Evangelizacijski Naglasci i Smjernice

8/2/2019 Evangelizacijski Naglasci i Smjernice

1/32

Ti si Krist za nas i za sve ljude

Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske

24

EVANGELIZACIJSKI NAGLASCI I SMJERNICE

Evangelizacija odraslih

22 Crkva akovaka i srijemska eli sve vie ivjeti zajednitvo suodgovornog narodaBojega, koji si trajno posvjeuje uzvienost, ljepotu i zahtjevnost dara milosti primljenog pokrsnom pozivu i poslanju. eli se izgraivati kroz buenje i otvaranje prostora

suodgovornosti, radosno prihvaanje i koordiniranje doprinosa razliitih karizmi i slubi kojeDuh Boji budi i podie meu vjernicima za izgraivanje i boljitak itave biskupijskezajednice i hrvatskog drutva. Budui da nijedan oblik kateheze ne moe postii svoj eljeniuinak bez ozbiljnog rada s odraslima i bez bogatstva pastoralne ponude za odrasle vjernike,ona se odluuje za stavljanje pastoralnog naglaska na evangelizacijski rad s odraslimvjernicima. U tom smislueli:

a. naglasak staviti na evangelizaciju odraslih i na njihovo ukljuivanje u ostvarenjeevangelizacijskog poslanja Crkve. Pastoral odraslih vjernika usmjeravat e premarazliitim oblicima i podrujima apostolskog djelovanja kroz koje oni ostvaruju svojekrsno poslanje te se osposobljavaju za kransko svjedoenje i zauzimanje u svijetu;

b. osigurati one oblike evangelizacijskoga rada u upnim zajednicama koji predstavljajupreduvjet otkrivanja naravnih i milosnih darova pojedinih vjernika laika, buenjerazliitih karizmi i slubi te njegovati ozraje u kojem e pojedine karizme biti prepoznatei podrane i koje e im omoguiti dozrijevanje i rast;

c. promicati meusobno koordiniranu i povezanu suradnju te doprinos mnotva volonterskihsuradnika i potrebnih profesionalnih slubi na razliitim razinama u ivotu biskupije;istodobno njegovati i produbljivati svijest da profesionalno angairani i honoriranivjernici nisu tek crkveni zaposlenici, nego su prije svega svjedoci vjere u zajednici u kojoj

djeluju;

d. trajno pratiti i podravati rad svih suradnika iz redova vjernika laika duhovnom istrunom formacijom, podrkom i vrednovanjem njihova doprinosa.

23 Prioritetne skupine meu odraslim vjernicima. U evangelizacijskom radu s odraslimvjernicima osobitu vanost treba staviti na rad s obiteljima jer e to stvarati pretpostavke i zavei uspjeh rada s djecom i s mladima. U tom svjetlu razumljivo je da meu odraslima

prednost trebaju imati mlade obitelji, osobe koje na bilo koji nain sudjeluju u odgojno-obrazovnom procesu, u kulturi, u drutvenom i u politikom ivotu te studenti, koji e ubrzo

postati stup i nosiva snaga drutva te e svojim radom i doprinosom oblikovati vrijednosnoozraje cjelokupne drutvene sredine.

24Metodologija pastoralnog rada prilagoena odraslim vjernicima. Stavljanje naglaska napastoralni rad s odraslim vjernicima zahtijeva osiguravanje metodologije rada prilagoeneodraslim vjernicima. Susrete s njima potrebno je sadrajno i oblikom prilagoavatimogunostima i potrebama konkretnih okupljenih vjernika.1

1

Korisna usmjerenja i poticaje na kreativnost u tom smislu nalazimo u Nacionalni katehetski ured / Hrvatskabiskupska konferencijaHrvatski institut za liturgijski pastoral, upna kateheza u obnovi upne zajednice. Plani program, Zagreb-Zadar 2000. (ubudue KPP).


2/32



25

25 Otkrivati karizme pojedinih vjernika i poticati njihov razvoj. Svaki je prezbiter pozvan

trajno otkrivati karizme pojedinih vjernika, omoguiti im rast i razvoj kroz duhovnu i njimaprilagoenu teoloko-pastoralnu formaciju, te kroz otvaranje irokog prostora stupnjevite

suodgovornosti i brojnih mogunosti aktivnog sudjelovanja u ivotu upne zajednice.26 Prednost dati formaciji upnih suradnika. Dok u prezbiterskom sluenju pastoralni

prioritet imaju mlai brani parovi i obitelji, prosvjetni djelatnici, osobe koje sudjeluju uodgojno-obrazovnom procesu, u kulturi, u drutvenom ivotu te studenti, na umu treba imati iinjenicu da upravo meu tim skupinama vjernika, a osobito meu onima od njih kojiredovito sudjeluju u nedjeljnoj euharistiji, treba traiti, prepoznavati i animirati i upnesuradnike. Zato meu navedenim prioritetnim skupinama odraslih vjernika osobitu vanosttreba dati formaciji suradnika u animiranju pojedinih podruja pastoralnog djelovanja uupnoj zajednici. upnik i lanovi upnog pastoralnog vijea pozvani su prepoznavatikarizme pojedinih vjernika, otvarati podruja suodgovornosti i omoguavati redovitu duhovnu

i strunu formaciju suradnika za podruje njihove suradnje. Oni e pritom koristiti i ponuenuformaciju na drugim razinama crkvenog ivota (meuupnoj i biskupijskoj).

27 Podrka pastoralu odraslih s biskupijske razine. to veem broju odraslih vjernikaspremnih za volonterski angaman potrebno je pruiti mogunost teoloke formacije narazliitim razinama. U tom smislu potrebno je domisliti i razviti mreu razborito prilagoenogteolokog obrazovanja za vjernike laike rasprostranjenu po itavoj biskupiji (tj. odreeneoblike studija za teoloku kulturu treba, osim u Osijeku, ustrojiti i u drugim dijel ovimabiskupije).

Sustavan pastoralni rad i ostvarenje evangelizacijskoga poslanja zahtijevaju i osnivanje

biskupijskog pastoralnog instituta2 za istraivanje i praenje razliitih pitanja crkvenog,drutvenog i kulturnog ivota.

28 Pastoralno okupljanje vjernika intelektualaca. Uz potrebnu formaciju i pastoralno

djelovanje s odraslima na meuupnoj razini treba, osobito u gradskim pastoralnim centrima,okupljati katolike intelektualce. Uz pruanje njima prilagoenih evangelizacijskih sadraja,treba njegovati njihovo meusobno zajednitvo te ih poticati na promiljanje o prisutnostievaneoskih vrednota i Crkve u drutvu, u svijetu kulture, o razliitim pastoralnim i drugim

pitanjima drutvenoga, kulturnoga, politikoga i gospodarskoga ivota.

29 Socijalni nauk Crkvetemeljno sredstvo evangelizacije i vaan sadraj pastoralnog radas odraslim i svim ostalim vjernicima.U okviru redovite upne kateheze odraslih, osobito kadsu u pitanju mlade odrasle osobe, vjernike treba sustavno upoznavati sa sadrajem socijalnognauka Crkve i temeljnim postavkama kranskog poimanja demokracije i suvremenogdrutva. Vjernici trebaju pri ukljuivanju u drutveni, kulturni, gospodarski i politiki ivotnailaziti u svojoj crkvenoj zajednici na podrku i ohrabrenje te na primjerenu duhovnu pomoi ponudu prikladne teoloke izobrazbe. U tom je smislu potrebno unutar ponuenih oblikateoloke formacije izraditi plan i program formiranja vjernika laika za socijalni nauk Crkvekako bi ih se osposobilo za ukljuivanje u drutvena dogaanja, posebno na podruju politike,gospodarstva, zdravstva, odgoja i obrazovanja te kulture.

2 Usp. Christus Dominus, dekret Drugoga vatikanskog sabora o pastirskoj slubi biskupa, KS, Zagreb 1993., br.17.


3/32



26

30 Crkva je dom i kola zajednitva. U upnoj je zajednici od velike vanosti promicanjeklime radosti, zajednitva i suodgovornosti, koja e postupno postajati privlana i poeljna iza one lanove Bojega naroda koji ostaju na rubu crkvenoga ivota te se zadovoljavaju samo

povremenim kontaktom sa svojom upom.

Napraviti od Crkve dom i kolu zajednitva: evo velikog izazova koji stoji pred nama utisuljeu koje zapoinje, elimo li biti vjerni Bojem planu i odgovoriti takoer na dubokaoekivanja svijeta.3 Ustroj upne zajednice kao zajednice zajednica i njegovanje

poosobljenih odnosa te zajednitva u upi zahtijeva ukljuivanje veeg broja suradnika urazliita podruja pastoralnog djelovanja unutar upne zajednice te postupno povjeravanjeodgovornosti u skladu sa smjernicama i propisima Crkvei veem broju upnih suradnika.Istodobno je potrebno s postojeim profesionalnim pastoralnim dje latnicima za pojedineskupine suradnika, a napose animatora, osiguravati kroz redoviti pastoralni rad u upi trajnu,njima prilagoenu i potrebnu teoloku, strunu i duhovnu formaciju. Pritom se treba koristiti imeuupnim mogunostima i oblicima takve formacije. To implicitno zahtijeva i snaenje

struktura dijaloga i suodgovornosti unutar upne zajednice (pastoralno vijee, ekonomskovijee i druge). Unutar upnih pastoralnih vijea potrebno je doi do pojedinih osoba koje e

biti zaduene za animiranje pojedinih podruja pastoralnoga djelovanja.

31Prostori za izvanliturgijska okupljanja vjernika.upa se danas vie ne moe zadovoljititime da ima samo prikladan bogosluni prostor, ured i stan za sveenika, nego pastoralnodjelovanje zahtijeva da upa ima i prikladne prostore za razliita izvaliturgijska okupljanjavjernika. upa je, stoga, duna brinuti se i za to funkcionalnije prostore za pastoralne susreterazliitih organiziranih skupina vjernika. Ti prostori trebaju biti svojom veliinom isadrajima prilagoeni njezinim mogunostima i potrebama.

32 Izrada biskupijskog pastoralnog plana i programa za pojedina podruja pastoralnogadjelovanja.Da bi zaivjela suodgovornost razliitih slubi i karizmi lanova Bojega narodana upnoj i meuupnoj razini, na mjerodavne biskupijske strukture i upne zajednice spadada se brinu za redovitu i pravovremenu izradu pastoralnog plana i programa za pojedina

podruja pastoralnoga djelovanja. Pastoralna tijela na biskupijskoj razini pozvana su izraivatite slati razraene programe, sadraje, usmjerenja te druga pomagala i poticaje pastoralnimdjelatnicima i animatorima na podruju itave biskupije i tako im olakavati njihov rad.

33 Sustav razmjene iskustava i pozitivnog praenja pastoralnih djelatnika i suradnika.Potrebno je domisliti i osigurati sustav razmjene iskustava, pozitivnog praenja i supervizije

pastoralnih djelatnika i suradnika unutar pojedinih podruja evangelizacijskog djelovanja teustrojiti strukture na meuupnoj i biskupijskoj razini koje e osiguravati ostvarenje navedenezadae.

34 Pastoral odraslih vjernika i njihovo ukljuivanje u ostvarenje evangelizacijskog poslanja jepastoralni prioritet Crkve akovake i srijemske. Zbog toga treba u upnoj zajednici njegovatii razvijati razliite oblike pastoralnoga rada s odraslima. Ukoliko takvi oblici rada jo ne

postoje, upnik je duan organizirati redovite susrete s odraslim vjernicima, a prije svega sbranim parovima.

3 NMI, br. 43.


4/32



27

35 U pastoralnom radu s odraslima posebnu vanost valja posvetiti formaciji upnihsuradnika.

36 upa je pozvana osigurati prikladan prostor za izvanliturgijska okupljanja vjernika uskladu sa svojim potrebama i mogunostima.

Brak i obitelj u evangelizacijskom poslanju Crkve

37 Iz temeljne odrednice za pastoralno djelovanje da je ovjek put Crkve4 proizlazi,dosljedno, da je i obitelj put Crkve

5.

Crkva se na poseban nain oituje u obitelji. Brano zajednitvo kranskih supruga jeuprisutnjenje milosne ljubavi i spasenjskog ivotnog zajednitva izmeu Krista i Crkve (usp.

