Euroatlantski tjednik broj 97

8/8/2019 Euroatlantski tjednik broj 97

1/12

etvrtkom...

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)www.opsa.hr

27. listopada 2010.roj 97, godina 3.

Euroatlantskitjednik Svake srijede...

USUSRET NATO SUMMITU

NOVI IZAZOVI ZA ZAPAD, ALI I ZA RUSIJU

REZOLUCIJA 1325, SRETAN TI 10. ROENDAN!- ENE, MIR I SIGURNOST

Euroat lan tsk it j edn ik (ET)Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA); web: www.opsa.hr; e-pota: [email protected] za primanje Euroatlantskog tjednika nalazi se na web stranici: www.opsa.hr


2/12

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 97, godina 3. Et Za sigurniji svijet u kojem ivimo... OPSA-NAPOSADRAJ

STRANA2 UVODNIK

3 REZOLUCIJA 1325, SRETANTI 10. ROENDAN!

Prije tono deset godina, odnosno 31.listopada 2000. godine na 4213. sjedni-ci Vijea sigurnosti izglasan je temeljnidokument o utjecaju i posljedicama kojirat ostavlja na ene, ali i o doprinosuena odrivom miru Rezoluciju 1325"ene, mir i sigurnost".

8 TRUMAN VIZIONARMODERNOG SVIJETA

Harry S. Truman bio je vizionar koji je predvi-

dio udruenje Zapada i kolaps SovjetskogSaveza iznutra. Zahvaljujui njegovoj, "Tru-manovoj doktrini", SAD su prekinule dugupolitiku izolacionizma i okrenule se stvaranjumira i sigurnosti u svijetu.

9 NOVI IZAZOVI ZA ZAPAD, ALI I ZA RUSIJU

10 USUSRET NATO SUMMITU NATO summit u Lisabonu je iza ugla. Glavni tajnik NATO-aAnders Fogh Rasmussen ve danima neumorno obilazi zemljelanice, pa je tako bio u posjeti njemakoj kancelarki AngeliMerkel i grkom premijeru Georgeu Papandreou. I ministri va-njskih poslova i ministri obrana zemalja lanica NATO saveza

sastali su se nedavno u Bruxellesu na neformalnom sastankukako bi dogovorili zavrne smjernice za veliki summit elnikadrava lanica Saveza koji e se odrati 19. i 20. studemog uLisabonu, tzv. nadolazei Lisabonski summit. Drave lanicetrebale bi donijeti na summitu Novi strateki koncept nakon tose s njegovim donoenjem ozbiljno krenulo poslije prologodi-njeg summita u Strasbourgu i Kehlu. Zadnja Strategijska konce-pcija NATO-a donesena je 1999. koja je bila druga posthladno-ratovska Strategija (nakon one iz 1991.) i odnosila se na zadaeSaveza u 21. stoljeu.

11 KAKO I ZATO POMOI RAD ORGANIZACIJE ZAPROMICANJE SJEVERNO-ATLANTSKIHINTEGRACIJA (OPSA)!?

UVODNIKOvaj tjedan, tonije 31. listo-

pada, obiljeava se deseta go-dinjica izglasavanja teme-ljnog dokumenta o utjecaju iposljedicama koje rat ostavljana ene.

U poplavi raznoraznih prigodnihobljetnica, ova e vrlo vjeroja-tno proi gotovo nezabiljeenodiljem svijeta. Netko bi pomisli-o kako bi u zemljama sa svjeimiskustvom rata trebalo biti dru-gaije, no protekle godine nas

navode na zakljuak koji nijeetakvu zamisao.

Hrvatska, odnosno nae Ministarstvo vanjskih poslova i euro-pskih integracija neto je preduhitrilo samu datumsku obljetni-cu, te je ve krajem travnja ove godine odran simpozij "ene isigurnost". Ideja je bila sjajna, vrijeme izvrsno odabrano, tema ivie nego vana i na alost aktualna, no neto je ipakrazoaralo. Usprkos naporima organizatora, veina prisutnih,bile su sudionice, a to je bilo osobito primjetno glede Oruanihsnaga RH, iz kojih su simpoziju prisustvovale samo pripadnice,a ne i pripadnici. U tadanjem stajalitu objavljenom uEuroatlantskom tjedniku broj 82 i 83 (dvobroj) napisao samreenicu koju mi se ini potrebnom objavljivati na svakuobljetnicu ove rezolucije i drugim slinim prigodama: "Dok godovakvi skupovi, simpoziji, konferencije budu iskljuivo "enskatema i enski skup", a ne problem drutva u cjelini, oruanimsnagama i slino, teko da moemo oekivati stvarne pomake"!

"Ponavljanje je majka uenja (Repeticio est mater studiorum)"kae stara izreka, pa ponavljamo stoga dok ne nauimo i dok nepromijenimo pogled na svijet u kojem ivimo...

Denis [email protected]

- IMPRESSUM -

Euroatlantski tjednik - broj 97. u treoj godini izlaenja - bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

Internet stranice: www.bilteni.opsa.hr E-pota: [email protected] Fax: +385(0)1/5560 736

Pitanja, prijedloge, priopenja i/ili lanke aljite e-potom na [email protected]

Adresa: Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - Za ET, Poljana Zvonimira Draia 9, HR-10000 Zagreb

Izdava: Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

U ime izdavaa: Denis Avdagi, direktor Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

Urednik: Denis Avdagi Uredniko vijee: Denis Avdagi, Petar Juki, Robert Mikac, Vedran Obuina, Vedran Tare, Ana Marija Vojkovi

Naslovnica: Glavni tajnik NATO-a, Anders Fogh Rasmussen razgovara sa savjetnicom za rodna pitanja u Oruanim snagama Kraljevine vedske,satnicom Lindom Johansson na NATO-voj konferenciji "ene, mir i sigurnost " u sijenju 2010. (Fotografija: NATO - 2010.)

