FDU - Akademske postdiplomske ZIMSKI LJETNJI … SPECIJALISTICKE.… · Savremena dramatologija I x 2 4 4. ... Zavrsni ispit na kraju semestra, ... umetnost i društvena pitanja

>>> FDU - Akademske postdiplomske

specijalističke studije

DRAMATURGIJA IV godina

ZIMSKI

SEMESTAR

I

LJETNJI SEMESTAR

II

P R E D M E T Br. časova ECTS Br. časova ECTS

Naziv studijskog programa Stepen studija Akademske/Primijenjene

DRAMATURGIJA Postdiplomske

specijalističke Akademske

Br.

I godina

Naziv predmeta

Ob

ave

zn

i

Izb

orn

i

Zimski semestar

fond časova nedjeljno

EC

TS

Ljetnji semestar

fond časova nedjeljno

EC

TS

1. Dramaturgija I x 8(4P+4V) 7 2. Filmski i TV scenario I x 8(4P+4V) 7

3. Savremena dramatologija I x 2 4

4. Estetika audiovizuelnih medija I

x 2 4

5. Južnoslovenska drama XX vijek

x 2 4

6. Dramaturgija u marketingu I

x 2 4

7. Dramaturgija II x 8(4P+4V) 7 8. Filmski i TV scenario II x 8(4P+4V) 7

9. Savremena dramatologija II

x 2 4

10. Estetika audiovizuelnih medija 2

x 2 4

11. Južnoslovenska drama XX vijek

x 2 4

12. Dramaturgija u marketingu II

x 2 4

Ukupno 24 30 24 30

Studijski programi za koje se organizuje,DRAMATURGIJA 1 godina(I i II semestar) 60 ECTS kredita (Nazivi osnovnih studijskih programa, duţina njihovog trajanja i broj ECTS kredita na kojima je predviĎeno slušanje predmeta)

Uslovljenost drugim predmetima: (Navesti predmete koje je neophodno prethodno poloţiti da bi se predmet mogao

uspješno pratiti, a u slučaju potrebe i literaturu koju je neophodno koristiti za pripremanje tih predmeta)

Ciljevi izučavanja predmeta: (Navesti nastavne ciljeve koji treba da se postignu izučavanjem predmeta)

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Stevan Koprivica, saradnik Vasko Raičević

Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, vjezbe, seminari

Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra)

Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Mogućnosti, vrsta, ţanr i podţanr cjelovečernje drame Rad na idejnim premisama cjelovečernje drame Izlaganje studentskih idejnih premisa Rad na sinopsisima cjelovečernje drame

Rad na sinopsisima cjelovečernje drame Rad na sinopsisima cjelovečernje drame Rad na sinopsisima cjelovečernje drame

Slobodna nedjelja Kolokvijum Usvajanje sinopsisa

Rad na dramskim karakterima cjelovečernje drame Rad na dramskim karakterima cjelovečernje drame Pisanje uvodnih scena Razrada napisanih scena Usvajanje napisanih scena Eksplikacija cjelovečernje drame

Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok

OPTEREĆENJE STUDENATA

nedjeljno Obračun opterećenja dat je u uputstvu

u semestru Obračun opterećenja dat je u uputstvu

Redovno pracenje nastave i pohadajnje vjezbi. Rad na tekstu. Rad na kritikama. Gledanje tekuce pozorisne produkcije. Aktivitet na casovima

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Zavrsni ispit na kraju semestra, usmeni i pismeni dio

Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifičnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vjeţbe mogu organizovati na stranom

jeziku)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Stevan Koprivica

Napomena: Dodatne informacije o predmetu

Naziv predmeat: Dramaturgija (specijalistički studij)

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

I 7 8 (4P+4V)

Naziv predmeat: Dramaturgija (specijalistički studij)


II 7 8

Studijski programi za koje se organizuje,DRAMATURGIJA 1 godina(I i II semestar) 60 ECTS kredita (Nazivi osnovnih studijskih programa, duţina njihovog trajanja i broj ECTS kredita na kojima je predviĎeno slušanje predmeta)




Ime i prezime nastavnika i saradnika: Stevan Koprivica, saradnik Vasko Raičević




Priprema i upis semestra Rad na cjelovečernjem pozorišnom komadu Rad na cjelovečernjem pozorišnom komadu Rad na cjelovečernjem pozorišnom komadu Rad na cjelovečernjem pozorišnom komadu Rad na cjelovečernjem pozorišnom komadu Rad na cjelovečernjem pozorišnom komadu Rad na cjelovečernjem pozorišnom komadu Slobodna nedjelja Kolokvijum Rad na cjelovečernjem pozorišnom komadu Rad na cjelovečernjem pozorišnom komadu Rad na cjelovečernjem pozorišnom komadu Rad na cjelovečernjem pozorišnom komadu Rad na cjelovečernjem pozorišnom komadu Rad na cjelovečernjem pozorišnom komadu Rad na cjelovečernjem pozorišnom komadu








jeziku)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Stevan Koprivica


Naziv predmeat: FTV scenario I (specijalistički studij)


