pravo, ukoliko se
netko ponaša oprečno okolišnim načelima iz okolišnih zakona, pokrenuti postupak zaštite svojih prava pred nadležnim sudom.
Nakon sprovedbe postupka iz stavka 2. ovoga članka sud može:
■ naložiti pravnim i fizičkim osobama poduzimanje svih neophodnih sanacijskih mjera, uključujući obustavu određenih djelatnosti i/ili plaćanje
šteta;
■ obvezati pravne i fizičke osobe da uplate naknade u Federalni fond za
zaštitu okoliša,
■ naložiti privremene mjere.
VII - NADLEžNOST
članak 40.
Federalno ministarstvo i kantonalna/županijska ministarstva, svatko u okviru svoje nadležnosti, nadležni su za:
■ zaštitu okoliša, spriječavanje i otklanjanje opasnosti i šteta po okoliš, obnovu i postupno poboljšanje stanja okoliša;
■ utvrđivanje prvenstvenih zadaka zaštite okoliša;
■ uspostavu pravnih, ekonomskih i tehničkih mjera u interesu zaštite
okoliša;
■ razvitak, očuvanje i djelovanje sustava koji je temelj za dobivanje i obradu podataka o mjerenjima, monitoringu, nadzoru, procjeni stanja okoli-
ša, te davanju informacija o eventualnim utjecajima na okoliš;
■ donošenje financijskih propisa u području zaštite okoliša i
■ suradnja s drugim entitetom.
članak 41.
Savjetodavno vijeće za okoliš
Savjetodavno vijeće za okoliš (u daljem tekstu: Savjeto- davno vijeće) osniva
se radi pružanja znanstvene i stručne potpore federalnom ministru i Vladi Federacije Bosne i Hecegovine (u daljnjem tekstu: Vlada FBiH) u području okoliša.
Savjetodavno vijeće ima konzultativnu i savjetodavnu ulogu, a čini ga 13
predstavnika zainteresiranih strana iz područja zaštite okoliša.
Deset članova Savjetodavnog vijeća predlažu nadležna kan- tonalna ministarstva za zaštitu okoliša iz organizacija i ustanova koje zastupaju stručne 72 Izazovi okolišne dozvole
i ekonomske interese i znanstvenih krugova. Jednog predstavnika predlaže
predsjednik Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Jednog
predstavnika Udruge za zaštitu okoliša predlaže Regionalni centar za zaštitu
okoliša-Ured za Bosnu i Hercegovinu na temelju pismene suglasnosti najmanje
pet nevladinih organizacija registriranih na području FBiH.
Članove Savjetodavnog vijeća imenuje Vlada FBiH za razdoblje od 4 godine.
Savjetodavno vijeće sudjeluje u ocijenjivanju strategijskih procjena okoliša i
nacrta koji su osnova Strategijskoj procjeni okoliša.
Nadležni ministri dostavljaju Savjetodavnom vijeću planove iz područja
okoliša radi zauzimanja stavova i davanja mišljenja.
Savjetodavno vijeće bira predsjedatelja i supredsjedatelja iz reda članova
Savjetodavnog vijeća.
Savjetodavno vijeće donosi pravila o svojemu radu.
članak 42.
Federalno ministarstvo:
■ analizira i ocjenjuje stanje okoliša i djelatnosti zaštite okoliša kao i iskustva stečena u području zaštite, korištenja i razvitka okoliša,
■ uspostavlja i upravlja sustavom informiranja o okolišu u Federaciji BiH;
■ izdaje dopuštenja za korištenje okoliša iz svoje nadležnosti, sukladno
odredbama ovoga zakona i drugih propisa;
■ određuje okolišni klasifikacijski sustav supstanci, proizvoda i tehnologija
i daje mišljenja za razdiobu i korištenje istih;
■ organizira poslove kojima je cilj spriječavanje ili smanjenje štetnih posljedica po okoliš,
■ sudjeluje s drugim nadležnim organima u izradi programa i planova za
korištenje prirodnih resursa, izradi i ostvarivanju posebnog plana i kvalifikacijskog sustava;
■ rješava po prizivima na rješenja kantonalnih ministarstava donesenih na
temelju federalnog zakona i drugih federalnih propisa i obavlja druge
poslove i zadatke zaštite okoliša iz nadležnosti Federacije BiH.
članak 43.
Kantonalno ministarstvo:
■ analizira i ocjenjuje stanje okoliša i djelatnosti zaštite okoliša kao i iskustva stečena u području zaštite, korištenja i razvitka okoliša;
■ obavlja poslove i zadatke utvrđene federalnim zakonom i drugim federalnim propisima;Federalno ministarstvo okoliša i turizma 73
■ uspostavlja i upravlja sustavom informiranja o okolišu u kantonu;
■ izdaje dopuštenja za korištenje okoliša iz svoje nadležnosti,
■ organizira poslove kojima je cilj spriječavanje ili smanjenje štetnih posljedica po okoliš,
■ obavlja nadzor nad provedbom kantonalnih/županijskih zakona i njihovih drugih propisa iz područja zaštite okoliša.
članak 44.
U slučaju izazvanosti štete ili postojanju opasnosti od štete po okoliš, nadležni tužitelj ima pravo pri nadležnom sudu uložiti tužbu kojom se zahtijeva
zabrana ili ograničenje djelatnosti i naknada za štetu nastalu kao posljedica te
djelatnosti.
VIII - PLANIRANjE ZAŠTITE OKOLIŠA
članak 45.
Sustav okolišnog planiranja
Sustav okolišnog planiranja obuhvaća donošenje sljedećih programskih
dokumenata:
■ Međuentitetski plan zaštite okoliša;
■ Federalna strategija zaštite okoliša i Akcijski plan zaštite okoliša i
■ Kantonalni plan zaštite okoliša.
članak 46.
Federalna strategija i Plan zaštite okoliša usklađuje se s Međuentitetskim
planom zaštite okoliša.
Kantonalni/županijski planovi zaštite okoliša usklađuju se s Federalnom srategijom i Akcijskim planom zaštite okoliša.
Međuentitetsko tijelo za okoliš priprema prijedlog Međuentitetskog plana
zaštite okoliša.
Federalna strategija i planovi zaštite okoliša su obvezujući dijelovi sustava
okolišnog planiranja.
Planiranje zaštite okoliša usklađuje se sa socijalnim i eko- nomskim razvojnim programima, međunarodnim programima razvitka i dokumentima prostornog uređenja.
Plan zaštite okoliša donosi Vlada FBiH na prijedlog Federalnog ministarstva.
Plan zaštite okoliša donosi se za razdoblje od najmanje pet godina.
Federalno ministarstvo podnosi Vladi FBiH izvješće o provedbi plana svake
dvije godine radi razmatranja, usvajanja i dostavljanja Parlamentu Federacije.74 Izazovi okolišne dozvole
članak 47.
Elementi programskih dokumenata zaštite okoliša
Federalna strategija i planovi, pored ostaloga, sadrže:
■ obrazloženje o sadašnjem stanju okoliša ustanovljeno na temelju znanstvenih iskustava i informacija;
■ ciljeve koji se moraju ostvariti u planiranome razdoblju;
■ načela i smjernice zaštite okoliša;
■ zadatke i dužnosti koje treba obaviti radi ostvarenja ciljeva, redoslijed
planiranih djelatnosti i konačni rok za primjenu;
■ sredstva i metode za ostvarivanje postavljenih ciljeva s naznačenim planiranim izvorima financiranja,
■ naznačena područja u kojima su potrebni posebni instrumenti zaštite
okoliša kao i sadržaje takvih instrumenata.
članak 48.
Federalna strategija zaštite okoliša
Federalno ministarstvo priprema prijedlog federalne strategije zaštite
okoliša.
Sastavni dijelovi Federalne strategije zaštite okoliša su i:
■ Federalna strategija zaštite voda,
■ Federalna strategija zaštite prirode,
■ Federalna strategija zaštite zraka,
■ Federalna strategija upravljanja otpadom.
Prijedlog federalne strategije zaštite okoliša dostavlja se kantonalnim ministarstvima i Savjetodavnom vijeću radi davanja mišljenja i mora biti dostupan
javnosti, radi davanja naputaka i primjedaba.
Prijedlog federalne strategije zaštite okoliša dostavlja se Međuentitetskom
tijelu za okoliš i Vladi Republike Srpske radi davanja mišljenja.
Primjedbe i naputci na prijedlog federalne strategije zaštite okoliša dostavljaju se u roku od tri mjeseca od dana prijama prijedloga.
Parlament Federacije donosi Federalnu strategiju zaštite okoliša za razdoblje od najmanje 10 godina.
članak 49.
Kantonalni plan zaštite okoliša
Kantoni/županije su dužni donijeti svoj plan zaštite okoliša usklađen s Federalnom strategijom zaštite okoliša.
Kantonalno/županijsko ministarstvo priprema prijedlog plana zaštite okoliša.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 75
Prijedlog kantonalnog/županijskog plana zaštite okoliša dostavlja se Federalnom ministarstvu, Savjetodavnom vijeću i susjednim kantonalnim ministarstvima radi davanja naputaka i primjedaba.
Prijedlog kantonalnog/županijskog plana zaštite okoliša mora biti dostupan
javnosti radi davanja naputaka i primjedaba.
Naputci i primjedbe na prijedlog kantonalnog/županijskog plana zaštite
okoliša dostavljaju se u roku od tri mjeseca od dana prijama prijedloga.
Skupština kantona/županije donosi kantonalni plan zaštite okoliša za razdoblje od najmanje pet godina.
Kantonalno/županijsko ministarstvo podnosi izvješće o provedbi kantonalnog plana zaštite okoliša skupštini kantona svake druge godine.
Skupština kantona/županije može donijeti propis kojime će regulirati dono-
šenje općinskih planova zaštite okoliša i njihov sadržaj.
članak 50.
Planovi i programi gospodarskih društava u području zaštite okoliša Gospodarska društva mogu izraditi programe zaštite okoliša na dragovoljnoj osnovi.
Gospodarska društva su dužna izraditi planove zaštite okoliša ukoliko je to
propisano posebnim zakonom.
članak 51.
Strategijska procjena okoliša
Organ nadležan za poslove prostornog uređenja pri izradi dokumenata prostornog uređenja koji mogu imati negativan utjecaj na okoliš dužan je izraditi
strategijsku procjenu okoliša (SEA).
Prilikom izrade strategijske procjene okoliša uzimaju se u obzir sastavnice
okoliša, kvalitete okoliša i utjecaj na ljudsko zdravlje.
Strategijska procjena okoliša izrađuje se i pri donošenju ekonomskih propisa koji mogu imati utjecaj na okoliš (propisi o carini, porezima, obvezama, itd.).
članak 52.
Strategijska procjena okoliša obuhvaća naročito:
■ stupanj do kojega planirane mjere mogu utjecati ili mogu poboljšati stanje okoliša;
■ u slučaju neprovedbe planiranih mjera, količinu štete nastale po okoliš,
odnosno stanovništvo;
■ u kojoj mjeri postoje uvjeti za uvođenje planiranih mjera,
■ kolike su mogućnosti nadležnih organa za provedbu planiranih mjera;76 Izazovi okolišne dozvole
Nacrti dokumenata prostornog uređenja i strategijska procjena okoliša dostavlja se Savjetodavnom vijeću na razmatranje i davanje mišljenja.
Strategijsku procjenu okoliša donosi Vlada FBiH.
IX - PROcjENA UTjEcAjA NA OKOLIŠ (EIA)
članak 53.
Procjena utjecaja na okoliš obuhvaća identificiranje, opis, procjenu, izravan i
neizravan utjecaj projekta ili djelatnosti na:
■ ljude, biljni i životinjski svijet;
■ tlo, vodu, zrak, klimu i krajolik;
■ materijalna dobra i kulturno naslijeđe,
■ međudjelovanje čimbenika navedenih u odjeljcima 1., 2. i 3. ovoga
stavka.
članak 54.
Nadležni organ neće izdati urbanističku suglasnost ili druge neophodne suglasnosti za projekte kojima je neophodna procjena utjecaja na okoliš, ukoliko
uz zahtjev nije dostavljeno okolišno dopuštenje.
članak 55.
Nadležnost u procjeni utjecaja na okoliš
Nadležno ministarstvo provodi postupak procjene utjecaja na okoliš.
U postupku procjene utjecaja na okoliš uključit će se zainteresirani organi na
kantonalnoj i federalnoj razini.
članak 56.
Projekti podložni procjeni utjecaja na okoliš
Provedbenim propisom utvrdit će se pogoni i postrojenja ili znatne izmjene
postojećih pogona i postrojenja za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš, te pogoni i postrojenja ili znatne izmjene postojećih pogona i postrojenja
za koje će nadležno ministarstvo odlučiti je li potrebna procjena utjecaja na
okoliš.
Pod znatnom izmjenom pogona i postrojenja smatra se:
■ bilo kakva modifikacija pogona i postrojenja;
■ rast veći od 25% u povećanju proizvodnje, uporabe energije, korištenja
vode, korištenja prostora, emisija ili proizvodnje otpada,Federalno ministarstvo okoliša i turizma 77
■ rast veći od 25% u posljednjih 10 godina u povećanju proizvodnje, uporabe energije, korištenja vode, korištenja prostora, emisija ili proizvodnje
otpada.
Za prekid rada i rušenje pogona i postrojenja kojima je potrebno okolišno
dopuštenje obvezno se obavlja procjena utjecaja na okoliš.
članak 57.
Procjena utjecaja na okoliš može se obavljati u dvije faze:
■ prethodna procjena utjecaja na okoliš i
■ studija o utjecaju na okoliš.
članak 58.
Prethodna procjena utjecaja na okoliš
Zahtjev za prethodnu procjenu utjecaja na okoliš podnosi se nadležnom
ministarstvu.
Uz zahtjev se prilaže:
■ opis projekta s informacijama o lokaciji, namjeni i veličini pogona i
postrojenja;
■ opis mjera predviđenih za spriječavanje, smanjivanje ili ukoliko je mogu-
će saniranje značajnih nepovoljnih posljedica;
■ podaci potrebni za identificiranje i procjenu temeljnih utjecaja na
okoliš;
■ opis alternativnih rješenja i odabrane alternative;
■ izvod iz planskog akta odnosnog područja,
■ netehnički sažetak.
Nadležno ministarstvo dostavlja zahtjev iz stavka 1. ovoga članka s pripadajućom dokumentacijom nadležnim organima i zainteresiranim subjektima radi
davanja naputaka i primjedaba.
Rok za dostavu naputaka i primjedaba je 30 dana od dana prijama
zahtjeva.
O prethodnoj procjeni utjecaja na okoliš obavijestit će se podnositelj zahtjeva i subjekti iz stavka 3. ovoga članka.78 Izazovi okolišne dozvole
članak 59.
Studija o utjecaju na okoliš
Nadležno ministarstvo, na temelju prethodne procjene utjecaja na okoliš,
donosi Rješenje o izradi Studije o utjecaju na okoliš u roku od 30 dana od dana
istjecanja roka za dostavu naputaka i primjedaba.
U Rješenju iz stavka 1. ovoga članka nadležno ministarstvo određuje:
■ sadržaj Studije o utjecaju na okoliš uzimajući u obzir upute za procjenu
utjecaja na okoliš,
■ listu nositelja izrade Studije o utjecaju na okoliš i
■ naknadu za ocjenu Studije o utjecaju na okoliš.
Naknada za ocjenu Studije o utjecaju na okoliš obuhvaća naknadu za rad
pravnih i tehničkih stručnjaka iz nadležnog organa i sve ostale troškove koje
mogu imati nadležni organi ili drugi sudionici u postupku procjene utjecaja na
okoliš.
Naknadu i ostale troškove iz stavka 3. ovoga članka snosi podnositelj
zahtjeva.
Provedbenim propisom uredit će se uvjeti i kriteriji koje moraju ispunjavati
nositelji izrade Studije o utjecaju na okoliš za obavljanje poslova izrade Studije
kao i visina naknade i troškova iz stavka 3. ovoga članka.
članak 60.
Podnositelj zahtjeva dostavlja Studiju o utjecaju na okoliš nadležnom ministarstvu u roku od 30 dana od dana prijama Studije od nositelja izrade Studije.
članak 61.
javna rasprava
U postupku ocjene Studije o utjecaju na okoliš nadležno ministarstvo obavještava i poziva javnost na raspravu o Studiji putem tiska dostupnog na području Federacije.
Naputci i primjedbe javnosti dostavljaju se nadležnom ministarstvu u roku
od 30 dana od dana javnog obavještavanja.
članak 62.
Nadležno ministarstvo organizira javnu raspravu o projektu u prostoru koji
je najbliži lokaciji danoga projekta o čemu se javnost obavještava najmanje 15
dana prije rasprave.
Nadležno ministarstvo priprema zapisnik s javne rasprave u roku od tri dana
od dana održavanja javne rasprave.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 79
članak 63.
Vjerojatnoća prekograničnih utjecaja na okoliš
Pravila koja se odnose na procjenu utjecaja na okoliš u kontekstu prekograničnih utjecaja primjenjuju se i kada:
■ postoji vjerojatnoća da će projekt imati značajan utjecaj na okoliš drugog entiteta;
■ postoji obveza po međunarodnim ugovorima, bilate- ralnim sporazumima ili iz drugih razloga.
Kada nositelj izrade Studije o utjecaju na okoliš sazna da će projekt vjerojatno imati značajan utjecaj na okoliš drugog entiteta, dužan je izraditi posebno
poglavlje u Studiji o utjecaju na okoliš s podacima o mogućim utjecajima na
okoliš drugoga entiteta.
Detalji o postupcima za projekte s mogućim međuentitetskim utjecajem
mogu biti određeni sporazumom među entitetima koji se zaključuje uz konzultiranje Međuentitetskog tijela za okoliš.
Kada nositelj izrade Studije utjecaja na okoliš sazna da će projekt vjerojatno
imati značajan utjecaj na okoliš druge države dužan je izraditi posebno poglavlje u Studiji o utjecaju na okoliš s podacima o mogućim utjecajima na okoliš
druge države.
Federalno ministarstvo će drugom entitetu/državi iz st. 2. i 3. ovoga članka
dostaviti obavijest koja, između ostaloga, sadrži:
■ opis projekta s dostupnim podacima o mogućem prekograničnom
utjecaju;
■ informacije o odluci koja može biti donesena,
■ razdoblje u kojemu će se država/entitet očitovati želi li sudjelovati u postupku procjene utjecaja na okoliš.
Ukoliko država/entitet iskaže svoju namjeru sudjelovanja u postupku procjene utjecaja na okoliš Federalno ministarstvo će dostaviti danoj državi/entitetu posebno poglavlje Studije o utjecaju na okoliš i odlučne podatke koji se tiču
danoga postupka.
Federalno ministarstvo omogućuje sudjelovanje predstav- nika javnosti iz
države/entiteta na koju projekt može imati utjecaja.
Federalno ministarstvo obavit će konzultacije s predstavnicima države/entiteta na koju projekt može imati utjecaja.
Ukoliko se sazna za informaciju o projektu koji se odvija u drugoj državi/
entitetu, a koji može imati značajne posljedice po okoliš na teritoriju Federacije,
Federalno ministarstvo poduzima djelatnosti s ciljem sudjelovanja nadležnih
organa i javnosti u procjeni prekograničnih utjecaja na okoliš.80 Izazovi okolišne dozvole
Federalno ministarstvo dostavlja naputke i primjedbe organa uprave i javnosti nadležnim organima države/entiteta iz koje potječu prekogranični utjecaji
na okoliš i obavlja konzultacije s predstavnicima države/entiteta iz koje potječu
utjecaji na okoliš.
Troškove izrade posebnih poglavlja Studije o utjecaju na okoliš iz st. 2. i 4.
ovoga članka snosi podnositelj zahtjeva.
članak 64.
Odobravanje Studije o utjecaju na okoliš
Nadležno ministarstvo Rješenjem odobrava Studiju o utjecaju na okoliš u
roku od 30 dana od završetka postupka ocjene Studije.
Studija o utjecaju na okoliš neće biti odobrena ukoliko:
■ se utvrdi da bi projekat mogao izazvati znatno zagađivanje okoliša ili u
znatnoj mjeri ugroziti okoliš;
■ projekt nije sukladan Međuentitetskom programu zaštite okoliša i Federalnoj strategiji i Akcijskom planu zaštite okoliša i
■ projekt nije sukladan međunarodnim obvezama države po pitanju za-
štite okoliša.
Rješenje o odobravanju ili odbijanju Studije o utjecaju na okoliš dostavlja se
podnositelju zahtjeva i zainteresiranim subjektima iz članka 58. stavak 3. ovoga
zakona.
Dostavljanje Rješenja iz stavka 3. ovoga članka obavlja se sukladno odredbama Zakona o upravnom postupku.
U slučaju prekograničnog utjecaja Federalno ministarstvo proslijedit će Rje-
šenje drugom entitetu/državi na koju projekt može imati utjecaj.
članak 65.
Sudjelovanje nadležnog ministarstva
u postupcima izdavanja dopuštenja
Nadležno ministarstvo sudjeluje u postupcima izdavanja urbanističkih
suglasnosti.
U postupcima iz stavka 1. ovoga članka nadležno ministarstvo provjerava
jesu li se okolnosti pod kojima je vođen postupak procjene utjecaja na okoliš
promijenile i jesu li ispunjeni uvjeti utvrđeni u Studiji o utjecaju na okoliš, odnosno u okolišnom dopuštenju.
Postupci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti završeni u roku od tri godine
od dana donošenja Studije o utjecaju na okoliš. Po istjeku navedenoga roka
Studija o utjecaju na okoliš ne može biti temeljem izdavanja dopuštenja iz stavka 1. ovoga članka.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 81
Ukoliko rok za izdavanje dopuštenja nije prekoračen krivnjom nositelja izrade Studije važenje Studije o utjecaju na okoliš produljuje se za dvije godine, s
tim što se, po potrebi, Studija ažurira.
Ukoliko je rok za izdavanje dopuštenja prekoračen krivnjom nadležnog ministarstva troškove ažuriranja snosi ministarstvo.
X - IZDAVANjE OKOLIŠNIh DOPUŠTENjA I SPRIjEčAVANjE
NESREćA VELIKIh SRAZMjERA
članak 66.
Djelatnosti ili pogoni i postrojenja koja ugrožavaju ili mogu ugroziti okoliš ili
koja imaju ili mogu imati negativan utjecaj na okoliš bit će podvrgnuta posebnom režimu nadzora.
Nadzor se sprovodi:
■ utvrđivanjem jesu li ispunjene posebne obveze i uvjeti propisani za djelatnosti ili pogone i postrojenja;
■ utvrđivanjem jesu li ispunjeni uvjeti utvrđeni u okolišnom dopuštenju;
■ obavještavanjem nadležnog ministarstva o stanju sigurnosti i planu spriječavanja nesreća većih srazmjera prije izgradnje ili početka rada pogona i postrojenja;
■ vođenjem upisnika o zagađenosti okoliša;
■ redovitim inspekcijskim nadzorom i
■ nalaganjem sanacijskih mjera za spriječavanje zagađenosti.
članak 67.
Temeljne obveze operatora
Pogoni i postrojenja moraju biti izgrađeni i funkcionirati tako da se:
■ ne ugrožava niti ometa zdravlje ljudi i ne označavaju nesnosnu/pretjeranu smetnju ljudima koji žive na području utjecaja postrojenja ili okolici
uslijed emisija supstanci, buke, mirisa, vibracija, topline, prometa ili od
postrojenja;
■ poduzmu sve odgovarajuće preventivne mjere za spriječavanje zagađenja i ne uzroče značajnije zagađenje;
■ izbjegava proizvodnja otpada, ukoliko dolazi do stvaranja otpada, količina će se svesti na najmanju moguću mjeru ili obavljati reciklaža ili, ukoliko to nije tehnički ili ekonomski izvodljivo, otpad se odlaže, a pritom se
izbjegava ili smanjuje bilo kakav negativan utjecaj na okoliš;82 Izazovi okolišne dozvole
■ energetski i prirodni resursi učinkovito koriste;
■ poduzmu neophodne mjere za spriječavanje nesreća i ograničavanje njihovih posljedica i
■ poduzmu neophodne mjere nakon prestanka rada postrojenja za izbjegavanje bilo kakvog rizika od zagađenja i za povrat u zadovoljavajuće
stanje lokacije na kojoj se nalazi postrojenje. Zadovoljavajuće stanje zna-
či ispunjenost svih standarda kvalitete okoliša koji su odlučni za lokaciju
postrojenja, osobito oni koji se tiču zaštite zemljišta i vode.
Zahtjevi dani u stavku 1. ovoga članka značiju opće obveze operatora koje
se trebaju ispuniti tijekom izgradnje, rada i prestanka rada pogona i postrojenja.
Ovi standardi se moraju primijeniti prilikom izdavanja okolišnog dopuštenja.
Za pogone i postrojenja kojima nije potrebno pribavljanje okolišnog dopu-
štenja nadležni će organ pri izdavanju urbanističke suglasnosti voditi računa o
ispunjenju zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.
članak 68.
Okolišno dopuštenje
Okolišnom dopuštenju cilj je visoka razina zaštite okoliša.
Provedbenim propisom utvrdit će se pogoni i postrojenja koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ukoliko imaju okolišno dopuštenje izdano sukladno odredbama ovoga zakona i Zakona o upravnom postupku.
Ukoliko je posebnim propisima utvrđeno izdavanje drugih dopuštenja za
pogone i postrojenja dopuštenja će se izdavati zajedno/usklađeno s okolišnim
dopuštenjem.
Organi nadležni za izdavanje drugih dopuštenja uključuju se u postupak izdavanja okolišnog dopuštenja.
Okolišno dopuštenje pribavlja se i u slučaju značajne promjene u radu pogona i postrojenja.
Nadležno ministarstvo izdaje okolišno dopuštenje na pet godina.
članak 69.
Zahtjev
Zahtjev za izdavanjem okolišnog dopuštenja sadrži:
■ ime i adresu operatora/investitora;
■ lokaciju pogona i postrojenja kao i opis:
■ pogona i postrojenja i djelatnosti (plan, tehnički opis rada, itd);
■ osnovnih i pomoćnih tvoriva, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili
koju proizvodi pogon i postrojenje;Federalno ministarstvo okoliša i turizma 83
■ izvora emisija iz pogona i postrojenja;
■ stanja lokacije pogona i postrojenja;
■ prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš
(zrak, voda, tlo) kao i identifikacija značajnih utjecaja na okoliš;
■ predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprječavanje ili ukoliko to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja;
■ mjera za spriječavanje proizvodnje i povrat korisnog materijala iz otpada
koji proizvodi postrojenje;
■ ostalih mjera radi usklađivanja s temeljnim obvezama operatora, posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja;
■ mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov
utjecaj;
■ predviđenih alternativnih rješenja;
■ preslika zahtjeva za dobijanje drugih dopuštenja koja će biti izdana zajedno s okolišnim dopuštenjem i
■ netehnički sažetak.
Za pogone i postrojenja kojima je nadležno ministarstvo ustvrdilo porabu
izrade Studije o utjecaju na okoliš uz zahtjev za izdavanje okolišnog dopuštenja
umjesto podataka iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Studija o utjecaju na
okoliš.
Ukoliko na temelju zahtjeva i priloženih dokaza za prethodnu procjenu utjecaja na okoliš nadležno ministarstvo ustvrdi da nije potrebna izrada Studije o
utjecaju na okoliš, zahtjev za prethodnu procjenu smatrat će se zahtjevom za
izdavanje okolišnog dopuštenja.
članak 70.
Prekogranični utjecaji
Ukoliko rad nekog pogona i postrojenja može izazvati značajne negativne
posljedice na području druge države ili entiteta, ili ukoliko druga država ili entitet tako zahtjeva, zahtjev za izdavanje okolišnog dopuštenja bit će dostavljen
drugom entitetu ili putem nadležnog organa na državnoj razini drugoj državi.
Ukoliko u postupku izdavanja dopuštenja koji se vodi u drugoj državi ili entitetu Federalno ministarstvo zaprimi dokumentaciju koja ukazuje da pogon i
postrojenje može imati negativan utjecaj na okoliš na području Federacije informirat će stanovništvo koje živi na tom području i pružiti im mogućnost davanja svojega komentara.84 Izazovi okolišne dozvole
Građani koji žive na području drugog entiteta imaju jednako pravo sudjelovanja u ovome postupku u svojstvu stranke kao i građani koji žive na području
u kojemu pogon i postrojenje treba graditi.
Detaljne informacije u svezi prekograničnih utjecaja rada pogona i postrojenja na drugu državu bit će određene u bilateralnim sporazumima. Detalji o
postupcima vezanim za projekte koji će imati međuentitetske prekogranične
utjecaje mogu biti određeni sprazumima. Ovakvi sporazumi se donose uz konzultiranje Međuentitetskog tijela za okoliš.
članak 71.
Izdavanje okolišnog dopuštenja
Nadležno ministarstvo izdaje okolišno dopuštenje u roku najdulje 120 dana
od dana podnošenja zahtjeva.
U slučajevima potrebne procjene utjecaja na okoliš okolišno dopuštenje izdaje se u roku od 60 dana od dana dostavljanja Studije o utjecaju na okoliš.
Okolišno dopuštenje sadrži:
■ granične vrijednosti emisija za zagađujuće tvari;
■ uvjete za zaštitu zraka, tla, voda, biljnog i životinjskog svijeta;
■ mjere za upravljanje otpadom koji proizvodi pogon i postrojenje;
■ mjere za minimiziranje prekograničnog zagađenja;
■ sustav samomonitoringa uz određivanje metodologije i učestalosti mjerenja i
■ mjere vezane za uvjete rada u izvanrednim situacijama.
Granične vrijednosti emisija i jednakovrijedni parametri i tehničke mjere temelje se na najboljim raspoloživim tehnologijama, uzimajući u obzir tehničke
značajke pogona i postrojenja, njihov zemljopisni položaj i ostale uvjete.
Ukoliko su standardima kvalitete predviđeni uvjeti strožiji od onih postignutih primjenom najboljih raspoloživih tehnologija utvrdit će se doknadne mjere
neophodne za izdavanje okolišnog dopuštenja (npr. ograničenje radnih sati,
manje zagađujućih goriva, itd).
članak 72.
Postojeći pogoni i postrojenja
Pogoni i postrojenja utvrđeni provedbenim propisom iz članka 68. ovoga
zakona za koja su izdana dopuštenja prije stupanja na snagu ovoga zakona moraju pribaviti okolišno dopuštenje najkasnije do 2008 godine.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 85
Federalni i kantonalni ministar, svatko u okviru svoje nadležnosti, utvrdit će
rokove za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolišnog dopuštenja pogonima i
postrojenjima iz stavka 1. ovoga članka.
članak 73.
Podaci koje dostavlja operator
Operator pogona i postrojenja za koje je izdano okolišno dopuštenje i operator pogona i postrojenja za koje nije potrebno okolišno dopuštenje dužan
je redovito obavještavati nadležno ministarstvo o rezultatima monitoringa
emisija, bez odlaganja prijaviti svaku izvanrednu situaciju koja značajno utječe
na okoliš, dostaviti sve podatke i infomacije potrebne za ispunjavanje zahtjeva
propisanih za izvješćivanja na državnoj i međudržavnoj razini.
članak 74.
Ponovno razmatranje i izmjene dopuštenja
Nadležno ministarstvo razmatra i obavlja izmjenu okolišnog dopuštenja ili,
ako ona nije potrebna, urbanističke suglasnosti ukoliko:
■ je zagađenje koje stvara pogon i postrojenje značajno u tolikoj mjeri da
se moraju izmijeniti postojeće granične vrijednosti emisija;
■ je došlo do značajnih promjena u najboljim raspoloži- vim tehnologijama koje omogućuju značajno smanjenje emisija bez većih troškova ili
■ sigurnost odvijanja rada i djelatnosti zahtijeva korištenje drugih tehnologija.
Nadležno ministarstvo može na zahtjev zainteresiranih subjekata koji žive na
području rada pogona i postrojenja, koje može imati negativan utjecaj i ugrožavati ili značiti opasnost po okoliš i zdravlje, preispitati okolišno dopuštenje.
Ukoliko bi izmjene pogona i postrojenja radi prilagodbe zahtjevima u području zaštite okoliša prouzročile korjenite promjene pogona i postrojenja,
nadležno će ministarstvo naložiti operatoru sačinjavanje plana prilagodbe s
mjerama i rokovima za prilagodbu pogona i postrojenja temeljnim obvezama
utvrđenim ovim zakonom.
članak 75.
Sprječavanje i nadzor nesreća većih srazmjera
Operator pogona i postrojenja dužan je poduzeti preventivne mjere neophodne za sprječavanje nesreća većih srazmjera i ograničiti njihov utjecaj na ljude i okoliš.
Operator je dužan u bilo koje vrijeme prezentirati nadležnom ministarstvu
dokaz o poduzetim mjerama.86 Izazovi okolišne dozvole
članak 76.
Informiranje o nesrećama većih srazmjera
Operator pogona i postrojenja dužan je obavijestiti nadležno ministarstvo o
nesreći većih srazmjera i čim budu dostupni dostaviti podatke o:
■ okolnostima nesreće;
■ prisutnim opasnim supstancama;
■ procjeni utjecaja nesreće na ljude i okoliš,
■ poduzetim žurnim mjerama.
Operator je dužan obavijestiti nadležno ministarstvo o mjerama poduzetim
za ublaživanje posljedica nesreće i sprječavanje pojave novih nesreća.
Ukoliko daljnja istraga otkrije doknadne činjenice operator ih je dužan dostaviti nadležnom ministarstvu.
članak 77.
Plan sprječavanja nesreća većih srazmjera
Operator je dužan sačiniti Plan sprječavanja nesreća većih srazmjera kojime
se postiže visoka razina zaštite ljudi i okoliša putem odgovarajućih sredstava,
ustroja i sustava upravljanja, organizacije i kadrova, identifikacije i procjene opasnosti, nadzora rada, planiranja interventnih mjera i sprovedbe monitoringa.
Operator je dužan izobavljati procjenu stanja sigurnosti za nove pogone i
postrojenja u roku od najmanje tri mjeseca prije početka gradnje ili puštanja u
rad pogona i postrojenja.
članak 78.
Izvješće o stanju sigurnosti
Za pogone i postrojenja u kojima su prisutne opasne supstance u količinama navedenim u provedbenom propisu operator je dužan sačiniti Izvješće o
stanju sigurnosti iz kojega se vidi da su:
■ plan sprječavanja nesreća većih srazmjera i sustav sigurnosnog upravljanja za njegovu provedbu započeli se provoditi;
■ rizici pojave većih nesreća identificirani i poduzete neophodne mjere za
identificiranje takvih nesreća i ograničavanje njihovih posljedica;
■ odgovarajuća sigurnost i pouzdanost uključene u projektiranje, gradnju,
funkcioniranje i održavanje pogona i postrojenja i
■ napravljeni unutarnji planovi intervencija koji pružaju informacije za donošenje vanjskog plana.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 87
Izvješće iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati dovoljno informacija kako
bi nadležno ministarstvo moglo odrediti lokacije za nove djelatnosti u blizini
postojećih pogona i postrojenja i revidiranu listu opasnih supstanci prisutnih u
danom pogonu i postrojenju.
Operator obavlja reviziju Izvešća o stanju sigurnosti najmanje svakih pet
godina.
Na zahtjev nadležnog ministarstva ili samoinicijativno, operator obavlja izmjenu Izvješća o stanju sigurnosti s obrazlaženjem za novonastalo činjenično
stanje i nove tehnologije, u svezi s pitanjem sigurnosti.
Izvješće o stanju sigurnosti za postojeće pogone i postrojenja dostavlja se
nadležnom ministarstvu u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu
ovoga zakona.
Izvješće o stanju sigurnosti pogona i postrojenja mora biti dostupno javnosti.
članak 79.
Promjene u radu postrojenja
U slučaju promjena u radu pogona i postrojenja ili količini opasnih supstanci
koje mogu rezultirati pojavom nesreća većih srazmjera operator je dužan preispitati i, ukoliko je neophodno, promijeniti Plan sprječavanja nesreća većih srazmjera ili Izvješće o stanju sigurnosti.
članak 80.
Informacija o sigurnosnim mjerama
Operator je dužan dostaviti informacije o sigurnosnim mjerama Federalnom
ministarstvu, pravnim i fizičkim osobama na koje može utjecati nesreća većih
srazmjera a prouzroči ju pogon i postrojenje kao i o odgovarajućem ponašanju
u slučaju nesreće.
Informacija će biti ponovno razmotrena svake treće godine ili, ukoliko je neophodno, ponovljena i revidirana u slučaju promjena u radu postrojenja najmanje svake pete godine.
Informacija mora biti dostupna javnosti.
članak 81.
Na temelju podnesene informacije nadležno ministarstvo vodi evidenciju i revidira upisnik pogona i postrojenja i upisnik prijavljenih nesreća većih
srazmjera.
Nadležno ministarstvo zabranit će uporabu ili puštanje u rad pogona i postrojenja ili dijelova pogona i postrojenja ukoliko postoje ozbiljni nedostaci u
mjerama koje operator poduzima za sprječavanje ili ublaživanje nesreća ili uko-88 Izazovi okolišne dozvole
liko operator nije dostavio informaciju o stanju sigurnosti ili neku drugu traženu
informaciju u navedenome roku.
članak 82.
Domino učinak
Na temelju informacije o stanju sigurnosti nadležno je ministarstvo dužno
identificirati pogone i postrojenja ili skupine pogona i postrojenja u kojima vjerojatnoća ili mogućnost pojave posljedica uzročenih nesrećom većih srazmjera
može biti povećana zbog lokacije ili blizine takvih pogona i postrojenja, te izobavljati identificiranje supstanci (Domino učinak).
Nadležno je ministarstvo dužno osigurati razmjenu informacija o identificiranju pogona i postrojenja što će omogućiti operatorima ovih pogona i postrojenja uzimanje u obzir prirode i ukupnog rizika, nastalog zbog pojave nesreća
većih srazmjera, pri izradi Plana spriječavanja većih nesreća, upravljanju sustavima sigurnosti, izradi Izvješća o stanju sigurnosti i unutarnjih planova intervencija u izvanrednim situacijama.
Operatori pogona i postrojenja iz stavka 1. ovoga članka dužni su surađivati
na informiranju javnosti i dostavljanju informacija nadležnom ministarstvu radi
pripreme vanjskih planova intervencije.
članak 83.
Unutarnji i vanjski planovi intervencije
Operator je dužan izraditi Unutarnji plan intervencije sa sadržanim mjerama
koje će se poduzeti u slučaju nesreće većih srazmjera i dostaviti ga organu nadležnom za upravljanje u izvanrednim situacijama radi izrade vanjskih planova
inter- vencije za mjere koje će se poduzeti izvan pogona i postrojenja.
Cilj izrade planova intervencije je:
■ nadziranje nesreće na način da se njihove posljedice svedu na najmanju moguću mjeru i ograniči se njezin štetan utjecaj na ljude, okoliš i
imovinu;
■ primjenjivanje mjera neophodnih za zaštitu ljudi i okoliša od utjecaja nesreća većih srazmjera;
■ prijenos neophodnih informacija javnosti i nadležnim službama i organima koje se nalaze u danom području i
■ omogućivanje revitalizacije i čišćenja okoliša nakon nesreća većih
srazmjera.
Unutarnji i vanjski planovi intervencija moraju biti primijenjeni bez odlaganja u slučaju nesreća većih srazmjera ili u slučaju pojave nekontroliranog incidenta, koji bi mogao dovesti do nesreće većih srazmjera.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 89
Planovi moraju biti razmotreni, provjereni i ukoliko je neophodno promijenjeni i revidirani od operatora ili nadležnog ministarstva u vremenskim razmacima ne duljim od tri godine, uzimajući u obzir promjene do kojih je došlo
u radu pogona i postrojenja, u planovima intervencije ili u novim tehnološkin
saznanjima.
članak 84.
Ciljevi sprječavanja nesreća većih srazmjera i ograničavanja njihovih posljedica uzimaju se u obzir pri izradi dokumenata prostornog uređenja i donošenju odluka sukladno Zakonu o prostornom uređenju, posebice pri određivanju
lokacija za nove pogone i postrojenja, izmjeni na postojećim pogonima i postrojenjima i novim građevinama (poput prometnica, javnih mjesta i stambenih
područja) u blizini naseobina.
Pri izradi unutarnjih i vanjskih planova mora se voditi računa o udaljenosti
između pogona i postrojenja i stambenih područja, javnih mjesta i područja
posebne prirodne osjetljivosti ili interesa.
U postojećim pogonima i postrojenjima vlasnik i nadležni organ moraju voditi računa o potrebi primjene doknadnih tehničkih mjera kako ne bi došlo do
povećanja rizika po ljude ili okoliš.
članak 85.
Nadležna ministarstva
Za pogone i postrojenja kojima je potrebno okolišno dopuštenje ili za pogone i postrojenja kod kojih postoji opasnost od nesreća većih srazmjera nadležni su:
■ Federalno ministarstvo za velike i srednje pogone i postrojenja iznad
pragova utvrđenih u provedbenom propisu i za pogone i postrojenja
navedena u provedbenom propisu za koje postoji opasnost od nesreća
većih srazmjera;
■ Kantonalno/županijsko ministarstvo za manje pogone i postrojenja
ispod pragova utvrđenih u provedbenom propisu, odnosno koji nisu
navedeni u provedbenom propisu i veoma malim pogonima i postrojenjima čije emisije ne prelaze uobičajene emisije kućanstva i kojima nije
potrebno okolišno dopuštenje.
Federalno ministarstvo će provedbenim propisima definirati sadržaj Izvje-
šća o stanju sigurnosti, Informacije o sigurnosnim mjerama i sadržaj unutarnjih
i vanjskih planova intervencije.90 Izazovi okolišne dozvole
XI - USPOSTAVA STANDARDA KVALITETE OKOLIŠA
članak 86.
Federalni ministar provedbenim propisima utvrđuje:
■ doknadne zahtjeve koji se tiču dokumenata, a koji se podnose tijekom
postupka izdavanja okolišnog dopuš- tenja;
■ specifikacije zahtjeva okolišnih i drugih vrste dopuš tenja;
■ specifikaciju najboljih raspoloživih tehnologija za određene vrste postrojenja, posebice putem određivanja graničnih vrijednosti emisija i drugih
tehničkih parametara i mjera;
■ ostale standarde i uvjete za postrojenja i djelatnosti;
■ mjerenja i podnošenje izvješća o emisijama, odlučnih metoda, dokumentaciju i prenošenje podataka nadležnim organima;
■ kriterije za kvalifikacije stručnjaka koji pripremaju dokumente i sprovode
samomonitoring;
■ doknadne odredbe za sprječavanje nesreća većih srazmjera i
■ standarde kvalitete okoliša.
Propisi iz stavka 1. ovoga članka donose se na temelju preporuka Međuentitetskog tijela za okoliš ili standarda koje donosi Institut za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine.
članak 87.
Standardi kvalitete okoliša
Federalni ministar utvrđuje standarde kvalitete okoliša za vrste pogona i
postrojenja ili djelatnosti sukladno najboljim raspoloživim tehnologijama i suvremenim znanstvenim dostignućima kako bi se negativni utjecaji pogona i
postrojenja ili djelatnosti na okoliš spriječili ili sveli na najmanju moguću mjeru,
a posebice:
■ uspostavom graničnih vrijednosti emisija za zagađujuće tvare;
■ određivanjem tehnoloških i operativnih zahtjeva za pogone i postrojenja i
■ određivanjem zahtjeva za mjerenja, monitoring i podnošenje izvješća.
Standardi se primjenjuju i na postojeće pogone i postrojenja.
Provedbenim propisima iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se rokovi za prilagodbu i opremu postojećih pogona i postrojenja, uzimajući u obzir potenci-Federalno ministarstvo okoliša i turizma 91
jal zagađivanja i tehnologije kojima raspolaže postojeći pogon i postrojenje, te
mogućnost korištenja shema za smanjivanje zagađenja pogona i postrojenja.
članak 88.
Federalni ministar pri izradi propisa iz članka 87. stavak 1. ovoga zakona
obavlja konzultacije s nadležnim organima na federalnoj i kantonalnoj razini,
znanstvenim djelatnicima, drugim interesnim grupacijama, uzimajući u obzir
međunarodne standarde i standarde i publikacije Europske unije, usporedne
standarde drugih zemalja i znanstvene publikacije.
Federalni ministar razmatra naputke i primjedbe subjekata iz stavka 1. ovoga članka i uzima ih u obzir prilikom izrade konačne verzije propisa.
članak 89.
Obveze operatora
Operator je dužan sprovoditi samomonitoring emisija i utjecaja koje pogon
i postrojenje izazivaju.
Operator je dužan osigurati provjeru usklađenosti rada pogona i postrojenja
sa zakonskim zahtjevima koja sprovode stručne institucije svake tri godine, ukoliko nije drugačije određeno okolišnim dopuštenjem ili posebnim propisom.
Nedostaci utvrđeni prilikom provjere pogona i postrojenja moraju se odmah sanirati. Nadležnom ministarstvu podnosi se izvješće o provjeri i sanacijskim mjerama koje se poduzimaju u slučaju utvrđenih nedostataka.
Operator je dužan osigurati odgovarajuće održavanje pogona i redoviti
nadzor nad radom tehničkih uređaja. U slučaju nesreća koje vode prekoračenju graničnih vrijednosti emisija operator je dužan odmah poduzeti sanacijske
mjere s ciljem ponovne uspostave usklađenosti s propisima. Ukoliko nesreća
može uzročiti ozbiljnu prijetnju po ljudsko zdravlje ili okoliš operator je dužan
smanjiti ili privremeno obustaviti rad postrojenja.
XII - NADZOR
članak 90.
Nadzor nad sprovedbom odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na
temelju njega obavlja Federalno ministarstvo.
Inspekcijski nadzor vrše Federalno i Kantonalno/županijsko ministarstvo,
svatko u okviru svojih nadležnosti, putem inspektora zaštite okoliša.
Za inspektora zaštite okoliša može se postaviti osoba sa visokom stručnom
spremom, položenim stručnim ispitom i najmanje 5 godina iskustva na tim ili
sličnim poslovima.92 Izazovi okolišne dozvole
Nadležno ministarstvo po službenoj dužnosti ili na zahtjev zainteresirane
osobe obavlja nadzor postupa li operator po zahtjevima iz okolišnog dopuštenja, zakona ili provedbenog propisa.
Nadležno ministarstvo donosi godišnji/polugodišnji program inspekcije
kojime se uspostavlja sustavni okvir za inspekcije i monitoring, određuje prvenstvo za određene vrste pogona i postrojenja i područja prema postojećim
problemima u području zaštite okoliša.
Inspektor zaštite okoliša ima pravo pristupa svim prostori- jama, radnim područjima i postrojenjima radi sprovedbe inspekcije na licu mjesta i može provjeravati sve dokumente, podatke, uređaje i tvarale koji se nalaze u pogonu i
postrojenju, uzimati uzorke i sprovesti mjerenja.
Operator i osoblje uposleni u postrojenju moraju omogućiti i pomoći inspektoru u radu tako što će osigurati sve neophodne informacije, podatke i
dokumente.
Inspektor zaštite okoliša sačinjava zapisnik o izvršenoj inspekciji koji obuhvaća:
■ ime operatora i lokaciju;
■ nadnevak i trajanje inspekcije;
■ opis izvršene inspekcije i svih odlučnih nalaza, posebice tehničkih podataka i uzoraka i
■ utvrđeno kršenje propisa i razloge i obrazloženja operatora/osoblja.
Zapisnik se dostavlja operatoru i javnosti ukoliko je zahtijevano.
članak 91.
Nadležno je ministarstvo dužno uspostaviti inspekciju i sustav nadzora nad
pogonima i postrojenjima koja koriste opasne supstance, uključujući i skladištenje opasnih supstanci, radi nadzora nad upravljanjem sigurnosnim sustavom i
provedbom Plana spriječavanja nesreća većih srazmjera.
Nadležno je ministarstvo dužno izraditi program nadzora koji predviđa bar
jedan godišnji nadzor na licu mjesta nad postrojenjima iz provedbenih propisa.
Ukoliko postrojenje mora proći postupak procjene utjecaja na okoliš, rad organa za procjenu utjecaja bit će usklađen s radom inspektora zaštite okoliša.
članak 92.
Inspektor zaštite okoliša nakon izvršenog inspekcijskog pregleda donosi rje-
šenje kojim nalaže:
■ rok za otklanjanje nepravilnosti;
■ sprovedbu neophodnih mjera, uključujući zatvaranje pogona i postrojenja ukoliko nepravilnosti nisu otklonjene u ostavljenome roku iFederalno ministarstvo okoliša i turizma 93
■ poduzimanje sanacijskih mjera.
U slučaju ponovljenog kršenja propisa ili u slučaju ozbiljne opasnosti po
ljudsko zdravlje i okoliš koja se ne može riješiti drugim mjerama inspektor će
zaštite okoliša zatražiti od nadležnog ministarstva poništenje izdanog okoliš-
nog dopuštenja.
XIII - DRAgOVOLjNI PRISTUP
članak 93.
Sustav eko-označavanja
Sustav dodjele eko-oznaka uspostavlja se radi promoviranja izrade, proizvodnje, marketinga, i uporabe proizvoda sa smanjenim utjecajem na okoliš u
odnosu na ukupno razdoblje trajanja tog proizvoda, te radi bolje informiranosti
potrošača o utjecaju proizvoda na okoliš. Eko-oznaka dodjeljuje se proizvodima
i uslugama.
Eko-oznaka je amblem koji se utvrđuje provedbenim propisima.
Utjecaji na okoliš se utvrđuju na temelju ispitivanja međusobnog djelovanja
proizvoda s okolišem, uključujući korištenje energije i prirodnih resursa u odnosu na ukupan životni ciklus proizvoda.
Sustav dodjele eko-oznaka mora biti sukladan postojećim i novonastalim
zdravstvenim, sigurnosnim i okolišnim zahtjevima.
Sustav dodjele eko-oznaka obavlja se na način koji omogućuje dragovoljno
sudjelovanje pravnih i fizičkih osoba čiji proizvodi i usluge udovoljuju zahtjevima ovoga sustava, sukladno odredbama ovoga zakona i provedbenih propisa.
članak 94.
Eko-oznaka se može dodijeliti proizvodima dostupnim u Federaciji, koji su
sukladni temeljnim okolišnim zahtjevima i kriteriju eko-oznaka uspostavljenom
prema skupini proizvoda.
Pod skupinom proizvoda podrazumijeva se bilo koja vrsta proizvoda ili usluga sa sličnim namjenama te se kao takve izjednačuju u smislu uporabe i opažanja od potrošača.
Za uvrštenost u ovu vrstu označavanja skupina proizvoda mora ispunjavati
sljedeće uvjete:
■ biti zastupljena u znatnoj mjeri u prodaji i prometu na tržištu;
■ uključivati, tijekom jedne ili više faza ukupnog životnog ciklusa proizvoda, važan utjecaj na okoliš na globalnom ili regionalnom planu;
■ značiti veliku mogućnost utjecaja na okoliš u smislu poboljšanja okoliša
putem izbora potrošača i biti poticaj proizvođačima, ili onima koji pruža-94 Izazovi okolišne dozvole
ju usluge za iznalaženje konkurentske prednosti, nudeći proizvode odgovarajuće sustavu eko-oznaka, i
■ znatan se dio prodajne količine proizvoda te skupine treba nalaziti u prodaji za konačnu potrošnju i uporabu.
Eko-oznake se ne mogu stavljati na supstance ili preparate koji su označeni
kao veoma toksični i opasni po okoliš ili su karcinogeni, toksični za reprodukciju
ili su mutageni, niti na proizvode koji se izrađuju u procesima u kojima postoji
vjerojatnoća da su izrazito opasni po ljudsko zdravlje ili okoliš ili njihova uobičajena primjena može biti opasna za potrošača.