Zadnja stranica: Sveano podizanje NATO-ve zastave ispred MORH-a (Fotografija: MORH - 2009.)

Copyright 2010 OPSA - Euroatlantski tjednik

- Euroatlantski tjednik je pripremljen za digitalni tisak i Adobe PDF digitalno pregledavanje -


3/12

Prije tono deset godina, odnosno 31. listopada

2000. godine na 4213. sjednici Vijea sigurnostiizglasan je temeljni dokument o utjecaju iposljedicama koji rat ostavlja na ene, ali i odoprinosu ena odrivom miru Rezoluciju 1325"ene, mir i sigurnost".

U starijoj literaturi ene se nisu povezivale s pojmom sigurnosti. Dok su se mukarcitradicionalno povezivali s ratovanjem, ene su imale pasivnu ulogu promatraa. Tek krajem 1990-tihgodina odnos prema enama u sigurnosnim pitanjima se mijenja, jer feministiki znanstveniciprivlae pozornost na enska iskustva u ratu. Do

tada se o tome nije raspravljalo, niti se smatralovanim za meunarodne odnose. U dananje vrijememoramo obratiti panju na vanu ulogu ena"mirovnjakinja" u peacekeeping misijama. Naime,iskustva su pokazala kako u mirovnim misijamaneka vrata za mukarce jednostavno ostajuzatvorena. ene u misijama lake i bre od mukih kolega mogu uspostaviti kontakt i komunikaciju s lokalnimstanovnitvom, posebno s mladima, enama i djecom. ene u mirovnim misijama na neki nain postaju idoli lokalnimenama koje onda s njima odlue podijeliti neke korisne informacije koje mukarci ne smatraju bitnima. Od kada je NATO umisiji ISAF u Afganistanu, u mirovni proces ukljuio vie ena i otvorio programe za lokalne ene, uoen je napredak popitanju sigurnosti. elimo li zaista da mirovne misije uspiju, nikako ne smijemo u ugroena podruja slati samo mukarce,ve obavezno i ene. Mirovne misije, bez ukljuenosti ena u post-konfliktna podruja nikako ne mogu do kraja uspostavitimir, sigurnost i stabilnost. Na kraju, ene su te koje mogu poveati i ugled same misije meu lokalnim stanovnitvom i

njihovim boljim prihvaanjem mirovnjaka u nekoj zemlji.

Seksualno zlostavljanje ena

Pripadnike mirovnih misija UN-a prati loa reputacija zbog niza "pogreaka", odnosno neasnog ponaanja u misiji. Poznatoje da se pripadnici mirovnih misija u stranoj zemlji ponekad ponaaju onako kako se u svojoj domovini nikada ne bi ponaali.Jedan od razloga za to je, to su zemlje u kojima su na odsluenju misije nestabilne drave sa velikom stopom kriminala,korupcije i ne-vladavine prava. Stoga je i ansa da e biti "uhvaeni", a pogotovo kanjeni za neku nezakonitu radnju, vrlomala, gotovo nikakva. Izvjea sukoba u Africi donose dokaze brutalnog ponaanja vojnika u mirovnim misijama premalokalnim enama. Osim toga, pojavio se jo jedan sigurnosni problem. Mnoge oruane snage koje imaju visoke stopezaraenosti HIV-om redovito sudjeluju u mirovnim operacijama te doprinose irenju pandemije zaraenih smrtonosnimvirusom. Mirovna misija u Etiopiji i Eritreji UNMEE svoju misiju zapoela je pogreno. U veljai 2001., samo tri mjeseca

nakon poetka, mediji su objavili okantnu vijest kako je skupina danskih vojnika seksualno zlostavljala 13-godinjudjevojicu iz grada Massawa. Ubrzo u istoj misiji izbija jo jedan skandal. Irski vojnik, umjesto da radi na uspostavi mira nagranici izmeu dviju sukobljenih strana, vrijeme je provodio snimajui pornografske filmove koje je prodavao na zapadnomtritu. Svjetski su mediji objavili svjedoenje 22-godinjakinje u kojem tvrdi kako joj je mirovnjak obeavao da e je povestiu svoju dravu, kupovao joj razne poklone za eksplicitne scene koje je snimao kamerom. Djevojka je otkrila kako su sesnimanja odvijala u raznim pa ak i luksuznim hotelima. Nakon tog skandala u eritrejskom glavnom gradu Asmari zatvorenisu neki noni klubovi i hoteli koji su bili okupljalita mirovnjaka. "Hotel Intercontinental" je izbjegao zatvaranje jer je biojedan od rijetkih hotela s pet zvjezdica u toj zemlji koji bi zadovoljio meunarodne standarde. Zanimljivo je kako su akteriovog skandala zavrili. Policija je uhitila vie djevojaka koje su sudjelovale u snimanju pornografskih filmova zbog sumnjeda su se bavile prostitucijom, a mirovnjak iz ove prie vratio se u svoju domovinu bez sankcija.

UNPROFOR lo primjer iz susjedstva

Za pronalazak mirovnih misija koje su zavrene s "mrljama", ne moramo odlaziti na drugi kontinent. Naalost, takvihprimjera imamo i u susjednoj Bosni i Hercegovini.



Broj 97, godina 3. EtREZOLUCIJA 1325, SRETAN TI 10. ROENDAN!

Za sigurniji svijet u kojem ivimo... OPSA-NAPO

S NATO-ve konferencije "ene, mir i sigurnost" u sijenju 2010.

