Click here to load reader

EUROPSKO PRAVO TRŽIŠNOG NATJECANJA I EKONOMIJA

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of EUROPSKO PRAVO TRŽIŠNOG NATJECANJA I EKONOMIJA

BOOK Zbornik 40-1.indbA. POŠI, Europsko pravo trišnog natjecanja i ekonomija dijeljenja... Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilišta u Rijeci, vol. 40, br. 1, 237-260 (2019) 237
EUROPSKO PRAVO TRIŠNOG NATJECANJA I EKONOMIJA DIJELJENJA – ODABRANA PITANJA
Izv. prof. dr. sc. Ana Poši* UDK: 347.72.04(4) https://doi.org/10.30925/zpfsr.40.1.9 Pr.: 25. sijenja 2019. Ur.: 30. sijenja 2019. Izvorni znanstveni rad
Saetak
U radu se raspravlja o konceptu ekonomije dijeljenja za koji se smatra da zajedno s konceptom umjetne inteligencije, upravljanjem velikim nizovima podataka (big data), 3D tiskanjem ini etvrtu industrijsku revoluciju. Razvoj ekonomije dijeljenja odreen je ekonomskim, sociološkim i kulturološkim imbenicima. O konceptu ekonomije dijeljenja moe se raspravljati s gledišta prava zaštite potrošaa, radnih odnosa, zaštite osobnih podataka, prava trišnog natjecanja, dravnih potpora i mnogih drugih podruja. Javlja se potreba za ponovim ispitivanjem tradicionalnih koncepata u novim trišnim okolnostima. Postojei koncepti sve se tee mogu uklopiti u nove modele. U radu e se pokušati ukazati na utjecaj ekonomije dijeljenja na odreene aspekte prava trišnog natjecanja. Pravila o novim poslovnim modelima višestruko utjeu na sve trišne dionike. Potrebno ih je defi nirati i uklopiti u postojee trišne odnose. Koncept ekonomije dijeljenja djeluje na poduzetnike, trišnu strukturu, nain defi niranja mjerodavnog trišta te utvrivanje eventualnih zlouporaba i ostalih kršenja pravila trišnog natjecanja. Javlja se potreba za ponovnim propitivanjem postojeih defi nicija i njihovom fl eksibilnijom primjenom na inovativne poslovne modele.
Kljune rijei: ekonomija dijeljenja; europsko pravo; pravo trišnog natjecanja.
1. UVODNA RAZMATRANJA
Jedinstveno trište prua brojne mogunosti. Ostvaruje se slobodno kretanje osoba, usluga, robe i kapitala. Brojni su pozitivni uinci na gospodarstvo Europske unije te poslovne subjekte. Potrošai imaju slobodu izbora velikog broja proizvoda po niim cijenama. Jedinstveno trište jedno je od najveih dostignua Europske unije. Bez obzira na to što je prošlo više od dvadeset godina od uspostave jedinstvenog trišta, postupak još nije u potpunosti završen. U pojedinim podrujima i dalje su prisutne prepreke koje sprjeavaju da se ostvare u potpunosti svi potencijali trišta.
* Dr. sc. Ana Poši, izvanredna profesorica, Sveuilište u Rijeci, Pravni fakultet; [email protected] pravri.hr.
