n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXIV, broj 44 6. studenoga 2014. cijena 200 Ft

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Susret crkvenih pjevačkih zborova 7. stranica Hrvatski otok u bučnome velegradu 10. stranica Svečevanje četarskih orgulov 11. stranica

Foto: Kristina Goher 3. stranica

Uručene vjerodajnice zastupnicima Hrvatske državne samouprave

Uručene vjerodajnice zastupnicima Hrvatske državne samouprave

n 2 n KOMENTAR – UVODNIK

Glasnikov tjedanGrađani su stavili podupitnik širenje poreza natelekomunikacijske us lu -ge, zbog čega se on uovom obliku ne možeuvesti, dakle treba promi-jeniti prijedlog zakonakoji je sada pred parla-mentom, kazao je u petakujutro, 31. listopada, pre-mijer Viktor Orbán u in -terv juu na Radiju Kossuthu emisiji 180 minuta. Ma-đarska je vlada prijedlogom zakonakoji je trebao ići na glasovanje predparlament, sredinom studenoga, že-ljela uvesti porez na preuzimanje po-

datka s interneta u visini 150 forinti pogigabajtu. Taj prijedlog zakona izaz-vao je velike prosvjede građana Ma-đarske, a i oštre kritike Europskekomisije. Nakon velikih prosvjeda 28.listopada i u Budimpešti i diljem Ma-đarske u njenim većim gradovima, iz-gleda kako je premijer Orbán odustaood plana uvođenja poreza na internetu njegovu sadašnjem obliku te je na -javio kako će vlada u siječnju 2015.godine provesti «nacionalne konzul -ta cije» u svezi toga. Protivnici i pros -vjednici uvođenja poreza pozivaju sena činjenicu kako bi se njegovim uvo-đenjem ograničile temeljne slobode islobodan protok informacija. Plan ouvođenju, točnije prijedlog spomenu-toga zakona, poreza na internet izaz-vao je najveće prosvjede protiv Or bá-nove vlade od 2010. godine otkad jeona na vlasti. Oporba Orbánov korakocjenjuje ne kao odustajanje od za -

miš ljenoga poreza, negotek kao korak nazad ipronalaženje načina ka -ko bi se on ipak u dru-gom obliku ostvario,nakon spomenutih na-cionalnih konzultacija,za koje je najavljujući ih,premijer Orbán kazaokako će dugo trajati. Onje u svojoj izjavi naglasiokako se ništa ne možeuvesti u ovim okolno-

stima, misleći na nezadovoljstvo ma-đarskih građana iskazano prosvjed-nim okupljanjima.

S druge strane oporba i nezado-voljnici sadašnjom vlada-jućom politikom, nag -lašavaju kako je mogućiporez na internet znakautokracije vlade premi-jera Orbána. Napome-nimo kako je prosvjedorganizirala skupina s Fa-cebooka koja ima više od200 tisuća pristaša. Oni sene protive samo uvođe-nju spomenutoga porezanego naglašavaju kako bise njegovim uvođenjem

mogla ograničiti temeljna demokrat-ska prava i slobode, što bi Mađarskujoš više udaljilo od europskih steče-vina, te u svojim priopćenjima dodajukako bi porez na internet narušiopravo slobodnog pristupa internetu,produbio digitalni jaz između gospo-darski snažnijeg i slabijeg sloja mađar-skoga društva te ograničio pristupinternetu siromašnim školama i sve -učilištima.

U petak je premijer Orbán i imeno-vao europskoga parlamentarnog za-stupnika Tamása Deutscha odgo vor-nim za nastupajuće siječanjske «na-cionalne konzultacije». Vlada želi našto većem broju foruma čuti što višemišljenja o spomenutom porezu, o za-konskoj regulativi glede interneta i fi-nancijskim pitanjima oko toga te pro -vesti stručna usuglašavanja s pružate-ljima internetskih usluga.

Branka Pavić Blažetin

Građani su stavili pod upitnik širenje po-reza na telekomunikacijske usluge, zbogčega se on u ovom obliku ne može uvesti,dakle treba promijeniti prijedlog zakonakoji je sada pred parlamentom, kazao je upetak ujutro, 31. listopada, premijer ViktorOrbán u intervjuu na Radiju Kossuth uemisiji 180 minuta.

Komentar

DUŽNOST I ODGOVORNOSTPrilikom utemeljenja narodnosnih samoupravaizabrani zastupnici prisegli su da će tijekomobavljanja zastupničke dužnosti biti vjerni svojojnacionalnoj zajednici, da će postupati savjesno isvim svojim snagama raditi na očuvanju irazvitku materinskog jezika, tradicija i kulturehrvatske zajednice. Moj kolega Stipan Balatinacu prethodnome broju tjednika skeptično se za-pitao koliko je samouprava izreklo prisegu nahrvatskome jeziku. U svim je poslovima početakodlučujući jer ako je na samom početku nemar,ne uzima se dovoljno truda, ako već početak nijeobavljen na najbolji mogući način, kako će senastavljati dalje? Sjetimo se samo koliko jeodlučujući početak u konačnom uspjehu kodnekih športskih utrka. To je tako i u drugimposlovima. Možda neki zastupnici smatrajučemu izgovoriti jedno te isto dva puta? Čemu?Radi sebe, koji smo pripadnici hrvatske narod-nosti, radi svojih birača, radi poštivanja narod-nosnog jezika i svega onoga što stoji u prisezi.Možda mnogi zastupnici zaboravljaju da preu -zimanjem vjerodajnica, davanjem prisege uzi-maju na sebe određenu odgovornost i dužnost,ne shvaćaju da od trenutka izgovaranja tekstaprisege sa svojim imenom postaju zastupnicijedne zajednice, jedne organizacije, jednog na -roda i svi njegovi postupci u privatnom životu, unarodnosnoj politici stvaraju sliku o zajednicikoju on zastupa. Zastupnici trebaju odgovaratisvojim biračima, koji su pripadnici nacionalnemanjine, koji su dali glas za kandidata u kojeg seuzdaju i očekuju od njega da svoju dužnostobavlja odgovorno. Dva su vrlo važna pojma uzastupništvu DUŽNOST i ODGOVORNOST. Bitizastupnikom, neka je vrsta dužnosti, a dužnostRječnik hrvatskoga jezika ovako objašnjava:„odnos koji čovjeka obvezuje da čini ono što sepodrazumijeva, obveza“, a obvezu tumači ovako:„ono što obvezuje, što se mora napraviti zbogpropisa, društvenih ili moralnih norma ili danihobećanja...“. Zastupnici su dali obećanja u prisezipa tako primili na sebe dužnost. Dužnost seodnosi na sve dužnosti koje obavljaju izabranizastupnici, odnosno dužnosnici u skladu sa svo-jim mandatom. U obnašanju svojih dužnosti tre-bali bi djelovati u javnom interesu, u našemslučaju u interesu hrvatske narodnosti, a ne u in-teresu pojedinaca ili skupine pojedinaca, nadaljeizabrani zastupnici trebali bi obnašti svojedužnosti savjesno i odgovorno te da odgovarajujavnosti za sve svoje odluke. Odgovornost ne bitrebala biti posljedica, nego uzrok, jer odgo -vornost vrlo je važna vrlina u postizanju moći,sreće i uspjeha, jer jedino pomoću nje možemouzimati svoju sudbinu u svoje ruke. Dakle,sposobnost čovjeka da osjeća svoju odgov-ornost od ključnih je elemenata sreće i uspjeha.Ako većina naših zastupnika raspolaže sposob -nošću osjećaja svoje odgovornosti i svoju duž -nost obnašat će odgovorno, naša zajednicazasigurno će postići mnogo uspjeha.

Bernadeta Blažetin

AKTUALNO n 3 n

Uručene vjerodajnice zastupnicima Hrvatske državne samouprave

U kapelici Nacionalnoga sveučilišta javneslužbe, bivšeg Ludoviceuma, 28. listopadau prijepodnevnim satima uručene su vje-rodajnice narodnosnim zastupnicima bu-garske, hrvatske, poljske, njemačke irusinske zajednice, a poslije podne ar-menske, grčke, rumunjske, srpske, slo -vačke, slovenske i romske zajednice. Pozivna svečanost dostavljen je za 267 zastup-nika. Vjerodajnice prijepodne uručile suzamjenica Državnog izbornog povjeren-stva Éva Bozsóki i predsjednica Državnogizbornog ureda Ilona Pálffy, poslije podnepredsjednik Državnog izbornog povjeren-stva And rás Patyi i Ilona Pálffy.

Gđa Bozsóki naglasila je kako, sukla-dno Temeljnome zakonu, narodnosne za-jednice u Mađarskoj imaju pravo zaočuvanje i njegovanje samosvojnosti, je-zika i kulture, te osnovati mjesne, teritori-jalne i državne samouprave, te je dodala

kako na izborima 12. listopada osnovanoje 2143 mjesne narodnosne samouprave,60 teritorijalnih narodnosnih samouprava,a narodnosni su birači izabrali 267 zastup-nika 13 držav nih narodnosnih samo -uprava. „Kao rezultat narodnosnih izboravi, kao izabrani zas tupnici, ubuduće ne za-stupate samo kandidacijsko tijelo ne gonarodnosne birače cijele države” – istak-nula je gđa Bo zsóki.

Rezultati držav nih narodnosnih izborau subotu su stupile na snagu. Sukladnotomu, držav na skupština armenske, bu-garske, grčke, poljske, rumunjske, srpske,slovenske i ukrajinske zajednice ima 15zas tupnika, hrvatska i slovačka 23, nje -mačka 39, a romska 47.

Zastupnici budućega saziva Skupštine

Hrvatske samouprave jesu: Marijana Bala-tinac dr. Al-Emad, Stipan Ba latinac, Arnold

Barić, Anica Popović Biczak, Stjepan Bla-žetin, Jože Đuric, Rajmund Filipović, AnaGojtan, Mirjana Grišnik, Ivan Gugan, Gor-dana Gujaš, Josip Ladislav Gujaš, ZoltanGabor Győrvárij, Vinko Hergović, AngelaŠokac Marković, Joso Ostrogonac, FranjoPajrić, Edita Horvat Pauković, Šandor Pet-ković, Robert Ronta, Đurđa Sigečan, JozoSolga, Geza Völgyi.

Osim Jože Đurica, Zoltana GaboraGyőrvárija, Franje Pajrića i Edite HorvatPauković svi su hrvatski zastupnici preu-zeli vjerodajnice. Osnivačka sjednica bu-dućega saziva Skupštine Hrvatske držav -ne samouprave bit će u subotu, 8. stude-noga u 10 sati, u prostorijama HDS-ovaUreda.

Kristina Goher

Osim Jože Đurica, Zoltana Gabora Győrvárija, Franje Pajrića i Edite Horvat Pauković, svisu zastupnici buduće Skupštine Hrvatske državne samouprave preuzeli vjerodajnice.

OBAVIJESTOsnivačka sjednica budućega saziva Skupštine Hrvatske državne samouprave bitće održana u subotu, 8. studenoga 2014. godine u 10 sati, u prostorijama HDS-ovaUreda, u Budimpešti. Ulica Biró Lajos broj 24.