Dodjela eko-oznaka za hranu, piće, ljekarničke ili medicinske uređaje uredit
će se provedbenim propisom.
članak 95.
Federalno ministarstvo, sukladno provedbenim propisima, upravlja sustavom eko-oznaka od izbora skupina proizvoda i njihovog ekološkog kriterija
do dodjele eko-oznake i zaključenja ugovora koji se odnosi na uvjete uporabe
oznake.
Izbor skupina proizvoda i ekološki kriterij tih skupina se uspostavlja nakon
konzultacija s predstavnicima interesnih skupina u području industrije, trgovine, potrošačkih organizacija i organizacija za pitanje okoliša. Interesne skupine
same biraju svoje predstavnike ovisno od skupine proizvoda o kojima se radi.
Federalni ministar utvrđuje pravila postupka provedbenim propisom.
članak 96.
Eko-oznaka se dodjeljuje na temelju dragovoljnih zahtjeva podnesenih
od proizvođača, uvoznika, snabdjevača uslugama, trgovaca, maloprodajnih
trgovaca.
Odluku o dodjeli eko-oznake donosi Federalno ministarstvo nakon provjere
jesu li ispoštovani zahtjevi ekološkog kriterija za te skupine proizvoda.
Eko-oznaka dodjeljuje se za razdoblje od tri godine.
Federalno ministarstvo zaključuje ugovor s podnositeljem zahtjeva za ekooznaku kojim se utvrđuju uvjeti korištenja oznake i povlačenje ovlaštenja za
korištenje oznake.
Troškovi obrade zahtjeva i pristojbe za korištenje oznake uređuju se provedbenim propisom iz članka 95. stavak 3. ovoga zakona.
Eko-oznaka se ne može koristiti, niti se može pozivati na eko-oznaku pri reklamiranju dok se ne izobavlja dodjela oznake, a nakon dodjele može se koristiti
samo za onu vrstu proizvoda za koju je dodijeljena.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 95
članak 97.
Sustav okolišnog upravljanja
Sustav okolišnog upravljanja je sastavni dio ukupnog sustava bilo koje organizacije (primjerice: poduzeća, instituta za istraživanje ili naobrazbu, administracijske organizacije, itd.) i obuhvaća organizacijski ustroj, odgovornosti, prakse, postupke, procese i resurse za utvrđivanje provedbe sustava zaštite okoliša.
Glavni ciljevi sustava iz stavka 1. ovoga članka su izobavljati procjenu i unaprjeđivanje operativnih djelatnosti u okviru zaštite okoliša, pružanje odgovarajućih informacija javnosti i stalno unaprjeđivanje operativnih djelatnosti u
okviru zaštite okoliša.
Temeljni elementi sustava okolišnog upravljanja su:
■ uspostava i provedba politike zaštite okoliša, programa i sustava upravljanja od organizacija;
■ sustavne, objektivne i periodične procjene djelovanja elemenata iz alineje 1. ovoga stavka i
■ informiranje o stalnom unaprjeđivanju u području zaštite okoliša.
članak 98.
Sustav okolišnog upravljanja i audit, upisnik koji obuhvaća uvjete sudjelovanja u tome sustavu i postupak za evidentiranje u upisniku uređuju se posebnim
propisom.
Organizacije koje ispunjavaju uvjete za uključivanje u sustav okolišnog
upravljanja moraju se registrirati.
Registriranje organizacije, na temelju propisane okolišne izjave, obavlja
nadležni organ.
Za registriranje organizacije, pouzeće mora ispunjavati sljedeće uvjete:
■ usvojiti mjere zaštite okoliša koje, osim što moraju biti suladne određenim zakonskim uvjetima, koji se odnose na pitanja okoliša, moraju obuhvaćati obveze kojima je cilj stalno unaprjeđivanje u području zaštite
okoliša u smislu smanjivanja štetnog utjecaja na okoliš do razine koja
odgovara ekonomski izvodljivoj primjeni odgovarajućih najboljih raspoloživih tehnologija;
■ obavljati okolišne preglede;
■ uvesti program zaštite okoliša i sustav okolišnog upravljanja primjenjiv
za sve djelatnosti na tome mjestu. Programu je zaštite okoliša cilj ostvarivanje obveza sadržanih u mjerama zaštite i poboljšanja okoliša i unaprjeđivanje rada;
■ provoditi audit i doprinositi auditu u pogledu zaštite okoliša;96 Izazovi okolišne dozvole
■ uspostaviti ciljeve na najvišoj razini odgovarajućeg sustava upravljanja
koji su usmjereni ka stalnom unaprjeđivanju rada u području zaštite okoliša, u smislu određivanja audita i revidirati programe za zaštitu okoliša
kako bi se omogućilo ostvarivanje ciljeva;
■ pripremiti okolišni iskaz koji se objavljuje javno;
■ imati sustavne mjere zaštite okoliša, program, sustav upravljanja, izobavljati pregled ili postupak nadzora i okolišnog iskaza ili provjeriti odgovara
li okolišni iskaz zahtjevima neovisnih ovjerovatelja;
■ dostaviti važeći okolišni iskaz nadležnom organu.
članak 99.
Dragovoljni sporazumi
Zaključivanje dragovoljnih sporazuma između organa koji zastupaju odre-
đene interese, skupina potencijalnih zagađivača ili pojedinačnih zagađivača i
nadležnih organa uređuje se posebnim propisima kako bi se zadovoljili okolišni
zahtjevi na okolišno prihvatljiv i ekonomski učinkovit način.
članak 100.
Za zaključivanje dragovoljnih sporazuma potrebno je:
■ uspostaviti proces konzultacija u kojemu bi zainteresirane strane mogle
dati svoje naputke o nacrtu sporazuma;
■ zaključiti ugovor koji je obvezujući i može obuhvaćati sankcije primjenjive u slučaju nepoštovanja ugovora;
■ konkretne ciljevi ugovora iskazati brojčanim vrijednostima;
■ uspostaviti prijelazne ciljeve i definirati rok radi postizanja postupnog
pristupa i
■ definirati monitoring.
Sporazum se objavljuje u “Službenim novinama Federacije BiH”.
XIV - FINANcIRANjE ZAŠTITE OKOLIŠA
članak 101.
Fondovi za zaštitu okoliša
Federalni fond za zaštitu okoliša i kantonalni fondovi za zaštitu okoliša osnivat će se zakonom s ciljem unaprjeđivanja razvitka ekonomskog ustroja povoljnog po okoliš; spriječavanja štete po okoliš; otklanjanja nastale štete u okolišu;
očuvanja zaštićenih prirodnih područja; motiviranja i unaprjeđivanja najbolje Federalno ministarstvo okoliša i turizma 97
raspoložive tehnologije i alternativa; unaprjeđivanja ekološke svijesti javnosti i
istraživanja okoliša.
članak 102.
Sredstva Federalnog fonda za zaštitu okoliša čine:
■ sredstva iz proračuna Federacije;
■ darovnice, zajmovi i krediti,
■ naknade za obavljanje djelatnosti korištenjem resursa i
■ financijski instrumenti koji obuhvaćaju naknade utvrđene odredbama
od čl. 103. do 109. ovoga zakona.
Propisom iz članka 101. ovoga zakona utvrdit će se visina i način obračuna i
raspodjele sredstava iz stavka 1. ovoga članka.
XV - ODgOVORNOST ZA ŠTETU U OKOLIŠU
članak 103.
Radi sprječavanja nanošenja štete okolišu i osiguranja odgovarajue naknade, ovim zakonom uređuje se odgovornost za djelatnosti opasne po okoliš, sanaciju štete nanesene okolišu, teret dokazivanja, pristup informacijama o odgovornim osobama, pravila za davanje prava nevladinim organizacijama i dužnost
odgovornih osoba da nadoknade štetu.
članak 104.
Odgovornost za djelatnosti opasne po okoliš
Operator koji obavlja djelatnost opasnu po okoliš odgovoran je za štetu nanesenu tom aktivnošću ljudima, imovini i okolišu, bez obzira na krivnju.
Djelatnosti opasne po okoliš su one koje značiju značajan rizik za ljude, imovinu ili okoliš i to:
■ upravljanje lokacijama opasnim po okoliš,
■ oslobađanje genetički modificiranih organizama i
■ oslobađanje mikroorganizama.
Lokacije značiju opasnost po okoliš zbog načina na koji se njima upravlja
ili zbog tvarala koji se na njima koriste, kao što su rudnici, nalazišta mineralnih
ulja ili rafinerije, postrojenja za opskrbu plinom i taljenje, termolektrane, koksne
peći, postrojenja za proizvodnju i obradu metala i minerala, kemijska postrojenja, postrojenja za tretman, spaljivanje i skladištenje otpada, postrojenja za tre-98 Izazovi okolišne dozvole
tman otpadnih voda, klaonice, bojaonice i kožare, postrojenja za proizvodnju
papira, brane, plinovodi ili naftovodi.
Organizmi su bilo koje biološke jedinke sposobne za razmnažanje ili preno-
šenje genetičkog tvarala.
Mikroorganizmi su bilo koje mikrobiološke jedinke, stanične ili bestanične,
sposobne za replikaciju ili prijenos genetičkih tvari.
Ukoliko više operatora zajedno obavlja opasnu djelatnost odgovornost snose zajednički. Za lokacije na kojima je rad prestao, odgovornost snosi posljednji
operator.
članak 105.
Izuzeci od odgovornosti
Operator nije odgovoran za štetu uzrokovanu:
■ ratom ili nekom posebnom prirodnom pojavom;
■ od strane treće osobe čija je namjera nanošenje štete ili
■ zbog posebnih naredaba i mjera nadležnih organa koje su izravno uzrokovale štetu.
Operator se oslobađa odgovornosti za štetu ukoliko dokaže da je primijenio odgovarajuće mjere zaštite koje su okolnosti zahtijevale kako bi spriječio ili
ublažio štetu.
članak 106.
Pretpostavka uzročnosti
Ukoliko djelatnost opasna po okoliš može uslijed specifičnih okolnosti slu-
čaja uzročiti štetu smatrat će se da je šteta nastala tom aktivnošću.
Djelatnost koja uzroči štetu se procijenjuje na temelju načina rada, korištenih postrojenja, vrste i koncentracije tvara koje se upotrebljavaju ili nastaju tom
aktivnošću, genetički modificiranih organizama ili mikroorganizama, meteoroloških uvjeta kao i vremena i mjesta nastanka štete.
Pretpostavka uzročnosti se odbacuje ukoliko operator dokaže da nije uzro-
čio štetu ili ukoliko dokaže kako je vjerovatnije da je štetu uzročio drugi operator ili neka druga okolnost.
članak 107.
Pravo na informiranje
Svatko tko tvrdi da je pretrpio štetu aktivnošću opasnom po okoliš može
u bilo koje vrijeme zahtijevati podatke od operatora o okolnostima koje su od
utjecaja za dokazivanje kako je dana djelatnost uzročila štetu.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 99
Operator protiv kojega je podnesena tužba za naknadu štete ima pravo na
informacije od drugoga operatora sukladno stavku 1. ovoga članka.
članak 108.
Financijska jamstva
Operator koji obavlja djelatnost opasnu po okoliš dužan je putem osiguranja ili na neki drugi način osigurati sredstva za naknadu eventualne štete.
članak 109.
Šteta nanesena okolišu
Ukoliko opasna djelatnost nanosi štetu okolišu operator je dužan nadoknaditi troškove procjene štete i troškove mjera za povrat u prijašnje stanje.
Zahtjev za naknadu štete obuhvaća i troškove mjera za spriječavanje ili ubla-
živanje štete nanesene okolišu kao i visinu štete nanesenu osobama i imovini
koje su prouzročene tim mjerama.
Pravo na troškove iz st. 1. i 2. ovoga članka snosi osoba koja poduzima ove
mjere.
članak 110.
Naknada za izazvanu štetu po okoliš
Ukoliko se šteta nanesena okolišu ne može sanirati odgovarajućim mjerama, osoba koja je uzročila štetu odgovorna je za naknadu u visini vrijednosti
uništenog dobra.
Visina naknade treba biti približna ekonomskoj i ekološkoj vrijednosti uni-
štenog dobra. Ukoliko se ta vrijednost ne može utvrditi uobičajenim ekonomskim metodama, sud će ustvrditi visinu štete po principu jednakosti uzimajući
u obzir potrebne troškove sanacije, rizik koji djelatnost znači za okoliš, stupanj
individualne odgovornosti i korist stečenu nanošenjem štete okolišu.
Ukoliko odgovorna osoba nije uzročila štetu namjerno ili krajnjom nepa-
žnjom ili ukoliko je odgovorna osoba slabog imovnog stanja te bi ga isplata
dovela u oskudicu, sud može smanjiti iznos naknade na razumnu razinu.
Federacija zadržava pravo na naknadu štete ukoliko nema drugih osoba
koje imaju to pravo.
članak 111.
Pitanja o odgovornosti za štetu nanesenu okolišu koja nisu posebno uređena
ovim zakonom primjenjuju se opća pravila Zakona o obligacijskim odnosima. 100 Izazovi okolišne dozvole
XVI - MEđUENTITETSKA SURADNjA
članak 112.
Međuentitetsko tijelo za okoliš uspostavlja se odlukama Vlade FBiH i Vlade
Republike Srpske.
Međuentitetsko tijelo za okoliš sastoji se od osam članova. Četiri člana imenuje Vlada FBiH, a četiri člana imenuje Vlada Republike Srpske.
Međuentitetsko tijelo za okoliš se redovito sastaje najmanje šest puta godiš-
nje i donosi odluke na temelju konsenzusa.
Organizacija i način rada Međuentitetskog tijela za okoliš utvrdit će se odlukama entitetskih vlada.
Nadležni organi i druge službe organa uprave, upravne organizacije iz oba
entiteta dužni su pružati administracijsku potporu Međuentitetskom tijelu za
okoliš, provoditi odluke Međuentitetskog tijela za okoliš sukladno ovlaštenjima
utvrđenim entitetskim propisima.
članak 113.
Međuentitetsko tijelo za okoliš se bavi svim pitanjima u području okoliša
koja zahtijevaju usuglašen pristup entiteta, kao i drugim pitanjima koja su prenesena na Međuentitetsko tijelo za okoliš od entiteta ovim zakonom i drugim
propisima, a osobito pitanja:
■ međunarodnih sporazuma i programa u području okoliša;
■ suradnje s međunarodnim organizacijama i drugim zemljama;
■ koordiniranje primjene i donošenja zakona i drugih propisa;
■ koordiniranje monitoringa provedbe standarda i procedura za okoliš;
■ davanje preporuka za uspostavu usuglašenih standarda kvalitete okoliša
na razini entiteta;
■ koordiniranje entitetskih akcijskih planova i drugih programa i planova
u području okoliša,
■ koordiniranje monitoringa i sustava informiranja i
■ prikupljanje i razmjena informacija.
Međuentitetsko tijelo za okoliš pruža stručnu pomoć nadležnim entitetskim
ministarstvima.
Međuentitetsko tijelo za okoliš dužno je osigurati uobzirenje interesa oba
entiteta pri planiranju projekata, osobito kada su u pitanju različite vrste kori-
štenja okoliša koje su u proturječju, u područjima koja presijecaju međuentitetske crte razgraničenja.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 101
članak 114.
Međuentitetski program zaštite okoliša
Međuentitetsko tijelo za okoliš donosi Međuentitetski program zaštite okoliša.
Međuentitetski program zaštite okoliša obuhvaća pitanja koja zahtijevaju
usuglašen pristup entiteta, naglašujući pozornost na suradnju na međunarodnoj razini i međunarodnim obvezama.
Međuentitetski program zaštite okoliša izrađuje zajednička radna skupina
koju formiraju predstavnici entiteta, uz ravnomjernu zastupljenost predstavnika
entiteta, kantona, stručnih i poslovnih organizacija i udruga za zaštitu okoliša.
Vlada FBiH imenuje 15 predstavnika za radnu skupinu, od kojih je po pet
predstavnika federalnih ministarstava, kantona i stručnih, poslovnih organizacija i udruga za zaštitu okoliša na prijedlog federalnog ministra.
Zajednička radna skupina formira se u roku od 90 dana od dana stupanja na
snagu ovoga zakona. Radna skupina dužna je pripremiti nacrt međuentitetskog
programa zaštite okoliša u roku od 6 mjeseci od dana formiranja.
Nacrt međuentitetskog programa zaštite okoliša dostavlja se Savjetodavnom vijeću za okoliš i vladama entiteta radi davanja mišljenja u roku od 30 dana
od dana dostave.
Nakon obavljenih konzultacija zajednička radna skupina izrađuje konačan nacrt međuentitetskog programa i dostavlja ga Međuentitetskom tijelu za okoliš.
Međuentitetski program zaštite okoliša se objavljuje u “Službenom glasniku
BiH”.
članak 115.
Međunarodna suradnja
Entiteti, pomoću Međuentitetskog tijela za okoliš, sudjeluju u međunarodnoj
suradnji u područj okoliša putem nadležnog ministarstva Bosne i Hercegovine.
XVII - KAZNENE ODREDbE
članak 116.
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj svaka pravna osoba koja:
■ prekrši zahtjeve iz članka 67. ovoga zakona;
■ izgradi ili upravlja radom pogona i postrojenja ili obavlja djelatnosti bez
pribavljenog okolišnog dopuštenja ili oprečno okolišnom dopuštenju ili
propisima;
■ ne ispunjava zahtjeve ili uvjete utvrđene okolišnim dopuštenjem ili
propisima;102 Izazovi okolišne dozvole
■ ne podnosi nadležnim organima informacije, podatke ili dokumente potrebne prema ovom zakonu ili drugim propisima;
■ ne izradi Plan preventivnih mjera za spriječavanje nesreća većih srazmjera i ne poduzme preventivne mjere i
■ ne izradi unutarnji plan intervencije i ne dostavi ga organu iz članka 83.
ovog zakona.
Novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 2.000 KM za prekršaje iz stavka 1.
ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi.
XVIII - PRIjELAZNE I ZAVRŠNE ODREDbE
članak 117.
Parlament Federacije donijet će propis iz članka 48. ovoga zakona u roku od
dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Parlament Federacije donijet će propis iz članka 101. ovoga zakona u roku
od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Vlada FBiH donijet će propis iz članka 46. stavak 7. ovoga zakona u roku od
tri godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Federalni ministar donijet će propise iz čl. 28., 35., 72., stavak 2., 85., stavak
2., 86., 87., 90., stavak 5., 93., stavak 2. i 95., stavak 3. ovoga zakona u roku od
godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Federalni ministar donijet će propise iz čl. 56., 59. i 78. ovoga zakona u roku
od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Međuentitetsko tijelo za okoliš donijet će propis iz članka 114., stavak 1. ovoga zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Skpština kantona donijet će propis iz članka 49. stavak 6. ovoga zakona u
roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
članak 118.
Odredbe posebnih zakona i provedbenih propisa kojima se uređuju pitanja zaštite okoliša koji nisu u oprečnosti sa ovim zakonom nastavljaju se
primjenjivati.
članak 119.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH” a primjenjuje se istjekom 90 dana od dana stupanja na
snagu.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 103
Službene novine Federacije bih br. 38/09 od 10.6.2009.
ZAKON
O IZMjENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA
članak 1.
U Zakonu o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH”, br. 33/03), u
članku 4. iza definicije:”utjecaj na okoliš” - promjene u okolišu nastale korištenjem i opterećivanjem okoliša, dodaje se nova definicija koja glasi:
“strategijska procjena okoliša” - sistematski proces vrednovanja okolišnih posljedica predloženih planova, programa ili strategija kako bi se još u ranoj etapi
donošenja odluka uz ekonomska i društvena uključila i okolišna razmatranja”;
i iza definicije: “procjena utjecaja na okoliš” - identificiranje, opis i odgovarajuća procjena u odnosu na svaki pojedinačni slučaj, sukladno odredbama ovoga zakona, izravan i neizravan utjecaj nekog projekta na sljedeće elemente i
čimbenike:
■ ljude, biljni i životinjski svijet;
■ zemljište, vodu, zrak, klimu i krajolike;
■ materijalna dobra i kulturno naslijeđe;
■ međudjelovanje čimbenika navedenih u podtoč. jedan, dva i tri”, dodaje
se nova definicija koja glasi:
“plan aktivnosti” - plan prilagođavanja postojećih pogona i postrojenja koji
sadrži ciljeve, mjere i uvjete koji moraju zadovoljiti nove standarde zaštite svih
segmenata okoliša s utvrđenim sredstvima u utvrđenom roku”.
članak 2.
U članku 10. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3., koji glasi:
“Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima koji se vode na zahtjev operatora u skladu s ovim zakonom ili drugim propisima.”
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.
članak 3.
U članku 18. stavak 1. iza riječi “obuhvaća” dodaju se riječi: “zaštitu od”, a
riječ”uporabu” zamjenjuje se riječju “uporabe”.104 Izazovi okolišne dozvole
članak 4.
U članku 19. stavak 1. i članku 20. stavak 1. iza riječi “obuhvaća” dodaju se
riječi: “zaštitu od”, a riječi: “sve vrste” zamjenjuju se riječima: “svih vrsta”.
članak 5.
U članku 20. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
“Sva pitanja u svezi zaštite od buke i vibracija uredit će se posebnim
zakonom”.
članak 6.
U članku 21. iza riječi “obuhvaća” dodaju se riječi: “zaštitu od”, a riječi: “proizvedenu i prirodnu jonizaciju, nejonizirajuću radijaciju i termalnu radijaciju”, zamjenjuju se riječima: “proizvedene i prirodne jonizacije, nejonizirajuce radijacije
i termalne radijacije svih vrsta”.
članak 7.
U članku 22. stavak 1. riječi: “Federalno ministarstvo prostornog uređenja i
okoliša” zamjenjuju se riječima: “Federalno ministarstvo okoliša i turizma”, a riječ
“omogućiti” zamjenjuje se riječju “naložiti”.
U stavku 2. iza riječi “naseljenosti” dodaju se riječi: “i intenziteta korištenja
okoliša, kao periodično izvješće o stanju okoliša”.
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
“Federalna tijela nadležna za oblast upravljanja vodama, meteorologiju,
pedologiju, geologiju, zaštitu prirode, statistiku i druge upravne organizacije,
dužna su osigurati prikupljanje, obradu i evidentiranje odgovarajućih podataka
i informacija, posebno o korištenju i opterećenju okoliša, iz svoje nadležnosti i
dostaviti ih Ministarstvu, kao i drugim nadležnim tijelima na državnoj razini, te
međunarodnim institucijama.”
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.
članak 8.
U članku 36. stavak 1. točka 1. se briše.
Dosadašnja točka 2. postaje točka 1.
U stavku 4. iza točke 3. alineja f ) dodaje se nova alineja g) koja glasi:
,,g) prijedlogu rješenja o izdavanju okolišnog dopuštenja.”.
U istom stavku, u točki 5., riječ “odluke” zamjenjuje se riječju “rješenja”.
članak 9.
U članku 37. stavak 1., riječ “odluka” zamjenjuje se riječju “rješenja”.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 105
U stavku 3. riječ “odluke” zamjenjuje se riječju “rješenja”.
U stavku 4. riječi: “donesenoj odluci” zamjenjuje se riječima: “donesenom
rješenju.”.
članak 10.
U članku 38. riječi u naslovu: “Pristup pravdi” zamjenjuju se riječima: “Pravo
žalbe”.
članak 11.
U članku 45. stavak 1. točka 1. riječ “plan” zamjenjuje se riječju “program”.
članak 12.
U članku 46. stavak 1. riječ “Plan” zamjenjuje se riječju “Program”.
U stavku 3. riječ “plana” zamjenjuje se riječju “programa”.
članak 13.
U članku 48. stavak 2. točka 1. riječi: “Federalna strategija zaštite voda”, zamjenjuju se riječima: “Federalna strategija upravljanja vodama”.
članak 14.
U članku 51. stavak 1. se mijenja i glasi:
“Tijela nadležna za izradu dokumenata prostornog uređenja i tijela nadlež-
na za izradu planova, programa i strategija iz oblasti: poljoprivrede, ribarstva,
šumarstva, energije, rudarstva i industrije, transporta, upravljanja otpadom,
upravljanja vodama, čiji sadržaji mogu imati negativan utjecaj na okoliš, dužni
su izraditi strategijsku procjenu okoliša.”
članak 15.
U članku 52. stavak 1. se mijenja i glasi:
“Strategijska procjena okoliša sadrži:
■ procjenu okolišnog stanja;
■ identifikaciju razvojnih ciljeva određivanjem prioriteta sa stanovišta okoliša/održivog razvoja;
■ razmatranje razvojnih alternativa za ciljeve i prioritete realizacije;
■ izradu prijedloga okolišne procjene;
■ određivanje okolišnih indikatora za praćenje utjecaja na okoliš i promjene stanja okoliša;
■ integraciju planiranih mjera u završni dokument planova, programa i
strategija.”106 Izazovi okolišne dozvole
U stavku 2. iza riječi “uređenja” dodaju se riječi: “strategija, planova ili programa iz federalne nadležnosti dostavljaju se federalnim ministarstvima nadlež-
nim za oblast okoliša i zdravlja”.
U stavku 3. iza riječi “okoliša” dodaju se riječi: “iz federalne nadležnosti”.
Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
“Strategijsku procjenu okoliša iz kantonalne nadležnosti donosi vlada
kantona.”
članak 16.
U naslovu IX riječi,, (EIA)” se brišu i dodaju riječi:
“l OKOLIŠNO DOPUŠTENJE”
članak 17.
U članku 54. dodaju se novi st.: 2., 3. i 4. koji glase:
“Za izdavanje okolišnog dopuštenja podnosi se zahtjev za izdavanje okoliš-
nog dopuštenja.
Okolišno dopuštenje izdaje nadležno ministarstvo u formi rješenja.
Okolišno dopuštenje se izdaje:
■ donošenjem rješenja za izdavanje okolišnog dopuštenja u slučajevima
gdje nije potrebna prethodna procjena utjecaja na okoliš,
■ donošenjem rješenja za izdavanje okolišnog dopuštenja nakon provedene procedure prethodne procjene utjecaja na okoliš u slučajevima gdje
je potrebna samo prethodna procjena utjecaja na okoliš,
■ donošenjem rješenja za izdavanje okolišnog dopuštenja nakon prihva-
ćene studije o utjecaju na okoliš.”
članak 18.
Iza članka 54. dodaje se novi članak 54.a koji glasi:
“Članak 54.a
Zahtjev za izdavanje okolišnog dopuštenja
Zahtjev za izdavanje okolišnog dopuštenja sadrži:
■ ime i adresu operatora/investitora;
■ izvod iz planskog akta odnosnog područja s ucrtanom legendom o
namjeni površina šireg područja i namjenama površine predmetne
lokacije;
■ lokaciju pogona i postrojenja kao i opis:
■ pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, tehnički opis rada, itd),Federalno ministarstvo okoliša i turizma 107
■ osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi
ili koju proizvodi pogon i postrojenje,
■ izvora emisija iz pogona i postrojenja,
■ stanja lokacije pogona i postrojenja,
■ prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš
(zrak, voda, tlo) kao i identifikacije značajnih utjecaja na okoliš,
■ predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za spriječavanje ili ukoliko to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja,
■ mjera za sprječavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkuje postrojenje,
■ ostalih mjera radi usklađivanja s osnovnim obvezama operatora, posebice mjera nakon zatvaranja postrojenja,
■ mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov
utjecaj;
■ predviđenih alternativnih rješenja;
■ kopiju zahtjeva za dobijanje drugih dopuštenja koja će biti izdana zajedno s okolišnim dopuštenjem;
■ netehnički rezime; i
■ plan upravljanja otpadom.
Za pogone i postrojenja za koje je obvezna izrada Studije o procjeni utjecaja na okoliš uz zahtjev za izdavanje okolišnog dopuštenja umjesto podataka iz
stavka 1. ovog članka podnosi se Studija o utjecaju na okoliš.
Investitor je dužan Studiju o procjeni utjecaja na okoliš dostaviti na ocjenu
nadležnom ministarstvu u roku od šest mjeseci od dana donošenja zaključka o
izradi studije.”
članak 19.
U članku 55. stavak 2. riječ “postupku” zamjenjuje se riječju “postupak”, riječ
“zainteresirani” zamjenjuje se riječju “nadležni”, a iza riječi: “organi na” dodaje se
riječ “općinskoj”, iza koje se dodaje zarez.
članak 20.
U članku 56. riječ u naslovu “Projekti” zamjenjuje se riječima: “Pogoni i
postrojenja”.
U stavku 2. točka 1. se briše.
Dosadašnje toč. 2. i 3. postaju toč. 1. i 2.108 Izazovi okolišne dozvole
U stavku 3. iza riječi “okoliš” dodaju se riječi: “te donosi rješenje o izdavanju
okolišnog dopuštenja”.
članak 21.
U članku 57. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
“Ukoliko na osnovi zahtjeva za izdavanje okolišnog dopuštenja i priloženih
dokaza utvrdi da nije potrebna izrada Studije o procjeni utjecaja na okoliš nadležno ministarstvo donosi rješenje o izdavanju okolišnog dopuštenja na osnovi
prethodne procjene utjecaja na okoliš.”
članak 22.
U članku 58. st. 1. i 2. se brišu.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 1., mijenja se i glasi:
“Za pogone i postrojenja za koja je potrebna prethodna procjena utjecaja
na okoliš, nadležno ministarstvo dostavlja zahtjev za izdavanje okolišnog dopu-
štenja, zajedno s prilozima, nadležnim tijelima i zainteresiranim subjektima radi
davanja mišljenja i sugestija.”
U dosadašnjem stavku 4., koji postaje stavak 2., riječ “trideset” zamjenjuje se
riječju “petnaest”.
Dosadašnji stavak 5. se briše.
članak 23.
U članku 59. st. 1. i 2. riječ “Rješenje” u odgovarajućem padežu zamjenjuju se
riječju “Zaključak” u odgovarajućem padežu.
U stavku 1. riječ “trideset” zamjenjuje se riječju “petnaest”.
U stavku 2. toč. 2. i 3. se brišu.
Iza stavka 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase:
“Ocjenu Studije o procjeni utjecaja na okoliš vrši stručno povjerenstvo koje
imenuje ministar.
Sastav, naknade kao i druga pitanja vezana za rad povjerenstva propisat će
nadležni ministar provedbenim propisom.”
Dosadašnji st. 3., 4., i 5. postaju stavci 5., 6. i 7.
U stavku 7. ispred riječi “Provedbenim”, dodaje se riječ “Istim”, riječ “Provedbenim” zamjenjuje se riječju “provedbenim”, iza riječi “okoliš” dodaju se riječi:
“lista nositelja izrade Studije o procjeni utjecaja na okoliš”, a riječi: “stavka 3.”
zamjenjuju se riječima: “stavka 5”.
članak 24.
U članku 64. stavak 1. se mijenja i glasi:Federalno ministarstvo okoliša i turizma 109
“Nadležno ministarstvo će na osnovi ocjene Studije o procjeni utjecaja na
okoliš donijeti rješenje o okolišnom dopuštenju u roku od 30 dana od dana dostavljanja ocjene.”
Stavak 2. mijenja se i glasi:
“Okolišno dopuštenje neće biti izdano ukoliko rezultati Studije o procjeni
utjecaja na okoliš pokažu:”.
U točki 1. brišu se riječi: “se utvrdi”.
U stavku 3. riječi: “Rješenjem o odobravanju ili odbijanju Studije o utjecaju
na okoliš”, zamjenjuju se riječima: “Rješenje o okolišnom dopuštenju”.
članak 25.
Članak 65. se briše.
članak 26.
Članak 69. se briše.
članak 27.
U članku 72. stavak 1. riječi: “2008. godine” zamjenjuju se riječima: “31. 12.
2011. godine.
Stavak 2. se mijenja i glasi:
“Zahtjev za izdavanje okolišnog dopuštenja za postojeće pogone i postrojenja obvezno sadrži Planove aktivnosti.”
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
“Rok za izdavanje okolišnog dopuštenja je 60 dana od dana ocjene Plana
aktivnosti”.
članak 28.
U članku 73. iza riječi “ministarstvo” dodaju se riječi:,,i inspektora”, a iza rije-
či “emisija” dodaju se riječi:,,u skladu s okolišnim dopuštenjem i provedbenim
propisom”.
članak 29.
U članku 74. stavak 1. riječi: “Nadležno ministarstvo razmatra i obavlja izmjenu okolišnog dopuštenja ili, ukoliko ona nije potrebna, urbanističke suglasnosti
ukoliko:”, zamjenjuju se riječima:
“Nadležno ministarstvo ponovno razmatra i vrši izmjenu okolišnog dopu-
štenja ukoliko je:”.
U stavku 1. točka 1. se mijenja i glasi:
“- zagađenje koje stvara pogon i postrojenje toliko značajno da prelazi granične vrijednosti utvrđene u okolišnom dopuštenju;”.110 Izazovi okolišne dozvole
U stavku 2. iza riječi “zahtjev” dodaju se riječi: “nadležne inspekcije za okoliš i”.
članak 30.
U članku 75. stavak 2. iza riječi “ministarstvu” dodaju se riječi: i nadležnom
inspektoru”.
članak 31.
U članku 76. stavak 1. iza riječi “ministarstvo” dodaju se riječi: “i nadležnog
inspektora”.
članak 32.
U članku 87. stavak 1. se mijenja i glasi:
“Federalni ministar propisuje standarde donošenjem najboljih raspoloživih
tehnika kojima se postižu standardi kvalitete okoliša kako bi se negativni utjecaji pogona i postrojenja ili aktivnosti na okoliš spriječili ili sveli na najmanju
moguću mjeru, a posebice:
■ uspostavljanjem graničnih vrijednosti emisija za zagađujuće materije,
■ određivanjem tehnoloških i operativnih zahtjeva za pogone i postrojenja, i
■ određivanjem zahtjeva za mjerenje, monitoring i podnošenje zahtjeva.
članak 33.
U članku 90. stavak 2. se mijenja i glasi: “Inspekcijski nadzor vrši nadležni
inspektor zaštite okoliša”.
Stavak 3. i 4. se brišu.
Dosadašnji st. 5., 6., 7., 8. i 9. postaju st. 3., 4., 5., 6. i 7.
članak 34.
U članku 91. stavak 1. brišu se riječi: “inspekciju i”.
Iza stavka 1. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase:
“Kontrolu pogona i postrojenja iz stavka 1. ovog članka vrši stručno povjerenstvo koje formira ministar na razdoblje od jedne godine.
Sastav, način rada, naknade i druga pitanja u svezi povjerenstva propisat će
ministar provedbenim propisom.”
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 4.
članak 35.
U članku 104. stavak 3. iza riječi “naftovodi” dodaju se riječi: “ i skladišta teku-
ćih atmosferskih plinova”.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 111
članak 36.
U članku 116. stavak 1. riječi: “1.000,00 KM do 10.000,00 KM”, zamjenjuju se
riječima: “3.000,00 KM do 15.000,00 KM”.
U stavku 2. riječi: “500,00 KM do 2.000,00 KM”, zamjenjuju se riječima: “300,00
KM do 1.500,00 KM”, a iza riječi: “kaznit će se”, dodaju se riječi: “fizička osoba i”.
članak 37.
U članku 117. stavak 1. iza riječi “članka” dodaju se riječi: “20. i”.
članak 38.
U čl. 57., 59., 60., 61., 63., 64. i 71. iza riječi: “studija o”, dodaje se riječ “procjeni”
u odgovarajućem padežu.
članak 39.
Ovlašćuje se Zakonodavno-pravno povjerenstvo Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonodavno-pravno povjerenstvo
Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da utvrde pročišćeni
tekst Zakona o zaštiti okoliša.
članak 40.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.112 Izazovi okolišne dozvole
Službene novine Federacije bih br. 19/04 od 10.8.2004.
Na temelju članka 117. stavka 5., članka 56. stavka 1. i članka 68. stavka 2. Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH”, broj 33/03), federalni
ministar prostornog uređenja i okoliša donosi
PRAVILNIK
O POgONIMA I POSTROjENjIMA ZA KOjE jE ObVEZNA
PROcjENA UTjEcAjA NA OKOLIŠ I POgONIMA I
POSTROjENjIMA KOjI MOgU bITI IZgRAđENI I PUŠTENI U
RAD SAMO AKO IMAjU OKOLIŠNO DOPUŠTENjE
I - OPćE ODREDbE
članak 1.
Ovim pravilnikom utvrđuju se:
■ pogoni i postrojenja ili znatne izmjene postojećih pogona i postrojenja
za koje Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoliša (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) obvezno provodi proceduru procjene utjecaja na okoliš u postupku izdavanja okolišnog dopuštenja,
■ pogoni i postrojenja ili znatne izmjene postojećih pogona i postrojenja
za koje će Federalno ministarstvo odlučiti da li je potrebna procjena
utjecaja na okoliš u postupku izdavanja okolišnog dopuštenja,
■ pogoni i postrojenja za koje nije obvezna procjena utjecaja na okoliš, a
koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišno dopu-
štenje izdato od strane Federalnog ministarstva,
■ pogoni i postrojenja kod kojih postoji opasnost od nesreća većih razmjera, a koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okoliš-
no dopuštenje izdato od strane Federalnog ministarstva,
■ sadržaj Studije o utjecaju na okoliš,
■ kriteriji za određivanje potrebe za provođenjem procjene utjecaja na
okoliš.
Ovim pravilnikom obuhvaćene su i planirane aktivnosti u prostoru koje ne
spadaju u pogone i postrojenja a čije provođenje može dovesti do značajnog
utjecaja na okoliš.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 113
članak 2.
Za pogone i postrojenja za koje nije potrebna procjena utjecaja na okoliš,
za pogone i postrojenja ispod pragova utvrđenih ovim pravilnikom i pogone
i postrojenja koji nisu navedeni u ovom pravilniku okolišno dopuštenje izdaje
nadležno kantonalno ministarstvo.
II - POgONI I POSTROjENjA ZA KOjE FEDERALNO
MINISTARSTVO IZDAjE OKOLIŠNO DOPUŠTENjE
članak 3.
Pogoni i postrojenja za koje je obvezna procjena utjecaja na
okoliš
Za pogone i postrojenja koji se nalaze na spisku pogona i postrojenja u
članku 4. ovog pravilnika obvezno se vrši procjena utjecaja na okoliš prije izdavanja okolišnog dopuštenja od strane Federalnog ministarstva.
članak 4.
Pogoni i postrojenja koji moraju proći proceduru procjene utjecaja na okoliš su:
a) Energetska industrija
1. Rafinerije sirove nafte (izuzev preduzeća koja proizvode samo maziva
iz sirove nafte):
■ peći za koks (suha destilacija ugljena),
■ pogoni za gasifikaciju i topljenje ugljena i bitumenoznog škriljca;
2. Termoelektrane i ostala postrojenja sa sagorijevanjem sa toplotnim
izlazom od 50 MW i više,
3. Pogoni za proizvodnju hidroelektrične energije sa izlazom većim od 5
MW za pojedinačne pogone ili više od 2 MW za nekoliko pogona koja
slijede jedno drugo na rastojanju manjem od 2 km,
4. Izgradnja nadzemnih električnih vodova s voltažom od:
■ 110 kV ukoliko su dio prenosnog sustava,
■ 220 kV i više,
5. Nuklearne elektrane i ostali nuklearni reaktori uključujući demontiranje ili prekid rada takvih elektrana ili reaktora (izuzev pogona za istraživanje za proizvodnju i konverziju fisijskih i fertilinih materijala čija maksimalna snaga ne prelazi 1 kW stalnog termalnog opterećenja),114 Izazovi okolišne dozvole
6. (a) Pogoni za reprocesiranje ozračenog nuklearnog goriva,
(b) Pogoni projektirani za:
■ proizvodnju ili obogaćivanje nuklearnog goriva,
■ preradu ozračenog nuklearnog goriva ili radioaktivnog otpada visoke razine,
■ konačno odlaganje ozračenog nuklearnog goriva,
■ isključivo za odlaganje radioaktivnog otpada,
■ isključivo za skladištenje (planirano na više od 10 godina) ozračenog nuklearnog goriva ili radioaktivnog otpada na drugoj lokaciji a
ne na mjestu produciranja,
(c) Pogoni za preradu i skladištenje radioaktivnog otpada.
b) Kemijska industrija
1. Integrirani kemijski pogoni, tj. pogoni za proizvodnju kemijskih supstanci uz korištenje kemijskih procesa konverzije, u kojima su nekoliko
jedinica nanizane jedna uz drugu, međusobno su funkcionalno povezane i služe za:
■ proizvodnju osnovnih organskih kemikalija, a posebno: prosti
ugljikovodici (linearni ili ciklični, zasićeni ili nezasićeni, alifatski ili
aromatski); ugljikovodici koji sadrže kisik kao što su alkoholi, aldehidi, ketoni, karboksilne kiseline, esteri, acetati, eteri, peroksidi, epoksirezini; sumporasti ugljikovodici; dušični ugljikovodici kao što su
amini, amidi, jedinjenja trovalentnog dušika, nitro-jedinjenja ili nitratna jedinjenja, nitriti, cijanati, izocijanati; ugljikovodici koji sadr-
že fosfor; halogeni ugljikovodici; organska jedinjenja metala; boje i
pigmenti; površinski aktivni agensi i površinski aktivna sredstva;
■ proizvodnju osnovnih neorganskih kemikalija, a posebno: plinovi
kao što su amonijak, klor ili hidrogen klorid, fluor ili hidrogen fluorid, oksidi ugljika, jedinjenja sumpora, oksidi dušika, vodik, sumpordioksid, karbonilklorid; kiseline kao što su kromna kiselina,
fluorovodonična kiselina, fosforna kiselina, dušična kiselina, klorovodonična kiselina, sumporna kiselina, oleum, sumporasta kiselina;
lužine kao što su amonijum hidroksid, kalijum hidroksid, natrijum
hidroksid; soli kao što su amonijum klorid, kalijum klorat, kalijum
karbonat, natrijum karbonat, perborat, srebro nitrat; nemetali, oksidi metala ili ostala neorganska jedinjenja kao što su kalcij karbid,
silikon, silikon karbid,Federalno ministarstvo okoliša i turizma 115
■ proizvodnju gnjojiva na bazi fosfora, dušika, i kalija (prosta i složena
gnjojiva),
■ proizvodnju osnovnih proizvoda za zaštitu bilja i biocida,
■ proizvodnju osnovnih farmaceutskih proizvoda uz korištenje kemijskih i bioloških procesa,
■ proizvodnja eksploziva,
2. Prerada kemijskih međuproizvoda s kapacitetom prerade većim od
50.000 t/g,
3. Proizvodnja kemikalija s proizvodnim kapacitetom većim od 25.000
t/g,
4. Proizvodnja boja i lakova, elastomera i peroksida s proizvodnim kapacitetom većim od 25.000 t/g,
5. Proizvodnja pesticida i farmaceutskih proizvoda,
6. Proizvodnja i prerada proizvoda na bazi elastomera s kapacitetom ve-
ćim od 50.000 t/g.
c) Metalna industrija
1. Integrirane tvornice za početno topljenje livenog željeza i čelika,
2. Pogoni za proizvodnju obojenih sirovih metala iz rude, koncentrata
ili sekundarnih sirovina putem metalurških, kemijskih ili elektrolitskih
procesa,
3. Pogoni za proizvodnju sirovog željeza ili čelika (primarna ili sekundarna fuzija) uključujući stalno livenje,
4. Pogoni za preradu crnih metala s kapacitetom prerade većim od 50.000
t/g:
■ tople i hladne valjaonice,
■ kovačnice sa čekićima,
■ nanošenje zaštitnih fuznih metalnih presvlaka;
5. Livnice crnih metala i pogoni za topljenje, uključujući legure crnih i
obojenih metala, uključujući i proizvode čiji je povrat izvršen (rafiniranje, livenje i sl.) s kapacitetom topljenja većim od 25.000 t/g,
6. Pogoni za pečenje i sinterovanje metalnih ruda.116 Izazovi okolišne dozvole
d) Mineralna industrija
7. Pogoni za ekstrakciju azbesta i za preradu i transformaciju azbesta i
proizvoda koji sadrže azbest:
■ za proizvode od azbestnog cementa s proizvodnjom većom od
5.000 t/g gotovih proizvoda,
■ za frakcione materijale s proizvodnjom većom od 5 t/g gotovih
proizvoda,
■ za ostale uporabe azbesta, korištenje veće od 25 t/g,
8. Pogoni za proizvodnju stakla uključujući staklena vlakna s proizvodnim kapacitetom većim od 50.000 t/g,
9. Pogoni za topljenje mineralnih supstanci uključujući proizvodnju mineralnih vlakana s proizvodnim kapacitetom većim od 25.000 t/g,
10. Proizvodnja keramičkih proizvoda pečenjem, posebno krovnog crijepa, cigli, vatrostalne cigle, crijepova, grnčarije ili porculana s proizvodnim kapacitetom većim od 25.000 t/g,
11. Pogoni za proizvodnju vještačkih mineralnih vlakana s proizvodnim
kapacitetom većim od 25.000 t/g.
e) Infrastrukturni projekti
1. Izgradnja pruga za primarne željeznice ili željeznice I. i II. kategorije,
2. izgradnja zračnih luka namijenjenih slijetanju i polijetanju aviona i helikoptera s kapacitetom većim od 5,7 t,
3. izgradnja ili produženje pisti s osnovnom dužinom od 500 m,
4. Izgradnja autocesta,
5. Izgradnja nove ceste ili trasa i/ili proširenje postojeće ceste s dvije ili
manje traka kako bi se dobile četiri ili više traka, gdje bi takva nova
cesta ili ponovo označeni i/ili prošireni dio ceste bio dug 10 km ili duže
stalne dužine,
6. unutarnji vodni putovi i luke za unutrašnji vodni promet s dozvolom za
prolaz plovila od preko 1.350 t,
7. trgovačke luke, pristaništa za utovar i istovar koja su povezana sa kopnom i vanjskim lukama (izuzev pristaništa za trajekte) koja mogu primiti plovila od preko 1.350 t.
f) Upravljanje otpadom
1. Pogoni za odlaganje otpada za:Federalno ministarstvo okoliša i turizma 117
■ spaljivanje,
■ kemijsku obradu, ili
■ deponiranje opasnog otpada,
2. pogoni za spaljivanje komunalnog otpada,
3. pogoni za biološku i fizičko-kemijsku obradu neopasnog otpada u cilju
daljeg odlaganja s kapacitetom većim od 50 t/d,
4. deponije koje primaju više od 10 t dnevno ili s ukupnim kapacitetom većim od 25.000 t, izuzev deponija inertnog otpada,
5. deponije inertnog otpada s kapacitetom od 250.000 m3
ukupne zapremine ili površinom od 4 ha ili više.
g) Upravljanje vodama
1. Apstrakcija podzemnih voda ili vještačko ponovno punjenje podzemnih voda gdje je godišnja zapremina vode koja se apstrahira ili ponovo puni veća od 3 milijuna m3
,
■ postrojenja za prenos vodnih resursa između riječnih slivova gdje
je cilj ovog prenosa sprječavanje mogućih nestašica vode i gdje je
količina vode koja se prenosi veća od 50 milijuna m3
godišnje,
■ u svim drugim slučajevima, postrojenja za prenos vodnih resursa između riječnih slivova gdje je prosječni protok tijekom više godina u
slivu gdje se obavlja apstrakcija veći od 1.000 milijuna m3
godišnje i
gdje količina vode koja se prenosi prelazi 5% ovog protoka.
U oba slučaja je isključen prenos vode za piće cijevima,
2. Postrojenja za preradu otpadnih voda s kapacitetom koji prelazi 50.000
e.s. (ekvivalentni stanovnik),
3. Brane i ostale instalacije namijenjene zadržavanju ili stalnom skladi-
štenju vode gdje je nova ili dodatna količina vode koja se zadržava ili
skladišti veća od 2 milijuna m3
.
h) Ekstraktivna industrija
1. Ekstrakcija petroleja i prirodnog plina u komercijalne svrhe,
2. Kamenolomi i otvoreni kopovi gdje površina lokacije prelazi 5 ha (čvrste stjene, vlažni procesi razaranja šljunka) i ekstrakcija minerala putem
morskog ili fluvijalnog vađenja mulja na području većem od 5 ha,
3. Podzemno rudarstvo.118 Izazovi okolišne dozvole
i) Poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda
1. Projekti za restruktuiranje poljoprivrednih dobara na području većem
od 30 ha,
2. Projekti za korištenje neobrađenog zemljišta ili poluprirodnih područja
za intenzivne poljoprivredne svrhe na području većem od 30 ha,
3. Početno pošumljavanje i ogoljavanje sa svrhom pretvaranja u drugu
vrstu zemljišta na području većem od 30 ha,
4. Pogoni za intenzivan uzgoj živine, svinja i krupne stoke sa više od:
■ 60.000 mjesta za brojlere,
■ 40.000 mjesta za kokoške,
■ 2.000 mjesta za svinje (preko 30 kg) ili,
■ 700 mjesta za krmače,
■ 500 mjesta za krupnu stoku.
j) Prehrambena industrija
1. Proizvodnja biljnih i životinjskih ulja i masti s proizvodnim kapacitetom
većim od 25.000 t/g,
2. Pivare i sladare s proizvodnim kapacitetom većim od 500.000 hl/g,
3. Klaonice s kapacitetom od 25.000 t/g trupala,
4. Šećerane s proizvodnim kapacitetom većim od 50.000 t/g.
k) Tekstilna, kožarska, drvna i papirna industrija
1. Postrojenja za predobradu (pranje, bijeljenje, mercerizaciju) ili bojenje
vlakana ili tekstila s kapacitetom obrade većim od 25 t/d,
2. Postrojenja za štavljenje krupne i sitne kože s kapacitetom obrade ve-
ćim od 25 t/d,
3. Industrijska postrojenja za:
■ proizvodnju celuloze iz drveta ili sličnih vlaknastih materijala,
■ proizvodnju papira i kartona,
■ postrojenja za preradu celuloze.
l) Infrastrukturni i drugi projekti
1. Ski staze, ski liftovi i žičare i njihovi prateći objekti s površinom od 10
ha i više,Federalno ministarstvo okoliša i turizma 119
2. Postrojenja za skladištenje petroleja, petrokemijskih ili kemijskih proizvoda s kapacitetom od 50.000 t ili više,
3. Cjevovodi za prijenos plina, nafte ili kemikalija s promjerom više od 500
mm,
4. Postrojenja za povrat ili uništenje eksplozivnih supstanci,
5. Postrojenja za odlaganje ili reciklažu životinjskih trupala i životinjskog
otpada.
članak 5.
Pogoni i postrojenja za koje se procjena uticaja na okoliš obavlja
na temelju ocjene Federalnog ministarstva
Za pogone i postrojenja koji se nalaze na popisu pogona i postrojenja u
članku 6. ovog pravilnika Federalno ministarstvo će za svaki pojedinačni slu-
čaj utvrditi da li je potrebno provođenje procjene utjecaja na okoliš.
Provjera iz stava 1. ovog članka obavlja se u skladu s kriterijima utvrđenim
u poglavlju IV ovog pravilnika.
Ukoliko provjera pokaže da nije potrebna procjena utjecaja na okoliš
Federalno ministarstvo izdaje okolišno dopuštenje na temelju dostavljene
dokumentacije.
članak 6.