brought to you by COREView metadata, citation and similar papers at core.ac.uk
provided by Repository of the University of Rijeka
Kako bi im više potaknula na daljnje ukidanje prepreka, Europska komisija je usvojila nekoliko dokumenta, Single Market Act iz 2011.,1 Single Market Act II2 iz 2012. te 2015. Strategiju za jedinstveno trište.3 Iako je rije o neobvezujuim dokumentima oni su koristan pokazatelj prioritetnih razmišljanja Komisije. Tako Europska komisija stavlja naglasak na: otvaranje novih mogunosti potrošaima, profesionalcima i poslovnim subjektima, poticanju modernizacije te stvaranje preduvjeta za njezinu praktinu primjenu.4
Komisija nastoji omoguiti i olakšati profesionalnim subjektima, ali i svim drugim korisnicima primjenu novih poslovnih modela na jedinstvenom trištu. Jedan od modela o kojem se u posljednje vrijeme raspravlja je koncept ekonomije dijeljenja. Kako istie Schwab ekonomija dijeljenja zajedno s konceptom umjetne inteligencije, upravljanjem velikim nizovima podataka (big data), 3D tiskanjem ini etvrtu industrijsku revoluciju.5
O konceptu ekonomije dijeljenja moe se raspravljati s gledišta prava zaštite potrošaa, radnih odnosa, zaštite osobnih podataka, prava trišnog natjecanja, dravnih potpora i mnogih drugih podruja. Javlja se potreba za ponovim ispitivanjem tradicionalnih koncepata u novim trišnim okolnostima. Postojei koncepti sve se tee mogu uklopiti u nove modele. U radu e se pokušati ukazati na utjecaj ekonomije dijeljenja na odreene aspekte prava trišnog natjecanja. Meutim, zbog boljeg razumijevanja ponajprije je nuno defi nirati i objasniti koncept ekonomije dijeljenja.
2. ODREIVANJE POJMA EKONOMIJE DIJELJENJA
Posljednjih godina koncept ekonomije dijeljenja dobiva sve više na vanosti. esto se koriste pojmovi: sharing economy, collaborative economy, collaborative consumption, peer-to-peer economy, access economy, gig economy, on-demand economy i we-economy.6 Veina se pojmova koristi naizmjenino, premda ih u
1 Ovaj rad izraen je u okviru projekta „Pravni aspekti digitalne transformacije društva“, fi nanciranog od strane Sveuilišta u Rijeci, uniri-drustv-18-252.
Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the Economic and Social Committee and the Committee of the Regions, Single Market Act Twelve levers to boost growth and strengthen confi dence, “Working together to create new growth”, COM/2011/0206 fi nal.
2 Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the Economic and Social Committee and the Committee of the Regions, Single Market Act II, Together for new growth, COM/2012/0573 fi nal.
3 Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the Economic and Social Committee and the Committee of the Regions, Upgrading the Single Market: more opportunities for people and business, COM/2015/0550 fi nal.
4 Loc. cit. 5 Schwab, K., The Fourth Industrial Revolution: What it Means and How to Respond, Foreign
Affairs, 12. prosinca 2015., dostupno na: https://www.foreignaffairs.com/articles/2015-12-12/ fourth-industrial-revolution, 21. prosinca 2018.
6 Vidjeti Bodiroga-Vukobrat, N., Poši, A., Martinovi, A., Making a Living in the “Gig” Economy: Last Resort or a Reliable Alternative, Europeanization and Globalization, vol. 4., Transnational, European, and National Labour Relations, Flexicurity and New Economy, uredili: Sander, G. G., Tomljenovi, V., Bodiroga-Vukobrat, N., Heidelberg, Springer, 2018.,
A. POŠI, Europsko pravo trišnog natjecanja i ekonomija dijeljenja... Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilišta u Rijeci, vol. 40, br. 1, 237-260 (2019) 239
doktrini neki od autora razlikuju.7 Ideja razmjene dobara i usluga odavno je poznata. Model razmjene s vremenom
prerasta osobne kontakte i okvire lokalne zajednice. Poinje se primjenjivati globalno. Ovim se konceptom „preskau“ postojei ekonomski posrednici, te kako Böckmann navodi, rije je o modelu koji je napredovao od prakse unutar zajednice u profi tabilni poslovni model.8
