EurorAP: MAPA rizikA hrvAtskih cEstA

Jadranska i Podravska

romet je odavno napustio sferu nagađanja i proizvoljnih predviđanja u kojima je mašti prepušteno mnogo toga na volju. Brojke koje nažalost idu uz promet, a jedna od najtragičnijih je ona o dva milijuna poginulih i teško

ozlijeđenih na cestama u proteklom desetljeću u Europskoj uniji, pri-morale su struku i političare da se ozbiljno pozabave tim činjenicama. Manje više svim ljubiteljima automobila poznat je program EuroNCAP, kojemu je cilj poboljšati pasivnu i aktivnu sigurnost automobila. Crash testovi postali su zaštitni znak tog projekta, a zbog kategorizacije izražene zvjezdicama, proizvođači automobila uložili su maksimalne napore kako bi povećali sigurnost svojih vozila. Nitko si više ne može dopustiti luksuz da prodaje auto s jednom ili dvije zvjezdice.Prije deset godina osnovana je druga organizacija, koja možda nije toliko razglašena u javnosti, ali ciljevi su joj jednako plemeniti i njezina uloga će rasti u nadolazećem razdoblju. European Road Assessement Programme ili skraćeno EuroRAP čini za ceste ono što je EuroNCAP pokrenuo u autoindustriji. Upozorava korisnike prometnica na opasno-sti i sva nadležna državna tijela na nužne korekcije kako bi prometnice bile sigurnije, što je sažeto sloganom CESTE KOJE OPRAŠTAJU. - Cilj je da struka zaštiti vozača. Pogreške se u životu događaju i vozači nisu izuzeti od njih, ali struka mora pomoći da te pogreške ne budu

fatalne. Ako imamo sve sigurnije automobile, moramo se pobrinuti da imamo i kvalitetne ceste. EuroRAP zastupa ideju da vozač ima pravo na pogrešku, a struka mora iznaći načine i mjere za smanjenje posljedica i opsega stradavanja - sažeo je misiju EuroRAP-a prometni stručnjak Davor Georg Lisicin, voditelj međunarodnih projekata u Hrvatskom autoklubu.Hrvatski autoklub je EuroRAP-u pristupio još 2006. godine kao prva udruga ili organizacija iz ovog dijela Europe. Time je na još jedan način želio konkretizirati svoju ulogu zaštitnika interesa vozača, ali i vrlo jasno apostrofirati da hrvatska cestovna mreža treba ozbiljnu evaluaciju.U suradnji s Institutom prometa i veza i Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa MUP-a pokrenut je i pilot projekt, izrađena mapa rizika za Podravsku magistralu D2, a potom je 2009. godine odrađeno i specijalno snimanje četiri najlošije ocijenjene dionice. Nakon toga izdane su vrlo jasne preporuke s kritičnim ce-stovnim točkama i mjestima koja bi trebalo popraviti. Tada je svima u praksi postalo jasno koliko je EuroRAP program koristan i vrijedan. Sad je HAK u suradnji s Fakultetom prometa i veza te Ministarstvom unutarnjih poslova pripremio mapu rizika za državne ceste i auto-ceste u Hrvatskoj. Iza ovog ogromnog projekta velik je posao, odnosno iza njega se krije mnogo analitičkog rada. Naime, na

PU okviru programa EuroRAP, koji u Hrvatskoj vode HAK i Fakultet prometa i veza,

izrađena je mapa rizika autocesta i državnih cesta. Na potonjima stanje je porazno i sugerira kako bi vozači trebali biti pojačano oprezni, ali i ozbiljnu daljnju analizu stanja

Mreža cesta: potvrđuje se da ima-mo kvalitetne i sigurne autoceste,

te državne ceste koje očigledno ne opraštaju pogreške vozača.

Pred nama je veliki posao da te ceste dovedemo u red i učinimo ih

sigurnijima

13ožujak 2012.12 ožujak 2012.

magistrala u crnom

MetodologijaOva karta dobivena je sintezom podataka (prosječni promet i broj nesreća) MUP-a i

koncesionara autocesta. Na dionicama gdje nije bilo podataka o prosječnom godišnjem dnevnom prometu rezultat je dobiven korištenjem prosjeka susjednih dionica.