Pogoni i postrojenja za koje se procjena utjecaja na okoliš obavlja na temelju provjere Federalnog ministarstva su:
a) Energetska industrija
1. Postrojenja za skladištenje prirodnog plina s skladišnim kapacitetom
većim od 10.000 m3
,
2. Površinsko skladištenje fosilnih goriva s skladišnim kapacitetom većim
od 50.000 t,
3. Industrijsko briketiranje ugljena i lignita s kapacitetom većim od 25.000
t,
4. Postrojenja za iskorištavanje pogonske snage vjetra za proizvodnju energije (vjetrenjače) s proizvodnim kapacitetom od 2 MW ili 4
konvertera,
5. Postrojenja za proizvodnju hidroelektrične energije s izlazom električ-
ne energije većim od 1 MW.120 Izazovi okolišne dozvole
b) Kemijska industrija
1. Obrada kemijskih međuproizvoda s kapacitetom obrade od 10.000 t/g
i više,
2. Proizvodnja kemikalija s proizvodnim kapacitetom od 5.000 t/g i više,
3. Proizvodnja boja i lakova, elastomera i peroksida s proizvodnim kapacitetom od 5.000 t/g,
4. Skladišta za petrolej, petrokemijske i kemijske proizvode s kapacitetom
većim od 10.000 t.
c) Proizvodnja i prerada metala
1. Postrojenja za preradu obojenih metala s kapacitetom prerade većim
od 25.000 t/g:
■ tople i hladne valjaonice,
■ kovačnice sa čekićima,
■ nanošenje zaštitnih fuznih metalnih presvlaka;
2. Livnice crnih metala s kapacitetom prerade većim od 10.000 t/g,
3. Postrojenja za topljenje uključujući i legure obojenih metala, izuzev
plemenitih metala, uključujući povrat proizvoda (rafiniranje, livenje i
sl.) s kapacitetom topljenja 2.500 t/g za olovo i kadmij, ili 10.000 t/g za
sve ostale metale,
4. Postrojenja za površinsku obradu metala i plastičnih materijala uz korištenje elektrolitskih ili kemijskih procesa uz uporabu više od 1.000
t/g premaza, a u slučaju toplog galvaniziranja metalnih površina uz
uporabu više od 3.000 t/g premaza,
5. Proizvodnja i sklapanje motornih vozila i proizvodnja motora za motorna vozila,
6. Brodogradilišta,
7. Postrojenja za izgradnju i popravku aviona,
8. Proizvodnja željezničke opreme,
9. Oblikovanje u korištenje eksploziva.
d) Mineralna industrija
1. Postrojenja za proizvodnju stakla uključujući staklena vlakna s proizvodnim kapacitetom preko 30.000 t/g,Federalno ministarstvo okoliša i turizma 121
2. Postrojenja za topljenje mineralnih supstanici uključujući proizvodnju
mineralnih vlakana s proizvodnim kapacitetom većim od 30.000 t/g,
3. Proizvodnja keramičkih proizvoda pečenjem, posebno krovnog crijepa, cigli, vatrostalne cigle, grnčarije ili porculana s proizvodnim kapacitetom većim od 20.000 t/g.
e) Poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda
1. Projekti za restruktuiranje poljoprivrednih dobara na području većem
od 15 ha,
2. Projekti za upotrebu neobrađenog zemljišta ili poluprirodnih područja
za intezivne poljoprivredne svrhe na području većem od 15 ha,
3. Početno pošumljavanje i krčenje šuma radi promjene namjene zemlji-
šta na području većem od 15 ha,
4. Intenzivan uzgoj ribe na području većem od 15 ha.
f) Ekstraktivna industrija
1. Kamenolomi i otvoreni kopovi gdje površina lokacije prelazi 2.5 ha
(čvrste stijene, šljunak, pijesak, mrki ugljen, treset, vlažni proces razaranja šljunka) i ekstrakcija minerala morskim ili fluvijalnim vađenjem
mulja na području većem od 2.5 ha,
2. Duboke bušotine s dubinom od 500 m.
g) Prehrambena industrija
1. Proizvodnja biljnih i životinjskih masti i ulja s proizvodnim kapacitetom
većim od 20.000 t/g,
2. Pakiranje i konzerviranje biljnih i životinjskih proizvoda s proizvodnim
kapacitetom većim od 20.000 t/g,
3. Proizvodnja mliječnih proizvoda s proizvodnim kapacitetom većim od
25.000 t/g,
4. Pivare i sladare s proizvodnim kapacitetom većim od 250.000 hl/g,
5. Proizvodnja slatkiša i sirupa s proizvodnim kapacitetom većim od
25.000 t/g,
6. Klaonice s kapacitetom više od 10.000 t/g trupala,
7. Postrojenja za proizvodnju skroba s proizvodnim kapacitetom većim
od 25.000 t/g,122 Izazovi okolišne dozvole
8. Tvornice ribljeg brašna i ulja s proizvodnim kapacitetom većim od
10.000 t/g,
9. Šećerane s proizvodnim kapacitetom većim od 25.000 t/g.
h) Tekstilna, kožarska, drvna i papirna industrija
1. Postrojenja za predobradu (pranje, bijeljenje, mercerizaciju) ili bojenje
vlakana ili tekstila s kapacitetom prerade većim od 10 t/d,
2. Postrojenja za štavljenje krupne i sitne kože s kapacitetom većim od
10.000 t/g.
i) Industrija gume
1. Proizvodnja i prerada proizvoda na bazi elastomera s kapacitetom ve-
ćim od 10.000 t/g.
j) Infrastrukturni projekti
1. Projekti industrijskog razvoja na području od 5 ha i više,
2. Projekti urbanog razvoja uključujući izgradnja šoping centara i parkinga na području od 5 ha ili više od 750 mijesta za parking,
3. Izgradnja željeznica i intermodalnih objekata za pretovar i intermodalnih terminala,
4. Izgradnja novih:
■ kantonalnih puteva,
■ regionalnih puteva s više od 2 km neprekidne dužine;
5. Gradnja na unutrašnjim vodnim tokovima kanala i objekata za obranu
od poplava,
6. Brane i ostali objekti projektovani za zadržavanje ili skladištenje vode
na duže razdoblje gdje je nova ili dodatna količina vode koja se zadržava ili skladišti veća od 1 milijun m3
,
7. Tramvaji, uzdignute i podzemne željeznice, žičare i druge vrste linija
koje se isključivo ili uglavnom koriste za prevoz putnika i koje su duge
više od 2 km,
8. Instalacije akvadukta na veće udaljenosti,
9. Obalni radovi na sprječavanju erozije i morski radovi koji mogu izazvati
promjene na obali usljed izgradnje jaraka, molova, pristaništa i ostalih
objekata, izuzev održavanja i rekonstrukcije takvih objekata,Federalno ministarstvo okoliša i turizma 123
10. Apstrakcija podzemne vode ili vještačko ponovno punjenje podzemne
vode gdje je godišnja zapremina vode koja se apstrahira ili ponovo
puni jednaka ili veća od 1 milijun m3
,
11. Instalacije za prijenos vode između riječnih slivova.
k) Ostali projekti
1. Stalne trkaće staze i staze za testiranje motornih vozila s dužinom od
1 km i više,
■ pogoni za biološku i fizičko-kemijsku preradu neopasnog otpada
radi daljeg odlaganja s kapacitetom većim od 10 t/d,
■ deponije koje primaju više od 5 t dnevno ili s ukupnim kapacitetom
većim od 10.000 t, izuzev deponija inertnog otpada,
■ deponije inertnog otpada s kapacitetom od 100.000 m3
³ukupne zapremine ili 2 ha površine ili više.
2. Postrojenja za preradu otpadne vode s kapacitetom preko 10.000 e.s.
(ekvivalentni stanovnik),
3. Lokacije za odlaganje šljake s ukupnim kapacitetom više od 10.000 t,
4. Skladištenje otpadaka od željeza uključujući automobilske olupine s
kapacitetom većim od 10.000 t/g,
5. Postrojenja s više od 10 testnih mjesta za motore, turbine i reaktore.
h) Turizam i zabava
1. Ski staze, ski liftovi i žičare i prateći objekti s površinom od 5 ha i više,
2. Marine,
3. Odmarališta i hotelski kompleksi izvan urbanih područja i prateći
objekti s površinom većim od 5 ha ili 500 kreveta,
4. Stalni kampovi izvan urbanih područja s više od 500 mjesta,
5. Zabavni parkovi s više od 5 ha ili više od 750 mjesta za parking.
članak 7.
Pogoni i postrojenja za koje nije potrebna procjena utjecaja
na okoliš a za koje Federalno ministarstvo izdaje okolišno
dopuštenje
Za pogone i postrojenja koji se nalaze na popisu pogona i postrojenja u
članku 8. ovog pravilnika Federalno ministarstvo izdaje okolišno dopuštenje.124 Izazovi okolišne dozvole
Granične vrijednosti dane u članku 8. ovog pravilnika odnose se na proizvodne kapacitete ili rezultate.
U slučaju da jedan operater u istom pogonu ili na istoj lokaciji sprovodi
nekoliko djelatnosti koje spadaju pod isti podnaslov ovog spiska, kapaciteti
tih djelatnost se zbrajaju.
Pogoni i postrojenja ili njihovi dijelovi koji se koriste za istraživanje, razvoj
i testiranje novih proizvoda i procesa nisu obuhvaćeni ovim popisom i za njih
nije potrebno okolišno dopuštenje.
članak 8.
Pogoni i postrojenja za koje nije potrebna procjena utjecaja na okoliš i za
koje Federalno ministarstvo izdaje okolišno dopuštenje su:
a) Energetska industrija
1. Pogoni sa sagorijevanjem s nominalnom termalnom snagom većom
od 10 MW,
■ Pogoni sa sagorijevanjem za suspaljivanje otpada,
2. Motori sa sagorijevanjem sa snagom većom od 2 MW,
3. Skladišta nafte, naftnih derivata i plina za loženje u količinama većim
od 5.000 t.
b) Proizvodnja i prerada metala
1. Valjaonice za toplo i hladno valjenje s kapacitetom većim od 10.000
t/g,
2. Kovačnice s kapacitetom većim od 10.000 t/g,
3. Nanošenje stopljenih zaštitnih metalnih presvlaka s kapacitetom prerade 5.000 t/g,
4. Pogoni za proizvodnju sirovih obojenih metala iz rude, koncentrata
ili sekundarnih sirovina putem metalurških, kemijskih ili elektrolitskih
procesa,
5. Pogoni za površinsku obradu metala i plastičnih materijala gdje se
koriste elektrolitski ili kemijski procesi i gdje je zapremina posuda za
obradu veća od 10 m3
,
6. Pogoni za industrijsku proizvodnju metalnog praha,
7. Pogoni za proizvodnju olovnih akumulatora.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 125
c) Rudarstvo
1. Rudarstvo na otvorenim kopovima (kao što su metalne rude, boksit,...)
s kapacitetom većim od 50.000 t/a,
2. Eksploatacija gline, šljunka i pijeska sa kapacitetom većim od 100.000
m3
/g.
d) Mineralna industrija
1. Pogoni za proizvodnju cementnog klinkera u rotacijskim pećima i za
proizvodnju cementa,
2. Pogoni za proizvodnju vapna u rotacijskim pećima ili drugim vrstama
peći,
3. Pogoni za kaliciniranje gipsa, boksita, magnezita, dijatomejske zemlje,
kvarcita, ili gline u šamot,
4. Pogoni za proizvodnju azbesta i proizvoda na bazi azbesta,
5. Pogoni za proizvodnju stakla uključujući staklenu vunu s proizvodnim
kapacitetom većim 20 t/d,
6. Pogoni za topljenje mineralnih supstanici uključujući proizvodnju mineralnih vlakana s proizvodnim kapacitetom većim od 10 t/d,
7. Pogoni za proizvodnju keramičkih proizvoda pečenjem, posebno krovnih crijepova, cigli, vatrostalne cigle, crijepova, lončarske robe od kremenaste gline ili porculana s proizvodnim kapacitetom većim od 30
t/d, i /ili s kapacitetom peći većim od 2 m3
i sa gustinom po peći većom
od 300 kg/m3
,
8. Pogoni za proizvodnju betona i građevnog materijala uz korištenje cementa s kapacitetom većim od 100 m3
/h,
9. Pogoni za proizvodnju ili topljenje asfalta, tera i bitumena s proizvodnim kapacitetom većim od 25 t/h.
e) Kemijska industrija
1. Pogoni za proizvodnju osnovnih plastičnih materijala (kao što su polimerna sintetička vlakna i vlakna na bazi celuloze) i sintetičke gume,
2. Pogoni za proizvodnju preparata za zaštitno farbanje, lakova, mastila
i adheziva, kada se organski rastvarači koriste u količinama većim od
200 t/g,
3. Pogoni za proizvodnju agensa za pranje i sapuna s proizvodnim kapacitetom većim od 15.000 t/g,126 Izazovi okolišne dozvole
4. Pogoni za proizvodnju čađi,
5. Pogon za proizvodnju ugljika ili elektrografita putem spaljivanja ili
grafitizacije.
f) celuloza i papir, drvo i tekstil
1. Pilane i pogoni za preradu drveta, proizvodnju furnira i šperploča s proizvodnim kapacitetom većim od 15.000 m3
/g,
2. Pogoni za proizvodnju iverice s proizvodnim kapacitetom većim od
15.000 m3
/g,
3. Postrojenja za predtretman (operacije kao što su pranje, bijeljenje,
mercerizacija) ili bojenje vlakana ili tekstila s kapacitetom prerade ve-
ćim od 3 t/d,
4. Postrojenja za štavljenje krupne i sitne kože s kapacitetom prerade ve-
ćim od 1.000 t/g.
g) Prehrambena industrija i poljoprivredna proizvodnja
1. Klaonice i industrijske klaonice s proizvodnim kapacitetom trupala ve-
ćim od 10 t/d,
2. Tretiranje i prerada namijenjana proizvodnji prehrambenih proizvoda
iz životinjskih sirovina (osim mlijeka) s proizvodnim kapacitetom finalnih proizvoda većim od 25 t/d,
3. Tretiranje i prerada namijenjena proizvodnji prehrambenih proizvoda
iz biljnih sirovina s proizvodnim kapacitetom gotovih proizvoda većim
od 100 t/d (srednja vrijednost na tromjesečnoj osnovi),
4. Proizvodnja ili rafiniranje šećera ili proizvodnja škroba s proizvodnim kapacitetom većim od 10 t/d (srednja vrijednost na tromjesečnoj
osnovi),
5. Obrada i prerada mlijeka s količinom mlijeka koje se prima koja ja veća
od 25 t/d (srednja vrijednost na godišnjoj osnovi),
6. Pivare s proizvodnim kapacitetom većim od 500 hl/d.
h) Površinska obrada
1. Pogoni za površinsku obradu supstanci, predmeta ili proizvoda uz korištenje organskih rastvarača, posebno za obogaćivanje rude, štampanje, zaštitno premazivanje, odmašćivanje, vodootpornost, sortiranje, Federalno ministarstvo okoliša i turizma 127
farbanje, čišćenje ili impregniranje s konzumnim kapacitetom većim
od 50 kg/h ili više od 75 t/g.
članak 9.
Pogoni i postrojenja za koje postoji opasnost od nesreća većih
razmjera, a za koje Federalno ministrastvo izdaje okolišno
dopuštenje
Svi pogoni i postrojenja, uključujući skladišta, u kojima su opasne supstance prisutne u količinama iznad količina navedenih u članku 10. i članku 11.
ovog pravilnika spadaju u pogone i postrojenja koji mogu izazvati nesreće
većih razmjera i za njih Federalno ministarstvo izdaje okolišno dopuštenje.
Mješavine i preparati prisutni u pogonima i postrojenjima ili skladištima
će biti tretirane na isti način kao i čiste supstance pod uslovom da ostaju u
okviru granica koncentracija koje su određene na temelju njihovih svojstava
u članku 11. ovog pravilnika.
Kada supstance ili grupe supstanci navedene u članku 10. ovog pravilnika spadaju u kategorije opasnosti navedene u članku 11. ovog pravilnika za
izdavanje okolišnog dopuštenja primjenjuju se granične količine određene u
članku 11. ovog pravilnika.
član 10.
Granične količine opasnih supstanci su:
1. Amonijum nitrat u količinama iznad 350 t,
2. Amonijum nitrat (u formi đubriva) u količinama iznad 1250 t,
3. Arsen pentoksid, arsenova (V) kiselina i/ili soli u količinama iznad 1 t,
4. Arsen trioksid, arsenova (III) kiselina i/ili soli u bilo kojim količinama,
5. Brom u količinama iznad 20 t,
6. Klor u količinama iznad 10 t,
7. Jedinjenja nikla koja su u prahu i mogu se udisati (nikl monoksid,
nikl dioksid, nikl sulfid, trinikl disulfid, dinikl trioksid) u bilo kojim
količinama,
8. Etilenamin u količinama iznad 10 t,
9. Fluor u količinama iznad 10 t,
10. Formaldehid (koncentracija jednaka ili veća od 90%) u količinama ve-
ćim od 5 t,
11. Hidrogen u količinama većim od 5 t,
12. Hidrogen klorid (tečni gas) u količinama većim od 25 t,128 Izazovi okolišne dozvole
13. Alkili olova u količinama većim od 5 t,
14. Tečni vrlo zapaljivi plinovi (uključujući LPG) i prirodni plin u količinama
većim od 50 t,
15. Acetilen u količinama većim od 5 t,
16. Etilen oksid u količinama većim od 5 t,
17. Propilen oksid u količinama većim od 5 t,
18.Metanol u količinama većim od 500 t,
19. 4,4-Metilenbis (2-hloranilin) i/ili soli u prahu u bilo kojim količinama,
20.Metilizocijanat u bilo kojim količinama,
21. Kisik u količinama većim od 200 t,
22. Toluen diizocijanat u količinama većim od 10 t,
23. Karbonil diklorid (fozgen) u količinama većim od 0,3 t,
24. Arsen triklorid (arsin) u količinama većim od 0,2 t,
25. Fosfor triklorid (fosfin) u količinama većim od 0,2 t,
26. Sumpor diklorid u količinama većim od 1t,
27. Sumpor trioksid u količinama većim od 15 t,
28. Poliklordibenzofurani i poliklordibenzodioksini (uključujući TCDD),
proračunati u TCDD ekvivalentu u bilo kojim količinama,
29. Sljedeće kancerogene supstance u količinama većim od 0,001 t:
■ 4-Aminobifenil i/ili njegove soli,
■ Benzidin i/ili soli,
■ Bis(klorometil) eter,
■ Klorometil metil eter,
■ Di-metil karbamil klorid,
■ Dimetilnitrozamin,
■ Heksametilfosfor triamid,
■ 2-Naftilamin i/ili soli,
■ 1,3-Propansulfon,
■ 4-Nitrodifenil,
30. Automobilski benzin i derivati u količinama većim od 5000 t.
članak 11.
Granične količine opasnih supstanci prema kategorijama opasnosti, a koje
nisu navedene u članku 10. ovog pravilnika su:Federalno ministarstvo okoliša i turizma 129
1. Veoma otrovne u količinama iznad 5t,
2. Otrovne u količinama iznad 50 t,
3. Oksidirajuće u količinama iznad 50 t,
4. Eksplozivi (supstance i preparati koji izazivaju rizik od eksplozije uslijed
udara, trenja, vatre ili drugih izvora paljenja) u količinama iznad 50 t,
5. Eksplozivi (supstance i preparati koji izazivaju izniman rizik od eksplozije usljed udara, trenja, vatre ili drugih izvora paljenja) u količinama
iznad 10 t,
6. Zapaljive (tekuće supstance i preparati čija je temperatura paljenja ista
ili veća od 21
o
C, i manja ili jednaka 55
o
C) u količinama iznad 5000 t,
7. Veoma zapaljive tečnosti (supstance i preparati koji postaju vreli i konačno se pale u dodiru sa zrakom na sobnoj temperaturi bez dodavanja energije i supstance čija je temperatura paljenja niža od 55
o
C i koje
ostaju u tekućem stanju pod tlakom, ali gdje određeni uvjeti prerade
kao što je visok tlak ili visoka temperatura mogu izazavati opasnost od
pojave nesreća većih razmjera) u količinama iznad 50 t,
8. Veoma zapaljive tekućine (supstance i preparati čija je temperatura
paljenja niža od 21
o
C i koji nisu iznimno zapaljivi) u količinama iznad
5000 t,
9. Iznimno zapaljive tekućine i plinovi (tekuće supstance i preparati čija je
temperatura paljenja niža od 0
o
C i točka ključanja na normalnom tlaku
niža ili jednaka 35
o
C, tekuće supstance koje se održavaju na temperaturi iznad njihove točke ključanja, plinovite supstance i preparati koji
su zapaljivi u dodiru sa zrakom na sobnoj temperaturi i tlaku, bez obzira da li pod tlakom ostaju u plinovitom ili tekućem stanju) u količinama
iznad 10 t,
10.Opasne po okoliš u kombinaciji sa supstancama veoma toksičnim za
akvatične organizme, u količinama iznad 200 t,
11.Opasne po okoliš u kombinaciji sa supstancama toksičnim za akvatič-
ne organizme i supstancama koje prouzrokuju dugotrajne negativne
efekte u vodnim ekosustavima, u količinama iznad 500 t,
12. Bilo koja klasifikacija koja nije uključena u gore navedenim kategorijama u kombinaciji sa supstancama koje burno reagiraju s vodom, u
količini iznad 100 t,
13. Bilo koja klasifikacija koja nije uključena u gore navedenim kategorijama u kombinaciji sa supstancama koje u kontaktu s vodom oslobađaju
toksične plinove, u količinama iznad 50 t.130 Izazovi okolišne dozvole
III - SADRžAj STUDIjE O UTjEcAjU NA OKOLIŠ
članak 12.
Kod određivanja sadržaja Studije o utjecaju na okoliš Federalno ministarstvo uzima u obzir rezultate prethodne procjene utjecaja na okoliš za svaki
pojedinačni slučaj.
Studija o utjecaju na okoliš mora da sadrži minimalno:
1. Opis predloženog projekta,
2. Opis okoliša koji bi mogao biti ugrožen projektom,
3. Opis mogućih značajnih utjecaja projekta na okoliš,
4. Opis mjera za ublažavanje negativnih efekata,
5. Nacrt osnovnih alternativa,
6. Netehnički rezime,
7. Naznaka poteškoća.
članak 13.
Opis predloženog projekta uključuje:
1. Opis fizičkih karakteristika cijelog projekta i uslove upotrebe zemljišta
u toku gradnje i rada pogona i postrojenja predviđenih projektom,
2. Opis osnovnih karakteristika proizvodnog procesa, priroda i količina
materijala koji se koriste,
3. Procjena, po tipu i količini, očekivanog otpada i emisija (zagađivanje
vode, zraka i zemljišta, buka, vibracije, svjetlo, toplota, radijacija, i sl.)
koji su rezultat predviđenog proizvodnog procesa.
članak 14.
Opis okoliša, koji bi mogao biti ugrožen projektom, treba da sadrži:
1. Podatke o stanovništvu,
2. Podatke o flori, fauni, vodoma, zraku, zemljištu,
3. Klimatske karakteristike područja,
4. Postojeća materijalna dobra, uključujući kulturno-povijesno i arheološ-
ko naslijeđe,
5. Opis pejzaža i
6. Specifične elemente utvrđene prethodnom procjenom utjecaja na
okoliš.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 131
članak 15.
Opis mogućih značajnih utjecaja projekta na okoliš, koji su posljedica postojanja datog projekta, uporabe prirodnih resursa, emisije zagađujućih materija i stvaranja i uklanjanja otpada, treba sadržavati:
1. Utjecaj na stanovništvo,
2. Utjecaj na floru, faunu, vodu, zrak, zemljište,
3. Utjecaj na klimatske faktore,
4. Utjecaj na materijalna dobra, uključujući kulturnohistorijsko i arheološko naslijeđe,
5. Utjecaj na pejzaž,
6. Međuodnos gore navedenih faktora,
7. Specifični utjecaji projekta na okoliš utvrđeni prethodnom procjenom
utjecaja na okoliš,
8. Opis metoda koje je predlagač predvidio za procjenu utjecaja na
okoliš.
Opis treba sadržavati izravne utjecaje i bilo kakve neizravne, sekundarne,
kumulativne, kratkotrajne, srednje i dugotrajne, stalne i privremene, pozitivne
i negativne utjecaje.
članak 16.
Opis mjera za ublažavanje negativnih efekata sadrži mjere za sprječavanje,
smanjenje ili ublažavanje bilo kojeg nepovoljnog utjecaja na okoliš.
članak 17.
Nacrt osnovnih alternativa sadrži opis alternativa i opis razloga zbog kojih
su one izabrane, uzimajući u obzir utjecaje na okoliš.
članak 18.
Netehnički rezime sadrži kratak rezime informacija datih u skladu sa čl. 13.,
14., 15., 16., i 17. ovog pravilnika, izbjegavajući tehničke izraze, detaljne podatke i znanstvena objašnjenja.
članak 19.
Naznaka poteškoća sadrži informacije o poteškoćama kod izrade Studije o
procjeni utjecaja na okoliš sa kojima se predlagač suočio zbog tehničkih nedostataka, nedostatka znanja ili nedostatka materijalnih i financijskih sredstava.132 Izazovi okolišne dozvole
IV - KRITERIjI ZA UTVRđIVANjE POTREbE ZA PROVOđENjEM
PROcjENE UTjEcAjA NA OKOLIŠ
članak 20.
Za pogone i postrojenja iz članka 6. ovog pravilnika Federalno ministarstvo
utvrđuje potrebu provođenja procjene utjecaja na okoliš na temelju sljedećih
kriterija:
1. Karakteristike projekta:
■ Veličina pogona i postrojenja,
■ Nagomilavanje sa ostalim objektima,
■ Uporaba prirodnih resursa,
■ Produciranje otpada,
■ Zagađivanje i smetnje,
■ Rizik od nesreća s obzirom na supstance ili tehnologije koje se koriste.
2. Lokacija projekta i osjetljivost okoliša zemljopisnih područja koja vjerojatno mogu biti pod utjecajem projekta, uzimajući u obzir:
■ postojeću uporabu zemljišta,
■ relativnu raspoloživost, kvalitetu i regenerativni kapacitet prirodnih
resursa u danom području,
■ apsorpcioni kapacitet prirodne sredine, obraćajući posebnu pozornost na:
a. močvare,
b. priobalne i vodozaštitne zone,
c. kraška područja,
d. planinska i šumska područja,
e. područja rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta,
f. zaštićena prirodna područja i nacionalne parkove,
g. spomenike prirode i zaštićene pejzaže,
h. područja u kojima su standardi kvalitete okoliša prekoračeni postojećim pogonima, postrojenjima i aktivnostima,
i. gusto naseljena područja,
j. pejzaži od povijesnog, kulturnog ili arheološkog značenja.
3. Karakteristike potencijalnog utjecaja:
■ opseg utjecaja (zemljopisno područje, veličina populacije koja je pod
utjecajem),Federalno ministarstvo okoliša i turizma 133
■ prekograničnu prirodu utjecaja,
■ veličinu i složenost utjecaja,
■ vjerovatnoću utjecaja,
■ trajanje, učestalost i reverzibilnost utjecaja.
članak 21.
Za projekte iz članka 20. ovog pravilnika neće se provoditi procjena utjecaja na okoliš ukoliko:
1. Projekat neće značajno koristiti prirodni resurs ili će koristiti prirodni resurs na način da spriječi uporabu ili potencijalnu uporabu tog resursa u
druge svrhe,
2. Potencijalni trajni utjecaji na okoliš će najvjerovatnije biti minorni, od
manje važnosti i jednostavno ublaženi,
3. Tip projekta, njegov utjecaj na okoliš i mjere upravljanja tim utjecajima
su dobro poznati,
4. Postoji pouzdan način kojim se može osigurati da mjere za upravljanje
utjecajima mogu biti, i biti će, adekvatno planirane i implementirane,
5. Projekat neće izmjestiti značajan broj ljudi, familija i životnih zajednica,
6. Projekat nije lociran i neće utjecati na ekološki osjetljiva područja navedena u članku 20.,stavak 1., točka 2., alineja 3.
7. Projekat neće dovesti do izmjena:
■ u vlasništvu i namjeni zemljišta, i/ili
■ uporabi vode kroz irigaciju, promoviranje isušivanja ili izmjenu
toka vode izgradnjom brana, i neće dovesti do izmjena u ribarskim
praksama,
8. Projekat neće dovesti do:
■ nepovoljnih socio-ekonomskih utjecaja,
■ uništenja zemljišta,
■ zagađenja vode,
■ zagađenja zraka,
■ ugrožavanja biljnog i životinjskog svijeta i njihovih staništa,
■ negativnih utjecaja na klimu i hidrološki ciklus,
■ nastanka nusprodukata, ostataka materijala i otpada koji zahtijevaju rukovanje i odlaganje na način koji nije regulisan zakonom,
9. Projekat neće zabrinuti javnost zbog potencijalnih negativnih utjecaja
na okoliš,134 Izazovi okolišne dozvole
10.Nakon izgradnje, projekat neće zahtijevati dodatne razvojne aktivnosti
koje mogu imati negativan utjecaj na okoliš.
V - ZAVRŠNA ODREDbA
članak 22.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenim
novinama Federacije BiH”.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 135
Službene novine Federacije bih br. 45/09 od 15.7.2009.
Na temelju članka 59. stavak 7. i članka 117. stavak 5. Zakona o zaštiti okoliša
(“Službene novine Federacije BiH”, br. 33/03 i 38/09), federalni ministar okoliša
i turizma donosi
PRAVILNIK
O UVjETIMA I KRITERIjIMA KOjE MORAjU ISPUNjAVATI
NOSITELjI IZRADE STUDIjE O UTjEcAjU NA OKOLIŠ I VISINI
NAKNADE I OSTALIh TROŠKOVA NASTALIh U POSTUPKU
PROcjENE UTjEcAjA NA OKOLIŠ
I. OPćE ODREDbE
članak 1.
Ovim pravilnikom propisuju se uvjeti i kriteriji koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje poslova na izradi Studije o utjecaju na okoliš (u daljnjem tekstu: Studija), utvrđuje naknada za ocjenu Studije i ostali troškovi koje
mogu imati mjerodavni organi i drugi sudionici u postupku procjene utjecaja
na okoliš.
II. UVjETI KOjE MORAjU ISPUNjAVATI NOSITELjI IZRADE
STUDIjE
članak 2.
Nositelj izrade Studije može biti pravna osoba registrirana za obavljanje djelatnosti “Istraživanje i razvoj” pod zaporkom 73. 1 sukladno Odluci o standardnoj klasifikaciji djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 28/98) i uz ispunjavanje ostalih uvjeta propisanih ovim
pravilnikom.
članak 3.
Osim uvjeta iz članka 2. ovog pravilnika, da bi mogla obavljati poslove izrade
Studije pravna osoba mora imati najmanje pet zaposlenika visoke stručne spreme s najmanje pet godina iskustva iz oblasti istraživanja i razvoja.136 Izazovi okolišne dozvole
članak 4.
Pravna osoba koja ispunjava uvjete iz čl. 2. i 3. ovog pravilnika dostavlja
Federalnom ministarstvu okoliša i turizma (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)
sljedeće:
1. reference o izradi Studija ili Elaborata o zaštiti okoliša;
2. certifikate o obuci iz oblasti procjene utjecaja na okoliš;
3. reference i/ili certifikate o obuci iz oblasti okolišne dijagnostike industrijskih pogona i postrojenja, sustava okolišnog upravljanja EMS i sustava
kvalitete iz serije ISO 14000;
4. objavljene stručne radove iz oblasti procjene utjecaja na okoliš.
članak 5.
Pravne osobe iz članka 2. ovog pravilnika mogu formirati konzorcije s drugim pravnim osobama s liste za obavljanje poslova na izradi Studije.
Pravne osobe iz članka 2. ovog pravilnika mogu angažirati neovisne struč-
njake raznih struka, koji ispunjavaju uvjete iz članka 3. ovog pravilnika, za obavljanje poslova na izradi Studije.
III. ZAhTjEV ZA STAVLjANjE NA LISTU
članak 6.
Pravna osoba iz članka 2. ovog pravilnika podnosi zahtjev za stavljanje na
listu nositelja izrade studije Ministarstvu.
Uz zahtjev iz stavka 1. ovog članka prilaže se sljedeće:
1. Izvod iz sudskog registra sa svim prilozima;
2. Popis zaposlenika s dokazom o njihovoj stručnoj spremi, dokazom o radnom iskustvu, podacima o nazivu i adresi pravnih osoba kod kojih su bili
zaposleni;
3. Ostale dokaze sukladno članku 4. ovog pravilnika.
članak 7.
Na temelju dostavljenih zahtjeva, Ministarstvo utvrđuje listu nositelja izrade
Studije.
Lista nositelja izrade Studije s podacima iz stavka 1. ovog članka objavljuje
se na web stranici Ministarstva.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 137
IV. bRISANjE S LISTE NOSITELjA IZRADE STUDIjE
članak 8.
Pravna osoba koja se nalazi na listi nositelja izrade Studije dužna je obavijestiti Ministarstvo o svim promjenama u pogledu ispunjavanja uvjeta propisanih
ovim pravilnikom u roku od 15 dana od dana nastanka promjene.
Ministarstvo briše s liste pravnu osobu koja ne ispunjava uvjete propisane
ovim pravilnikom.
Obavijest o brisanju pravne osobe s liste nositelja izrade Studije objavljuje
se na web stranici Ministarstva.
V. NAKNADE I OSTALI TROŠKOVI
članak 9.
Zaključkom ovlaštene osobe, utvrđuje se iznos naknade za postupke procjene utjecaja na okoliš i izdavanja okolišnog dopuštenja.
Naknada iz stavka 1. ovog članka obuhvaća nadoknadu za rad stručnjaka iz
Ministarstva i vanjskih stručnjaka i ostale troškove postupka.
Ostali troškovi postupka obuhvaćaju troškove vozarine, dnevnica i smještaja.
Troškovi postupka obuhvaćaju kopiranje i distribuciju dokumentacije za
procjenu utjecaja na okoliš i okolišno dopuštenje, troškovi iznajmljivanja sale
za održavanje javnih rasprava, troškovi obavještavanja javnosti: oglasi, brošure,
plakati.
Naknada za rad stručnjaka, u slučaju potrebe njihovog angažiranja, iznosi
15% prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom, ostvarene na razini Federacije Bosne i Hercegovine za posljednje tromjesečje, za jedan norma - dan rada
na ocjeni studije po pojedincu.
Broj norma - dana i iznos naknade iz stavka 5. ovog članka utvrđuje se Zaključkom ovlaštene osobe prema složenosti postupka.
članak 10.
Podnositelj zahtjeva je dužan uplatiti ukupan iznos naknade iz članka 9.
ovog pravilnika u roku od sedam dana od dana prijama rješenja o odobravanju
ili odbijanju studije, odnosno okolišne dozvole.
Podnositelj zahtjeva je dužan izmiriti troškove postupka, na način što će naknadu iz članka 9. st. 2. i 3. izravno uplatiti članovima Povjerenstva.
Podnositelj zahtjeva je dužan izmiriti troškove iz članka 9. stavka 4. izravnom
uplatom u korist Proračuna Federacije BiH.138 Izazovi okolišne dozvole
VI. PRIjELAZNE I ZAVRŠNE ODREDbE
članak 11.
Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se i za nositelje izrade Studije za zrak,
sukladno Zakonu o zaštiti zraka (“Službene novine Federacije BiH”, br. 33/03).
članak 12.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika, prestaje važiti Pravilnik o uvjetima i kriterijima koje moraju ispunjavati nositelji izrade Studije utjecaja na okoliš
i visini naknade i ostalih troškova nastalih u postupku procjene utjecaja na okoliš (“Službene novine Federacije BiH”, br. 68/05 i 29/08).
članak 13.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Službenim
novinama Federacije BiH”.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 139
Službene novine Federacije bih br. 45/09 od 15.7.2009.
Na temelju članka 86. stavak 1. alineja 1. i 2. Zakona o zaštiti okoliša (“Službene
novine Federacije BiH”, br. 33/03 i 38/09), federalni ministar okoliša i turizma
donosi
PRAVILNIK
O UVjETIMA ZA PODNOŠENjE ZAhTjEVA ZA IZDAVANjE
OKOLIŠNOg DOPUŠTENjA ZA POgONE I POSTROjENjA KOjA
IMAjU IZDANA DOPUŠTENjA PRIjE STUPANjA NA SNAgU
ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA
I. OPćE ODREDbE
članak 1.
Ovim pravilnikom se propisuju uvjeti za podnošenje zahtjeva za izdavanje
okolišnog dopuštenja za pogone i postrojenja za koja su izdana okolišna dopu-
štenja prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 33/03).
Pod dopuštenjem iz stavka 1. ovog članka u smislu članka 72. stavak 1. Zakona o zaštiti okoliša smatra se urbanistička suglasnost ili odobrenje za građenje.
članak 2.
Uvjeti utvrđeni u ovom pravilniku odnose se na pogone i postrojenja navedena u čl. 4., 6., 8. i 9. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna
procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni
i pušteni u rad samo ako imaju okolišno dopuštenje (“Službene novine Federacije BiH”, broj 19/04).
Uvjeti iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se i na pogone i postrojenja iz
članka 2. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna procjena
utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni
u rad samo ako imaju okolišno dopuštenje.
Postojeći pogoni i postrojenja iz stavka 1. ovog članka ne podliježu obvezi
provođenja procjene utjecaja na okoliš.140 Izazovi okolišne dozvole
II. PLAN AKTIVNOSTI
članak 3.
Operator pogona i postrojenja iz članka 2. ovog pravilnika dužan je prije
podnošenja zahtjeva za izdavanjem okolišnog dopuštenja izraditi plan aktivnosti s mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija, odnosno zagađenja i
za usuglašavanje s najboljom raspoloživom tehnikom (u daljnjem tekstu: Plan).
Plan iz stavka 1. ovog članka dostavlja se Federalnom ministarstvu okoliša
i turizma (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) za pogone i postrojenja iz članka 2.
stavak 1. ovog pravilnika najkasnije u roku od šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za okolišno dopuštenje po Pravilniku o rokovima za podnošenje zahtjeva
za izdavanje okolišnog dopuštenja za pogone i postrojenja koja imaju izdana
okolišna dopuštenja prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša.
Plan iz stavka 1. ovog članka dostavlja se županijskom/kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za okoliš (u daljnjem tekstu: županijsko/kantonalno ministarstvo) za pogone i postrojenja iz članka 2. stavak 2. ovog Pravilnika najkasnije u roku od šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za okolišno dopuštenje
utvrđenog provedbenim propisom županije/kantona o rokovima za izdavanje
okolišnih dopuštenja.
Operator pogona i postrojenja dužan je poduzeti sve mjere i aktivnosti utvr-
đene Planom.
Operator pogona i postrojenja, nakon odobrenja Plana, podnosi zahtjev za
izdavanjem okolišne dozvole (dopuštenja) sukladno članku 69. Zakona o zaštiti
okoliša.
III. SADRžAj PLANA
članak 4.
Plan sadržava:
1. ime i adresu operatora/investitora pogona i postrojenja;
2. lokaciju pogona i postrojenja prikazanih na planu;
3. opis djelatnosti pravne osobe, vrsta proizvoda i godišnji kapacitet proizvodnje, broj zaposlenih;
4. opis pogona i postrojenja (tehnološke i tehničke cjeline sa shemama i pomoćne objekte, uključujući opremu za smanjenje negativnog utjecaja);
5. datum početka rada pogona odnosno postrojenja;
6. studiju o zagađenosti u nultom stanju koja obrađuje trenutno stanje
okoliša na danoj lokaciji, popis mjesta nastanka i kvantitativne i kvali-Federalno ministarstvo okoliša i turizma 141
tativne karakteristike svih otpadnih tokova (otpad, buka, emisije u zrak,
otpadne vode), uz prikaz emisijskih mjesta na mapi lokacije. Priložiti dokaz o mjerenju emisija iz emisijskih mjesta i podatke o praćenju stanja
okoliša na lokaciji, dobivenih od ovlaštene institucije;
7. lista sirovina i pomoćnih materijala uključujući kemijske supstance i gorivo (naziv sirovine, godišnja potrošnja, potrošnja po jedinici proizvoda,
ukupni godišnji trošak, opis sastavnica ili osobina sa značajnim učincima
po okoliš, metoda nabave, skladištenja i transfera);
8. izvor vodoopskrbe, ukupna potrošnja vode i potrošnja po jedinici proizvoda, izvori energije, ukupna potrošnja i potrošnja po jedinici proizvoda;
9. mjere za održavanje i čišćenje opreme;
10. opis postojećeg praćenja;
11. opis postojećih mjera prevencije nastanka emisija, postojećih mjera
u cilju rabljenja i svođenja sirovina, vode i energije na minimum, opis
konačnog tretmana otpadnih tokova (prečišćavanje i konačno zbrinjavanje) i njihova usporedba s onim danim u najboljoj raspoloživoj
tehnologiji;
12. analiza podataka o potrošnji sirovina i emisijama u skladu s propisima
o graničnim vrijednostima emisija i preporukama danim u dokumentu
najboljoj raspoloživoj tehnologiji;
13. popis aktivnosti i mjera za smanjenje emisija iz pogona i postrojenja i
racionalizaciju potrošnje sirovina i prirodnih resursa (vode i energije) sukladno najboljoj raspoloživoj tehnologiji i rokove za poduzimanje predviđenih aktivnosti i mjera;
14. prijedlog praćenja plana sukladno propisima i rokove za poduzimanje
predviđenih aktivnosti i mjera;
15.mjere planirane za praćenje proizvodnje, nastanka otpada i emisija;
16. plan za sprječavanje nesreća velikih razmjera i rokove za poduzimanje
predviđenih aktivnosti i mjera, odgovorne osobe sukladno Pravilniku o
sadržaju izvješća o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim
mjerama i sadržaju unutarnjih i vanjskih planova intervencije;
17. način izvještavanja o rezultatima obavljenih mjera;
18. financijsku procjenu za obavljanje plana na godišnjoj razini;
19. plan za prestanak rada ukoliko postrojenje odnosno pogon prestaje s
radom prije 31.12.2007. godine;142 Izazovi okolišne dozvole
20. prilog-izvod iz prostorno-planske dokumentacije, prijepis svih dozvola,
prijepis postojećih elaborata (zaštita okoliša, protupožarna zaštita, sigurnost na radu);
21. u slučaju da je postojeći pogon deponija osim podataka iz toč. 1.-20.
ovog članka plan sadržava i prijedlog mjera prilagodbe po fazama i minimum uvjeta propisanih u Pravilniku o sadržaju plana prilagođavanja,
upravljanja otpadom za postojeća postrojenja za tretman ili odlaganje
otpada i aktivnostima koje poduzima mjerodavni organ (“Službene novine Federacije BiH”, broj 9/05) i tada se plan aktivnosti smatra planom
prilagođavanja u smislu ovog pravilnika.
IV. ODObRAVANjE PLANA
članak 5.
U postupku odobravanja plana iz članka 3. stavak 2. ovog pravilnika, Struč-
no povjerenstvo (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) obavlja kontrolu podataka i
ocjenu mjera i aktivnosti utvrđenih u Planu.
U postupku odobravanja plana iz članka 3. stavak 3. ovog pravilnika, Struč-
no povjerenstvo (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) obavlja kontrolu podataka i
ocjenu mjera i aktivnosti utvrđenih u Planu.
Članovi Povjerenstva iz stavka 1. ovog članka mogu biti iz reda zaposlenih u
Ministarstvu i vanjskih stručnjaka.
Članovi Povjerenstva iz stavka 2. ovog članka mogu biti iz reda zaposlenih u
županijskom/kantonalnom ministarstvu i vanjskih stručnjaka.
Povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka podnosi izvješće federalnom ministru
okoliša i turizma o prihvatljivosti Plana.
Povjerenstvo iz stavka 2. ovog članka podnosi izvješće županijskom/kantonalnom ministru, mjerodavnom u oblasti okoliša, o prihvatljivosti Plana.
Federalni, odnosno županijski/kantonalni ministar, na temelju izvješća Povjerenstva može naložiti operatoru pogona i postrojenja izmjene i dopune
Plana.
Nakon pozitivne ocjene izvješća Povjerenstva o prihvatljivosti plana, federalni, odnosno županijski/kantonalni ministar najkasnije u roku od 60 dana
odobrava plan.
Naknadu za rad Povjerenstva iz stavka 1. ovog članka dužan je snositi operator pogona i postrojenja.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 143
članak 6.
Registar o pogonima, postrojenjima i zagađivanjima sadrži odobreni plan iz
članka 3. stavak 1. ovog pravilnika.
V. NAKNADE I OSTALI TROŠKOVI
članak 7.
Zaključkom ovlaštene osobe utvrđuje se iznos naknada za članove Povjerenstva koji obavljaju kontrolu podataka i ocjenu mjera i aktivnosti utvrđenih
u Planu.
Naknade iz stavka 1. ovog članka obuhvaćaju naknadu za rad stručnjaka i
ostale troškove postupka.
Ostali troškovi postupka obuhvaćaju troškove vozarine, dnevnica i
smještaja.
Naknada za rad stručnjaka iznosi 15% prosječne mjesečne neto plaće, po
zaposlenom, ostvarene na razini Federacije Bosne i Hercegovine za posljednje
tromjesečje za jedan norma - dan rada na kontroli podataka i ocjeni Plana po
pojedincu.
Broj norma - dana i iznos naknade iz stavka 4. ovog članka utvrđuje se Zaključkom ovlaštene osobe.
članak 8.
Podnositelj zahtjeva dužan je izmiriti troškove postupka, tako što će naknadu iz članka 7. st. 2. i 3. izravno uplatiti članovima Povjerenstva.
VI. PRIjELAZNE I ZAVRŠNE ODREDbE
članak 9.
Ministarstvo, odnosno županijsko/kantonalno ministarstvo može izdati okolišno dopuštenje za novu tehničku jedinicu koja se namjerava graditi na lokaciji
postojećih pogona i postrojenja, ako se radi o tehničko-tehnološkoj cjelini koja
se može samostalno koristiti, prije podnošenja Plana uz obvezu operatora pogona i postrojenja da novi pogon i postrojenje integralno tretira u Planu.
Okolišno dopuštenje iz stavka 1. ovog članka važi do izdavanja okolišnog
dopuštenja za pogone i postrojenja u cjelini, sukladno odobrenom Planu. 144 Izazovi okolišne dozvole
članak 10.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolišnog dopuštenja za pogone i postrojenja koja imaju izdana dopuštenja prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti
okoliša (“Službene novine Federacije BiH “, br. 68/05 i 29/08).
članak 11.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 145
Službene novine Federacije bih br. 68/05 od 7.12.2005.
Na temelju članka 85. stavak 2. Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH”, broj 33/03), federalni ministar prostornog uređenja i okoliša donosi
PRAVILNIK
O SADRžAjU IZVjEŠćA O STANjU SIgURNOSTI, SADRžAjU
INFORMAcIjA O SIgURNOSNIM MjERAMA I SADRžAjU
UNUTARNjIh I VANjSKIh PLANOVA INTERVENcIjE
I. OPćE ODREDbE
članak 1.
Ovim pravilnikom utvrđuje se sadržaj:
1. izvješća o stanju sigurnosti;
2. informacija o sigurnosnim mjerama;
3. unutarnjih planova intervencije,
4. vanjskih planova intervencije.
članak 2.
Izvješće o stanju sigurnosti, Informacije o sigurnosnim mjerama i Unutarnji
plan intervencije su dužni pripremiti operatori svih pogona i postrojenja, uklju-
čujući skladišta, u kojim su opasne supstance prisutne u količinama iznad koli-
čina navedenih u Prilogu koji čine sastavni dio ovog pravilnika.
Odredbe ovog pravilnika koje se odnose na plan sprječavanja nesreća većih
razmjera i informacije o sigurnosnim mjerama dužni su pripremiti i operatori
pogona i postrojenja, uključujući skladišta, iz članka 9. Pravilnika o pogonima i
postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku
dozvolu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 19/04).
Operator pogona i postrojenja je dužan Unutarnji plan intervencije dostaviti
Federalnoj/Kantonalnoj upravi civilne zaštite.146 Izazovi okolišne dozvole
II. IZVjEŠćE O STANjU SIgURNOSTI
članak 3.
Sadržaj izvješća o stanju sigurnosti
Izvješće o stanju sigurnosti treba sadržavati najmanje:
1. Plan sprječavanja nesreća većih razmjera;
2. Opis lokacije pogona i postrojenja;
3. Opis pogona i postrojenja;
4. Identifikaciju i analizu mogućih rizika i mjere prevencije;
5. Mjere zaštite i plan intervencije kojima se sprječava širenje posljedica
nesreće.
članak 4.
a) Plan sprječavanja nesreća većih razmjera
Sustavom sigurnosnog upravljanja utvrđuje se organizacijska struktura, podjela odgovornosti, razrađuju procedure, procesi i obavlja raspodjela resursa
radi sprječavanja nastanka nesreća velikih razmjera.
Sustav sigurnosnog upravljanja se provodi donošenjem Plana sprječavanja
nesreća većih razmjera.
Plan iz stavka 2. ovog članka sadrži sljedeće podatke:
1. organizacijsku struktura i kadrove gdje će se opisati uloge i odgovornosti osoblja koje je zaduženo za upravljanje nesrećama većih razmjera na
svim razinama organizacije, prezentirati informacije o potrebi za obučavanjem tog kadra, i programima obuke koji su organizovani do tog trenutka, te opisati sudjelovanje uposlenih i osoba koje po osnovi ugovora
rade u krugu pogona i postrojenja;
2. identifikacija i evaluacija nesreća većih razmjera gdje će se opisati usvojene i implementirane procedure za sustavnu identifikaciju nesreća većih
razmjera koje su posljedica normalnog i abnormalnog rukovanja pogonom i postrojenjima, te procijeniti vjerojatnoća i frekvencija njihovog
dešavanja.
3. kontrola rada pogona i postrojenja gdje će se opisati usvojene i implementirane procedure i upute za siguran rad uključujući održavanje postrojenja, procesa, opreme i privremene zastoje.
4. upravljanje promjenama u radu postrojenja gdje će se opisati usvojene i
implementirane procedure za planiranje modifikacije postojećih ili projekta novih instalacija, procesa ili skladišnih objekataFederalno ministarstvo okoliša i turizma 147
5. plan upravljanja u izvanrednim situacijama gdje će se opisati usvojene
i implementirane procedure za identifikaciju predvidljivih izvanrednih
situacija, za pripremu, testiranje i kontrolu tih planova po kojima će se
reagirati u slučaju izvanrednih situacija, te za pružanje obuke za osoblje.
Program obuke će se organizirati za sve zaposlene u krugu pogona i postrojenja, uključujući osobe koje rade po osnovi ugovora;
6. praćenje djelotvornosti (monitoring) gdje će se opisati usvojene i implementirane procedure za redovnu procjenu usklađenosti sa ciljevima postavljenim operaterovim planom za sprječavanje nesreća većih razmjera,
te procedure za ispitivanje i poduzimanje korektivnih mjera u slučaju neusklađenosti. Procedure trebaju opisati operatorov sustav izvještavanja
o nesrećama većih razmjera, posebno onih koje su posljedice neuspjelih
mjera zaštite, kao i način provođenja istrage i buduće aktivnosti zasnovane na praktičnim iskustvima,
7. audit i kontrola gdje će se opisati usvojene i implementirane procedure
za periodičnu sustavnu ocjenu plana sprječavanja nesreća većih razmjera, te efikasnosti i primjenjivosti sustava sigurnosnog upravljanja, kao i
procedure za dokumentiranu kontrolu uspješnosti sustava sigurnosnog
upravljanja i njegovo noveliranje od strane rukovodstva.