Fotografija: NATO


4/12

Naime, tuiteljstvo u Sarajevu2006. godine otvorilo je istragu protiv kanadskoggenerala Lewisa MacKenzieja, jednog od prvihzapovjednika UNPROFOR-a u BiH. Vlasti gasumnjie da je sudjelovao u silovanju enazarobljenih u logoru "Sonja" u Vogoi.Za MacKenzieja postoje dokazi, tvrdi tuiteljstvo,da je znao za silovanja, te da je i sam silovao. Ipak,uspjeno se krije iza meunarodnog imuniteta.Tuiteljstvo u Sarajevu tvrdi da ima svjedoenjavie ena koje su potvrdile da je kanadski generaldolazio u logor, prisustvovao, te sam silovaozarobljenice. Meutim, to nije dovoljno da mukanadske vlasti i meunarodna zajednica ukinu

imunitet i izrue ga vlastima BiH. Sarajevskituitelj je izjavio kako je "meunarodna zajednica

savreno sakrila svoje prljavo rublje iz misije u BiHte da ne vjeruje da e ikada biti u prilici uhititigenerala Lewisa MacKenzieja". SnageUNPROFOR-a za vrijeme Domovinskog rata bile su rasporeene i u Hrvatskoj. Poznato je da su se vlasti u Zagrebu zalagaleda u zemlju ne dou mirovnjaci iz Afrike zbog straha od irenja virusa HIV-a.

Prije tono deset godina na 4213. sjednici Vijea sigurnosti donosi Rezoluciju 1325 "ene, mir i sigurnost". Temeljemprijanjih zbivanja i iskustava, Rezolucija prepoznaje utjecaj koji rat i sukob ostavljaju na ene i djecu te isti e vanost ulogeena u sprjeavanju i rjeavanju konflikata i u izgradnji mira. Dokument naglaava vanost njihove jednake participacije ipunog ukljuenja u sve napore na odranju i promicanju mira i sigurnosti kao i potrebu pove anja njihove uloge u donoenjuodluka koje se tiu sprjeavanja i rjeavanja sukoba. Upravo zbog negativnih iskustava u misijama, UN prepoznaje hitnu

potrebu uvoenja rodne perspektive u mirovne operacije, te se u tom smislu pozva na Deklaraciju iz Windhoeka i Namibijskiplan djelovanja o uvoenju rodne perspektive u viedimenzionalne operacije podrke miru. Ukazujui na potrebu prikupljanjai sreivanja podataka o utjecaju oruanoga sukoba na ene i djevojke, Rezolucija:

1. Poziva zemlje lanice da osiguraju poveanu prisutnost ena na svim razinama odluivanja u nacionalnim, regionalnim imeunarodnim institucijama i mehanizmima za sprjeavanje, voenje i rjeavanje sukoba;

2. Ohrabruje Glavnog tajnika da primijeni svoj strateki plan djelovanja A/49/587 koji poziva na poveano sudjelovanje enana razinama odluivanja u rjeavanju sukoba i mirovnim procesima;

3. Poziva Glavnog tajnika da imenuje vie ena za posebne predstavnice i izaslanice koje e kvalitetno vriti dunosti unjegovo ime, te tim povodom, poziva zemlje lanice da imenuju svoje kandidatkinje i dostave njihova imena Glavnomtajniku u cilju njihova ukljuivanja na redovito nadopunjavane popise;

4. Nadalje, poziva Glavnog tajnika da trai proirenje uloge i doprinosa ena u operacijama Ujedinjenih naroda na terenu, aposebno meu vojnim promatraima, civilnoj policiji te osoblju koje se bavi ljudskim pravima i humanitarnim radom;

5. Izraava spremnost da ugradi rodnu perspektivu u mirovne operacije i poziva Glavnog tajnika da osigura, kad god je tomogue, ukljuivanje komponente spola u operacije na terenu;

6. Zahtijeva od Glavnog tajnika da osigura zemljama lanicama smjernice i materijale za obuku o zatiti, pravima i posebnimpotrebama ena kao i o vanosti ukljuivanja ena u sve mirotvorne operacije i mjere izgradnje mira, poziva zemlje laniceda ugrade ove elemente kao i obuku o podizanju svijesti od opasnosti od HIV/AIDS-a u svoje nacionalne programe obuke zavojno i osoblje civilne policije u pripremi za razmjetaj vojnih snaga, nadalje trai da Glavni tajnik osigura da civilno osobljeu mirovnim operacijama proe slinu obuku;

8. Poziva sve aktivno ukljuene strane da pri pregovorima i dogovorima o implementaciji mira, usvoje rodnu perspektivu,ukljuujui inter alia:

(a) posebne potrebe ena i djevojaka tokom repatrijacije i ponovnog naseljavanja te tijekom rehabilitacije, reintegracije iposlijeratne obnove;





Poljakinje, dragovoljke u Poljskoj vojsci 1920.


5/12

(b) mjere koje podravaju mirovneinicijative ena lokalnoga podru ja iautohtone procese za rjeavanje sukoba i onekoji ukljuuju ene u svim mehanizmima zaostvarenje mirovnih sporazuma;

(c) mjere koje e osigurati zatitu i potivanje ljudskih prava ena i djevojaka,osobito one koje se odnose na ustavniporedak, izborni sustav, policiju i pravosue.

U ovim tokama rezolucije jasno se vidi potreba ukljuivanja ena u mirovne procese, posebno u post-konfliktomrazdoblju. ene su se oduvijek smatrale kao

njeniji, osjeajniji spol, te su bilepercipirane kao njegovateljice i odgajateljice

mladih. Zbog tih svojih karakteristika, eneu mirovnom procesu mogu uspjeti tamo gdjesu mukarci zakazali.