Pripremio HAK

osnovu prometa na određenoj dionici ceste (u EuroRAP-u se dionicom smatra 30-ak kilome-

tara prometnice) i broja prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama ili teškim ozljeđivanjem utvrđuju se razine rizika. U ovom slučaju pratila se prometna statistika od 2007. do 2009. godine.- Jedna od vrijednosti EuroRAP-a je da s rezultatima nje-govih istraživanja budu upoznati vozači. To je od iznimne važnosti kako bi pri planiranju putovanja korisnici cesta bili svjesni opasnosti i prilagodili način vožnje - naglašava Davor Georg Lisicin. U protokolu EuroRAP-a ovo je tek prva faza, nakon koje slijedi terensko snimanje stanja posebno opremljenim vozilom. Potom slijedi izračun sigurnosti pojedine dionice s ocjenom koja se izražava zvjezdicama - od jedne (jako loše) do pet (jako dobro). Detaljno se opisuju sve tzv. crne točke, odnosno osobine ceste koje mogu negativno utjecati na nastanak prometne nesreće i njezine poslje-dice (krivi nagibi ceste, nedovoljna zaštita od izlijetanja, objekti i drveće uz cestu, kanali...) te se potom definiraju preporuke kako popraviti stanje. Koliko puta smo čitali ili slušali vijesti poput ove: jedna poginula, jedna teško i jedna lakše ozlijeđena osoba bilanca je prometne nesreće na južnom traku autoceste Zagreb - Beograd blizu Nove Kapele. Smrtno je stradao vozač osobnoga automobila Volkswagen Passat njemačkih registracija, V. Č. (58), državljanin Makedonije. Suput-nike, K. R. (28) s teškim i za život opasnim ozljedama te suprugu poginulog R. Č. (57), lakše ozlijeđenu, prevezli su bolnicu u Novoj Gradiški.U Policijskoj upravi Brodsko-posavskoj kažu kako bi mogla biti riječ o prebrzoj vožnji i nepažnji, zbog čega je vozač automobilom prvo zahvatio mekani rubnjak uz cestu, prešao na suprotnu stranu i izletio s autoceste. Na njegovu nesreću, automobil je sletio s ceste neposredno prije nadvožnjaka i automobil se u punoj brzini prednjom stranom zabio u potporni stup nadvožnjaka.Čak i na modernim autocestama postoje mjesta koja bi se mogla do-datno zaštititi, a zamislite kako je tek na državnim i lokalnim cestama na kojima uglavnom nema ograda i fizičkog razgraničenja između dva suprotna prometna traka.Treća faza EuroRAP projekta je praćenje stanja, tj. da se vidi jesu li vlasti i cestari učinili nešto na poboljšanju stanja. Ovdje treba odmah istaknuti da se nakon pilot projekta snimanja stanja na Podravskoj magistrali (D2) 2009. godine i vrlo jasno izrečenih konkretnih preporuka HAK-a i Instituta prometa i veza za poboljašnje sigurnosti nedovoljno učinilo na unapređivanju tog dijela cestovne mreže, odnosno izvođenja preporučenih

zahvata, a sve nadležne institucije bile su tada detaljno informirane. Vratimo se u sadašnje vrijeme. HAK i Fakultet prometnih znanosti, uz pomoć Ministarstva unutarnjih poslova i Nacionalnog progra-ma sigurnosti cestovnog prometa, dovršili su prvu fazu EuroRAP istraživanja za državne ceste i autoceste u Hrvatskoj. Što se autocesta tiče, stupanj rizika na njima je nizak ili je okarakteriziran drugom najvišom ocjenom niskog srednjeg rizika. To je još jedan dokaz koliko su naše autoceste moderne i koliko su se pri njihovoj gradnji poštovali sigurnosni standardi. Naravno, uz napomenu da uvijek može bolje i da na autocestama ima prostora za korekcije, odnosno poboljšanja. Što se državnih cesta tiče, po prometu i statistikama prometnih ne-sreća od 2007. do 2009. godine, situacija je zabrinjavajuća. Ogroman dio Jadranske magistrale, gotovo cijela D2 ili Podravska magistrala, D5 koja ide od mađarske granice do granice s BiH, dio D3, dio D1, D6 i D7 primjeri su cesta s visokim rizikom. Dakle, na svakoj crno obojenoj dionici dužine tridesetak kilometara višestruko se ginulo u prometu i teško stradavalo. Što nam mapa rizika govori? Prvo, mislimo da je nužno da upo-zorimo sve vas vozače na povećani oprez, pogotovo na dionicama koje nemaju maksimalnu ocjenu - a izvan sustava autocesta takvih i nema. Na dijelovima cesta označenima crnom bojom trebali biste maksimalno pripaziti, smanjiti brzinu i akcepirati sve nesavršenosti cestovne infrastrukture koja vam neće pomoći ako pogriješite i izgubite kontrolu nad vozilom. Drugo, EuroRAP projekt s ovakvim stanjem cesta nameće se kao nužda. Nakon izrade mape rizika - a to je tek prva faza - sljedeći korak trebao bi biti kontrola i snimanje stanja prometno-tehničkih i sigurnosnih obilježja cesta posebno opremljenim vozilom. Rezultati bi bili u obliku vrlo jasnih preporuka, na primjer što konkretno promijeniti na nekoj dionici na Jadranskoj magistrali kako bi vozači bili sigurniji. Nakon pilot projekta 2009. godine, EuroRAP je u Hrvatskoj krenuo dalje. Vrijeme je da njegove vrijednosti i preporuke shvatimo ozbiljno kako bismo sačuvali živote stotina vozača u Hrvatskoj. 6