Sukladno odredbama Pravilnika o organizaciji i djelovanju Hrvatske državnesamouprave te stavku (1) članka 88 Zakona o pravima narodnosti iz 2011. godineza osnivačku sjednicu Skupštine Hrvatske državne samouprave voditelj Ureda HDS-a,Jozo Solga predlaže sljedeći dnevni red:

1. Izbor članova Odbora za provjeru mandata;2. Izvješće o rezultatima provjere mandata;3. Rasprava o Pravilniku o organizaciji i djelovanju HDS-a;4. Izbor predsjednika, odluka o primanjima;5. Izbor zamjenika predsjednika, odluka o primanjima;6. Izbor članova Odbora za gospodarstvo, financije i nadzor i ostalih odbora suk-

ladno Pravilniku.

n 4 n TEMA

Intervju

Izvukli smo maksimume iz postojećeg stanjaRazgovor vodila: Branka Pavić Blažetin

Nastavak Intervjua iz prošloga broja Hrvatskoga glasnika, broj 43, 30. listopada 2014.

Što smatram neuspjehom, a to dijelom pripisujemi sebi, iako ja osobno i oni koji su radili na tom projektupuno su učinili da u najprestižnijim gimnazijama u Ka-niži, tamo gdje ima i učeničkog doma i oni bi jedan raz-red pok renuli da je minimum 12 učenika okup ljeno zahrvatski jezik, za učenje hrvatskog jezika. Treba znatida u toj gimnaziji ima preko 30 hrvatskih učenika izokolnih mjesta, dakle tu ne bi trebao biti nikakav prob -lem. Isti je problem kod premontrejskih sestara u Sam-botelu gdje su također voljni otvoriti što više, tamo jedržavni ured već dao sve dozvole, imaju sve planove,nastavni plan, sve imaju, tako da i u tome je naša školau Pečuhu odigrala veoma važnu ulogu jer su kopiralimanje-više taj sistem. Dakle mi smo sve učinili i tu smotakođer doživjeli jedan debakl jer, ne znam zašto, nežele upisati svoju djecu u te gimnazije. Ja sam išao putem onim štomi je vodio da daleko je Budimpešta, daleko je Pečuh, roditeljima jeto materijalno teško, da ipak ne izgubimo tu mladež, jer ja, ako netkopozna mene i zna moj životni put, onda on zna, ako i ne zna, ondataj nije u toj našoj branši da sam 40 godina bio u folkloru, dakle akonetko kaže da ja ne volim folklor, običaje, glazbu, ples, narodne noš -nje i sve to skupa, onda vjerojatno nije upućen u te naše stvari i sadja mislim da bi ljudi trebali razmisliti da li je budućnost tamburanjei ples ili je to hrvatski jezik, i to možda hrvatski standardni jezik i, daj,Bože, da još i svatko govori i svoje narječje.

Gospodine Hepp, vi ste nam tu zapravo ocrtali u prvom redu seg-ment kulturne autonomije Hrvata u Mađarskoj i procese koji su se odvi-jali u zad njih osam godina u okviru proširenja kulturne autonomije ipreuzimanja određenih institucija pod nadležnost Hrvatske državnesamouprave. To su bile dijelom institucije koje ste više-manje i moralipreuzeti i željeli preuzeti. Mnogi su vas optuživali u zadnje četiri godine,a sada kažu da ste previše čvrstom rukom, da tako kažemo, vodili skup-štinu HDS-a. Koliko je to bilo potrebno da bi se određeni programiostvarili, da bi se određeni projekti realizirali?

Znate što, ja u svojoj praksi, i to je životno iskustvo moje da akoje jedno tijelo kao što je to Državna samouprava ma koliko bilo i ne-girano od strane nekih u zadnje dvije godine, tako reći odradilo jesvoj zadatak i oni koji nisu došli za dvije godine, nisu došli i sadapušu vjetar nek’ malo razmisle. Čvrstom rukom voditi što podrazu-mijevate pod tim, ali ja sam nastojao da sve ono što Skupštinaodluči, sve ono što je dobrobit za Hrva te u Mađarskoj, neka se toostvari. Ako je netko ulazio u neki projekt gradnje nečega itd., totreba znati da je krvav posao. Jednostavno to je više stotina milijunaforinti, ili to izvući iz mađarske države, ili to izvući dijelom iz našematične domovine. Pa da vam ne kažem koliko je bilo tu peripetijaoko toga, i sad opet, nešto sam zaboravio na kraju a isto je to neštovezano uz ustanovnu pozadinu, ja mislim da ustanovna pozadinanije samo dio kulturne autonomije, već to je dio politiziranja premavećinskoj naciji. I možda nije ni to slučajno što kada je prije sedamgodina osnovan tzv. Savez, i to na našu inicijativu, Savez državnihmanjinskih samouprava, da smo mi bili centar i još dandanas dokne dam otkaz, ali to mogu samo onda kad bude novih predsjednika,i ja sam u drugom mandatu bio i predsjednik i sve preko nas je išloprema vladi i mi smo usuglašavali mišljenje svih ostalih, što je dije-lom uspjelo, dijelom nije jer, normalo, onaj koji nema škole, njemune boli isti prst kao ostalima koji ne samo škole nego ustanove itd.Počeli smo projekt, športsko dvorište u Pečuhu u Miroslavu Krleži,što je izostalo iz onoga glavnog obnoviteljskog projekta i pošto sezna da vrtić i škola odnosno gimnazija dosta su udaljeni jedno oddrugoga i roditelji po danu ako su imali dvoje djece, putovali su po15 kilometara po gradu da ih vukare lijevo, desno. Pošto je ispod

škole, odnosno u školskom dvorištu postoji jednazgrada koja je i inače bila vrtić, sad se koriste time bap-tisti za mladež s posebnim potrebama, i sad smo tozamijenili za jednu sličnu ustanovu i sada pokuša-vamo to obnoviti. Ako zbrojim europske natječajeonako ugrubo, onda smo preko milijardu forinti, dakleu tih osam godina uspjeli dobiti.

Kada govorimo o proračunu, od 2006. kada ste vipostali predsjednik, kroz prvi vaš mandat predsjednikaHrvatske državne samouprave, preko drugog mandatado njegova kraja, preuzete su velike institucije kao što jepečuška škola. Institucije s velikim proračunom, velikimbrojem djelatnika. Time se i odgovornost vrhovnogpolitičkog tijela Hrvata u Mađarskoj, da ne kažemudvostručila udeseterostručila. Proračunu u 2014. godinije milijardu dvjesto pedeset i nešto milijuna forinti. Brigao ljudima koji su zaposleni u institucijama HDS-a, grubo

ću reći, sigurno oko 250 djelatnika, odgovornost je narasla. Kako vidite,koliko ove proračunske i ljudske brojke , su odgovornost zastupnikaSkupštine Hrvatske državne samouprave.

Sustav funkcionira tako da Skupština kao političko tijelo, najvišepolitičko tijelo Hrvata u Mađarskoj, donese odluke. Sad u kojem po-stotku za ili protiv ili suzdržanih, ako se prihvati i s jednim plus gla-som, onda to se mora izvršiti. Ali odgovornost je na predsjedniku,jer nijednog skupštinara ako dođe državno odvjetništvo, ili neki kojipregledavaju nas stvarno da vam ne kažem pred izborima tjedandana su se najavili, državno računovodstvo, da napravimo izvješ ćeo zadnje četiri godine itd. Pa sad blokirali smo, hvala Bogu, jer smona vrijeme to saznali pa smo preko državnog tajnika riješili dakle itakve situacije da uveče u 4 sata dobijete da u podne drugi dan dajteizvješće o nekom materijalu 120 stranica. Dakle, što hoću reći, sadja ne bih uveličao moju ulogu, ja sam bio jedan od ravnopravnih čla-nova Skupštine, ali moj potpis je tamo na svim aktima, ja više ne pot-pisujem, ali znam koje su se cifre javile tamo, i kad ja kažem nekomda milijardu i dvjesto pedeset i šest milijuna forinti, hu, pa to i naj-bogatija firma bi pozavidjela. Samo ako pogledaš, pečuška škola tris -to šezdeset milijuna, Santovo dvjesto osamdeset milijuna, ali akomisli netko da te novce mogu onako da je to na hrpi i damo onimakoliko hoćemo, onda se vara. To su namjenski novci i tu nijednu fo-rintu ne možete trošiti jer odmah dobijete po glavi. Tako da odgo-vornost i Skupštini je normalno velika, ureda je velika i predsjednika,jer predsjednik i to zakon piše, svojom imovinom odgovara za tro-šenje novaca koji se dobiju i to sad to kažem da smo mi taj novacdobili od mađarske vlade, dakle iz mađarskog proračuna, onda mine možemo se požaliti. Možemo biti nezadovoljni, što ja jesam. Jasam prvi među onima koji je nezadovoljan. Ali jedno moram reći,poš tenim određenim radom i obavljenim poslom stekli smo ugledmađarske političke scene i Ministarstva ljudskih resursa i svih ostalihmi nistarstava kuda smo pripadali, jer pripadali smo mi od Ministar-stva pravosuđa do Ministarstva vanjskih poslova itd. Mislim da smosad možda na najboljem mjestu. Sada smopri Ministarstva ljudskihresursa i posebno tajništva za narodnosti, i sad tako vidim da su ta-mošnji ljudi senzibilni za sve ovo i što se može izvući iz državnogproračuna, to nam pomognu.

Gospodine Hepp, koliko ste u političkom smislu uspjeli u proteklihosam godina, ići ispred zakonskih akata koje je dovodila mađarskavlada i svojim sugestijama progurati određene zakonske akte, kojimase poboljšava položaj narodnosti. Koliko ste vi uspjeli biti tu, kreativni...Je li ste uspjeli u tome?

Ja mislim da smo dijelom uspjeli. Dakle, zato kažem dijelom us-pjeli jer, nažalost, mađarska politička scena još uvijek nije u toj mjeri,kako da kažem, osjećajna prema narodnosnim zajednicama kolikobi to trebala biti i to bi njima olakšao posao.

Mišo Hepp, hrvatski parlamentarni zastupnik,

priseže.

TEMA n 5 n

Jer sad o državnom proračunu, sad neću cifre reći, ali ako kažemsto milijuna forinti, ako kažem da je to ništa, nisam kazao pravo. Alito nisu te veličine sredstava koje bi državi mogle otežati ovaj posaoi zato smo često bili zatečeni ovim što sam rekao. Sto dvadeset stra-nica i dajte mišljenje do sutra. I prije podne smo još pitali da li imanekih promjena glede našeg financiranja.

A koliko je sama Hrvatska državna samouprava bila stručno ospo-sobljena da reagira na sve te probleme i akte?

Pošto smo to mi uvijek radili zajedno s ostalima, prije svega sonima koji su sličnoga karaktera, dakle koji imaju škole, pa ustanoveitd., to je 6–7 narodnosnih zajednica, ostali imaju mislim manje usta-nove, dakle ne mogu se mjeriti s nama, ni brojčano ni institucionalno.Dakle, mi smo uvijek usuglašavali, taj savez je uvijek dao to zajednič -ko mišljenje i ja mislim da smo mi, ako nismo mogli u krajnjoj mjeriutjecati na ishod svih tih političkih odluka, što se tiče, da razdvojimo,ima odluka što vlada daje glede financiranja, to je jedna stvar. Tusmo uspješ niji bili nego na političkoj sceni. To moramo priznati jerto je činjenica. Ja mislim da ovim činom, ja sam rekao kad smo biliprimljeni kod svih ljudi onih najvažnijih, kao glasnogovornici, svi sunam rekli da smijemo, da budemo malo aktivniji, ne kažem agresiv -niji, ali neka budemo hrabri i tražimo! To nam je zadnji put ministarljudskih resursa rekao: tražite jer nije istina da oni ne znaju što namtreba, ali nijemom djetetu ni mati ne razumije riječ...