NATO-ova provedba Rezolucije 1325

Sjevernoatlantski savez se takoer brine zaimplementaciju Rezolucije UNSCR 1325 te prepoznaje kakve posljedice rat ostavlja na ene i djecu. Takoer, svjestan jeuloge ena u procesima uspostave i ouvanja mira. Dokaz tom je Odbor za pitanja ene u NATO snagama (Committee onWomen in the NATO Forces - CWINF) koji ima zadau da osigura izjednaavanje spolova u NATO-u. Odbor razvija mreus obrambenim i drugim agencijama koje se bave zapoljavanjem ena vojnika. Sastavlja izvjea o integraciji spolova te

prikuplja i obrauje odgovarajue informacije koje se prosljeuju zemljama lanicama i zemljama partnerima, zemljamaMediteranskog dijaloga, te drugim meunarodnim agencijama. Odbor je sredite NATO-a za sva pitanja koja se tiunovaenja i zapoljavanja, obuke i razvoja, te kvalitete ivota ena u odori. Prati se takoer uinak sudjelovanja ena narazinu spremnosti te njihovu sposobnost rada u multinacionalnom okruju tijekom misija pod vodstvom NATO-a. Savezsvim dravama lanicama savjetuje da potuju upute CWINF-a, a partnerskim zemljama koje sudjeluju u NATOpredvoenim operacijama da osiguraju ravnopravnost spolova u svojim redovima. Savjeti Odbora se mogu podijeliti u trikategorije: operacijsko planiranje i operacije, obrazovanje i obuavanje te evaluaciju. Preporuka NATO-a je i da u civilnom ipolitikom sektoru Saveza bude vei udio ena, od najnie razine pa do razine odluivanja. Neki savjeti su zanimljivi jer su usuprotnosti s prijanjom praksom i iskustvima. Tako se savjetuje da se u zemlje koje ne podravaju prisustvovanje ena uvojsci, upravo alju ene. Naime, ene u operacijama mogu saznati vie podataka od lokalnog stanovnitva od mukaraca.Nadalje, drave lanice NATO-a trebaju imati obrazovne sustave koji e doprinijeti spolnom osvjeivanju, nediskriminacijikao i procjeni utjecaja izjednaavanja spolova na operacijsku uinkovitost pa samim time i ukljuenju te procjene uevaluaciju NATO operacija.

Napredak u ISAF misiji u Afganistanu

Da je Sjevernoatlantski savez ozbiljno shvatio vanost Rezolucije Vijea sigurnosti UN-a UNSCR 1325, dokaz je govorGlavnoj tajnika Saveza Andersa Fogh Rasmussena na konferenciji "Women, Peace and Security", poetkom ove godine.

"NATO je razvio smjernice za integraciju rodnih pitanja u svim NATO-vim operacijama i planiranjima. Na osnoviRezolucije 1325, usuglasili smo stroge kodekse ponaanja za cijelo vojno osoblje te moramo znaajno poveati udio ena upolitikim strukturama Saveza. Paljivo smo prouavali znaaj rodnih pitanja i posvetili im veliku panju u naoj operaciji uAfganistanu. Ostvarili smo znaajne uspjehe, a danas, iz perspektive NATO-a, elio bih predloiti tri podruja djelovanja:

Prvo, moramo vie upotrebljavati potencijale ena koje one mogu ponuditi za djelovanje Saveza. Tijekom posljednjih

nekoliko godina, NATO-ove snage u Afganistanu znatno su poveale fokus na pitanja ravnopravnosti spolova.





Madeleine Albright na NATO-voj konferenciji "ene, mir i sigurnost" 2010.

Fotografija: NATO


6/12

Radni savjetnici sluili su u naem sjeditu u Kabulu, a mnogi Provincijski timovi za obnovu sada obveznozapoljavaju spolne strunjake. Marinski korpus SAD-a sada u svim svojim jedinicama ima vojnikinje koje su ostvarilepozitivne rezultate u nekim od najproblematinijih provincija u Afganistanu. To nam je omoguilo poboljati uinkovitostmisije, zatitu civilnog stanovnitva i na kraju zatitu i vlastitih snaga. Tako smo uspjeli doprijeti do cijele afganistanskepopulacije.

No, jo uvijek nam nedostaje obuenih rodnih savjetnika, enskih tumaa i jo uvijek je nedovoljno ena u vojsci. To medovodi do moje druge toke: moramo raditi ne samo na integriranju rodnih pitanja u nae planiranje i nae poslovanje, vemoramo raditi pro-aktivno i razvijati nae sposobnosti u ovom podru ju. Danas, broj ena zaposlenih u NATO zemaljaoruanih snaga uvelike varira.

U nekim NATO dravama, postotak ena je visok, ak 18 posto. U drugima, to je vrlo niska brojka, samo 3 posto. NATOnema dovoljno osposobljenih strunjaka za spolove, niti enskih ili mukih da ispuni sve sadanje i budue zahtjeve.

Znam da su neki od tih nedostataka ukorijenjeni u zemljama lanicama vojne tradicije. I svjestan sam da ti nedostatci mogubiti prevladani postupno.

No, moramo biti svjesni injenice da vojne snage danas mogu pruiti samo dio odgovora na sve izazove sigurnosti ijednostavno dodavanje vie vojnikinja nee biti dovoljno. U Afganistanu i drugim nestabilnim zemljama svijeta, izgradnjamira ovisi i o civilnoj pomoi, ekonomskom razvoju i razvoju dobrog upravljanja. A velika veina onih koji e raditi nacivilnom aspektu izgradnje mira nee biti toliko iz NATO-a, ve od strane drugih aktera. To me dovodi do moje konanetoke: trebamo veu suradnju i koordinaciju meu meunarodnim institucijama o pitanjima koja se tiu ena, mira isigurnost. Naa konferencija danas ovdje je vaan prvi korak. U podruju obrazovanja, posebice, vidim ogroman potencijalsinergije. Vladine i nevladine institucije imaju puno koristi od cross-treninga i obrazovanja".

Autorice djela "ene i mirovni proces: Prilozi iz enskih i mirovnih studija" Julie Mertus i Tazreen Sajjad kau da ono to

postaje jasno i dominantno u patrijarhalnom drutvu kao to je Afganistan, je da mir i sigurnost drave ovisi o ukljuenjuena u mirovni proces. Ako su ene, njihove potrebe i iskustvo, iskljuene iz mirovnog procesa, tada rezultat mira nije

potpun. Graenje mira mora ukljuivati i teme poput obrazovanja, zdravlja, stanovanja, jednakog pristupa ivotnim potrebama, ekonomske nezavisnosti i participacije u politikom procesu. U tomu meunarodne organizacije mogu imativanu ulogu, smatraju. Ujedinjeni narodi u Afganistanu su potaknuli politike stranke da u mirovne pregovore ukljue ene.