Ef 5,22-33) tako da je ivot kranske obitelji mjesto ostvarenja Crkve kao spasenjskezajednice skupljene u jedinstvu Oca i Sina i Duha Svetoga6.

Dva druga sakramenta, sveti red i enidba, usmjereni su k spasenju drugih. A ako pridonosei osobnom posveenju, to biva po sluenju to se iskazuje drugima. Ovi sakramenti daju

posebno poslanje u Crkvi i slue za izgradnju Bojeg naroda.7Kranski se supruzi jaaju ina neki nain posveuju posebnim sakramentom za dunosti i dostojanstvo svoga stalea.8Stoga i obitelj, po posveenju u sakramentu enidbe, ima svoje posebno mjesto i poslanje uizgradnji crkvene zajednice

9i to prvenstveno kao one najmanje u njoj tj. 'kune Crkve'.10

38 Crkva akovaka i srijemska dola je kroz sinodski hod do uvjerenja da u sreditu njezinepozornosti i podrke treba biti Crkva u malom jer ona ivi i ostvaruje sve tri bitnedimenzije ivota Crkve (navijetanje, slavljenje, sluenje). Kuna Crkva je osnovna stanica

ivota Crkve i drutva te sredite civilizacije ljubavi. Ona, stoga, mora biti i u sreditupastoralnih nastojanja Crkve. I ovjek i obitelj rastu i sazrijevaju postupno i u tom smislupastoralno djelovanje crkvene zajednice treba slijediti obitelj pratei je korak po korak urazliitim etapama njenog oblikovanja i razvoja11.

39 Uspostava struktura redovitog pastorala s brakovima i obiteljima. Zbog teolokih ieklezijalnih dimenzija braka i obitelji te njihove vanosti za budunost Crkve i ljudskogdrutva potrebno je odmah osnaiti, odnosno uspostaviti, temeljne preduvjete i osnovne

strukture za redoviti sustavni i struni pastoral braka i obitelji na razini upe i biskupije.Stoga:

a. upa u okviru pastoralnog vijea treba imati poseban odbor za brak i obitelj;4 Ivan Pavao II., Redemptor hominis,nastupna enciklika, KS (Dokumenti 56), Zagreb 1980., br. 10 (ubudueRH).5

Usp. Ivan Pavao II., Pismo obiteljima, Izvjetajna katolika agencija (ubudue IKA) (Dokumenti, knjiga 1),Zagreb 1994. br. 2 (ubudue Pob).6 Usp. LG, br. 4.7Katekizam Katolike Crkve,HBK, Glas Koncila (ubudue GK), Zagreb 1994., br. 1534 (ubudue KKC).8 Gaudium et spes, pastoralna konstitucija Drugoga vatikanskog sabora o Crkvi u suvremenom svijetu, KS,

Zagreb 1993., br. 48 (ubudue GS); KKC, br. 1535.9

Usp. KKC, br. 1535.10 Usp. LG, br. 11.11 FC, br. 65.


5/32



28

b. upa treba uspostaviti redovite susrete branih parova, odnosno obitelji;c. nuno je uspostaviti redovitu suradnju izmeu upnih i biskupijskih tijela zaduenih za

pastoral braka i obitelji;

d. potrebno je odgajati suradnike za pastoral braka i obitelji: upa trai suradnike, aBiskupijski ured i Povjerenstvo za pastoral braka i obitelji organiziraju strunoosposobljavanje, trajnu izgradnju i pruaju pomo u superviziji. Za kvalitetan ikontinuirani rad na biskupijskoj razini potrebno je to prije odvojiti osobe koje e se

posvetiti iskljuivo pastoralu braka i obitelji i struno ih osposobiti za taj rad;e. na biskupijskoj razini, pri Biskupijskom uredu za pastoral braka i obitelji, djeluje

Biskupijsko povjerenstvo za pastoral braka i obitelji, iji rad e trebati uklopiti uBiskupijsko pastoralno vijee (kad ono bude osnovano);

f. Biskupijsko povjerenstvo treba redovito pripremati i materijale za neposredni pastoralnirad i slati ih kao pomo u upne zajednice;

g. potrebno je trajno poticati ukljuivanje vjernika i branih parova u specifino obiteljskepokrete i udruge.

a. Priprava na enidbu

40Pastoralno djelovanje Crkve je pozvano kranske zarunike dovesti do produbljenja daraljubavi to ga nose u sebi, do iskustva ive vjere koja ih uvodi u iskustvo sakramentalneljubavi, te ih poslije vjenanja trajno pratiti na putu rasta u branoj i obiteljskoj ljubavi, kakobi uspijevali ostvariti svoje poslanje i trostruku zadau (prorokog oitovanja vlastite brano-obiteljske stvarnosti u vjeri i svjedokog navjetaja, slavljenja spasenjske ljubavi u vjeri te

sluenja ivotu) to odatle proizlazi.

41Dalja priprava za sakrament enidbe.Dalja priprava za sakrament enidbe ostvaruje se odroenja, kroz cijelo djetinjstvo, mladost i dozrijevanje. Biskupijska sinoda posvjeuje dakljunu ulogu u toj pripravi ima iskustvo braka vlastitih roditelja, njihov uspjeh kao supruga ikao roditelja, te ope usmjerenje i odgoj za samodarivanje. Na formaciju djece i mladih i nanjihov pristup braku i obitelji utjeu i kolski programi, sredstva drutvenog priopavanja iopedrutveno vrijednosno ozraje.12

42 Blia priprava za sakrament enidbe.Na temelju sinodskog promiljanja, a u skladu sDirektorijem HBK za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj, blia priprava zapoinje godinudana prije sklapanja enidbe. Zarunici se u naelu trebaju to prije prijaviti upniku, po

mogunosti godinu dana prije planiranog vjenanja, i tada e zapoeti blia priprava zasakrament enidbe. U akovakoj i Srijemskoj biskupiji blia priprava za sakrament enidbeve se od 1980. obavlja sustavom teajeva priprave za enidbu kroz est susreta s po dva sata.

43 Teajevi za zarunike. Na poetku blie priprave za enidbu zarunici neka sudjeluju nateaju za zarunike. Teajevi za zarunike organizirat e se i dalje na meuupnoj razini.Biskupijski ured te povjerenstvo za pastoral braka i obitelji pozvani su uz pomo i drugihstrunih osoba promisliti sadraje, sredstva i metodologiju rada u teajevima. No, teaj treba idalje organizirati, kao i do sada, kroz est susreta po dva sata, kroz tri tjed na. Potrebno jeizbjegavati masovnost, odnosno ustanoviti vie sredita u kojima se odvijaju teajevi ili vei

broj teajeva u jednom sreditu, kako bi skupine zarunika bile manje i kako bi se osigurao

12 Usp. ZKP, kann. 1063-1065.


6/32



29

to je mogue kvalitetniji rad te se stvorilo ozrajedijaloga i zajednitva. U organizaciji teajavalja zapoeti i s aktivnim metodama pastoralnoga rada, jer danas je ipak mogue nai i uteajeve ukljuiti i vie suradnika. U teajeve treba jo vie ukljuiti brane parove i teolokiobrazovane te druge strune vjernike laike.

Unutar Biskupijskog ureda i Povjerenstva za pastoral braka i obitelji potrebno je organizirati

zasebnu strukturu koja e trajno pratiti kvalitetu teajeva za zarunike, poticati osiguranjedovoljnog broja kvalitetnih suradnika u teajevima te organizirati permanentnu formaciju zasuradnike.

44Prirunik za zarunike i graa za suradnike. Biskupijski ured za pastoral braka i obiteljitreba se pobrinuti da se to prije za polaznike teajeva za zarunike priredi prikladan

prirunik, a za suradnike u teajevima prikladna graa i upute vezane uz njihov specifiandoprinos.

45Drugi oblici rada sa zarunicima.Poeljno je i potrebno da se, osim teajeva, u danas sveduem razdoblju hodanja prije braka uspostave i drugi programi za zarunike. Osobito ekorisno biti da im se u vremenu izmeu obavljenog teaja i vjenanja ponude intenzivnijimolitveno-duhovni i drugi formativni programi (tzv. zaruniki vikendi, priprava naenidbu katekumenalnom metodologijom13, cjelodnevni susreti i dr.).

Toplo se preporuuje da zarunici u blioj pripravi na enidbu sudjeluju i na tim drugimevangelizacijskim ponudama na upnoj, meuupnoj i biskupijskoj razini.

46Neposredna priprava na sakrament enidbe.Neposredna priprava na vjenanje odvija seu upi i zapoinje najmanje 6 mjeseci prije vjenanja.14 Cilj joj je oivljavanje ili

produbljivanje vjere, molitve i sakramentalnog ivota zarunika. Skoro vjenanje izvrsna jeprigoda da zarunici koji su inae blii Crkvi prodube svoju vjeru, te da je obnove i ponovnoraare oni zarunici koji su se od Crkve prethodno udaljili. Poeljno je da u neposrednoj

pripravi na vjenanje, uz upnika, sudjeluju i osvjedoeni kranski brani parovi koji e imdati svjedoanstvo vjere i ivljenja svoga kranskog enidbenog poziva. Neposredna

priprava ukljuuje: sintezu dosadanjeg puta priprave; produbljenje kranskog molitvenog iduhovnog iskustva (dani ili barem trenuci sabranosti i molitve, a po mogunosti i duhovnevjebe za zarunike); liturgijska priprava za vjenanje i samog vjenanja uz to aktivnijesudjelovanje samih zarunika; pravni postupak predvien kanonskim pravom.15

b. Poslijeenidbeni pastoral

47 Obitelj je put Crkve i zato je potrebno slijediti svaki brani par i obitelj korak pokorak. Brak i obitelj su iva i dinamina stvarnost koja u sebi nosi poziv na rast isazrijevanje te sve cjelovitije ostvarenje vrednota i zadaa enidbe. Istodobno svaki brak iobitelj imaju svoje etape kroz koje rastu i sazrijevaju postupno. Pastoralno djelovanje crkvene

zajednice treba slijediti obitelj pratei je korak po korak u razliitim etapama njenog

13FC, br. 66.

14

HBK,Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj, KS, Zagreb 2002., br. 43 (ubudue DOP).15Usp. Papinsko vijee za obitelj, Preparazione al sacramento del matrimonio,Libreria Editrice Vaticana, Cittdel Vaticano 1998., 50 (ubudue PSM); DOP, br. 43.


7/32



30

oblikovanja i razvoja16. Obitelj je put Crkve.17 Crkva akovaka i srijemska je pozvanaosobitu pozornost posveivati: sustavnom praenju braka i obitelji u svim njihovim etapama;

pastoralu mladog braka; pastoralu obitelji; pastoralu brakova i obitelji u specifinimsituacijama te brano-obiteljskim savjetovalitima.

48 Redoviti susreti obitelji i sustavno praenje braka i obitelji.Brak i obitelj prolaze svojefaze kao to su mladi brak, faza raanja i odgoja djece, etapa kad ponovno ostaju sami teetapa branog ivota u starosti. Sve faze imaju specifine zahtjeve i dosljedno potekoe i

probleme. upna je zajednica duna, zato, uspostaviti redovite susrete obitel ji, imajui u vidupotrebe i tekoe svake od spomenutih faza braka i obitelji. Obljetnica vjenanja moe bitiprilika kontakta upe i obitelji, da se intenzivnije okuplja brane drugove, da im se ponudeodreeni formativni sadraji te prigodna liturgijska slavlja. Posebno je potrebna solidarnost iasistencija pastoralnog djelovanja u okolnostima smrti nekoga od lanova obitelji. Okupljanjau upi trebaju biti popraena meuupnim i biskupijskim susretima branih parova i obitelji.

49Pastoral mladog braka i obitelji.Mladi brani par zapoinje proces postupnog ulaenja usadraje brano-obiteljskog poziva i poslanja, ali i uspostavu kvalitetnog branog zajednitva.Podaci o rastavama govore da mnogi brakovi prolaze svoje krizno razdoblje upravo u prvih

desetak godina branog ivota. upa treba, stoga, uspostaviti redovitu ponudu upnih susretaza brane parove u prvim godinama branog ivota. Ovdje je vano pogoditi tematiku i

pronai prilagoene oblike rada. Uz redovite upne susrete, jedna od prikladnih okolnosti uzkoje se mogu organizirati posebni susreti jesu raanje i rast djece. Pored toga treba koristiti iredovite mogunosti uspostave komunikacije s mladim obiteljima kroz druge oblike redovitogpastoralnog djelovanja: blagoslov obitelji, pretkrsni susreti, susreti za roditelje s

predkolskom djecom, susreti roditelja prvopriesnika i drugi. Biskupijski ured za pastoralbraka i obitelji pozvan je redovito pripremati pastoralnu grau i slati je u upne zajednice, bilokao pomo pastoralnim djelatnicima za njihov rad, bilo izravno mladim roditeljima (npr.'pismo obiteljima').