I 7 8

Studijski programi za koje se organizuje,DRAMATURGIJA 1godina (I i II semestar) 60 ECTS kredita (Nazivi postd.spec. studijskih programa, duţina njihovog trajanja i broj ECTS kredita na kojima je predviĎeno slušanje predmeta)




Ime i prezime nastavnika i saradnika: Srđan Koljević, saradnk Jelena Milošević



Pripremne nedjelje I nedjelja

II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Dramaturgija TV serija

VoĎenje dramske priče – serija i serijal Usvajanje ideja za TV seriju Rad na sinopsisu TV serije Rad na sinopsisu TV serije Rad na sinopsisu TV serije

Usvajanje sinopsisa Slobodna nedjelja Kolokvijum Rad na scenosljedu TV serije Rad na scenosljedu TV serije Rad na scenosljedu TV serije Rad na tritmentu TV serije Rad na tritmentu TV serije Rad na tritmentu TV serije Usvajanje tritmenta i analiza








jeziku)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Srđan Koljević


Naziv predmeat: FTV scenario II (specijalistički studij)


II 7 8

Studijski programi za koje se organizuje,DRAMATURGIJA 1godina (I i II semestar) 60 ECTS kredita (Nazivi postd.spec. studijskih programa, duţina njihovog trajanja i broj ECTS kredita na kojima je predviĎeno slušanje predmeta)




Ime i prezime nastavnika i saradnika: Srđan Koljević, saradnik Jelena Milošević





Priprema i upis semestra Sinopsis prve epizode za TV seriju

Scenosljed prve epizode za TV seriju Tritment prve epizode za TV seriju

Scenario prve epizode Usvajanje prve epizode

Sinopsis druge epizode za TV seriju Slobodna nedjelja Scenosljed druge epizode za TV seriju Tritment druge epizode za TV seriju Scenario druge epizode Usvajanje druge epizode Sinopsis treće epizode za TV seriju Scenosljed treće epizode za TV seriju Tritment treće epizode za TV seriju Scenario treće epizode Usvajanje treće epizode








jeziku)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Srđan Koljević


Naziv predmeta: Estetika audiovizuelnih medija 1

Šifra predmeta

Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

obavezan 1 4 2p

Studijski programi za koje se organizuje : Postdiplomske specijalističke studije. Studijski program DRAMATURGIJA.

Uslovljenost drugim predmetima: nema uslovljenosti drugim predmetima.

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa ulogom i značajem audiovizuelnih medija u savremenom društvu. Studenti treba da razviju sposobnost dubljeg sagledavanja i razumijevanja audiovizuelnih medija..

Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Zoran Koprivica

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, prezentacije i debate. Priprema po jednog eseja na zadatu temu iz jedne od oblasti sadrţaja predmeta. Pripreme za kolokvijume i završni ispit. Konsultacije.

Sadržaj predmeta:



Priprema i upis semestra Pojam i odreĎenje audiovizuelnih medija

Fonosfera i ikonosfera Estetsko u audiovizuelnim medijima Audiovizuelni mediji i masovna kultura; medij kao poruka. Audiovizuelni mediji i kritičke teorije Audiovizuelni mediji u odnosu na tradiciju i kulturu; pitanje stila. Slobodna nedjelja Prvi kolokvijum Estetsko odreĎenje televizije Jezik televizije;odreĎenje pojma »televizičnost« Recepcija TV sadraţaja (poruka, publika, dejstvo) Oblici TV komunikacije Televizija i nove tendencije Drugi kolokvijum Umjetnost na televiziji Televizija i druge vizuelne umjetnosti



Nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura: 2 sati predavanja 0 sati vjeţbi 3 sati i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjeţbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

U semestru Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) + 24 sati (dopunski rad)

Navesti obaveze studenata u toku nastave: Studenti su obavezni da redovno pohaĎaju nastavu, aktivno učestvuju u

debatama i urade seminarski rad na zadatu temu. Literatura:

Divna Vuksanović: Filozofija medija. Ontologija. Estetika. Kritika. Čigoja štampa, 2007.

Milan Ranković: Komparativna estetika. Beograd, 1973.

Vladimir Petrić: Osma sila. RT Beograd, 1971.

Estetika TV režije. Radoslav Lazić, red. RTS, TV Beograd, 1997.

Dejvid Mek Kvin: Televizija. Medijski priručnik. Clio, 2000.

Priroda televizijskog medija (zbornik radova). Eleonora Prohić, red. Svjetlost, Sarajevo, 1978.

Žan Kaznev: Soiologija radio-televizije. BIGZ, Beograd, 1976.

Polja. Časopis za kulturu, umetnost i društvena pitanja. Novi Sad, br.325, 1986. Temat: Aspekti medija: video i

televizija.

Žak Omon: Estetika filma. Clio, 2006.

Aleksandar Luj Todorović: Umetnosti i tehnologije komunikacija. Clio, 2009. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 kolokvijuma po 15 bodova; 1 seminarski rad 10 bodova, Prisustvo nastavi 10 bodova, Završni ispit – 50 bodova. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifičnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vjeţbe mogu organizovati na stranom jeziku) PREDAVANJA SE MOGU IZVODITI NA ENGLESKOM JEZIKU.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Zoran Koprivica

Napomena: Dodatne informacije o predmetu Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra.