Koncept mijenja tradicionalno poimanje prava vlasništva i pravnih odnosa. Temelj je na privremenoj uporabi robe ili usluga koje pruaju privatni subjekti. Najvaniji element je osigurati pristup trištu. Konceptom se uvode novi i do sada nedovoljno istraeni subjekti na trište. Jedan od njih su platforme za suradnju koje koordiniraju interakciju i razmjenu dobara i usluga meu privatnim subjektima ili profesionalnim pruateljima usluga. One olakšavaju transakcije i povezuju pruatelje usluga i njihove korisnike. Na novonastale okolnosti upozorava i Europska komisija koja naglašava kako postoji dovoljno prostora za inovativne poslovne modele, ali upozorava na potencijalne izazove tradicionalnim poslovnim modelima i utvrenim pravnim pravilima.9
Razvoj ekonomije dijeljenja uvjetovan je ekonomskim, sociološkim i kulturološkim imbenicima. Tehnološki razvoj omoguio je razvoj inovativnoga poslovnog modela. Urbanizacija i visoka koncentracija stanovništva stvorila je kritinu masu ponude i potranje. Ekonomija dijeljenja temelji se na meusobnoj razmjeni i ponovnoj uporabi. Time svakako pridonosi razvijanju svjesnosti zaštite okoliša i promicanju odrivog razvoja. Omoguava i povezivanje razliitih osoba te utjee na razvijanje meusobne interakcije. Kao posljednje, ali ne i manje vano je što se ovim modelom uspješno umanjuje stopa nezaposlenosti.10
Koncept ekonomije dijeljenja temelji se na etiri osnovna stupa.11 Prvi stup ukljuuje platforme suradnje. Poslovni modeli ekonomije dijeljenja koriste platforme suradnje koje omoguavaju meusobnu interakciju tri kategorije subjekata: privatnih ili profesionalnih pruatelja usluga, korisnika usluga i posrednika koji putem internetskih platformi povezuju pruatelje usluga i korisnike.12 Drugi stup obuhvaa
str. 59-71. 7 Hatzopoulos navodi kako je pojam collaborative economy širi od pojma sharing economy.
Hatzopoulos, V., The Collaborative Economy and EU law, Oxford and Portland, Hart Publishing, 2018., str. 4 i 5.
8 Vidjeti Böckmann, M., The Shared Economy: It is time to start caring about sharing; value creating factors in the shared economy, 2013., dostupno na: https://docplayer.net/55818476- The-shared-economy-it-is-time-to-start-caring-about-sharing-value-creating-factors-in-the- shared-economy.html, 15. prosinca 2018.
9 Vidjeti Upgrading the Single Market: more opportunities for people and business, COM/2015/0550 fi nal.
10 Hatzopoulos, V., Roma, S., Caring for Sharing? The Collaborative Economy under EU Law, Common Market Law Review, vol. 54, 1/2017., str. 82. i dalje.
11 O tome PricewaterhouseCoopers LLP, Consumer Intelligence Series: The Sharing Economy PwC 2015., dostupno na: https://www.pwc.com/us/en/services/consulting/library/consumer- intelligence-series/sharing-economy.html, 11. studenog 2016.
12 Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions, A European agenda for the
A. POŠI, Europsko pravo trišnog natjecanja i ekonomija dijeljenja... Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilišta u Rijeci, vol. 40, br. 1, 237-260 (2019)240
pravne odnose gdje ne dolazi do promjene vlasništva. Temelj je omoguiti pristup dobrima i usluga. Trei se stup odnosi na socijalni element, pri emu su dionici u intenzivnijoj socijalnoj interakciji negoli u tradicionalnim pravnim odnosima. Posljednji stup sagledava subjektivnu percepciju potrošaa. Zadovoljan potroša koji ima povjerenje u proizvod i moe ga jednostavno upotrebljavati utjee na stvaranje, tzv. „platforme iskustva“.13
Poteškoa je u osiguranju jasnog i prikladnoga poslovnog okruenja kako bi koristi postale vidljive i materijalizirane. Vanost ekonomije dijeljenja naglašava i Strategija za jedinstveno digitalno trište14 u kontekstu djelovanja platformi suradnje te Europski program za ekonomiju suradnje iz 2016. godine15
Veliki je broj prednosti novoga modela. Uinkovitije se koriste vještine i imovina, poveava se produktivnost, pri emu potroša na raspolaganju ima vei izbor proizvoda i usluga. Prema statistikim podatcima, 68 % odraslih je voljno dijeliti ili iznajmljivati dobra uz odreenu novanu naknadu.16 Meutim, poteškoa je u tomu na koji nain primijeniti postojea pravila na subjekte koji usvajaju kolaborativne modele. Stoga je i veliki broj otvorenih pitanja.