50 Pastoral brakova i obitelji u specifinim situacijama. Crkva ima u vidu sve ivotnesituacije u kojima se mogu nai pojedini brani drugovi i obitelji. Tako njezinom oku neizmiu problemi supruga bez djece, iseljenikih obitelji, ideoloki podijeljenih obitelji,mjeovitih brakova i obitelji, obitelji pogoenih s problemom ovisnosti jednog od svojihlanova, obitelji pogoene boleu te invaliditetom djece ili kojeg drugog svoga lana,nezaposlenou, poslijeratnim traumatskim sindromom, razliitim oblicima zlostavljanja uobitelji i sl. Takoer zapaa pojavu 'brakova na probu', slobodnih veza bez ikakvih oblika

ureenja zajednikog ivota, katolika vezanih samo graanskom enidbom i drugih pojava.Svoju pastoralnu brigu pozvana je oitovati i prema osobama koje su rastavljene i razvedene,a nisu ponovno ulazile u brak te prema rastavljenima koji su sklopili novu graansku enidbu.Crkva akovaka i srijemska oekuje od svojih upnih zajednica da 'velikom ljubavlju sveuine da se takve osobe ne osjeaju odijeljenima od Crkve, jer one mogu, dapae i moraju,kao krtenici sudjelovati u ivotu svoje upe'.18 upna zajednica treba, stoga, uoiti takveosobe i brakove, stupiti s njima u razgovor, ukljuivati ih u sve oblike molitvenih i radnihsusreta, u pastoralne strukture itd. Osim toga na zajednikim susretima obitelji trebauvrtavati i teme koje dotiu i spomenute situacije branog i obiteljskog ivota i o njimaraspravljati da se dobije uvid u konkretnu upnu situaciju, uoi problematika tih osoba i da im

16

FC, br. 65.17 Usp. RH, br. 10; Pob 2.18 Usp. FC, br. 84.


8/32



31

se posveti dostatna pozornost. Povremeno treba okupljati i brane parove, obitelji i osobe i pokriteriju specifinih branih i obiteljskih situacija: rastavljeni, rastavljeni i ponovno civilnovjenani, obitelji s djecom s potekoama u razvoju itd. upna je zajednica pozvana suraivatis biskupijskim strukturama te s drutvenim institucijama i udrugama koje se ve bave nekom

od spomenutih skupina.

51 Pastoralni pohod i blagoslov obitelji u boinom vremenu. U naoj je biskupijidugogodinja praksa pastoralnog pohoda upnika u boinom vremenu s blagoslovomobitelji. To je povlatena prigoda njegova osobnog susreta sa svakom obitelji u njihovomdomu, gdje se na najbolji nain upoznaju konkretne ivotne prilike pojedine obitelji. Zbogiznimne vanosti takvog pastoralnog susreta potrebno je zadrati i njegovati postojeu praksu.To i dalje ostaje obveza prvenstveno upnika i upnog vikara, ako ga upa ima.19 Ukolikoupnik i upni vikar osobno nisu u mogunosti posjetiti sve obitelji u upi, neka se upnik

pobrine da oni klerici koji im u tome pomau ne zapostave dimenziju pastoralnog pohoda isusreta s obiteljima. Preporuuje se da to budu sveenici ili akoni koji im inae redovito ili

barem povremeno pomau u pastoralnom djelovanju. Zbog trajno rastueg broja vjerski icrkveno rubnih krana, susretu s obiteljima prigodom blagoslova treba pristupati kaovelikoj i vanoj pastoralnoj mogunosti.

52 Brano-obiteljska savjetovalita i obiteljski centri. Da bi crkvena zajednica moglaodgovoriti na sve potrebe branog i obiteljskog pastorala, pastorala mladih i djece, kao i na

podruju spolnog ivota supruga i prirodnog planiranja zaea, potrebna su i savjetovalita zabrak, obitelj i mlade.

20Nuno je da u njima rade savjesne i odgovorne osobe, profesionalno

osposobljene te u skladu s crkvenim uenjem. Za rad u crkvenim savjetovalitima potreban jei crkveni mandat.

Crkva akovaka i srijemska nastojat e ustrojiti mreu obiteljskih centara i branihsavjetovalita na itavom podruju biskupije. Uspostavit e mreu strunih susreta iformativnih seminara za suradnike u savjetovalitima i obiteljskim centrima. Brinut e oformaciji djelatnika za crkvena savjetovalita, ali e i struno osposobljene vjernike poticatina rad u drutvenim savjetovalitima gdje god to bude mogue. Uspostavit e otvorenusuradnju i kritiko-vrijednosno sueljavanje s drutvenim savjetovalitima. Sustavnije e sesueljavati s injenicom nepotivanja zaetog djeteta, svih oblika ovisnosti, a posebnoalkoholizma i droge u obitelji, nasiljem u obitelji i drugim pojavama. I dalje e podravati radcrkvenih djejih vrtia i katolikih kola te poticati osnivanje novih.

53Promicati brano-obiteljske vrijednosti i prava u drutvu. Biskupijski ured i Povjerenstvoza pastoral braka i obitelji, katolika vjernika drutva i pokreti te druge institucije pozvani sukritiki pratiti, u javnost iznositi i boriti se protiv svake povrede braka i obitelji te prava naodgoj djece.

21Neka na razliite naine promiu brano-obiteljske vrijednosti i prava u

drutvu.Neka u tom smislu potiu i ukljuivanje vjernika u specifino obiteljske pokrete iudruge te njihov aktivan rad i prisutnost u njima.

19Usp. ZKP, kan. 529, 1.20

U Hrvatskoj je ustanovljen Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei, koji nastoji sustavno voditi

brigu i prati razvoj ovoga za drutvo veoma vanog podruja. Postoji i mrea drutvenih brano-obiteljskihsavjetovalita i obiteljskih centara.21 Usp. posebno peto poglavlje dokumenta KSNC, br. 209-254.


9/32



32

54 Brana i obiteljska molitva i duhovnost. Kranska je obitelj, ucijepljena u Crkvu,sveeniki narod. Stoga obitelj, koja je istodobno i kuna Crkva, svojom molitvomostvaruje vlastitu sveeniku zadau, posveujui i cijelu crkvenu zajednicu.22 Dakako,izvorite, vrhunac i sredite molitvenog ivota svake kranske obitelji je slavljenje

nedjeljnog euharistijskog otajstva, a odmah uza nj valja istaknuti i branu molitvu koja krijepibrane drugove u njihovu zajednikom ivotu i roditeljskom poslanju, te obiteljsku molitvu,koja pomae izgradnji kranskoga obiteljskog ivota23 i po kojoj se obitelj na osobit nainoituje kao Crkva u malom. Obitelj produuje bogotovlje slavljeno u crkvi.

55 Vanost odgoja djece i pruanje podrke roditeljima. Odgoj predstavlja dovretak inaraanja. Roditelji su obavezni i imaju pravo odgajati svoju djecu u skladu s vlastitimuvjerenjima, svjesni svoje odgovornosti pred Bogom, Crkvom, drutvom, pred samima sobomi pred djecom koja su roena ili koju planiraju roditi. To njihovo pravo duni su pot ovati isvi oni koji im pomau u odgoju i obrazovanju njihove djece.

Roditeljski i obiteljski odgoj u vjeri moemo smatrati pravim apostolatom. To apostolskoposlanje ima svoj korijen u krtenju, a od sakramentalne milosti enidbe prima novi poticaj.Katolikim roditeljima je potrebno, stoga, posvjeivati vanost i vjerskog odgoja njihovedjece te im u tome biti trajna podrka.

Obitelj je i prva kola drutvenih kreposti bez kojih niti ljudsko drutvo ne moe opstati, jersve one vrline koje ono cijeni i treba, raaju se i nadahnjuju prvenstveno u obitelji. Iskonsko iodgovorno zajednitvo koje se njeguje u obitelji, temelj je i kola drutvenog zajednitva isolidarnosti. Obiteljski je odgoj, stoga, od presudnog znaenja i za ivot itavoga drutva.Nasuprot drutvu koje je izvrgnuto opasnosti da se sve vie razosobljuje i biva bezimeno, pastoga i neovjeno, s negativnim posljedicama mnogovrsnih 'bjegova', obitelj ima i zraiizvanredne sile sposobne da ovjeka otrgnu bezimenosti, da mu probude svijes t o njegovomosobnom dostojanstvu, da ga obogate dubokom ovjenou i djelotvorno, svojom

jedinstvenou i neponovljivou, ucijepe u tkivo drutva.24 U svakom narodu obitelj je iuvarica nacionalnog identiteta, kulture i jezika. S pravom se moe rei da su upravozdravekranske obitelji sauvale i iznijele identitet hrvatskog naroda kroz povijest. Ta ulogahrvatske katolike obitelji ostaje aktualnom i danas.

56Neka se to prije uspostave strukture redovitog pastorala s brakovima i obiteljima. U tomsmislu potrebno je sljedee:a. da upa u okviru pastoralnog vijea ima poseban odbor za brak i obitelj;b.

da organizira redovite susrete branih parova, odnosno obitelji, te ih nastoji sustavnopratiti u svim etapama njihova ljudskog i vjernikog rasta;

c. sustavno odgajati suradnike za pastoral s brakovima i obiteljima: upa imenuje suradnike,a Biskupijski ured i Povjerenstvo za pastoral braka i obitelji organiziraju poetno strunoosposobljavanje, trajnu izgradnju i pruaju pomo u superviziji;

d. uspostaviti i redovitu suradnju izmeu upnih, meuupnih i biskupijskih struktura zabrak i obitelj;

e. da Biskupijsko povjerenstvo za pastoral braka i obitelji redovito priprema materijale zapastoralni rad i dostavlja ih upnim zajednicama;

22

Usp. FC, br. 55.23 Usp. LG, br. 41.24 Usp. FC, br. 43.


10/32



33

f. zadrati i njegovati postojeu praksu pastoralnog pohoda i blagoslova obitelji u boinomvremenu. Blagoslov obitelji je obveza prije svega upnika i upnog vikara, a u velikimupama mogu im pomoi prezbiteri i akoni koji im inae redovito ili barem povremeno

pomau u pastoralnom djelovanju;

g. poticati i podravati ukljuivanje vjernika u obiteljska vjernika drutva i pokrete tesuradnju sa srodnim drutvenim pokretima i udrugama.57 Blia priprava za sakrament enidbe u naelu traje godinu dana prije vjenanja te ukljuujei teaj priprave za enidbu, koji se u akovakoj i Srijemskoj biskupiji i dalje organizira nadekanatskoj razini. Zarunici ga trebaju pohaati na poetku blie priprave na enidbu.

58 Neposredna priprava zarunika za enidbu u naelu zapoinje do est mjeseci prijevjenanja i ukljuuje duhovnu i liturgijsku pripravu zarunika te administrativni enidbenipostupak.

59 U pastoralnom radu treba slijediti propise Zakonika kanonskog prava, smjernice HBKsadrane u Direktoriju za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj iz 2002. godine i u drugimrelevantnim dokumentima Crkve.

Evangelizacija mladih

60 U godinama Domovinskog rata i poraa u akovakoj i Srijemskoj biskupiji se dogodioodreeni zastoj u evangelizacijskom radu s mladima. U mnogim upnim zajednicama izostali

su sustavni rad i okupljanje mladih. Nemala odgovornost za sve ono to se danas dogaa s

mladima i meu mladima u hrvatskom drutvu lei i na Crkvi25

, odnosno i u nedostatnojcrkvenoj brizi za mlade.