Vi ste sada već bivši predsjednik, dolazi jedna nova skupština, do-duše kod Hrvata u Mađarskoj možemo i tako reći nastavlja se započetapolitika jer to su zapravo ljudi sa Savezove liste koji će imati većinu uskupštini Hrvat ske državne samouprave, kao i u prijaőnjoj. To značikako će se po nekoj logici stvari započeta politika, započeti smjer nas -taviti. Ima manjina koje nisu tako uspjele, nisu one struje pobijedile čijisu predstavnici glasnogovornici u Parlamentu. U kolikoj je mjeri potreb -na suradnja između parlamentarnih narodnosnih glasnogovornika idržavnih samouprava, skupština da bi se ostvarili zajednički interesimanjine?

Ne u sto, nego u dvjestopostotno je to potrebno, ja želim sura-đivati sa svakima. Sa Hrvatima, svima skupa u Skupštini koji hoćenapredak Hrvata u Mađarskoj. Po bilo kojem pitanju ću biti partner,dakle tu ja neću gledati ni lijevo ni desno. A osjećao sam u vašempitanju ovo jedno stražnje pitanje, takoreći, koji će biti redoslijed tihvažnosti. Vjerojatno pošto je to politička scena, dakle ona uloga ukojoj sam ja sada, kao parlamentarni zastupnik s glasnogovorničkimpravom, to je točna titula, imat će veliki značaj.

Vi ste izjavili nedavno da vidite realne šanse jednom, i to nezadugo, re-cimo za 5–6 godina, da narodnosni zastupnici budu s punim pravom glasa.

Ja mislim da bi to moglo biti, ali za to će trebati, ne volim riječjedinstvo, već jači politički lobi, mogli bismo bez daljnjega imati 24tisuće glasova da smo htjeli. Samo, nismo htjeli. Ili neki nisu htjeli.Uvijek neki ljudi misle, ni tako nećemo uspjeti. A što se tiče ovog pi-tanja, pošto ja sjedim u tom Parlamentu, ja se sretnem sa svim poli-tičkim čimbenicima. Kad je neko pitanje manjinsko, nas voditeljifrakcije potraže. Konzultiraju. S nama pregovaraju, dakle kad nas po-zovu, onda traže naše mišljenje, osobno naše mišljenje. A naše osob -no mišljenje, po mom najdubljem uvjerenju, treba biti mišljenjezajednice, a tamo to samo tako mogu imati to, ja mogu iz svoje prak -se, ja mogu donijeti neke odluke, mogu dati savjete, mogu kazatikako je Hrvatima to dobro. Ja želim da budem nadalje aktivan članSkupštine HDS-a, normalno, ne u tom smislu, ja pravo glasa u Skup-štini nemam, nadam se da će me pozvati na sjednice jer ako neznam što je na sjednici, ne znam zastupati te interese. Veliku mo-gućnost vidim u radu Narodnosnog odboru jer je on punopravan,dakle ima puno šanse da iznesemo ono što ja ili državne samo -uprave ne mogu iznijeti. Sad što će biti budućnost Saveza samo -uprava, to će opet ovisiti o novim predsjednicima državnihsamouprava kojih će biti dosta novih, pa će oni odlučiti, oni kao ci-vilnu udrugu žele i ono zadržati, paralelno s ovim Odborom što bimožda i trebali probati barem jedan mandat, da li to funkcionira. AliNarodnosni odbor pri Mađarskom parlamentu zato je ozbiljna stvari ozbiljna politička stvarnost. I ako mi budemo ozbiljni, sad poslijesvake sjednice osjećam se uvjerenijim u tome da taj Odbor ima le-gitimitet i ako postigne ono poštovanje što treba postići preko rada.

Kako vi vidite sad kao čovjek koji je unutra, ali ipak izvana budućegsas tava Hrvatske državne samouprave, kako vidite koji su oni još prio-

ritetni zadaci koje bi po vašem uvjerenju trebalo što prije napraviti i štoprije riješiti, i na polju kulturne autonomije i na polju političkog djelo-vanja Hrvata u Mađarskoj, ako ste rekli da je kulturna autonomija dije-lom i političko djelo vanje.

Ako me pitate za ovu stvar, onda su ljudi naučili reći, pa trebalo jeimati povijesnu distancu da vidim izvana, jer momentalno još nevidim izvana doduše, sad već nemam nikakve kompetencije, ali samu toku svih tih zbivanja. I ja mislim da ta suradnja treba da bude bes -prijekorna i oni zadaci koji smo mi na samom početku, dakle ovo ši-renje kulturne autonomije, dakle apsolutno, može se misliti o nekim,preuzimanjem nekih drugih ustanova, ono što nam nedostaje dazavr šimo ovaj projekt što se tiče vrtića.... i drugu fazu santovačkeškole, učeničkog doma gdje jedan dio bio bi jer to je i fascinantno ilijepo i sve to. Čekamo, tako je bilo da ćemo sad dobiti uskoro opetneki europski natječaj, pa ćemo krenuti, jer uvijek za dobiveni novacmožete lakše dobiti ostali dio nego od nule pokupiti sva ta sredstva.Ni sam ne znam, ja bih uvijek još rekao da oni koji ne žele ovu pot-punu kulturnu autonomiju, što se tiče baš školstva, oni moraju raz-misliti. Da li su oni prošlost ili hoće budućnost. Jer ako sam ja iprošlost, moja djeca su budućnost, jer nije samo to da napravimo jošneke ustanove, već to da su naši mladi na studijama, naši mladi su uHrvat skoj, neki su u Austriji, pa svugdje su otišli, samo jer su sposobni,znaju što hoće, znaju jezike, dobiju europske fondove, dobiju natje-čaje i stipendije, što mi je vrlo drago, i ti ljudi ostat će tamo? To namanije cilj. I ni to nam nije cilj da mi dovučemo profesora hrvatskog je-zika iz matič ne domovine da oni našoj djeci predaju hrvatski jezik. Jasam bio u par država gdje su to radili, a sada kao član savjetodavnogtijela hrvatske vlade po tom manjinskom pitanju, apsolutno samuvjeren da ova 94 profesora hrvatskog jezika, točno ih toliko ima jerprovjerio sam u svijetu, a njih 44 su u Njemačkoj, ostali su od Austra-lije, Kanade i svugdje, oni ma koliko su dobro plaćeni, ma koliko sudobronamjerni, oni ne razumiju tamošnji hrvatski svijet.

U svakom slučaju mislite da autonomiju treba dalje proširivati preu-zimanjem temeljnih hrvatskih institucija, a na političkom planu... Kojisu ti akti čemu trebamo težiti u prvom redu?

Kada je osnovan naš Odbor u Parlamentu, na samom kraju, je li,prije ljetnog raspusta, dali smo prijedloge za četiri promjene ma-njinskog izbornog zakona. I od toga sve četiri je prihvaćeno, međuostalim još i to je prihvaćeno da u idućim izborima, dakle za pet go-dina neće trebati bakice ili ma ko da ide na glasovanje da glasuje 10kilometara na jednoga pa ići glasovati na načelnika sela ili gradona-čelnika itd. i slične stvari. Tako da ja mislim da politička scena će bitidobro artikulirana i ja mislim da ćemo, ja ne bih reko da do kraja ovegodine, ali do kraja iduće godine, da polovica mandata ćemo moćijednu bilancu staviti na stol i dokazati da smo i politički zreli. I toonda samo ako samo ja budem političko zreo u Hrvata, onda nisamzadovoljan, trebaju biti barem polovica ljudi ili još više, ja sad nećuprocijeniti to i trebaju shvatiti da jednostavno ne možemo drukčijimputem. Ako pogledamo povijest Hrvata u Mađarskoj, pa i drugdje,možda uvijek je to nosilo dalje ljude da su opstali svoji na svome, ato prije svega na jeziku.

Ja sam optimist glede opstanka hrvatske zajednice u Mađarskoj,vjerujem da ste to i vi... jer imamo radišne, sposobne i vrijedne ljude.Zak ljučujem iz vaših riječi kako ima puno zadataka koje treba riješiti.

Nisam ni vizionar, nisam ni najpametniji Hrvat u Mađarskoj, jasam čitav radni vijek proveo tako da sam bio šljaker jer ja vodećufunkciju, skoro pa dobro manje u županiji, tu i tamo sam imao, aliovako što zad njih osam godina što sam morao obavljati, moramvam reći da sam morao mnogo učiti, morao sam puno gutati, moraosam puno proputovati, morao sam uvjeravati ljude, mnogi su uvjerilimene, ja sam slušao na ljude iako ponekad kažu da sam pomalo tvr-doglav, ali i onda sam mislio da sam u pravu, možda i nisam bio,dakle samokritički to mogu reći, ali mislim da zajedničko razmišlja-nje ili bez zajedničkog razmišljanja ni buduća Skupština neće moćiviše napraviti nego dosadašnja, ali to je već nedovoljno, jer svijet idenaprijed, svijet ide prema boljem, nadamo se barem, a mi trebamoići tim trendom, a pošto, kao što ste i vi rekli, imamo mlade, talenti-rane ljude koji ne žele otići, žele ovdje napraviti nešto, za sebe, zasvoju obitelj, možda za svoju djecu. I ako to postig nemo u ma kojojmaloj mjeri, onda – opet kažem neću biti zadovoljan – ali ću biti mir-niji.

n 6 n BAČKA

Na početku nove školske godine koja, možemo reći, u punom jejeku, o nastavi hrvatskoga jezika u baćinskoj školi i odgoju u vr-tiću upitali smo tamošnju učiteljicu hrvatskoga jezika, ujedno iodgojiteljicu. Kako nam uz ostalo reče Marija Prodan, koja većgodinama predaje u tom hrvatskom naselju, na predmetnu na-stavu hrvatskoga jezika od 1. do 8. razreda upisano je ukupno 28učenika s kojima radi u tri spojene skupine. U prvoj skupini spo-jeni su 1. i 2., u drugoj 3. i 4., a u trećoj 5. i 8. razred, s tim da u 6.razredu nemaju nijednog učenika. – Svake je godine sve teže, alibudući da je prijašnjih godina hrvatski u predmetnoj nastavi učilodvadesetak učenika, a ove godine ima umalo trideset, onda mo-žemo biti zadovoljni. – reče nam Marija Prodan, i dodaje: – Pose-bno s obzirom na to da od ukupno 90 učenika škole trećina učihrvatski. Od listopada tjedno dva puta održava zanimanja nahrvat skom jeziku i u mjesnom vrtiću, gdje od tridesetak djece udvije skupine (11 +8 ) ima 19-ero djece. Bude li odgovarajućegzanimanja roditelja, odnosno osiguranih kadrovskih uvjeta,mogao bi biti uveden i narodnosni odgoj na hrvatskom jeziku.Kako nam još reče učiteljica Marija Prodan, tijekom školske go-dine vrlo se rado odazivaju pozivima na razne hrvatske priredbe.Tako su, primjerice, nedavno sudjelovali hrvatskoj radionici zaučenike koju je organizirala bajska Gradska knjižnica, a redovitosudjeluju i na županijskim i državnim natjecanjima u kazivanjustihova i proze. Nažalost, trenutno nemaju školsku folklornu sku-pinu jer su djeca prezauzeta, ali dobiju li poziv za nastup, ondanađu vremena za vježbu i na satima hrvatskoga jezika, ali i izvannastave u slobodno vrijeme. Uz to svake godine u listopadu or-ganiziraju Županijski susret hrvatskih učenika u Baćinu na kojipozivaju učenike škola u kojima se predaje hrvatski jezik. Ove jegodine Susret bio 17. listopada, a pozivu se odazvalo 130 uče-nika.