članak 5.
b) Opis lokacije pogona i postrojenja
Opis lokacije pogona i postrojenja sadrži:
1. opis lokacije i neposrednog okoliša uključujući geografsku lokaciju, meteorološke, geološke i hidrografske uvjete;
2. identifikaciju pogona i postrojenja i ostalih aktivnosti u krugu koji mogu
predstavljati opasnost i izazvati nesreće većih razmjera,
3. opis dijelova pogona i postrojenja gdje može doći do nesreća većih
razmjera.
član 6.
c) Opis pogona i postrojenja
Opis pogona i postrojenja sadrži:
1. opis glavnih aktivnosti i proizvoda proizvedenih u dijelovima pogona i
postrojenja koji su od važnosti sa stanovišta sigurnosti, opis izvora rizika
i uslova pod kojima se mogu dogoditi nesreće većih razmjera, zajedno s
opisom predloženih mjera prevencije;148 Izazovi okolišne dozvole
2. opis procesa, posebno metoda rada i rukovanja procesom,
3. opis opasnih supstanci, i to:
a. inventar opasnih supstanci, uključujući:
■ identifikaciju opasnih supstanci: kemijski naziv, CAS broj, ime prema IUPAC nomenklaturi,
■ maksimalnu količinu opasne supstance koja se nalazi u krugu pogona i postrojenja ili se namjerava dopremiti,
b. fizičke, kemijske i toksikološke karakteristike i indikacija štetnosti, bilo
trenutne ili odgođene, po ljude i okoliš,
c. fizičko i kemijsko ponašanje kod uporabe pod normalnim uvjetima
rada ili u slučaju predvidivih abnormalnih situacija.
članak 7.
d) Identifikacija i analiza neočekivanih rizika i mjere prevencije
Identifikacija i analiza mogućih rizika i mjera prevencije sadrže:
1. detaljan opis svih mogućih scenarija u slučaju nesreća većih razmjera i
vjerojatnoća ili uvjeti pod kojima se događaju, uključujući rezime svih
događaja koji mogu igrati ulogu u iniciranju svakog od ovih scenarija,
bilo da su uzrokovani unutarnjim ili vanjskim faktorima,
2. procjenu opsega i težine posljedica od nesreća većih razmjera, uključujući mape, fotografije ili u njihovu zamjenu odgovarajući opis, kojim se
opisuju područja koja će vjerojatno biti pod uticajem nesreće prouzrokovane u tom pogonu i postrojenju,
3. opis tehničkih parametara i opreme koja se koristi da bi se osigurali pogon i postrojenja u kojem postoji mogućnost događanja nesreće većih
razmjera.
članak 8.
e) Mjere zaštite i plan intervencije kojima se sprječava širenje posljedica
nesreće
Mjere zaštite i plan intervencije kojima se sprječava širenje posljedica nesre-
će sadrži:
1. opis opreme instalirane u pogonu koja služi da se ograniče posljedice
nesreća većih razmjera,
2. organizacija načina upozoravanja i provođenja mjera intervencije,Federalno ministarstvo okoliša i turizma 149
3. opis svih resursa, unutarnjih ili vanjskih, koje je potrebno mobilizirati u
slučaju nesreće većih razmjera,
4. rezime predviđenih mjera iz točke 1., 2. i 3. ovog članka kao temelj za
izradu unutarnjeg plana intervencije.
III. INFORMAcIjE O SIgURNOSNIM MjERAMA
članak 9.
Operatori pogona i postrojenja iz članka 2. stavak 1. ovog pravilnika dužni su
dostaviti informacije o sigurnosnim mjerama Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i okoliša (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo).
članak 10.
Sadržaj informacije o sigurnosnim mjerama
Informacija o sigurnosnim mjerama sadrži najmanje:
1. ime operatora i adresu pogona i postrojenja;
2. poziciju osobe koja pruža informacije;
3. sažetu informaciju o aktivnostima koje se provode unutar pogona i
postrojenja;
4. popis opasnih supstanci, sa imenima i sastavom koje mogu izazvati nesreću većih razmjera;
5. osnovne informacije vezane za prirodu nesreća većih razmjera, uključujući njihove potencijalne utjecaje na stanovništvo i okoliš;
6. informacije o aktivnostima koje stanovništvo koje će biti pod utjecajem
nesreće treba poduzeti, kao i o odgovarajućem načinu ponašanja koji se
od njih očekuje u slučaju da dođe do nesreće;
7. dokaz da će operator poduzeti sve aktivnosti u krugu svog pogona i postrojenja, posebno u vezi sa angažiranjem hitnih službi;
8. dokaz da je vanjski plan intervencije izrađen na način da predvidi sve
utjecaje koje nesreće većih razmjera mogu imati izvan kruga pogona i
postrojenja s instrukcijama za hitne službe ili zahtjevima koji će im biti
proslijeđeni u trenutku nesreće;
9. obavijest o tome gdje je moguće dobiti dodatne informacije.150 Izazovi okolišne dozvole
IV. UNUTARNjI I VANjSKI PLANOVI INTERVENcIjE
članak 11.
Operatori pogona i postrojenja iz članka 2. stavak 1. ovog pravilnika dužni su
izraditi Unutarnji plan intervencije.
Unutarnjim planom intervencije se definiraju mjere koje je potrebno poduzeti unutar kruga pogona i postrojenja a u slučaju nesreće većih razmjera.
članak 12.
Sadržaj unutarnjeg plana intervencije
Unutarnji plan intervencije iz članka 11. ovog pravilnika sadrži najmanje:
1. ime i/ili poziciju osobe koja je zadužena za provedbu interventnih procedura i osobe koja je zadužena za koordinaciju aktivnosti na evakuaciji
unutar pogona i postrojenja;
2. ime i/ili poziciju osobe koja je odgovorna za povezivanje s organom nadležnim za poslove civilne zaštite i izradu vanjskog plana intervencije;
3. opis aktivnosti koje je potrebno poduzeti da bi uvjeti ili situacije bile
dovedeni pod kontrolu ili da bi se ograničile posljedice, uključujući opis
sigurnosne opreme i raspoloživih resursa u predvidivim uvjetima ili situacijama koje mogu biti od značaja za iniciranje nesreća većih razmjera;
4. uputa za smanjenje rizika po ljude unutar pogona i postrojenja, uključujući način na koji je potrebno upozoriti osoblje, te aktivnosti koje se od
njih očekuju po primitku upozorenja;
5. uputa za rano upozoravanje organa nadležnog za poslove civilne zaštite
radi aktiviranja vanjskog plana intervencije, vrsta informacija koje treba
da sadrži inicijalno upozorenje i način na koji se dopunjuju inicijalne informacije novim, kada one budu dostupne;
6. uputa za obučavanje osoblja za provođenje aktivnosti koje se od njih
očekuju da će biti sprovedene, i tamo gdje je potrebno, za koordinaciju s
vanjskim hitnim službama,
7. uputa za pružanje pomoći kod aktivnosti na evakuaciji izvan kruga pogona i postrojenja.
članak 13.
Vanjskim planom intervencije se definišu mjere koje je potrebno poduzeti
izvan kruga pogona i postrojenja a u slučaju nesreće većih razmjera.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 151
članak 14.
Sadržaj vanjskog plana intervencije
Vanjski plan intervencije iz članka 13. ovog pravilnika sadrži najmanje:
1. ime i/ili poziciju osobe koja je zadužena za provedbu interventnih procedura i osobe koja je zadužena za koordinaciju aktivnosti izvan kruga
pogona i postrojenja;
2. uputa za primanje ranog upozorenja o incidentima, alarmiranje i procedure opoziva;
3. uputa za koordinaciju resursa neophodnih da se implementira vanjski
plan intervencije;
4. uputa za pružanje pomoći prilikom evakuacije unutar pogona i
postrojenja;
5. uputa za evakuaciju izvan pogona i postrojenja;
6. uputa za informiranje javnosti o nesreći i način ponašanja koji se od gra-
đana očekuje;
7. upute za alarmiranje drugog entiteta ili države u slučaju da se radi o nesreći koja može imati potencijalni prekogranični uticaj.
V. ZAVRŠNA ODREDbA
članak 15.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenim
novinama Federacije BiH”.
PRILOg
1. Ovaj prilog se primjenjuje kod prisustva opasnih supstanci u bilo kom
postrojenju uključujući i skladišta i određuje primjenu odgovarajućih
članova ovog pravilnika.
2. Mješavine i preparati će biti tretirane na isti način kao i čiste supstance
pod uvjetom da ostaju u okviru granica koncentracija koje su određene
na osnovi njihovih svojstava ili na temelju njihova prilagođavanja tehničkom razvoju, osim u slučajevima kada su specifično navedeni njihov
sastav u procentima ili njihov opis.
3. Količine koje slijede se odnose na svako postrojenje uključujući
skladišta.
4. Količine koje treba uzeti u obzir su maksimalne količine koje su prisutne
ili će vjerojatno biti prisutne u bilo koje vrijeme. Opasne supstance koje 152 Izazovi okolišne dozvole
su prisutne u nekom postrojenju, uključujući skladišta, samo u količinama jednakim ili manjim od 2% od odgovarajuće navedene količine će
biti zanemarena kod izračunavanja ukupne količine koja je prisutna pod
uvjetom da je njihova lokacija unutar postrojenja, uključujući skladišta,
takva da ne može biti inicijator nesreće veće razmjere na nekom drugom
dijelu dane lokacije.
5. Pravila dana u Dijelu 2, napomena 3 kojima se regulira dodavanje opasnih supstanci ili kategorija opasnih supstanci bit će primjenjiva u odgovarajućim slučajevima.
DIO 1
Kada supstance ili grupe supstanci koje se navode u Dijelu 1 potpadaju pod
kategorije Dijela 2, primjenjivat će se količine određene u Dijelu 2.
Opasne supstance
Granične
količine
(u tonama)
Amonijum nitrat * 2500
Amonijum nitrat (u formi đubriva) ** 5000
Arsen pentoksid, arsenova (V) kiselina i/ili soli 2
Arsen trioksid, arsenova (III) kiselina i/ili soli 0,1
Brom 100
Klor 25
Jedinjenja nikla koja su u prahu i mogu se udisati (nikl monoksid, nikl dioksid, nikl
sulfid, trinikl disulfid, dinikl trioksid)
1
Etilenamin 20
Fluor 20
Formaldehid (koncentracija jednaka ili veća od 90%) 50
Hidrogen 50
Hidrogen klorid (tekući plin) 250
Alkili olova 50
Tekući iznimno zapaljivi plinovi (uključujući LPG) i prirodni plin 200
Acetilen 50
Etilen oksid 50
Propilen oksid 50
Metanol 5000
4,4-Metilenbis (2-hloranilin) i/ili soli u prahu 0,01
Metilizocijanat 0,15
Kisik 2000
Toluen diizocijanat 100Federalno ministarstvo okoliša i turizma 153
Karbonil diklorid (fosgen) 0,75
Arsen trihidrid (arsin) 1
Fosfor trihidrid (fosfin) 1
Sumpor diklorid 1
Sumpor trioksid 75
Poliklordibenzofurani i poliklordibenzodioksini (uključujući TCDD), proračunati kao
TCDD ekvivalent ***
0,001
Sljedeće kancerogene supstance
• 4-Aminobifenil i/ili njegove soli,
• Benzidin i/ili soli,
• Bis(klorometil) eter,
• Klorometil metil eter,
• Di-metil karbamil hlorid,
• Dimetilnitrozamin,
• Heksametilfosforni triamid,
• 2-Naftilamin i/ili soli,
• 1,3-Propansulfon,
• 4-Nitrodifenil,
0,001
Pogonsko gorivo za vozila (benzin) i drugi naftni destilati 50.000
Napomene:
* Amonij nitrat (350/2500) se odnosi na amonij nitrat i jedinjenja amonij nitrata u kojima je sadržaj nitrogena kao rezultat amonij nitrata veći od 28% po težini (osim onih jedinjenja navedenih u napomeni **) i na vodene rastvore amonij
nitrata u kojima je koncentracija amonij nitrata veća od 90% po težini
** Amonij nitrat (1250/5000) se odnosi na prosta gnjojiva koja se zasnivaju na
amonij nitratu i na složena gnjojiva u kojima je sadržaj nitrogena kao rezultat
amonij nitrata veći od 28% po težini (složeno đubrivo sadrži amonij nitrat s fosfatom i/ili kalijumom).
*** Poliklorobenzofurani i poliklorodibenzodioksini. Njihove količine se
izračunavaju na osnovi sljedećih faktora. Njihove količine se izračunavaju na
osnovu sljedećih faktora
Međunarodni faktori toksičnog ekvivalenta (IETF) za izomere su (NATO/CCMS)
2, 3, 7, 8 - TCDD 1 2, 3, 7, 8 - TCDF 0,1
1, 2, 3, 7, 8 - PeDD 0,5 2, 3, 4, 7, 8 - PeCDF 0,5
1, 2, 3, 7, 8 - PeCDF 0,05
1, 2, 3, 4, 7, 8 - HxCDD 0,1 1, 2, 3, 4, 7, 8 - HxCDF 0,1
1, 2, 3, 6, 7, 8 - HxCDD 0,1 1, 2, 3, 7, 8, 9 - HxCDF 0,1
1, 2, 3, 7, 8, 9 - HxCDD 0,1 1, 2, 3, 6, 7, 8 - HxCDF 0,1
2, 3, 4, 6, 7, 8 - HxCDF 0,1154 Izazovi okolišne dozvole
1, 2, 3, 4, 6, 7, 8 - HpCDD 0,01 1, 2, 3, 4, 6, 7, 8 - HpCDF 0,01
1, 2, 3, 4, 7, 8, 9 - HpCDF 0,01
OCDD 0,001 OCDF 0,001
T=tetra, P=penta, Hx=heksa, Hp=hepta, O=okta.
DIO 2
Granične količine opasnih supstanci prema kategorijama opasnosti, a koje
nisu navedene u Dijelu 1 su:
Kategorije opasnih supstanci
Granične količine
(u tonama)
1. Veoma otrovne 20
2. Otrovne 200
3. Oksidirajuće 200
4.
Eksplozivne (gdje supstanca ili preparat potpada pod definiciju datu u
napomeni 1.a)
200
5.
Eksplozivne (s gdje supstanca ili preparat potpada pod definiciju datu u
napomeni 1.b)
50
6.
Zapaljive (gdje supstanca ili preparat potpada pod definiciju datu u
napomeni 2.a)
50.000
7.a
Veoma zapaljive (gdje supstanca ili preparat potpada pod definiciju datu u
napomeni 2.b)i)
200
7.b
Veoma zapaljive tekućine (gdje supstanca ili preparat potpada pod
definiciju datu u napomeni 2.b)ii)
50.000
8.
Izuzetno zapaljive (gdje supstanca ili preparat potpada pod definiciju datu
u napomeni 2.c)
50
9
Opasne po okoliš u kombinaciji sa
i) supstancama veoma otrovnim za akvatične organizme 500
ii) supstancama otrovnim za akvatične organizme i supstancama koje
prouzrokuju dugotrajne negativne efekte u vodnim ekosustavima
2000
10.
Bilo koja klasifikacija koja nije uključena u gore navedenim kategorijama a
i) reagira burno s vodom 500
ii) u kontaktu s vodom oslobađa toksične plinove 200
Napomena:
1. “Eksplozivno” označava
a. i. supstancu ili preparat koji izaziva rizik od eksplozije usljed udara,
trenja, vatre ili ostalih izvora paljenja,
ii. pirotehnička supstanca je supstanca (ili mješavina supstanci) čija
namjena je stvaranje topline, svjetlosti, zvuka, plina ili dima ili kombi-Federalno ministarstvo okoliša i turizma 155
nacije takvih efekata kroz nedetonirajuće samoodržive egzotermičke
kemijske reakcije, ili
iii. eksploziv, pirotehnička supstanca ili preparat koji se nalazi u
objektima,
b. supstancu ili preparat koji izaziva izniman rizik od eksplozije putem
udara, trenja, vatre, ili drugih izvora paljenja.
2. “Zapaljiv”, “veoma zapaljiv”, “izuzetno zapaljiv” u kategorijama 6, 7 i 8
označavaju:
a. zapaljive tečnosti: supstance i preparati čija je temperatura paljenja ista ili veća od 21°C i manja ili jednaka 55°C, potpomažu
sagorijevanje;
b. veoma zapaljive tekućine:
(i) - supstance i preparati koji postaju vreli i konačno se pale u dodiru
sa zrakom na sobnoj temperaturi bez dodavanja energije
- supstance čija je temperatura paljenja niža od 55°C i koji ostaju u
tečnom stanju pod pritiskom, gdje određeni uvjeti prerade kao što je
visak pritisak ili visoka temperatura mogu izazvati opasnost od pojave nesreća većih razmjera;
(ii) supstance i preparati čija je temperatura paljenja niža od 21°C i
koji nisu izuzetno zapaljivi
c. izuzetno zapaljivi plinovi i tekućine
(i) tekuće supstance i preparati čija je temperatura paljenja niža od
0°C i točka ključanja (ili u slučaju niza ključanja, početna točka ključanja) na normalnom pritisku niža ili jednaka 35°C, i
(ii) plinovite supstance i preparati koji su zapaljivi u dodiru sa zrakom
na sobnoj temperaturi i pritisku, bez obzira da li ostaju u plinovitom
ili tekućem stanju pod pritiskom, izuzev tekućih izuzetno zapaljivih
plinova (uključujući LPG i prirodni gas) naveden u Dijelu 1 i
(iii) tekuće supstance i preparati koji se održavaju na temperaturi
iznad njihove točke ključanja
3. Dodavanje opasnih supstanci kako bi se odredila količina prisutna u nekom postrojenju uključujući skladište bit će sprovedeno u skladu sa sljedećim pravilom:
ukoliko zbir
q1/Q + q2/Q + q3/Q + q4/Q + q5/Q + …… > 1
gdje je:156 Izazovi okolišne dozvole
qx = količina opasne supstance x (ili kategorija opasnih supstanci) koja
se nalazi u Dijelu 1 i Dijelu 2
Q = odgovarajući prag iz Dijela 1 i 2
onda je dato postrojenje uključujući skladište obuhvaćeno odgovaraju-
ćim zahtjevima ovog pravilnika.
Ovo pravilo se primjenjuje u sljedećim okolnostima:
1. za supstance i preparate koji se pojavljuju u Dijelu 1 u količinama manjim
od njihovih pojedinačnih graničnih količina i koje su prisutne sa supstancama koje imaju klasifikaciju iz Dijela 2 i dodavanja supstanci i preparata
sa istom klasifikacijom iz Dijela 2
2. za dodavanje kategorija 1, 2 i 9 koje su istovremeno prisutne u nekom
postrojenju uključujući skladište
3. dodavanjem kategorija 3, 4, 5, 6, 7a, 7b i 8, koje su istovremeno prisutne
u nekom postrojenju uključujući skladište.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 157
Službene novine Federacije bih br. 68/05 od 07.12.2005.
Na temleju članka 72. stavak 2. Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 33/03) federalni ministar za prostorno uređenje i okoliš donosi
PRAVILNIK
O ROKOVIMA ZA PODNOŠENjE ZAhTjEVA ZA IZDAVANjE
OKOLIŠNOg DOPUŠTENjA ZA POgONE I POSTROjENjA KOjA
IMAjU IZDATA DOPUŠTENjA PRIjE STUPANjA NA SNAgU
ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA
I. OPćE ODREDbE
članak 1.
Ovim pavilnikom utvrđuju se rokovi za podnošenje zahtjeva za izdavanje
okolišnog dopuštenja za pogone i postrojenja za koja su izdata dopuštenja prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša Federacije Bosne i Hercegovine
(“Službene novine Federacije BiH”, broj: 33/03).
Pod dopuštenjem iz stavka 1. ovog članka u smislu članka 72.stavak 1. Zakona o zaštiti okoliša smatra se urbanistička suglasnost ili odobrenje za građenje.
članak 2.
Rokovi utvrđeni u ovom pravilniku odnose se na pogone i postrojenja navedena u čl. 4., 6., 8. i 9. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna
procjena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i
pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu” (“Službene novinama Federacije BiH, broj: 19/04).
II. ROKOVI ZA PODNOŠENjE ZAhTjEVA
članak 3.
Operatori pogona i postrojenja iz članka 2. ovog pravilnika dužni su podnijeti zahtjev za izdavanje okolišnog dopuštenja u sljedećim rokovima:
1. Najkasnije do 31. listopada 2006. godine za:
a. Upravljanje vodama;
b. Poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda;
c. Prehrambena industrija; 158 Izazovi okolišne dozvole
d. Infrastrukturni i drugi projekti,
e. Turizam i zabava,
f. Pogoni i postrojenja za koja postoji opasnost od nesreće većih
razmjera.
2. Najkasnije do 31. siječnja 2007. godine za sljedeće grane industrije:
a. Mineralna industrija;
b. Upravljanje otpadom,
c. Tekstilna, kožarska, drvna i papirna industrija.
3. Najkasnije do 31. kolovoza 2007. godine za sljedeće grane industrije:
a. Energetska industrija;
b. Kemijska industrija;
c. Metalna industrija,
d. Ekstraktivna industrija.
III. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDbE
članak 4.
Operatori pogona i postrojenja dužni su prije podnošenja zahtjeva za izdavanje okolišnog dopuštenja da ispune uvjete propisane u Pravilniku o uvjetima
za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolišnog dopuštenja za pogone i postrojenja koja imaju izdata dopuštenja prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti
okoliša.
članak 5.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenim
novinama Federacije BiH”. Federalno ministarstvo okoliša i turizma 159
Službene novine Federacije bih br. 68/05 od 07.12.2005.
Na temelju članka 90. stavak 5. i članka 117.stavak 4. Zakona o zaštiti okoliša
(“Službene novine Federacije BiH”, broj: 33/03) federalni ministar prostornog
uređenja i okoliša donosi
PRAVILNIK
O IZRADI gODIŠNjIh/POLUgODIŠNjIh PROgRAMA
INSPEKcIjE ZAŠTITE OKOLIŠA
članak 1.
Ovim pravilnikom se utvrđuje sadržaj godišnjeg/polugodišnjeg programa
inspekcije zaštite okoliša, te izvješće o realizaciji programa inspekcije zaštite
okoliša.
članak 2.
Godišnji/polugodišnji program inspekcije zaštite okoliša sadrži:
1. specifične ciljeve za poboljšanje stanja okoliša, prijedlog mjera za redukciju emisija pojedinih zagađujućih materija, preventivno djelovanje u
cilju sprječavanja okolinskih akcidenata;
2. popis svih pogona i postrojenja svrstanih u tri kategorije sukladno okolinskim prioritetima (visok, srednji, niski) u kojima će se vršiti inspekcijski
nadzor;
3. učestalost inspekcijskog nadzora za svaku od kategorija iz točke 2. ovog
članka;
4. rokove i način inspekcijskog nadzora za svaku kategoriju iz točke 2. ovog
članka;
5. proračun ukupnog broja dana potrebnog za inspekcijski nadzor pogona
i postrojenja iz točke 2. ovog članka;
6. plan rada za svakog inspektora zaštite okoliša;
7. potrebe za koordinacijom i razmjenom podataka s drugim nadležnim
inspekcijama;
8. plan materijalnih sredstava sa specifikacijom i obrazloženjem potreba
i troškova inspekcije zaštite okoliša (zaštitna odjeća i obuća, priručna
oprema, potrošni materijal, održavanje i gorivo za prevozna sredstva,
fotoaparat i filmovi...). 160 Izazovi okolišne dozvole
članak 3.
Godišnji program inspekcije donosi federalni ministar prostornog uređenja
i okoliša (u daljem tekstu: federalni ministar).
članak 4.
Inspekcija zaštite okoliša podnosi polugodišnje i godišnje Izvješće o ispunjenju programa inspekcije zaštite okoliša Vladi Federacije BiH i Parlamentu Federacije BiH. Izvješće je dostupno javnosti.
članak 5.
Izvješće iz članka 4.ovog pravilnika sadrži:
1. pregled planiranih aktivnosti;
2. pregled izvršenih aktivnosti u svakoj kategoriji prioriteta iz članka 2. toč-
ke 2. ovog pravilnika;
3. broj zaprimljenih zahtjeva za inspekcionim nadzorom i lista obavljenih
kontrola prema kategorijama članka 2. točke 2. ovog pravilnika;
4. broj donesenih zapisnika, rješenja i izvršenih rješenja, izrečenih upravnih
mjera, poduzetih sanacionih mjera, podnesenih prekršajnih prijava, ulo-
ženih žalbi i donesenih rješenja po žalbi;
5. podatke o kadrovima i raspoloživim materijalno-finansijskim sredstvima
Inspekcije zaštite okoliša;
6. razinu usklađenosti kontroliranih parametara u pogonima i postrojenjima
sa zakonom, na zakonu donesenim propisima i okolinskom dozvolom;
7. suradnja Inspekcije zaštite okoliša s drugim inspekcijama i nadležnim
organima;
8. opis i ocjena uspješnosti realizacije programa i preporuke za daljnje aktivnosti,
9. zaključci o ispunjenju programa.
članak 6.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenim
novinama Federacije BiH”. Federalno ministarstvo okoliša i turizma 161
Službene novine Federacije bih br. 92/07 od 19.12.2007.
Na temelju članka 87., Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije
BiH”, broj 33/03), federalni ministar okoliša i turizma donosi
PRAVILNIK
O DONOŠENjU NAjbOLjIh RASPOLOžIVIh TEhNIKA KOjIMA
SE POSTIžU STANDARDI KVALITETE OKOLIŠA
članak 1.
Ovim pravilnikom se regulira donošenje najboljih raspoloživih tehnika, u
formi tehničkih uputa, kojima se postižu standardi kvalitete okoliša.
članak 2.
Specifični pojmovi u kontekstu ovog pravilnika imaju sljedeće značenje:
■ ‘tehnike’uključuju kako tehnologiju koja se koristi, tako i način na koji je
postrojenje oblikovano, građeno, održavano, korišteno ili stavljeno izvan
pogona,
■ ‘raspoložive’ tehnike su one tehnike koje su razvijene do takvih razmjera,
koji dopuštaju njihovu primjenu u određenim industrijskim granama - u
ekonomskim i tehnički održivim uvjetima, uzimajući u obzir troškove i
prednosti, koriste li se te tehnike ili proizvodi u državi, sve dok su razmjerno dostupne korisniku,
■ ‘najbolji’ znači najdjelotvorniji u postizanju visoke opće razine zaštite
okoliša kao cjeline.
članak 3.
Najbolje raspoložive tehnike se utvrđuju u formi tehničkih uputa za sljedeće
pogone postrojenja i aktivnosti:
Prehrambena industrija
■ Klaonice krupne stoke i prerada
■ Klaonice peradi i prerada
■ Klaonice i prerada ribe
■ Prerada voća i povrća
■ Proizvodnja bezalkoholnih pića
■ Proizvodnja piva
■ Proizvodnja vina162 Izazovi okolišne dozvole
■ Proizvodnja mlijeka i mliječnih prerađevina
■ Proizvodnja pekarskih i kolačarskih proizvoda
Poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda
■ Uzgoj krupne stoke
■ Uzgoj peradi
■ Uzgoj ribe
■ Uzgoj poljoprivrednih kultura
Tekstilna, kožarska, drvna i papirna industrija
■ Predobrada (pranje, bijeljenje, mercerizaciju) ili bojenje vlakana ili
tekstila
■ Štavljenje krupne i sitne kože
■ Proizvodnju celuloze iz drveta ili sličnih vlaknastih materijala,
■ Proizvodnju papira i kartona,
■ Postrojenja za preradu celuloze,
■ Prerada drveta i proizvodnja gotovih proizvoda od drveta
Metalna industrija
■ Završna obrada metala
Kemijska industrija
■ Proizvodnja deterdženata
■ Proizvodnja boja i lakova, elastomera i peroksida
Mineralna industrija
■ Proizvodnja keramičkih proizvoda pečenjem
Ekstraktivna industrija
■ Kamenolomi i otvoreni kopovi i prerada kamena
■ Površinsko i podzemno rudarstvo i prerada rude
Energetika
■ Termoelektrane na domaći ugalj.
članak 4.
Najbolje raspoložive tehnike će se utvrditi i za:
■ postizanje energijske efikasnosti u industriji i zgradarstvu
■ uspostavu, održavanje i korištenje rezultata monitoringa kvalitete zraka
■ uspostavu, održavanje i korištenje rezultata monitoringa kvalitete voda.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 163
članak 5.
Do izrade tehničkih uputa za industrijske pogone i postrojenja, i aktivnosti
navedene u članku 3. i članku 4., kao i za pogone za koje se neće izraditi tehnič-
ke upute, koristit će se tehničke upute o najboljim raspoloživim tehnikama u
Europskoj uniji i druge tehničke upute o najboljim raspoloživim tehnikama.
članak 6.
Tehničke upute o najboljim raspoloživim tehnikama su dokumenti koji imaju za cilj postizanje optimalnog stupnja uređenosti u danom području, a sadrže
sljedeće:
■ opis industrijskog sektora u BiH (broj poduzeća, kapaciteti, zaposlenost,
godišnji promet, podaci o uvozu/izvozu, i drugi socio-gospodarski i okolišni pokazatelji);
■ propise, kojima se regulira proizvodna djelatnost;
■ opis i analizu relevantnih tehnoloških procesa i tehnika po proizvodnim
pogonima, koje se trenutno primjenjuju u Bosni i Hercegovinu i svijetu;
■ dostignuti nivo emisija i potrošnje sirovina u industrijskim pogonima u
Bosni i Hercegovini, odnosno specifičnu potrošnju sirovina, uključujući
vodu i energiju, za proizvodni pogon kao cjelinu i pojedinačno po pogonima, s prikazom bilansa masa;
■ specifikaciju najboljih raspoloživih tehnika, odnosno tehnoloških i operativnih zahtjeva za pogone i postrojenja (opis, postignute okolišne koristi, operativni podaci, primjenjivost, ekonomičnost, ključni razlozi za
implementaciju, primjeri primjene navedenih tehnika u svijetu s postignutim rezultatima i referentna literatura). Specifikacija najboljih raspoloživih tehnika odnosi se i na mjere unutar procesa i na mjere na kraju
proizvodnog procesa te
■ smjernice i kriterije za određivanje graničnih vrijednosti emisija za pogone i postrojenja, na temelju kojih će nadležni organ propisati dozvoljene
vrijednosti emisija u okolišnoj dozvoli. Smjernice minimalno sadrže tehničke kriterije, kapacitet prijemnika i ekonomske kriterije.
članak 7.
Nacrt tehničkih uputa izrađuje radna skupina, uzimajući u obzir mjerodavne međunarodne dokumente o najboljim raspoloživim tehnikama i relevantne
naučne publikacije.
Radna skupina može, u zavisnosti od procjene složenosti industrijskih pogona i postrojenja, za koje se rade tehničke upute, predvidjeti angažman re-164 Izazovi okolišne dozvole
levantne institucije za dodatnu izradu specifičnih istraživanja i analiza, koje će
pomoći izradi tehničkih uputa.
članak 8.
Radna skupina, koju imenuje ministar Federalnog ministarstva okoliša
i turizma (u daljnjem tekstu: ministar) je sastavljena od šest članova, od toga
dva predstavnika ministarstava nadležnog za okoliš, dva relevantna nezavisna
stručnjaka i dva stručnjaka iz industrije za koju se izrađuju tehničke upute.
Radna skupina izrađuje nacrt tehničkih uputa i njihovu konačnu verziju.
članak 9.
Nacrt tehničkih uputa se daje u proceduru konsultacija s javnošću. Prispjele
sugestije i primjedbe na nacrt tehničkih uputa, radna skupina ugrađuje u konačnu verziju tehničkih uputa.
Konsultacije s javnošću traju 120 dana, nakon izrade nacrta tehničkih
uputa.
Konačnu verziju tehničkih uputa donosi ministar.
članak 10.
Kriteriji, koje je potrebno uzeti u obzir općenito ili u specifičnim slučajevima
prilikom određivanja najboljih raspoloživih tehnika, a imajući na umu moguće
troškove i dobiti određene mjere, te načela opreznosti i prevencije, su sljedeći:
■ zahtjevi smjernica Europske unije i međunarodnih sporazuma;
■ da su utjecaji i količina emisija, koje nastaju u proizvodnom procesu,
minimalni;
■ da je potrošnja sirovina, koje se koriste u procesu (uključujući vodu i
energiju), učinkovita i ekonomična;
■ da je povrat i reciklaža supstanci, koje se proizvode i koriste u proizvodnom procesu, kao i otpada, maksimiziran tamo gdje je to moguće;
■ da je sigurnost zajamčena, a rizici minimalni;
■ da su tehnološki procesi, oprema i metode rada testirane i usporedive na
razini odgovarajućih grana industrije;
■ da se osigurava održivost razvoja u Federaciji BiH, odnosno u Bosni i
Hercegovini;
■ da je vremensko razdoblje, potreban za uvođenje najbolje raspoložive
tehnike, razuman.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 165
članak 11.
Nadležni organ će rokove za prilagođavanje i opremanje postojećih pogona i postrojenja, prema donesenim tehničkim uputama, propisati kroz okolišnu
dozvolu, uzimajući u obzir potencijal zagađivanja i tehnologije kojima raspola-
že postojeći pogon i postrojenje, te realne mogućnosti implementacije.
članak 12.
Pravilnik će stupiti na snagu osmi dan od dana objavljivanja u “Službenim
novinama Federacije BiH”.166 Izazovi okolišne dozvole
Službene novine Federacije bih br. 82/07 od 19.11.2007.
Na temelju članka 28. Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH”,
br. 33/03), federalni ministar Federalnog ministarstva okoliša i turizma donosi
PRAVILNIK
O REgISTRIMA POSTROjENjA I ZAgAđIVANjIMA
I - OPćE ODREDbE
članak 1.
Ovim pravilnikom se regulira uspostavljanje i održavanje Registra o postrojenjima i zagađivanjima i prijenos zagađujućih materija (u daljnjem tekstu: “Registar”), koji predstavlja osnovu za izvješćivanje u skladu sa zakonskim obvezama i međunarodnim ugovorima, uključujući i one koje proizlaze iz Kijevskog
protokola i Aarhuske konvencije o pristupu informacijama, nazočnošću javnosti, odlučivanju i pristup pravosuđu u oblasti okolišnih pitanja.
Ovim pravilnikom se propisuju baze podataka: o ispuštanju zagađivanja, o
okolišnim dozvolama, o aktivnostima okolišne inspekcije, o tvarima štetnim za
zdravlje ljudi, način prikupljanja podataka i rokovi dostave godišnjih podataka
od operatora u postupku vođenja Registra koji su sukladni sa Zakonom o zaštiti
okoliša (u daljnjem tekstu: Zakon).
članak 2.
Djelokrug i primjena
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, nadležno za okoliš u Federaciji BiH
(u daljnjem tekstu: “nadležno federalno ministarstvo”) će uspostaviti i održavati
elektronski Registar zasnovan na informacijama dostavljenim od strane nadlež-
nog organa i/ili operatora postrojenja.
Elektronska mreža (u daljnjem tekstu: “mreža”) kojom će nadležno federalno ministarstvo biti povezano sa ministarstvom nadležnim za okoliš na županijskoj razini, uspostavit će se najkasnije do 2012. godine. Nadležno federalno
ministarstvo će osigurati da Registar bude besplatno dostupan javnosti putem
Interneta ili na neki drugi način.
II - DEFINIcIjE
članak 3.
U smislu ovog pravilnika sljedeći izrazi znače:Federalno ministarstvo okoliša i turizma 167
“lokacija” - znači geografsko mjesto postrojenja;
“ispuštanje” - znači ispuštanja zagađujućih materija u okoliš koja su rezultat ljudske aktivnosti, bilo namjernih ili slučajnih, rutinskih ili nerutinskih, koja
uključuju prolijevanje, emitiranje, ispuštanje, ubacivanje, odlaganje ili bacanje,
ili preko sustava kanalizacija bez završnog tretmana otpadne vode;
“godina izvješćivanja” - znači kalendarska godina za koju se moraju prikupiti
podaci o ispuštanju i prijenosu zagađivanja izvan lokacije;
“tvar” - znači bilo koji kemijski element i njegova jedinjenja, gdje su izuzete
radioaktivne tvari,
“zagađujuća materija”- znači tvar ili grupa tvari koje mogu biti štetne za okoliš ili zdravlje ljudi zbog svojih osobina i ispuštanja u okoliš;
“prijenos van lokacije”- znači kretanje otpada koji je određen za odlaganje
ili povrat izvan granica postrojenja i zagađujućih materija u otpadnim vodama
određenim za tretman otpadnih voda;
“difuzni izvori” - znači puno manjih ili razbacanih izvora sa kojih zagađujuće
materije mogu biti ispuštene u tlo, zrak ili vodu, čiji kombinovani utjecaj na ove
medije može biti značajan i sa kojih nije praktično prikupljati podatke o svakom
pojedinačnom izvoru;
“otpad”- znači sve materije ili predmete koje vlasnik odlaže, namjerava odložiti ili se traži njihovo odlaganje sukladno jednom od kategorija otpada navedenog u listi otpada i utvrđenoj u Pravilniku o kategorijama otpada sa listama
(“Službene novine Federacije BiH” br. 9/05);
“opasni otpad”- znači svaki otpad koji je utvrđen posebnim propisom i ima
jednu ili više karakteristika koje uzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoliš po
svom porijeklu, sastavu ili koncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u listi
otpada kao opasan i reguliran Pravilnikom o postupanju s otpadom koji se ne
nalazi na listi opasnog otpada ili čiji je sadržaj nepoznat (“Službene novine Federacije BiH” br.9/05);
“otpadna voda”- znači korištena voda koja sadrži zagađujuće materije;
“odlaganje” - znači bilo koja radnja definirana u Aneksu 1. Zakona o upravljanju otpadom (“Službene novine Federacije BiH” br.33/03 );
“povrat komponenti” - znači bilo koja radnja definirana u Aneksu 1. Zakona o
upravljanju otpadom;
“postrojenje A kategorije” - postrojenje za koje postupak izdavanja okolišne
dozvole spada u nadležnost ministarstva kao što je definirano Pravilnikom o
pogonima i postrojenjima za koje obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju
okolinsku dozvolu (“Službene novine Federacije BiH” br. 9/04.).
“postrojenje B kategorije” - sva druga postrojenja osim postrojenja A kategorije za koja postupak izdavanja okolišne dozvole spada u nadležnost ministar-168 Izazovi okolišne dozvole
stva za okoliš na županijskoj razini, ili na razini općine, ako je to tako propisano
županijskim propisom;
“nadležni organ uprave” - je nadležno federalno ministarstvo nadležno za
pitanja okoliša ili od njega ovlaštena institucija za operatore postrojenja kategorije A i nadležno kantonalno ministarstvo za okoliš (u daljnjem tekstu: “kantonalno ministarstvo”) za operatore postrojenja kategorije B.
PRTR - “Registar ispuštanja i prijenosa zagađivanja “ - Pollutant Release and
Transfer Register - na engleskom;
NRC - “Nacionalni referentni centar” - centar ovlašten od strane entitetskih
vlada da objedinjava podatke iz raznih izvora za pojedini segment okoliša - zrak,
vodu, tlo, more, otpad i biološku raznolikost. Kako bi postigli ovaj cilj, Nacionalni referentni centri organiziraju i koordiniraju rad svih drugih institucija i organizacija koji se bave bilo kojim relevantnim segmentom predmetnog područja:
■ mjerenjima,
■ praćenjem stanja,
■ interpretacijom podataka i sl.
NRC određuje i usvaja nova tehnička rješenja u svrhu stvaranja jedinstvenog, opreativnog sustava, standarde podataka zaštite okoliša, te metodologije
i osiguravanje kvalitete podataka (QA/QC).
III - bAZE PODATAKA
članak 4.
baza podataka o ispuštanju zagađivanja
U skladu sa člankom 28. Zakona, nadležno federalno ministarstvo objavljuje
informacije, dobijene od nadležnih organa vlasti i operatora o:
1. Ispuštanju zagađujućih materija u zrak, vodu i tlo, navedenih u Tablici 1
(1a i 1b):
a. izravno iz postrojenja
b. akcidentne emisije i
c. difuzne emisije sa lokacije
2. Prijenos izvan lokacije:
a. otpada i opasnog otpada
b. zagađujućih materija koje se ispuštaju u kanalizaciju povezanu s postrojenjima za tretman otpadnih vodaFederalno ministarstvo okoliša i turizma 169
3. Potrošnji resursa i energije u postrojenju, a naročito:
■ vode
■ električne energije
■ druge energije
■ drugih resursa koji se koriste za proizvodnju struje i energije kao što je
navedeno u Tablici 3.
članak 5.
baza podataka o dozvolama
Baza podataka o dozvolama će sadržavati podatke koji se odnose na okolišne, urbanističke, građevinske dozvole, dozvole za upravljanje otpadom i
vodoprivredne dozvole izdate za postrojenja kao i izmjene i dopune istih, a
naročito:
■ naziv institucije koja je izdala dozvolu
■ broj dozvole
■ informaciju o tome kada je primljen zahtjev za izdavanje dozvole i kada
je ista odobrena ili odbijena. U slučaju odobrene dozvole potrebno je
navesti datum početka važenja dozvole i datum isteka.
članak 6.
baza podataka o aktivnostima okolišne inspekcije
Baza podataka o aktivnostima okolišne inspekcije će sadržavati podatke o
nadzoru okolišne inspekcije, naročito o:
■ mjerama koje se preuzimaju,
■ ime i kontakt telefon inspektora koji treba biti kontaktiran u slučaju dobivanja informacija,
■ informacije o posljednjoj inspekciji,
■ da li lokacija zadovoljava uvjete ili ne. U slučajevima kada ne zadovoljava, treba navesti podatke iz kojih će se vidjeti da li se radi o manjim ili
većim nedostacima,
■ traženoj promjeni kao i rokovima koji se trebaju ispoštovati,
■ da li su poduzete upravne mjere i radnje ili kazne.
članak 7.
baza podataka o tvarima štetnim za zdravlje ljudi
Izvori podataka i informacija o mogućem utjecaju tvari na zdravlje ljudi trebaju biti pristupačne javnosti najkasnije do 01.01.2011. godine.170 Izazovi okolišne dozvole
Nadležno federalno ministarstvo objavljuje informacije u zbirnom i pojedinačnom formatu što omogućava lako pretraživanje i identifikaciju ispuštanja
(emisija) i transfera po različitim kriterijima, a u većini slučajeva po:
1. nazivu postrojenja;
2. geografskoj lokaciji kao i tijelu riječnog sliva;
3. djelatnosti postrojenja;
4. vlasniku ili operatoru u postrojenja i nazivu matične kompanije, ukoliko
je to primjenjivo;
5. zagađujućoj materiji ili otpadu;
6. okolinskom mediju (zrak, voda, tlo) koji je predmet emisije zagađujuće
materije;
7. transferu otpada izvan lokacije, procesu ponovnog korištenja ili odlaganja kao i destinaciji transfera otpada, ukoliko je to primjenjivo;
8. transferu zagađajućih materija u vodu izvan lokacija te
9. kalendarskoj godini.
Nadležno federalno ministarstvo godišnje objavljuje podatke iz čl. 4., 5., 6. i
7. ovog pravilnika, u razdoblju od maksimalno 15 mjeseci od kraja svake kalendarske godine na koju se odnose prikupljeni podaci o ispuštanju zagađujućih
materija i transferu otpada izvan lokacije i zagađujućih materija u vodu.
Za prvu godinu izvještavanja nadležno federalno ministarstvo će objaviti informacije koje se zahtijevaju čl. 4., 5., 6. i 7. ovog pravilnika, najkasnije do 30.06.
2009. godine.
Nadležno federalno ministarstvo je dužno čuvati informacije najmanje 10
godina nakon prvog objavljivanje istih.
U slučajevima gdje Registar nije dostupan javnosti direktno putem elektronskih medija, nadležno federalno ministarstvo će omogućiti elektronski pristup
Registru.
Ukoliko se to od njega traži, nadležno federalno ministarstvo će obezbijediti informaciju iz Registra u alternativnom formatu u pisanoj formi, koja se
može dobiti uz minimalnu administrativna naknada sukladno sa člankom 35.
Zakona.
Nadležno federalno ministarstvo će na godišnjoj osnovi sve relevantne
informacije, koje se odnose na Registar, proslijediti Federalnom ministarstvu
zdravlja ili instituciji ovlaštenoj od ministarstva zdravlja - Federalnom zavodu
za javno zdravlje.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 171
IV - NAčIN PRIKUPLjANjA PODATAKA I IZVjEŠćA
članak 8.
Prikupljanje podataka
Operator postrojenja kategorije A izvještava nadležno federalno ministarstvo o podacima navedenim u Tablici 2. na način propisan u Tablici 3 i Tablici 4.
Operator postrojenja kategorije B izvještava županijsko ministarstvo o podacima navedenim u Tablici 2. na način propisan u Tablici 3.
Izvješče treba biti poslano najkasnije do 30.06. tekuće godine za prethodnu
godinu izvještavanja.
Tablice 1 (1a i 1b), 2, 3 i 4 su sastavni dio ovog pravilnika.
Na zahtjev operatora nadležni organ uprave može, ovisno od slučaja, produžiti rok do 15. 08. tekuće godine za prethodnu godinu izvještavanja. Zahtjev
za produženje roka treba biti podnesen najkasnije do 31.05. tekuće godine za
prethodnu godinu izvještavanja.
Operator će nakon završetka godine izvještavanja, u vremenu od 5 (pet) godina, omogućiti nadležnim organima uprave uvid u sljedeće:
1. Zapise o podacima na osnovu kojih je izrađena informacija o kojoj se
izvještavalo
■ metodologiji koja je korištena za prikupljanje podataka
■ metodologiji koja je korištena za izračun ili procjenu emisija
Operator će navesti da li su informacije dobijene za svaku zagađujuću materiju posebno u svaki okolinski medij (zrak, voda, tlo) na osnovu mjerenja, proračuna ili procjene.
Operator će osigurati kvalitetnu informaciju u smislu točnosti i potpunosti.
Nadležni organ uprave će izvršiti procjenu kvalitete podataka obezbijeđenih
od strane operatora o postrojenjima, naročito u smislu njihove potpunosti, konzistentnosti i vjerodostojnosti. Nadležni organ uprave može zatražiti dodatne
podatke u slučajevima kada ih je od operatora dobio nepotpune ili netočne.
članak 9.
Operatori postrojenja ne smiju na bilo koji način onemogućiti zaposlenike ili
bilo koju drugu osobu, zbog toga što isti, ukazuje na kršenje propisa koji proizilaze iz ovog pravilnika prema nadležnom organu uprave.
Organi uprave nadležni za sprovođenje ovog pravilnika ne smiju ni na koji
način onemogućavati osobe, zbog toga što isti ukazuje na kršenje propisa koji
proizilaze iz ovog pravilnika prema nadležnom organu uprave.172 Izazovi okolišne dozvole
članak 10
Način prikupljanja i rokovi dostave godišnjih
podataka od operatora
Poslije izvršene obrade podataka propisane člankom 8. stavak 2. ovog Pravilnika, županijsko ministarstvo će proslijediti nadležnom federalnom ministarstvu podatke navedene u Tablici 3. u propisanom elektronskom obliku kako
je to propisano od strane nadležnog ministarstva, najkasnije do 30.09. tekuće
godine za prethodnu godinu izvještavanja. Nadležno federalno ministarstvo će
podatke dobijene od kantonalnog ministarstva unijeti u Registar 60 dana nakon prijema istih.
Poslije izvršene obrade podataka propisane člankom 8., stavak 1. ovog pravilnika nadležno federalno ministarstvo će:
a. proslijediti podatke navedene u Tablici 4., za zrak, dobijene od operatora
postrojenja A, NRC-u najkasnije do 31.07. tekuće godine za prethodnu
godinu izvještavanja. NRC će proslijediti obrađene podatke o izračunatim emisijama nadležnom federalnom ministarstvu u elektronskom obliku propisanom od strane nadležnog federalnog ministarstva, najkasnije
do 30.11. tekuće godine za prehodnu godinu izvještavanja.
b. u Registar unijeti podatke, navedene u Tablici 3., osigurane od strane
operatora postrojenja kategorije A najkasnije do 31.10. tekuće godine za
prethodnu godinu izvještavanja.
c. NRC će na pisani zahtjev operatora postrojenja, pružiti detalje o izračunu
koji se koristio za procjenu emisija u zrak uzrokovanih od postrojenja.
Nadležno federalno ministarstvo će pokrenuti automatski računarski program za provjeru podataka u Registru kako bi se osiguralo da su podaci potpuni
i vjerodostojni; konzistentni u odnosu na podatke istog postrojenja iz prethodnih godina i iz postrojenja industrija sličnog tipa. Ovaj postupak provjere podataka za svaku godinu će biti izvršen najkasnije do 31.12. tekuće za prethodnu
godinu izvještavanja. Nadležno federalno ministarstvo može zatražiti od županijskog ministarstva da osigura objašnjenje ili dodatne podatke od operatora.
Svi podaci za prethodnu godinu izvještavanja će biti dostupni javnosti najkasnije do 31.12. tekuće godine za prethodnu godinu izvještavanja.
članak 11.
Način prikupljanja i rokovi dostave podataka o dozvolama
Podaci o poslovnim subjektima i informacije koje se odnose na okolinsku
dozvolu za postrojenja kategorije A moraju biti unijete izravno u Registar i potvrđene od strane nadležnog federalnog ministarstva najkasnije do 28.02. teku-
će godine za prethodnu godinu izvještavanja.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 173
Podaci koji se odnose na dozvole za upravljanje otpadom se unose direktno
u Registar i potvrđuju od strane nadležnog federalnog ministarstva najkasnije
do 28.02. tekuće godine za prethodnu godinu izvještavanja.
Kantonalno/županijsko ministarstvo nadležnom federalnom ministarstvu
dostavlja:
1. podatke o poslovnim subjektima i podatke o okolinskim i građevinskim
dozvolama za sva druga postrojenja za koja je postupak izdavanja okolinskih dozvola u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, i
2. podatke o poslovnim subjektima i podatke o građevinskim dozvolama
za sva druga postrojenja koja imaju ili mogu imati štetan utjecaj na okoliš izuzev postrojenja kategorije A, najkasnije do 28.02. tekuće godine za
prethodnu godinu izvještavanja.
Nakon uspostavljanja elektronske mreže koja će povezivati Registar sa nadležnim kantonalnim/županijskim ministarstvom i lokalnom jedinicom samouprave isti će se mjesečno ažurirati s novim podacima.
Kantonalno ministarstvo će unositi podatke dostavljene od jedinice lokalne
samouprave u bazu podataka najkasnije do 31.04. tekuće godine za prethodnu
godinu izvještavanja.
Nakon uspostavljanja mreže nadležno federalno ministarstvo će unijeti podatke dostavljene od županijskog ministarstva u roku od 14 dana od dana njihova prijama.
Svi podaci za prethodnu godinu izvještavanja će biti dostupni javnosti najkasnije do 31.12. tekuće godine za prethodnu godinu izvještavanja.
članak 12.
Povjerljivost podataka
Podaci dostavljeni od strane operatora čije objavljivanje može imati štetan
utjecaj na:
1. međunarodne odnose;
2. državnu obranu, javnu sigurnost, ili
3. javni poredak, sudski postupak, osobna prava na pravedno suđenje ili
krivične, administrativne ili stegovne istrage ne mogu biti objavljeni.
Odluka o neobjavljivanju podataka mora biti usklađena sa javnim interesima u primjenjivanju načela (test javnog interesa) postavljenih u čl. 9.
Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH.
Operator može zahtijevati da se sliedeći podaci drže u tajnosti:
1. podaci čijim objavljivanjem bi se otkrili osobni podaci i bitno povrijedili
interesi onih koji se tiču;174 Izazovi okolišne dozvole
2. podaci čijim objavljivanjem bi se povrijedila prava na intelektualno vlasništvo, naročito autorska prava te
3. podaci čijim objavljivanjem bi se otkrile industrijske i poslovne tajne.