Mladom ovjeku, koji u zauzimanju svojih osobnih ivotnih stavova i usmjerenja za ivotprolazi kroz mnoge dvojbe, potrebno je ponuditi prikladno ozraje za njegov cjelovit rast isazrijevanje. Veoma vana dimenzija toga rasta i sazrijevanja su rast u vjeri i izgradnjakranskih stavova. Domet te vanosti promatramo i u svjetlu injenice da e ti isti mladi'sutra' biti nositelji drutvenog ivota i evangelizatori nadolazeih generacija. U pastoralnomradu s mladima elimo, stoga, voditi rauna o sveobuhvatnosti evangelizacije, kojom se uzmlade eli istodobno zahvatiti i cjelokupnu zajednicu, kako bi uistinu jedni drugima bili

podrka i nadahnue. Evangelizacija se mladih, naime, tie svih lanova Crkve i svih njezinih

razina. Ona postaje mogua tek kad zapone proces obraenja, ponajprije unutar samecrkvene zajednice, osobito pastoralnih djelatnika i ve angairanih suradnika. A onda,dosljedno, takvo obraenje ne moe ostati bez dobrohotnog i obnoviteljskog uinka i na ostalekrtenike i graane te na same strukture drutva.26

61 Crkva akovaka i srijemska u svom evangelizacijskom radu s mladima na osobit enain nastojati razvijati pastoralni rad sa studentima i mladim intelektualcima.

Sustavni, vieoblini i koordinirani evangelizacijski rad s mladima zahtijeva trajno irenjekruga suradnika na upnoj i biskupijskoj razini te, stoga, dodatnu formaciju pastoralnih

25 Usp. GS, br. 19.26 FC, br. 9.


11/32



34

radnika i suradnika za rad s mladima treba biti meu prvim koracima Crkve akovake isrijemske.

62 Uspostava redovite upne kateheze. Ozbiljna evangelizacija mladih i s mladima od Crkve

akovake i srijemske zahtijeva uspostavu redovite upne kateheze, povezane s drugimoblicima upnog okupljanja mladih (kao to su upni zbor, liturgijske slube, karitativnodjelovanje i sl.) te omoguavanje svakom mladom lanu upne zajednice njegovo mjest o unjoj i konkretno podruje djelovanja. Na biskupijskoj i upnoj i razini u okviru pastoralnogplana potrebno je ugraditi plan rada s mladima koji se ostvaruje unutar jasno postavljenih

viegodinjih ciljeva. Postojanje takvog plana omoguuje pomo, koordinaciju, izraduprograma i objedinjavanje rada s mladima u upnim zajednicama.

Unutar redovite upne kateheze s mladima, gdje to doputa broj onih koji se okupljaju, trebauspostaviti vie skupina, oblikovanih prema kriteriju interesa, uzrasta i potreba, kako mladihtako i upne zajednice.

63Duhovna dimenzija u pastoralnom radu s mladima. U evangelizacijskom radu s mladima

treba voditi rauna da svi oblici rada budu duboko proeti duhovnom i molitvenomdimenzijom.

64Mladisubjekt u evangelizacijskom poslanju Crkve. U svom radu s mladima prezbiteri idrugi pastoralni djelatnici svakako trebaju mlade prihvaati kao subjekt u evangelizacijskomposlanju Crkve, a ne tek kao objekt svojih pastoralnih nastojanja. Pozvani su u mladima buditi

kreativnost i odgovornost, otvarati prostore za njihov doprinos i suodgovornost te ih

ukljuivati u pastoralni rad kao svoje istinske suradnike. Isto tako su pozvani u pastoralumladih biti otvoreni za doprinos i drugih nositelja upnog djelovanja te strunih osoba. Uupnom planu rada s mladima valja takoer povezivati redovite i prigodne oblike rada te ihintegrirati u cjelokupni upni pastoral. Raspoloive upne prostore potrebno je velikodunootvoriti i za neformalne susrete i druenje mladih. No, to e biti plodonosno ukoliko seosigura prisutnost pastoralnih suradnika koji e znati vrijeme i energije mladih ljudi koji seokupljaju usmjeravati prema zdravim sadrajima te prema ljudskim i kranskimvrijednostima.

65 Strukture pastorala mladih. Kao plod dosadanjega sinodskoga hoda na biskupijskoj surazini ve ustrojeni Biskupijski ured i Biskupijsko povjerenstvo za pastoral mladih, imenovan

je biskupijski povjerenik za pastoral mladih te je imenovan studentski kapelan u Osijeku.

Ustrojen je i odreeni sustav formacije mladih vjernika koji postaju suradnici i animatori upastoralu mladih. Pastoral mladih treba to prije dobiti i prikladne strukture na upnoj idekanatskoj razini (tj. potrebno je dogovoriti odgovorne osobe te ustrojiti suradnike odborena upnoj i dekanatskoj razini). Spomenutim strukturama treba pridodati i skrb za sustavno istudijsko praenje idejnih, vrijednosnih i duhovnih strujanja meu mladima barem nabiskupijskoj razini.

66Aktivna prisutnost prezbitera u pastoralu mladih. Ohrabruje i veseli injenica to se vepojavljuju veoma kvalitetni suradnici u pastoralu mladih iz redova kolskih vjerouitelja imladih intelektualaca te iz redova samih mladih vjernika i drugih upnih suradnika. No,evangelizacija i upna kateheza mladih zahtijevaju i b rojne prezbitere koji su spremni svoje

vrijeme ne tek sporadino i usput darivati mladima, nego koji su voljni i znaajan dio svojegavremena posvetiti evangelizacijskom radu s mladima. Mladima pritom nije vana ivotna dob


12/32



35

prezbitera, koliko otvorenost duha i srca za dijalog i uzajamno sluanje. Zadaa je svakogupnika, zato, da organizira pastoral mladih u povjerenoj mu upi te da u njemu bude iosobno prisutan

27.

67 Povremeni meuupni susreti mladih. Povremeno valja organizirati i meuupna,meukolska i meufakultetska druenja mladih, susrete razliitih interesnih i dobnih skupinamladih, izlete i hodoaa. Tada e svoj puni smisao i sudjelovanje mladih doivjeti ibiskupijski te nacionalni susreti mladih.

68 Udruge mladih vjernika. Kroz Drugu biskupijsku sinodu i pastoralni rad dozrela je i

svijest o potrebi promicanja udruivanja mladih te poduzimanja koraka za osnivanjebiskupijske udruge mladih, koja bi istodobno bila i biskupijski savez svih postojeih udrugamladih te pomo i posrednik u kontaktima, suradnji i okupljanjima na nacionalnoj imeunarodnoj razini. Hvale je vrijedno da se predstavnici vjernikih drutava i pokretamladih ukljuuju i u drutvene strukture kojima je povjereno organiziranje slobodnog

vremena, zabave, drutvenog i kulturnog ivota mladih te sudjelovanje u rjeavanju drugihpitanja vezanih uz ivot mladih u gradovima, opinama i na drugim razinama.

69 Sport, glazba i suvremeni medijivani oblici animiranja i okupljanja mladih.U radu smladima na upnoj i biskupijskoj razini veliku vanost u njihovom okupljanju i animiranjuimaju sport, glazba i suvremeni mediji. Ta sredstva su ve prisutna u pastoralu mladih, ali jouvijek nisu dovoljno iskoritena. No, pritom valja biti svjestan vanosti duhovnog i teolokogsadraja koji mora biti prisutan u svim tim oblicima animiranja i okupljanja mladih, jer je u

protivnom svaki oblik rada osuen na razvodnjavanje i brzo zasienje.

70 U upi treba organizirati redovitu upnu katehezu mladih vjernika.

71 Obveza je upne zajednice da aktivno sudjeluje na biskupijskim, nacionalnim imeunarodnim hodoaima mladih, a hvale je vrijedno povremeno organiziranjemeuupnih druenja i susreta.

72 Mlade vjernike treba poticati da se udruuju u ve postojea vjernika drutva nabiskupijskoj i nacionalnoj razini, a jedan od ciljeva pastoralnog rada s mladima treba biti

osnivanje i biskupijske udruge mladih, koja bi istodobno bila biskupijski savez svih

postojeih udruga mladih te pomo i posrednik u kontaktima, suradnji i okupljanjima m ladihna nacionalnoj i meunarodnoj razini. Takoer je hvale vrijedno sudjelovanje mladih katolikai u strukturama drutvene brige za mlade.

73 upnik, kao vlastiti pastir, prvi je odgovoran za pastoral mladih, pa i onda kad brigu zapastoral mladih povjeri nekom drugom strunom suradniku.

Evangelizacija starijih osoba i bolesnika

74Polazei od svijesti o dostojanstvu svakoga ovjeka stvorenog na sliku Boju, od injeniceda stariji ljudi u sebi nose veliko bogatstvo i ivotnu mudrost, da su mnogi od njih spremni to

staviti na raspolaganje i drugima, da je broj starijih osoba u hrvatskom drutvu visok i da e

27Usp. ZKP, kan. 528, 1.


13/32



36

se taj broj u budunosti trajno poveavati, da meu starijima esto susreemo i razliiteoblike ljudske patnje te bolest, Crkvi se namee zadaa poveane odgovornosti zaevangelizaciju starijih osoba i bolesnika.

Crkva akovaka i srijemska kroz sinodski je hod produbila vlastitu svijest da je pozvanapruiti navjetaj radosne vijesti i spasenja u Isusu Kristu rastuem broju starijih osoba ibolesnika; uvoditi u smisao starosti i patnje, kako same starije osobe i bolesnike, tako i one

koji ih okruuju, te pruati djelatnu pomo i jednima i drugima. Svrha mnogovrsnih pothvataCrkve u radu sa starijim osobama i bolesnicima trebala bi biti da mnogi stari i bolesni

dostignu zrelost i slobodu te svijest obveze komuniciranja vlastitog vjerskog iskustva i ivotnemudrosti mlaim generacijama te integracija starijih osoba i bolesnika u drutveni ivot.

Evangelizacija starijih osoba i bolesnika obuhvaa kako one koji ive u njihovim obiteljima ikuama, tako i one koji su smjeteni u domove umirovljenika te u bolnike ustanove.

Istodobno ona podrazumijeva i aktivno ukljuivanje starijih osoba i umirovljenika u razliite

oblike pastoralnog rada na upnoj imeuupnoj razini.

75 Odgoj vjernika za kranski pristup bolesti, starosti, patnji i smrti. Kroz redovitopastoralno djelovanje vjernike je potrebno odgajati za prihvaanje starosti, bolesti i patnje tepromicati kranski pristup ivotu, umiranju i smrti. ivimo u drutvu u kojemu se vrednujuuspjeni, mladi i lijepi. Tim je vie potrebno odgajati za potovanje dostojanstva starijih osobai bolesnika, za ljubav i solidarnost prema njima, za vrednovanje i prihvaanje blaga to ga oninose u sebi, te za istinsku meugeneracijsku solidarnost na svim razinama.

76 upni pododbor za evangelizaciju starijih osoba i bolesnika.Zadaa je svakog upnogpastoralnog vijea ustrojiti, unutar odbora za sluenje, pododbor za evangelizaciju starijihosoba i bolesnika. Svrha tog tijela u upi je cjelovita i kontinuirana (ne samo prigodna)

pastoralna briga o starijim i bolesnim upljanima. Zadaa mu je upoznavanje s brojem,stanjem i pastoralnim potrebama starijih osoba i bolesnika u upi, okupljanje suradnika meuupljanima te skrb kako bi se odgovorilo na to je mogue vie duhovnih i materijalnihpotreba.Meu suradnike upnog pododbora za evangelizaciju starijih osoba i bolesnika treba,ukoliko je mogue, ukljuiti i kojeg lijenika, medicinsku sestru, socijalnog radnika, mladevjernike, zainteresirane dobrovoljce i same starije i bolesne osobe koje jo mogu biti od

pomoi u pastoralnom radu.