S. B.

Nastava hrvatskoga jezika u Baćinu

Trećina učenika učihrvatski

Hrvatski jezik u Bačko-kiškunskoj županiji uglav -nom se predaje u okviru predmetne nastave, aponegdje samo u okviru kružoka. Jedina dvoje -zična škola, Hrvatski vrtić, osnovna škola i uče -nič ki dom u Santovu, od 2000. godine djeluje uodržavanju Hrvatske državne samouprave.

Baćinski učenici s učiteljicom Marijom Prodan za nedavnoga gostovanja u Baji ispred Gradske knjižnice (nekadašnje sinagoge)

Međunarodni festival pogačica

U Kaċmaru je 6. rujna organiziran 2. Međunarodni festival po-gačica. Stiglo je 86 vrsta pogačica, većinom iz Kaċmara, a do-nijeli su ih i iz susjedne Riđice, iz Aljmaša, Sentivana,Budimpešte, Tatabanye, Madaroša, iako manje nego prošlegodine. Kišno vrijeme uradilo je svoje. Festival je bio planiranna otvorenome u seoskom parku, ali ga se moralo premjestitiu dom kulture. I ove se godine moglo glasovati, a natjecanjeje održano u dvije kategorije: najdekorativnija i najukusnijapogačica. Najukusnijom je proglašena pogačica KaćmarkinjeAranke Erdélyi, kojoj je nagradu predao lanjski pobjednik, anajdekorativnijom (izgledom) pogačica Madarošanke Erzsé-bet Rapcsák, kojoj je nagradu predala lanjska pobjednica,Kaćmarkinja Elizabeta Pančić. U kulturnom programu sudje-lovali su: plesna grupa osnovne škole, koju je uvježbala uči-teljica Anica Matoš, s bunjevačkim plesovima; plesna grupa„Zora” iz Aljmaša pod vodstvom Aniko Dodonj, sa šokačkimplesovima; družina umirovljenika pod vodstvom Vere ValčikPančić iz Sentivana, s kazališnom predstavom; kaćmarskiklub umirovljenima s pjevačkim zborom „Dalarda”, djelatnicikaćmarskoga socijalnog doma, s mađarskim plesovima;djeca iz Kaćmara i okolnih naselja s modernim plesovima, teBoglarka Pleskan Ludanji s mađarskim pjesmama. Na krajusu se predstavili i harmonikaši iz Madaroša, koncertom poz-natih omiljenih melodija. Tijekom dana za djecu su organizi-rana razna obrtnička zanimanja, bojanje lica i drugo. Natjecalo se: u kategoriji „Najjači Kaćmarac”, čiji je pobjednikpostao Madarošanin, a u kategoriji „Najlukavija žena” pobi-jedila je Kaćmarkinja Betina Mandić. Dan je završen diskoza-bavom s „DJ Dušanom”, koja je u dobrom raspoloženjupotrajala do zore.

Tekst i snimka: Teza Balažić

BARANJA n 7 n

Okupljene sudionike i goste pozdravili su vlč. Bognár i vlč. Buko-vics, a uime organizatora susreta Marijana Balatinac. PredsjednicaVjerske i kulturne udruge šo kačkih Hrvata gospođa Marijana za -hvalila je velečasnima na služenju mise, njihovu radu za vjerskuzajednicu i što pomažu očuvati vjerski život Hrvata u Vršen di.

Koliko je kod Vršenđana pažnja, briga i ljubav prema drugimavelika, pokazuje i to da je Hrvatska mjesna samouprava prije ne-koliko godina odlučila o tome da će svake godine nazdraviti oneŠokce koji su proslavili 80. rođendan. Ove je godine slavljenik biogospodin Đuka Ilin.

Nakon misnoga slavlja započeo je Sus ret hrvatskih crkvenihzborova. Svaki je zbor okupljenim vjernicima izveo svoje oda-brane pjesme, ali prije negoli se crk vom oglasila pjevanja, pred-sjednica Vjerske i kulturne udruge u nekoliko riječi predstavila jezborove.

Nastupilo je pet crkvenih zborova, prvo članovi zbora iz Duš -noka, zatim iz Kozara te mađarski pjevački zbor HMDK „Sepse“ izKotline (Hrvatska), „Kraljice Bod roga“ iz Bačkog Monoštora (Voj-vodina) i na kraju domaćini. Zajedničko je svim zborovima – osimskladnoga pjevanja –marljivo vježbanje, ljubav prema crkvenimi narodnim pjesmama i brojni nastupi tijekom cijele godine. Du-gogodišnja suradnja među pjevačkim skupinama izvrsno djelujei, kako kažu. crkveni pjevači svakom susretu jako se vesele jer suoni zajedničko druženje i prigoda za uspostavljanje novih prija-teljstava.

Dušnočki pjevački zbor djeluje od 2000. godine i osvojio jemnoge nagrade. Od 2009. sudjeluje na kvalifikaciji zborova KOTE,gdje je na državnoj razini osvojio dva srebra, a 2013./2014. nanatje canju pjesama „Karpatske doline“ dvije zlatne medalje. Re-dovito nastupa na domaćim priredbama i rado se odaziva narazne sus rete crkvenih zborova. Nastupao je već u Aljmašu, Baji i

Kaćmaru, a za ovajsusret pripremio jemarijanske pjesme.

Kozarski pjevačkizbor, koji pjeva crk -vene i narodne pjes -me, svake godine nas tupa u Vršendi, ali ga već znaju i u Birjanu,Kukinju, Egragu, Olasu, Pečuhu i Budim-pešti. U lipnju je nastu-pao i na susretu hrvat skih crkvenih zborova u Baji te redovito nas -tupa i u Kozaru: Ženske poklade, Dan sela i Hrvatski dan. Za ovajsusret odabrao je pjesme U nedjelju, U slavu Sveta srca, Bog vasdono, Lijepa, si lijepa.

Pjevači zbora „Sepse“ pjevaju jednoglasne narodne i crkvenepjesme, a gos tima Susreta otpjevali su crkvene pjesme na ma-đarskom jeziku.

U sklopu Kulturno-umjetničkog društ va Hrvata «Bodrog» izBačkog Monoštora, osnovanog 2001. godine, nastala je izvornaženska pjevačka skupina „Kraljice Bodroga“ koja djelatno sudje-luje na mnogim manifestacijama, tako je bila i Pečuhu 2003. go-dine na Međunarodnoj smotri folklora.

Domaći pjevački zbor „Orašje“ pod vodstvom Eržike Vranešićdjeluje od 2005. godine u sklopu mjesne Vjerske i kulturneudruge šokačkih Hrvata. Zahvaljujući dobrim vezama koje zbo-rovi međusobno gaje, svake godine odlazi na nastupe, ali nesamo u naša hrvatska naselja nego i u Hrvatsku. Često ga zovuna crkvene i narodnosne susrete, nedavno je gostovao i u Kotlini,u Hrvatskoj. Tijekom ovoga susreta zborovi su opet pokazali bo-gatstvo liturgijskoga pjevanja kojim oni obogaćuju bogoslužja usvojim župnim naseljima. Slušatelji su bili oduševljeni izvedbomzborova te su izvođače nag radili dugotrajnim pljeskom. Na krajuprograma slijedilo je zajedničko pjevanje sudionika i vjernika tesu otpjevali pjesmu Rajska Djevo, Kraljice Hrvata.

Jadranka Gergić

Susret crkvenih pjevačkih zborovaVjerska i kulturna udruga šokačkih Hrvata u Vršendi i Hrvatskasamouprava toga sela, 25. listopada u lijepoj crkvi sv. Mihovilapriredili su VIII. Susret crkvenih pjevačkih zborova. Dan je počeou 14 sati svečanim misnim slavljem na hrvatskom jeziku koje jepredvodio mohački župnik Attila Bognár uz koncelebracijuvelečasnoga Istvána Bukovicsa. Crkvene klupe, kao svake godine,i ovaj put su bile pune. Vjernici su Boga slavili hrvatskim molit-vama i pjesmama, a slavlje je uljepšano čitanjima i pjevanjemdomaćega pjevačkog zbora „Orašje“.

Domaćini, pjevački zbor Orašje

Izvorna ženska pjevačka skupina „Kraljice Bodroga"

Svetu misu na hrvatskom jeziku predvodio je mohački župnik Attila Bognár

uz koncelebraciju mjesnoga svećenikaIstvána Bukovicsa.

Od 2003. godine Istarski ogranak Društvahrvatskih književnika i časopis za književ-nost, kulturološke i društvene teme NovaIstra priređuju međunarodnu književno--kulturnu manifestaciju pod imenom Pul-ski dani eseja. Ove godine 17. – 18. lis -topada održani su 12. Pulski dani eseja,čija je središnja tema bila Hrvatska knji-ževnost u susjedstvu. Dan prije u sklopumanifestacije predstavljena je knjigaHrvat ski i crnogorski književno-kulturnismjerokazi; Filološke studije i eseji emeri-tusa, prof. dr. osječkoga sveučilišta Milo-rada Nikčevića. Motor pokretač istarskihknjiževnih zbivanja i Pulskih dana eseja dr.Boris Domagoj Biletić, predsjednik Istar-skog ogranka DHK-a, kazao je kako je uproteklih 11 godina na Pulskim danimaeseja sudjelovalo 105 esejista iz čak desetzemalja, a predstavljeno je četrdesetakknjiga te dva zbornika. Ovogodišnjim Pul-skim danima eseja kao jedan od preda-vača sudjelovao je ravnatelj Znanstvenogzavoda Hrvata u Mađarskoj dr. StjepanBlažetin koji je govorio O književnostiHrva ta u Mađarskoj i potrebi pisanja no -vih sveobuhvatnih povijesti hrvatske knji-ževnosti u kojima dijelovi hrvatske knji -ževnosti, pa i oni u Mađarskoj, neće bitiizostavljeni.

Tema ovogodišnjega skupa, Hrvatskaknjiževnost u susjedstvu, zamišljena jekao pregled i uvid u hrvatsko književnostvaralaštvo, stvaralaštvo na hrvatskomejeziku i stvaralaštvo podrijetlom hrvatskihpisaca na drugim jezicima, u bližim i obliž-njim zemljopisnim prostorima – hrvatskihpisaca u bližoj i daljoj dijaspori.