I ameriki veleposlanik u Hrvatskoj James B. Foley u intervjuu za na OPSA bilten NATO intervjui broj 10 na pitanjenaglaava li SAD ulogu ena u Afganistanu, odgovorio je kako je svugdje u svijetu, status ena u drutvu direktno povezan samogunou zemlje da napreduje u modernom svijetu. "To posebno vai za Afganistan koji je izgubio 30 godina razvojazbog rata. Talibani su pod svojom vlasti pokuali ene staviti u status koje su imale tijekom srednjeg vijeka. Meunarodnazajednica radi na omoguavanju razvoja afganistanskog gospodarstva te na razvoju institucija u toj zemlji, to je uskopovezano sa sigurnou. Mi vjerujemo da je poboljanje statusa ena i njihovo obrazovanje jedan od najvanijih preduvjetaza afganistansku budunost i razvoj Afganistana, a ujedno i onoga to mi elimo tamo postii".

Preko programa "NATO Women Back to School!" Savez alje enski dio svog osoblja da u kolama i na sveu ilitima gdjesu stekle svoje diplome, predstavljaju sebe, svoj rad, ulogu NATO-a te kako one sudjeluju u meunarodnoj sigurnosti. Ciljprograma je pokazati studentima u svih 28 zemalja lanica NATO-a kako ene mogu pridonijeti sigurnosti i obrani. Isto tako,program bi trebao pomoi uenicima da razumiju kako se sigurnost tie svih te kako NATO svakodnevno doprinosi osobnojsigurnosti. Savez, takoer, eli potaknuti iru raspravu o enama u prevenciji konflikata, upravljanju krizama i rjeavanjusukoba, posebno naglaavajui Vijee sigurnosti UN i Rezoluciju 1325 o enama, miru i sigurnosti.

Hrvatska iskustva

U mirovnoj misiji ISAF u Afganistanu trenutno je oko devet posto hrvatskih mirovnjakinja, a isto toliki je postotak ena uOruanim snagama RH, to je iznad prosjeka NATO saveza. Naime, NATO-ov standard je oko sedam posto, a mi u naem

sustavu obrane imamo 9,5 posto ena. U MORH-u takoer djeluje Odbor za ravnopravnost spolova koji se brine da se usustavu ne pojavi diskriminacija.






7/12

U mirovnim misijama trenutano sudjeluje oko 17 hrvatskih vojnikinja,od ukupno njih oko 47 koliko ih je sudjelovalo u operacijama NATO-a iUN-a diljem svijeta.

asnica Vlasta Zekuli 2004. godine bila je prva ena zapovjednica vodaVojne policije u misiji ISAF. Osim to je bila zapovjednica voda, Zekuli je bila i zapovjednica hrvatskog kampa te je radila i u operativi satnijekao asnica za operativno planiranje. Jedan od projekata u kojima jesudjelovala bilo je informiranje mladih Afganistanaca na Kabulskomsveuilitu o statusu, ulozi i mjestu ena u zapadnim drutvima.

Vlasta Zekuli u intervjuu za Hrvatski vojnik je zakljuila kako ena umisiji ima glavnu sporednu ulogu. "Primjerice, samo ena moe dobiti podatak od lokalne ene. Dakle, dobiva pristup populaciji koja je u

zemljama poput Afganistana mukarcima nedostupna. Isto tako enestvari gledaju iz drukije perspektive nego mukarci. A ima i jo neto,enska intuicija, koja u kritinim situacijama vrlo dobro doe".

ene su u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata odigrale veliku ulogu.Svi se sjeamo "Bedema ljubavi", pokreta koji su 1991. godineosnovale majke iji su se sinovi nalazili na odsluenju vojnog roka uJNA. Pokret su odmah podrale i tadanje vlasti. Majke iz Bedemaljubavi bile su jedan od organizatora masovnog prosvjeda predKomandom JNA u Zagrebu koji je kulminirao organiziranim odlaskom uBeograd 29. kolovoza 1991. gdje su lanice Bedema ljubavi traileputanje Hrvata iz JNA. Nakon toga su 3. rujna krenule u Bruxelles, gdjesu traile da Europa i svijet priznaju hrvatsku samostalnost te zaustave

rat. Nakon toga je Bedem ljubavi nastavio svoj rad u Hrvatskoj, uglavnom bavei se humanitarnim radom s ranjenicima izHV-a i HVO-a i hrvatskim i bosanskim izbjeglicama. Pripadnice Bedema ljubavi odbijale su komunikaciju sa enskimgrupama iz drugih zemalja bive drave. Na konferencijama koje su imale meunarodni karakter, nerijetko su izlazile izprostorija kada bi govorile predstavnice enskih i mirovnih grupa iz Srbije. Ratna silovanja karakterizirale se iskljuivo kaogenocidnu srpsku djelatnost protiv Hrvata i Bonjaka, zanemarujui rodnu dimenziju tog ratnog zloina. Bedem ljubavi setakoer nazivao i Pokret majki za mir. Danas Bedem ljubavi uglavnom radi na organiziranju pomoi ratnim veteranima.

Mirovne misije bez ene ne mogu uspjeti. Ako elimo u neku nestabilnu zemlju u potpunosti uspostaviti mir, stabilnost iosigurati potivanje ljudskih prava te omoguiti drutveni i ekonomski razvoj drutva, u misije moramo poslati i enskoosoblje. Naime, lokalno stanovnitvo, a posebno mladi, ene i djeca puno e lake uspostaviti komunikaciju sa enom, negomukarcem. Osim toga, mirovnjakinja e od lokalne ene saznati neku vanu informaciju, koju mukarci moda ne smatrajuvanom.

ene imaju i moraju imati vanu ulogu u sprjeavanju sukoba, u mirovnim pregovorima i operacijama ouvanja mira, kakona meunarodnoj, tako i na nacionalnoj razini odluivanja. Da potivanje Rezolucije Vijea sigurnosti UN-a 1325 "ene, miri sigurnost" nije samo puko ispunjavanje zahtjeva o ukljuenosti ena u mirovni proces, govore pozitivna iskustva izmirovnih misija, posebno Afganistana. Ranije mirovne misije koje su uglavnom bile sastavljene od mukaraca, pogotovo uAfrici, nisu zavrile slavno. Skandali oko zlostavljanja ene i djece zauvijek su naruili ugled i misije i organizacije koja ju jeprovodila.