Podruje ekonomije dijeljenja obuhvaa veliki broj razliitih sektora. Prvi se put pojavio 1999. godine u Sjedinjenim Amerikim Dravama osnivanjem Couchsurfi nga, koji je u poetku bio neprofi tna organizacija koja je pokušala spojiti ljude eljne povoljnog putovanja.17 Danas je najpoznatiji Uber koji organizira usluge prijevoza i Airbnb koji omoguava kratkorono iznajmljivanje smještaja. Pored sektora transporta i smještaja, koncept ekonomije dijeljenja pronalazi svoje mjesto i u sektoru radnih odnosa, fi nancijskih usluga (npr. crowdfunding) te u posljednje vrijeme energetike i zdravstvenih usluga.18 Zbog toga se otvara veliki broj pravnih, ekonomskih, ali i socijalnih nedoumica.19
U Europskom programu za ekonomiju suradnje koncept se defi nira kao: poslovni model u kojem se aktivnosti olakšavaju putem platformi suradnje, ime se omoguuje slobodno trište za povremenu uporabu robe ili usluga koje naješe pruaju privatne osobe. Kada se govori o ekonomiji dijeljenja mogue je govoriti o tri vrsta dionika: (1.) pruatelji usluga koji dijele dobra, resurse, vrijeme i/ili vještine pri emu mogu biti privatne osobe koje povremeno nude usluge ili profesionalni pruatelji usluga; (2.) korisnici prethodnih usluga i (3.) posrednici koji putem internetskih platformi
collaborative economy, COM/2016/356 fi nal, str. 3. 13 Pricewaterhouse Coopers LLP, Consumer Intelligence Series: The Sharing Economy PwC
2015., str. 15. 14 Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European
Economic and Social Committee and the Committee of the Regions, A Digital Single Market Strategy for Europe, COM/2015/0192 fi nal.
15 Vidjeti A European agenda for the collaborative economy, COM/2016/356 fi nal. 16 King P. S., Sharing Economy: What Challenges for Competition Law?, Journal of European
Competition Law & Practice, vol. 6., 10/2015., str. 729. 17 Hatzopoulos, V., Roma, S., op. cit., str. 83. 18 Hatzopoulos, V., op. cit., str. 14. i dalje. 19 Vidjeti Busch, C., i dr., The Rise of the Platform Economy: A New Challenge for EU Consumer
Law, Journal of European Consumer and Market Law, 1/2016., str. 3-10.