– Prvenstvena nam je zadaća ove go-dine esejistički prikazati stvaralaštvo našihsunarodnjaka u «susjedstvu», zatim zastup -ljenost prijevoda djela hrvatske književ -nosti, hrvatskih pisaca te eventualnistupanj reciprociteta/razmjene u tomepogledu u: Bosni i Hercegovini, Vojvodini(Srbiji), Boki kotorskoj (Crnoj Gori), Make-doniji, Sloveniji, te Mađarskoj, Češkoj, Slo-vačkoj, Italiji, Austriji, Njemačkoj... Htjelibismo dobiti uvid u književno stvara -laštvo, određeni književno-kritički i povi-jesni pregled, a moguće i portret(e)pozna tijih imena u kontekstu koji obasiženaslov teme. – kazao je dr. Boris DomagojBiletić, autor i kreator ove manifestacije.

Svi sudionici ogledom su predstaviliizabranu temu, a radovi će biti objavljeniu pulskome časopisu za književnost, kul-turološke i društvene teme Nova Istra.

Na temu Hrvatska književnost u sus -jedstvu izlagali su Ljiljana Avirović (Trst),dr. Stjepan Blažetin (Pečuh), Milan Bošnjak

n 8 n KULTURA

Trenutak za pjesmu

Milko Valent

Ljetna vježba za pticusedam je broj teške ljubavi.savršeni neuro-neuro.meka svila sunca bez ironije.čvrsto tkanje kad god hoćeš.ti si proljeće, vječni jazz.to znači da imaš zdrave jajnike.uvijek cvatu, pupaju cijelu godinu.slušaj more. ne vidiš mu kraja.na tvojoj terasi nebo je malina,svijetlocrvena zora.puca te u oči i s tobom se spaja.luka je blizu. dođi na molić,odgurni brodić, pomoli se blizupučine.posveti galebove u mozgu.budi u dobrim odnosima sa sobom.nemoj biti u pokretuza instituciju palih anđela.poleti kao kurva i svetac.zajedno ste jači, čvrsti kao suza.sjeti se ptice s razglednice.htjela je letjeti po šankukada su padali plavi ciljevi:tvoji srpanjski autogolovi

12. Pulski dani eseja – Hrvatska književnost u susjedstvu

Stjepan Blažetin održao je poticajno pre-davnje dotičući se pitanja novijih povijestihrvatske književnosti i pregleda hrvatske

književnosti izvan Hrvatske u njima.

Dani mađarskeznanosti 2014. u BajiPovodom Dana mađarske znanosti2014. godine, u organizaciji bajske Vi-soke škole Józsefa Eötvösa, i ove segodine priređuje međunarodni znan-stveni skup. U 4. sekciji za strane jezike(Kampus u Bajcsy-Zsilinszkyjevoj uliciD-218), 19. studenoga, s početkom u13 sati predsjedat će voditelj Odjela zahrvatski jezik Instituta za strane i na-rodnosne jezike prof. dr. Živko Gorja-nac i lektorica hrvatskoga jezika prof.Morana Plavac. Među izlagačima bitće desetak predavača iz Hrvatske iVojvodine, a predviđena su ova izlaga-nja na hrvat skom, njemačkom i engle-skom jeziku: Katica Sobo i BlaženkaFilipan-Žignić: Einstellungen kroa -tischer Grundschulleh rer gegenüberVarietäten in Daf lehrwerken; DavorkaRujevčan: Non-verbal Communica-tion as a Part of Intercultural Compe-tence; Mislava Bertoša, Lucia MiškulinSaletović, Jana Jurčević: 1. Depart-ment of Linguistics, Faculty of Huma-nities and Social Sciences, Zagreb, 2.Center for Croatian Studies, Universityof Zagreb; Anđela Frančić: Imena ča-kovečkih ulica; Anica Bilić: Narativ ofatalnoj ljepotici Mariki Matković izBaje; Mira Menac-Mihalić, Anita Celi-nić: Usporedba glagolskih sufikasa *n /*ny u hrvatskim govorima u Ma-đarskoj i Hrvatskoj; Mihaela Mesarić:Antropogeni reljefni oblici kao poslje-dica rudarstva u krajoliku MurskogSredišća; Tomislav Žigmanov: Suvre-meno pjes ništvo u bačkih Hrvata nabunjevačkoj ikavici – faktografska pa-norama i pjes ničke strategije; izv. prof.dr. sc. Irena Vodopija, dr. sc. Irena Kru-meš Šimunović: Rukopisno pismo uhrvatskim pravopisima i početnicama;dr. sc. Darinka Kiš-Novak, Kristina Ra-lica: Ihtiofauna rijeke Mure u Hrvatskojprema kategoriji ugroženosti; JožaHorvat, Ines Virč: Z dneva v den čreztjeden; Draženko Tomić: Aksiološkiaspekti odgoja u budućnosti; NatašaVeinović: Različita odstupanja izvor-nih govornika ruskog jezika u hrvat-skom kao inojezičnom (drugom istranom).

KNIŽEVNOST n 9 n

(Zagreb), dr. Vinko Brešić (Zagreb), dr. Val-nea Delbianco (Pula), dr. Zvonko Kovač(Zagreb), dr. Antun Lučić (Mostar), dr.Željka Lovrenčić (Zagreb), dr. Jelena Lu-žina (Skoplje), akademik Mladen Mac-hiedo (Zagreb), dr. Zoltan Medve (Pečuh/Osijek), dr. Šimun Musa (Zadar/Mostar), dr.Milorad Nikčević (Osijek), književnik MilePešorda (Zagreb), dr. Milorad Stojević (Ri-jeka), dr. Đurđa Strsoglavec (Ljubljana), dr.Sanja Vulić (Zagreb), književnik Đuro Vid-marović (Zagreb), filozof Tomislav Žigma-nov (Subotica).

Tako je Zoltan Medve izlagao na temuSuvremena hrvatska književnost u Mađar-skoj, Vinko Brešić imao je izlaganje na -slova Što je književno susjedstvo? ZvonkoKovač Nova međukulturna književnost,Tomislav Žigmanov Crtice o otočnoj na-ravi hrvatske književnosti u Vojvodini, aStjepan Blažetin O književnosti Hrvata uMađarskoj.

Hrvatski akademik, književnik, prevo-ditelj i scenarist Pavao Pavličić dobitnik jeovogodišnje, osmu godinu zaredom, Nag -rade za najbolju hrvatsku knjigu eseja“Zvane Črnja” za knjigu “Narodno veselje”,objavljenu 2013. u izdanju Mozaik knjige.Riječ je o književnoj nagradi koja se do-djeljuje za najbolju hrvatsku knjigu esejau spomen na hrvatskoga književnika, kul-turologa i publicista Zvanu Črnju. Književ -na nagrada Zvane Črnja dodjeljuje sejednom godišnje u spomen na hrvatskogknjiževnika, kulturologa i publicista ZvanaČrnju, a utemeljena je 2007. godine usklopu manifestacije Pulski dani eseja.

Obrazlažući odluku o dodjeli nagrade,predsjednik povjerenstva Vinko Brešićpodsjetio je da se knjiga sastoji od devetposebno podnaslovljenih poglavlja me-

moarske proze u kojima se pripovjedač,potaknut nalaskom starog magnetofona,prisjeća svojega odrastanja u Vukovaru,odnosno djetinjstva i mladosti 50-ih i 60-ih, sve do odlaska u Zagreb. Upravo potim elementima, koji se danas smatrajuopćim mjestom kulturne povijesti, ova jePavličićeva knjiga i dokument o jednomenaraštaju koji je stasao upravo u dobasmjene dviju paradigmi – modernizma ipostmodernizma, istaknuo je Brešić.

U sklopu ovogodišnjih pulskih Danaeseja održana su brojna predavanja, pred-stavljena je knjiga Od pustinje do lede-njaka: književnost čileanskih Hrvata ŽeljkeLovrenčić, koncerti, izložba fotografija Da-vida Ivića, u Knjižari Petit predstavljena je

knjiga sabranih drama Zastor i zvijezdeDaniela Načinovića, a u Art Gallery Cvaj-ner koncert je imao Maer Band.

Na novinarsko pitanje zašto ste oda-brali baš esej kao stalnu temu pulskogaknjiževnog festivala, dr. Domagoj Boris Bi-letić jednom prilikom je odgovorio: –Zašto esej? Ne samo zato što dotad, do2003., nije u nas bilo programa na dostoj-noj književno-teorijskoj razini posveće-nog eseju kao jakome žanru i hrvatske imnogih europskih književnosti nego izato što sam Pulu jednostavno čitao – ikao Puljanin rodom i ljubavlju za taj danasnesretan, zapušten zahvaljujući posve ne-dorasloj lokalnoj politici, neuređen i pos -vema rubni, a prekrasan grad – kaograd-esej. Uostalom, jednu smo temu naPulskim danima eseja posvetili baš poi-manju grada kao eseja. Dosad smo na tojpriredbi esejistički obradili teme: »Identi-tet i globalizacija«, »Joyce u Puli / Grad kaoesej«, »Kako čitam(o) Europu?«, »Ljubav imržnja«, »Provincija«, »Autoritet«, »Mani-pulacija«, »Zvane Črnja«, »Dokolica«, »Po-litika i političari«, »Optimizam«, »Ogled oeseju« itd.

Pulski dani eseja bili su zanimljiv, ak-tualan, stilski raznolik i nadasve produkti-van, a u mnogočemu i provokativan skupkoji se iskazao naumom demistifikacijeuvriježenih „slijepih pjega“ i nesmiljenimčitanjima suvremene zbilje, prostor dru-ženja i razgovora o temama o kojima se ri-jetko razgovara. Najavljena je i središnjatema 13. Pulskih dana eseja, u listopadu2015. godine, a to je (ne)sloboda.

-hg-

Bogatstvo...

U Drvljancima, snimanje MTVA (Hrvatska kronika) s podravskimKUD-ovima o običajima tamošnjihih Hrvata

Dio sudionika 12. Pulskih dana eseja

Foto

: Á. K

ollá

r

Kada su dovršeni izvođački radovi i sagrađena je novazgrada budimpeštanske Hrvat ske škole, u polušali se go-vorilo o njoj „Norina kućica lutaka“. Možda zbog boje –tamna ružičasta – ili ne sluteći, izgovorila se velika istinakoju otkrivaju njezini polaznici tek nakon završetka svogaškolovanja u njoj. I što je ona? Kako je HOŠIG poput sta-klenoga zvona i kao istrošena fraza zvuči kada se govori„Mi smo jedna velika obitelj“. Ali jest. Jer njezini djelatnici,koliko god je to moguće, osiguravaju „što bezbolnijeodrastanje“ ili suočavanje s poteškoćama življenja života.I tamo, iza poznate robne kuće namještaja i dandanasstoji hrvatski otok, i čeka svoje znatiželjne učenike. Lanije ustanova slavila 20. godišnjicu samostalnosti i posto-janja. No u tome hrvatskom odgojno-obrazovnom su-stavu postoji i jedan bitan čimbenik. Svijet bajkā i čarolija– Hrvatski vrtić ili, kako i naslov knjige njegove prve vo-diteljice Katarine Gubrinski Takač glasi, „Vrteći vrtić“.