Studijski programi za koje se organizuje : Postdiplomske specijalističke studije. Studijski program DRAMATURGIJA.

Uslovljenost drugim predmetima: nema uslovljenosti drugim predmetima.

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa ulogom i značajem audiovizuelnih medija u savremenom društvu. Studenti treba da razviju sposobnost dubljeg sagledavanja i razumijevanja audiovizuelnih medija.. Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Zoran Koprivica

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, prezentacije i debate. Priprema po jednog eseja na zadatu temu iz jedne od oblasti sadrţaja predmeta. Pripreme za kolokvijume i završni ispit. Konsultacije.

Sadržaj predmeta:


II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja

Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Digitalna televizija

Televizija i kič; kič na televiziji Estetsko odreĎenje filma Jezik i dejstvo filma Jezik filma vs. jezik televizije Prvi kolokvijum Slobodna nedjelja Filmski gledalac u procesu identifikacije (primarna i sekundarna identifikacija) Estetika fotografske slike Video; umjetnost videa; narativni i likovni video Konceptualni i eksperimentalni video; video instalacije Video i televizija Drugi kolokvijum Globalne komunikacije i digitalne tehnologije Umjetnost digitalnog doba (stvaralac i medij) Internet





Navesti obaveze studenata u toku nastave: Studenti su obavezni da redovno pohaĎaju nastavu, aktivno učestvuju u

debatama i urade seminarski rad na zadatu temu. Literatura:

Divna Vuksanović: Filozofija medija. Ontologija. Estetika. Kritika. Čigoja štampa, 2007.

Milan Ranković: Komparativna estetika. Beograd, 1973.

Vladimir Petrić: Osma sila. RT Beograd, 1971.

Estetika TV režije. Radoslav Lazić, red. RTS, TV Beograd, 1997.

Dejvid Mek Kvin: Televizija. Medijski priručnik. Clio, 2000.

Priroda televizijskog medija (zbornik radova). Eleonora Prohić, red. Svjetlost, Sarajevo, 1978.

Žan Kaznev: Soiologija radio-televizije. BIGZ, Beograd, 1976.

Polja. Časopis za kulturu, umetnost i društvena pitanja. Novi Sad, br.325, 1986. Temat: Aspekti medija: video i

televizija.

Žak Omon: Estetika filma. Clio, 2006.

Aleksandar Luj Todorović: Umetnosti i tehnologije komunikacija. Clio, 2009.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 kolokvijuma po 15 bodova; 1 seminarski rad 10 bodova, Prisustvo nastavi 10 bodova, Završni ispit – 50 bodova. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifičnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vjeţbe mogu organizovati na stranom jeziku) PREDAVANJA SE MOGU IZVODITI NA ENGLESKOM JEZIKU.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Zoran Koprivica

Napomena: Dodatne informacije o predmetu Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra.

Naziv predmeta: Estetika audiovizuelnih medija 2

Šifra predmeta


obavezan 2 4 2p

Naziv predmeta: Južnoslovenska drama i pozorište

xx vijeka I

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS

kredita Fond časova

Obavezan VII 4 2

Studijski programi za koje se organizuje: Poslijediplomske specijalističke studije Dramaturgija , studijski program Fakulteta dramskih umjetnosti

Uslovljenost drugim predmetima: nije uslovljen polaganjem drugih predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa utvrĎenim saznanjima iz istorije juţnoslovenske

drame i pozorišta (teorija i istorija), razvijanje saznajnih elemenata na osnovu toga i uspostavljanje analitičko-kritičkog stava kao osnove za nadgradnju;

Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Darko Antović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, učešće u debati, izrada seminarskih radova.

Sadržaj predmeta:

Pripremna nedjelja

Priprema i upis semestra

I nedjelja Uvodno predavanje: pojam, cilj, zadatak predmeta, upoznavanje sa metodom rada

(monološko-dijaloška, domaći zadaci, samostalni ili grupni seminarski radovi, debata...) , literatura...

II nedjelja Tragovi pozorišnog ţivota u srednjovjekovnim drţavama (Zeta, Raška, Bosna...);

Pozorišni elementi u usmenom narodnom stvaralaštvu – »Narodno glumovanje«

III nedjelja Dorenesansna dramska knjiţevnost – pozorišni oblici kod juţnoslovenskih naroda – Crnogorsko primorje, Boka Kotorska, Dalmacija

IV nedjelja Humanizam i renesansa na slovenskom jugu; XV i XVI vijek, Dubrovnik, Boka; Dramska knjiţevnost do Marina Drţića: Dţore Drţić, Mavro Vetranović, Hanibal Lucić, Nikola Nalješković

V nedjelja Humanizam i renesansa na slovenskom jugu; Marin Drţić i epigoni; Pozorišni ţivot za vrijeme renesanse: Dubrovnik, Kotor, Hvar...