NATO svim dravama lanicama savjetuje da potuju upute Odbora za ene, a partnerskim zemljama koje sudjeluju u NATOpredvoenim operacijama da osiguraju ravnopravnost spolova u svojim redovima. Takoer, Savez dravama lanicamasavjetuje da se u zemlje koje ne podravaju prisustvovanje ena u vojsci, upravo alju ene. Naime, i sam NATO je svjestaninjenice da ene u operacijama mogu saznati vie podataka od lokalnog stanovnitva od svojih mukih kolega.

Ana Marija [email protected]





Satnica Vlasta Zekuli u Afganistanu

Fotografija: Hrvatski vojnik


8/12

Harry S. Truman bio je vizionar koji je predvidio udruenje

Zapada i kolaps Sovjetskog Saveza iznutra. Zahvaljujuinjegovoj, "Trumanovoj doktrini", SAD su prekinule dugupolitiku izolacionizma i okrenule se stvaranju mira i sigurnostiu svijetu.

Hrvatska je struna javnost imala priliku sluati i razgovarati oTrumanu u utorak, 26. listopada, od direktora Truman Presidential Museum and Library, profesora povijesti Michaela Devinea. Uorganizaciji Fakulteta politikih znanosti, Veleposlanstva SAD-a uHrvatskoj i Ministarstva obrane RH, dr. Devine je odrao predavanje na temu "Harry S. Truman i NATO: Vizijasaveznitva".

Truman je, nakon to je preuzeo ulogu predsjednika SAD-a,nastavio s Rooseveltovom vizijom odravanja Velike alijanse, ali je ubrzo bilo jasno da Sovjeti imaju svoju ideju o razvojumeunarodnih odnosa. Upravo u njegovoj saveznoj draviMissouri, u gradiu Fultonu, na Sveuilitu Westminster, britanski premijer Winston Churchill odrao je poznati govor o sputanjueljezne zavjese u Europi. Ve 1946. Truman je dobio tzv.Clifford-Elseyjevo izvjee o odnosima SAD-a i Rusije, a koje jebilo iznimno nepovoljno, toliko da ga je Truman zakljuao i nije gadao na uvid ni svom kabinetu. Meutim, nije ga zaboravio.

Truman e svakako ostati poznat i po odobravanju "Marshallovog

plana", spasa za Europu, kao i po lukavoj i dalekovidnoj politiciprema Jugoslaviji i naroito prema Josipu Brozu - Titu. Vojna pomo Junoj Koreji takoer je jedna od velikih Trumanovihodluka, koja je zapoela niz ratnih djelovanja po Treem svijetu.

Na okruglom stolu, uz dr.Devinea, sudjelovali su i Pjerimunovi, dravni tajnik uMORH-u; prof. dr. sc. TvrtkoJakovina koji je dao lijepi presjekodnosa Trumanove administra-cije i diplomacije prema TitovojJugoslaviji; prof. dr. sc. DamirGrubia, koji je upozorio na

vanost Trumanove zainteresira-nosti za europsko integriranje iveliku povezanost s JeanomMonnetom; te prof. dr. sc. Lidijaehuli-Vukadinovi koja jeiznijela svoju viziju NATO-a u21. stoljeu.

OPSA se kasnije i sastala s dr.Devineom, a razgovor e bitiobjavljen u OPSA biltenu NATOIntervjui.

Vedran [email protected]



Broj 97, godina 3. EtTRUMAN VIZIONAR MODERNOG SVIJETA


Harry S. Truman

S lijeva: Vedran Obuina, Michael Devine, Denis Avdagi


9/12

Boo Kovaevi, bivi hrvatski veleposlanik u Ruskoj federaciji,

odrao je 18. listopada predavanje na temu "Rusija: juer, danas,sutra", u organizaciji Instituta za meunarodne odnose (IMO). Ciljforuma je bio omoguiti otvoreni dijalog oko kljunihmeunarodnih i meudravnih pitanja izmeu Hrvatske i Rusije.Forum je bio tim znaajniji s obzirom na sastanak ruskogpredsjednika Medvjedeva s francuskim predsjednikom Sarkozyjemi njemakom kancelarkom Merkel istog dana u francuskom graduDeauvilleu, vezanom uz pitanje europske sigurnosti. Na forumu susudjelovali i predstavnici OPSA-e.

Rusija je zasigurno zanimljiv primjer zemlje koja je iz komunizma preivjela politiki burne 1990.-te i kriminalnu privatizaciju kako bisamo dvadeset godina kasnije postala ponovo svjetska velesila koju se

ne moe, niti ne smije ignorirati.

"Rusiju juer" obiljeili su unutarnji politiki sukobi iji vrhunac jedosegnut 1993. godine, a tome nisu pomogle ni krajnje nestabilne vladekoje bi bile smatrane uspjenima ako su preivjele ak est mjeseci navlasti. Dva vojna pohoda u eeniju, koja nisu postigla oekivanirezultat, kao i predatorski kapitalizam koji je, prema Kovaeviu, bioizrazit u Rusiji nisu pomogli stabilnosti i ugledu Rusije to na domaemto na meunarodnom planu.

Promjenu je oznaio dolazak Vladimira Putina na elo drave2000.godine, prvo kao premijera, a potom kao predsjednika. Putin je

toliko promijenio Rusiju na gospodarskom i politikom planu da sedanas Rusija s pravom iz milja zna zvati "Putinovom Rusijom" iako je

sada Vladimir Putin na funkciji predsjednika vlade.