Operator će u pismenoj formi nadležnom federalnom ministarstvu prezentirati razloge svog zahtjeva za povjerljivost podataka. Nadležno federalno ministarstvo će razmotriti zahjev i izdati odluku u pismenoj formi. U slučaju kada
prevlada javni interes ili kada se zakonom zahtijeva objavljivanje, zahtjev za neobjavljivanje će biti odbijen.
Operator ima pravo na pravni poučak protiv odluke navedene u stavku 2.
ovog članka sukladbno sa odredbama Zakona o upravnom postupku. Za vrijeme trajanje postupka po pravnom lijeku informacije za koje je podnesen zahtjev za povjerljivost ne mogu biti objavljene.
Podaci zaštićeni stavkom 2., točka 1., 2. i 3. ovog članka će biti objavljene bez
odgode kada odluka navedena u ovom stavku postane neopoziva.
Objavljivanje informacija o ispuštanjima (emisijama) u okoliš ne smije biti
uskraćeno na temelju stavka 2., točke 1. ovog članka.
U slučaju kada informacije, navedene u Tabelama 1 (1a i 1b), 2., 3. i 4. nije
moguće objaviti na osnovu stavova 1. ili 2. ovog članka, nadležno federalno ministarstvo može objaviti dio iste na koju se spomenuti stavovi ne odnose.
U slučaju kada informacija nije objavljena, nadležno federalno ministarstvo
će navesti vrstu informacije i razlog zbog kojeg je uskraćena.
članak 13.
Suradnja s inspektoratima
Nakon utvrđivanja valjanosti podataka, nadležno federalno ministarstvo
će nadležnom inspektoratu poslati spisak lokacija (ukupno ne više od 5% od
lokacija u Registru) zahtijevajući da inspektori provjere metod, podatke i proračune korištene za obradu i dostavu podataka koji se zahtjevaju čl. 4. i 5. ovog
pravilnika.
Suradnja sa inspektorima utvrdit će se Planom i programom rada Uprave za
inspekcijske poslove na koji suglasnost daje resorno federalno ministarstvo.
članak 14.
Razvoj Registra
1. Nadležno federalno ministarstvo će zahtijevati imenovanje predstavnika
institucija i organa vlasti nadležnih za uspostavljanje i održavanje Registra kako bi osigurali harmonizaciju i kompatibilnost budućeg razvoja
Registra.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 175
2. Nadležno federalno ministarstvo će osigurati javni pristup informacijama o predloženim mjerama koje se odnose na unapređenje Registra kao
i podnošenju bilo kakvih komentara, informacija i analiza koje su relevantne za proces donošenja odluka u vezi okoliša.
3. Nadležno federalno ministarstvo će uzeti u obzir mišljenje javnosti.
U slučaju kada je donijeta odluka za uspostavljanje ili za značajnu promjenu
u Registru, informacija o odluci i razlozima na kojima se ona zasniva će biti pravovremeno dostupna javnosti od strane nadležnog federalnog ministarstva.
PRIjELAZNE I ZAVRŠNE ODREDbE
članak 15.
Prvi rok izvještavanja će biti 2007. godina.
Svi rokovi koji se odnose na prikupljanje, izvještavanje, transfer i objavljivanje informacija, izuzev informacije koje se odnose na dozvole i inspekciju su
produženi za tri mjeseca za prvu, 2007. godinu izvještavanja.
Poslije uspostavljanja državnog tijela za okoliš nadležno federalno ministarstvo će proslijediti sve informacije koje se zahtijevaju čl. 4. ovog pravilnika,
navedene u Tablici 1 (1a i 1b), 2., 3. i 4., državnom tijelu za okoliš na godišnjoj
osnovi najkasnije do 31.12. tekuće godine za prethodnu godinu izvještavanja.
članak 16.
Pravilnik će stupiti na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH.”
Prilog
Tablica 1a. (član 4., stav 1, 1) Raspored supstanci potrebnih za izvještavanje
za Registar
Supstance o čijim će se emisijama u vodu i/ili zemljište izvještavati za Registar i supstance o kojima će se izvještavati za registar, a koje su vezane za ispu-
štanje voda u kanalizaciju koja je povezana sa sustavom za tretman otpadnih
voda.176 Izazovi okolišne dozvole
Prva godina izvještavanja za svaki polutant je prikazana dolje. Izjava o godišnjim ispustima mora biti data
za nadležni organ svake godine za svaku supstancu poslije prve godine izvještavanja.
Redni
broj
CAS Naziv polutanta
Prioritet 1
prva godina
izvještavanja
2007.
Prioritet 2
prva godina
izvještavanja
2009.
Prioritet 3
prva godina
izvještavanja
2010.
Prioritet 4
prva godina
izvještavanja
2010.
1 7664-41-7 Amonijak X
2 15972-60-8 Alahlor X
3 309-00-2 Aldrin X
4 120-12-7 Antracen X
5 7440-38-2
Arsen i jedinjenja
(kao As)
X
6 1332-21-4 Azbest X
7 1912-24-9 Atrazin X
8 71-43-2 Benzen X
191-24-2 Benzo(g,h,i)perilen X
9
Bromirani difenileteri (PBDE) – kao
ukupan Br
X
10 7440-43-9
Kadmijum i jedinjenja (kao Cd)
X
11 57-74-9 Hlordan X
12 143-50-0 Hlordekon X
13
Kloridi (kao ukupan
Cl)
X
14 470-90-6 Hlorfenvifos X
15 85535-84-8
Hloroalkani (C10-
C13) (SCCP)
X
16 2921-88-2 Hlorpirifos X
17 7440-47-3
HKrom i jedinjenja
(kao metal)
X
18 7440-50-8
Bakar i jedinjenja
(kao metal)
X
19
Cijanidi kao ukupan
CN
X
20 117-81-7
Di(2-etil heksil)
ftalat (DEHP)
X
21 50-29-3
Dihlor-difeniltrihlor-etan (DDT)
– svi izomeri
X
22 107-06-2
1,2-Dihloretan
(EDC),
X
23 75-09-2 Dihlorometan (DCM) X
24 60-57-1 Dieldrin X
25
Dioksini i furani - kao Teq
(PCDD+PCDF)
XFederalno ministarstvo okoliša i turizma 177
Prva godina izvještavanja za svaki polutant je prikazana dolje. Izjava o godišnjim ispustima mora biti data
za nadležni organ svake godine za svaku supstancu poslije prve godine izvještavanja.
Redni
broj
CAS Naziv polutanta
Prioritet 1
prva godina
izvještavanja
2007.
Prioritet 2
prva godina
izvještavanja
2009.
Prioritet 3
prva godina
izvještavanja
2010.
Prioritet 4
prva godina
izvještavanja
2010.
26 330-54-1 Diuron X
27 115-29-7 Endosulfan X
28 72-20-8 Endrin X
29 100-41-4 Etil benzen X
30 75-21-8 Etilen oksid X
31 206-44-0 Fluoranten X
32
Fluoridi kao ukupan F
X
33
Halogena organska
jedinjenja (kao AOX)
X
34 76-44-8 Heptahlor X
35 36355-01-8 Heksabromobifenil X
36 118-74-1
Heksahlorobenzen
(HCB)
X
37 87-68-3
Heksahlorobutadien
(HCBD)
X
38 608-73-1
1,2,3,4,5,6- Heksahlorcikloheksan
(HCH)
X
39 465-73-6 Isodrin X
40 34123-59-6 Isoproturon X
41 7439-92-1
Olovo i jedinjenja
(kao Pb)
X
42 58-89-9 Lindan X
43 7439-97-6
Živa i jedinjenja
(kao Hg)
X
44 2385-85-5 Mireks X
45 91-20-3 Naftalen X
46 7440-02-0
Nikl i jedinjenja
(kao Ni)
X
47 Ukupni azot (kao N) X
48
Nonilfenol i Nonilfenol etoksilati (NP/
NPEs i druge vezane
supstance)
X
49 1806-26-4
Oktilfenoli i oktilfenol etoksilati
X
50
Kemijska jedinjenja
u zaštitnim bojama
(kao ukupni Sn)
X178 Izazovi okolišne dozvole
Prva godina izvještavanja za svaki polutant je prikazana dolje. Izjava o godišnjim ispustima mora biti data
za nadležni organ svake godine za svaku supstancu poslije prve godine izvještavanja.
Redni
broj
CAS Naziv polutanta
Prioritet 1
prva godina
izvještavanja
2007.
Prioritet 2
prva godina
izvještavanja
2009.
Prioritet 3
prva godina
izvještavanja
2010.
Prioritet 4
prva godina
izvještavanja
2010.
51
Policiklični
aromatični ugljovodonici (PAH) – (Borneff 6)
X
52 608-93-5 Pentahlorobenzen X
53 87-86-5
Pentahlorofenol
(PCP)
X
54 108-95-2 Fenol (kao ukupni C) X
55
Ukupni fosfor (kao
P)
X
56 1336-36-3
Polihlorovani bifenili
(PCB) - ukupno kao
WHO Teq
X
57 122-34-9 Simazin X
58 108-88-3 Toluen X
59
Ukupni organski
ugljik (TOC)(kao C ili
HPK/3)
X
60 8001-35-2 Toksafen X
61 688-73-3
Tributil kalaj i jedinjenja
X
62 127-18-4
Tetrahloroetilen
(PER)
X
63 56-23-5
Tetrahlorometan
(TCM)
X
64 2002-48-1
Trihlorobenzen – svi
izomeri (TCB)
X
65 79-01-6 Trihloroetilen (TRI) X
66 67-66-3
Trihlorometan
(hloroform)
X
67
Trifenyl kalaj i jedinjenja
X
68 1582-09-8 Trifluaralin X
69 75-01-4 Vinilhlorid X
70 1330-20-7 Ksileni - svi izomeri X
71 7440-66-6
Cink i jedinjenja
(kao Zn)
X
959-98-8 alfa-endosulfan X
140-66-9 para-tert-oktilfenol X
50-32-8 Benzo(a)piren XFederalno ministarstvo okoliša i turizma 179
Prva godina izvještavanja za svaki polutant je prikazana dolje. Izjava o godišnjim ispustima mora biti data
za nadležni organ svake godine za svaku supstancu poslije prve godine izvještavanja.
Redni
broj
CAS Naziv polutanta
Prioritet 1
prva godina
izvještavanja
2007.
Prioritet 2
prva godina
izvještavanja
2009.
Prioritet 3
prva godina
izvještavanja
2010.
Prioritet 4
prva godina
izvještavanja
2010.
205-99-2 Benzo(b)fluoranten X
207-08-9 Benzo(k)fluoranten X
193-39-5
Indeno(1,2,3-cd)
piren
X
36643-28-4 Tributiltin-kation X
120-82-1 1,2,4-Trihlorobenzen X
BPK- Biokemijska/biološka potrošnja
kisika
KPK-Kemijska potrošnja kiseonika
Ekvivalentni broj stanovnika
Amonijak kao NH3-N
Tablica 1b. Supstance za koje će se izvještavati o ispuštanju u vazduh za Registar
Prva godina izvještavanja za svaki polutant je prikazana dolje. Izjava o godišnjim ispustima mora biti data
za nadležni organ svake godine za svaku supstancu poslije prve godine izvještavanja.
Redni
broj
Original
Kijev
Protokol
Broj
CAS Naziv polutanta
Prioritet 1
prva godina
izvještavanja 2007.
Prioritet 2
prva godina
izvještavanja 2009.
Prioritet 3
prva godina
izvještavanja 2009.
Prioritet 4
prva godina
izvještavanja 2011.
1 26 309-00-2 Aldrin X
2 6 7664-41-7 Amonijak X
3 61 120-12-7 Antracen X
4 17 7440-38-2
Arsen i jedinjenja (kao
metal)
X
5 81 1332-21-4 Azbest X
6 62 71-43-2 Benzen X
7 18 7440-43-9
Kadmijum i jedinjenja
(kao metal)
X
8 3 124-38-9 Ugljen - dioksid (CO2) X
9 2 630-08-0 Ugljen-monoksid (CO) X
10 80
Klor i jedinjenja klora
- kao HCl
X
11 31
85535-
84-8
Hloroalkani (C10-C13)
(SCCP)
X
12 15
Hlorofluorougljenici
(CFCs)
X
13 19 7440-47-3
Krom i jedinjenja (kao
metal)
X180 Izazovi okolišne dozvole
Prva godina izvještavanja za svaki polutant je prikazana dolje. Izjava o godišnjim ispustima mora biti data
za nadležni organ svake godine za svaku supstancu poslije prve godine izvještavanja.
Redni
broj
Original
Kijev
Protokol
Broj
CAS Naziv polutanta
Prioritet 1
prva godina
izvještavanja 2007.
Prioritet 2
prva godina
izvještavanja 2009.
Prioritet 3
prva godina
izvještavanja 2009.
Prioritet 4
prva godina
izvještavanja 2011.
14 20 7440-50-8
Bakar i jedinjenja (kao
metal)
X
15 33 50-29-3
Dihlor-difenil-trihlor-etan (DDT) - svi
izomeri
X
16 34 107-06-2
Dihloretan DCE, Etilen
dihlorid
X
17 35 75-09-2
Dihlorometan (DCM)
(Metilen hlorid)+A88
X
18 36 60-57-1 Dieldrin X
19 47
Dioksini i furani - kao
ITEQ (PCDD+PCDF)
X
20 39 72-20-8 Endrin X
21 65 100-41-4 Etil benzen X
22 66 75-21-8 Etilen oksid X
23 84
Fluor i ukupna neorganska jedinjenja-kao
HF
X
24 16 Haloni X
25 41 76-44-8
heptahlor (organohlorin, zabranjen u EU)
X
26
36355-
01-8
Heksabromobifenil X
27 42 118-74-1
Heksahlorobenzen
(HCB)
X
28 44 608-73-1
Heksahlorcikloheksan
(HCH)
X
29 14
Vodikohlorofluorougljenici (HClFCs)
X
30 4
Ugljofluorovodonici
(HFCs)
X
31 85 74-90-8 Vodik-cijanid (HCN) X
32 23 7439-92-1
Olovo i jedinjenja (kao
metal)
X
33 45 58-89-9 Lindan X
34 21 7439-97-6
Živa i jedinjenja (kao
metal)
X
35 1 74-82-8 Metan X
36 46 2385-85-5 Mireks XFederalno ministarstvo okoliša i turizma 181
Prva godina izvještavanja za svaki polutant je prikazana dolje. Izjava o godišnjim ispustima mora biti data
za nadležni organ svake godine za svaku supstancu poslije prve godine izvještavanja.
Redni
broj
Original
Kijev
Protokol
Broj
CAS Naziv polutanta
Prioritet 1
prva godina
izvještavanja 2007.
Prioritet 2
prva godina
izvještavanja 2009.
Prioritet 3
prva godina
izvještavanja 2009.
Prioritet 4
prva godina
izvještavanja 2011.
37 68 91-20-3
Naftalen (podneseno
pod informacijama
o programu- PI kao
policiklični aromatični
ugljovodici- PAH)
X
38 22 7440-02-0 Nikal X
39 8
Dušični oksidi, NOx
kao NO2
X
40 5
10024-
97-2
Dušik (I) oksid (N2O) X
41 7
Nemetanska isparljiva
organska jedinjenja
(NMVOC)
X
42 72
Policiklični aromatični
ugljovodonici (PAH) –
Borneff 6 za vodu a 4
za zrak
X
43 86 Čvrste čestice - PM
10
X
44 48 608-93-5
Pentahlorobenzen
(talijanski problem)
X
45 49 87-86-5 Pentahlorfenol (PCP) X
46 9 Perfluorugljici (PFCs) X
47 50 1336-36-3
Polihlorovani bifenili
(PCBs) - ukupno kao
WHO Teq
X
48 10 2551-62-4
Sumporniheksafluorid
(SF6)
X
49 11
Sumporni oksidi (SOx
kao SO2)
X
50 56 79-34-5 Tetrahloretan
51 52 127-18-4 Tetrahloretilen (PER) X
52 53 56-23-5
Tetrahlormetan (ugljiko tetrachlorid) (TCM)
X
53 59 8001-35-2 Toksafen X
54 54 2002-48-1
Trihlorbenzen – svi
izomeri (TCB)
X
55 55 71-55-6
Trihloretan (metil
hloroform) (TCE)
X
56 57 79-01-6 Trihloretilen (TRI) X182 Izazovi okolišne dozvole
Prva godina izvještavanja za svaki polutant je prikazana dolje. Izjava o godišnjim ispustima mora biti data
za nadležni organ svake godine za svaku supstancu poslije prve godine izvještavanja.
Redni
broj
Original
Kijev
Protokol
Broj
CAS Naziv polutanta
Prioritet 1
prva godina
izvještavanja 2007.
Prioritet 2
prva godina
izvještavanja 2009.
Prioritet 3
prva godina
izvještavanja 2009.
Prioritet 4
prva godina
izvještavanja 2011.
57 58 67-66-3
Trihlormetan (hloroform)
X
58 60 75-01-4 Vinilklorid X
59 24 7440-66-6
Cink i jedinjenja (kao
metal)
X
Polutanti zakišeljavanja potencijalni. ekviv.
(NH3, NOx, SOx)
X
TOPF (CH4, CO, NMVOC, NOx)
X
PM2,5 (čestice) X
Čestice potencijalni.
ekviv. (NH3, NOx,
PM10, SOx)
X
TSP (ukupne suspendovane čestice)
X
Selen X
Metil bromid (CH3Br) X
Bromofluorougljovodonici (HBFCs)
X
Bromohlorometan X
Druge emisije stakleničkih plinova
X
959-98-8 alfa-endosulfan X
25154-
52-3
Nonilfenoli X
104-40-5 4-(para)-nonilfenol X
140-66-9 para-tert-octilfenol X
50-32-8 Benzo(a)piren X
205-99-2 Benzo(b)fluoranten X
191-24-2 Benzo(g,h,i)perilen X
207-08-9 Benzo(k)fluoranten X
193-39-5 Indeno(1,2,3-cd)piren X
36643-
28-4
Tributiltin-kation X
120-82-1 1,2,4-Trihlorbenzen XFederalno ministarstvo okoliša i turizma 183
Tablica 2. Sadržaj za izvještavanje (prikupljanje i transfer) podataka
Osnovni podaci o postrojenju/pogonu/operateru
Napomena/
parametri
Naziv kompanije
Naziv postrojenja/pogona/operatera
Informacije za kontakt
ID broj postrojenja/pogona/operatera
Adresa (ulica i broj)
Grad (naseljeno mjesto)
Poštanski broj
Država
Geografske koordinate lokacije
Riječni sliv kojem pripada
NACE-code (4 cifre)
Osnovna djelatnost
Proizvodni kapacitet/obim proizvodnje
Broj pogona/postrojenja
Broj radnih sati u godini
Broj zaposlenih
Informacije o pogonu/postrojenju/operateru ili adresa web stranice kompanije/
postrojenja/pogona.
Promjene u procesu/postupku
Sve karakteristične promjene na tipovima opreme u tehnološkom procesu ili emisijama;
oprema za kontrolu mogućih utjecaja u odnosu na emisione granice
Sve aktivnosti postrojenja/operatora (uključujući codni sistem dat u EP
Aktivnost 1 (osnovna aktivnost)
Aktivnost 2
Aktivnost N
Podaci o ispuštanjima u zrak iz svakog pogona/postrojenja i za svako
zagađivanje
Ispuštanja u
zrak
Zagađenje/polutant 1
Zagađenje/polutant 2
Zagađenje/polutant N
M: mjerenje; korištene analitičke metode
C: proračunavanje; korištene metode za proračun
E: procjena
u kg/god
Podaci o ispuštanjima u vodu iz svakog pogona/postrojenja i za svako
zagađivanje
Ispuštanja u
vodu
Zagađenje/polutant 1
Zagađenje/polutant 2
Zagađenje/polutant N
M: mjerenje; korištene analitičke metode
C: proračunavanje; korištene metode za proračun
E: procjena
u kg/god
Podaci o ispuštanjima u tlo iz svakog pogona/postrojenja i za svako zagađivanje
Ispuštanja
u tlo
Zagađenje/polutant 1
Zagađenje/polutant 2
Zagađenje/polutant N
M: mjerenje; korištene analitičke metode
C: proračunavanje; korištene metode za proračun
E: procjena
u kg/god
Prijenos svakog zagađivanja/polutanta otpadne vode izvan lokacije zagađivača
Zagađenje/polutant 1
Zagađenje/polutant 2
Zagađenje/polutant N
M: mjerenje; korištene analitičke metode
C: proračunavanje; korištene metode za proračun
E: procjena
u kg/godini184 Izazovi okolišne dozvole
Prijenos opasnog otpada izvan lokacije postrojenja/pogona
unutar države:
Za reciklažu/povrat (R)
Za odlaganje/zbrinjavanje (D)
u t/god
u t/god
u druge države:
Za reciklažu/povrat (R)
Naziv prečićivača
Adresa prečišćivača
Adresa aktualnog prečišćivača koji prima transfer
u t/god
za druge države:
Za odlaganje/zbrinjavanje (D)
Naziv prečićivača
Adresa prečišćivača
Adresa aktualnog prečišćivača koji prima transfer
u t/god
Prijenos neopasnog otpada izvan lokacije postrojenja/pogona
Za reciklažu/povrat (R) u t/god
Za odlaganje/zbrinjavanje (D) u t/god
Jedinica lokalne samouprave-općina/Kantonalno/Županijsko ministarstvo:
Općina:
Kanton:
Grad
Okolišna dozvola
Odgovorna osoba:
Broj dozvole:
Datum početka važenja:
Datum isteka važenja:
Građevinska dozvola
Odgovorna osoba:
Broj dozvole:
Datum početka važenja:
Datum isteka važenja:
Urbanistička dozvola
Odgovorna osoba:
Broj dozvole:
Datum početka važenja:
Datum isteka važenja:
Vodna dozvola
Odgovorna osoba:
Broj dozvole:
Datum početka važenja:
Datum isteka važenja:
Dozvola za upravljanje otpadom
Odgovorna osoba:
Broj dozvole:
Datum početka važenja:
Datum isteka važenja:Federalno ministarstvo okoliša i turizma 185
Tablica 3. Godišnji izvještaj o postrojenjima/zagađivačima
gODINA IZVjEŠćIVANjA
1. NAZIV PODUZEćA/ POgONA I POSTROjENjA
2. PRAVNI STATUS poduzeća (d.o.o.; a.d.; m.p.; i slično)
3. IDENTIFIKAcIjSKI bROj PODUZEćA186 Izazovi okolišne dozvole
4. IME ODgOVORNE OSObE I POZIcIjA U PODUZEćU
5. ADRESA PODUZEćA
6. NAZIV NASELjA/OPćINE U KOjOj jE SMjEŠTENO PODUZEćE
7. TELEFON/FAX/E-MAIL/WEb ADRESA:
8. KOORDINATE LOKAcIjE POSTROjENjA
X Y Federalno ministarstvo okoliša i turizma 187
9. NAZIV RjEčNOg SLIVA (AKO jE DOSTUPAN)
10. ŠIFRA gOSPODARSKE DjELATNOSTI (NAcE ŠIFRA)
11. gODIŠNjI KAPAcITET PROIZVODNjE PO PROIZVODU (U
TONAMA gODIŠNjE) I PROIZVODNjA ZA TEKUćU gODINU
(U TONAMA gODIŠNjE)
Ukupni proizvodni kapacitet:
Proizvodnja za ovu godinu izvještavanja:
12. POPIS PROIZVODNIh POgONA NA LOKAcIjI (npr.
postrojenje za tretman površine, postrojenje za bojenje,
postrojenje za reciklažu))
Br. Naziv pogona Pogon u funkciji? Da/Ne
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.188 Izazovi okolišne dozvole
13. bROj RADNIh SATI ZA OVU gODINU
14. UKUPAN bROj ZAPOSLENIh ZAKLjUčNO SA 31.
PROSINcEM
15. KRATKI OPIS AKTIVNOSTI I TEhNOLOŠKOg PROcESA
PROIZVODNjE
Molimo da u nekoliko kratkih rečenica opišete proizvodni proces (osnovne sirovine koje se koriste, način prerade sirovina do finalnog proizvoda, dobiveni
finalni proizvod). Za iduću godinu izvještavanja identificirajte sve promjene u
procesu i karakteristike te vrste opreme u tehnološkom procesu ili opreme za
kontrolu emisija koje bi mogle uticati na granične vrijednosti:Federalno ministarstvo okoliša i turizma 189
16. POTROŠNjA VODE:
UKUPNA GODIŠNJA POTROŠNJA POVRŠINSKE VODE (m3
/god): _____________
UKUPNA GODIŠNJA POTROŠNJA PODZEMNE VODE (m3
/god): _____________
UKUPNA GODIŠNJA POTROŠNJA SANITARNE VODE (m3
/god): ______________
(Detalji o ukupnoj godišnjoj potrošnji sanitarne vode se mogu vidjeti na računima za utrošenu vodu.)
17. POTROŠNjA ENERgIjE ZA PROcESNA POSTROjENjA I
STAcIONARNE MOTORE
4
Resurs Ukupna potrošnja Jedinica
Električna energija MWh
Zemni plin GJ
Ugljen t
Laka lož-ulja t
Teža lož-ulja t
Dizel t
Drvo t
Biomasa t
Tekući plin GJ
Koksni plin GJ
Plin u bocama (rezervoarima) GJ
Vrela voda GJ
Para GJ
Ostalo GJ
Napomena: Ovi podaci se mogu vidjeti na računima za mjesečnu potrošnju
električne energije i prirodnog plina ili računima koji se dobiju prilikom kupovine drveta i drugih goriva.
4
Korištenje energije za vozila i mobilna postrojenja je obuhvaćeno pitanjem 2.2. 190 Izazovi okolišne dozvole
18. OSTALI ULAZNI MATERIjALI
ukupna tonaža svih drugih ulaznih materijala osim
energije i vode
Resurs Ukupna potrošnja Jedinica
Drugi ulazni podaci na lokaciji t/god
19. ISPUŠTANjA OTPADNIh VODA
19.1 gDjE SE ObAVLjA ISPUŠTANjE VAŠIh OTPADNIh VODA
(OZNAčITE POLjE)
Površinska voda
Podzemna voda
Javna kanalizacija
19.2. KOjI jE IZMjERENI TERET ZAgAđIVANjA VAŠIh
OTPADNIh VODA
Ukupno
EBS (ekvivalentni broj stanovnika)
19.3 KOjE SPEFIcIčNE SUPSTANcE ISPUŠTATE SA SVOjIM
OTPADNIM VODAMA
Odredite:
■ Da li ili ne ispuštate svaku od ovih supstanci
■ Identificirajte metodu koja se koristi za određivanje količine polutanta,
bilo da je količina zasnovana na mjerenju (M), proračunu (K) ili procjeni
(P) (i zadržite kopiju vaše metodologije)
■ Količine ispuštene kroz redovne aktivnosti u kg/god (npr. ispusna cijev)
■ Slučajno ispuštena količina u kg/god (npr. prosipanje goriva, curenje iz
ventila ili propuštanje rezervoara)
■ Ukupna količina ispuštanja (planiranih i slučajnih)Federalno ministarstvo okoliša i turizma 191
Navedene su potpune tablice sa suspstancama za prve dvije godine
izvještavanja (podaci o ispuštanjima u 2007. i 2008. godini). Tabele A1 – A4 prikazane u Aneksu A će biti korištene za 2009. i iduće godine izvještavanja.
Molimo podnesite kopiju svih rezultata mjerenja od ovlaštene laboratorije.
ISPUŠTANjA OTPADNE VODE U
POVRŠINSKE/PODZEMNE VODE
Supstanca Da li se ova
materija
ispušta?
Korištena metoda odre-
đivanja
Ispuštena količina
Br. Naziv Da/Ne (P/M/K) Da li je korištena
metoda
mjerenja?
Ukupno
*
(kg/god)
Akcidentna
ispuštanja
**
(kg/god)
1. BPK
5
2. HPK
3. Ukupni azot
4. Ukupni fosfor
5. Amonijak
6. Arsen i jedinjenja
7. Nikl i jedinjenja
8. Benzen ili benzol
9. Kloridi
10. Dihloretan
11. Dihlormetan
12. Flouridi
13. Halogena organska
jedinjenja
14. Toluen ili toluol
15. Ukupni organski
ugljik
16. Ksilen ili ksilol
17. Trihlorbenzen
Ostali (Pogledajte
Aneks A)
*
Pokazuje ukupnu količinu zagađujuće materije ispuštene u vodu iz svih izvora aktivnosti
(uključujući akcidentna ispuštanja i ispuštanja iz difuznih izvora)
**
Pokazuje količinu zagađujuće materije ispuštene akcidentno192 Izazovi okolišne dozvole
19.3.2. OTPADNE VODE ISPUŠTENE U KANALIZAcIjU ZA
TRETMAN IZVAN LOKAcIjE ILI UZETE ZA TRETMAN VAN
LOKAcIjE (ako kanalizacijskim sustavom obavlja ispuštanje u površinske/
podzemne vode bez tretmana, ovo treba biti uključeno u 19.3.1)
Supstanca Da li se ova
materija
ispušta?
Korištena metoda
određivanja
Ispuštena količina
Br. Naziv Da/Ne (P/M/K) Da li je korištena
metoda
mjerenja?
Ukupno
*
(kg/god)
Akcidentna
ispuštanja
*
(kg/god)
1. BPK
5
2. HPK
3. Ukupni azot
4. Ukupni fosfor
5. Amonijak
6. Arsen i jedinjenja
7. Nikl i jedinjenja
8. Benzen ili benzol
9. Kloridi
10. Dihloretan
11. Dihlormetan
12. Flouridi
13. Halogena organska
jedinjenja
14. Toluen ili toluol
15. Ukupni organski ugljik
16. Ksilen ili ksilol
17. Trihlorbenzen
Ostali (Pogledajte
Aneks A)
* Pokazuje ukupnu količinu zagađujuće materije ispuštene u vodu iz svih izvora aktivnosti
(uključujući akcidentna ispuštanja i ispuštanja iz difuznih izvora)
**
Pokazuje količinu zagađujuće materije ispuštene akcidentnoFederalno ministarstvo okoliša i turizma 193
20. ISPUŠTANjA U ZEMLjIŠTE
5
(navedite da li se vašom aktivnosti
vrše ispuštanja svakog od ovih polutanata u zemljište i, ako se vrše, navedite
količine ispuštanja. Odredite da li su količine dobivene mjerenjem (M),
kalkulaciji (K) ili procjenom (P) (zadržite kopije vaše metodologije)
Molimo dostavite kopiju svih rezultata mjerenja od ovlaštene laboratorije.
Supstanca Da li se ova
materija
ispušta?
Korištena metoda
određivanja
Ispuštena količina
Br. Naziv Da/Ne (P/M/K) Da li je korištena
metoda
mjerenja?
Ukupno
*
(kg/god)
Akcidentna
ispuštanja
**
(kg/god)
2. KPK
3. Ukupni azot
4. Ukupni fosfor
6. Arsen i jedinjenja
7. Nikl i jedinjenja
8. Benzen ili benzol
9. Kloridi
10. Dihloretan
11. Dihlormetan
12. Flouridi
13. Halogena organska
jedinjenja
14. Toluen ili toluol
16. Ksilen ili ksilol
Ostali
(Pogledajte Aneks A)
5
Uključuje materijale prosute na zemljište ili akcidentna ispuštanja u zemljište (npr. oštećenje na
rezervoaru). Ne uključuje otpad van lokacije uzet za odlaganje ili planirane aktivnosti odlaganja
sa dozvolom na lokaciji
*
Pokazuje broj ukupne količine zagađujuće materije emitovane u zemljište iz svih izvora
aktivnosti (uključujući akcidentna ispuštanja i ispuštanja iz difuznih izvora)
**
Pokazuje količinu zagađujuće materije ispuštene akcidentno194 Izazovi okolišne dozvole
21.1 EMISIjE U ZRAK (navedite da li se vašom aktivnosti obavljaju
ispuštanja svakog od ovih polutanata u vazduh i, ako se vrše, navedite količine
ispuštanja. Odredite da li su količine dobivene mjerenjem (M), kalkulaciji (K) ili
procjenom (P) (zadržite kopije vaše metodologije) Difuzne emisije izračunajte
na osnovu informacija datih u pitanju 21.2.
Supstanca Da li
se ova
materija
ispušta?
Korištena metoda
određivanja
Ispuštena količina
Br. Naziv Da/Ne (P/M/K) Ukupno
*
(kg/god)
Akcidentna
ispuštanja
**
(kg/god)
Difuzne
emisije
(kg/god)
1. Metan (CH
4
(
2. Ugljen monoksid
(CO)
3. Ugljen dioksid (CO
2
(
4. Dušik (I) oksid (N2O)
5. Amonijak (NH
3
(
6. (Nemetanska
isparljiva organska
jedinjenja (NMVOC)
7. Dušični oksidi (NOx/
NO
2
(
8. Sumporni oksidi
(SO
x
/SO
2
(
9. Benzen ili benzol
10. Čvrste čestice (PM
10
(
11. PAH+
12. Drugi
(pogledajte Aneks A)
7
Pokazuje ukupnu količinu zagađujuće materije emitovane u vazduh iz svih izvora aktivnosti
(uključujući akcidentna ispuštanja i ispuštanja iz difuznih izvora)
8
Pokazuje količinu zagađujuće materije ispuštene akcidentnoFederalno ministarstvo okoliša i turizma 195
21.2 DIFUZNE EMISIjE KOjE SE ODNOSE NA KORIŠTENjE
ENERgIjE U VOZILIMA I ZA MObILNA POSTROjENjA:
molimo navedite iznos goriva i ulja koja se koriste na lokaciji za vozila koja
prevoze proizvode i otpad s lokacije
Izvor Ukupna potrošnja Jedinica
Korišteno na lokaciji
Dizel t
Laka destilovana ulja uključujući
benzin (sve vrste)
t
Lož ulje i ulja za podmazivanje t
Izvor Ukupna potrošnja Jedinica
Goriva koja koriste vozila prilikom
prevoza proizvoda i otpada sa
lokacije (prilikom distribucije)
t
Dizel t
Laka destilovana ulja uključujući
benzin (sve vrste)
t
Koristite emisione faktore iz tabele ispod za proračun emisija i unesite ih u kolonu za difuzne emisije u tabici iznad
Difuzne emisije nastale upotrabom goriva
Difuzne emisije nastale upotrebom goriva
CO
2
SOx NOx NMVOC CO PM
10
PAH
kg/t kg/t kg/t kg/t kg/t kg/t g/t
Ostala lož ulja 3112 47.4 7.54 0.125 0.5 2.85 0.15
Destilirina ulja (gas) 3142 3.6 3.46 0.0875 0.06 0.2 0.15
Dizel 3142 0.8 48.8 7.075 15.8 2.83 4.07
Ukupne emisije iz vozila i
mobilnih postrojenja na
lokaciji
Ukupne emisije iz vozila van
lokacije
Ukupne difuzne emisije196 Izazovi okolišne dozvole
22. ODLAgANjE OTPADA
Unesite u slijedeće tablice količine neopasnog i opasnog otpada uklonjenog s
lokacije za odlaganje ili za povrat na neku drugu lokaciju i odgovorite na slijedeća pitanja:
■ opis otpada
■ šifra otpada (iz zakona o otpadu XXXX(39/05 in FBiH))
■ količina optada u tonama/godišnje
■ metoda korištena za dobivanje količine: mjerenje, procjena ili izračun
■ vrsta aktivnosti: P za povrat ili T za tretman
■ detaljna šifra aktivnosti (djelatnosti) (D1-D15 i R1-R15) iz Zakona o otpadu (39/05)
■ lokacija odlaganja
22.1 ODLAgANjE OTPADA NA ILI U ZEMLjIŠTE UNUTAR
LOKAcIjE POSTROjENjA (npr. dubinsko injektiranje, biološka
razgradnja kompostiranjem i slično)
Vrsta
otpada
Količina
(kg/god)
P/M/P Vrsta aktivnosti
(odlaganje ili
reciklaža)
Metoda tretmana otpada
(opis metode odlaganje ili
detaljna šifra aktivnosti)
Opasni otpad
Neopasni
otpadFederalno ministarstvo okoliša i turizma 197
22.2 ODVOZ I TRETMAN OTPADA IZVAN LOKAcIjE
POSTROjENjA
OPASNI OTPAD (podrazumijeva se da se zbrinjavanje i odlaganje obavlja
unutar BiH)
Količina
(t/god)
P/M/P Naziv operatora
lokacije za odlaganje
ili reciklažu, adresa
operatora i lokacije
Metoda tretmana
otpada (opis metode
odlaganje ili detaljna
šifra aktivnosti)
Odvoz otpada za
odlaganje unutar
BiH
Odvoz otpada za
recikliranje unutar
BiH
OPASNI OTPAD (podrazumijeva se da se zbrinjavanje i odlaganje vrši izvan BiH)
Količina
(t/god)
P/M/P Naziv operatora
lokacije za odlaganje
ili reciklažu, adresa
operatora i lokacije
Metoda tretmana
otpada (opis metode
odlaganje ili detaljna
šifra aktivnosti)
Odvoz otpada za
odlaganje izvan
BiH
Odvoz otpada za
recikliranje izvan
BiH
Ako je poznato koje vrste opasnog otpada proizvodite, molimo navedite ih
(prema državnim šiframa za otpada ako je moguće).
Vrsta opasnog
otpada
Šifra otpada Količina Količina Šifra za
odlaganje
ili opis198 Izazovi okolišne dozvole
NEOPASNI OTPAD
Način tretmana otpada Količina
(t/god)
Naziv operatora lokacije
za odlaganje ili reciklažu,
adresa operatora i lokacije
Metoda tretmana otpada
(opis metode odlaganje ili
detaljna šifra aktivnosti)
Odvoz otpada za odlaganje
unutar BiH
Odvoz otpada za recikliranje
unutar BiH
Odvoz otpada za odlaganje
izvan BiH
Odvoz otpada za recikliranje
izvan BiH
23. PODAcI O IZDATIM DOZVOLAMA
Vrsta dozvole Organ vlasti
koji izdaje
dozvolu
Datum
izdavanja
dozvole
Broj dozvole Datum isteka
važenja
dozvole
Okolišna dozvola
Urbanistička saglasnost
Vodoprivredna dozvola
Dozvola za građenje/Građevinska
dozvola/Odobrenje za građenje
Dozvola za upravljanje otpadom
DrugeFederalno ministarstvo okoliša i turizma 199
IZjAVA
Pod punom materijalnom odgovornošću, izjavljujem da su informacije
koje su navedene u ovom upitniku točne.
Potpis
Ime i prezime
Pozicija
Datum
Tablica 4. s uputomi instrukcijama uz nju nalazi se na web stranici Federalnog
ministarstva okoliša i turizma: www.fmoit.gov.ba/okoliš/okolišne dozvole200 Izazovi okolišne dozvole
Na temelju članka 117. stavak 4. Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH”, br. 33/03 i 38/09), federalni ministar okoliša i turizma donosi:
PRAVILNIK
O EDUKAcIjI, PROgRAMU ObUKE, STRUčNOM ISPITU
I cERTIFIKAcIjI STRUčNjAKA ZA OcjENU PLANOVA
AKTIVNOSTI I STUDIjA O PROcjENI UTjEcAjA NA OKOLIŠ U
POSTUPKU IZDAVANjA OKOLIŠNE DOZVOLE
članak 1.
Ovim pravilnikom utvrđuju se uvjeti, način edukacije, program obuke i
stručnog ispita (u daljem tekstu: ispit) za članove u stručnim povjerenstvima za
ocjenu planova aktivnosti (u daljem tekstu: Plan) i studija o procjeni utjecaja na
okoliš (u daljem tekstu: Studija), sastav ispitnog povjerenstva i izdavanje certifikata o položenom stručnom ispitu.
članak 2.
Edukacija kandidata za stručnjake u stručnim povjerenstvima se realizira sukladno programu predviđenom za organiziranje radionica za obuku.
Polaganje ispita za stručnjake za ocjenu Planova i Studija se obavlja na način
propisan ovim pravilnikom, a prema programu stručnog ispita za stručnjake za
ocjenu Planova i Studija .
Program ispita za stručnjake za ocjenu Planova i Studija sastoji se od općeg
i specijalističkog dijela.
Stručnjak za ocjenu Plana i Studije nakon položenog ispita dobiva
certifikat.
članak 3.
Opći dio ispita za stručnjake za ocjenu Planova i Studija kandidati polažu
prema općem dijelu programa koji je jedinstven za sve kandidate koji pristupe
polaganju ispita za stručnjake za ocjenu Planova i Studija.
Specijalistički dio ispita za stručnjake za ocjenu Planova i Studija kandidati
polažu prema posebnom dijelu programa, a ispit se sastoji od programa koji je
u svezi struke i razine zvanja kandidata, koju kandidat naznači u prijavi.
Od polaganja općeg i specijalističkog dijela ispita oslobođeni su stručnjaci
za ocjenu Planova i Studija zaposleni u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma (u daljem tekstu: Ministarstvo), koji su najmanje dvije godine proveli na
poslovima izdavanja okolišnih dozvola. Federalno ministarstvo okoliša i turizma 201
Zaposlenicima iz stavka 3. ovog članka priznat će se certifikat kojim stječu
jedno od propisanih zvanja za ocjenu Planova i Studija.
članak 4.
Federalni ministar okoliša i turizma (u daljnjem tekstu: ministar) rješenjem
imenuje Ispitno povjerenstvo za polaganje ispita za stručnjake za ocjenu Planova i Studija ( u daljem tekstu: Ispitno povjerenstvo).
Za članove Ispitnog povjerenstva imenuju se službenici-stručnjaci Ministarstva, kao i drugi stručni djelatnici koji moraju imati visoku stručnu spremu, te
najmanje pet godina radnog iskustva u struci.
Ispitno povjerenstvo se imenuje za vrijeme od četiri godine.
članak 5.
Ispitno povjerenstvo sastoji se od predsjednika stručnog povjerenstva, najmanje tri člana i tajnika.
Predsjednik Ispitnog povjerenstva:
■ utvrđuje listu prijavljenih kandidata za polaganje stručnog ispita za
stručnjake za ocjenu planova aktivnosti i studija o procjeni utjecaja na
okoliš,
■ utvrđuje datum održavanja i raspored polaganja stručnog ispita za struč-
njake za ocjenu planova aktivnosti i studija o procjeni utjecaja na okoliš,
■ rukovodi radom Ispitnog povjerenstva,
■ brine da se rad Ispitnog povjerenstva odvija sukladno zakonu i ovom
pravilniku.
Ispitno povjerenstvo utvrđuje pravovaljanost prijava za polaganje stručnog
ispita za stručnjake za ocjenu Planova i Studija o procjeni utjecaja na okoliš,
ispituje kandidate i utvrđuje uspjeh kandidata.
Nadzor nad radom Ispitnog povjerenstva provodi Ministarstvo.
članak 6.
Tajnik Ispitnog povjerenstva obavlja sljedeće poslove:
■ pismeno obavještava kandidate o datumu polaganja stručnog ispita
za stručnjake za ocjenu planova aktivnosti i studija o procjeni utjecaja na okoliš, i to najkasnije u roku od 15 dana od dana određenog za
polaganje,
■ pismeno obavještava kandidate koji ne ispunjavaju uvjete za polaganje
ispita za stručnjake za ocjenu planova aktivnosti i studija o procjeni utjecaja na okoliš,202 Izazovi okolišne dozvole
■ vodi zapisnik za svakog kandidata posebno,
■ sastavlja izvještaj o rezultatu ispita,
■ obavlja i ostale poslove u svezi rada Ispitnog povjerenstva.
članak 7.
U slučaju potrebe mogu se imenovati ispitivači izvan sastava povjerenstva o
čemu se donosi posebno rješenje.
članak 8.
Predsjedniku, članovima, ispitivačima i tajniku pripada naknada za rad u Ispitnom povjerenstvu.
Visinu iznosa troškova po kandidatu za polaganje ispita za stručnjake za
ocjenu Planova i Studija, kao i visinu naknade za rad u Ispitnom povjerenstvu,
određuje Ministar rješenjem koje se objavljuje u “Službenim novinama Federacije BIH.“
Oglas o provedbi edukacije i ispita stručnjaka za ocjenu Planova i Studija
objavljen će biti u javnim glasilima i web stranici Ministarstva.
članak 9.
Kandidat koji želi polagati ispit za stručnjake za ocjenu Planova i Studija,
nakon objavljenog oglasa o održavanju ispita za stručnjake za ocjenu Planova
i Studija podnosi prijavu Ministarstvu - Ispitnom povjerenstvu u roku koji će se
navesti u oglasu o održavanju ispita.
članak 10.
Uz prijavu za polaganje ispita za stručnjake za ocjenu Planova i Studija kandidat je dužan priložiti:
1. dokaz da je uplaćen iznos troškova ispita,
2. izjavu za koju razinu zvanja želi polagati ispit,
3. izvod iz matične knjige rođenih,
4. dokaz o visokoj stručnoj spremi (VII. stupanj)
5. uvjerenje o radnom iskustvu.
članak 11.
Opći dio ispita za stručnjake za ocjenu Planova i Studija obuhvata sljedeća
literatura:
1. Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine,
2. Zakonodavstvo u oblasti okoliša u Federaciji Bosne i Hercegovine,Federalno ministarstvo okoliša i turizma 203
■ Zakon o zaštiti zraka (“Službene novine Federacije BiH,“ broj: 33/03 )
■ Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka (“Službene
novine Federacije BiH“, broj: 4/10 )
■ Zakon o upravljanju otpadom (“Službene novine Federacije BiH“,
broj: 33/03)
■ Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom
(“Službene novine Federacije BiH,“ broj: 72/09 )
■ Zakon o zaštiti prirode (“Službene novine Federacije BiH“, broj: 33/03)
■ Zakon o Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine
(“Službene novine Federacije BiH“, broj: 33/03)
3. Zakon o vodama (“Službene novine Federacije BiH“, broj: 70/06 )
4. Zakon o upravnom postupku (“Sužbene novine Federacije BiH,“ br.2/98
i 48/99)
5. Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federaciji
BiH (“Službene novine Federacije BiH“, br.02/06, 32/08 i 72/07)
6. Upravni postupak za nove pogone/postrojenja/instalacije iz grupe čl.
3 i 4; 5 i 6; 7 i 8, te 9 do 11 Pravilnika o pogonima i postrojenjima za
koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima
koji mogu biti izrađeni i pusteni u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu
(“Službene novine Federacije BiH“ broj 19/04)
7. Upravni postupak za postojeće pogone/postrojenja instalacije
8. Prostorno uređenje, ruralni i urbani prostor,
9. Uloga gospodarskih komora,
10. Osnove poznavanja rada na računaru.
11. Priručnik “Izazovi okolišne dozvole“.
Ministarstvo će sukladno navedenom izraditi Listu literature i dokumenata relevantnih za edukaciju i polaganje općeg i specijalističkog dijela ispita za
stručnjake za ocjenu Planova i Studija.
članak 12.
Specijalistički dio ispita za stručnjake za ocjenu Planova i Studija obuhvaća:
1. Okolišna dozvola,
2. EU IPPC smjernica;
3. Okolišna dozvola - uvjete i mjere za prevenciju i minimiziranje štetnih
utjecaja na sastavnice okoliša (zrak, voda, tlo, biodiverzitet, otpad
4. Najbolje raspoložive tehnike - BAT204 Izazovi okolišne dozvole
5. Monitoring i izvješćivanje
6. Registri zagađivača/pogona i zagađivanja
7. Sudjelovanje javnosti
8. Inspekcijski nadzor.
članak 13.
Postupak polaganja ispita za stručnjake za ocjenu Planova i Studija provodi
Ispitno povjerenstvo.
članak 14.
Polaganje ispita za stručnjake za ocjenu Planova i Studija obavlja se na slijedeći način:
a. rješava se pismeni test općeg dijela ispita za stručnjake za ocjenu Plana
i Studija i
b. specijalističkog dijela ispita za stručnjake za ocjenu Plan i Studija, za svaku razinu zvanja zasebno:
■ Razina zvanja B:
OVLAŠTENI VIŠI SURADNIK za analizu i ocjenu Planova i Studija
■ Razina zvanja A
OVLAŠTENI SAVJETNIK za analizu i ocjenu Planova i Studija.
Ukoliko kandidat prilikom provjere znanja općeg dijela ispita ne zadovolji,
ne može pristupiti polaganju specijalističkog dijela ispita za stručnjake za ocjenu Planova i Studija.
članak 15 .
Pismeni test za opći i specijalistički dio ispita za stručnjake za ocjenu Planova i Studija sastoji se od literature i dokumenata utvrđenih odredbama članka 11. (opći dio ispita ) i odredbama članka 12. (specijalistički dio ispita) ovog
pravilnika.
članak 16.
Ispitno povjerenstvo priprema pitanja i opcijske odgovore za pismeni test za
opći i specijalistički dio ispita za stručnjake za ocjenu Planova i Studija.
članak 17.
Ispit za stručnjake za ocjenu Planova i Studija polaže se u vidu testa sačinjenog od pitanja na koja je ponuđeno više odgovora od kojih je samo jedan
točan.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 205
Za svako pitanje u testu su ponuđena dva do četiri opcijska odgovora.
Kandidat, prilikom rješavanja testa, treba odgovoriti na svako pitanje, ozna-
čavanjem samo jedne od ponuđenih opcija.
Vrijeme za rješavanje testa iznosi najduže dva sata.
Prilikom rješavanja testa, kandidat se ne može koristiti stručnom literaturom, elektronskim, tehničkim i drugim pomagalima.
članak 18.
Nakon završenog ispita, Ispitno povjerenstvo pristupa ocjenjivanju testova.
Ispitno povjerenstvo objavljuje rezultate testova na web stranici i oglasnoj
ploči Ministarstva i obavještava kandidate o rezultatima koje su postigli.
Kandidat je položio ispit ako točno odgovori na najmanje dvije trećine testa
ili 70% za opći i specijalistički dio.
članak 19.
Ocjena uspjeha o ispitu je “položio” ili “nije položio”.
članak 20.
Kandidat koji nije pokazao zadovoljavajuće znanje iz općeg i specijalističkog
dijela ispita, upućuje se na popravni ispit.
Popravni ispit kandidat polaže usmeno najranije u roku od 3 mjeseca.
Kandidat koji nije pristupio polaganju popravnog ispita ili popravni ispit nije
položio u roku, iz stavke 2. ovoga članka, smatrat će se da nije položio stručni
ispit.
članak 21.
Kandidat koji nije pokazao zadovoljavajuće znanje, može pristupiti ponovnom polaganju ispita nakon šest mjeseci.
članak 22.
U tijeku polaganja ispita vodi se zapisnik za svakog kandidata.
U zapisnik se unosi: datum i mjesto održavanja ispita, sastav ispitnog povjerenstva, osobni podaci kandidata (ime i prezime, JMB, adresa) i ocjena ispitnog
povjerenstva.
Zapisnik potpisuje predsjednik, tajnik i članovi ispitnog povjerenstva.
Zapisnik i druga dokumentacija u svezi ispita trajno se čuva u arhivu
Ministarstva.
članak 23.
O položenom ispitu kandidatu se izdaje certifikat, koji potpisuje Ministar.206 Izazovi okolišne dozvole
Certifikat iz stavka 1. ovoga članka izdaje se najkasnije u roku od pet dana
od dana položenog ispita.
Obrazac certifikata tiskan je uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.
članak 24.
O izdanim certifikatima o položenom ispitu za stručnjake za ocjenu planova
aktivnosti i studija o procjeni utjecaja Ministarstvo vodi evidenciju.