VI nedjelja

Pozorište i drama baroka; Dubrovnik: Ivan Gundulić, Junije Palmotić; Komedija XVII i XVIII vijeka, prevodi Molijerovih komedija – «franćezarije» i izvorna dubrovačka komedija XVIII vijeka. Barok u Boki; Ivan Antun Nenadić, Krsto Ivanović; Rustični teatar i tradicija religijske drame...Gavril Stefanović Venclović

VII nedjelja Slobodna nedelja

VIII nedjelja Školsko pozorište kod Srba i Hrvata; Sremski Karlovci, Temišvar, Subotica, Novi Sad, Zagreb,,,; Emanuel (Mihail) Kozačinski, Traedokomedija i uticaj na razvoj istorijske drame

IX nedjelja Pozorište u doba prosvećenosti: Društveno-politički aspekti racionalističke pozorišne poetike, novi ţanrovi; Joakim Vujić, pozorišni rad i djelo; Stefan Stefanović, Smert Uroša petago, poslednjeg cara srpskog; Lazar Lazarević, Prijatelji

X nedjelja

Jovan Sterija Popović, ţivot, knjiţevni i javni rad i djelo; Vidovi knjiţevne djelatnosti – pjesme, romani drame, tragedije, komedije. Društvene i kulturne prilike Sterijinog doba i njegova koncepcija pozorišta – veza sa teorijskom postavkama prosvetiteljskih pisaca; Sterijina komedije i njegovi «ozbiljni ţanrovi»

XI nedjelja Kolokvijum

XII nedjelja Pozorište i dramska knjiţevnost u doba romantizma; Jovan Subotić, Miloš Obilić; Djura Jakšić, Jelisaveta knjeginja crnogorska; Laza Kostić, ţivot i knjiţevni rad, njegova drama u stihu: Maksim Crnojević, komedija: Gordana; Ivan Kukuljević Sakcinski, dramski rad.

XIII nedjelja

Pozorišni ţivot u XIX vijeku; Karakteristike prve polovine XIX vijeka; Pozorišne grupe; Osnivanje nacionalnih pozorišta: Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, Narodnog pozorišta u Beogradu, Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu; Kotorsko pozorište u XIX vijeku; Antun Kojović i pozorišni rad u Budvi;

XIV nedjelja

Pozorišni ţivot u XIX vijeku; Pozorišni ţivot u XIX vijeku u Crnoj Gori; Značaj knjiţevnog rada Petra II Petrovića Njegoša (Gorski vijenac, Laţni car Šćepan Mali). Uloga knjaza Nikole u dramskoj knjiţevnosti i pozorišnom ţivotu Crne Gore (Balkanska carica…); Osnivanje i rad Zetskog Doma na Cetinju.

XV nedjelja

Postromantičarski period dramske knjiţevnosti i ponovni procvat komedije; Realistična knjiţevnost i novi procvat komedije; Kosta Trifković (Francusko - Pruski rat, Izbiračica) i njegov odnos prema Steriji, njegova komedija i njeni realistički aspekti; Milovan Glišić: Podvala; Milutin Ilić: Novo doba.

XVI nedjelja

Završni ispit

XVII nedjelja

Ovjera semestra i upis ocjena

XVIII-XXI nedjelja

Dopunska nastava i popravni ispitni rok

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaĎaju nastavu, pročitaju drame prema spisku koji im se dostavlja na početku semestra, a koji proizilazi iz Programa i učestvuju u debati.

Opterećenje studenata u časovima: Nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura: 2 sati predavanja 0 sati vjeţbi 3 sati i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjeţbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije


Literatura: Petar Marjanović: Pozorište u srpskim zemljama srednjeg veka, Zbornik matice srpske za

scenske umetnosti i muziku, broj 14, Novi Sad, 1994; Nikola Batušić: Povijest hrvatskog kazališta, Zagreb, 1978; Pet stoljeća hrvatske knjiţevnosti, knjiga 1, Hrvatska knjiţevnost srednjeg vijeka, Zagreb, 1969; Prof. dr Darko Antović, Prilog proučavanju istorije dramske knjiţevnosti, Jedna sakralna drama nepoznatog peraškog autora XVII vijeka «Prikazanje razgovora Jesusova s učenicima svojijema u brijeme napokonje večere», Boka, 23, Herceg Novi, 2003; dr Darko Antović, Dorenesansna dramska knjiţevnost Boke Kotorske – Crkvena prikazanja, Boka 25, Herceg Novi, 2005; Dr Radoslav Rotković: Oblici i dometi bokokotorskih prikazanja, Podgorica, 2000; Mihovil Kombol: Povijest hrvatske knjiţevnosti do preporoda, Zagreb, 1961; Frano Čale: Marin Drţić, Zagreb 1971; Marin Drţić (priredio M. Pantić), Beograd, 1964; Miloš Milošević, Gracija Brajković: Poezija baroka, Titograd, 1976; Svetislav Šumarević: Pozorište kod Srba, Beograd, 1939; Dr Miraš Kićović: Školsko pozorište kod Srba, Zbornik radova Instituta za proučavanje knjiţevnosti, SAN, knjiga 2, Beograd, 1952; Edicija: Srpska knjiţevnost - Drama, knjige od 1-16, Nolit, Beograd, 1987; Borivoje Stojković: Istorija srpskog pozorišta od srednjeg veka do modernog doba, Beograd 1979; Jovan Sterija Popović, priredio Vaso Milinčević, Beograd, 1965; Darko Antović: Kotorsko pozorište u XIX vijeku, Podgorica, 1998; Darko Antović: Filip J. Kovačević, ţivot i djelo sa posebnim osvrtom na pozorišni rad, Kotor, 2001; Zoran Šoškić: Zetski dom, Novi Sad, 1992; Pavao Cindrić: Hrvatski i srpski teatar, Zagreb, 1960; Ratko Djurović: Crnogorsko dramsko stvaralaštvo do 1941. godine, Stvaranje 1., Titograd, 1976;