77 Osnovati biskupijski pododbor za pastoral starijih osoba i bolesnika. Na razini biskupije,

u okviru Biskupijskog pastoralnog centra, potrebno je unutar odjela za kranskudobrotvornost i drutvena pitanja osnovati ured za pastoral starijih osoba i bolesnika teimenovati biskupijskog povjerenika za to podruje pastoralnog rada. Njihove e zadae bitisljedee:a. promicati u biskupijskoj zajednici na razliite naine solidarnost sa starijim osobama i s

bolesnicima, razvijati osjeaj za njihove potrebe, pruati podrku onima koji se redovitobrinu o starijim osobama i bolesnicima; organizirati obiljeavanje Dana bolesnika, Danastarijih osoba i sl.;

b. razvijati pastoral alujuih;c. u suradnji s ve postojeim katolikim strukovnim udrugama lijenika te medicinskih

sestara i bolniara, organizirati prikladnu duhovnu formaciju na biskupijskoj razini za

medicinsko osoblje, za djelatnike u starakim domovima i hospicijske djelatnike, koja eih dodatno senzibilizirati za kranski pristup starijim osobama, bolesti i bolesniku;


14/32



37

d. organizirati prikladnu duhovnu te strunu teoloku ponudu za sveenike, akolite i drugepastoralne radnike koji duhovno prate starije osobe, bolesnike i medicinsko osoblje;

e. poticati, promicati i uz pomo suradnika nastojati organizirati barem volontersku pomopotrebnu starim i nemonim osobama, teim bolesnicima, umiruima i njihovim

obiteljima te hospicijsku skrb ukoliko tu pomo ne uspijevaju ostvariti kroz zdravstveni isocijalni sustav;f. voditi brigu o izradi te izdavanju prikladnog tiskanog materijala s odgovarajuim

sadrajima za starije osobe, bolesnike, lijenike i medicinske sestre.

78 Pastoralni pohod prezbitera starijim osobama i bolesnicima u obiteljima i u bolnici te

slavljenje sakramenata. Svakako je potrebno zadrati praksu odlaska prezbitera starijimosobama i bolesnicima koji ne mogu doi u crkvu u njihove stanove i kue barem dva putagodinje (pred Uskrs i Boi), te slavljenje sakramenata pomirenja i priesti tom prigodom, a

po potrebi i bolesnikog pomazanja. Hvale je vrijedno to se u nekim upama takvi pohodiostvaruju i mjeseno.28

Veoma je poeljno da upnik pohodi svoje upljane i za vrijeme njihova bolnikog lijeenja,osobito one tee i one koji su dugo u bolnici, makar ih redovito obilazi i bolniki kapelan.

79 Redoviti kontakt upe s nemonim osobama i bolesnicima. upna zajednica trebala biosigurati i redoviti kontakt sa svakom starijom osobom i bolesnikom koji ne mogu dolaziti u

crkvene prostore te im svjedoiti kransku povezanost i pruati djelotvornu pomo unjihovim potrebama. Stoga je pozvana organizirati mreu volonterskih suradnika u pastoralustarijih osoba i bolesnika. Poeljno je da u nju budu ukljueni upljani svih uzrasta.

80 Prijevoz bolesnika i starijih osoba na nedjeljno euharistijsko slavlje. U dogovoru s

obiteljima i rodbinom starijih osoba, upna zajednica neka potie vjernike na pomo uprijevozu starijih osoba koje ele sudjelovati u nedjeljnom i blagdanskom euharistijskomslavlju te uz pomo upnog odbora za pastoral starijih osoba i bolesnika organizira takavprijevoz.

81Redovita nedjeljna sveta priest za nemone osobe i bolesnike.Za one upljane koji zbognemoi ili bolesti ne mogu nedjeljom i blagdanom doi u crkvu, upne su zajednice pozvaneosigurati estu svetu priest u njihovom domu. Potrebno je, stoga, da upna zajednica okupi i

pobrine se za dovoljan broj i potrebnu formaciju osoba koje e primiti slubu akolite iliizvanrednih djelitelja svete priesti te preuzeti skrb za njezino noenje nemonim osobama i

bolesnicima.

82 Povremeni susreti nemonih osoba i bolesnika u upi.Odbor za evangelizaciju starijihosoba i bolesnika pozvan je barem jednom godinje organizirati okupljanje starijih osoba i

bolesnika u upi. To moe biti uz Dan bolesnika (11. veljae), upni god, velike blagdane iliposebna slavlja u upi. Pritom se moe koristiti i mogunost zajednikog slavljenjasakramenta bolesnikog pomazanja (potujui upute i odredbe Crkve), a one osobe koje nemogu doi u upne prostore neka se tom prigodom pohodi u obiteljima.

83Povremeni susreti i pomo za lanove obitelji starijih osoba i bolesnika.upna zajednicatrebala bi pruati djelotvornu pomo te organizirati povremene susrete takoer i za lanove

28Usp. ZKP, kan. 529, 1.


15/32



38

obitelji koje imaju nepokretne bolesnike, osobito za one osobe koje redovito posluujunemonu osobu ili bolesnika u vlastitoj obitelji.

84Bolniki pastoral i pastoral starakih domova. Pohod bolesnicima u bolnicama je obveza

prvenstveno vlastitog upnika. No, u svim bolnicama i domovima umirovljenika, gdje jouvijek to nije uinjeno, potrebno je osigurati i redovitu pastoralnu skrb imenovanjembolnikih kapelana, odnosno trajnoga duhovnika u domovima umirovljenika. Ukoliko to nebude mogue, pri imenovanju upnika u upe na ijem teritoriju postoje takve ustanove vodite se rauna i o potrebama takvih ustanova. Pored mjesnog upnika pastoralnu skrb o takvimustanovama regionalnog karaktera trebaju ipak solidarno dijeliti i svi ostali sveenici dekanata(upnici i upni vikari) te takve pastoralne obaveze trebaju shvaati kao sastavni dio slube usvojoj upi. U pastoralnu skrb za takve ustanove, pored sveenika, treba ukljuiti i ui te irikrug suradnika iz redova vjernika laika, ukljuujui i teologe laike.

85 Bogosluni prostor u bolnicama i domovima za prihvat starijih osoba. U bolnicama na

podruju biskupije (u Republici Hrvatskoj) ve postoje ili se ureuju bogosluni prostori. No,manji je broj domova umirovljenika i slinih ustanova u kojima je pitanje bogoslunog

prostora rijeeno na zadovoljavajui nain. Dekani i upnici upa na ijem se teritoriju nalazetakve ustanove pozvani su poticati odgovorne osobe u tim ustanovama na traenje adekvatnihrjeenja, pobrinuti se za opremanje liturgijskog prostora29te u suradnji s ostalim sveenicimau dekanatu osigurati potrebnu pastoralnu skrb.

86Duhovna formacija sveenika za pastoral starijih osoba i bolesnika. Kroz permanentnoobrazovanje sveenika i promicanje njihova duhovnog ivota, neka se nastoji prezbiterima

pruati prikladnu strunu i duhovnu formaciju u njihovoj skrbi za starije osobe i bolesnike.Poeljno je da permanentna formacija prezbitera i njihov duhovni rast urode i osobnomraspoloivou da dio svojih sila u upnom pastoralu, te kad se zbog bolesti ili ivotne dobimoraju povui iz slube, posvete duhovnoj pratnji starijih osoba i bolesnika u nekoj bolnici ilidomu umirovljenika.

87 Ukljuivanje umirovljenika, starijih osoba i bolesnika u evangelizacijsko poslanje Crkve.Starijim osobama, umirovljenicima i bolesnicima upna zajednica treba nuditi sadrajeaktivnog ukljuivanja u ivot upne zajednice (od aktivnog ukljuivanja u upno pastoralnovijee, do svakog i najmanjeg angamana u upnoj zajednici). Valja vrednovati i koristitiznanje, iskustvo i mogunosti starijih osoba u razliitim podrujima upnog pastorala.

88 Specijalizirane ustanove i sadraji prilagoeni starijim osobama. Na temelju sinodskogpromiljanja Crkva akovaka i srijemska potie i podrava osnutak klubova i specifinihudruga tree ivotne dobi, suradnju s drutvenim ustanovama kako bi se djelotvornijerjeavali problemi starijih i bolesnih osoba. Sredstva drutvenog priopavanja poziva i potieda nude vie sadraja za starije osobe i bolesnike.

89 Osnivanje ustanova za prihvat starijih i nemonih osoba te hospicijskih ustanova. Biskupija akovaka i srijemska cijeni i potuje profesionalnu skrb to je starijim osobama i

bolesnicima pruaju dravne, drutvene i privatne specijalizirane ustanove te udruge graana.Podrava i promie volonterski i profesionalni angaman strunih osoba koje su spremne natakav rad, osnivanje hospicija za umirue te novih ustanova za prihvat starijih i nemonih

29 Usp. Ugovor o duobrinitvu u bolnicama i ostalim zdravstvenim ustanovama, te ustanovama socijalne skrbiizmeu Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije od 31. listopada 2005., l. 5.


16/32



39

osoba. U granicama svojih mogunosti eli pomagati njihov rad. eli nastaviti s osnivanjem isvojih vlastitih ustanova u skladu sa svojim mogunostima, kad god se za to ukae potreba.

Nadasve se eli truditi i pozvana je razvijati sustav duhovne i strune pomoi svimdjelatnicima i suradnicima u radu sa starijim osobama i bolesnicima te lanovima njihovih

obitelji.

90 Neka u upi, unutar odbora za sluenje, postoji pododbor koji vodi brigu o starijimosobama, bolesnicima i alujuima.

91 upnici i drugi pastoralni sveenici pozvani su zadrati i njegovati postojeu praksupastoralnog pohoda starijim osobama i bolesnicima u obitelji te slavljenje sakramenata barem

pred Boi i Uskrs. Takoer su pozvani pohaati svoje upljane i kad se oni nalaze u bolnici.

92 upnicima se zduno preporuuje da osiguraju estu svetu priest za sve nemone osobe ibolesnike koji to ele uz pomo akolita ili izvanrednih djelitelja priesti.

93 U upi treba organizirati redovite susrete za starije osobe te povremene susrete za nemoneosobe i bolesnike koji vie ne mogu dolaziti u crkvene prostore. Povremene susrete trebaorganizirati i za lanove obitelji koje imaju nepokretne bolesnike, osobito za one kojeredovito posluuju nemonu osobu ili bolesnika.

94 upnik treba voditi brigu o bolnikom pastoralu te pastoralu starijih i nemonih osoba uspecijaliziranim ustanovama ukoliko one postoje na podruju povjerene mu upe. Poredmjesnog upnika pastoralnu skrb u takvim ustanovama, koje su redovito regionalnogkaraktera, trebaju solidarno dijeliti i svi ostali sveenici u dekanatu.

95 Dekan i upnik upe na ijem se podruju nalazi bolnica ili dom umirovljenika pozvani su(u smislu Ugovora o duobrinitvu u bolnicama i ostalim zdravstvenim ustanovama, teustanovama socijalne skrbi izmeu Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske biskupskekonferencije) poticati odgovorne osobe u tim ustanovama na traenje adekvatnog liturgijskogi drugog pastoralnog prostora u tim ustanovama te se pobrinuti za njihovo opremanje.

96 Na razini Biskupije treba osnovati Ured koji e koordinirati i promicati pastoral starijihosoba, bolesnika i alujuih te organizirati pastoral lijenika i bolnikog osoblja te trajnuformaciju za sveenike i druge pastoralne djelatnike u bolnicama i domovima umirovljenika.

Evangelizacija crkveno i vjerski 'rubnih' vjernika

97 Danas je mnogo onih koji uglavnom nisu zanijekali svoje krtenje, ali su posve na rubucrkvenog ivota. Pojava onih koji ne prakticiraju svoju vjeru odavna je poznata u povijestikranstva, a pripisuje se naravnoj slabosti i dubokoj nedosljednosti, to je, na alost, nosimou sebi.30 Osim dva navedena razloga distanciranosti od vjere i Crkve, potrebno jenapomenuti da se distanciranost moe pojaviti i zbog osobnih i obiteljskih iskustava u vjeri, iz

povijesnih i sadanjih razloga drutva i sekularizirane kulture, iz neprilagoene crkvenebrige, porasta rastavljenih i ponovno civilno oenjenih, za koje Crkva jo uvijek trai modeledjelovanja, zbog neprilagoene ili nedostatne brige Crkve za pojedine vjernike u specifinim

30 Usp. EN, br. 56.


17/32



40

situacijama. Ne smije se, naime, zaboraviti ni dosadanja distanciranost same Crkve premaodreenim skupinama vjernika. Na temelju reenoga postaju nam jasnije i razlike meudistanciranim ili rubnim skupinama te dolazimo do zakljuka i o sadrajnim razlikamadistanciranosti u odnoaju prema vjeri i Crkvi. Te se razlike mogu nazrijeti u distanciranosti

prema teolokoj nauci Crkve, prema njezinim moralnim zasadama, prema stegovnimodredbama Crkve itd. U tom smislu danas je sve nazonija tzv. selektivna crkvenost.