Uvijek sam se divila smjelim pomorcima, istraživačima ili sa-njarima, koji su uspjeli ostvariti svoje sne. Tako je i hrvatska za-jednica u Budimpešti s izgrad njom nove ustanove obistinilasvoju pri ču o samostalnosti. Nakon što su Hrvatska osnovnaškola, gimnazija i đački dom, tada još na Trgu ruža, 1993. dobilidozvolu na samostalno djelovanje, uslijedila je selidba, prvo uFesteticsevu ulicu, potom u novu zgradu na Trgu Örs vezér. Vrtićje u to vrijeme radio u Ulici Rózsa, a djecu su pratili brižni poglediodgajateljica Marge Šarac i Anice Vujić. U tim je vremenima izakormila broda stojala ravnateljica Marija Polgar Baronfeind, teprije selidbe u novu zgradu zatražila pomoć od iskusne odgaja-teljice Katarine Gubrinski Takač. Prije početka ljeta 1996. godine,odnosno pri kraju školske godine 1995./96., u ruke Katarine Gu-brinski Takač odgajateljica Šarac i Vujić predale su listić s imenimaroditelja koji iduće školske godine žele upisati svoje dijete uHrvat ski vrtić. Tek 5-6 imena, a grade se nove, veće i suvremenijeprostorije. No, na svu sreću, brzo se proširila vijest o novoj hrvat-skoj školi i do početka školske godine 1996./97. povećao se tajbroj, te je započeo svoje djelovanje i Hrvatski vrtić. Pri početcima

svoju su djecu upisivali djelatnici škole i hrvatskih tvrtkā ili obiteljikoje stanuju u blizini, a posljednjih je godina sve više djece čijisu roditelji završili svoje školovanje u narečenoj ustanovi. Iz go-dine u godinu broj postupno raste, i broj mjesta trebalo je povi-siti s 45 na 51. I od spomenute školske godine uspješno djelujeu sklopu Hrvatske škole.

Iz posebnih financijskih sredstava kupovao se namještaj,igrač ke, i polagano se osuvremenio i pomagalima. Vrtić očekujedjecu svaki radni dan od 7 do 17 sati u tri mješovite skupine: Vje-verice, Leptirići i Zečići. Maksimalan je broj po skupinama sedam-naest, a ove školske godine vrtić ima 42 polaznika. U njemu radešest odgojiteljica, tri dadilje te jedna pedagoška asistentica. Nanjegovome čelu na početku bila je Katarina Gubrinski Takač(1996. – 1998.), potom Sandra Gunić (1998. – 2001.), Ljubica Ger-gič-Getvai (2002. – 2010.) te od rujna 2010. Teodora Išpa nović.

Dobro je opremljen hrvatskim naslovima, hrvatskom glaz-bom i drugim pomagalima, ali nedostaju nove igračke. Poradiobogaćivanja rječničkoga blaga dnevno se više puta čitaju priče,uče se pjesmice, brojalice na hrvatskome jeziku. Hrvatski se obi-

čaji ožive primjerice i na Miholjdanskom sajmu, kodobilježavanja poklada ili Kraljica. Redovito se slaveblagdani: Sveti Nikola, Božić, Uskrs i Majčin dan. Kadaje vrijeme lijepo, odlazi se u posjet muzeju, planetarijuili zoološkom vrtu, a godišnje nekoliko puta vrtićašerazveseli nastup lutkarskog kazališta na mađarskomejeziku. Sve je više braće i sestara, unuka koji nastavljajusvoju daljnju naobrazbu u Hrvat skoj osnovnoj školi.Niti su to koje su neraskidivi spoj naraštaja.

Često se pitamo, kako opstati, očuvati hrvatskijezik, samosvojnost. Možda za prvi korak da se dijetehrvatskih roditelja upiše u hrvatske odgojno-obrazov -ne ustanove. Da, u one ustanove koje katkad mi samiomalovažavamo, ili ne cijenimo u dovoljnoj mjeri. Kaoni djelatnike tih ustanova. I kada nam dolaze u posjetpripadnici većinskoga naroda i oduševljeno govore oradu, priredbama i programima u tim ustanovama,nama to i godi. No čim iza sebe zatvore vrata, već i za-boravljamo. Vrijeme je da se vjeruje u izrečeno, vri-jeme je vjere u samoga sebe. Cijenimo jedan drugogai ne u posljednjem rad.

Kristina Goher

n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA

Hrvatski otok u bučnome velegradu

Orgule dušu imaju. Znaju moliti, plakati, zdihavati, veseliti se terjoš i utišiti i blagoslavljati. Imaju nešto od ljudskoga glasa, a i odgrmljavine, što je Božji glas. Orgule imaju kreljute ki nosu u nebo

pobožne misli ljudi.Ta zvuk prekoraknezemaljski i pokazujeravno na Božji svit.Tako razmiš ljavaju okraljici instrumentovsveti otac BenediktXVI. i ugarski pisacGéza Gárdonyi. Kadse pak začuju glasičetarskih orgulov, imi se ne moremodrugačije študirati.Na početku svetemaše je Tamás Vár-helyi, duhovnik sel uPinčenoj dolini, bla-goslovio obnovljeniinstrument s ovimiriči: – Odvud će sadjoš glasnije zvučatijačka i mužika s litur-gijskih svečevanj nahvalu i diku JezušaKristuša. Zvuk orgu-

lov je odlični znak onih jačak ke pjevamo Gos podinu, as tim skupa predstavljamo i onu Crikvu čiji smo dilnikisa srcem i dušom.

Muzički su uokvirili crikveni obred kantorica AnaJušić-László i mjesni zbor Rozmarin, pod peljanjem Ro-žike Pezenhoffer. Svečani program za svetom ma šom jepriredila dr. Katalin Gras tyán, tako su nastupale jačka-rice, bivše gimnazijalke sambotelske Gimnazije „Do -rottya Kani zsai”, a djela Johana Jakoba Frobergera,Christiana Ehrbacha, Johanna Sebastiana Bacha, CesaraFranka i Ferenca Liszta smo mogli čuti u interpretacijiumjetnika orgulaša, studenta na bečkoj Muzičkoj aka-demiji Andrása Laknera-Bog nara, ki po materi sa sobomnosi i petroviske korijene. Tijekom koncerta suzne oči suizdale misli. Ganutljivo je dao izjavu i Petar Herić, pred-sjednik Crikvenoga tanača u Gornjem Četaru: – Mislimda je jur ova crikva pot ribovala da se obnavljaju orgule,to nam je bilo sad najvažnije. Iako je u selu približ no 460stanovnikov, pri nediljnoj maši je nas 80 – 120, ali ljudi

su bili velikodušni i skupa su dali onu svotu što nam je falilo. Giz-davi smo što smo dosidob napravili jer krez četiri ljeta smo uspjelirestaurirati i crikvu i sad orgule. Još nas čekaju plani, kanimo ob-noviti i oltar sv. Mikule ki je pat ron naše crikve. Božji dom je sazi-

dan 1852. ljeta i odonda na ovom oltaru ništa nije načinjeno –rekao je peljač crikvene općine, komu je za crikvenim svečeva-njem László Varga prikdao, za dar i spominak, novu drivenu šipuod orgulov.

Tiho

GRADIŠĆE n 11 n

László Varga s posebnim darom je presenetio Petra Herića

Svečevanje četarske kraljice instrumentovStara duša, nova pratež orgulov iz 1887. ljeta

Četarske orgule su jedne od najstarijih orgulov na području Gradišća, iz 1887. ljeta. Crikvena općinaGornjega Četara ljetos je je prikdala na obnovljenje meštru Lászlóu Vargi. Stručna ekipa je sve skupa2500 djelatnih ur posvetila četarskoj instrumentalnoj lipotici. Graditelj orgulov je bio Nándor Peppert1887. ljeta, instrument ima osam registarov, a od 315 šipov 200 su morali izminuti, ostale drivene šipesu obnovljene. Posredovanjem dr. Csabe Hendea i Bertalana Harangozoa, povjerenika Vlade, Minis -tarstvo za ljudske resurse je s pet milijuni forintov podupiralo obnovu, a Zaklada sv. Štefana je sku-padala s pomoću vjernikov još tri milijuni forintov. Vjerska zajednica naselja je 12. oktobra, u nedilju,otpodne svečevala sa svetom mašom i koncertom, a s Četarci skupa se je veselio i dr. Csaba Hende,ministar obrane.

Tamás Várhelyi blagoslavlja obnovljene orgule

n 12 n n 12 n PODRAVINA

Pedeset godina od završenog osmogodišnjeg školovanja

Pismo učiteljice Melanije Gergić, koje je napisala svojim bivšim učenicima koji su ove godine prosla -vili pedesetu godišnjicu svog osnovnog školovanja, u lipnju u starinskoj Seoskoj gostionici ŠandoraMatorica.

Poštovani bivši učenici!Dragi nekadašnji školarci moji!

Obradovala me vaša ideja dase prilikom 50. godišnjice zavr-šetka vašeg osnovnog školova-nja sastanete i prisjetite sevašega djetinjstva. Čitajućivaša imena, svih vas se sjećamkao malih, kada ste prvi dandošli u školu. Jako me žalostišto sam pokraj nekoliko imenatrebala staviti križ. Odajmo imčast malom tišinom. Neka po-čivaju u miru Božjem.

Ja ću se sada malo sjećationih vremena.

Imala sam 25 godina. Sje-ćam se da su to bile jako lijepegodine i za vas i za mene. Kadaste vi, vas dvadesetak došli uprvi razred, ta jesen bila je vrloburna. To vi još onda niste ra-zumjeli, ali danas kao odrasliljudi znate da je 1956. upisanazauvijek u prošlost (povijest)Mađarske. U učenju je nastala

mala stanka, ali za kratko vrijeme sve se nastavilo po svom redu.Dok vam pišem ovo „pismo“ u znaku sjećanja, srce mi je puno ra-dosti što me niste zaboravili. Dok budem živa, s najvećom lju-

bavlju ću se sjećati svih mojih generacija – među njima i vas –koje sam učila u Starinu, gdje sam se uvijek osjećala dobro. Selo,pa i vaši roditelji brzo su me prihvatili iako ja nisam rodom iz Sta-rina. U tome prekrasnom podravskom selu sam se udala, osno-vala obitelj i tamo živjela do mog odlaska u mirovinu.

Najdraži ste mi bili kao prvaci, najmanji u školi. U ono vrijemenije bilo vrtića, vi ste iz vaših domova ravno došli u školu noseći

u rukama tešku torbu, a u dušama veliku brigu, kako ćete učiti inaučiti ono sve što treba. Kako ste se neki bojali nepoznatogaškolskog svijeta, pokazuju i ovi primjeri. Jedan dječak (ako sedobro sjećam) iz vašeg razreda rekao je ovako: „Bolje da samčaval, pa bi me zabili u strikinu tarabu; dok bi drugi išli u školu, jabi se samo smejao“.

Drugi događaj je bio, kada su dva dječaka od onih hrabrijihprije nego što je počela škola, došli k meni na stan. Kada sam ihispratila jedan je rekao drugom: „Sad smo nju upoznali, sadidemo k Milutinu“ (ondašnjem ravnatelju škole).