A. POŠI, Europsko pravo trišnog natjecanja i ekonomija dijeljenja... Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilišta u Rijeci, vol. 40, br. 1, 237-260 (2019) 241
povezuju prethodne dvije kategorije i olakšavaju meusobne transakcije.20 U ovom poslovnom modelu naješe je rije o uzajamnom pruanju usluga
pojedinca (peer-to-peer) gdje osoba koja nudi dobra ili usluge nije profesionalni pruatelj usluga. Zbog toga je teško jasno povui granicu izmeu pruatelja usluga, zaposlenika, samozaposlene osobe i profesionalnoga pruatelja usluga. U posljednje vrijeme sve se više koristi pojam prosumer.21
To otvara veliki broj pitanja na koja tek treba pronai odgovore. Poduzetnici koji ele poslovati u okviru ekonomije dijeljenja ulaze na trišta na kojima postoje uobiajeni pruatelji usluga. U tom kontekstu moe se javiti problem pristupa trištu. Temeljna ideja je dopustiti pristup trištu pod istim uvjetima kao i dosadašnjim pruateljima usluga osim ako nije rije o javnom interesu koji je potrebno štititi. Drugim rijeima, zahtjevi za pruatelje usluga moraju biti opravdani i proporcionalni, pri emu e se uzeti u obzir specifi nost i inovativnost odreenih poslovnih modela. Vano je analizirati radnopravna pitanja, porezna pitanja, pitanja administrativnih odobrenja, postupovna pitanja, pitanja prava trišnog natjecanja i zaštite potrošaa.
3. UTJECAJ EKONOMIJE DIJELJENJA NA TRIŠNO NATJECANJE
Pravila o novim poslovnim modelima višestruko utjeu na sve trišne dionike. Potrebno ih je defi nirati i pokušati uklopiti u postojee trišne odnose. Koncept ekonomije dijeljenja višestruko utjee na poduzetnike, trišnu strukturu, nain defi niranja mjerodavnog trišta te utvrivanje eventualnih zlouporaba i ostalih kršenja pravila trišnog natjecanja. U doktrini se istie nekoliko pitanja koja se mogu pojaviti u kontekstu ekonomije dijeljenja. Prije svega rije je njihovoj disruptivnoj ulozi i odnosu s konceptom platformi, višestranim trištima, oekivanim mrenim uincima na trište, uporabi kompleksnih algoritama te višestrukosti novih meusobnih odnosa koji odstupaju od tradicionalnih poslovnih modela.22 U pravu trišnog natjecanja najvei dio pojmova tumai se praksom Europske komisije i Suda Europske unije. Novi poslovni modeli koji se pojavljuju s ekonomijom dijeljenja i njihove implikacije na trišno natjecanje nisu do sada sustavno uzimani u obzir. Moe se postaviti i pitanje jesu li postojee defi nicije primjenjive na nove odnose i dionike.
Pravilima trišnog natjecanja oštro se sankcioniraju bilo kakve situacije kršenja lanka 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje UFEU).23 Komisija zabranjuje sklapanje zabranjenih sporazuma, kao i zlouporabu vladajueg poloaja, kojom se ostalim poduzetnicima sprjeava ulazak na trište. S razvojem ekonomije dijeljenja nastaju nove situacije i potencijalna kršenja pravila pravinog i uinkovitoga trišnog natjecanja. Kako bi uope pokušali vidjeti je li došlo do kršenja pravila
20 A European agenda for the collaborative economy, COM/2016/356 fi nal, str. 3. 21 Pojam je prvi put upotrijebio ameriki futurolog Alvin Toffl er u svoje djelu „The Third Wave”,
New York, Bantam, 1980. 22 Hatzopoulos, V., op. cit., str. 103. 23 Proišene verzije Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije, SL C
202, 7. 6. 2016., str. 1–388.
A. POŠI, Europsko pravo trišnog natjecanja i ekonomija dijeljenja... Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilišta u Rijeci, vol. 40, br. 1, 237-260 (2019)242
trišnog natjecanja vano je utvrditi na koga se ona sve primjenjuju. Pritom je nuno i defi nirati pojam poduzetnika. Rije je o prvom kriteriju za primjenu lanka 101. i 102. UFEU. Ako se ne dokae postojanje poduzetnika tada se prestaje s daljnjim ispitivanjem.
U nastavku e se ukratko prikazati nain odreivanja pojma poduzetnika u pravu trišnog natjecanja i pokušati utvrditi je li dosadašnji nain razmišljanja Komisije i Suda Europske unije primjenjiv na subjekte u ekonomiji dijeljenja.