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Uredno pohaĎanje nastave i učešće u radu – 0-5 poena - domaći zadatak – debata –

0-2 poena - seminarski rad – debata – 0-3 poena - kolokvijum - 0-40 poena - završni ispit - 0-50 poena

Minimum poena za prelaznu ocjenu kumulativno 51 poen

Ocjena A B C D E

Broj poena

91-100 81-90 71-80 61-70 51-60

Posebne naznake za predmet: nema

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Darko Antović

Napomena: Studentima se dostavlja kompletan detaljan program na početku semestra

Naziv predmeta: Južnoslovenska drama i pozorište

xx vijeka II

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS

kredita Fond časova

Obavezan VIII 4 2

Studijski programi za koje se organizuje: : Poslijediplomske specijalističke studije Dramaturgija , studijski program Fakulteta dramskih umjetnosti

Uslovljenost drugim predmetima: nije uslovljen polaganjem drugih predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa utvrĎenim saznanjima iz istorije juţnoslovenske

drame i pozorišta (teorija i istorija), razvijanje saznajnih elemenata na osnovu toga i uspostavljanje analitičko-kritičkog stava kao osnove za nadgradnju;

Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Darko Antović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, učešće u debati, izrada seminarskih radova.

Sadržaj predmeta:

Pripremna nedjelja Priprema i upis semestra

I nedjelja Uvodno predavanje: pojam, cilj, zadatak predmeta, upoznavanje sa metodom rada (monološko-dijaloška, domaći zadaci, samostalni ili grupni seminarski radovi, debata...) , literatura...

II nedjelja

Branislav Nušić; Ţivot i rad; Vidovi knjiţevnog rada a posebno komedije, drame,

tragedije i libreta.

III nedjelja

Pozorišne prilike do prvog svjetskog rata; Stasavanje nove glumačke generacije, stvaranje čvršće veze pozorišta i publike; Nove repertoarske tendencije. Obnavljanje J.S. Popovića i klasična djela svjetske dramaturgije od Šekspira do Ibzena, "Dobro skrojeni komadi"(Sardu, Scrib...)

IV nedjelja Pozorišne prilike do prvog svjetskog rata; Prvi profesionalni reditelji. Veze nacionalnih pozorišta juţnoslovenskih naroda; Predstavnici dramske knjiţevnosti do I svjetskog rata.

V nedjelja Pozorišne prilike u Hrvatskoj (krajemXIX početkom XX vijeka); Ivo Vojnović: osnovne tematsko - stilske i jezičke osobine Vojnovićeve dramatike; Milan Ogizović.

VI nedjelja

Osobenosti pozorišnog ţivota izmeĎu dva rata; Najmarkantnije pojave u meĎuratnoj dramskoj knjiţevnosti i teatru; Pozorišna kritika; Pregled crnogorskog dramskog stvaralaštva do 1941. godine; Diletantska pozorišta u Crnoj Gori i Narodno pozorište Zetske banovine 1931. godine -Cetinje.

VII nedjelja Slobodna nedelja

VIII nedjelja

Miroslav Krleţa (1893-1981) i hrvatska dramska knjiţevnost izmeĎu dva rata; Krleţin odnos prema dramskoj tradiciji i njegova ocjena tradicije, pozorišna kritika i sudbina njegovih drama na sceni, faze Krleţinog dramskog razvoja; Simbolističke drame; Ekspresionalistička drama; Prelazno razdoblje; Ciklus o Glembajevima i tradicija graĎanske drame; Posebnosti Areteja. Milan Begović; Ranko Marinković.

IX nedjelja

Pozorišna aktivnost za vrijeme II svjetskog rata; Pozorišna aktivnost u jugoslovenskom pokretu otpora - posebno Kazalište narodnog osloboĎenja; pozorišna aktivnost u zarobljeničkim i koncentracionim logorima i na okupiranoj teritoriji; Narodno pozorište Crne Gore (22.11.1944. godine)

X nedjelja

Obnova pozorišnog ţivota poslije II svjetskog rata; Stavovi nove vlasti prema pozorištu; period administrativnog upravljanja pozorištima i sovjetski uticaj na idejnom i teatarskom planu (dogmatsko shvatanje sistema Stanislavskog); Profesionalna pozorišta u Crnoj Gori (osnovanje, rad, formiranje CNPa).