Za vrijeme Putinovog predsjednikog mandata poveane su plae i primanja, Rusiji je vraen ugled velike i vane sile, emu je zasigurno pridonijela ovisnost Europe o ruskim energentima koji su u nekoliko prilika posluili i kao temelj politike prevage Rusije u meudravnim dogovorima. Tome je pripomoglo stiavanje oporbe na "ruski nain", iako su nekielektroniki mediji kao i tisak kritiki intonirani prema Vladi. No, prema istraivanju ruske agencije za istraivanje javnogmnijenja Levada u rujnu 2010., 41 posto graana Rusije bi glasalo za stranku "Jedinstvena Rusija", vodeu rusku stranku naijem su elu Vladimir Putin i Dmitrij Medvjedev. ak 43 posto graana smatra kako Rusiji treba demokracija, ali posebnog,"ruskog" tipa.

No, usprkos gospodarskom i politikom uspjehu, Rusija ima svoje probleme. Meu kojima je i jaanje terorizma u ruskim

republikama Dagestan i eenija; zbog znaajnog demografskog pada predvia se da e do 2050. godine najbrojnija etnikaskupina biti Kinezi; veliki problem je i preteka gospodarska ovisnost o izvozu energenata, a tome sigurno ne pomae iinjenica to ruske kompanije nastupaju pod okriljem drave. Sigurnosno, Zapad nikad nije na istom s Rusijom, aliohrabruje injenica da su strunjaci predloili u novom stratekom konceptu NATO-a da najvanije partnerstvo u slijedeihdeset godina bude upravo s Rusijom, kao i najava ruskog predsjednika da e prisustvovati NATO-ovom summitu u Lisabonuu studenom.

Odnosi izmeu Hrvatske i Rusije dugi niz godina bili su na ledu. Kovaevi smatra da je hrvatska Vlada propustila velikeprilike etabliranja na ruskom tritu, kao to su to uinile mnoge srednjoeuropske zemlje koje politiki nemaju toliko dobreveze s Kremljom kao to ima Zagreb. No otvaranje podrunice Hrvatske gospodarske komore u Rusiji te ukidanje viza zaruske graane zasigurno e pridonijeti jaanju odnosa izmeu dviju zemlja.

Antonija [email protected]



Broj 97, godina 3. EtNOVI IZAZOVI ZA ZAPAD, ALI I ZA RUSIJU


Boo Kovaevi


10/12

NATO summit u Lisabonu je iza ugla. Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen ve danima neumorno obilazi

zemlje lanice, pa je tako bio u posjeti njemakoj kancelarki Angeli Merkel i grkom premijeru Georgeu Papandreou.I ministri vanjskih poslova i ministri obrana zemalja lanica NATO saveza sastali su se nedavno u Bruxellesu naneformalnom sastanku kako bi dogovorili zavrne smjernice za veliki summit elnika drava lanica Saveza koji e seodrati 19. i 20. studemog u Lisabonu, tzv. nadolazei Lisabonski summit. Drave lanice trebale bi donijeti nasummitu Novi strateki koncept nakon to se s njegovim donoenjem ozbiljno krenulo poslije prologodinjegsummita u Strasbourgu i Kehlu. Zadnja Strategijska koncepcija NATO-a donesena je 1999. koja je bila drugaposthladnoratovska Strategija (nakon one iz 1991.) i odnosila se na zadae Saveza u 21. stoljeu.

U meuvremenu se mnogo toga dogodilo i svijet kakav je zamiljen na kraju prologa stolje a i dananjice nisu isti, prijesvega zbog napada 11. rujna kada se je prvi puta jedna lanica, SAD, pozvala na lanak o uzajamnoj pomoi u sluajuvanjskog napada Sporazuma NATO saveza, nakon ega je borba protiv terorizma postala sastavni dio NATO-a. Uslijedio jeAfganistan, pa Irak i nesuglasice meu lanicama oko potrebe vojnog djelovanja. Iran nikada nije bio blii razvoju vlastitenuklearne bombe, dok Pakistan koji ju posjeduje vodi rat protiv Talibana unutar svojih granica. Istodobno NATO u

Afganistanu vodi najveu vojnu misiju i otvoreni rat u svojoj povijesti. Sve je to dovelo do potrebe stvaranja nove koncepcijeza nove izazove dananjeg svijeta.

Rat u Afganistanu koji najvie obiljeava politiku NATO-a u zadnjih par godina ima veliki utjecaj na stvaranje novogKoncepta, no i ostale promjene u svijetu su bitne. NATO kree u program restrukturiranja vlastite organizacije. Cilj jesmanjiti broj od raznoraznih specijaliziranih 14 odjela, pri emu je glavni tajnik NATO saveza Andres Fogh Rsmussenizjavio da bi i tri odjela bila dovoljna za obavljanje zadaa Saveza; smanjivanje broja zaposlenih, odjela i trokova, teekonominija organizacija biti e glavne promjene u samoj strukturi organizacije. tednja za kojom se ide slijedi trendove ucijeloj Europi gdje se trai smanjivanje nepotrebne birokracije kako bi se utedjelo i olakao sami posao. U novoj koncepcijie teritorijalna obrana zemalja lanica i njezinih graana i dalje biti u sreditu ciljeva Saveza za koju se je govorilo da jezanemarivana od kraja hladnoga rata. Pritom kritike idu najvie protiv europskih lanica koje stalno smanjuju svoje izdatkeza vojsku, pa kao rezultat imamo eroziju vojnih sposobnosti europskih lanica, koja je dovela do ogromnog nesrazmijeraizmeu SAD i ostalih lanica. Amerikanci imaju odluan stav da to treba zaustaviti i da Europa treba vie ulagati u vlastiteoruane snage, tu je spremnost najbolje izrazila izjava amerikog ministra obrane, Roberta Gatesa, da treba zaustavitidemilitarizaciju Europe. Veina europskih zemalja se tome tiho protivi jer zbog proraunskih deficita ne znaju odakle binamaknuli novac za potrebne vojne izdatke.