Podrška FIA-e i Europske komisijeNeprofitna organizacija EuroRAP osnovana je u Bruxellesu 2002. godine. Njezini su članovi auto-klubovi, razne organizacije koje brinu o sigurnosti prometa, predstavnici cestara i vlasti. EuroRAP ima potporu Europske komisije i Svjetske automobilističke federacije FIA-e. U Hrvatskoj EuroRAP projekte provede Hrvatski autoklub i Fakultet prometnih znanosti. O ciljevima EuroRAP-a i rezultatima dosadašnjih testiranja u drugim zemljama Europe možete se informirati na internetskim stranicama www.eurorap.org.

zA cEstE kojE oPrAštAju PogrEškE vozAčA

struka mora zaštititi vozača: sažeo je misiju EuroRAP-a Davor Georg Lisicin, voditelj međunarodnih projekata u Hrvatskom autoklubu

stupovi i kanali: opasnosti za vozače koji izgube kontrolu nad automobilom

14 ožujak 2012.

utjEcAj EurorAP-A u EuroPi

15ožujak 2012.

ođete li na internetsku stranicu EuroRAP-a (www.eurorap.org), vidjet ćete i rubriku s mapama rizika. Otvorite li je, osim Hrvatske, pronaći ćete i mnoge druge države koje su objavile mape rizika. Pedantni

Nijemci, uz još neke Europljane, otišli su i dalje pa su već napravili drugu fazu istraživanja (RPS) i objavili rezultate. Pretpostavlja se da bi 40.000 života u Europi bilo spašeno samo kad bi se na cestovnoj infrastrukturi učinile sitne sigurnosne preinake. Smatra se da bi sigurnije ceste na kraju mogle reducirati broj stra-dalih i za 80 posto.- Ne smijemo dopustiti da svakodnevne pogreške vozača budu kažnjavane smrtnom kaznom. Ceste moraju biti dizajnirane na način da smanje mogućnost pogreške, a i kad se dogode, da smanje posljedice prevenirajući teške sudare, odnosno sile koje mogu biti smrtonosne - rekao je John Dawson, predsjednik EuroRAP-a.EuroRAP se bavi svim tipovima sudara, od direktnih frontalnih sudara dva vozila, sudara na raskršćima pa do slijetanja s ceste i udara u objekte sa strane. U Velikoj Britaniji, na primjer, EuroRAP partneri od 2002. godine objavljuje godišnje izvještaje o stanju rizika na autocestama i državnim cestama. Ono što je vidljivo, za-

hvaljujući tom programu, je da rizik opada, i to znakovito - u tom periodu gotovo se prepolovio. Za toliko je pao i broj stradalih na navedenim cestama, a to je odličan rezultat. Sad, zanimljivo je da su na 15 najsigurnijih cesta u Velikoj Britaniji provedene mjere koje su ih učinile sigurnijima (“opraštaju” pogreške vozača) upravo prema naputcima EuroRAP programa. Izvedene su brojne promjene, od bolje i svrsishodnije distribucije znakova, uvođenja reflektirajućih oznaka na rubovima ceste (što je osobito važno noću), uvođenja ograda koje štite vozilo od slijetanja...U Njemačkoj su otišli i dalje pa su stručnjaci autokluba ADAC, osim mapa rizika, posebno opremljenim vozilom testirali mrežu njemačkih cesta i pokušavaju utjecati na vlasti da poprave stanje, osobito na lokalnim cestama na kojima se događa više od dvije trećine nesreća i nerijetko su loše ocijenjene. EuroRAP odličan je projekt koji pruža uvid u stanje cestovne mreže i osigurava stručne zaključke što poboljšati. Klubovi poput HAK-a tu mogu učiniti i čine mnogo da osiguraju stručnu ekspertizu i obavijeste vozače o mjestima rizika. Potom je najveća odgovornost na tvrtkama koje upravljaju cestama da implementiraju rješenja za sigurnije ceste. 6

U zemljama poput Velike Britanije ili Njemačke zaključci istraživanja koriste se kao podloga za poboljšanje stanja kritičnih dijelova cesta

Uporan glas za sigurnije prometnice

EurorAP: MAPA rizikA hrvAtskih cEstA

D