XI nedjelja Kolokvijum

XII nedjelja

Nove pozorišne tendencije poslije 1950. godine; Otvaranje prema repertoaru teatra Zapada i produktivnija klima u umjetničkom smislu; Osnivanje BITEF-a (1967.) i uticaj svjetskog pozorišta na razvoj pozorišta kod nas; osnivanje Sterijinog pozorja (1956.) i njegov značaj za razvoj savremene drame; značajne teatarske ličnosti poslije II svjetskog rata; Osobine scenografije, kostimografije i scenske muzike; Pozorišna kritika od Eli Fincija do Jovana Hristića.

XIII nedjelja

Osnovni pravci dramske knjiţevnosti poslije II svjetskog rata;Miloš Crnjanski;Djordje Lebović i Aleksandar Obrenović: Nebeski odred; Jovan Hristić;Velimir Lukić; Borislav Mihajlović-Mihiz; Aleksandar Popović; Ljubomir Simović: Putujuće pozorište Šopalović;Dušan Kovačević.

XIV nedjelja NajmalaĎa generacija dramskih pisaca; Milica Novaković: Kamen za pod glavu; Deana Leskovar: Slike ţalosnih dogaĎaja; Dušan Jovanović: Oslobodjenje Skoplja; Goran Stefanovski: Divlje meso.

XV nedjelja

Savremeno pozorište i drama u Crnoj Gori; Borislav Pekić: Generali ili srodstvo po oruţju; Ţarko Komanin: Pelinovo;Veljko Radović: Medalja; Osobine i stremljenja pozorišnog ţivota od 1945. godine do danas; sumarni pregled u Jugoslaviji, Srbiji i Crnoj Gori i posebno u Crnoj Gori.

XVI nedjelja Završni ispit

XVII nedjelja Ovjera semestra i upis ocjena

XVIII-XXI nedjelja

Dopunska nastava i popravni ispitni rok

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaĎaju nastavu, pročitaju drame prema

spisku koji im se dostavlja na početku semestra, a koji proizilazi iz Programa i učestvuju u debati.

Opterećenje studenata u časovima: Nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura: 2 sati predavanja 0 sati vjeţbi 3 sati i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjeţbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije


Literatura: Nikola Batušić: Povijest hrvatskog kazališta, Zagreb, 1978; Edicija: Srpska knjiţevnost - Drama,

knjige od 16 -25, Nolit, Beograd, 1987; Borivoje Stojković: Istorija srpskog pozorišta od srednjeg veka do modernog doba, Beograd 1979; Zoran Šoškić: Zetski dom, Novi Sad, 1992; Pavao Cindrić: Hrvatski i srpski teatar, Zagreb, 1960; Ratko Djurović: Crnogorsko dramsko stvaralaštvo do 1941. godine, Stvaranje 1., Titograd, 1976; Milan Grol: Iz pozorišta predratne Srbije, SKZ, Beograd 1952; Djoko Pejović: Razvitak pozorišne kulture u Crnoj Gori, Stvaranje 10, Titograd 1966; Raško Jovanović: Ivo Vojnović, Institut za knjiţevnost i umetnost, Beograd 1974; Marjan Matković: Dramaturški eseji, MH, Zagreb 1949; Miroslav Krleţa: Zbornik radova, JAZU, Zagreb 1963; Darko Gašparović: Dramatika Krleţijana, Prolog, Zagreb 1977; Petar Marjanović: Srpski dramski pisci XX stoleća, Matica srpska, Novi Sad, FDU, Beograd, Akademija umetnosti, Novi Sad, 1997; Tome Arsovski, Kole Čašule...,Savremena makedonska drama, Beograd, 1975; Savremena drama i pozorište u Crnoj Gori, Sterijino pozorje, Novi Sad 1987;

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Uredno pohaĎanje nastave i učešće u radu – 0-5 poena; domaći zadatak – debata – 0-2

poena; - seminarski rad – debata – 0-3 poena; kolokvijum - 0-40 poena; - završni ispit - 0-50 poena;

Minimum poena za prelaznu ocjenu kumulativno 51 poen

Ocjena A B C D E

Broj poena 91-100 81-90 71-80 61-70 51-60

Posebne naznake za predmet: nema

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Darko Antović

Napomena: Studentima se dostavlja kompletan detaljan program na početku semestra

Naziv predmeta:

DRAMATURGIJA U MARKETINGU 1

Šifra predmeta


obavezni 4 2

Studijski programi za koje se organizuje : Akademski studijski program DRAMATURGIJA – specijalisticke studije

Uslovljenost drugim predmetima:Nije uslovljen drugim predmetima.

Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj predmeta u okviru studijskog programa je da studenti savladaju i usvoje osnovne pojmove iz oblasti kopirajtinga.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dragutin Draško Đurović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjeţbe,seminarski radovi, konsultacije

Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra) Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Uloga propagande Posao kopirajtera Hedlajn Slogan Brendlajn Novinski oglas 1 Novinski oglas 2 Radio spot i radio maska Namenski film 1 Namenski film 2 TV spot i TV maska 1 TV spot i TV maska 2 Plakat i letak Bilbord Direktna pošta





Pisanje veţbi, rad po sistemu dramaturške radionice, analiza radova, veţbi, kao i primera iz prakse.