Evidencija se vodi u obliku knjige koja mora biti uvezana i ovjerena, a stranice označene rednim brojevima.
Knjigu ovjerava Ministar.
U evidenciju se upisuju podaci o kandidatu: ime i prezime, datum i mjesto
rođenja, JMB, datum polaganja ispita, broj i datum izdanog certifikata.
Evidencijska knjiga iz stavka 2. ovoga članka čuva se trajno.
članak 25.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu idućeg dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Broj: _____________
Sarajevo, _________2010. godine
M I N I S T A R
Dr. sc. Nevenko Herceg Federalno ministarstvo okoliša i turizma 207
Mjesto za grb (format certifikata 210x297mm)
bOSNA I hERcEgOVINA
FEDERAcIjA bOSNE I hERcEgOVINE
FEDERALNO MINISTARSTVO OKOLIŠA I TURIZMA
Na temelju članka 23. Pravilnika o edukaciji , programu obuke, stručnom ispitu
i certifikaciji stručnjaka za ocjenu planova aktivnosti i studija o procjeni utjecaja
na okoliš u postupku izdavanja okolišne (“Službene novine Federacije BiH“, broj
izdaje se ,(........
cERTIFIKAT
o položenom stručnom ispitu za stručnjake u stručnim
povjerenstvima za ocjenu planova aktivnosti i studija o
procjeni utjecaja na okoliš
_________________________________________________________________
(ime, ime roditelja, prezime)
______________rođen-a_____________________u______________________
(mjesto i država rođenja)
Položio-la je dana___________stručni ispit za stručnjake u stručnom povjerenstvu za ocjenu planova aktivnosti i studija o procjeni utjecaja pred Ispitnim
povjerenstvom Federalnog ministarstva okoliša i turizma Federacije Bosne i
Hercegovine
i stekao/stekla zvanje: ______________________________________________
Broj:
U Sarajevu, ________ godine M I N I S T A R208 Izazovi okolišne dozvole
7.1. Drugi zakonski akti iz oblasti zaštite okoliša
Zakon o zaštiti zraka
(Sl.novine FBiH, broj: 33/03 od 19.7.2003.)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka
(Sl. novine FBiH, broj: Sl. novine Federacije BiH br. 4/10 od 27.1. 2010)
1. Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak (Sl. novine
Federacije BiH broj: 12/05 od 3.3.2005.);
2. Pravilnik o uvjetima za rad postrojenja za spaljivanje otpada (Sl. novine
Federacije BiH broj: 12/05 od 3.3.2005.);
3. Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (Sl. novine Federacije
BiH broj: 12/05 od 3.3.2005.);
4. Pravilnik o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka (Sl. novine Federacije
BiH broj: 12/05 od 3.3.2005.);
5. Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka (Sl. novine Federacije BiH broj:
12/05 od 3.3.2005.);
6. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije (Sl. novine Federacije BiH
broj: 12/05 od 3.3.2005.);
7. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorjevanje, (Sl. novine Federacije BiH broj: 12/05 od 3.3.2005.);
8. Pravilnik o ograničenju emisije u zrak iz postrojenja za spaljivanje biomase, (Sl. novine Federacije BiH broj: 34/05 od 15.6.2005.);
9. Pravilnik o postupnom isključivanju supstanci koje oštećuju ozonski
omotač, (Sl. novine Federacije BiH broj: 39/05 od 6.7.2005.);
10. Pravilnik o uvjetima mjerenja i kontrole sadržaja sumpora u gorivu, (Sl.
novine Federacije BiH broj: 6/08 od 6.2.2008.).
Zakon o upravljanju otpadom
(Sl. novine FBiH, broj: 33/03 od 19.7.2003.)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom
(Sl. novine FBiH, broj: 72/09 od 18.11.2009.)
1. Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Sl. novine Federacije BiH broj:
9/05 od 16.2.2005.);
2. Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju
otpadom (Sl. novine Federacije BiH broj: 9/05 od 16.2.2005.);
3. Pravilnik o potrebnim uvjetima za prenos obaveza sa proizvođača i prodavača na operatera sistema za prikupljanje otpada (Sl. novine Federacije BiH broj: 9/05 od 16.2.2005.);Federalno ministarstvo okoliša i turizma 209
4. Pravilnik koji određuje postupanje s opasnim otpadom koji se ne nalazi
na listi otpada ili čiji je sadržaj nepoznat (Sl. novine Federacije BiH broj:
9/05 od 16.2.2005.);
5. Pravilnik o sadržaju plana prilagođavanja upravljanja otpadom za postojeća postrojenja za tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima
koje poduzima nadležni organ, (Sl. novine Federacije BiH broj: 9/05 od
16.2.2005.)
6. Uredba o financijskim garancijama kojima se može osigurati prekogranični promet otpada, (Sl. novine Federacije BiH broj: 41 od 13.7.2005.)
7. Uredba o obvezi dostavljanja godišnjeg izvještaja o ispunjavanju uvjeta
iz dozvole za upravljanje otpadom, (Sl. novine Federacije BiH broj: 31 od
21.6.2006.)
8. Uredba o financijskim i drugim garancijama za pokrivanje troškova rizika
od mogućih šteta, čišćenja i postupke nakon zatvaranja odlagališta, (Sl.
novine Federacije BiH broj: 39 od 26.7.2006.)
9. Uredba o selektivnom prikupljanju, pakiranju i označavanju otpada, (Sl.
novine Federacije BiH broj: 38 od 19.7.2006.)
10. Pravilnik o obrascu, sadržaju i postupku obavještavanja o važnim karakteristikama proizvoda i ambalaže od strane proizvođača, (Sl. novine Federacije BiH broj: 6/08 od 6.2.2008. )
11. Pravilnik o životinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe, (Sl. novine
Federacije BiH broj: 8/08 od 20.2.2008. )
12. Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadu, (Sl. novine Federacije BiH
broj: 77/08 od 03.12.2008. )
Zakon o zaštiti prirode
(Sl. novine FBiH, broj: 33/03 od 19.7.2003.)
1. Pravilnik o uspostavljanju sustava namjernog držanja i ubijanja zaštićenih životinja (Sl. novine Federacije BiH broj: 46/05 od 27.7.2005.);
2. Pravilnik o uspostavljanju i upravljanju informativnim sustavom za za-
štitu prirode i vršenje monitoringa, (Sl. novine Federacije BiH broj: 46/05
od 27.7.2005.)
3. Pravilnik o sadržaju i načinu izrade plana upravljanja zaštićenim područ-
jima (Sl. novine Federacije BiH broj: 65/06 od 01.11.2006.);
4. Pravilnik o novim mjerama za istraživanje ili očuvanje kako bi se sriječio
značajan negativan utjecaj na životinjske vrste namjernim hvatanjem ili
ubijanjem, (Sl. novine Federacije BiH broj: 65/06 od 01.11.2006.)210
5. Pravilnik o uvjetima pristupa zaštićenom području, (Sl. novine Federacije
BiH broj: 69/06 od 15.11.2006.)
Zakon o vodama
(Sl.novine FBiH, broj: 70/06 od 20.11.2006.)
1. Pravilnik o graničnim verijednostima opasnih i štetnih materija za
tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sustav javne kanalizacije odnosno drugi prijemnik (Sl. novine Federacije BiH, broj: 50/07)
2. Pravilnik o graničnim verijednostima opasnih i štetnih materija za vode
koje se nakon prečišćavanja iz sustava javne kanalizacije ispuštaju u prirodni prijemnik (Sl. novine Federacije BiH, broj: 50/07)
3. Pravilnik o sadržaju, obliku, uvjetima, načinu izdavanja i i čuvanja vodnih
akata (Sl. novine Federacije BiH, broj: 6/08 od 06.2.2008. g.)
4. Pravilnik o postupcima i mjerama u slučaju akcidenta na vodama i
obalnom vodnom zemljištu (Sl. novine Federacije BiH, broj: 71/09 od
11.11.2009. g.)
5. Pravilnik o utvrđivanju područja podložnih eutrofikaciji i osjetljivim na
nitrate
6. Pravilnik o monitoringu na područjima podložnim eutrofikaciji i osjetljivim na nitrate (Sl. novine Federacije BiH, broj: 71/09 od 11.11.2009. g.)
Zakoni i provedbeni propisi se mogu naći na web stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma: www.fmoit.gov.ba8.
IZVjEŠćE O PRIjENOSU
OKOLIŠNOg
ZAKONODAVSTVA EU U
OKOLIŠNO ZAKONODAVSTVO
U FEDERAcIjI bIh ZA 2009.
gODINU
(Pododbor za transport, okoliš,
energiju i regionalni razvoj)213
8. Izvješće o prijenosu
okolišnog zakonodavstva EU
u okolišno zakonodavstvo
u Federaciji bih za 2009.
godinu (Pododbor za
transport, okoliš, energiju i
regionalni razvoj)
Od 2006. godine Europsk povjerenstvo kroz projekt “Monitoring napretka za
zemlje jugoistočne Europe - za EU okolišnu legislativu”, počelo je pratiti stupanj
transponiranosti EU okolišnih propisa u propisima entitetskog zakonodavstva
za Bosnu i Hercegovinu. Detaljno se analiziraju, članak po članak, svi raspoloživi
okolišni propisi (zakoni, uredbe i pravilnici), kroz odgovarajuće upitnike i tablice
usklađenosti. Prema odgovarajućoj metodologiji, obračunava se razina uskla-
đenosti u postotcima s obzirom da aktivnosti nisu završene za ovu godinu to
nisu prezentirani najnoviji podaci o usklađenosti nego samo za 2009. godinu.
Pregled važnijih okolišnih smjernica EU i stupanj njihove
prenesenosti u entitetsko zakonodavstvo Federacije bih
horizontalno zakonodavstvo
■ Smjernica o procjeni utjecaja na okoliš (85/337/EEC) sa amandmanima
Smjernica (97/11/EC i 2003/35/EC)
■ Smjernica o strateškoj procjeni okoliša(2001/42/EC)
■ Smjernica o okolišnim informacijama (2003/4/EC)
■ Smjernica o učešću javnosti (2003/35/EC)
Transponiranost gore navedenog EU horizontalnog zakonodavstva u zakonodavstvo u Federaciji BiH od 2007. godine je uvećano sa 28% na 36% u 2008.
godini. 214 Izazovi okolišne dozvole
Kvaliteta zraka
■ Okvirna smjernica o kvalitetu zraka (96/62/EC), s amandmanom kroz
Uredbu(EC 1882/2003)
■ Smjernica o graničnim vrijednostima SO2, NOx, NO2, PM i Pb (99/30EC)
■ Smjernica o benzenu i CO (2000/69/EC)
■ Smjernica o koncentraciji ozona u zraku (2002/3/EC)
■ Smjernica o koncentraciji arsena, kadmijuma, žive, nikla i policikličnih
aromatskih ugljikovodika u zraku (2004/107/EC)
Transponiranost gore navedenog EU zakonodavstva o zaštiti zraka u zakonodavstvo u Federaciji BiH od 2007 godine je uvećano sa 19% na 25% u 2008.
godini.
U 2009. godini je postignut veći postotak, jer je u usvojenom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka (prosinac 2009.) izvršeno uskla-
đivanje s odredbama smjernice EU o kvaliteti zraka i okvirne direktive 96/62/
EC, te smjernica 99/30/EC, koja se odnosi na granične vrijednosti za sumpordioksid, dušičnidiosid, okside dušika, čestice prašine i olovo u zraku, zatim s
smjernica2000/3/EC o troposferskom ozonu.
U izradi je nacrt Zakona o zaštiti od buke.
Upravljanje otpadom
■ Okvirna smjernica o otpadu (2006/12/EC)
■ Smjernica o opasnom otpadu (91/689/EEC)
■ Smjernica o otpadnom - kanalizacionom mulju koji se koristi u poljoprivredi (86/278/EEC)
■ Smjernica o ambalažnom otpadu (94/62/EC)
■ Smjernica o spaljivanju otpada (200/76/EC)
■ Uredba o prometu otpada ((EEC) 259/93)
Transponiranost gore navedenog EU zakonodavstva o zaštiti zraka u zakonodavstvo u Federaciji BiH od 2007 godine je uvećano sa 25% na 30% u 2008.
godini.
U 2009.godini je taj procent uvećan, jer je izvršena transpozicija odredbi
Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom (Sl. novine
Federacije BiH, broj: 72/09 od 12.11.2009.) Izmjene i dopune Zakona o upravljanju otpadom su izvršene radi usuglašavanja s gore navedenim smjernicama
posebno nastalim nakon 2003.godine koje su objavljene nakon stupanja na
snagu seta okolišnih zakona, a odnose se na uspostavljanje održivog sustava
upravljanja otpadom sa ciljem njegovog selektivnog prikupljanja i reciklaže i
time se uvodi zakonska obveza donošenja provedbenih propisa za ambalažni Federalno ministarstvo okoliša i turizma 215
otpad (PRT, Al itd), otpadne gume, stara vozila, baterije i akumulatore, otpadna ulja, elektronički otpad, građevinski otoad, opremu koja sadrži poliklorirane
bifenile-PCB i poliklorirane terfenile-PCT. Izmjene i dopune su doprinijele prijenos odredbi sukladno EU smjernicama koje se odnose na o prekograničnom
prometu opasnog otpada sukladno odredbama Bazelske konvencije.
U oblasti upravljanja otpadom, značajan napredak je ostvaren kroz implementaciju projekta Svjetske banke kojim se pomaže osnivanje regionalnih sanitarnih deponija kao regionalnih Centara za upravljanje otpadom, na teritoriji
cijele BiH. To su završene: Sarajevo, Zenica ( U Federaciji BiH) i Bijeljina (U RS-u),
dok je pri završetku Banja Luka (RS).
Zaštita prirode
■ Smjernica o divljim pticama (79/409/EEC), s amandmanima Smjernicama (85/411/EEC; 86/122/EEC;91/244/EEC; 94/24/EC;97/49/EC) i Uredbom (EC) 807/2003
■ Smjernica o staništima (92/43/EEC), sa amandmanima Smjernicom
97/62/EC i Uredbom (EC) 1882/2003.
Transponiranost gore navedenog EU zakonodavstva o zaštiti prirode u zakonodavstvo u Federaciji BiH od 2007 godine je uvećano sa 6% na 10% u 2008.
godini.
Kad je u pitanju transpozicija gornjih EU smjernica o prirodnim staništima
i pticama intenzivno se radilo se na povećanju procenta transpozicije prilikom
izrade novog nacrta Zakona o zaštiti prirode, koji će uskoro biti u parlamentarnoj proceduri usvajanja i njime će biti značajno uvećan postotak prijenosa EU
legislativa u federalno zakonodavstvo u ovome području.
Livanjsko polje je uvršteno kao drugo Ramsarsko močvarno područje (nakon parka prirode Hutovo Blato) u Federaciji BiH. Federacija BiH dobila prvi Nacionalni park Una.
Kontrola industrijskog zagađenja i upravljanje rizikom
■ Smjernica o integralnom preventivnom upravljanju zagađivanjem (IPPC)
(96/61/EC), s amandmanima Smjernicom (2003/35/EC) i Uredbom (EC)
1882/2003
■ Seveso II Smjernica (COMAH - Smjernica o kontroli nesreća većih razmjera) (96/82/EC), sa amandmanom Uredbom (EC) 1882/2003
■ Direktiva o velikim postrojenjima za sagorijevanje (2001/80/EC)
Razina prijenosa Smjernice o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađenja
u zakonodavstvo BiH je u Federaciji BiH izraženo u postotcima iznosi 60%, dok 216
se prosječna transpozicija gore navedenih smjernica popela s 37% u 2007. na
na 40% u 2008. godini.
Povećanje postotka prijenosa u 2009. g. će najviše doprinijeti usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine Federacije
BiH, broj: 38/09 od 10.6.2009.).
Najboljom metodom kontrole industrijskog zagađivanja i upravljanja rizikom je uvođenje u zakonodavstvo novog pravnog instituta - okolišne dozvole.
Do sada je izdato preko 100 okolišnih dozvola na razini entitetske nadležnosti,
dok je u 10 kantona/županija izdato preko 700 okolišnih dozvola/environmental permits od 2004. do sada.
Strateški dokumenti
U Federaciji BiH je u 2009.g.usvojena integralna Strategija zaštite okoliša sa Akcijskim planom, a koja se sastoji od:
■ Strategije zaštite prirode
■ Strategija zaštite zraka
■ Strategija upravljanja otpadom
Sastavni dio Strategije zaštite okoliša je i Strategija upravljanja vodama koju
je izradilo nadležno Ministarstvo za vode i u formi je nacrta.
Uz Strategiju zaštite okoliša je izrađen i dokument: ”Izvještaj o stanju okoli-
ša” /SoE
Međunarodne obveze
■ Vlada Federacije BiH je usvojila Prijedlog nacionalne strategije i akcijski
plan zaštite biološke i pejzažne raznolikosti za BiH
■ Završen je Nacrt prvog nacionalnog izvještaja Bosne i Hercegovine za
Konvenciju o biološkoj raznolikosti (UNBDC)
■ Završen je Prvi nacionalni izvještaj (INC) Bosne i Hercegovine za UN
Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama (UNFCCC)
Ostali dokumenti
Sukladno Pravilniku o donošenju najboljih raspoloživih tehnika/ BAT kojima se
postižu standardi kvalitetu okoliša, u 2009. godini je objavljeno rješenje o 6 tehničkih uputa za BIH BAT-ove, sljedećih podsektora prehrambene industrije i poljoprivrede: klaonice krupne stoke, prerada mesa, uzgoj i prerada ribe, prerada
mlijeka i proizvodnja mliječnih proizvoda, prerada voća i povrća i proizvodnja
piva (Sl. novine Federacije BiH, broj: 61/09 od 28.9.2009.).
Sve aktivnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma se objavljuju na
web stranici: www.fmoit.gov.ba9.
POSTUPAK DObIVANjA
OKOLIŠNE DOZVOLE219
9. Postupak dobivanja
okolišne dozvole
Što je to okolišna dozvola?
Izdavanje okolišne dozvole je regulirano Zakonom o izmjenama i dopunama
zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine Federacije BiH br. 38/09), članak 18.(54a), odnosno čl. 27.(72) i temeljnim Zakonom o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH 33/03).
Svrha okolišne dozvole je visoka razina zaštite okoliša. Okolišna dozvola predhodi urbanističkoj suglasnosti sukladno članku 54. Zakona o zaštiti okoliša
Prema Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije BiH (Sl. novine Federacije BiH br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10 i 13/10), članak
39, u sklopu procedure za izdavanje urbanističke suglasnosti, investitor za čiji
se projekat smatra da ima ili može imati negativan utjecaj na okoliš dužan je
prethodno pribaviti okolišnu dozvolu.
Što je procjena utjecaja na okoliš?
Procjena utjecaja na okoliš (PUO) je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti zahvata, s obzirom na okoliš, kao i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša, kako
bi se negativni uticaji sveli na najmanju moguću mjeru, te postigla visoka razina
zaštite okoliša.
Koliko traje postupak izdavanje okolišne dozvole?
Prema članu 71. Zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH 33/03 i 38/09), rok za
izdavanje okolišne dozvole je najduže:
■ 60 dana od dana odobravanja plana aktivnosti za postojeća postrojenja
i nova postrojenja za koja nije bilo potrebno provoditi procjenu utjecaja
na okoliš (Studiju o procjeni utjecaja na okoliš), odnosno
■ 30 dana od dana prihvaćanja Studije o procjeni utjecaja na okoliš za
nova postrojenja za koja je neophodno provesti procjenu utjecaja na
okoliš (čl. 24. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoliša
“Sl. novine FBiH” br. 38/09).220 Izazovi okolišne dozvole
je li okolišna dozvola trajna?
Prema članku 68. Zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH 33/03) okolišna dozvola se izdaje na razdoblje od 5 godina nakon čega je investitor dužan ponovo
podnijeti zahtjev za novu, obnovljenu okolišnu dozvolu.
Članak 29 (74.) Zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH 38/09 i 33/03) propisuje uvjete pod kojim se i prije isteka zakonskog roka može preispitati okolišna
dozvola.
POSTROjENjE/POgON -
INSTALAcIjA-ObjEKAT
NOVO POSTROjENjE
(koji nemaju izdate dozvole prije
stupanja na snagu Zakona o zaštiti
okoliša 19.7.2003.)
POSTOjEćE POSTROjENjE
(koji imaju izdate dozvole prije
stupanja na snagu Zakona o zaštiti
okoliša 19.7.2003.)
9.1. Nova postrojenja, pogoni i instalacije - objekti
Način podnošenja zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole
Našin podnošenja zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole propisan je čl. 18.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine Federacije
BiH br. 38/09). Dodatna pojašnjenja se nalaze u “Pravilniku o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš, kao i pogonima i
postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad, samo ako imaju okolišnu
dozvolu (Sl. novine FBiH 19/04)”. Spomenutim Pravilnikom propisana su 4 vrste
postrojenja:
■ pogoni i postrojenja za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš (čl.
3 i 4)
■ pogoni i postrojenja za koje se procjena uticaja na okoliš obavlja na temelju ocjene Federalnog ministarstva (čl. 5. i 6.)
■ pogoni i postrojenja za koje nije potrebna procjena utjecaja na okoliš a
za koje Federalno ministarstvo izdaje okolišno dopuštenje (čl. 7. i 8.)
■ pogoni i postrojenja za koje postoji opasnost od nesreća većih razmjera
a za koje Federalno ministrastvo izdaje okolišno dopuštenje (čl. 9., 10.,
11.).Federalno ministarstvo okoliša i turizma 221
Pogoni postrojenji navedeni u ovom pravilniku u nadležnosti su Federalnog
ministarstva za izdavanje okolišne dozvole/dopuštenja.
Člankom 2 istog pravilnika propisano je da za pogone i postrojenja za koje
nije potrebna procjena utjecaja na okoliš, za pogone i postrojenja ispod pragova utvrđenih ovim pravilnikom i pogone i postrojenja koji nisu navedeni
u ovom pravilniku okolišnu dozvolu izdaje nadležno kantonalno/županijsko
ministarstvo.
Kako se priprema zahtjev za izdavanje okolišne dozvole?
Sadržaj zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole sada je urađen nakon izmjena,
prema čl. 18. (54a) Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoliša (Sl.
novine Federacije BiH br. 38/09).
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole sadrži:
■ ime i adresu operatora/investitora;
■ izvod iz planskog akta odnosnog područja s ucrtanom legendom o namjeni površina šireg područja i namjenama površine predmetne lokacije,
■ lokaciju pogona i postrojenja kao i opis: pogona i postrojenja i aktivnosti
(plan, tehnički opis rada itd.),osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje, izvora emisija iz pogona i postrojenja, stanja lokacije pogona i postrojenja,
prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš
(zrak, voda, tlo) kao i identifikaciju značajnih uticaja na okoliš, predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprečavanje ili ukoliko to nije
moguće, smanjenje emisija iz postrojenja, mjera za sprečavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji producira postrojenje,
ostalih mjera radi usklađivanja s osnovnim obvezama operatora posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja, mjera planiranih za monitoring
emisija unutar područja i/ili njihov utjcaj i predviđenih alternativnih
rješenja;
■ kopiju zahtjeva za dobivanje drugih dozvola koje će biti izdane zajedno
s okolišnom dozvolom;
■ netehnički rezime i
■ plan upravljanja otpadom.
Ukoliko se radi o pogonima i postrojenjima iz čl. 3. i 4. Pravilnika, Federalnom ministarstvu se odmah dostavlja uz zahtjev za izdavanje okolišne dozvole
Studija o procjeni utjecaja na okoliš i Plan upravljanja otpadom. 222 Izazovi okolišne dozvole
Investitor je dužan studiju o procjeni uticaja na okoliš dostaviti na ocjenu
nadležnom ministarstvu u roku od šest mjeseci od dana donošenja zaključka o
nezinoj izradi.
Kako se podnosi zahtjev za izdavanje okolišne dozvole?
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole se predaje na protokol Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Alipašina 41, Sarajevo, ili poštom na navedenu adresu.
Potrebno je predati jednu uvezanu kopiju zahtjeva, kao i kopiju zahtjeva zapisanu na jednom od elektronskih medija (CD).
Uz zahtjev priložiti uplatnicu na iznos od 80 KM uplaćenu na ime Budžeta FBiH putem Uni credit zagrebačke banke, svrha doznake: administrativna
taksa za izdavanje okolišne dozvole, primalac/primatelj Budžet Federacije BiH,
broj računa 3389002211529491, vrsta prihoda 722-612, budžetska organizacija
6101001, poziv na broj 01 08 0000 00.
Što nakon predaje zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole?
Kada se utvrdi da je zahtjev pripremljen u skladu sa Zakonom, uzima se u razmatranje i pokreće procedura. U skladu sa članom 36. Zakona o zaštiti okoliša
(Sl. novine FBiH 33/03 i 38/09), Federalno ministarstvo uključuje javnost, nadle-
žne organe odnosno sve zainteresirane strane u postupak i to:
■ Dostavljajući im zahtjev i tražeći njihovo pismeno očitovanje. Rok za dostavljanje pismenih mišljenja, primjedbi i prijedloga je 30 dana od dana
prijama dokumentacije.
Šta su idući koraci?
Ukoliko se radi o pogonima i postrojenjima iz čl. 5. i 6. Pravilnika, nakon provedbe procedure sudjelovanja javnosti i evaluacije u skladu s kriterijima iz članka
20. i 21. Pravilnika, Federalno ministarstvo donosi odluku je li za izgradnju budućeg pogona/postrojenja/instalacije potrebna procjena utjecaja na okoliš ili
ne. Ukoliko je potrebna procjena utjecaja na okoliš, izdaje se Zaključak o izradi
Studije utjecaja na okoliš, a ukoliko nije potrebna procjena utjecaja na okoliš
provjera zahtjeva za okolišnu dozvolu se obavlja sukladno kriterijima utvrđenim u poglavlju IV, članak 20. odnosnog Pravilnika.
Kada je provjerom utvrđeno da ne treba procjena utjecaja na okoliš, nastavlja se postupak i izdaje se okolišna dozvola na temelju dostavljene dokumentacije uz zahtjev.
Zaključkom o izradi Studije utjecaja na okoliš precizira se njezin sadržaj
(Pravilnik, Poglavlje III, čl.12. do 19.).Federalno ministarstvo okoliša i turizma 223
Nakon što se izda zaključak o izradi Studije utjecaja na okoliš:
■ investitor odabire konsultanta s liste nositelja izrade Studije koji će izraditi Studiju utjecaja na okoliš. Rok za pripremu i cijena izrade Studije su
ugovorne obveze između investitora i konsultanta,
■ sadržaj Studije je propisan u poglavlju IV. “Pravilnika o pogonima i postrojenjima, za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš, kao i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad, samo ako
imaju okolišnu dozvolu (Sl. novine FBiH 19/04)”, a nalaže se zaključkom o
izradi Studije utjecaja na okoliš,
■ studija je potrebno izraditi u skladu sa zaključkom o izradi Studije utjecaja na okoliš,
■ investitor dostavlja Studiju utjecaja na okoliš Federalnom ministarstvu
na odobravanje,
■ u roku od šest mjeseci od dana donošenja zaključka o izradi studije,
■ studiju odobrava ili odbija Federalno ministarstvo na temelju izvještaja
stručne komisije/povjerenstva,
■ sukladno čl. 61. Zakona o zaštiti okoliša, Federalno ministarstvo u suradnji s investitorom, uključuje javnost u postupak organizirajući javnu raspravu na lokaciji najbližoj lokaciji projekta.
javnu raspravu organizira Ministarstvo u suradnji s investitorom. Investitor je dužan animirati javnost za sudjelovanje u javnoj raspravi, a Ministarstvo
obavještava i poziva javnost na raspravu putem tiska, slanjem dopisa zainteresiranim stranama uz dokumentaciju (CD) i objavljivanjem na web stranici Ministarstva www.fmoit.gov.ba.
O rezultatima procjene obavjestit će se podnositelj zahtjeva i zainteresirane
strane koje su uključene u proces sudjelovanja javnosti.
U okviru postupka ocjene Studije, Federalno ministarstvo na temelju izvje-
štaja stručna komisije/ povjerenstva provodi sljedeće aktivnosti:
■ zahtijeva od investitora izmjene i dopune Studije i nakon toga odobrava
Studiju utjecaja na okoliš i Plan upravljanja otpadom,
■ odbacuje Studiju utjecaja na okoliš (ukoliko Stručna komisija/povjerenstvo utvrdi da: nije sukladna prostornom i regulacijskom planu, da predviđena tehnologija nije u skladu sa BAT-ovima i prekomjerno zagađenje
okoliša, odnosno da projekt nije u skladu sa odredbama zakona i Strategije zaštite okoliša na razini Federacije BiH, te projekt instalacije usklađen
s odredbama međunarodnih konvencija i protokola na koje se obvezala
država BiH po pitanju okoliša),
■ na kraju upravnog postupka izdaje okolišnu dozvolu/okolišno dopuštenje.224 Izazovi okolišne dozvole
Koje vrste pogona i postrojenja podliježu obveznoj proceduri procjene
utjecaja na okoliš, a koje ne?
Čl. 3. i 4. Pravilnika o pogonima i postrojenjima, za koje je obvezna procjena
utjecaja na okoliš, kao i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pu-
šteni u rad, samo ako imaju okolišnu dozvolu (Sl. novine FBiH 19/04) definirani
su pogoni i postrojenja za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš/ PUO.
Čl. 6. i 7. Pravilnika o pogonima i postrojenjima, za koje je obvezna procjena
utjecaja na okoliš, kao i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pu-
šteni u rad, samo ako imaju okolišnu dozvolu (Sl. novine FBiH 19/04) definirani
su pogoni i postrojenja za koje se procjena utjecaja na okoliš/ PUO obavlja
na osnovi ocjene Federalnog ministarstva.
Kako se provodi procedura procjene utjecaja na okoliš?
Procedura PUO u Federaciji BiH, provodi se dostavljanjem Studije utjecaja na
okoliš koju obvezno izrađuje neka od konsultanstkih tvrtki s liste nositelja izrade studije procjene utjecaja na okoliš, koju donosi ministar u obliku rješenja.
9.1.1. Lista nositelja/nosilaca izrade studije utjecaja na okoliš
Nositelji izrade Studije utjecaja na okoliš mogu biti pravne osobe koje zadovoljavaju uvjete propisane Pravilnikom o uvjetima i kriterijima koje moraju ispunjavati nositelji/nosioci izrade Studija utjecaja na okoliš i visini naknade i ostalih
troškova nastalih u postupku procjene utjecaja na okoliš (“Sl. novine Federacije
BiH“ br. 45/09).
Rješenjem Federalnog ministarstva okoliša i turizma br. 05-23-522-3/10 od
20.4.2010. godine utvrđena je lista nositelja/nosilaca izrade Studije utjecaja na
okoliš:
R.
br.
Nositelji/nosioci
izrade Studije
utjecaja na okoliš
Adresa Telefon Fax E-mail Web stranica
1. AGRONOMSKI
FAKULTET
SVEUČILIŠTA U
MOSTARU
Biskupa Čule
10
88000 Mostar
+387 36
32 02 33
+387 36
32 50 15
agronomski.
fakultet@tel.
net.ba
agronomski.
www.sve-mo.
ba/af/
2. BH ŠUME Titova 7,
71 000
Sarajevo
+387 33
665 365
+387 33
665 365
bhsume@bih.
net.ba
bih_sume@bih.
net.baFederalno ministarstvo okoliša i turizma 225
3. BOSNA-S OILENOVA SARAJEVO
Ul. Nova 26,
71000
Sarajevo
+387 33
278 040
+387 33
200 074
bosna-s@bih.
net.ba
www.bosna-s.ba
4. CETEOR d.o.o.
SARAJEVO
UL. Put života
bb,
71000
Sarajevo
+387 33
563 580
+387 33
205 725
ceteor2@pksa.
com.ba
www.ceteor.ba
5. DIT TUZLA d.o.o.
TUZLA
Ul. Voje
Ivanovića 31
75 000 Tuzla
+387 35
225 707
+387 35
314 440
dit_tuzla@yahoo.
com
www.dit.com.ba
6. DVOKUT PRO
d.o.o. SARAJEVO
Ul.Avde Hume
11,
71000
Sarajevo
+387 33
447 875
+387 33
447 881
dvokut@bih.
net.ba
www.dvokut.ba
7. ECO-PLAN d.o.o.
MOSTAR
Ul. Dr Ante
Starčevića bb,
88000 Mostar
+387 36
397 400
+387 36
397 410
8. ENEGOINVEST d.d.
SARAJEVO
Ul. Hamdije
Čemerlića 2
71000
Sarajevo
+387 33
703 645
+387 33
618 174
amira.serdarevic@
energoinvest.com
www.
energoinvest.com
9. EXPERT d.o.o.
VITEZ
Tvornička 1
72250 Vitez
+387 30
714 160
063 336
305
063 336
361
10. GRAĐEVINSKI
FAKULTET –
SVEUČILIŠTA U
MOSTARU
Ul. Kralja
Zvonimira 14
88000 Mostar
+387 36
355 000
+387 36
355 003
+387 36
355 010
gf-svemo@tel.
net.ba
www.sve-mo.
ba/gf/
11. IGH MOSTAR
d.o.o. MOSTAR
Ul.
Dubrovačka
bb
88000 Mostar
+387 36
449 880
+387 36
449 888
igh-mostar@
igh-mostar.ba
www.igh-mostar.
ba
12. INSTITUT ZA
HIDROTEHNIKU
SARAJEVO
Ul. Stjepana
Tomića 1
71000
Sarajevo
+387 33
212 467
+387 33
212 466
ba
www.heis.com.
ba
13. IMPRO i IMPEX
d.o.o. CENTAR
ZA OBNOVLJIVE
IZVORE ENERGIJE
MOSTAR
Ul. Husnije
Repca bb
88 104 Mostar
+387 36
580 116
+387 36
580 116
impro.impex@
bih.net.ba226 Izazovi okolišne dozvole
14. INSTITUT ZA
GRAĐEVINARSTVO
“IG“ BANJA LUKA
Kralja Petra I
Karađorđevića
92-98
78 000 Banja
luka
+387 51
326 064
+387 51
326 063
www.institutig.
com
15. INPROZ d.o.o
TUZLU
Armije BiH 15
75000 Tuzla
+387 35
252 409
+387 35
245 790
inproz@bih.
net.ba
www.inproz.com
16. INZIO TUZLA Bosne
Srebrene 127
75000 Tuzla
+387 35
280 682
+387 35
280 686
[email protected] www.inzio.com.
ba
17. IPSA INSTITUT
d.o.o.
SARAJEVO
Ul. Put života
bb
71000
Sarajevo
+387 33
276 340
+387 33
276 320
+387 33
276 355
ipsage@bih.
net.ba
www.ipsainstitut.com
18. MAŠINSKI
FAKULTET –
UNIVERZITET U
ZENICI
Ul.
Fakultetska 1
72000 Zenica
+387 32
449 120
+387 32
449 130
+387 32
246 612
[email protected] www.mf.unze.ba
19. METALURŠKI
INSTITUT “KEMAL
KAPETANOVIĆ“
ZENICA d.o.o.
Ul. Travnička
cesta 7
72000 Zenica
+387 32
247 999
032 402
723
+387 32
287 666
[email protected] www.miz.ba
20. MULTITEH
INŽINJERING
d.o.o. ZENICA
Ul. Envera
Čerkeza 2
72 000 Zenica
+387 32
430 806
+387 32
430 806
multitehing@
yahoo.com
21. PROJEKT a.d.
Banja Luka
Veelina
Masleše 1/IV
78 000 Banja
Luka
+387 51
211 516
+387 51
233 269
+387 51
233 298
projekt@inecco.
net
www.projektad.
com
22. RUDARSKI
INSTITUT d.d.
TUZLA
Ul. Rudarska
72
75000 Tuzla
+387 35
282 406
+387 35
281 232
+387 35
282 700
rituzla@bih.
net.ba
www.rudarskiinstitut.com.ba
23. RUDARSKOGEOLOŠKOGRAĐEVINSKI
FAKULTET
UNIVERZITETA U
TUZLI
Ul.
Univerzitetska
2
75000 Tuzla
+387 35
320 550
+387 35
320 570
www.rggf.untz.
baFederalno ministarstvo okoliša i turizma 227
24. TEHNIČKO
EKOLOŠKI ZAVOD
d.o.o. BANJA LUKA
Ul. Jovana
Dučića 42,
78 000 Banja
Luka
+387 51
212 544
+387 51
306 128
25. ZT TEHNOZAŠTITA
d.o.o. MOSTAR
Ul. Biskupa
Čule b.b.
88 000 Mostar
+ 387 36
326-340
+ 387 63
313 314
+387 36
326-558
ivica@
tehnozastita.ba
26. ZAGREBINSPEKT
d.o.o. MoSTAR
Ul. Rudarska
247
88 000 Mostar
+387 36
334-280
+387 36
245-790
zagrebinspekt@
tel.net.ba
27. ZAVOD ZA ZAŠTITU
NA RADU
Ul. Zmaja od
Bosne 20
71000
Sarajevo
+387 33
642 989
+387 33
650 724
9.2. Postojeća postrojenja, pogoni i instalacije-objekti
Koje vrste postojećih pogona i postrojenja trebaju okolišnu dozvolu?
Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja
na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad
samo ako imaju okolišnu dozvolu (“Sl. novine Federacije BiH”, br. 19/04) definirani su i postojeći pogoni i postrojenja po pitanju vrste pogona/postrojenja/
instalacije i nadležnosti (entitetske ili županijske/kantonalne).
Svi postojeći pogoni i postrojenja koji imaju dozvole (urbanističku, građevinsku ili uporabnu) prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine
FBiH 33/03) od 19.7.2003.godine, također podliježu obvezi dobivanje okolišne
dozvole. Člankom 27. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoli-
ša (Sl. novine Federacije BiH br. 38/09) izmjenjen je krajnji rok za pribavljanje
okolišne dozvole na 31.12.2011.godine.
Rokovi za podnošenje zahtjeva za pojedine grane gospodarstva se podnose
prema Pravilniku o rokovima za podnošenje zahtjeva (usklađenim po analogiji
s novim krajnjim rokom za postojeća postrojenja - 31.12.2011. g.) za izdavanje
okolišne dozvole za pogone i postrojenja koji imaju izdane dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH 68/05).228 Izazovi okolišne dozvole
Tko priprema zahtjev za izdavanje okolišne dozvole za postojeće pogone/
postrojenja?
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole za postojeće pogone/postrojenja može
pripremiti sam podnositelj zahtjeva ili može unajmiti tvrtke specijalizirane u
ovoj oblasti.
Kako se priprema zahtjev za izdavanje okolišne dozvole?
Sadržaj Zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole je propisan člankom 18. Zakon
o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine Federacije BiH br.
38/09) i temeljnim Zakonom o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH 33/03).
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole treba pripremiti na sljedeći način:
Naslovna stranica
■ Naslov: Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole za pogon i postrojenje (navesti puni naziv postrojenja i pogona - Ime i adresa operatora
postrojenja.
■ Uz zahtjev priložiti Plan aktivnosti sukladno Pravilniku o uvjetima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole za pogone i postrojenja
koji imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša
(Sl. novine FBiH 45/09)
Plan aktivnosti kao plan prilagođavanja, sukladno članku 4, gore navedenog
Pravilnika sadrži:
1. ime i adresa operatora/investitora pogona i postrojenja;
2. lokacija pogona i postrojenja prikazana na planu;
3. opis djelatnosti pravne osobe, vrsta proizvoda i godišnji kapacitet proizvodnje, broj zaposlenika;
4. opis pogona i postrojenja (tehnološke i tehničke cjeline sa shemama i pomoćne objekte, uključujući opremu za smanjenje negativnog utjecaja);
5. datum početka rada pogona odnosno postrojenja;
6. studiju o zagađenosti u nultom stanju koja obrađuje trenutno stanje
okoliša na danoj lokaciji, popis mjesta nastanka i kvantitativne i kvalitativne karakteristike svih otpadnih tokova (otpad, buka, emisije u zrak, otpadne vode), uz prikaz emisijskih mjesta na mapi lokacije. Priložiti dokaz
o mjerenju emisija iz emisionih mjesta i podatke o monitoringu stanja
okoliša na lokaciji, dobivenih od ovlaštene institucije;
7. lista sirovina i pomoćnih materijala uključujući kemijske supstance i gorivo (naziv sirovine, godišnja potrošnja, potrošnja po jedinici proizvoda, Federalno ministarstvo okoliša i turizma 229
ukupni godišnji trošak, opis komponenti ili osobina sa značajnim efektima po okoliš, metoda nabave, skladištenja i transfera);
8. izvor vodoopskrbe, ukupna potrošnja vode i potrošnja po jedinici proizvoda, izvori energije, ukupna potrošnja i potrošnja po jedinici proizvoda;
9. mjere za održavanje i čišćenje opreme;
10. opis postojećeg monitoringa;
11. opis postojećih mjera prevencije nastanka emisija, postojećih mjera sa
svođenjem uporabe sirovina, vode i energije na minimum, opis konač-
nog tretmana otpadnih tokova (prečišćavanje i konačno zbrinjavanje) i
njihova usporedba s onim danim u najboljoj raspoloživoj tehnologiji;
12. analiza podataka o potrošnji sirovina i emisijama u skladu s propisima
o graničnim vrijednostima emisija i preporukama danim u dokumentu
najboljoj rapoloživoj tehnologiji;
13. popis aktivnosti i mjera za smanjenje emisija iz pogona i postrojenja i
racionalizaciju potrošnje sirovina i prirodnih resursa (vode i energije) u
skladu s najboljom raspoloživom tehnologijom i rokove za poduzimanje
predviđenih aktivnosti i mjera;
14. prijedlog monitoring plana u skladu s propisima i rokove za preduzimanje predviđenih aktivnosti i mjera;
15.mjere planirane za monitoring proizvodnje, nastanka otpada i emisija;
16. plan za sprječavanje nesreća velikih razmjera i rokove za poduzimanje
predviđenih aktivnosti i mjera, odgovorne osobe u skladu s Pravilnikom
o sadržaju izvještaja o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutarnjih i vanjskih planova intervencije;
17. način izvještavanja o rezultatima izvršenja mjera;
18. financijsku procjenu za izvršenje plana na godišnjoj razini;
19. plan za prestanak rada ukoliko postrojenje odn. pogon prestaje s radom
prije 31.12. 2007. godine,
20. prilog - izvod iz prostorno planske dokumentacije, prijepis svih dozvola,
prijepis postojećih elaborata (zaštita okoliša, protupožarna zaštita, sigurnost na radu);
21. u slučaju da je postojeći pogon deponija osim podataka iz točke 1-20.
ovog članka plan mora sadržavati i prijedlog mjera prilagodbe po fazama
i minimum uvjeta propisanih u Pravilniku o sadržaju plana prilagođavanja, upravljanja otpadom za postojeća postrojenja za tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje preduzimaju nadležni organ (“Službene 230 Izazovi okolišne dozvole
novine Federacije BiH“ broj 9/05) i tada se plan aktivnosti smatra planom
prilagođavanja u smislu ovog pravilnika
Kako se podnosi zahtjev za izdavanje okolišne dozvole za postojeća
postrojenja?
Isti je postupak kao i kod novih postrojenja.
Šta se događa sa zahtjevom nakon podnošenja?
Kada se utvrdi da je zahtjev pripremljen u skladu s člankom 18. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine Federacije BiH br. 38/09)
i temeljnim Zakonom o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH 33/03), dalji postupak se
odvija formiranjem stručnog povjerenstvaje za ocjenu Plana aktivnosti postoje-
ćeg pogona i postrojenja predmetnog operatora.
Ova procedura se odvija kroz slijedeće faze:
1. formiranje i imenovanje stručne komisije/povjerenstva (SK/P) – rješenjem ministra;
2. obavještenje i uručenje rješenja o imenovanju svakom članu SK/P i
operatoru;
3. konstituiranje SK/P na prvom sastanku koji saziva (pismeno ili usmene)
koordinator SK/P i voditelj postupka - predstavnici FMOiT;
4. upoznavanje svih članova SK/P o zakonskom postupku, obvezama u
radu i rokovima - obvezno poznavanje Zakona o zaštiti okoliša i relevantnih pravilnika;
5. uručenje svim članovima SK/P CD-a na kojem je snimljen Plan aktivnosti
(PA) predmetnog operatora i obrazac za dostavljanje Izvještaja o analizi
i ocjeni prihvatljivosti PA;
6. upoznavanje sa sadržajem obrazaca posebice internog obrasca Izvještaja/Izvješća o analizi i ocjeni prihvatljivosti plana aktivnosti/ PA (pojašnjenje svih 20/21 točke.);
7. podjela obveza između članova dijelova SK/P za analizui ocjenu PA sukladno specijalnosti člana SK/P (npr.slijedeći segmenti opterećenja okoliša: zrak, voda, tlo/zemljište, buka, otpad, biodiverzitet, zaštita prirode/
krajolika, kulturno-prirodno nasljeđe, itd.);
8. dogovor o prvoj zajedničkoj posjeti predmetnom pogonu/ postrojenju/
instalaciji operatora - vlasnika postrojenja;
9. voditelj postupka pismeno obavještava operatora 7 dana prije posjeta
SK/P postrojenju i zahtjeva dostupnost postrojenju i prisustvo/pratnju Federalno ministarstvo okoliša i turizma 231
predstavnika postrojenja u tijeku uvida na licu mjesta predmetnog postrojenja i njegovih pogona (ako je 1 dan nedovoljan zbog kompleksnosti instalacije može se posjet obaviti u više navrata zajednički ili pojedinačno u zavisnosti od potrebe i stalni kontakti s operatorom: telefonom
ili na licu mjesta). Za posjet se pravi protokol. Na svakom sastanku SK/P
vodi se zapisnik;
10. utvrđivanje rokova za dostavljanje parcijalnih izvještaja po specijalnostima, te konačnog Izvještaja/Izvješća;
11. usuglašavanje parcijalnih izvješća i obrada konačnog/integralnog izvje-
šća/izvještaja (od 1.-21. Točke za deponije otpada i 1.-20. točke za ostale
pogone/postrojenja/instalacije) od strane voditelja postupka i koordinatora (FMOiT);
12. koorespondencija (pismena) voditelja postupka u ime SK/P s operatorom/vlasnikom postrojena:
■ dostavljanjekonačnog/integralnog Izvještaja/Izvješća o ocjeni i analizi Plana aktivnosti kojim se zahtjeva dopuna (Plan aktivnosti se može
dopunjavati maksimalno dva (2) puta);
■ u skladu sa članom 36. i 37. Zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH
33/03) Federalno ministarstvo uključuje javnost u postupak javnim
uvidom ili održavanjem javne rasprave o PA oglašavanjem u dnevnom tisku, dostavljanjem obavijesti u pismenoj formi svim zainteresiranim stranama (relevantna ministarstva/uprava, općine - Mjesne
zajednice, NVO, itd.) i postavljanjem na web stranicu ministarstva
www.fmoit.gov.ba, i to tražeći njihovo pismeno mišljenje. Postupak
uključivanja javnosti traje 30 dana od dana predavanja zahtjeva;
■ donošenje zaključka o odobrenju ili odbacivanju Plana aktivnosti.
13. nakon odobrenja Plana aktivnosti nastavlja se upravni postupak za dobivanje okolišne dozvole Rješenjem ministra.
Obrazac Analize i ocjene prihvatljivosti Plana aktivnosti predmetnog operatora za postojeća postrojenja dan je u sljedećemprilogu:232 Izazovi okolišne dozvole
Prilog – Obrazac
ANALIZA I OcjENA
PRIhVATLjIVOSTI PLANA AKTIVNOSTI ZA POSTOjEćI
POgON/POSTROjENjE/INSTALAcIjE-ObjEKTE
dA LI JE ZAHTJEV
AdEKVATNo
oBRAĐEN
KoMENTAR I
ZAKLJUČAK
NAPoMENA
1. Ime i adresa operatora/investitora pogona i postrojenja
2. Lokacija pogona i postrojenja prikazana na planu;
3. Opis djelatnosti pravne osobe, vrsta proizvoda i godišnji
kapacitet proizvodnje, broj zaposlenika
4. Opis pogona i postrojenja (tehnološke i tehničke cjeline
sa shemama i pomoćne objekte, uključujući opremu za
smanjenje negativnog utjecaja)
5. Datum početka rada pogona odnosno postrojenja
6. Studiju o zagađenosti u nultom stanju koja obrađuje
trenutno stanje okoliša na datoj lokaciji, popis mjesta
nastanka i kvantitativne i kvalitativne karakteristike svih
otpadnih tokova (otpad, buka, emisije u zrak, otpadne
vode), uz prikaz emisionih mjesta na mapi lokacije. Priložiti
dokaz o mjerenju emisija iz emisionih mjesta i podatke o
monitoringu stanja okoliša na lokaciji, dobivenih od ovla-
štene institucije
7. Lista sirovina i pomoćnih materijala uključujući kemijske
supstance i gorivo (naziv sirovine, godišnja potrošnja,
potrošnja po jedinici proizvoda, ukupni godišnji trošak, opis
komponenti ili osobina sa značajnim efektima po okoliš,
metoda nabave, skladištenja i transfera);
8. Izvor vodoopskrbe, ukupna potrošnja vode i potrošnja
po jedinici proizvoda, izvori energije, ukupna potrošnja i
potrošnja po jedinici proizvoda;
9. Mjere za održavanje i čišćenje opreme;
10. Opis postojećeg monitoringa;
11. Opis postojećih mjera prevencije nastanka emisija, postojećih mjera sa svođenjem uporabe sirovina, vode i energije na minimum, opis konačnog tretmana otpadnih tokova
(prečišćavanje i konačno zbrinjavanje) i njihova usporedba s
onim danim u najboljoj raspoloživoj tehnologiji;Federalno ministarstvo okoliša i turizma 233
12. Analiza podataka o potrošnji sirovina i emisijama u
skladu s propisima o graničnim vrijednostima emisija i
preporukama datim u dokumentu najboljoj rapoloživoj
tehnologiji;
13. Popis aktivnosti i mjera za smanjenje emisija iz pogona
i postrojenja i racionalizaciju potrošnje sirovina i prirodnih
resursa (vode i energije) u skladu sa najboljom raspoloživom tehnologijom i rokove za poduzimanje predviđenih
aktivnosti i mjera
14. Prijedlog monitoring plana u skladu s propisima i rokove
za poduzimanje predviđenih aktivnosti i mjera;
15. Mjere planirane za monitoring proizvodnje, nastanka
otpada i emisija;
16. Plan za sprječavanje nesreća velikih razmjera i rokove
za poduzimanje predviđenih aktivnosti i mjera, odgovorne
osobe u skladu s Pravilnikom o sadržaju izvještaja o stanju
sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i
sadržaju unutarnjih i vanjskih planova intervencije;
17. Način izvještavanja o rezultatima izvršenja mjera;
18. Financijsku procjenu za izvršenje plana na godišnjoj
razini;
19. Plan za prestanak rada ukoliko postrojenje odn. pogon
prestaje s radom prije 31.12. 2007. godine,
20. Prilog -izvod iz prostorno planske dokumentacije,
prijepis svih dozvola, prijepis postojećih elaborata (zaštita
okoliša, protupožarna zaštita, sigurnost na radu).
21. U slučaju da je postojeći pogon deponija osim podataka
iz tačke 1-20. ovog članka plan mora sadržavati i prijedlog
mjera prilagodbe po fazama i minimum uvjeta propisanih
u Pravilniku o sadržaju plana prilagođavanja, upravljanja
otpadom za postojeća postrojenja za tretman ili odlaganje
otpada i aktivnostima koje poduzimaju nadležni organ
(“Službene novine Federacije BiH“ broj 9/05) i tada se plan
aktivnosti smatra planom prilagođavanja u smislu ovog
pravilnika10.