98 U Crkvi akovakoj i srijemskoj ima mnogo vjernika koji se deklariraju kao katolici, ali senalaze na rubu (ne)vjere i crkvenog ivota. S Katolikom Crkvom se identificiraju samodjelomino, najee samo tako to povremeno trae kontakt s crkvenim slubenikom(ponajprije da bi obiljeili tzv. snane trenutke u svom ljudskom ivotu kao to su roenje,vjenanje, smrt nekoga od lanova svoje obitelji) ili djeca (najee podraavana od svojihroditelja) da bi zajedno s vrnjacima pristupili prvoj priesti i sakramentu potvrde i sl. No, itakve usluge prihvaaju ponekad i bez minimuma spremnosti i na najmanju zahtjevnost u

pripremi na sakramente. Najee su ipak zadrali barem neke izvanjske obiaje povezane s

kranstvom.

Upravo ti izvanjski obiaji i prigodna spremnost, pa ak i elja za kontaktom s crkvenomzajednicom, moe i treba pomoi u pronalaenju puta za povratak takvih osoba u zajednitvos Crkvom. Takve situacije i skupine vjernika zahtijevaju novu evangelizaciju. Posebnost

evangelizacije crkveno 'rubnih' vjernika sastoji se u tome da Crkva akovaka i srijemskakroz svoj redoviti ivot i rad uspostavi bolju komunikaciju s takvim osobama iz koje se neeraati jo vee udaljavanje, nego uzajamno pribliavanje.

99Za uoiti je zamjetan i znatan porast osoba koje su vjerski 'rubne' ili pripadaju u 'posebne'skupine koje u svojim osobnim kriznim situacijama i egzistencijskim potekoama (nevjera,gubitak smisla, potitenost sve do depresije, bezvoljnost, suicidne misli, agresivnost u braku,osamljenost, naputenost, negativna iskustva i traume u susretu s razliitim okultnim

praksama i novim religioznim pokretima) trae pomo u osobnom susretu, trae izlaz izsvoje situacije, te navjetaj u konanoj liniji Radosne vijesti. To je veliki izazov zaredovito pastoralno djelovanje i evangelizacijsko poslanje Crkve akovake i srijemske.

100 Postojanje crkveno i vjerski 'rubnih'vjernika dijelom je posljedica i neadekvatnog te

neprilagoenog pristupa Crkve i njezinih slubenika konkretnom ovjeku. Crkva jesakrament Boje ljubavi i ponude spasenja u Isusu Kristu, u svijetu za svijet. Njezin put jeovjek u neponovljivoj stvarnosti svojega bia, u svoj istini svojega postojanja, svog

osobnog, a takoer zajednikog i drutvenog bia u krugu svoje obitelji, u krugu drutva itako razliitih okolnosti31. Taj put zacrtao joj je sam Krist otajstvom svoga utjelovljenja,otkupljenja i slavnog uskrsnua. On koji je za sve umro i uskrsnuo, svakom ovjeku i svimljudima uvijek daje svjetla i snage da mogu odgovoriti njegovu uzvienom pozivu. 32

Svjesna da je postojanje crkveno i vjerski 'rubnih' vjernika dijelom posljedica i njezina

neadekvatnog i konkretnom ovjeku neprilagoenog djelovanja, Crkva akovaka i srijemskaeli u svojim zajednicama te preko udruga, pokreta i pojedinaca odlunije uzimati u obzirivotnu stvarnost svakoga ovjeka, pokazivati razumijevanje za njega te mu, na njemu

prilagoen nain, navijetati radosnu vijest o Bojoj ljubavi i osvjetljavati mu uzvienostnjegova pozivau Crkvi i u svijetu. eli se obnoviti u svijesti: Duh Gospodnji na meni je.

31 Usp. RH, br. 14.32 Usp. GS, br. 10. 22; RH, br. 14.


18/32



41

Blagovjesnikom biti siromasima posla me (Iz 61,1-2; Lk 4,16-19) i u obvezi da ne gasi'stijenja to tek tinja', niti da lomi napuknutu trsku (usp. Iz 42,1 -4; Mt 12,15-21). eli razvitisustavnu mreu evangelizacijskog, misionarski usmjerenog, djelovanja koje e kransku

ponudu spasenja moi pruiti svakom ovjeku u njegovoj ivotnoj situaciji, te ga pratiti kroz

sve etape na putu njegova ljudskog i kranskog dozrijevanja.

101Potivanje katekumenalnog pristupa i njegovanje mistagogije u redovitom pastoralnomdjelovanju. Kvalitetna, sveobuhvatna i vjerodostojna evangelizacija vjerski i crkveno 'rubnih'

vjernika (kao i 'posebnih' skupina vjernika o kojima govorimo u nastavku teksta) pretpostavlja

reevangelizaciju praktikanata, koje treba dovesti do zrele vjere i duboke osobne duhovnosti,

do redovite osobne i zajednike molitve te kranske meditacije. Onima koji ve prakticirajusvoju vjeru potrebno je pruati redovitu pouku u vjeri i o duhovnim strujanjima s kojima sesusreu, kako bi uistinu mogli biti istinski svjedoci vjere bogotraiteljima razliitih vrsta,osobama na razliitim mjestima u drutvenom, politikom, gospodarskom i kulturnom ivotute razinama crkvenosti, kao i na rubu crkvenog ivota ili izvan Crkve. U pastoralnim

planovima, na razliitim razinama treba zato potivati i promicati katekumenalni pristup teozbiljno njegovati mistagogiju. Potrebno je trajno skrbiti o uzajamnom proimanju sve tridimenzije crkvenog ivota (navijetanja s liturgijsko-molitvenim ivotom i sluenjem) todovodi do sveobuhvatne i cjelovite evangelizacije, koja e najsnanije zahvaati vjerski icrkveno 'rubne' vjernike te 'posebne' skupine vjernika.

102 Osobni i zajedniki susreti te prikladni oblici kateheze za crkveno i vjerski 'rubne'vjernike. Za crkveno i vjerski 'rubne' vjernike vano je omoguiti prvu i temeljnu katehezu,koju Crkva preporuuje u svojim dokumentima za rad s ovakvim skupinama vjernika: ivotsvakog ovjeka shvatiti ozbiljno te ga prihvatiti i prii mu u onom stanju i na onom mjestu nakojemu se nalazi. Razgovori angairanih osoba u upnoj zajednici te sveenikova otvorenost

prema crkveno i vjerski 'rubnim' vjernicima, bit e prvotno mjesto oslukivanja i kontakta,gdje se mogu otkriti zajednike vrijednosti i stvarnosti od kojih onda treba krenuti dalje.Druga biskupijska sinoda smatra da u poetnoj komunikaciji s crkveno i vjerski 'rubnim'vjernicima u sredite pozornosti ne treba stavljati njihove bitne nedostatke u vjeri, nego datreba daleko vie promisliti nad ivotom i stavovima, te otkriti proroku mo onoga to mnogiod njih ve u sebi nose, ive i ine. Vanu pomo u tim nastojanjima pruit e socijalni naukCrkve koji istie drutveni znaaj vjere i ukazuje na krsnu suodgovornost vjernika ukonkretnoj drutvenoj situaciji. Sljedei poeljan korak je njihovo povezivanje s nekimangairanim upljanima koji e s njima ostati u kontaktu te im osigurati komunikaciju na duestaze. Uz pomo kontakta s pojedinim upljanima treba nastojati da ih se integrira u

konkretnu skupinu vjernika u upnoj zajednici koja bi ih kao skupina prihvatila, poticala ipodravala u rastu u vjeri. Tek tada se moe nastojati da ih se postupno dovede do iskustvaive vjere, do primanja sakramenata te redovitog sudjelovanja u liturgiji Crkve i dosvjedokog ivota.33Dijakonijski aspekt evangelizacije, ukljuujui i kateheze, koji je ovdjenazoan, otvara mogunost pronalaenja specifino kranskog sadraja kojega sigurno posjeduje svaka osoba.

103Podjela sakramenata crkveno i vjerski 'rubnim' vjernicima. Cjelokupna komunikacija s

'crkveno' rubnim vjernicima ne smije dati povoda da se odgaanje sakramenata, kad je onopotrebno, interpretira kao odbijanje podjele sakramenata. To znai da cjelokupni pastoralnirad u upi treba biti misionarski intoniran. No, potreban odnos prema pripremi na sakramente

33 Usp. Ivan Pavao II.,Redemptoris missio, enciklika o trajnoj vrijednosti misijske naredbe, KS (Dokumenti 96),

Zagreb 1991., br. 33.


19/32



42

(koja zahtijeva i odreeno vrijeme) kod vjerski i crkveno 'rubnih' vjernika stvara se i oblikujesamo postupno, kroz domiljen sadraj i zahtjevniju pripremu na sakramente na due staze zasve vjernike. Tada ta svijest postupno dolazi i do crkveno i vjerski 'rubnih' vjernika.

104 Odgoj upne zajednice za prihvaanje crkveno i vjerski 'rubnih' vjernika. Vjerniketreba kroz redoviti pastoralni rad odgajati da u svagdanjim susretima s vjerski 'rubnim'osobama i bogotraiteljima razliitih vrsta iskazuju povjerenje i potovanje prema takvimosobama, klonei se svakog pritiska i potujui u potpunosti njihovu slobodu. U redovitim

pastoralnim ponudama i programima potrebna je osjetljivost za razliite stupnjeve zrelosti uvjeri, iz ega se namee i zadaa da se u sadrajima i metodama rada osigura to je mogue

prilagoeniji pristup svakoj pojedinoj osobi. Uz razne programe kroz koje se ostvarujepodizanje razine vjerskog znanja, potrebno je trajno osiguravati i razliite duhovno-molitveneprograme u kojima e se njegovati bogata duhovna batina Crkve i u kojoj e biti mjesta zaraznolikost duhovnih sadraja i molitvenih oblika. Katekumenat treba obogatiti na nain da sekatekumene dovede do iskustva vjere, kako ona ne bi ostala samo na razini usvajanja vjerskih

istina.

105 Slobodna okupljanja i susreti u upnim prostorijama. Sve gore nabrojeno je najboljaprevencija distanciranja pojedinih osoba i njihova odlaska na rub crkvenog i vjerskog ivota.Poosobljeni odnosi izmeu vjernika unutar zajednice spreavaju odlazak u razliite oblikeovisnosti, u iskustva pogubna za ovjeka te prakticiranje sadraja koje nude novi religioznipokreti. U tom smislu potrebno je upne prostorije, pored redovite bogate pastoralne ponude,otvoriti i za slobodna okupljanja vjernika bez nekog posebnog pastoralnog programa, za

slobodne razgovore i druenje, a po mogunosti osigurati i vrijeme za osobni razgo vor sonima koji tek povremeno nailaze u upne prostorije.

106 Crkva po svojoj naravi ima misionarsko poslanje. upna je zajednica, stoga, pozvanarazvijati i prilagoenu, te to je mogue osobniju, pastoralnu skrb za sve one koji neprakticiraju svoju vjeru te ive na rubu crkvenog ivota.

107 Prezbiteri, katehete i vjerouitelji te svi ostali pastoralni djelatnici pozvani su u redovitompastoralnom djelovanju potovati i promicati katekumenalni pristup te njegovati mistagogiju.

Evangelizacija 'posebnih' skupina

108 Pod izriajem 'posebne' skupine34

Druga biskupijska sinoda shvaala je one skupinevjernika koje imaju specifian drutveni status, obavljaju specifinu profesiju, ive u nekimposebnim ivotnim okolnostima ili se suoavaju s osobitim potrebama. Evangelizacijskodjelovanje Crkve mora voditi rauna i o tim posebnim skupinama vjernika koje imaju posebandrutveni status, a kojima je potreban prilagoen navjetaj i crkvena pratnja u izvravanjunjihova kranskog poslanja. Meu njima spominjemo:a. intelektualce i znanstvenike, napose mlae, koji ulaze u tajne stvorene stvarnosti, u

prirodne zakonitosti, u biogenetiku, posebno ljudsku, te se trajno suoavaju smnogovrsnim moralnim i etikim pitanjima;

34Napomenimo da neke 'posebne' skupine mogu biti po svojoj strukturi 'rubne', a i neke 'rubne' mogu biti

'posebne'. Podjela je, dakle, po sebi relativna te slui samo upozorenju na postojanje skupina vjernika kojizahtijevaju njima prilagoen pastoralni pristup te kao poticaj crkvenom razmiljanju, a nikako etiketiranju osobakoje tim skupinama pripadaju.