Literatura: (Navesti osnovnu i dopunsku literaturu koji studenti treba da koriste za učenje, pripremu zadataka, kolokvijuma i

završnog ispita)

Wally Olins „On Brand“, Thames and Hudson (2005)/ Voli Olins, „O brendu“, Profil (2004) Naomi Klein, „No Logo“, Knopf Canada, Picador (1999) / Naomi Klajn „Ne logo“, Samizdat B92 (2003) Brojni sajtovi

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Predispitne obaveze do 70 poena: do 30 poena aktivnost na času, do 30 poena

pripreme veţbi i pisanje radova, do 10 poena redovno pohaĎanje nastave Ispitne obaveze do 30 poena: osmišljavanje svih kreativnih rešenja u reklamnoj kampanji. Za prelaznu ocenu potrebno je dobiti 51 poen.

Posebnu naznaku za predmet: Tokom predavanja i izrade veţbi neophodan je pristup internetu.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dragutin Draško Đurović


Naziv predmeta:

DRAMATURGIJA U MARKETINGU 2

Šifra predmeta


obavezni 4 2

Studijski programi za koje se organizuje : Master. Akademski studijski program DRAMATURGIJA – specijalisticke studije

Uslovljenost drugim predmetima: Dramaturgija u marketingu 1

Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj predmeta u okviru studijskog programa je da studenti nauče kako da primenjuju u praksi znanja usvojena tokom savladavanja predmeta Dramaturgija u marketingu 1.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dragutin Draško Đurović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjeţbe,seminarski radovi, konsultacije

Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra) Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Analiza trţišta Strategija Brif Kreativna rešenja 1 (hedlajn, slogan, brendlajn) Kreativna rešenja 2 (novinski oglas, bilbord, plakat) Kreativna rešenja 3 (TV spot i radio spot) Kampanja 1 (sva kreativna rešenja) Kampanja 2 (sva kreativna rešenja) Kampanja 3 (sva kreativna rešenja) Promocije i PR Direktni marketing Internet marketing Viralni marketing Eksplikacije kreativnih rešenja Prezentacija kreativnih rešenja





Pisanje veţbi, rad po sistemu dramaturške radionice, analiza radova, veţbi, kao i primera iz prakse.

Literatura: Wally Olins „On Brand“, Thames and Hudson (2005)/ Voli Olins, „O brendu“, Profil (2004)

Naomi Klein, „No Logo“, Knopf Canada, Picador (1999) / Naomi Klajn „Ne logo“, Samizdat B92 (2003) Brojni sajtovi

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Predispitne obaveze do 70 poena: do 30 poena aktivnost na času, do 30 poena

pripreme veţbi i pisanje radova, do 10 poena redovno pohaĎanje nastave Ispitne obaveze do 30 poena: osmišljavanje svih kreativnih rešenja u reklamnoj kampanji. Za prelaznu ocenu potrebno je dobiti 51 poen.

Posebnu naznaku za predmet: Tokom predavanja i izrade veţbi neophodan je pristup internetu.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dragutin Draško Đurović


Naziv predmeta: DRAMATOLOGIJA- savremeni dramski koncepti I

Šifra predmeta


(vidi napomenu) I 3 2

Studijski programi za koje se organizuje: DRAMATURGIJA-postdiplomske specijalističke studije (60 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima: nema

Ciljevi izučavanja predmeta: Izucavanje bazicnih teorijskih pojmova za pristup analizi dramskog teksta i teorije drame. Teorija dramskog diskursa i nacela interpretacije dramskog teksta. Analiza i imterpretacija matateorijskih pojmova kojima se definiše onotologija drame/dramsog diskurza. Opseg teorijske interpretacije: od Ibzenove poetike do drame egzistencijalizma

Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. Dr Siniša Jelušić

Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, dijalog, vjeţbe,seminarski radovi, video projekcije, konsultacije, ...



Priprema i upis semestra Ibzenova dramaturška načela.

Strindbergovov naturalizam i protoekspresioizam: Teorijski tekstovi. Šoova interpretacija Strindberga Angaţman: Hauptman, Toler. Dramatološko čitanje Čehova. Dramatologija simboliza: Meterlnik, Jeits Dramatološki pojmovi avangardne drame Ţari. Teorijski tekstovi.