IZVjEŠćE O OKOLIŠNIM
DOZVOLAMA237
10. Izvješće o okolišnim
dozvolama
10.1. Dinamika zaprimanja zahtjeva za izdavanje okolišne
dozvole u Federaciji bih 2003. – 2009.
Od 2003. godine do danas, zaprimljeno je ukupno 369 zahtjeva za okolišnu
dozvolu.
2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 UKUPNO
1 11 26 36 127 62 106 369
■ u 2009. godini zaprimljeno je 106 zahtjeva gospodarskih subjekata iz
Federacije BIH, od čega 48 za nove pogne/postrojenja i 58 za postojeće
pogone/postrojenja
Zaprimljeni zahtjevi za izdavanje okolišne dozvole prema vrsti postrojenja
u 2009. godini238 Izazovi okolišne dozvole
Dinamika zaprimanja zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole u
Federaciji BiH u razdoblju 2003.-2009.
Iz prethodno navedene analitike uočljivo je da je broj zahtjeva u 2008. godini smanjen u odnosu na 2007. godinu, u kojoj je broj zahtijeva bio dvostruko
veći zbog zakonskog roka 1.1.2008.godine do kada su svi postojeći gospodarski
subjekti prema članku 72, Zakona o zaštiti okoliša trebali podnijeti i dobiti okolišnu dozvolu.
U 2008. godini zaprimljen je 62 zahtjeva, a u 2009. godini 106. Zahtjevi za
izdavanja okolišne dozvole zaprimljeni u 2009. godini prema vrsti (grani) industrije dai su u tablici:
Vrsta/grana industrije prema Pravilniku o pogonima i
postrojenjima za koje je obvezna procjena utjecaja na
okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i
pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu
Skraćena
oznaka
Broj izdatih
okolinskih dozvola
i/ili podnesenih
zahtjeva
Energetska industrija EI 30
Ekstrativna industrija EKI 22
Kemijska industrija K 12
Mineralna industrija MINI 9
Prehrambena industrija P 9
Upravljanje otpadom UPO 6
Infrastrukturni projekti IN 5Federalno ministarstvo okoliša i turizma 239
Metalna industrija METI 4
Upravljanje vodama UV 3
Tekstilna, kožarska, drvna i papirna industrija TKD 2
Drugi projekti DR 2
Rudarstvo R 1
Turizam i zabava TZ 1
Poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda PŠV 0
Industrija guma ING 0
Zaprimljeni zahtjevi u 2009. godini prema vrsti/grani industrije
10.2. Izdane okolišne dozvole u Federaciji bih u razdoblju
2004. – 2009.
2004 2005 2006 2007 2008 2009 UKUPNO
5 12 23 17 19 46 122240 Izazovi okolišne dozvole
10.3. Izdane okolišne dozvole u kantonima/županijama u
razdoblju 2004.-2009.
2004.-2009. Broj izdanih okolišnih dozvola
Kanton 1. Unsko sanski 171
Kanton 2. Posavski 17
Kanton 3. Tuzlanski 181
Kanton 4. Zeničko-dobojski 107
Kanton 5. Bosansko-podrinjski 8
Kanton 6. Srednjobosanski 69
Kanton 7. Hercegovačko-neretvanski 92
Kanton 8. Zapadnohercegovački 16
Kanton 9. Kanton Sarajevo 38
Kanton 10. Hercegbosanki 5
UKUPNO 683
Ukupno izdanih okolišnih dozvola u Federaciji BiH od 2004 – 2009 iznosi
805:
Federacija BiH 122
Kantoni/županije
9
683
UKUPNO 805
9
Podaci za 2004., 2005,. 2006. 2007., 2008. i 2009.
Izdane okolišne dozvole 2003.-2009.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 241
Izdane okolišne dozvole po kantonima/županijama Federacije BiH
u razdoblju 2004. - 2009.
Veliki broj gospodarskih subjekata još uvijek nije podnio zahtjev za okolišnu
dozvolu, pa se može zaključiti da je proces izdavanja okolišnih dozvola na samom početku.
Razlozi za navedeno stanje uglavnom su: niska svijest i nespremnost gospodarskih subjekata za provođenje zakonskog postupaka dobivanja okolišne
dozvole, nepravovremeno objavljivanje relevantnih provedbenih propisa (tek u
prosincu 2005.godine), slab financijski status poduzeća, oštećenost radnih prostora ili obustava rada na nekim od tehnoloških linija zbog zastarjelosti strojeva
ili niske produktivnosti, itd. Projektom “Okolišna dozvola – prijatelj okoliša“
Federalno ministarstvo je realiziralo kampanju podizanja svijesti svih zainteresiranih strana u postupku izdavanja okolišne dozvole. Ovim projektom su svi relevantni subjekti neposredno upoznati sa zakonskim obavezama posjedovanja
okolišne dozvole bez obzira što postojeća postrojenja imaju uporabnu dozvolu
i trenutno rade, ali isto tako okolišnu dozvolu moraju imati i ona postrojenja
koja su prestala s radom radi zastarjele tehnologije, zatvorena su zbog oštećenja ili iz drugih razloga ne rade i ne namjeravaju ponovno otpočeti s radom.11.
REgISTRI O POSTROjENjIMA
I ZAgAđIVANjIMA245
11. Registri o postrojenjima i
zagađivanjima
Piše: Suada Numić
11.1. Uspostava registra o pogonima i zagađivanjima u
Federaciji bosne i hercegovine u cilju zaštite okoliša
Osnovni princip na kom se zasnova uspostava Registra o postrojenjima i zaga-
đivanjima u Federacijai BiH možemo prestaviti shematski:
Slika 1.: Princip uspostave registra o pogonima i postrojenjima
U skladu sa zakonom i podzakonskim aktima, kreirani su obrasci na osnovu
kojih se vrši prikupljanje podataka od pogona/postrojenja/instalacija. Podaci se
unose u bazu podataka i obrađuju automatski. Izlazni podaci kreiraju se, prema
potrebi korisnika, u formi različitih izvještaja/izvješća.246 Izazovi okolišne dozvole
Zakonski temelj
Na osnovu čl. 28. Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH br.
33/03” od 19.7.2003.) donesen je Pravilnik o registrima postrojenja i zagađivanjima koji je objavljen u Službenim novinama Federacije BiH broj 82/07 od
19.11.2007. godine. Ovim pravilnikom se reguliše uspostavljanje i održavanje
Registra o postrojenjima i zagađivanjima koji predstavlja osnovu za izvještavanje u skladu sa zakonskim obavezama i međunarodnim ugovorima, uključujući
i one koje proizlaze iz Kijevskog protokola i Aarhuske konvencije o pristupu informacijama, učešću javnosti, odlučivanju i pristup pravosuđu u oblasti okolinskih pitanja.
Tekst pomenutog Pravilnika i tabele 1a, 1b, 2, 3 i 4 za prikupljanje podataka
za Registar dostupni su na web stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma: www.fmoit.gov.ba.
baze podataka
Pravilnikom o registrima postrojenja i zagađivanjima se propisuju baze podataka o:
■ ispuštanju zagađivanja,
■ okolišnim dozvolama,
■ aktivnostima okolišne inspekcije,
■ tvarima štetnim za zdravlje ljudi.
Od pogona i postrojenja prukupljat će se sljedeći podaci:
Podaci o tačno određenim postrojenjima /pogonima/instalacijama-objektima
– podatke prikupljaju i dostavljaju svako postrojenje i pogon posebno. Postrojenje i pogon identifikuje i dostavlja podatke o emisijama.
Podaci o tačno određenim zagađenjima – Jedan od glavnih principa Registra
jeste da se vrši izvještavanje za svaku hemijsku supstancu posebno, suprotno
grupama i širokim kategorijama zagađivača.
Lista kemikalija – Podaci o emisiji se dostavljaju za identifikovanu grupu hemikalija tj. onih supstanci čije ispuštanje u okoliš može prouzrokovati značajan
uticaj na okoliš, zdravlje ili oboje (toksične materije, teški metali, karcinogene
materije ). U tabelama 1a i 1 b date su preporučene liste hemikalija iz kojih pogoni i postrojenja biraju one koje su relevantne za njihove kategorije u industriji
i dostavljaju podatke o njima. Ovim tabelama zahtjeva se izvještavanje o odre-
đenim hemikalijama i supstancijama od prve izvještajne godine pa nadalje tako
što će se ova Lista postepeno proširivati za naredne izvještajne godine. Federalno ministarstvo okoliša i turizma 247
Pragovi i obarači:
Da bi se izbjeglo pretrpavanje i preopterećenje Registra, pojedini pragovi su
postavljeni tako da ograničavaju izvještavanje na značajne emisije i transfere.
Multimedij – Izvještavanje se vrši odvojeno za emisije u zrak, vodu, tlo. Prema
tome, baza dozvoljava identifikaciju koliko je određene hemikalije iz određenog postrojenja ispušteno u zrak, suprotno količini onoga što je ispušteno u
vodu ili izbačeno na zemljište u vidu otpada.
Obavezno periodično izvještavanje – Izvještavanje iz postrojenja će se vršiti
na regularnoj obaveznoj osnovi.
Struktuirana računarska baza podataka - softver Registar o pogonima i zaga-
đivanjima je postavljen kao elektronska baza podataka. Ovo je veoma dobro
rješenje jer se podaci mogu primati u elektronskoj formi. Baza se može širiti i
uvezivati u mrežu Registara (onih koji će biti uspostavljeni na kantonalnom/
županijskom ili lokalnom nivou). Elektronska mreža kojom će nadležno Federalno ministarstvo okoliša i turizma biti povezano sa ministarstvom nadležnim za
okoliš na kantonalnom/županijskom nivou, uspostaviće se najkasnije do 2012
godine. Bilo da su u elektronskoj formi ili odštampani na papiru, podaci bi trebali biti lako dostupni i bliski korisniku koliko je to moguće.
Difuzni izvori –Difuzni izvori su izvori emisija koji se ne mogu identifikovati
jednim preciznim mjestom lokacije (npr.saobraćaj, poljoprivreda, domaćinstva,
itd.). Emisije iz ovih izvora nisu bazirane na kontrolnim podacima već na procjenama urađenim od strane samih vlasti.
Za uspostavu i održavanje elektronskog Registara zasnovanog na informacijama dostavljenim od strane nadležnog organa i/ili operatora postrojenja
i na način kako je to propisano zaduženo je Federalno ministarstvo okoliša i
turizma.
Način prikupljanja podataka
Cilj uspostave Registra općenito je registracija svih zagađivača, evidentiranje
emisija zagađivanja u zrak, vodu i tlo, transfer otpada i smanjenje zagađenja
okoliša.
Način prikupljanja podataka i rokovi dostave godišnjih podataka od operatora u postupku vođenja Registra koji su u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša.
■ Podatke o pogonima, postrojenjima i podaci o okolinskim dozvolama za
postrojenja kategorije A prikuplja nadležno federalno ministarstvo
■ Podatke o pogonima, postrojenjima i podaci o okolinskim dozvolama
za postrojenja kategorije b prikupljaju nadležna kantonalna/županijska
ministarstva.248 Izazovi okolišne dozvole
Prikupljanje podataka i razvoj softvera Vrši se u skladu sa Registrom europskih zagađivača i emisija (EPER) koji je bio osnova za izgradnju Direktive o integralnoj prevenciji i kontroli zagađenja (IPPC) u koji će se slijevati objedinjeni
podaci za BiH (kako je pokazano na slici 2). EPER je osnovan kao regionalani
registar kome su EU zemlje podnosile pojedine informacije iz postojećih nacionalnih registara zagađivača.
Slika 2.: Shematski prikaz prikupljanaj podataka na državnom nivou i protoka prema EPER-u
Razvoj Registra
Federalno ministarstvo okoliša i turizma je zaduženo za uspostavljanje i odr-
žavanje Registra kako bi se osigurala harmonizaciju i kompatibilnost budućeg
razvoja Registra.
Informiranje javnosti
Federalno ministarstvo okoliša i turizma će pružati informacije o okolišu iz Registra na transparentan i djelotvoran način. Registar će biti besplatno dostupan
javnosti putem Interneta ili na neki drugi način (publikacije u štampanoj i elektronskoj formi).Federalno ministarstvo okoliša i turizma 249
Federalno ministarstvo okoliša i turizma dužno je obezbijediti javni pristup
informacijama o predloženim mjerama koje se odnose na unapređenje Registra
kao i podnošenju bilo kakvih komentara, informacija i analiza koje su relevantne za proces donošenja odluka u vezi okoliša.
Registar o pogonima i zagađivanjima može pomoći da se postigne prevencija zagađenja, smanjenje preopterećenosti propisa kontrole. Otpadi koji nisu
stvoreni ne zahtjevaju odlagališta postrojenja, i zagađivači vode koji nisu stvoreni ne zahtjevaju postrojenja za tretiranje otpadnih voda.
Podatke iz Registra Federalno ministarstvo okoliša i turizma će:
■ godišnje objavljivati u periodu od maksimalno 15 mjeseci od kraja svake
kalendarske godine na koju se odnose prikupljeni podaci o ispuštanju
zagađujućih materija i transferu otpada izvan lokacije i zagađujućih materija u vodu
■ za prvu godinu izvještavanja nadležno federalno ministarstvo će objaviti
informacije najkasnije do 30.06. 2009. godine
■ čuvati informacije najmanje 10 godina nakon prvog objavljivanja istih.
Trenutne aktivnosti
Trenutno se svim postrojenjima kategorije A kontinuirano šalju tabele 2 i 3 sa
propratnim pismom za prikupljanje podataka. Reakcije sa terena su pozitivne.
Operateri svakodnevno kontaktiraju sa zaposlenicima u Sektoru za okolišne dozvole, traže pojašnjenja, saradnju, stručnu pomoć. U Federalnom ministarstvu
okoliša i turizma instalirana je prva verzija softverske baze Registra o postrojenjima i zagađivanjima u koju će se unositi prikupljeni podaci. U skorije vrijeme
očekuje se veliki priliv podataka, jer su službeni dopisi sa tabelama 2 i 3 dostavljeni većini pogona i postrojenja kategorije A.
Ukratko
Izvještaji sačinjeni na osnovu podataka iz Registra, mogu poslužiti kao moćan
alat u određivanju prioriteta za uvođenje tehnologija radi čišće proizvodnje.
Registar će korisno poslužiti i samim postrojenjima da uporede svoja zađenja
sa zagađenjima drugih istih ili sličnih pogona, što im može biti signal da više
investiranje u zaštitu okoliša uvođenjem čišće tehnologije proizvodnje.
Izvještavanja imaju za cilj promoviranje prevencije zagađenja ukazujući
pogonima i postrojenjima, naročito malim i srednjim preduzećima, na količine
i izvore tvari koji se otpuštaju kao zagađivači i na taj način se rasipaju u okoliš.
U zemljama koje su već dovoljno razvile Registre o pogonima i postrojenjima,
ova informacija je podstakla pogone i postrojenja da smanje ova rasipanja. To 250
je rezultiralo smanjenjem troškova proizvodnje i štete po okoliš, te povećanjem
efikasnosti.
Registar o pogonima i zagađivanjima može pomoći da se postigne prevencija zagađenja. Otpadi koji nisu stvoreni ne zahtjevaju odlagališta (deponije), a
zagađivači vode koji nisu stvoreni ne zahtjevaju postrojenja za tretiranje otpadnih voda.
Sa postavljenim Registrom, organi vlasti U Federaciji Bosne i Hercegovine,
pa i šire mogu ocjeniti status okoliša i mogu koristiti rezultate iz Registra kao
ulaznu informaciju za procjenu rizika za ljudsko zdravlje i životnu sredinu.
Drugim rječima, Izvještaji sačinjeni iz Registra o postrojenjima i zagađivanjima
se mogu koristiti kao ulazne informacije za disperziju modela u smislu dobijanja
procjena stanja čistoće okoliša kao funkcije vremena i mjesta.
Federalno ministarstvo je pripremilo Projektni zadataka o Registrima zaga-
đivača i zagađivanja koji će realizirati tijekom 2010. godine.12.
MALI RIjEčNIK
NAjčEŠćE KORIŠTENIh
OKOLIŠNIh POjMOVA
/NA ENgLESKOM I NAŠIM jEZIcIMA/253
12. MALI RIjEčNIK NAjčEŠćE
KORIŠTENIh OKOLIŠNIh
POjMOVA
/na engleskom i našim jezicima/
Izvor:
Knežević, A.; čomić, j: “Leksikon zaštite okoline/okoliša/životne
sredine” cETEOR, Sarajevo, 2000
A
AcID RAIN - KISELA KIŠA,
kiša koja sadrži jake mineralne kiseline, nastale od različitih industrijskih
polutanata, na prvom mjestu sumpordioksida i oksida nitrogena sa oksigenom i vodenom parom u atmosferi (pH vrijednost manja od 5,6). Može
poticati od kiselih gasova u oblaku (porijeklom od izvora emisije udaljenim stotinama ili hiljadama kilometara) ili spiranjem zagađenog zraka
ispod oblaka (lokalno zagađivanje).
AgRIcULTURAL WASTE - POLJOPRIVREDNI OTPAD,
ostatak u tečnom ili čvrstom obliku nastao proizvodnjom i prodajom
peradi, stoke, krznenih životinja i njihovih proizvoda. Takođe ovaj otpad
uključuje ostatke od žetve, odnosno berbe.
AIR EMISSION - EMISIJA U ZRAK,
izbacivanje dimnih gasova iz energetskih i tehnoloških procesa (su-
šenje, pečenje i dr.), koji sadrže sastojke ili primjese koje mogu zagaditi atmosferski zrak u lokalnim, nacionalnim, regionalnim i globalnim
razmjerama.
AIR POLLUTION - ZAGAĐIVANJE ZRAKA/VAZDUHA,
proces ispuštanja u atmosferu štetnih, opasnih, toksičnih i radioaktivnih
gasova ili čestica, uglavnom kao posljedica aktivnosti čovjeka. Zagađivanje zraka potiče prvenstveno od: (a) spaljivanja fosilnih goriva za potrebe grijanja, (b) tehnoloških procesa, (c) sagorijevanja u motorima sa
unutrašnjim sagorijevanjem i (d) spaljivanja otpada.254 Izazovi okolišne dozvole
AIR QUALITY - KVALITET ZRAKA / KAKVOĆA ZRAKA / KVALITET VAZDUHA,
obično se odnosi na koncentraciju polutanata u zraku. Za većinu polutanata kvalitet zraka se izražava kao prosječna koncentracija u određenom
vremenskom periodu (obično godina dana) i mjerom visoke zagađenosti (95-ti ili 98-i percentil godišnjih vrijednosti praćenja).
AIR QUALITY cONTROL - REGULISANJE KVALITETA ZRAKA,
osiguranje čistoće zraka primjenom sanacionih i preventivnih mjera.
Sastoji se u ograničavanju zagađivanja i ograničavanju zagađenosti zraka. Osim primjene mjera u okviru regulisanja zagađivanja zraka, sadrži
još mjere za racionalnu potrošnju energije i resursa, primjenu sistema
praćenja, uvođenje procedure odobravanja lokacije, gradnje i upotrebe,
inspekcijski nadzor.
AIR QUALITY STANDARDS - STANDARDI KVALITETA ZRAKA,
brojčane vrijednosti koncentracije zagađujućih materija koje ne bi smjele biti prekoračene. U praksi BiH primjenjuju se GVZ (granične vrijednosti zagađenosti) koje se odnose na urbanoindustrijska područja i SGVZ
(stroge granične vrijednosti zagađenosti) koje se odnose na ruralna i šira
područja.
AIRbORNE PARTIcULATES - ATMOSFERSKE ČESTICE,
ukupne lebdeće čestice nađene u atmosferi kao čvrste čestice ili tečne
kapljice. Kemijski sastav čestica je različit i zavisi od lokacije i godišnjeg
doba. Atmosferske čestice uključuju prah donesen vjetrom, emisiju iz industrijskih procesa, dim od šumskih požara i uglja i ispusnih gasova motora sa unutrašnim sagorijevanjem. Ukupne čestice se dijele na lebdeće
(suspendovane) i taložne.
ALERT ThREShOLD - PRAG UZBUNE/PRAG ALARMA,
nivo iznad kojeg postoji rizik po ljudsko zdravlje prilikom kratkog izlaganja i na kojem će biti poduzeti direktni koraci.
AMbER LIST - ŽUTA LISTA,
popis vrsta štetnog otpada prema Odluci Komisije Europske unije br.
94/721/EC koji zahtijeva kontrolu prekograničnog prometa.
AMbIENT AIR QUALITY LIMIT VALUE - GRANIČNA VRIJEDNOST KVALITETA
ZRAKA,
nivo određen na osnovu naučnog znanja, s ciljem izbjegavanja, sprije-
čavanja ili smanjivanja štetnih uticaja na ljudsko zdravlje i/ili okolinu u
cjelini; u slučaju prekomjerne zagađenosti na datom području, ovaj nivo
se mora dostići u određenom periodu i kasnije ne smije biti prekoračen.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 255
AMbIENT STANDARDS - AMBIJENTALNI STANDARDI,
granične vrijednosti zagađenosti zraka, vode ili tla. Propisuju se na bazi
bioloških i sanitarnih kriterija, ali uz prihvaćeni rizik od štetnog djelovanja na osjetljive biljke, kao i na neke kategorije stanovništva (stariji, bolesni, djeca).
ANIMALWASTE - ANIMALNI (ŽIVOTINJSKI) OTPAD,
svi nusprodukti koji su rezultat životnih aktivnosti životinja u prirodnim
uslovima života ili ekonomskom korištenju, zatim ostatak nakon završetka životnog ciklusa, odnosno ekonomskog korištenja uključujući otpadne vode i zrak bez obzira da li su posljedica higijenskih, tehnoloških ili
dijagnostičkoterapijskih mjera.
ASh - PEPEO,
mineralni ostatak nakon procesa sagorijevanja uglja ili nekog drugog
procesa.
ATMOSPhERIc MODELS - ATMOSFERSKI MODELI,
računski ili fizički modeli koji omogućavaju izračunavanje ili prognoziranje kvaliteta zraka u urbanim ili industrijskim sredinama ili širim područ-
jima. Izračunavanje se vrši na bazi katastra emisije (postojeća ili očekivana emisija), meteoroloških i drugih podataka.
b
bAcKgROUND cONcENTRATION OF POLLUTANTS - POZADINSKA
KONCENTRACIJA ZAGAĐUJUĆIH
MATERIJA,koncentracija zagađujućih materija koja je prisutna u atmosferi bez prisutnosti količine koju ispušta lokalni izvor zagađivanja.
bAcKgROUND INDIcATOR - POZADINSKI INDIKATOR,
pokazatelj za procjenu intenziteta akcija prema okolini koje se sprovode
u državi.
bANNED chEMIcALS - ZABRANJENE KEMIKALIJE,
kemikalije čija je upotreba zabranjena zbog njihovog štetnog uticaja na
zdravlje ljudi ili okolinu. Zabrana se može odnositi na pojedine namjene,
pojedina područja ili cijelu državu.256 Izazovi okolišne dozvole
bEST AVAILAbLE RETROFIT cONTROL TEchNOLOgY (bARcT) -
NAJPRIHVATLJIVIJA TEHNOLOGIJA SANACIJE ZAGAĐIVANJA,
ograničenje emisije zasnovano na najvećem mogućem stepenu smanjenja emisije iz postojećih izvora, primjenom investicionih standarda vodeći računa o okolinskim, energetskim i ekonomskim aspektima.
bEST AVAILAbLE TEchNIQUES (bAT) - NAJBOLJE RASPO LOŽIVE TEHNIKE,
uključivanje i aspekta upravljanja i održavanja tehnologija, najefektivnije
napredne tehnike koje se koriste u cilju zadovoljavanja graničnih vrijednosti emisije.
bEST AVAILAbLE TEchNOLOgIES (bAT) - NAJBOLJE RASPO LOŽIVE
TEHNOLOGIJE (NRT),
ograničenje emisije zasnovano na maksimalnom stepenu redukcije svakog polutanta čija je emisija regulisana propisima, a na bazi savremenih
tehnoloških rješenja. Postavke NRT uzimaju u obzir energiju, okolišne i
ekonomske efekte kao i troškove. NRT se prvenstveno primijenuje u visoko razvijenim zemljama.
bEST AVAILAbLE TEchNOLOgY NOT ENTAILINg EXcESSIVE cOSTS
(bATNEEc) - NAJBOLJA RASPOLOŽIVA TEHNOLOGIJA KOJA NE
IZISKUJE PREVISOKE TROŠKOVE,
u tehnološkom značenju Best znači da tehnologija treba da bude najbolja po pitanju ograničavanja zagađivanja, a Available da ju je moguće
realno ostvariti u industriji. Technology se odnosi na tehnike i korištenje
tih tehnika, uključujući obučavanje i održavanje. NEEC upućuje na odnos
između okolišne dobiti i finansijskih troškova. BATNEEC je pogodan za
primjenu u zemljama u razvoju.
bIODIVERSITY - BIOLOŠKA RAZNOVRSNOST,
sveukupnost živih organizama koja obuhvata raznovrsnost unutar vrsta,
između vrsta i ekosistema na određenom prostoru.
bIODIVERSITY cONSERVATION - OČUVANJE BIOLOŠKE RAZNOVRSNOSTI,
strategije, planovi i programi usmjereni ka očuvanju i održivom korištenju biološke raznovrsnosti.
bIOMASS - BIOMASA, MATERIJAL BILJNOG ILI ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA
(PRIMJER: DRVO I BILJKE). PORASTOM KOLIČINE BIOMASE
na Zemlji smanjio bi se sadržaj stakleničkog gasa CO2
u atmosferi.
bIOWASTE - BIOLOŠKI OTPAD,
otpad nastao iz organskih tvari, na primjer: ostaci od hrane.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 257
bLAcK LIST - CRNA LISTA,
aktuelna lista i u Okvirnoj direktivi EC (76/464/EEC) o zagađivanju izazvanom nekim opasnim supstancama ispuštenim u vodenu okolinu.
Na listi je 129 supstanci koje se smatraju visoko toksičnim, postojanim
ili bioakumulativnim te je neophodno poduzeti korake za eliminisanje
njihovim zagađivanjem.
c
cLIMATE chANgE - KLIMATSKE PROMJENE,
nekad se koristi da opiše sve oblike klimatskih promjena, ali zbog toga
što Zemljina klima nikad nije statična, termin se koristi da se naznači važ-
nost promjene od jednog klimatskog stanja do drugog. U nekim slučajevima, termin klimatske promjene može biti sinonim za globalno zagrijavanje. Međutim, naučnici nastoje da koriste ovaj termin u širem smislu,
uključujući i prirodne promjene klime.
cLOSED-LOOP REcYcLINg - ZATVORENI KRUG RECIKLIRANJA,
sistem recikliranja kojim se proizvod sačinjen od jedne vrste recikliranog
materijala ponovnom reciklažom koristi za drugu vrstu proizvoda (novina u toalet papir).
cONTAMINATION - KONTAMINACIJA,
unošenje u vode, zrak i tlo mikroorganizama, kemikalija, toksičnih supstanci, otpada ili otpadnih voda u koncentracijama koje čine sredinu nepodesnu za njenu dalju namijenjenu upotrebu.
cONVENTION - KONVENCIJA,
međunarodni sporazum, odnosno dokument o njemu i instrumenti za
njegovo sprovođenje.
cORE ELEMENTS IN WATER MANAgEMENT - KLJUČNI ELEMENTI U
UPRAVLJANJU VODAMA,
potreba za informacijama može biti bazirana na ključnim elementima
upravljanja vodama i aktivnom upotrebom informacija u procesu dono-
šenja odluka. Ovi elementi mogu biti definisani kao funkcija (upotreba
rijeke), predmeti (problemi) i pritisci (prijetnje), i uticaj mjera na sveukupnost funkcionisanja voda.
cRITIcAL cONcENTRAcION - KRITIČNA KONCENTRACIJA,
kvantitativna procjena koncentracije polutanata ispod koje se prema
postojećim saznanjima ne događaju značajni štetni efekti na specifične
osjetljive elemente tla.258 Izazovi okolišne dozvole
cRITIcAL LEVEL - KRITIČNI NIVO,
koncentracija zagađujućih materija u atmosferi iznad koje se javljaju nepovoljni efekti kod receptora, kao što su biljke, ekosistemi ili materijali.
cRITIcAL LOAD (SOIL) - KRITIČNO OPTEREĆENJE (TLO),
kvantitativna procjena unosa jednog ili više polutanata ispod koje se,
prema postojećim saznanjima, ne događaju značajni štetni efekti na specifične osjetljive elemente okoline. Ove vrijednosti imaju isti smisao kao
standardi depozicije, ali su više vezani za rezultate naučnih istraživanja
djelovanja na biljke.
cRITIcAL VOLUMES - KRITIČNI VOLUMENI/ZAPREMINE,
odnos emisija u vodu i zrak u odnosu na očekivani kvalitet zraka ili vode
u državi ili regionu.
D
DANgEROUSWASTE - OPASAN OTPAD,
otpad koji i u malim količinama izaziva veoma štetne efekte na floru i
faunu u dužem vremenskom periodu.
DEcONTAMINATION - DEKONTAMINACIJA,
uklanjanje štetnih supstanci kao što su škodljive kemikalije, štetne bakterije ili drugi organizmi, ili radioaktivni materijali iz izloženih individua,
prostorija, opreme u zgradama ili vanjskog ambijenta.
DEMINERALIZATION (WATER) - DEMINERALIZACIJA (VODE),
sniženje sadržaja jonskih grupa i rastvorenih anorganskih spojeva u vodi
pomoću fizikalnih, kemijskih ili bioloških procesa.
DEPOSITION PROcESS - PROCES DEPOZICIJE,
uklanjanje zagađujućih materija iz atmosfere. Uklanjanje se vrši na dva
načina (a) suha depozicija koja uključuje unošenje zagađujućih materija
u tlo, vodu ili vegetaciju i (b) mokra depozicija koja uključuje apsorpciju
padavinama iz oblaka ili ispod baze oblaka.
DEPOSITION STANDARDS (AIR) - STANDARDI DEPOZICIJE (ZRAK),
državni propisi o dozvoljenom zagađivanju tla iz zraka, kao proces samočišćenja atmosfere. Najčešće se koriste za čvrste čestice (taložni prah)
i sumpor (sulfati izraženi kao S i kiselost padavina).
DESULFURISATION - ODSUMPORAVANJE,
tehničke mjere u cilju smanjenja emisije sumpordioksida u dimnim gasovima. Razlikuje se: (1) odsumporavanje goriva (uglja, tečnih goriva, gasa), Federalno ministarstvo okoliša i turizma 259
(2) odsumporavanje u kotlu (vezivanje sumpora za alkalne komponente
pepela), (3) odsumporavanje dimnih gasova iza ložišta i (4) odsumporavanje dimnih gasova nakon njihovog emitovanja iz dimnjaka (vezivanje
za emitovani leteći pepeo u atmosferi).
DIREcTIVE - DIREKTIVA,
oblik povezivanja legislative Europske zajednice upućen svim državama
članicama ili ponekad samo nekim. Državne direktive zahtijevaju od onih
kojima su upućene da preduzmu takve mjere koje su neophodne da bi
se postigao cilj koji je zahtjevan od Europske zajednice u određenom
periodu. Metod kojim se ciljevi dostižu zavisi od onih kojima je upućen,
može značiti novi domaći zakon ili izmjene i dopune postojećih zakona
ili/i administrativnih odredbi.
DISPERSION - DISPERZIJA (RASPROSTIRANJE),
razrjeđenje zagađujućih materija u zraku ili vodi kroz mehanizme konvekcije i difuzije. Mehanizmi disperzije zagađivanja zraka su u funkciji
meteoroloških uvjeta. Vjetar transportuje i razrjeđuje zagađujuće materije; kiša ih spira do površine; sunčevo zračenje može izazvati fotokemijske reakcije.
DISPOSAL - ODLAGANJE,
izbacivanje, nanos, ubacivanje, prosipanje, isticanje, curenje bilo kojeg
oblika otpada u okolinu (tlo, površinske i podzemne vode, zrak).
E
EcOEFFIcIENcY - EKOEFIKASNOST,
mjera upravljačkog procesa čiji je cilj da se maksimizira efikasnost proizvodnog procesa, a minimizira negativne okolišne uticaje. Ekoefikasnost
može se postići korištenjem novih tehnologija smanjenjem inputa po
jedinici proizvoda, kao što su energija i voda, efikasnijom reciklažom i
smanjenjem emisija toksičnih materija. Izračunava se kao odnos dobiti
(ili dobrobiti) i okolinskih uticaja i troškova. Poboljšanje ekoefikasnosti
postiže se i organizacionim mjerama.
EcOLOgY - EKOLOGIJA,
naučna disciplina koja proučava međuzavisnost organizama ili grupe organizama i njihove okoline, žive i nežive. Riječ ekologija potiče od grčke
riječi oikos koja znači kuća (stanište, dom) i logos koja znači riječ (nauka).
Ekologija se dijeli na autekologiju i sinekologiju. Autekologija se bavi
proučavanjem pojedinih jedinki i njihovog odnosa prema okolini, dok su 260 Izazovi okolišne dozvole
predmet proučavanja sinekologije više jedinke (koje sačinjavaju grupe
organizama) i odnos tih jedinki prema okolini. Pojam ekologija podrazumijeva naučnu disciplinu u prvobitnom smislu. Međutim, danas se u op-
ćoj jezičkoj upotrebi pojam ekologije sve više proširuje a gubi na dubini,
što nepravilno dovodi do izjednačavanja sa pojmom “zaštita okoline”.
EcOSYSTEM - EKOSISTEM,
funkcionalno jedinstvo životne zajednice i njenog staništa, odnosno žive
i nežive prirode na određenom prostoru. Sve prirodne zajednice ili grupe organizama koje žive zajedno u interakciji su jedni sa drugima i čine
zatvorenu vezu sa njihovom okolinom. Zajednica i okolina čine jedno -
ekosistem. Pojam ekosistem se može primjeniti na svaku veličinu ili nivo
izabran za ispitivanje.
EFFLUENT - EFLUENT,
(1) svaki fluid ispušten iz izvora u okolinu; (2) voda ili otpadna voda
ispuštena iz uređaja za prečišćavanje vode, industrijskih procesa ili
taložnika.
EMERgENcY PREPAREDNESS AND RESPONSE - PRIPRAVNOST I
REAGOVANJE KOD VANREDNIH SLUČAJEVA,
procedure koje organizacija treba da uspostavi i održava da bi identifikovala mogućnost nastanka nezgoda i reagovanja na nezgode i opasne
situacije, a zbog sprečavanja i ublažavanja uticaja na okolinu, koji bi mogli s njima biti povezani.
EMISSION - EMISIJA,
ispuštanje ili istjecanje materije u tečnom, gasovitom ili čvrstom stanju ili
ispuštaje energije (buka, vibracija, radijacija, toplota) kao i mikrobiološka
zagađivanja iz određenog izvora u okolinu.
EMISSION bUDgET - BILANS EMISIJE (ZAGAĐIVANJA),
pregled veličine emisije na određenoj teritoriji. Može biti dat po vrstama
izvora i visini emitovanja (visini dimnjaka). Za razliku od katastra emisije bilans emisija ne daje teritorijalni pregled. Bilans emisije se prete-
žno određuje računski na bazi potrošnje sirovina, karaktera sirovina i
tehnologija.
EMISSION INVENTORY - KATASTAR ZAGAĐIVANJA,
skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu unošenja, ispu-
štanja ili odlaganja štetnih materija u okolinu.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 261
EMISSION LIMIT VALUE - GRANIČNA VRIJEDNOST EMISIJE,
koncentracija i/ili količina zagađujućih materija u emisijama iz nekog
izvora u toku određenog perioda koje ne smiju biti prekoračene.
EMISSION SOURcE - IZVOR EMISIJE,
svaka fabrika, industrijska peć, kemijski proces, ložište, motorno vozilo i
sl. koji ispušta zagađujuće materije.
EMISSION STANDARDS - STANDARDI EMISIJE (GRANIČNE VRIJEDNOSTI
EMISIJE),
postavljaju maksimalnu količinu zagađujuće materije koja smije biti ispuštena iz fabrike ili postrojenja, a određena je na bazi tehnoekonomskih kriterija; daje se najčešće u mg/m3, a moguće je i u mg po jedinici
mase proizvoda.
EMISSIONS cAP - OGRANIČAVANJE EMISIJA,
ograničenje emisije stakleničkih gasova po organizaciji ili državi koja se
može emitovati na bazi propisa.
ENERgY - ENERGIJA,
fizička veličina, ne može se direktno posmatrati ili mjeriti. Njena količina
se može izračunati koristeći formule iz odgovarajućih disciplina fizike.
ENERgY cONSERVATION - OČUVANJE ENERGIJE (ENERGETSKIH IZVORA),
racionalno korištenje energije kako bi se sačuvali prirodni energetski izvori (resursi) za potrebe budućih generacija i ograničili okolinski
uticaji.
ENERgY EFFIcIENcY - ENERGETSKA EFIKASNOST/UČINKOVITOST,
mjera koja pokazuje koliko date tehnologije ili poduzete mjere doprinose smanjenju potrošnje energije i/ili goriva za neku aktivnost, kao što su
potrošnja energije u stanu ili proizvodnja nekog proizvoda.
ENVIRONMENT - OKOLINA (OKOLIŠ, ŽIVOTNA SREDINA),
okruženje (okružujući prostor) u kojem neka organizacija djeluje, uklju-
čujući zrak, vodu i tlo, prirodne resurse, floru, faunu, ljude i njihovo me-
đudjelovanje. Okruženje u ovom kontekstu se rasprostire od unutrašnjosti date organizacije sve do globalnog sistema (ISO 14000).
ENVIRONMENTAL IMPAcT - UTICAJ NA OKOLINU/OKOLIŠ,
bilo kakva promjena u okolini, pozitivna ili negativna koja je, u cjelini ili
djelimično, posljedica djelatnosti, proizvoda ili usluga određene oraganizacije (ISO 14000).262 Izazovi okolišne dozvole
ENVIRONMENTAL IMPAcT ASSESSMENT (EIA) - PROCJENA UTICAJA NA
OKOLINU/OKOLIŠ,
studija (pisani materijal) potreban kako bi vlada prethodno odobrila
razvoj projekta koji se bazira na korištenju resursa. Procjena detaljizira
posljedice predloženih projekata i integrira okolišne faktore u planirane
programe i donošenje odluka. U užem smislu obuhvata analizu uticaja
emisije zagađujućih materija iz postrojenja u okolinu, a u širem smislu
obuhvata veći broj aspekata gradnje novih postrojenja, uključujući i procjene socioloških efekata na okolno stanovništvo. Studijom se procjenjuju neželjeni uticaji na okolinu i analiziraju da li zadovoljavaju zakonske
okolišne zahtjeve.
ENVIRONMENTAL MANAgEMENT (STATE) - OKOLINSKO UPRAVLJANJE
(DRŽAVA),
uključivanje okolišne komponente u državnu upravu. U prvo vrijeme se
ono sprovodilo kroz jedno ministarstvo koje je upravljalo zagađivanjem
okoline. Danas su u okolinsko upravljanje uključena sva ministarstva
(pravna odgovornost, ekonomski instrumenti, tehnološki razvoj, razvoj
poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, i dr.).
ENVIRONMENTAL POLLUTION - ZAGAĐIVANJE OKOLINE,
izazivanje promjena stanja okoline koje je posljedica štetnog djelovanja
ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja
štetnih materija, ispuštanja energije i uticaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okolinu.
ENVIRONMENTAL PROTEcTION - ZAŠTITA OKOLINE,
usmjeravanje razvoja i njegovog uticaja na okolinu. Pristup korišten u
periodu 1970 - 1990. (danas uključen u pristup održivog razvoja); sastoji
se od prognoziranja uticaja na okolinu kod gradnje novih postrojenja ili
naselja, te dokazivanja da će njihov uticaj biti u granicama propisanim
zakonom, kao i od sprovođenja sanacionih mjera, ukoliko se radi o zaga-
đivanju ili zagađenosti koji premašuju zakonske propise. Zakonodavstvo
države se zasniva ne ekonomskim i ekološkim uslovima države, a ako se
radi o globalnim polutantima, propisi moraju da zadovolje međunarodne pravnoobavezujuće ugovore.
ENVIRONMENTAL QUALITY STANDARD - STANDARD KVALITETA OKOLINE/
OKOLIŠA,
brojno izraženi zahtjev koji mora biti udovoljen za datu okolinu ili njene
dijelove (zrak, površinske vode, tlo i sl.).Federalno ministarstvo okoliša i turizma 263
ENVIRONMENTAL RISK - RIZIK PO OKOLINU/OKOLIŠ,
vjerovatnost da će neki zahvat posredno ili neposredno prouzrokovati
štetu okolini ili ugroziti život i zdravlje ljudi.
ENVIRONMENTAL STANDARDS – OKOLINSKI/OKOLIŠNI STANDARDI,
standardizirane vrijednosti dozvoljenih uticaja na okolinu. Razlkuju se tri
vrste okolinskih standarda:
■ ambijentalni standardi (v. Ambient Standards)
■ emisioni standardi (v. Emission Standards)
■ standardi performansi za nove izvore (v. New Source Performance
Standards).
ENVIRONMENTALLY SOUND TEchNOLOgIES - OKOLINSKI/OKOLIŠNO
PRIHVATLJIVE (ZDRAVE) TEHNOLOGIJE,
tehnologije koje pomažu zaštiti okoline, manje su zagađujuće, koriste
resurse koji su energetski efikasni i recikliraju svoj otpad. Nove i efikasne
tehnologije su neophodne za povećanje sposobnosti država, posebno
država u razvoju, za postizanje održivog razvoja uz ekonomski napredak,
zaštitu i očuvanje okoline i ljudski razvoj. Prenos ovih novih tehnologija
omogućava razvoj ljudskih resursa, kapaciteta građenja i međunarodne
saradnje.
EUROPEAN UNION (EU) - EUROPSKA UNIJA,
unija 15 nezavisnih država čiji je cilj da unaprijedi političku, ekonomsku
i socijalnu saradnju. Poznata je kao Europska zajednica (European Community - EC) ili Europska ekonomska zajednica (European Economic Community - EEC). Članice EU su: Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska,
Grčka, Holandija, Irska, Italija, Luksemburg, Njemačka, Portugal, Španija, Švedska i Velika Britanija. U stvaranju EU bitni su slijedeći osnivački
ugovori:
■ Pariški ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugalj i čelik iz 1951.
godine;
■ Potpisivanje ugovora u Rimu, marta 1957. godine kada je rođena Europska ekonomska zajednica;
■ Akt iz Brisela, septembra 1957. godine koji je ustanovio izbor Europskog parlamenta putem direktnog prava glasa;
■ Stupanje na snagu, u julu 1987. godine, Jedinstvenog europskog akta
koji je pojačao kompetencije i snagu europskih institucija;
■ Ugovor iz Mastrihta, kojim je 1. novembra 1993. godine stupila na
snagu Europska unija umjesto Europske ekonomske zajednice.264 Izazovi okolišne dozvole
EUROPEAN UNION AcTION PROgRAMMES/AP - AKCIONI PROGRAMI
EUROPSKE UNIJE,
smjernice kojima se određuje politika Europske unije vezane za okolinu za period od pet godina. Prvim akcionom programom iz 1973. godine uspostavljeni su ciljevi i principi politike prema okolini. Peti akcioni
program “Prema održivosti” fokusira se na postizanju održivog razvoja
u okviru Europske unije i zemalja članica. Peti akcioni program/ AP5 trebalo bi da se realizuje u periodu 1993-1997. godine, ali je produžen do
2000. godine. Šesti je završen i uspostavljen je sedmi koji je trenutno
aktualan.
EUTROPhIcATION - EUTROFIKACIJA,
pogoršanje estetike i osobina koje djeluju na život prirodnih i vještačkih
jezera, izazvanih pretjeranom upotrebom gnojiva sa visokim sadržajem
fosfora, nitrogena i organskih supstanci. Alge i akvatične biljke pretjerano rastu. Simptomi se mogu ublažiti skretanjem kanalizacije, boljim kori-
štenjem gnojiva, kontrolom erozije, poboljšanjem tretmana kanalizacije
i žetvom viška morskog rastinja. Voda za potrošnju iz takvih jezera mora
biti filtrirana i obrađena.
EX-SITU cONSERVATION - EX-SITU OČUVANJE, (BIOLOŠKA
RAZNOVRSNOST)
očuvanje komponenti biološke raznovrsnosti izvan njihovih prirodnih
staništa.
F
FAUNA - FAUNA,
ukupna životinjska populacija nastanjena na području.
FLORA - FLORA,
ukupna vegetacija u nastanjenom području.
FLUX - FLUKS,
protok zagađujuće materije kroz jedinicu površine.
FLYINg ASh - LETEĆI PEPEO,
pepeo koji biva iznesen iz ložišta gdje se vrši sagorijevanje sprašenog
uglja u letu.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 265
FOREcASTINg WATER LEVELS - PREDVIĐANJE NIVOA VODA,
predviđanje dnevnog nivoa i količine vode sa stajališta mnogih funkcija
i upotrebe. Predviđanje nivoa vode je vrlo važno u slučaju jako niskih i
velikih voda.
FOREST PROTEcTION - ZAŠTITA ŠUMA,
igra značajnu ulogu u ekološkom, društvenoekonomskom i kulturnom
razvoju država. Šume predstavljaju najraznovrsnije i široko rasprostranjene ekosisteme u svijetu.
g
gENETIcALLY MODIFIED ORgANISM (gMO) - GENETIČKI MODIFICIRANI
ORGANIZMI,
organizmi čiji je genetički materijal izmijenjen u odnosu na onaj koji
se prirodno pojavljuje kao rezultat parenja, rekombinacije ili prirodne
selekcije.
gLObAL AgREEMENT - GLOBALNI SPORAZUM,
globalno usaglašena politika koja se odnosi na održivi razvoj. Ova saglasnost je u stvari kompromis, minimalni nivo odgovora na posebne
probleme održivog razvoja.
gLObAL WARMINg - GLOBALNO ZAGRIJAVANJE,
proces djelovanja stakleničkih gasova, emitiranih usljed provođenja
ljudskih aktivnosti, na zagrijavanje Zemljine atmosfere, što dovodi do
promjene klime.
gLObAL WARMINg POTENTIAL (gWP) - POTENCIJAL GLO BALNOG
ZAGRIJAVANJA,
ukupni direktni uticaj ispuštanja jednog kilograma gasa na atmosferski
bilans u odnosu na direktni uticaj ispuštanja jednog kilograma CO2. Pri
računanju ovog ukupnog uticaja, neophodno je navesti vremenski period u kome se razmatra uticaj odrađenog gasa, što je veoma bitno jer se
tako, na primjer, za metan čiji je životni vijek 12 godina, smanjuje relativna važnost za duži vremenski period. IPCC računa GWP za tri vremenska perioda 20, 100, 500 godina. Dvadesetogodišnji period se odnosi na
kratkoročne uticaje (promjene vremena), 100-godišnji period se odnosi
na duže promjene (porast nivoa mora), a 500-godišnji period na najduže
promjene.266 Izazovi okolišne dozvole
gOOD EcOLOgIcAL QUALITY OF WATER - EKOLOŠKI DOBAR KVALITET
VODE,
cilj upravljanja vodenom sredinom kako bi se, u najmanju ruku, održavao
ili obnavljao kvalitet voda, gdje tvari ili sastavne komponente čovjekovih
aktivnosti nemaju značajnije štetan učinak na ekosistem.
gREEN LIST - ZELENA LISTA,
popis vrsta inertnog (neopasnog) otpada prema Direktivi o otpadu EU.
gREENhOUSE EFFEcT - EFEKAT STAKLENE BAŠTE,
porast temperature zraka u atmosferi izazvan stakleničkim gasovima.
gREENhOUSE gAS - STAKLENIČKI GAS,
označava one gasovite sastavne dijelove atmosfere, kako prirodne tako
i antropogene, koji apsorbiraju i ponovo emituju infracrvenu radijaciju
i na taj način djeluju na efekat staklene bašte. Staklenički gasovi su tro
i višeatomni gasovi kao što su CO2, vodena para, metan, NOX i CFC koji
zadržavaju sunčevu toplotu u nižim slojevima atmosfere. Prekomjerno
ispuštanje stakleničkih gasova može biti uzrok globalnom zagrijavanju
planete.
gREY LIST - SIVA LISTA,
aktuelna Lista 11 u Okvirnoj direktivi EC (76/464/EEC) o zagađivanju izazvanom nekim opasnim supstancama ispuštenim u vodenu okolinu. Pokriva one tvari koje su manje štetne kada se ispuste u vodu od onih na
crnoj/crvenoj listi.
gROUND-LEVEL cONcENTRATION - PRIZEMNE KONCENTRACIJE,
koncentracija zagađujućih materija kojom su izloženi ljudi tj. koncentracija između tla i 2 metra visine.
gROUND LEVEL OZONE - PRIZEMNI NIVO OZONA,
sadržaj ozona u prizemnim slojevima atmosfere, kao posljedica kemijske
reakcije zagađujućih materija porijeklom od saobraćaja.
gROUNDWATER - PODZEMNE VODE,
sve kopnene vode koje se nalaze ispod Zemljine površine, u stijenama i
slojevima Zemljine kore, počev od površinskih slojeva (plitke podzemne
vode) do najdubljih (duboke podzemne vode).
h
hAbITAT - STANIŠTE,
mjesto koje naseljavaju određeni mikroorganizmi, biljke ili životinje.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 267
hARMFUL TO ThE ENVIRONMENT - ŠTETAN PO OKOLINU,
prekomjerni rizik koji zbog visokog stepena vjerovatnoće nastanka događaja ili obima moguće štete na okolinu, zahtijeva mjere koje su posebno propisane.
hARMONIZED STANDARDS - HARMONIZIRANI STANDARDI,
standardi za isti predmet, koje su odobrila tijela za standardizaciju, a
koji osiguravaju zamjenjivost proizvoda, procesa i usluga ili obostarno
razumijevanje rezultata ispitivanja ili informacija datih u skladu sa ovim
standardima. Svaka direktiva Novog pristupa upućuje na odgovarajuću
grupu harmoniziranih standarda.
hAZARDOUS WASTE - RIZIČNI OTPAD,
(1) otpad koji štetno djeluje na floru i faunu, kao i na izgrađena dobra, (2)
čvrsti otpad kojem je dokazano štetno dejstvo ili je potencijalna pretnja
zdravlju ili okolini i spada u neki od slijedećih kriterija:
■ ima karakteristike opasnog otpada (zapaljiv, nagrizajući, snažno djelujući, toksičan),
■ nastao u tretmanu opasnog otpada ili je sadržan u opasnom
otpadu.
hEALTh RISK ASSESSMENT - PROCJENA RIZIKA PO ZDRAVLJE,
dokument koji identifikuje rizik i stepen mogućih nepovoljnih posljedica po zdravlje koje mogu biti rezultat izlaganja toksičnim materijama.