20/32



43

b. osobe koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom procesu te ih prezbiteri, vjerouitelji i drugipastoralni djelatnici radi njihove specifine slube i poloaja delegiranih odgojiteljadoivljavaju kao svoje prirodne suradnike i saveznike u odgoju djece i mladih te u radu snjihovim roditeljima;

c. javne drutvene i kulturne radnike te politiare, koji su takoer pozvani organizirano, izsvijesti vlastite vjere, smiljeno djelovati u ureenju drutvenog ivota;35d. lijenike i djelatnike u zdravstvu. Bezbrojna su s jedne strane moralna pitanja s kojima se

svaki dan susreu, a s druge strane vrlo velika zahtjevnost osobne zrelosti i uvaavanjacjelovitosti ovjeka s njegovim osobnim uvjerenjem;

e. poduzetnike, koji se itekako susreu s problemom socijalne pravde i stvaranja pravednijegsustava s obzirom na rad i zaradu;

f. vojsku i policiju koji imaju zadau osiguranja ope i osobne sigurnosti te reda u drutvu.Da bi kvalitetno ostvarivali svoju zadau takoer im je potreban trajni rast u osobnoj iprofesionalnoj kakvoi;

g. stradalnike Domovinskog rata, branitelje i lanove njihovih obitelji, a osobito osobe sfizikim i psihikim oteenjima

h. i druge posebne skupine osoba i pojedine vjernike iji je ivot oznaen posljedicamaodreenih zbivanja, drutvenih ili osobnih, s kojima se one moraju nositi odreenovremensko razdoblje ili trajno kroz ivot.

109 Neizostavno se tu moraju spomenuti osobe s invaliditetom, s tekoama u razvoju i sposebnim potrebama (npr. slijepi, gluho/nijemi, osobe s mentalnim potekoama, invalidi,itd.). U skrbi Crkve posebnu brigu zasluuju osobe u nesreenim obiteljskim prilikama(rastavljeni i samohrani roditelji), naputena djeca i ona u zavodima za odgoj zbog tekoa

socijalizacije, zatvorenici (uznici), ovisnici najrazliitijih vrsta (droga, alkohol, kocka,okultne prakse) i njihove obitelji. Pozornost takoer treba posvetiti specifinostima irazlikama djece i osoba s posebnim potrebama. Posebnu pozornost Crkva treba posvetiti

prognanicima, povratnicima, stradalnicima Domovinskoga rata, doseljenicima i migrantima,

osobama sklonim suicidu i njihovim obiteljima.36

Neke od njih su esto i drutveno 'rubne'skupine.

37

Sve navedene skupine i osobe zasluuju sebi prilagoenu evangelizacijsku brigu i potporuCrkve.

110 Skrb za 'posebne' skupine smjetene u specijalizirane ustanove. upna je zajednicapozvana osigurati i redovitu pastoralnu skrb u domovima za naputenu djecu, odgoj mladei iu ustanovama za osobe s invaliditetom i s posebnim potrebama na svom podruju. Ona se ne

smije reducirati tek na euharistijsko slavlje u takvim ustanovama, nego je treba shvaati udinaminom i evangelizacijskom smislu. Ukoliko jedna upa ne moe to osigurati sama,duna je traiti pomo i drugih upa u dekanatu, odnosno od biskupa i drugih odgovornihinstitucija i osoba.

111 Promicanje katekumenalnog pristupa i njegovanje mistagogije u redovitom

pastoralnom djelovanju. Kvalitetna, sveobuhvatna i vjerodostojnija evangelizacija 'posebnih'

kao i vjerski 'rubnih' skupina vjernika (o kojima je ve bilo govora) pretpostavljareevangelizaciju praktikanata, koje treba dovesti do zrele vjere i duboke osobne duhovnosti,

35Usp. Kongregacija za kler, Opi direktorij za katehezu, KS-Nacionalni katehetski ured HBK, Zagreb 2000., br.

191 (ubudue ODK).36 Usp. isto, br. 189.37 Usp. isto, br. 190.


21/32



44

do redovite osobne i zajednike molitve te kranske meditacije. Onima koji ve prakticirajusvoju vjeru potrebno je pruati redovitu pouku u vjeri i o duhovnim strujanjima s kojima sesusreu, kako bi uistinu mogli biti istinski svjedoci vjere bogotraiteljima razliitih vrsta,osobama na razliitim mjestima u drutvenom, politikom, gospodarskom i kulturnom ivotu

te razinama crkvenosti, kao i na rubu crkvenog ivota ili izvan Crkve. U pastoralnimplanovima, na razliitim razinama treba zato potovati i promicati katekumenalni pristup teozbiljno njegovati mistagogiju.

112 Razvijanje i produbljivanje poosobljenih odnosa te uzajamnog povezivanja u upnojzajednici. Od velike je vanosti razvijanje i produbljivanje poosobljenih odnosa, bratstva izajednitva, duha otvorenosti unutar upne zajednice, na razliite naine, te skrb o integracijisvake pojedine osobe u upnu zajednicu (osobito mladih u vrijeme priprave za sakramentpotvrde i poslije slavljenja toga sakramenta).

Takoer je veoma vano i potrebno promicanje suradnje i povezivanje pojedinih osoba i

skupina unutar upne zajednice i biskupije s drutvenim, socijalnim, kulturnim i drugimustanovama i udrugama. To istodobno ukljuuje i izbjegavanje tendencije bilo kakvogzatvaranja unutar manje skupine vjernika u upi ili upne i crkvene zajednice u upi.

113 Strukturalna i materijalna potpora evangelizaciji 'posebnih' skupina vjernika.

Evangelizacija 'posebnih' skupina vjernika zahtijeva snimanje situacije na upnoj, dekanatskoj(meudekanatskoj) i biskupijskoj razini sa svih aspekata (a posebno s obzirom na broj osobakoje pripadaju pojedinim 'posebnim' skupinama, te potrebe i mogunosti rada s tim osobama).Uz to treba izraditi sustavni program evangelizacije pojedinih 'posebnih' skupina vjernika, te

osigurati strukturalnu i materijalnu potporu za taj rad.

114 Doprinos 'posebnih' skupina vjernika u redovitom evangelizacijskom djelovanju. Pri

izradi pastoralnog plana za pojedine 'posebne' skupine osobitu pozornost valja posvetiti, meuostalim, i mogunostima njihova doprinosa u evangelizaciji drugih osoba i skupina.

115 Prosvjetni djelatnici naravni suradnici u pastoralnom radu. Svi sudionici odgojno-obrazovnog procesa trebaju u naelu imati prioritet u crkvenom djelovanju. Prosvjetnidjelatnici su po samoj naravi svoga odgojno-obrazovnog rada prirodni saveznici pastoralnih

djelatnika te njihovi potencijalno bliski pastoralni suradnici.

116Suradnja s drutvenim institucijama i graanskim udrugama koje okupljaju 'posebne'

skupine vjernika. Kao dio redovite pastoralne skrbi za 'posebne' skupine vjernika trebashvaati i promicanje, podravanje i poticanje suradnje s drutvenim institucijama igraanskim udrugama koje okupljaju pojedine 'posebne' skupine vjernika.

117 Dodatna struna, duhovna i teoloka formacija za pastoralni rad s 'posebnim'skupinama.Pastoralni pristup i rad na posebnim podrujima i s 'posebnim' skupinama osobazahtijevaju organiziranje i dodatne strune, duhovne i teoloke formacije pastoralnihsuradnika u tim podrujima pastoralnog djelovanja te upoznavanje sa sadrajima socijalnognauka Crkve. Dodatna formacija olakat e i u pravilu pridonijeti aktivnom ukljuivanjuosoba koje pripadaju 'posebnim' skupinama vjernika i u evangelizacijsko poslanje Crkve.

118 Zadaa je upnika pobrinuti se za prikladnu pastoralnu skrb u specijaliziranimustanovama za posebne skupine, ukoliko postoje na podruju upe.


22/32



45

119 Neka se u upi promie prilagoena pastoralna skrb za posebne skupine vjernika tenastoji ukljuiti mogunosti njihovog specifinog doprinosa u redovito pastoralno djelovanje.

120 Potrebno je na razini biskupije osigurati dodatnu strunu, duhovnu i teoloku formacijusveenicima i teoloki obrazovanim vjernicima laicima koji su ukljueni u pastoralni rad s'posebnim' skupinama vjernika.

upna kateheza

121 Redovito mjesto raanja i rasta vjernika u vjeri je upna zajednica. Kateheza je, u tomkontekstu, crkveno sluenje vjeri ovjeka, koji je otvoren djelovanju Duha Svetoga. Ta i takva

sluba Crkve nuno se temelji na uvoenju, produbljenju i osvjeenju ovjeka u vjeri.38Stanje upne kateheze u pojedinoj upnoj zajednici je, stoga, odraz i slika njezine vitalnosti injezinih evangelizacijskih nastojanja.

U biskupiji je kateheza jedinstvena sluba koju u meusobnoj povezanosti ostvarujusveenici, akoni, redovnici i vjernici laici u zajednitvu s biskupom. Premda sveenici,redovnici i vjernici laici zajedno ostvaruju katehezu, oni to ine na razliit nain, svatko

premasvojim vlastitim uvjetima39.

122 Crkva akovaka i srijemska je kroz sinodski hod snano prepoznala ivotnuvanost upne kateheze te obnovi upne kateheze pristupa kao jednoj od svojihnajzahtjevnijih i istodobno kao jednoj od temeljnih zadaa na putu v lastite obnove.

upna kateheza se ne odnosi samo na odgoj djece i mladih, nego ponajprije na pouku,odgoj i iskustvo vjere odraslih vjernika, od koje e veliku korist imati i uvijek potrebnakateheza namijenjena djeci, adolescentima i mladima. Nije rije, dakle, o ukinuukateheze za mlade generacije, nego o promjeni naglaska i o drukijem radu s djecom,putem odraslih, ponajprije njihovih roditelja i oivljavanja obitelji kao kune Crkve.

123 Uistinu iroka, a nerijetko i difuzna pastoralna situacija pojedinih upnih zajednica,zahtjeva katehetsku praksu strukturiranoga naina djelovanja. Takav nain idealnopronalazimo u katekumenatu kao modelu katehetskoga rada.

40Pri tome se radi, najprije, o

izvornom putu onoga procesa koji je nekrtene mlade i odrasle osobe dovodio do kranstvakao osobne odluke. U dananjoj suvremenoj situaciji upravo takav impuls postaje mjerilo

sveukupnoga katehetskoga rada, tako i upne kateheze.

124 Kao njezin temeljni model, osobito u radu s djecom i mladima, namee se celebratiocatechetica (katehetsko slavlje) u kojemu se vjera ui, slavi i ivi.41

125 Uz to to je upna kateheza u pojedinoj upnoj zajednici odraz i slika vitalnosti ievangelizacijskih nastojanja same zajednice, jo je potrebnije razumjeti upnu zajednicu kaoizvor i cilj sveukupnoga katehetskoga rada. Razliiti oblici sudjelovanja mnogih vjernika u

ivotu upne zajednice vodit e diferenciranim i razliitim katehetskim putovima. Iako mnoga

38Usp. ZKP, kan. 773.

39

ODK, br. 219.40 Usp. isto, br. 90.41 Usp. isto, br. 69-72. 84-87; KPP, br. 40.


23/32



46

podruja upnoga pastorala nisu izravno polja same kateheze, ipak je skoro svako takvopodruje otvoreno katehetskom djelovanju. Stoga e biti vano upnu zajednicu ivjeti izdubine i istine pojedinih ivih vjernikih skupina unutar upe i njihova doprinosa sve

jedinstvenijoj upnoj zajednici.