4. POJAM PODUZETNIKA
Pojam poduzetnika24 nije defi niran u UFEU te on svoje znaenje dobiva kroz sudsku praksu. U presudi Höfner pojam poduzetnika odreuje se kao: „svaki subjekt ukljuen u gospodarsku djelatnost bez obzira na pravni status i nain fi nanciranja“.25 Svaka se situacija samostalno procjenjuje s obzirom na injenice i specifi nosti pojedinog sluaja. Europska komisija razlikuje poduzetnika u smislu pravila trišnog natjecanja i poduzetnika u okviru trgovakog ili poreznog prava.26 Defi nicija je vrlo široko utvrena kako bi „pokrila“ široki spektar moguih djelatnosti. Svaki subjekt koji je ukljuen u gospodarsku djelatnost bez obzira na pravni status, nain fi nanciranja i namjeru ili injenicu ostvarivanja dobiti smatrat e se poduzetnikom. Rije je o funkcionalnom pristupu gdje se panja usmjerava iskljuivo na aktivnost odreenog subjekta, pritom uzimajui u obzir sveukupnost svih injenica i gospodarskih okolnosti odreenog sluaja.27
Subjekti mogu biti aktivni sudionici raznih djelatnosti, pri emu ne moraju sve biti gospodarskoga karaktera. Zbog toga se jedan aspekt djelatnosti moe smatrati poduzetnikom u smislu pravila trišnog natjecanja, dok drugi moe biti izvan polja primjene.28 Prethodno moe biti vano za subjekte koji sudjeluju u poslovnim
24 O problemima pri odreivanju pojma poduzetnika u pravu trišnog natjecanja vidjeti Wouter, PJ. W., The undertaking as a subject of E.C. competition law and the imputation of infringements to natural or legal persons, European Law Review, vol. 25., 2000., str. 99-115., Poši, A., Pojam poduzetnika u europskom pravu trišnog natjecanja, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilišta u Rijeci, vol. 29., 2/2008., str. 917-939., Szydlo, M., Leeway of Member States in Shaping the Notion of an “Undertaking” in Competition Law, World Competition, vol. 33., 4/2010., str. 549-568.
25 Presuda od 23. travnja 1991., Klaus Höfner and Fritz Elser v Macrotron GmbH, C-41/90, EU:C:1991:01979., toka 21. Vidjeti Mancero-Bucheli, G., Anti-Competitive Practices by Private Undertakings in Ancom and Mercosur: An Analysis from the Perspective of EC Law, International and Comparative Law Quarterly, vol. 47., 1/1998., str. 149-173.
26 86/398/EEC: Commission Decision of 23 April 1986 relating to a proceeding under Article 85 of the EEC Treaty (IV/31.149 – Polypropylene), SL L 230, 18. 08. 1986., str. 1-66., toka 99.
27 Cerovac, M., Pojam poduzetnika u pravu trišnog natjecanja, Hrvatska pravna revija, 10/2005., str. 63.
28 Opi pravobranitelj je u mišljenju na predmet od 25. listopada 2001., Ambulanz Glöckner v. Landkreis Südwestpfalz, C-475/99, EU:C:2001:577 smatrao kako je koncept poduzetnika relativan te se pravni subjekt moe smatrati poduzetnikom u smislu odreenih djelatnosti, dok ostale mogu biti izvan pravila trišnog natjecanja. Djelatnosti koje subjekti vrše u okviru javne vlasti su izvan primjene pravila trišnog natjecanja bez obzira na to što je rije o ekonomskim djelatnostima.
A. POŠI, Europsko pravo trišnog natjecanja i ekonomija dijeljenja... Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilišta u Rijeci, vol. 40, br. 1, 237-260 (2019) 243
modelima ekonomije dijeljenja. Prema defi niciji nuno je dokazati postojanje tri elementa: poduzetnik mora
nuditi dobra ili usluge na trištu, snositi ekonomski ili fi nancijski rizik i imati mogunost ostvarivanja dobiti.29
Prvim je kriterijem potrebno utvrditi je li subjekt aktivni sudionik u prometu roba ili usluga na trištu. Subjekt mora biti samostalan na trištu te se potrošai30 i zaposlenici31 nee smatrati poduzetnicima.