Na početku školske godine nestrpljivo i malo zabrinuto samvas čekala, hoću li vas moći naučiti pravilno držati olovku, što svetrebate držati u školskoj torbi, kako se trebate ponašati na satu,da svaki dan morate naučiti domaće zadaće i slično. Meni jedrago što sam za vrijeme mojega rada (38 godina) uvijek učila 1.i 3. spojeni razred, gdje ste imali samostalne, tihe sate i one kadasam s vama radila. Ako se dobro sjećam, od vas starije generacijenisu znale mađarski kada su počele školu, vi ste bili prvi koji steosim vašega materinskog hrvatskog jezika već znali malo i ma-đarski. U vašem razredu bilo je i tako marljivih učenika koji onošto je trebalo naučiti lijepo čitati, naučili su napamet.

Sigurno je trebalo ponekad voditi i vašu rukicu da olovka idetamo kamo treba i da uvijek bude zašiljena. Još puno, puno dra-gih uspomena iz školskog života čuvam u sjećanju, i dandanasčesto sanjam kako prolazim među školskim klupama.

Ovaj sastanak vam daje priliku da porazgovarate o davnimškolskim doživljajima. Sigurno i vi čuvate pokoju uspomenu onama, ondašnjim učiteljima što bih i ja rado poslušala. Zanimame kako ste se snašli u životu, gdje i kako živite?

Nažalost, sprečavaju me moje godine i daljina u tome dadanas budem i ja s vama.

Velika vam hvala na pozivu, želim vam da se osjećate jako,jako dobro. Kod Šanjike u gostionici vas čeka čašica šampanjcakojim vas ja častim. Popijte u vaše i moje zdravlje. (Slušajte u ne-djelju Radio Pečuh, pokušat ću vam poslati i neku lijepu pjesmu.)

Sve vas srdačno pozdravlja vaša prva učiteljica „gospoja Me-lanka Gergić“.

U Bati 18. lipnja 2014.

Učenici kada su pohađali 8. razred

Sastanak nakon pedeset godina

Učiteljica Melanija Gergić (83. g.) koja zbog zdravstvenog

stanja nije mogla sudjelovati na sastanku

MALA STRANICA n 13 n

Dragi naši „mali” i „veći” čitatelji! U našem tjedniku mogli ste čitati o obilježavanju Mjeseca hrvatske knjigeod 15. listopada do 15. studenoga. Kako bi i mi doprinijeli tom obilježavanju preporučujemo vam nekolikohrvatskih knjiga, a vi pak tako možete sudje lovati u tome da uzmete u ruke jednu hrvatsku knjigu iz svoje knjiž-nice ili ukoliko ste u mogućnosti kupite je. Ne zaboravite, čitanje povećava kreativnost, bogati rječničko blago,razvija komunikacijske vještine, doprinosi bržem razumijevanju konteksta, smanjuje stres, potiče kritičko raz-mišljanje, gradi samopouzdanje, gradi odnos između roditelja i djece. Priče imaju početak, sredinu i kraj i njihovastruktura potiče naš mozak da misli u nizu , povezuje uzroke, posljedice i značenja. Čitanje nas obogaćuje po-većavajući naše razumijevanje drugih kultura i pomaže naučiti suosjećanje, ali osim toga što nam nudi tako vri-jednih stvari čitanje je i zabava, jer njime možeš putovati u bilo koji svijet. Povodu mjeseca hrvatske knjige Malastranica vam predstavlja koje knjige vole čitati vaši vršnjaci u Hrvatskoj.

U POVODU MJESECA HRVATSKE KNJIGE

Sanja Pilić

Zar baš moram u školu?

Sanja Pilić, najčitanija je inajproduktivnija hrvat -ska autorica za djecui mlade. Tekstovi sujoj velika utjeha i za-

bava školarcima kojinjezine knjige ne ski-

daju s top-lista čita-nosti. Sanja Pilić svestrana

je umjetnica i dobitnica brojnihnagrada. Živi i radi u Zagrebu.Knjiga „Zar baš moram u školu?”sadrži vesele, duhovite priče izškolskog života, obiteljskog ži-vota, ljubavnog života... U njojmožete pronaći pitanja o sreći,ljubavi, o granici između biti veliki biti malen, želje za brzim odras-tanjem, i još mnogo toga.

Profesorica iz snova

Miro Gavran

Miro Gavran, hrvatski dramatičar, roma-nopisac, pripovjedač i pisac za mlade.Njegovo djelo „Pacijent doktora Freuda”prikazano je i u Hrvatskom kazalištu uPečuhu.

Profesorica iz snova duhovita je priča ozaljubljivanju i otkrivanju tajni ljubavi ipogreškama koje se mogu počiniti u lju-bavnim odnosima. Roman pripovjeda odječaku, učeniku osmoga razreda, koji sezaljubljuje u svoju profesoricu.

SUSJED U NEVOLJIGoran Tribuson

Ako volitekriminalističke romane, knjiga GoranaTribusona „Susjed u nevolji“ pravi je po-godak. Pustolovine privatnog istraži-telja Nikole Banića neće vas razočarati,prihvatit će novi angažman da nepo -znatom klijentu pronađe nestaloga pri-jatelja za kojega se čvrsto vjeruje da jenastradao u eksploziji transportnog vo-zila još početkom ratnih akcija negdjeu Slavoniji. Goran Tribuson, rođen uBjelovaru, jedan je od najplodnijih suv-remenih hrvatskih književnika. Tu častzahvaljuje izvrsnosti svojih priča i ro-mana te sjajnim filmskim i televizijskimscenarijima. Najpopularniji je po auto-biografskoj prozi „Povijest pornografije”i „Rani radovi", zatim po krimićima u ko-jima je glavni lik policajac Nikola Banić,prototip antijunaka, te po privrženostirocku i crnom humoru. Njegova djelasu i u školskoj lektiri.

Serdahelska Hrvatska osnovna škola spredmetnom nastavom hrvatskoga jezikunovu školsku godinu započela je sa 124učenika (sa šest učenika manje nego lani),11 prvaša je počelo učenje u okviru usta-nove. Pohađaju je djeca iz osam mjesta: izSerdahela, Sumartona, Mlinaraca, Pustare,Petribe, Bečehela, Letinje i Kaniže. Iz Leti-nje se zadnjih nekoliko godina upisujudjeca, trenutno je devetero pohađaju izobližnjega grada, većinom djeca hrvat-skih roditelja. U stalnom radnom odnosuradi 14 nastavnika, u višim razredima po-jedine struke podučavaju nastavnici izdrugih škola iz letinjskog okruga koji, na-žalost, ne govore hrvatski jezik. Na mjestahrvatskih nastavnika koji odlaze u miro-vinu ili na drugo radno mjesto obrazovniokrug zapošljava nastavnike koji ne znajuhrvatski premda su natječaji raspisani po-najprije za pedagoge sa znanjem hrvat-skoga jezika. Obrazovni okrug ne poznajehrvatske humane potencijale na područjui zapošljavanje rješava na jednostavniji ijeftiniji način. Na taj način djeca su jošmanje u dodiru s hrvatskim jezikom, a

nas tavnici koji nisu u stalnome radnomodnosu u narodnosnoj ustanovi, neće seni truditi da nauče hrvatski jezik. Još prijedvije godine u serdahelskoj školi radilo jeumalo 95 % nastavnika sa znanjem hrvat-skoga jezika, taj se postotak naglo sma-njio. Ravnateljica Marija Biškopić Tišlerpokušavala je pronaći nastavnike sa zna-njem hrvatskoga jezika, međutim, kakoreče, obrazovni je okrug u zadnji čas po-duzeo nužne mjere kada su se nastavnicisa znanjem hrvatskoga jezika već zaposliliu mađarskim ustanovama. Inače, od oveškolske godine broj djelatnika povećao sesa 14 na 15, i tako je lakše rasporediti pos -love, no posla ima, i to prvenstveno s ad-ministracijom. Kako zakon propisuje, u 1.,2. te 5., 6. razredu podučava se hrvatskijezik tjedno pet sati, te imaju plus jedansat narodopisa na hrvatskome jeziku. Uči-teljice hrvatskoga jezika i narodopisa jesuJelena Mihović Adam i Katica Lukač Bro-dač. Ustanova nudi niz izvannastavnih ak-tivnosti, učenje tamburice, plesa, radio -nicu likovnog odgoja, šport. U programuimaju svoje uobičajene programe koji se

mogu ostvariti u suorganizaciji i potpo-rom mjesne Hrvatske samouprave, naimeza njih od obrazovnog okruga dobiva seminimalna podrška.

Premda je škola u državnim rukama,serdahelska Seoska samouprava brine seo školskoj zgradi, škola je najesen dobilanovu izolaciju, obnavlja se sustav grijanja,što se ostvaruje u okviru natječaja, u iz-nosu od 54 milijuna forinta. Osnovnaškola već više od deset godina surađuje saSveučilištem u Zadru, u ustanovi svakegodine hospitiraju zadarski studenti, azauzvrat djeca ljetuju na moru. Taj pro-gram također iziskuje dodatna sredstva,stoga program iz godine u godinu potpo-maže i Seoska i Hrvatska samouprava.

Sumartonska Osnovna škola „Sv. Stje-pana” djeluje kao područna ustanova ser-dahelske škole, voditelj je Žolt Trojko.Nažalost, nju pohađa svega 15 učenika, arazredi su spojeni i djecu podučavaju tripedagoga, učiteljica je hrvatskoga jezikaMarija Meződi.

beta

n 14 n POMURJE

Program djece na svečanosti

Učenje tamburice u sumartonskoj školi

Manje učenika u serdahelskoj i sumartonskoj osnovnoj školi

Nakon kraćeg predaha u jesenskim praznicima, školske ustanove ponovno su se napunile životom. Početak školske godineni ovaj put nije krenuo bez teškoća iako su mjere novog zakona uvedena prošle školske godine, kao što je obvezatan bo-ravak djece do 16 sati itd. Obrazovni okruzi često ni do zadnjeg časa ne znaju koji će nastavnik podučavati određen pred-met u danoj ustanovi. Serdahelska Osnovna škola «Katarina Zrinski» s područnom sumartonskom Osnovnom školom«Svetog Stjepana» pripada letinjskom Obrazovnom okrugu koji se brine o 37 osnovnih škola. Premda u pravom smisluriječi u tome okrugu samo su te dvije ustanove narodnosne, još u dvjema školama se odvija podučavanje hrvatskoga je-zika: u Kereku (Bazakerettye) i u Boršfi. Narodnosnim ustanovama nije lako djelovati u okviru Obrazovnog okruga, naimeone već imaju svoje tradicionalne narodnosne programe koji su i ugrađeni u školski program, međutim za njih okrug neosigura sredstva, često i najosnovnija nastavna pomagala nedostaju zbog nedostatka sredstava.

MOZAIK n 15 n

SAMBOTEL – Kuglački klub Croatica ponovo poziva sve lju-bitelje kuglačkoga športa iz svih gradišćanskohrvatskihnaselj da se javu na Hrvatsko naticanje u kuglanju. Vrimenati canja je predvidjeno 23. novembra, u nedilju, u sambo-telskom VAOSZ-u. Organizatori čekaju četveročlane muške iženske grupe ter omladinske ekipe. Prijave tribi poslati do17. novembra na mail: horvathjozsefne15@gmail.com ilimorete se javiti kod predsjednika Kuglačkoga kluba Croatica,Józsefa Horvátha na telefonu: 30-5192812. Točno vrime nati -canja grup će se izvlići 20. novembra, potom budu sve na-javljene ekipe obavišćene. Svaka grupa mora platiti namjestu naticanja 4000 Ft. Čekamo vaše prijave!