Uz naglasak na obranu vlastitog teritorija NATO e i dalje u novoj koncepciji i jo jae promovirati vojne akcije "out ofarea", odnosno izvan teritorija svojih zemalja lanica. Na taj nain NATO eli indirektno pojaati sigurnost vlastitog teritorijai svojih graana te pokazati spremnost u borbi protiv terorizma van granica zemalja lanica. Nakon donoenja Novogkoncepcta drugo najvanije pitanje na predstojeem summitu je proturaketna obrana Europe i s tim povezano nuklearnorazoruanje. Nakon to je prole godine ameriki predsjednik Barack Obama odustao od postavljanja proturaketne obrane uPoljskoj i ekoj zbog protivljenja Rusije koja je smatrala da su proturaketne komponente u te dvije zemlje preblizu njezinimgranicama i stoga indirektno uperene protiv nje, sada se u dogovoru s Rusijom ide u postavljenje proturaketnog tita. Razlogtome je potencijalna opasnost od Irana i razvoja njegovog nuklearnog arsenala. Zadnje rezolucije Vijee Sigurnosti UN-a

pokazuju da e Iran, ako eli razviti nuklearno oruje, to vjerojatno i moi postii te da ga nikakve sankcije u tome neesprijeiti. Stoga se postavlja pitanje europske sigurnosti koja se na ovaj nain, u dogovoru sa Rusima, eli pruiti itavomeuropskom kontinentu.

Povezano s postavljenjem tita postavlja se i pitanje nuklearnog razoruanja. Glavni tajnik NATO-a tvrdi da Savez neeodustati od nuklearnog oruja kao sredstva odvraanja od potencijalnih nuklearnih napadaa. Po njemu raketni tit i prijetnjaodmazdom bolje e tititi NATO-ov prostor od nuklearnog oruja. S druge pak strane, Rusija e sudjelovati na summitu uNATO-u te e SAD i Rusija nastaviti razgovore oko nuklearnog razoruanja. Rezultate emo tek vidjeti.

NATO nakon nadolazeeg Summita ulazi u novo doba s novim Konceptom i smanjenom organizacijom te s ratom uAfganistanu na leima, stari izazovi nisu nestali a novi stalno dolaze, to uslonjava situaciju Bruxellesu koji e sada moratidati odgovore na te izazove kako bi obranio novi Strateki koncept.

Bojan [email protected]



Broj 97, godina 3. EtUSUSRET NATO SUMMITU



11/12



Broj 97, godina 3. Et Za sigurniji svijet u kojem ivimo... OPSA-NAPOKAKO I ZATO POMOI RAD ORGANIZACIJE ZA PROMICANJESJEVERNO-ATLANTSKIH INTEGRACIJA (OPSA)!?

Iako naslov poinje s "kako", mi emo najprije rei zato mislimo da i Vi trebate pomoi rad OPSA-e.

Kada je skupina entuzijasta prije tri godine krenula u osnivanje OPSA-e, imali smo jasnu viziju onoga to elimo napraviti.Ideja irenja informacija, pribliavanja euroatlantske tematike graanima, a posebno mladima bila je misao vodilja. Nitko nemoe osporiti da smo tu napravili veliki iskorak, poglavito kada se uzme u obzir da je sve to rezultat rada entuzijasta, pojedi-naca, koji i dalje tee istomu. U poetku, uz OPSA-u su bili samo lanovi, danas su tu i nai itatelji (pa i ovog biltena), tisu-e onih koji svaki tjedan posjeuju nae web stranice, stotine koji svaki tjedan u e-sandui primaju nae biltene. Tu su i bro-jni, a posebno mladi ljudi koji nas prate na socijalnim servisima Facebooku i Twitteru, tamo nas je zajedno nekoliko stotina isvakim danom sve vie i vie Naravno, neemo zaboraviti niti brojne pojedince koje smo susretali na seminarima, konfe-rencijama, a s kojima smo ostali u kontaktu

OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika moe itekako pribliiti graanima. Pokazali smo da euro-atlantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna iroj populaciji, a posebno mladima, moe pronai svoju publiku.Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim lanovima je bio i ostat e motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i unovim inovacijama i projektima. U budunosti planiramo nove regionalne projekte, nove publicistike projekte, prijevode

Zbog svega toga potrebna nam je i Vaa pomo!

Moete nam pomoi na vie naina! Kao pojedinac. Moete postati na lan. Aktivan koji ne plaa lanarinu, pasivan kojimjesenom uplatom pomae na rad, ili kao podupirujui lan koji lanstvom jasno istie stav! Financijski nam se moe po-magati i bez ulaska u lanstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i moete koristiti kao poreznu olakicu!*Kao tvrtka ili organizacija. Takoer moete postati podupirujui lan, s tim da se podupirujua lanarina takoer smatradonacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i obinom donacijom, koja Vau tvrtkune tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike

stvari koje nam mogu pomoi, a lanovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomo!

Na kraju, ali nikako ne manje vano. Moete nam pomoi povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom, prije-dlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znai

[email protected]

* Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, ukljuiti darovanja u naraviili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog priho-da ostvarenog u prethodnoj kalendarskojgodini.Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene poveati svoj osobni odbitak (osobniodbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najvie do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnoj

kalendarskoj godini (2009.).Porezna olakica pri davanju donacija propisana je i za sve fizike osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Takoza primjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih ne-profitnih namjena, moe podnoenjem godinje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na poveani osobni odbitak za svo-tu izdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu.

OPSA iro raun (kunski): 2360000-1101937149 (ZABA);OPSA iro raun (devizni): 2100374869, IBAN: HR5423600001101937149 (ZABA)


12/12

Documents

Euroatlantski tjednik broj 97