126 Vitalna vanost redovite i sustavne upne kateheze.U svakoj je upi prvi odgovoran zaorganiziranje upne kateheze i prvi kateheta upnik. On je pozvan, ovisno o stvarnim

prilikama, mogunostima i potrebama upe, okupiti suradnike i zajedno s njima organiziratisadrajno razliite pastoralno-katehetske i molitvene susrete42 za odrasle vjernike te za mladesrednjokolskog i studentskog uzrasta, kao i redovitu upnu katehezu za djecuosnovnokolskog uzrasta43. Sve uzraste vjernika moe se u okviru upne kateheze ukljuiti urazliite tzv. ive vjernike krugove44, interesne ili bazine zajednice.45 U takvim jeskupinama manje istaknut naglasak razlikovanja po dobi, a vie se eli postii glavni ciljupe: zajednitvo u vjeri, meugeneracijsko posredovanje iskustva vjere, oivotvorenje naelasocijalnog nauka Crkve i poosobljeni odnosi kroz kransko zajednitvo unutar manjih

zajednica. Na takav nain unaprijedit e se i eklezijalna sustavnost dosadanjega katehetsko -pastoralnoga rada.

127 Katehetske skupine. Meu ivim vjernikim krugovima moe se razlikovati tzv.sredinje, ciljane i projektne ive vjernike krugove. U sredinje spadaju pastoralno-katehetske skupine to pripadaju redovitom ivotu upe i po svojoj su naravi neophodne zadinamizam upne zajednice (npr. liturgijska, biblijska, karitativna, obiteljska i druge slineskupine). Ciljaniivi vjerniki krugovi su skupine vjernika iji je djelokrug rada tematskiue odreen ili su osnovani s odreenim prepoznatljivim ciljem, kao to su npr. okupljanjeneke 'rubne' ili 'posebne' skupine vjernika (katekumena, krana u distanci, mladih, studenata,intelektualaca), okupljanje lanova odreenog vjernikog drutva i vjernika koji imaju istuslubu ili svrhu svoga okupljanja u upi (kao npr. pjevaki zbor, ministrantska , misijska,ekoloka i sline skupine vjernika).

Sredinji i ciljani ivi vjerniki krugovi po svojoj naravi djeluju trajno u upi. Za razliku odnjih, projektni ivi vjerniki krugovi se okupljaju oko pojedinih prigodnih programa ilisasvim odreenihprojekata u upi. Takve projektne skupine vjernika se oblikuju npr. zaobiljeavanje odreenog jubileja ili za pripremu nekog vanog dogaaja u upi (uz nekuobljetnicu, pripremu slavlja mlade mise, posvete crkve, organiziranje nekog kulturnog ili

rekreativnog programa i sl.). Trajanje takvih projektnih vjernikih krugova je, stoga,redovito ovisno o trajanju samoga projekta ili programa i takva se skupina vjernika, kad je

ostvaren projekt ili program koji ju je okupio, redovito prestaje okupljati.

128Dobna kateheza i ivi vjerniki krugovi. Od dobnih katehetskih skupina svakako trebazadrati prvopriesniku i potvreniku skupinu. U upnu katehezu djece osnovnokolskedobi i mladih srednjokolske dobi, bez obzira je li oblikovana prema modelu dobnih ili drugihkatehetskih skupina, valja ukljuivati i roditelje te druge predstavnike upne zajednice.

42 Usp. Kongregacija za kler, Prezbiter, pastir i voa upne zajednice. Naputak, KS, Zagreb 2003., br. 27(ubudue PPV).43

Usp. ZKP, kann. 519; 528, 1. Primjer provedbe takve upne kateheze je vidljiv u dokumentu KPP. 44

Usp. isto.45 Svi navedeni izrazi, koje nalazimo i na drugim mjestima ovog dokumenta, uvijek se odnose na istu misao

dokumenta KPP i upotrebljavaju se kao sinonimi.


24/32



47

Tamo gdje postoje dobna okupljanja djece na upnu katehezu (u naelu po razredima),osobito u sredinama s veim brojem djece, mogu se zadrati. No, postoji mogunost kojuvalja podravati da pojedine dobne skupine, ili barem dio lanova dobne skupine, izraste ukatehetsku skupinu prema modelu ivog vjernikog kruga odnosno interesne skupine.

Posebno e se korisnima pokazati i katehetske skupine oblikovane prema modelu tzv. ivihvjernikih krugova, sastavljenih od mladih i odraslih vjernika, jer oni na poseban nainomoguuju i pospjeuju plodan dijalog, meugeneracijsku razmjenu iskustva vjere, potiuprodubljenje osobne vjere i dozrijevanje osobnih vjernikih stavova te uvode u aktivnosudjelovanje u ivotu upne zajednice i dovode do svijesti o vlastitoj crkvenoj i drutvenojsuodgovornosti. To na osobit nain vrijedi kad je u pitanju ukljuivanje u ive vjernikekrugove koje nazivamo sredinjima.

129upna kateheza djece i mladih u pripravi na sakramente kranske inicijacije. Djeca imladi koji ele pristupiti sakramentima kranske inicijacije trebaju redovito pohaati upnu

katehezu. Istodobno, zbog komplementarnosti upne kateheze i kolskog vjeronauka, roditeljisu pozvani, zajedno sa svojom djecom, razumjeti vanost i jednog i drugog oblika vjerskogodgoja te djecu upisati da redovito, uz upnu katehezu, pohaaju i katoliki vjeronauk ukoli.46 Za pristup sakramentima pomirenja, euharistije i potvrde trai (se) redovito

pohaanje i vjeronauka u koli i upne kateheze.47 Kako i jedno i drugo podrujekatehetskoga rada Crkve vodi proslavi Kristove rtve u euharistijskom slavlju, sudjelovanjevjerouenika u nedjeljnoj euharistiji znak je njihova ozbiljnoga shvaanja i razumijevanja

puta Crkve, koji sve vie postaje i njihov vlastiti put.

upna kateheza prvopriesnike skupine traje u pravilu tri godine. Prve dvije godine supriprava na primanje sakramenta, a druga je godina mistagoka i trebala bi zavritiukljuivanjem u jednu od upnih katehetskih skupina. upna kateheza krizmanika traje u

pravilu tri godine koje ine jednu jedinstvenu cjelinu. Prve su dvije godine pripravne, a treaje mistagoka i zavrava prihvaanjem konkretne slube u crkvenoj zajednici iliukljuivanjem u jednu od skupina koje se okupljaju i djeluju u upi ili u iroj crkvenojzajednici.

upna kateheza djece i mladih koji se pripremaju na sakramente kranske inicijacije, trebabiti popraena i intenzivnijom katehezom roditelja i obitelji.

130 Odrasli prvotni naslovnici upne kateheze. Katehetsko djelovanje Crkve naelno je

posveeno ljudima svake ivotne dobi. Pritom valja voditi rauna da se takva kateheza, bezobzira o kojoj se dobi radi, valja najprije usmjeriti prema katehezi odraslih. Poeci vjere, kojisu mogui u djece i mladih, prvi su koraci u vjeri, koja svoj put eli nastaviti do plodonosnezrele vjere odrasle osobe. No, vjera odrasloga ostaje samo tada iva, ako se njezini sredinjisadraji prilagode osobnim potrebama i enjama odrasloga ovjeka. Odrasli, tako, oddosadanjih naslovnika drugoga reda moraju postati prvotni naslovnici upne kateheze. Modelivih vjernikih krugova, ini se, jedan je od naina postignua uspjeha u katehezi odraslih.Uistinu e model ivih vjernikih krugova, ini se, biti jedan od naina postignua uspjehau katehezi odraslih.

46

Usp.Poruka hrvatskih biskupa o vjeronauku u koli i upnoj katehezi od 15. lipnja 2000. (Vjesnik akovakei Srijemske biskupije 128 /2000/ 7-8, str. 510-512) (ubudue VSB).47 Usp. isto, br. 4, str. 511.


25/32



48

131 Odbor za navijetanje u okviru upnog pastoralnog vijea. U upi je potrebno u okvirupastoralnog vijea ustrojiti odbor za navijetanje. Njegova je zadaa, meu ostalim, da na elusa upnikom kao prvim i odgovornim katehetom, oblikuje upni katehetski plan, organiziraupnu katehezu te vodi brigu o prikladnoj strunoj teoloko-katehetskoj i duhovnoj formaciji

svih suradnika u upnoj katehezi. On treba nastojati osigurati animiranje i sudjelovanjevjernika u upnoj katehezi, prikladnu prisutnost predstavnika upne zajednice u upnojkatehezi te paralelni evangelizacijski rad s roditeljima i obiteljima katehizanata, osobito u

pripravi djece, mladih i odraslih na sakramente kranske inicijacije. Poeljno je, stoga, da seunutar odbora za navijetanje osnuje i poseban pododbor za upnu katehezu.

upniku pripada i briga oko redovite suradnje svih suradnika u upnoj katehezi te njihovekomunikacije s onima na drugim podrujima ivota upne zajednice. Ritam potrebnih susreta,koji omoguava kvalitetnu i iskrenu suradnju svih navedenih, neka se u dogovoru sa svimsuradnicima artikulira i potuje. Provedba svega dogovorenog treba biti praena na redovitimsjednicama upnog pastoralnog vijea.

132Poetna i trajna formacija upnih kateheta. Misionarska dimenzija kateheze, koja svimnainima svoga djelovanja eli voditi do osobne vjere pojedinca, zahtijeva diferencirani opiste stavlja naglasak na razliitu odgovornost crkvenih slubi unutar katehetskoga djelovanja.Tako odgovorne osobe za upnu katehezu mogu biti samo osobe koje imaju zavren teoloko -katehetski studij. Njima mogu biti, kao stalni animatori i suradnici u animiranju pojedinih

katehetskih skupina pridrueni i drugi vjernici, a svi trebaju imati biskupov kanonski mandat.Animatori i suradnici u pojedinim katehetskim skupinama trebaju proi odreenu poetnu tesudjelovati i u trajnoj formaciji propisanoj od biskupa, koja moe biti organizirana na

biskupijskoj i meuupnoj razini. Trajna formacija na svim razinama mora, uz strunuteoloko-katehetsku, redovito imati i duhovno-molitvenu dimenziju.

U sve ponude trajne formacije prezbitera potrebno je ukljuiti i katehetsku izobrazbu. Istotako treba sauvati i unaprijeivati postojee, a kad je potrebno, organizirati i nove katehetskeseminare i kole u svrhu permanentne izobrazbe upnih kateheta i kolskih vjerouitelja prezbitera, vjernika laika, redovnika i redovnica. Uvijek treba teiti koordinaciji i suradnjiizmeu razliitih ponuda za trajnu teoloko-katehetsku i duhovnu formaciju sudionika uupnoj katehezi.

Biskupijsko katehetsko vijee neka pridonosi organiziranju meubiskupijskih i nacionalnihmodela trajne katehetske izobrazbe svih koji djeluju u tom podruju. Osim brige i skrbi o

pouavanju suradnika u katehetskom djelovanju, Biskupijsko katehetsko vijee mora pruitipriliku pojedincima i za aktivno sudjelovanje u radu i organiziranju kako trajne izobrazbe,tako i raznih znanstvenih i drugih projekata.

133 Prepoznavanje karizmi, odgoj volontarijata i sudjelovanje upne zajednice. Svi sukrani, snagom sakramenta krsta i potvrde pozvani sudjelovati u evangelizacijskom poslanjuCrkve. Tako, u svakoj zajednici postoje karizme, razliiti darovi Duha (usp. 1 Kor 12). Jedna

je od njih obdarenost i sposobnost suradnje na razliitim podrujima katehetskoga rada. Njuvalja posebno otkrivati, te njegovati. U tom kontekstu prezbiteri, lanovi tijela upnesuodgovornosti i ve postojei suradnici u upnoj katehezi imaju posebnu zadau

prepoznavanja karizmi pojedinih vjernika, kojima e biti omoguena posebna formacija te

ponueno aktivno sudjelovanje i suradnja u upnoj katehezi.48

48 Usp. ODK, br. 223-224.


26/32



49

134 Biskupijski katehetski ured. U Biskupijskom katehetskom uredu trebaju postojati dva

odjela: odjel za upnu katehezu i odjel za vjeronauk u koli. Ukoliko je potrebno mogu seustrojiti i drugi. U zadae ureda ubrajaju se ostvarenje smjernica i onih zadaa koje mu

povjeri Biskupijsko katehetsko vijee na elu s biskupom, redovito praenje cjelokupnog

katehetskog dje

Documents

Evangelizacijski Naglasci i Smjernice