6. Koljnofski književni susretiU organizaciji Društva Hrvati i Hrvatske samouprave Šop -rona, ov tajedan jur od srijede, na području Gradišća gostujuhrvatski književniki. 6. Koljnofski književni susreti na četvero-dnevnoj ekskurziji i službenom posjetu su primili uz poznatepjesnike i pisce ki su jur većkrat pohodili naše kraje: ĐuruVidmarovića, dr. Igora Šipića, Darka Pernjaka, Tomislava Mar-jana Bilosnića i nakladnika Zorana Boškovića, a ovput su po -zvani još i dičji pisac Robert Mlinarec kot i Božidar Glavina iDenis Peričić. Pjesnički večer su imali 5. novembra, u srijedu,u kafiću Nazdravlje u Petrovom Selu, a drugi dan dičji piscisu gostovali i u mjesnoj Dvojezičnoj školi, dokle je ostatakekipe pohodio Erdődyjev kaštel u Eberavi. U Koljnofu knji -ževnike, po običaju, primio je i načelnik sela Franjo Grubić, aotpodne je put peljao u Vedešin. Uvečer su gosti sudjelovalina prezentaciji knjige gradišćanskohrvatskoga pjesnika inovinara Jurice Čenara u borištofskoj KUGi. U petak, od 9 do13 uri, prvi put se održava prevoditeljska djelaonica sgradišćanskimi pisci, studenti i zaljubljeniki književnosti, aotpodne je posvećeno gradu i znamenitostim Šoprona. Od20 uri u koljnofskom Domu kulture predstavlja se novi kaza-

lišni kusić. 8. novembra, usu botu, od 10 uri se začmeokrugli stol na temu hrvat -ski identitet, a uvečer sli-jedi književni večer gostovu restoranu Levanda.

Tomislav Marjan Bilosnić i Petar Tyran i ljetos će semoći najti

SANTOVO – Nakon osnivačke sjednice 22. listopada, u San-tovu je poslije dva dana održana izvanredna sjednica samo -uprave naselja. Seosko vijeće tom je prigodom usvojiloodluku o odabiru izvođačke tvrtke u okviru javne nabaveprojekta za izgradnju asfaltne ceste od naselja do marijan-skoga svetišta na santovačkoj Vodici. Tako se potporom ma-đarske vlade projekt vrijedan 60 milijuna forinta trebaostvariti najkasnije do 30 lipnja 2015. godine. Želja je Santo-vaca da se asfaltna cesta izgradi do 13. svibnja iduće godinekada počinju redovite mjesečne pobožnosti Fatimske Gospekoje traju do listopada. Međutim, dovršetak radova ponaj-prije ovisi o pribavljanju potrebnih dozvola za početak izvo-đačkih radova.

POZIVGeneralni konzulat Republike Hrvatske u Pečuhu ima zadovolj-stvo pozvati Vas u petak, 7. studenog u 17 sati, u kulturnu če-tvrt «Zsolnay» – Galerija Izlog i Galerija Peći na otvorenje dvijuizložaba ULUPUH-a (Udruženja likovnih umjetnika primijenjenihumjetnosti Hrvatske):• U Galeriji Izlog otvara se izložba acessoirea naziva „Mini-malno i maksimalno“ na kojoj izlaže 14 autora, modnih i tek-stilnih dizajnera te oblikovatelja nakita, članova ULUPUH-a –kustosica je izložbe Ana Lendvaj – svaki se autor predstavlja sdva rada: jednim u najmanjoj logičnoj, minimalnoj verziji, adrugi u najvećoj logičnoj, maksimalnoj verziji. Uporabna vrijed-nost rada pritom nije smjela biti ukinuta.• U Galeriji Peći otvara se izložba ULUPUH-ove Sekcije za foto-grafiju naziva „Aktualno 4 – Memory Code Project 014“. Iz-laže 31 autor fotograf, a kustosica je izložbe Višnja SlavicaGabout, koja će izložbu i otvoriti. Fotografije su zamišljene kaovizualne matrice posebne „memorijske kartice“, a izložbeni pro-jekt kao „vremenska kapsula“ za pohranu slikovnih podataka zabudućnost.• Uz izložbu Aktualno 4, putem projekcije predstavit će se mo-nografija „Sto godina hrvatske scenografije i kostimografije1909. – 2009.“ autorice Ane Lederer, Martine Pet ranović i IvaneBakal. U raskošno opremljenom i bogato ilustriranom izdanjuna 396 strana predstavljen je izbor kos timografskih i scenograf-skih ostvarenja u formi skica, maketa i fotografija predstava ustotinu godina, od 1909. do 2009., te je riječ o prvoj takvoj knjiziu Hrvatskoj. Uz potporu Generalnog konzulata Republike Hr-vatske u Pečuhu, organizatori izložaba jesu ULUPUH, UpravaZsolnayjeve baštine iz Pečuha i Mađarski kulturni institut u Za-grebu. Gostovanje je ostvareno uz financijsku potporu Ministar-stva kulture Republike Hrvatske, Gradskog ureda za ob ra zo- vanje, kulturu i sport grada Zagreba i samih autora/izlagača. Iz-ložbe će se u Pečuhu moći pogledati do 23. studenoga 2014.

SOMBOR – U organizaciji Udruženja građana «Urbani Šokci», 7.studenog u Somboru se priređuju Dani hrvatske kulture. Prog -ram počinje u 18 sati u tamošnjemu Gradskom muzeju (Trg Re-publike 4) otvorenjem međunarodne izložbe starih fotografijapod nazivom „LIPI KO’ SLIKA” i «NABOŽNI PREDMETI». Suradniciizlagači jesu HKPD «S. S. Kranjčević» Bereg (Bački Breg), KUDH«Bodrog» Monoštor (Bački Monoštor), KPZH «Šokadija» Sonta,UG «Tragovi Šokaca» Bač, HKUPD «Dukat» Vajska, HKPU «Zora»Vajska, HKUPD «Matoš» Plavna. Gosti izlagači jesu vinkovačkiGradski muzej (Hrvatska), santovačka Hrvatska samouprava iHrvat ske udruge iz Gajića i Draža (Hrvatska). Manifestaciju po-dupiru Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu, Hrvatskonacionalno vijeće u Subotici, Pokrajinski sekretarijat za obrazo-vanje, propise, upravu i nacionalne zajednice u Novom Sadu. Sli-jedi kulturno-zabavni program koji će se prirediti u Gradskoj kući(Trg Svetog Trojstva 1) uz predstavljanje CD-a «Faljen Isus, Divice»Kraljice Bodroga Monoštor, stihove govore Marica Mikrut, TonkaŠimić i Marija Šeremešić, te Koncert tamburaškog orkestra.

PRISIKA; PETROVO SELO – Hrvatsko kazališće Pečuha gostujeov vikend u Gradišću. 8. novembra, u subotu u 17 uri, nastupa uprisičkom Kulturnom domu, a 9. novembra, u nedilju od 15 uri,u petroviskom Kulturnom domu se prikazuje pučka igra od An-tuna Karagića „Svijest”. Redatelj je Slaven Vidaković.

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZámbóné, tel.: 1/269-1974, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 1/256-0765, e-mail: santovo@net.hr ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.:1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovi pretplatena žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se finacira iz državnogproračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1222-1270

OBAVIJESTHrvatska državna samouprava u sklopu „Croatiade 2014“ or-ganizira Predstavljanje u izlaganju projektnih tema.

Natjecatelji trebaju istražiti i opisati, uz priključene priloge(fotomaterijale, crteže i dr.), svoju školu (prošlost, sadašnjost,zbratimljene veze, tradicionalne priredbe). Prijaviti su se mogli,do 4. studenoga, učenici 5. – 8. razreda (škole s predmetnomnastavom i dvojezične škole u Mađarskoj).

Ovogodišnja tema natjecanja bila je MOJA ŠKOLA.Učenici su dužni nakon prikupljanja, svrstavanja i obradbe

informacija, materijala formirati radne skupine za prikaz. Izjedne škole mogla su se prijaviti maksimalno osam učenika sdva pratitelja. Način je izlaganja projektnih tema slobodan. Us-meno izlaganje učenika treba biti popraćeno informativnimpanoom ili računalnim prikazom izabrane teme. Ako temadopušta, učenici mogu pripremiti sitne suvenire koje mogupodijeliti sudionicima. Natjecanje se predviđa 25. studenoga2014. (utorak) u santovačkoj Hrvatskoj školi.

KISEG - Hrvatska samouprava dotičnoga grada Vas pozivana Hrvatski dan, 8. novembra, u subotu. Od 16 uri svetu mašuna hrvatskom jeziku služi dr. Anton Kolić, ratištofski farnik ucrikvi Sv. Emericha. Jur po običaju, potom slijedi polaganjevijenca kod spomen-ploče pjesnika Mate Meršića Miloradića,ki se je školovao u Kisegu. Od 17.30 uri u tvrdjavi NikoleJurišića nastupaju gosti iz Orehovice, KUD Fijolica ter mjesnihrvatski zbor Zora. Od 18 uri je predvidjeno prijateljskodruženje, večera i zabava na glazbu petroviskoga muzičaraJanoša Timara.

BIZONJA – U ovom sjever -nogradišćanskom selu je 29. oktob -ra, u srijedu, održana generalnasjednica Bizonjskoga hrvatskogadruštva, čiji je dosadašnji predsjed-nik Balaž Martinšić, javno odstupiood ove funk cije. Pokidob na njegovomjesto nije najden nigdor, kako jedonedavni predsjednik rekao,društvo se raspada. Hrvat sko bizon-jsko društvo već od dvadeset ljet jefunkcioniralo pod pe lja njem kul-turne djelatnice Tilde Kő rösi. Po nje odseljenju iz Bizonje,peljačtvo prikzame na kratko vrime Klaudija Šmatović, a od2012. ljeta mladi povjesničar sela, Balaž Mar tinšić. Uz ostalohodočašća, žetveni dani, božićni programi su bili organiziranipod okri ljem društva, a gdo će se odsad skrbiti za kulturnodjelovanje u naselju, to je trenu tačno još pod upit nikom.

BUDIMPEŠTA – Misa na hrvatskome jeziku bit će u nedjelju,9. studenoga u 17 sati, u crkvi Rana sv. Franje. Služit će juVjenceslav Tot.

POGAN – U tamošnjemu seoskom domu kulture 15. stu-denoga, u nizu pod nazivom „Moja izložba” priređuje seizložba Age Dragovac „Korijeni”.

HRVATSKA DRŽAVNA SAMOUPRAVAI SAVEZ HRVATA U MAĐARSKOJ

Vas pozivaju da svojom nazočnošću uveličate

DAN HRVATA koji će biti održan15. studenog 2014.15. studenog 2014.

godine u Budimpešti

Pokrovitelji Dana Hrvata:IVO JOSIPOVIĆ

predsjednik Republike HrvatskeJÁNOS ÁDER

predsjednik Mađarske

Mjesto održavanja priredbe:Kulturni centar Miklós Radnóti

(RaM Colosseum) Budimpešta XIII., Kárpát u. 23.

U slučaju spriječenosti:+36-1-303-6093, e-mail: hrsamouprava@chello.hu