Drugim je kriterijem vano utvrditi snosi li poduzetnik neki oblik ekonomskog ili fi nancijskog rizika. Ako poduzetnik djeluje na trištu na kojem nudi dobra i usluge, pri emu snosi fi nancijski rizik, logino je da eli ostvariti odreenu dobiti. Dovoljno e biti dokazati mogunost postizanja dobiti, pri emu nee biti vano ostvaruje li doista dobit i koji su motivi iza njega.32 Sud je jasno naveo kako injenica da je odreeno tijelo neprofi tabilno ne utjee na gospodarski karakter djelatnosti. Tako je u jednom predmetu neprofi tna organizacija upravljala sustavom dodatnoga mirovinskog osiguranja koje je poslovalo u skladu s naelom kapitalizacije.33 Nadalje, u prije spomenutom predmetu Höfner bila je rije o tijelu koje se bavilo posredovanjem pri zapošljavanju, gdje je Sud zakljuio kako tijelo ima mogunost postizanja profi ta i samim time se smatra poduzetnikom.34
U nastavku e se, uzimajui u obzir nain na koji Komisija i sudovi tumae pojedine kriterije, pokušati vidjeti mogu li se ti kriteriji primijeniti na subjekte u ekonomiji dijeljenja. Vano je naglasiti kako se prema sudskoj praksi poduzetnikom smatraju i pojedinci, a što je iznimno vano za podruje ekonomije dijeljenja.
Za utvrivanje pojma poduzetnik potrebno je utvrditi sudjeluju li subjekti na trištu, snose li ekonomski i fi nancijski rizik poslovanja te mogu li razumno oekivati ostvarivanje dobiti. Subjekt mora obavljati gospodarsku djelatnost.
U ekonomiji dijeljenja razlikuju se dvije velike skupine aktivnosti. Jedna skupina obuhvaa opskrbu robom ili uslugama krajnjih korisnika. Druga skupina
29 Odudu, O., The Boundaries of EC Competition Law, the Scope of Article 81., Oxford, Oxford University Press, 2006., str. 26.
30 U europskom pravu pod potrošaem se uglavnom smatraju osobe koje nabavljaju robu ili usluge izvan svoje profesionalne djelatnosti. Oni su pasivna stranka na trištu te se na njih nee primjenjivati pojam poduzetnika. Meutim, ako kupuju dobra ili usluge koje koriste u svojim daljnjim djelatnostima na trištu, smatrat e se poduzetnikom. Bitno je utvrditi daljnju namjenu ili svrhu kupljene robe ili pribavljenih usluga. Šoljan, V., Vladajui poloaj na trištu i njegova zlouporaba u pravu trišnog natjecanja Europske zajednice, Zagreb, Ibis grafi ka, 2004., str. 129.
31 Pravila trišnog natjecanja se takoer ne odnose na zaposlenike. Oni ne obavljaju djelatnosti karakteristine poduzetnicima.
32 Vidjeti presudu od 29. listopada 1980., Heintz van Landewyck SARL i dr. v. Commission of the European Communities, spojeni predmeti 209 do 215 i 218/78, EU:1980:03125. U toj presudi bila je rije o zahtjevu za poništenje odluke Komisije koju je donijela protiv neprofi tnoga belgijskog i nizozemskog udruenja proizvoaa duhana.
33 Presuda od 16. studenog 1995., Fédération Française des Sociétés d’Assurance, Société Paternelle-Vie, Union des Assurances de Paris-Vie and Caisse d’Assurance et de Prévoyance Mutuelle des Agriculteurs v…

Search related