Ova procjena ne može predvidjeti određene zdravstvene posljedice, već
samo opisuje povećanu mogućnost nepovoljnih posljedica po zdravlje
koje se zasnivaju na najboljim dostupnim naučnim informacijama.
hEAVY METALS - TEŠKI METALI,
elementi metala sa visokom atomskom masom (npr. živa, kadmij, olovo...) koji mogu nanijeti štetu živim organizmima i u niskim koncentracijama i koji se akumuliraju u organizmima kroz lanac ishrane. Otpad
teških metala spada u opasni otpad.
hOSPITAL WASTE - BOLNIČKI OTPAD,
otpad koji nastaje u zdravstvenim ustanovama.
hOUSEhOLD WASTE - OTPAD IZ DOMAĆINSTVA,
otpaci koji nastaju u domaćinstvu, kao što su ostaci od pripreme hrane
i nepojedene hrane, konzerve i druga ambalaža, baštenski otpad, ostaci
tekstila, papira, plastike, stakla i sl.268 Izazovi okolišne dozvole
I
IMISSION - IMISIJA,
(1) unos zagađujućih materija u receptore; (2) koncentracija materija na
određenom mjestu i u određeno vrijeme u okolini (termin u engleski jezik lansiran iz Njemačke).
INFLUENT - INFLUENT,
zagađena voda koja se uvodi u sistem za obradu otpadnih voda.
INcINERATION OFWASTE - SPALJIVANJE OTPADA,
tehnika razgradnje organskog otpada i dezinfekcija otpada. Pri spaljivanju otpada potrebno je osigurati besprijekorne uslove izgaranja. Mogu-
će je da se izgaranjem razgrade osnovni opasni organski spojevi, a da
se istovremeno stvore nove opasne zagađujuće tvari. Pod određenim
uslovima, posebno kod nepotpung izgaranja otpada, mogu se u otpadnim gasovima emitovati PCDD, PCDF, PAH, PCB/PCT koji nisu uneseni u
ložište, već nastaju u toku sagorijevanja ili hlađenja dimnih gasova. Veća
temperatura kao i duže vrijeme zadržavanja dimnih gasova u komori za
spaljivanje znače učinkovitiju razgradnju.
INcOMPATIbLE WASTE - NESPOJIV OTPAD,
otpad nepogodan za miješanje sa drugim otpadom ili materijalima zbog
opasnosti od reaktivnosti.
INDUSTRIAL WASTE - INDUSTRIJSKI OTPAD,
otpad iz tehnoloških procesa same industrije: može biti anorganski ili organski. Često sadrži metalne komponente, organske ili anorganske kiseline, polimere, kemikalije, ostatke boja, katrana, sapuna, detergenta i dr.
INDUSTRIAL WASTE WATER - INDUSTRIJSKA OTPADNA VODA,
voda ispuštena nakon upotrebe ili proizvedena u industrijskim procesima, koja se više ne koristi za dati proces.
INERT gAS - INERTNI GAS,
gasovi koji stupaju u reakciju sa drugim supstancama pod normalnim
uslovima.
INERTWASTE - INERTNI OTPAD,
otpad koji zauzima veliki prostor, a ima mali negativan ekološki ili zdravstveni uticaj.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 269
IN-SITU cONDITIONS - IN-SITU USLOVI (BIOLOŠKA RAZNOVRSNOST),
uslovi u kojima egzistiraju genetski izvori unutar ekosistema i prirodnih
staništa, a u slučaju udomaćenih ili kultivisanih vrsta, okruženje u kome
su razvili svoja specifična svojstva.
IN-SITU cONSERVATION - IN-SITU OČUVANJE (BIOLOŠKA RAZNOVRSNOST),
očuvanje ekosistema i prirodnih staništa, te održavanje i obnavljanje vrsta sposobnih za opstanak u njihovom prirodnom okruženju.
INSPEcTION – KONTROLISANJE/ KONTROLIRANJE,
aktivnosti kao što su: mjerenje, provjeravanje, ispitivanje jedne ili više
karakteristika nekog entiteta i upoređivanje dobijenih rezultata sa postavljenim zahtjevima da bi se utvrdilo da li je postignuta usklađenost za
svaku karakteristiku.
INTEgRATED EcOLOgIcAL ASSESSMENT - INTEGRALNA EKO LOŠKA
PROCJENA,
potrebna zbog važnosti biotičnih kao i abiotičnih faktora za funkcionisanje ekosistema. Sastoji se od:
■ biološke procjene, procjene biološkog stanja u odnosu na strukturu
i funkciju;
■ ekotoksikološke procjene, primjena toksikoloških alata, kao što su eksperimenti i laboratorijske analize;
■ ekološke procjene, procjene interakcije biotičkih zajednica sa abiotič-
kim faktorima i staništima.
INTEgRATED POLLUTION PREVENTION cONTROL (IPPc) - INTEGRALNO
PREVENTIVNO REGULISANJE ZAGAĐIVANA,
integralni uređeni okvir u kojem se sve emisije i uticaju regulišu unutar
iste okolišne saglasnosti izdate od strane ovlaštene institucije. Pristup
IPPC traži korištenje najbolje raspoložive tehnike, okolinskog upravljanja, čišće proizvodnje i redukcije otpada.
INTERESTED PARTY - ZAINTERESIRANA STRANA,
pojedinac ili grupa koji su u vezi ili su direktno pod uticajem okolinskog
učinka organizacije.
INVENTORY - KATASTAR,
uređene informacije o teritorijalnom rasporedu ispuštanja i prisutnosti
zagađujućih materija, kao i o njihovom djelovanju. 270 Izazovi okolišne dozvole
INVENTORY - INVENTARIZACIJA (BILANSIRANJE)
inputa i outputa (materija i energija, uključujući otpad i polutante vode i
atmosfere) kod proizvodnje ili pružanja usluga u cilju (1) izrade katastra
emisije (zagađivanja), (2) procjene uticaja na okolinu ili (3) procjene životnog ciklusa.
ISO STANDARDS – MEĐUNARODNI STANDARDI ISO,
skup propisa što ih određuje Međunarodna organizacija za standardizaciju kako bi se, između ostalog, lakše odgovorilo globalizaciji međunarodnog tržišta. Ovi standardi bi trebalo da omoguće zemljama u razvoju
da lakše izvoze svoje proizvode prilagodivši ih uslovima koji se u razvijenim zemljama odnose na zdravlje i sigurnost, te očuvanje okoline, kao i
veći stepen iskorištenja energije i materijala uz niže troškove proizvodnje i bolje iskorištenje svih elemenata proizvodnje.
L
LAND EXchANgE - PROMJENA NAMJENE ZEMLJIŠTA,
planska mjera ili uzurpacija zemljišta, čime se prirodna funkcija tla ili
prethodna funkcija zamjenjuje drugačijim sadržajem, što ima prvenstveni uticaj na osiromašenje bilološke raznovrsnosti i klimatske promjene.
LAND RESTORATION - RESTAURACIJA ZEMLJIŠNOG PRO STORA,
proces ili postupak vraćanja zemljišta u prvobitno stanje, posebno nakon velikih šteta uzrokovanih aktivnostima, kao što je rudarstvo ili odlaganje otpada, kao i nakon što je zemljište korišteno u poljoprivrednoj
proizvodnji.
LAND USE chANgE AND FORESTRY (LUcF) - PROMJENA NAMJENE
ZEMLJIŠTA I ŠUMARSTVO,
jedan od dva osnovna uzroka klimatskih promjena (drugi je emisija stakleničkih gasova). Neravnoteža u bilansu karbona nije samo u emisijama CO2
nastalim spaljivanjem fosilnih goriva, nego i smanjenju biomase
šumskih ekosistema (rezervoara karbona). Isto tako, promjena namjene
zemljišta, koja se odražava na režim absorpcije i refleksije energije sun-
čevog zračenja (svjetla boja reflektuje, tamna boja absorbuje …) utiče na
klimatske promjene.
LAND USE PLANNINg - PLANIRANJE KORIŠTENJA ZEMLJIŠNOG PROSTORA,
(1) aktivnost neophodna da bi se spriječila nepovratna i nepopravljiva
oštećenja kvaliteta okoline i života (2) smanjenje konflikta u prostoru na-Federalno ministarstvo okoliša i turizma 271
stalo potražnjom tla za različite privredne funkcije, urbani razvoj, izgradnju saobraćajnica ili očuvanje prirodnih sadržaja i funkcija.
LANDFILL - ODLAGALIŠTE OTPADA (SMEĆA), DEPONIJA,
mjesto gdje se vrši odlaganje otpada. Obično se razlikuju deponije komunalnog otpada i deponije industrijskog otpada. Ukoliko se radi o nekontrolisanom odlaganju, u procesu truljenja organskih materija, dolazi
do zagađivanja vode i zraka, te širenje zaraza putem putem životinja (ptice, glodari...). Kontrolisano odlaganje se vrši na sanitarnim deponijama.
LIQUID WASTE - TEČNI OTPAD,
otpad u tečnom agregatnom stanju.
LITTER - SMEĆE,
dio čvrstog materijala (obično pakovnog materijala) koji je stvoren od
potrošača i na neodgovarajući način ili nepromišljeno odbačen na ulicu
i sl.
LONg-RANgE AIR POLLUTION - ZAGAĐIVANJE ZRAKA NA VELIKIM
UDALJENOSTIMA,
prenos zagađenog zraka koji u potpunosti ili djelimično potiče iz zone
koja potpada pod jurisdikciju jedne države i koje ima štetne posljedice u
zoni koja je u pravnoj nadležnosti druge države, i to na tolikoj udaljenosti
da se uglavnom ne može razgraničiti priliv iz pojedinačnih ili grupnih
izvora zagađujućih materija.
LOW-EMISSION cOMbUSTION - MALOZAGAĐUJUĆE SAGO RIJEVANJE,
spaljivanje fosilnih goriva ili drugih materijala koje omogućuje: (1) potpuno sagorijevanje kako bi se minimizirala emisija produkata nepotpunog sagorijevanja; (2) uslove da se ne stvara visoka emisija SO2 i NOx i (3)
uslove da se dimnim gasovima ne iznosi pepeo iz ložišta.
M
MAjOR AccIDENT - ZNAČAJAN AKCIDENT,
pojava velike emisije, požara ili eksplozije koja nastaje zbog nekontroranih promjena nastalih tokom rada postrojenja, a predstavlja veliku opasnost po zdravlje ljudi ili okolinu posredno ili neposredno unutar ili izvan
postrojenja uključujući jednu ili više opasnih supstanci.
MANDATORY REcYcLINg - OBAVEZNA RECIKLAŽA,
zakonska obaveza koja traži od potrošača da neke materijale izdvaja iz
toka otpada ili da se cjelokupan otpad vraća u reciklažu. 272 Izazovi okolišne dozvole
MATERIAL REcOVERY - POVRAT MATERIJALA,
materijali i nusproizvodi koji se mogu ponovo dobiti iz čvrstog otpada.
Ne odnosi se na proces ponovne upotrebe u samom proizvodnom procesu (industrijski škart).
MAXIMUM ALLOWAbLE cONcENTRATION (MDK) - MAKSIMALNO
DOZVOLJENA KONCENTRACIJA,
koncentracija štetnih gasova, para i aerosola u zraku radnih mjesta koja
ne prouzrokuje oštećenja zdravlja pri svakodnevnom osmočasovnom
radu (pri normalnim klimatskim uslovima i neforsiranom disanju).
MONITORINg - SISTEM PRAĆENJA,
praćenje uticaja na okolinu, stanja okoline (vode, zraka, tla, ekosistema) i
efekata okolinskog upravljanja.
MUNIcIPAL SOLIDWASTE (MSW) - GRADSKI ČVRSTI OTPAD,
zajednički naziv za otpad od stanovništva i komercijalni materijalni otpad u gradskom području.
MUNIcIPALWASTE - KOMUNALNI OTPAD,
otpad koji nastaje kao produkt aktivnosti u urbanim sredinama, a dijeli
se na:
■ otpad iz domaćinstva i zanatskih radnji, administrativnih ustanova i
trgovina,
■ glomazni otpad iz istih izvora ali se prikuplja povremeno,
■ ulični otpad,
■ građevinski otpad: šut, zemlja, mješoviti otpad sa gradilišta,
■ vrtni i zeleni otpad iz parkova, pijaca i grobalja.
N
NATIONAL ENVIRONMENTAL hEALTh AcTION PLAN (NEhAP) -
NACIONALNI OKOLINSKI/ZDRAVSTVENI PLAN,
plan istovremenog postizanja okolinskih i zdravstvenih ciljeva na teritoriji države.
NATURE cONSERVATION - OČUVANJE PRIRODE,
širi koncept strateških mjera usmjerenih ka zaštiti prirode.
NATURE hERITAgE - PRIRODNO NASLIJEĐE,
neponovljivost prirodnih fenomena, dijelovi prirode koji su od posebnog naučnog, kulturnog, istorijskog, ekološkog i rekreativnog značaja.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 273
NATURE PROTEcTION - ZAŠTITA PRIRODE,
interakcija ljudske vrste sa prostorom u kojem egzistira u prostornoj i
vremenskoj dimenziji u cilju njegove zaštite (očuvanja). Obično se svodi
na dio prostora (dijelovi države, dijelovi planete), ali postoje nastojanja
da se on globalizira. Najčešće se 15 do 20% teritorije države nalazi pod
nekim od režima zaštite prirode.
NATURAL hERITAgE - PRIRODNO NASLIJEĐE,
neponovljivost prirodnih fenomena, dijelovi prirode koji su od posebnog naučnog, kulturnog, istorijskog, ekološkog i rekreativnog značaja.
NOISE - BUKA,
svaka nepoželjna i neprijatna zvučna pojava koja utiče na fizičko i psihič-
ko stanje ljudi i može da ošteti funkcije pojedinih organa. Buka po svom
štetnom dejstvu zavisi od intenziteta, spektra i karaktera. Po karakteru,
može biti: kontinuirana (saobraćaj, kompresori, ventilatori i sl.) i impulsna (prisutna u nekim specifičnim djelatnostima mašinske industrije). Sa
intenzivnim industrijskim razvojem stalno se povećava broj izvora buke.
Protiv buke kao važnog faktora ugrožavanja radne i životne okoline
mora se boriti na mjestima njenog nastajanja, a moguće su i mjere da se
ambijentalna buka absorbuje (drvoredi, zidovi).
NOISE POLLUTION - ZAGAĐIVANJE BUKOM,
zagađivanje okoline štetnom i neprijatnom bukom.
NONgOVERNMENTAL ORgANISATION (NgO) - NEVLADINA
ORGANIZACIJA (NVO),
udruženja građana na državnom, regionalnom ili lokalnom nivou sa nekomercijalnim ciljevima kao što su zaštita prirode, okoline, zdravlja potrošača ili društvenog interesa.
NONRENEWAbLE RESOURcES - NEOBNOVLJIVI RESURSI,
minerali, fosilna goriva koje čovjek crpi iz zemlje i tako doprinosi njihovom
iscrpljivanju. Održivo korištenje resursa zahtijeva da procenat potrošnje
neobnovljivih resursa i drugih primarnih materija treba stalno smanjivati
da preostale iskoristive rezerve nikada ne budu iscrpljene. Ciklusi materija moraju biti regulisani. Trajnija eksploatacija je moguća samo ako se
procenat potrošnje smanjuje svake godine u određenoj proporciji u odnosu na pretdhodne godine. Da bi se nadoknadilo to smanjenje postoje
dvije mogućnosti: zamjena obnovljivim resursima ili povećanje resursne
efikasnosti. (Primjer ograničenja površina za stanovanje u Švicarskoj: da
se u svakoj deceniji izgradi za 50% manje stambenog prostora nego u
prethodnoj deceniji).274 Izazovi okolišne dozvole
NUcLEAR ENERgY - NUKLEARNA ENERGIJA,
energija koja se oslobađa pri nuklearnim reakcijama (fisija i fuzija). U
praksi se za dobivanje energije koristi samo fizija. Nuklearna energija
znatno povećava energetske rezerve na Zemlji, ali zbog visokog rizika
zvanično se zagovara obustava izgradnje novih postrojenja - nuklearnih
elektrana.
O
ODOUR ThREShOLD - PRAG MIRISA,
prag prepoznavanja ili otkrivanja mirisa.
OLIgOTROPhIc WATER - OLIGOTROFNA VODA,
vodena masa okarakterisana niskim sadržajem hranljivih tvari, niskom
mutnoćom, malim brojem vodenih organizama, talogom po pravilu
smeđe boje i sadržajem neznatne količine organske materije.
OZONE - OZON,
alotroska modifikacija oksigena, čiji se molekule sastoje od tri atoma
oksigena. Razlikuje se stratosferski i troposferski ozon koji imaji sasvim
različite pristupe regulativi.
OZONE DEPLETINg SUbSTANcES (ODS) - SUPSTANCE KOJE OŠTEĆUJU
OZONSKI OMOTAČ,
kemijske tvari prirodnog i antropogenog porijekla koje imaju sposobnost izmjene fizičkih i kemijskih osobina ozonskog omotača.
OZONE LAYER - OZONSKI OMOTAČ (SLOJ),
komponenta stratosfere od koje zavisi život na zemlji. Ozon je ekstermno
rijetka komponenta u Zemljinoj atmosferi. Na svakih 10 miliona molekula u zraku oko 3 su ozon. Njegova koncentracija je mnogo veća u višem
dijelu atmosfere (stratosfera) između 10 i 50 km iznad Zemljine površine.
Zbog sposobnosti da apsorbuje UV-B zračenje ovaj sloj štiti život na Zemlji. Ugrožen je nekim supstancama antropogenog porijekla.
P
PAcKAgINg - AMbALAžA,
materijal kojim se roba omotava ili predmet u koji se smješta da bi se
zaštitila, sigurno transportovala, te da bi se njom lako i bez opasnosti
rukovalo. Ambalažom se roba štiti od mehaničkih oštećenja, od promjene osobina, od gubitaka na količini i od nedopuštenih manipulacija, od Federalno ministarstvo okoliša i turizma 275
atmosferskih uticaja, kemijskih i fizičkih djelovanja, mikroorganizama
itd. Ambalažom se štiti okolina od eventualinih štetnih uticaja od strane
robe, npr. od djelovanja zapaljivih, eksplozivnih i otrovnih tvari. Ambala-
ža često omogućava povoljnije skladištenje i lakšu upotrebu robe, a vrlo
često služi i za reklamu, svraćajući pažnju na robu i pobuđujući želju da
se ona kupi. Savremeni proces proizvodnje redovno završava pakovanjem (ambalažiranjem) i za mnoge proizvode široke potrošnje ambalaža
je presudni faktor pri plasmanu na tržištu; odatle je razumljiv značaj ambalaže za savremenu privredu. S druge strane, ambalaža je proizvod sa
vrlo kratkim vijekom upotrebe, te kada joj prestane funkcija ima karakter
otpada.
PARTIcULATE MATTER - ČESTIČNA TVAR,
produkti spaljivanja fosilnih goriva (leteći koks, leteći pepeo, čađ), iz industrijskih postrojenja (mljevenje, manupulacija, sušenje) prisutni u izlaznim gasovima ili u atmosferskom zraku.
PARTIcULATE POLLUTION - ZAGAĐIVANJE ČESTICAMA,
zagađivanje zraka sitnim tečnim ili čvrstim česticama.
PARTIcULATES - ČESTICE,
čvrste ili tečne tvari, čađ, prašina, aerosol, dim i para.
PAThWAY - PUTANJA,
fizički tok kemikalija ili drugih zagađujućih materija od izvora do organizma izloženog djelovanju.
PERSISTENcE - POSTOJANOST,
trajnost komponente u okolini, kada je u nju jednom unesena. Neke
komponente mogu postojati manje od sekunde, a nekim je postojanost
neodređena (tvari koje oštećuju ozonski omotač postojane su u stratosferi više decenija).
POLLUTANT - ZAGAĐUJUĆA MATERIJA (ONEČIŠĆUJUĆA TVAR,
ONEČIŠĆAVALO, POLUTANT, ZAGADA),
(1) svaka supstanca koja se nađe na pogrešnom mjestu u pogrešno
vrijeme. (2) Materija koje se može pojaviti u vodi, zraku, tlu ili u živim
organizmima u koncentracijama koje su štetne, opasne ili rizične, kao i
vještački proizvedene materije za koje u prirodi ne postoji mehanizam
samočišćenja (razgradnje).276 Izazovi okolišne dozvole
POLLUTER - ZAGAĐIVAČ (IZVOR ZAGAĐIVANJA, IZVOR ONE ČIŠĆAVANJA,
ONEČIŠĆIVAČ),
postrojenje čije djelovanje posredno ili neposredno prouzrokuje zagađivanje okoline (ložište, saobraćajno sredstvo, tehnološko postrojenje…).
POLLUTER PAYS PRINcIPLE (PPP) - PRINCIP ZAGAĐIVAČ PLAĆA,
princip internaliziranja okolinskih troškova kojim državni organi vlasti
nastoje da promovišu, imajući u vidu pristup da zagađivač treba da snosi trošak prouzrokovan vlastitim zagađivanjem, poštujući javni interes,
a bez narušavanja međunarodne trgovine i ulaganja. Za štetu nastalu
onečišćavanjem okoline odgovara pravna ili fizička osoba koja je nezakonitim ili nepravilnim djelovanjem omogućila ili dopustila onečišćavanje okoline. Ovaj sistem ima i pristalica i protivnika - teret sanacije pada
na vlasnika, a ne na poreskog obveznika, time se samo plaća dozvola za
zagađivanje, jača državni aparat nad privredom i dr. Princip zagađivač
plaća se u zemljama OECD-a još značajno ne primjenjuje kod zaštite zraka, jer se - za razliku od problematike voda - može teže dokazati koliko
je koji izvor na datom prostoru doprinio određenom nivou zagađenosti.
To znači, da se princip ne zasniva na kažnjavanju prema veličini emisije,
već prema doprinosu zagađenosti zraka područja, odnosno da se ne zahtijeva samo korišćenje savremene tehnike, nego i racionalno korišćenje
prostora (asimilacionih sposobnosti atmosfere kroz izbor lokacije i parametara dimnjaka).
POLLUTION cONTROL - REGULISANJE ZAGAĐIVANJA,
termin za administrativne mehanizme regulisanja i različite tehničke
procese i uređaje koji se koriste za smanjenje emisije u zrak, vodu i toka
otpada.
POPULATION EQUIVALENT (PE) - EKVIVALENTNI BROJ STANOVNIKA (EBS),
osnovica za plaćanje naknada za zaštitu voda, izračunat za maksimalno
dvadesetčetveročasovno ispuštanje otpadnih voda na bazi (1) količine
ispuštene otpadne vode; (2) stepena njene zagađenosti; (3) propisane
kategorije prijemnika.
POSTULATES OF SUSTAINAbLE DEVELOPMENT - POSTULATI ODRŽIVOG
RAZVOJA,
usmjerenja kako filozofiju održivog razvoja primijeniti u praksi (u razvoju države). Razlikuju se postulati koji se odnose na: (1) prirodne nauke
(principi zaštite prirode, principi korištenja resursa i principi upravljanja
zagađivanjem), (2) ekonomski sistem (organizacija prostora, upravljanje
rizicima, ekonomski instrumenti....) i (3) društveni sistem (razvoj svijesti,
promjena sistema vrijednosti...).Federalno ministarstvo okoliša i turizma 277
PREVENTION OF POLLUTION - SPREČAVANJE ZAGAĐIVANJA,
primjena procesa, postupaka, materijala ili proizvoda da se izbjegne,
smanji ili reguliše zagađivanje; mogu uključiti reciklažu, obradu, izmjene
u procesima, regulacione mehanizme, efikasno korištenje resursa i supstituciju korištenih materijala. Potencijalne prednosti prevencije zagađivanja su smanjenje nepovoljnih uticaja na okolinu, poboljšanje efikasnosti i smanjenje troškova.
PROTEcTED AREA - ZAŠTIĆENO PODRUČJE (BIOLOŠKA RAZNO VRSNOST),
geografski određeno područje koje je namijenjeno ili vođeno i upravljano na način da se postigu specifični ciljevi zaštite.
PROTOcOL - PROTOKOL,
(1) slijed formalnih postupaka za vođenje analize; (2) prilog uz međunarodni ugovor (konvenciju) u kome su specificirane obaveze koje moraju
sprovesti stranke Konvencije.
Q
QUALITY - KVALITET/KAKVOĆA,
ukupnost karakteristika nekog entiteta koje ga čine sposobnim da zadovolji izražene ili pretpostavljene potrebe (kvalitet je zadovoljstvo kupca).
Dijeli se na must be quality (obavezan kvalitet - obavezne karakteristike
proizvoda) i atractive quality (dopadljivi kvalitet - karakteristike proizvoda zbog kojih se proizvod posebno dopada kupcu).
R
R STRATEgY - R STRATEGIJA,
primjena tehničkih mjera da se smanji količina otpada. Cilj je smanjiti potrebe za eksploatacijom prirodnih resursa, ali isto tako i postići ekonomske efekte zbog smanjenih troškova dobivanja sirovina. Princip odgovornosti proizvođača za otpad, posebno kada se radi o ambalaži, doveo je
do intenziviranja reciklaže do mjere da su se iz nje izdvojili novi principi
smanjenja otpada, koji svi (na engleskom jeziku), počinju sa slovom R.
REASONAbLY AVAILAbLE cONTROL TEchNOLOgY (RAcT) - RAZLOŽNO
PRIHVATLJIVE TEHNOLOGIJE ZA OGRANIČAVANJE ZAGAĐIVANJA,
smanjenje zagađivanja zraka korištenjem opreme koja je i tehnološki
izvodljiva i troškovno efektivna. 278 Izazovi okolišne dozvole
REcEPTOR - RECEPTOR /PRIJEMAC,
živi organizmi ili materijali koji su pod uticajem, i uključuju i ukupnu me-
đuzavisnost živih organizama, na primjer: ekosisteme.
REcOVERY - POVRAT/OPORABA,
povrat materijala i energije iz iskorištenih proizvoda ili otpada u privredni sistem primjenom određenog tehnološkog postupka ili spaljivanjem.
REcYcLINg - RECIKLAŽA/RECIKLIRANJE,
povrat u isti tehnološki proces u kome je otpad nastao (staro željezo u
željezaru, prikupljeni papir u tvornicu papira itd.).
RED LIST - CRVENA LISTA,
(1) popis ugroženih životinjskih vrsta dat po državama; (2) lista od 23
opasne tvari koje se ispuštaju u vodu određene od UK koji treba da
se minimiziraju korištenjem BATNEEC principa; (3) popis vrsta opasnog
otpada prema Direktivi o otpadu EU.
REFRIgERANT MANAgEMENT PLAN (RMP) - PLAN UPRAVLJANJA
SREDSTVIMA ZA HLAĐENJE,
sa zadatkom da na nivou države uspostavi i implementira zaštitnu strategiju koja se odnosi na troškovno efektivne mjere za sprečavanje isticanja
(curenja) sredstva za hlađenje koji imaju potencijal stanjivanja ozonskog
sloja, koje podrazumijevaju i uključuju sve alternativne tehničke i sigurnosne opcije. Koncept ovog plana se takođe može koristiti kao dio sistema okolinskog upravljanja u organizacijama.
REgULATION - PROPIS,
dokument koji sadrži obavezna zakonska pravila, a donosi ga nadležno
tijelo.
RELEASES - ISPUŠTANJA,
supstance koje napuštaju tehnosferu u gasovitom, tečnom ili čvrstom
obliku, i fizički efekti poput buke. Supstance se smatraju ispuštanjima
kada ne mogu biti obnovljene drugačije nego istim putem koji je kori-
šten pri njihovom dobivanju iz prirodnih izvora.
RENEWAbLE ENERgY - OBNOVLJIVA ENERGIJA,
energija iz resursa kao što su snaga vjetra i solarna energija koja može
dati neograničenu proizvodnju bez iscrpljivanja prirodnih resursa.
RENEWAbLE RESOURcES - OBNOVLJIVI RESURSI,
resursi za koje postoje prirodni mehanizmi obnavljanja: šume, podzemne vode, poljoprivredno zemljište, more. Korištenje obnovljivih resursa
treba da bude tako organizovano da procenat ekspoloatacije ne bude Federalno ministarstvo okoliša i turizma 279
veći od procenta prirodne regeneracije. Ovo znači da se potrošnja obnovljivih resursa ne može kompenzirati podsticanjem njihovog razvoja,
nego samo ograničavanjem potrošnje, tj. postoji opravdan stav da čovjekove intervencije u povećanje produktivnosti prirodnih resursa mogu da
ugroze mogućnosti regeneracije za duži period. Pretjerano djelovanje u
sferi obnovljivih bioresursa u kratkom periodu, u zavisnosti od prirode
intervencija, može da dovede do uništenja prirodnog potencijala regeneracije za duži period.
REPLAcEMENT - ZAMJENA KORIŠTENIH SIROVINA,
zamjena rijetkih sirovina ili opasnih kemikalija sirovinama koje su manje
vrijedne ili kemikalijama koje su manje štetne po zdravlje ili okolinu.
RESOURcES - RESURSI (IZVORI),
prirodni faktori koji se koriste u ekonomskom procesu. Dijele se na:
■ abiotične (mineralne i energetske), biotične i humane;
■ obnovljive i neobnovljive;
■ iscrpljujuće i neiscrpljujuće.
Humani resurs je jedini resurs čiji kvalitet raste kroz proces njegove
eksploatacije.
RESOURcES REcOVERY - POVRAT RESURSA,
izdvajanje korisnih komponenti iz iskorištenih proizvoda ili otpada čime
se postiže ušteda prirodnih resursa i smanjenje okolinskog uticaja pri njihovoj eksploataciji.
REUSE - PONOVNA UPOTREBA,
naknadna upotreba komponente, dijelova komponenti ili proizvoda nakon kraja njegove prvobitno namijenjene upotrebe.
RISK MANAgEMENT - UPRAVLJANJE RIZIKOM,
u prvoj fazi podrazumijeva iznalaženje metoda za procjenu i vršenje procjene vjerovatnoće rizika i procjene šteta koje bi pri tome mogle nastati.
Upravljanje rizicima se vrši tako što se ne dozvoljava da umnožak vjerovatnoće nastanka rizika i procijenjene eventualne štete bude veći od
zadate konstantne vrijednosti. To znači, što su moguće veće štete, vjerovatnoća nastanka akcidenta mora biti toliko puta manja.
RUbbISh - SMEĆE,
neraščlanjiv otpad bilo zapaljiv (papir, drvo, platno), bilo nezapaljiv (metal, staklo, keramika).280 Izazovi okolišne dozvole
S
SANITARY LANDFILL - SANITARNO ODLAGALIŠTE OTPADA (SMEĆA),
SANITARNA DEPONIJA,
način odlaganja otpada (smeća) gdje su podzemne i oborinske vode i
zrak zaštićeni od zagađivanja, kao i od neželjenog prisustva životinja i
ljudi.
ScATTERED TOXIc WASTE - RASPRŠEN TOKSIČNI OTPAD,
toksičan ili opasan otpad koji nastaje u malim preduzećima, kućnim pogonima i labotarijama. Radi se o otpadu koja nasataje na velikom broju
mjesta, što otežava upravljanje njime.
SEDIMENT PARTIcLES (AIR) - TALOŽNE ČESTICE (ZRAK),
čestice koje se u procesu samočišćenja atmosfere talože na tlo. Potiču
od emitovanih čestica u atmosferu iz prirodnih i antropogenih izvora,
pri čemu su pretrpjele i određene kemijske transformacije (metali kao
dijelovi čestica pepela vežu se sa sumpordioksidom i sumportrioksidom
iz atmosfere i stvarajući sulfite i sulfate).
SEDIMENTATION - TALOŽENJE (IZBISTRAVANJE)
suspendiranih materija u vodi, jedna od najčešće primjenjivanih metoda
prečišćavanja voda. Proces se zasniva na prirodnoj tendenciji odvajanja
netopivih suspendiranih materija u vodi taloženjem, koje se dešava pod
uticajem gravitacije. Sedimentacijom se mogu ukloniti iz vode suspendirane materije organskog ili anorganskog porijekla čiji je prečnik čestica
veći od 10
-7
m.
SELF-PURIFIcATION (WATER) - SAMOPREČIŠĆAVANJE (VODA),
prirodni procesi samoprečišćavanja zagađene vodene mase.
SLUDgE - ŠLJAKA,
(1) istopljeni pepeo nastao u procesu sagorijevanja uglja pri višim temperaturama, (2) istopljena jalovina rude sa dodacima koja nastaje u metalurškim procesima dobijanja metala iz rude ili njihovog prečišćavanja.
SMOg - SMOG,
oblik zagađenog zraka u gradovima, posljedica nepotpunog sagorijevanja fosilnih goriva u malim ložištima i neregulisanog saobraćaja. Riječ
je nastala u Velikoj Britaniji kao složenica od smoke i fog (dim i magla).
Glavne karakteristike smoga su: po kemijskom sastavu to je smjesa čađi,
kapljica karbohidrogena, pepela i SO2 kao primarnih polutanata, te vodenih kapljica u obliku magle. Posljedice na čovjeka se najčešće manifestiraju iritacijom i oboljenjima respiratornih organa. Razvijene države Federalno ministarstvo okoliša i turizma 281
imaju implementirano zakonodavstvo koje podupire upotrebu manje
zagađujućih goriva i niže emisije toksičnih gasova u atmosferu.
SOIL - TLO (ZEMLJIŠTE),
nezavisna prirodna cjelina, sa jedinstvenom morfologijom koja je posljedica kombinacije klime, biljaka i životinja, materijala stijena, reljefa, podzemnih voda i starosti. U BH su tlo i zemljište sinonimi, dok je u Hrvatskoj
tlo ono sto se obrađuje, a zemljište ono što mjeri geometar.
SOIL AcIDIFIcATION - ZAKISELJENOST TLA (ZAKISELJAVANJE TLA),
smanjenje sadržaja bazičnih (alkalnih) katjonskih nutrienata u tlu prouzrokovano depozicijom sumpornih i nitrogenovih spojeva iz atmosfere.
Mjera zakiseljenosti tla je molarni odnos Al/(Ca+Mg+K). Ukoliko je ovaj
odnos veći od 1 smatra se da je zakiseljenost tla kritična.
SOIL QUALITY - KVALITET TLA,
sva prisutna pozitivna ili negativna svojstva vezana za korištenje tla i njegove funkcije.
SOLAR ENERgY - SUNČEVA ENERGIJA,
energija koja se dobiva iz sunčevog zračenja koje dospijeva na Zemljinu
površinu. Koristi se energija direktnog zračenja, kao i putem uređaja za
konverziju ili akumulaciju energije.
SOLID PARTIcLES - ČVRSTE ČESTICE,
nastaju u tehnološkim procesima, kao i u prirodi; zagađuju zrak i vode, a
preko njih i tlo.
SOLIDWASTE MANAgEMENT - UPRAVLJANJE ČVRSTIM OTPADOM,
aktivnosti koje osiguravaju sakupljanje, obradu i odlaganje čvrstog otpada. Upravljanje takođe uključuje i ponovno korištenje materijala i
energije iz otpada. Čvrsti otpad nastaje u industriji, rudarstvu i poljoprivredi, kao i na mjestima stanovanja (komunalni otpad). Otpad je uvijek
prisutan i može nastati i slučajnim odbacivanjem. Neodgovarajućim odlaganjem čvrstog otpada mogu se prouzrokovati ekološki i zdravstveni
problemi. Upravljanje čvrstim otpadom danas je složeno i skupo zbog
stalnog povećanja zapremine stvorenog otpada. Stoga je neophodno
uvesti upravljanje otpadom na svim nivoima u državi.
SOOT - ČAĐ,
alotropska modifikacija karbona, nastaje prilikom sagorijevanja fosilnih
i karbohidrogenovih goriva kada ne postoje uslovi za potpuno sagorijevanje. Zavisno od postupka i tehničkih uređaja, nastaju veće ili manje
količine emitirane čađi. Čađ dospijeva u atmosferu i emisijom iz specijali-282 Izazovi okolišne dozvole
zovanih tvornica za proizvodnju ovog proizvoda, namijenjenog za dalju
upotrebu u drugim vrstama proizvodnje. Prilikom rada automobilskih
motora, naročito kod neregularnog rada, javljaju se povećane količine
čađi u izduvnim gasovima. Od nastanka pa do oblikovanja čestice čađi se
hlade i tom prilikom apsorbuju pojedine toksične komponente: okside
nitrogena, karbonmonoksid. Čestice čađi u atmosferi su jezgra kondenzacije vodene pare.
SOURcES OF URbAN AIR POLLUTION - IZVORI ZAGAĐIVANJA ZRAKA U
URBANIM PODRUČJIMA,
zagađivanje atmosfere u urbanom području porjeklom od energetike
(sagorijevanjem fosilnih goriva kod proizvodnje sekundarnih energenata); industrije (industrijsko zagađivanje nastaje ispuštanjem zagađujućih
materija iz tehnoloških postrojenja i sastoji se uglavnom, od slabo reaktivnih komponenti); domaćinstava (zagrijavanjem u domaćinstvu ispuštaju se produkti nastali spaljivanjem prirodnog gasa, tečnog goriva
ili uglja); saobraćaja (zagađivanje od saobraćaja se sastoji uglavnom od
ispuštanja CO2
, NOx, VOC, olovo).
SPATIAL DEVELOPMENT - PROSTORNI RAZVOJ,
cjelokupan razvoj prirodnog i izgrađenog na određenom prostoru. Preteče ovog termina su termini Prostorno uređenje, a zatim Prostorna organizacija i namjena prostora. U kontekstu Prostornog razvoja uvedene
su 1995. godine u EU Prostornorazvojne smjernice.
SPEcIAL INDUSTRIAL WASTE - POSEBNI INDUSTRIJSKI OTPAD,
otpad koji sadrži pretežno rizičan otpad, kao što su rastvarači, kiseline,
soli i koji treba da bude obrađen u posebnim postrojenjima.
STAKEhOLDER - ZAINTERESIRANA STRANA,
oni koji imaju interes u nečemu (vlasnici, partneri, odgovorne agencije,
potrošači, NGO, javnost i drugi). Kada se govori o okolini, zainteresirane
strane mogu biti država, lokalne zajednice, nauka, građani, NVO itd.
STATIONARY SOURcE - NEPOKRETNI (STABILNI) IZVOR
zagađivanja, obično termoenergetsko ili industrijsko postrojenje.
SUbSTANcES hAZARDOUS TO SOIL - SUSPSTANCE ŠTETNE ZA TLO,
supstance koje zbog svojih osobina, u određenim količinama i kocentracijama, mogu imati nepovoljan uticaj na funkciju i korištenje tla.
SURFAcEWATER - POVRŠINSKE VODE,
vode na površini zemlje (rijeke, jezera). Federalno ministarstvo okoliša i turizma 283
SUSPEcT SITE - SUMNJIVA LOKACIJA,
lokacija za koju se sumnja da je opasna za predviđenu upotrebu ili lokacija za zaštitu čovjeka i okoline od opasnosti.
SUSTAINAbILITY - ODRŽIVOST,
djelovanje prema održivosti, proces upravljanja razvojem i promjenama,
u cilju održavanja i poboljšavanja kapaciteta za sigurnost budućih generacija. Razlikuje se:
■ tehnička održivost (postoji mogućnost da se postrojenje ili objekat
održava - popravlja);
■ ekonomska održivost (stvara se dodatna vrijednost, koja pokriva
troškove proizvodnje, proširenu reprodukciju i zaradu vlasnika);
■ okolišna održivost (uključuje prethodne nivoe održivosti uz uključivanje amortizacije prirodnih resursa).
SUSTAINAbLE DEVELOPMENT - ODRŽIVI RAZVOJ,
upravljanje i očuvanje (konzervacija) prirodnih resursa i orjentacija druš-
tvenih djelatnosti, tehnoloških i investicionih promjena na način da se
osigura postizanje i održi zadovoljenje čovjekovih potreba u današnjem
i budućem vremenu. Takav održivi razvoj čuva tlo, vodu, biljni i životinjski svijet, okolinski je prihvatljiv, tehnički adekvatan, ekonomski ostvarljiv i društveno prihvatljiv i poželjan. U literaturi se koriste i termini: trajni
razvoj, uravnoteženi razvoj, ekološki podnošljivi razvoj, usklađeni razvoj,
podrživi razvoj, suzdrživi razvoj, trajno održivi razvoj, potrajan razvoj,
ustrajan razvoj, obstojni razvoj, harmonizirani razvoj.
SUSTAINAbLE WATER MANAgEMENT - ODRŽIVO UPRAVLJANJE VODAMA,
aktivnosti koje imaju za cilj: (a) obezbijediti biološku funkciju voda: voda
je stanište velikog broja organizama, nezaobilazni je faktor u procesu fotosinteze, rastvarač je za sve hranljive elemente tla, hrana je većini živih
organizama, važan je prenosnik energije u svom biokemijskom ciklusu,
značajan je klimatski regulator i (b) obezbjediti privrednu funkciju: snabdijevanje stanovništva vodom, saobraćaj na vodama, ribarstvo, rekreacija na vodama i iskorištavanje vodnih snaga. Niži nivoi u okviru upravljanja vodama su:
■ osiguranje kvaliteta vode;
■ zaštita vode od zagađivanja i
■ zaštita od voda (sprečavanje poplava u dolinama rijeka, bujica, erozija zemljišta i visokih nivoa podzemnih voda).284 Izazovi okolišne dozvole
T
ThERMAL POLLUTION - TERMALNO ZAGAĐIVANJE,
emitovanje toplotne energije u prostor. Kod svih procesa gdje se vrši
konverzija toplotne energije u mehaničku, jedan dio toplotne energije
se emituje u prostor. Kod korištenja energije za zagrijavanje stambenog
i drugog prostora, sva energija se emituje u prostor. Termalnim zagađivanjem temperatura zraka u zimskom periodu u gusto naseljenim gradovima može da poraste i za 1 do 2
o
C. Termalnim zagađivanjem voda,
ukoliko se toplotna energija pri proizvodnji mehaničke (ili preko nje
električne energije) ispušta u vodotokove može da ugrozi ekosisteme tih
vodenih tokova, jezera ili mora.
U
URbAN AIR POLLUTION - ZAGAĐIVANJE ZRAKA U URBANIM PODRUČJIMA,
emitovanje zagađujućih materija nastalih procesima grijanja (sobne
peći, kotlovi centralnog grijanja), saobraćaj, tretmana otpada.
USER PAYS PRINcIPLE - PRINCIP KORISNIK PLAĆA,
princip po kome korisnik roba plaća naknadu za zagađivanje okoline pri
proizvodnji roba. Iako još uvijek slabije priznat u politici i pravnim dokumentima u odnosu na Princip zagađivač plaća, već se de facto primijenjuje u mnogim zemljama putem instrumenata kao što su korisničke
naknade (za vodu, otpad) i naknade, odnosno porezi na upotrebu prirodnih izvora. Princip će se vjerovatno proširiti kada se pojača privatizacija, a time i smanji zakonska regulativa u sektorima vodosnabdijevanja,
snabdijevanja energijom i upravljanja otpadom u mnogim zemljama i
time izazvati pritisak na potpuno pokrivanje troškova cijenama.
V
VOLATILE ORgANIc cOMPOUNDS (VOc) - ISPARLJIVE ORGANSKE
KOMPONENTE,
svaka organska komponenta koja lako isparava. VOC sudjeluju u stvaranju fotokemijskog smoga i dokazano je da štetno utiču na zdravlje. Federalno ministarstvo okoliša i turizma 285
W
WASTE - OTPAD,
(1) reziduum (ostatak) životnog ciklusa proizvoda i usluga za čije
korištenje ne postoji društvenoekonomski interes (zbog toga država nastoji ekonomskim instrumentima da poveća zainteresiranost za korištenje
reziduuma);
(2) reziduum proizvodnje ili korištenja koji je:
a. privatno dobro (o čijem tretmanu odlučuje vlasnik otpada),
b. pod nadzorom države (zbog opasnosti koju otpad može nanijeti
okolini);
(3) reziduum proizvoda i usluga čiji ga vlasnik se:
a. oslobađa (bez bilo kakvih intencija u pogledu daljeg tretmana i finansijsog efekta),
b. želi osloboditi (kako bi se izvršila njegova ekonomska valorizacija),
c. mora osloboditi (kako bi se, s obzirom na mogući rizik) zadovoljili zakonski propisi.
WASTE MANAgEMENT - UPRAVLJANJE OTPADOM,
primjena tehnoloških mjera podstaknutih državnom regulativom, uklju-
čujući i promjenu obrasca potrošnje. Odnosi se, u principu na otpad u
čvrstom agregatnom stanju. Osnov upravljanja je klasifikacija otpada
prema štetnosti.
WASTEWATER - OTPADNA VODA,
zagađena voda, nečista voda, voda koja sadrži primjese ili rastopljene
materije različitog porijekla, zbog kojih se promijenio njen kvalitet i
upotrebljivost.
WATER POLLUTION - ZAGAĐIVANJE VODE,
svaka promjena sastava vode, izazvana prisustvom organskih ili anorganskih supstanci ili promjenama u temperaturi vode, koja je može učiniti neodgovarajućom za njenu dalju upotrebu. Porast populacije i razvoj industrije i poljoprivrede daje porast važnosti u kontroli zagađivanja
vode.
WATER RESOURcES MANAgEMENT - UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA,
sastoji se od slijedećih aktivnosti:
■ planiranje, odnosi se na formulisanje problema, selekciju i vrednovanje alternativnih strategija razvoja i detaljnu analizu najpovoljnije u
odnosu na sva ograničenja i uticaje;
■ projektovanje, obrada odabrane strategije u skladu sa nivoom rješavanja problema;286
■ izgradnja, fizička realizacija projektovanih objekata i mjera,
■ upravljanje i održavanje, prilagođavanje sistema stvarnoj situaciji i
potrebama i
■ promatranje i regulisanje, daje odgovor na pitanje kvaliteta svih
aktivnosti.
WATER TREATMENT - ObRADA (TRETMAN) VODE,
primjena fizičkih, kemijskih i bioloških metoda da bi se voda učinila
podesna za ljudsku upotrebu i druge namjene. Voda za piće mora biti
bakteriološki sigurna, bez štetnih kemijskih supstanci. Sedimentacija,
koagulacija, filtracija, dezinfekcija, aeracija su neki od važnijih postupaka
obrade vode.13.
KORISNE WEb STRANIcE289
13. KORISNE WEb STRANIcE
bIh
Ministarstva, uprave i agencije u bih
Vijeće/Savjet Ministara - www.vijeceministara.gov.ba
Ministarstvo vanjskih poslova BiH - www.vijeceministara.gov.ba
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine -
www.mvteo.gov.ba
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine - www.bhas.ba
Agencija za sigurnost hrane BiH - www.fsa.gov.ba
Akademije
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine - www.anubih.ba
Instituti
Institut za intelektualno vlasništvo BiH - http://www.ipr.gov.ba
Institut za standardizaciju BIH - http://www.bas.gov.ba
Institut za mjeriteljstvo BIH - http://www.met.gov.ba
Institut za akreditaciju BIH – http://www.bata.gov.ba
Federacija bih
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine - www.fmoit.gov.ba
Federalna ministarstva
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije - www.fmeri.gov.ba
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija - www.fmpik.gov.ba
Federalno ministarstvo zdravstva - www.fmoh.gov.ba
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke - www.fmon.gov.ba
Federalno ministarstvo prostornog uređenja - www.fmpu.gov.ba
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva -
www.fmpvs.gov.ba
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta – [email protected] Izazovi okolišne dozvole
Zavodi
Federalni hidrometeorološki zavod - www.fhmzbih.gov.ba
Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine - www.zzjzfbih.ba
Federalni zavod za statistiku - www.fzs.ba
Kantoni/županije Federacije bih
Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline Bihać -
www.vladausk.ba
Ministarstvo prometa, veza, turizma i zaštite okoliša Orašje -
www.zupanijaposavska.ba
Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzla - www.vladatk.kim.ba
Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zenica - www.zdk.ba
Ministarstvo za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoline Goražde -
www.bpkgo.ba
Ministarstvo prostornog uređenja, obnove i povratka Travnik - www.sbk-ksb.gov.ba
Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša Mostar - www.vlada-hnz-k.ba
Ministarstvo prostornog uređenja, resursa i zaštite okoliša Široki Brijeg -
www.vladazzh.com
Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša – Sarajevo -
www.mpz.ks.gov.ba
Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i okoliša Livno -
www.vladahbz.gov.ba
Republika Srpska
Vlada Republike Srpske - www.vladars.net
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike
Srpske
Urbanistički zavod Republike Srpske - www.iu-rs.com
Republicki zavod za statistiku - www.rzs.rs.ba
Distrikt brčko
Vlada Brčko distirkta BiH - www.bdcentral.net
Agencije
Agencije za vode u bih (Fbih):
Agencija za vodno područje rijeke Save - www.voda.baFederalno ministarstvo okoliša i turizma 291
Agencija za vodno područje Jadranskog mora - www.jadran.ba
Agencija za vode u bih (RS):
Agencija za vodeoblasnog riječnog sliva Save - www.voders.org
Institut za vode Bijeljina - www.institutzavode.com
Nevladine eko-organizacije u bih
Eko Mreza BiH (elektronska eko-mreža NVO-a u BiH) – www.ekomrezabih.ba
Portal NVO-a BiH - www.ngo.ba
FONDEKO - Sarajevo – www.foneko.co.ba
Zeleni Neretva - Konjic - www.ngo.ba
HO VESTA - Tuzla - www.vesta.ba
Eko Tim – Sarajevo - www.ekotim.net
Centar mladih Livno – www.cmlivno.org
Forum NVO Derventa - http://btgport.net
Centar za okolišno održivi razvoj (COOR) - Sarajevo - www.coor.ba
Centar za ekologiju i energiju - Tuzla - www.ceetz.org
BELLS Centar za ekologiju i energiju Tuzla – www.bellsmovement.org
Međunarodne organizacije
UN/United Nations - www.un.org
UN ECE/ UN Economic Commission for Europe – www.unece.org
UNEP – www.unep.org
Regionalni centar za okoliš za Srednju i Istočnu Europu (REC) Centrala -
www.rec.org
OHR/ Office of The High Representative - www.ohr.int
UNHCR - www.unhcr.ba
NATO - www.nato.int
UNDP - www.undp.ba
Stability Pact - www.stabilitypact.org
World Health Organisation (WHO) - www.who.int/en/
World Bank - www.worldbank.org.ba
USAID- www.usaid.ba
Ostali linkovi
EU Delegacija u BIH – www.eubih.org
European Union – www.europa.eu
EC Environment - http://ec.europa.eu
EU industrial pollution register published - www.epha.org292
Danube Convecion-ICPDR - www.icpdr.org
World Environmental Web Directory - www.webdirectory.com
Air quality in Europe - www.airqualitynow.eu
Air Pollution - www.greenfacts.org/en/digests/air-pollution.htm
Agenda 21 - www.unep.org
EPA / European - www.epa.gov
Basel Convention - www.basel.int
Aarhus Convention - www.basel.int
Convention on Environmental Impact Assessment in a transboundary context -
www.unece.org
Center for International Environmental Law - www.ciel.org
Convention on Biological Diversity - www.cbd.int
Ecological Risk Analysis - www.esd.ornl.gov
Framework Convention on Climate Change - www.envirolink.org
International Center on Trade and Sustainable Development - http://ictsd.org
World Conservation Union - IUCN - http://ictsd.org
United Nations Environment Programme - www.unep.org
United Nations Division for Sustainable Development - www.unep.org
United Nations Conference on Trade and Development - www.unctad.org
United Nations Research Institute for Social Development - www.unrisd.org
World Trade Organization - www.unrisd.org
Greenpeace - www.unrisd.org
US Environmental Protection Agency - www.epa.gov
Delegacija EU u Bosni i Hercegovini - www.delbih.ec.europa.eu
The Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe-
www.rec.org
Registar poslovnih subjekata - http://www.komorabih.ba/webapp/pretraga_
kompanija.asp
Registar PDV obveznika - www.uino.gov.ba/b/Porezi/PDV_obveznici/Default.aspx
Registar izvoznika - www.bhepa.ba
Službeni list Bosne i Hercegovine - www.sllist.ba
Službeni glasnik Republike Srpske - www.slglasnik.org