Poetika dadaizma i nadrealizma. Apoliner. Dramatologija: Beket

Dramatologija: Jonesko KOLOKVIJUM Dramaska poetika B. Brehta. Epsko pozoriše. Poetika teatralizma: Pirandelo Egzistencijalizam i drama: Kami Egzistencijalizam i drama: Sartr.



nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sata Predavanja: 1 sat 10 min Vjeţbe: 1 sat Ostale nastavne aktivnosti: Individualni rad studenata: 1 sat 50 min

u semestru Nastava i završni ispit: 4 sata x 16 = 64 sata Neophodne pripreme prije početka semestra: 3 x 4 sata = 12 sati Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30 = 90 Dopunski rad: od 0 do 14 sati Struktura opterećenja: 64 sata (nastava) + 12 sati (priprema) + 14 sati (dopunski rad)

Navesti obaveze studenata u toku nastave

Literatura: Manfred Ffister, drama: teorija i analiza, zagreb, 1998. Nikola Batušić, Uvod u teatrologiju, Zagreb, 1991. An Ibersfeld, Ključni termini pozorišne analize, Beograd, b.g Lešić, Zdenko: Teorija drame III, Sarajevo 1977. An Ibersfeld, Čitanje pozorišta, Beograd, 1982. V. Turner: Od rituala do teatra; A. Weber: Tragično i istorija; Teorija tragedije, (prir. Z. Stojanović) F. Fergason, Suština pozorišta, Beograd, 1970, Drama (RaĎanje moderne knjiţevnosti), prir. M. Miočinović, Beograd, 1975. Estetika modernog teatra, prir. R. Savić, D. Rnjak, Beograd, 1976,

M. Carlson Kazališne teorije I-III; K. S. Stanislavski, Sistem;

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Učešće i aktivnosti na časovima– 10 poena Izrada vjeţbi i seminarskog rada(kolokvijuma) – 40 poena ( 20+20 ) Završni ispit – 50 poena / UKUPNO 100 – prelazna ocjena se dobija ako broj poena tokom semstra iznosi 51.

Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifičnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vjeţbe mogu organizovati na stranom jeziku)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. Dr Siniša Jelušić


Naziv predmeta: DRAMATOLOGIJA- savremeni dramski

koncepti II

Šifra predmeta


(vidi napomenu) II 3 2

Studijski programi za koje se organizuje : DRAMATURGIJA – postdiplomske specijalističke studije (60 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima: NEMA

Ciljevi izučavanja predmeta: Izucavanje bazicnih teorijskih pojmova za pristup analizi dramskog teksta i teorije drame. Teorija dramskog diskursa i nacela interpretacije dramskog teksta. Analiza i imterpretacija matateorijskih pojmova kojima se definiše onotologija drame/dramsog diskurza. Opseg teorijske interpretacije: Od T.S. Eliota do posdramskog pozorišta.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: pof. Dr Siniša Jelušić

Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vjeţbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad....




Priprema i upis semestra T.S. Eliot . Dijlog o dramskoj poeziji. F. Diremat. Teorijski tekst/Problemi pozorišta Novi ritualni teatar. Dramatološka načela. Arto. O Balijskom pozorištu Arto. Pozorište surovosti. Manifesti Living Teatar Ţan Ţene. Iz pisama Roţeu Blenu. Piter Bruk. Potreba za ritualom Šekner, Šuman

Kolokvijum Postdramsko pozorište: teorijska načela H. T. Leman. Postdramsko kazalište Drama, teatar, performans. Posdramko teatar i Hronotop Dramatologija i tijelo Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok


nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sata Predavanja: 1 sat 10 min Vjeţbe: 1 sat Ostale nastavne aktivnosti: Individualni rad studenata: 1 sat 50 min

u semestru Nastava i završni ispit: 4 sata x 16 = 64 sata Neophodne pripreme prije početka semestra: 3 x 4 sata = 12 sati Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30 = 90 Dopunski rad: od 0 do 14 sati Struktura opterećenja: 64 sata (nastava) + 12 sati (priprema) + 14 sati (dopunski rad)

Navesti obaveze studenata u toku nastave

Literatura: Manfred Ffister, drama: teorija i analiza, zagreb, 1998. Nikola Batušić, Uvod u teatrologiju, Zagreb, 1991. An Ibersfeld, Ključni termini pozorišne analize, Beograd, b.g Lešić, Zdenko: Teorija drame III, Sarajevo 1977. An Ibersfeld, Čitanje pozorišta, Beograd, 1982. F. Fergason, Suština pozorišta, Beograd, 1970, Drama (RaĎanje moderne knjiţevnosti), prir. M. Miočinović, Beograd, 1975. Estetika modernog teatra, prir. R. Savić, D. Rnjak, Beograd, 1976,

M. Carlson Kazališne teorije I-III; S. Selenić, Dramski pravci XX veka H. T. Leman. Postdramsko kazalište

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: (Navesti oblike provjere znanja sa pripadajućim brojem poena, broj poena za završni ispit i broj poena za prelaznu ocjenu) Učešće i aktivnosti na časovima– 10 poena Izrada vjeţbi i seminarskog rada(kolokvijuma) – 40 poena ( 20+20 ) Završni ispit – 50 poena / UKUPNO 100 – prelazna ocjena se dobija ako broj poena tokom semstra iznosi 51.

Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifičnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vjeţbe mogu organizovati na stranom jeziku)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. Dr Siniša Jelušić

Documents

FDU - Akademske postdiplomske ZIMSKI LJETNJI … SPECIJALISTICKE.… · Savremena dramatologija I x 2 4 4. ... Zavrsni ispit na kraju semestra, ... umetnost i društvena pitanja