EU I ZAŠTITA OKOLIŠA Gospodarenje otpadom na lokalnoj razini

EU I ZATITA OKOLIA

Gospodarenje otpadom na lokalnoj razini

Pripremila: eljka MedvenStruna suradnica: Kristina Veidemane, BEF Latvija

Lektorirala: Irena Brnada

Izdava: Regionalni centar zatite okolia za Srednju i Istonu EuropuUred u Hrvatskoj, orieva 8a, 10000 Zagreb, HrvatskaTel: +385 (0)1 48 10 774, 48 73 622; Tel./fax: +385 (0)1 48 10 844E-mail: [email protected]: www.rec-croatia.hr

Grafika obrada: Renata Domazet - Mukica

Tisak: Tiskara ZNANJE d.d., listopad 2009.Naklada: 600 kom

Cjelokupni sadraj ove publikacije vlasnitvo je Regionalnog centra zatite okolia za Srednju i Istonu Europu

Niti jedan dio ove publikacije nije doputeno prodavati u bilo kojem obliku ili umnaati radi prodaje bez prethodnog pisanog doputenja vlasnika prava.

ISBN 978-953-7418-05-2CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 717670

EU I ZATITA OKOLIA

Gospodarenje otpadom na lokalnoj razini

Projekt financiraju:

Njemaka savezna agencija za okoli

Njemako savezno ministarstvo za okoli, zatitu prirode i nuklearnu sigurnost

Europska komisija - Opa uprava za okoli

Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost

Partneri u projektu:

Makedonija

6 7

Uvod 91. Politika gospodarenja otpadom i kljuna naela Europske unije 11 1.1. Definicije otpada 11 1.1.1. Opasni otpad 11 1.1.2. Neopasni otpad 11 1.1.3. Nusproizvod 12 1.2. Hijerarhija gospodarenja otpadom i relevantni trendovi 12 1.2.1. Prevencija 12 1.2.2. Ponovno koritenje 12 1.2.3. Recikliranje materijala 12 1.2.4. Oporaba 13 1.2.5. Odlaganje otpada na odlagalitima 13 1.3. Planiranje gospodarenja otpadom 13 1.4. Naelo oneiiva plaa 14 1.5. Naelo odgovornosti proizvoaa 152. Strateko planiranje gospodarenja otpadom u Hrvatskoj 16 2.1. Planiranje gospodarenja otpadom 16 2.1.1. Nacionalno planiranje gospodarenja otpadom 16 2.1.2. Regionalno planiranje gospodarenja otpadom 26 2.1.3. Lokalno planiranje i regulativa 26 2.2. Investicijsko planiranje 263. Kljuni dionici u gospodarenju otpadom i potreba za njihovom suradnjom 30 3.1. Proizvoa otpada 30 3.2. Dionici zadueni za gospodarenje otpadom 31 3.3. Nadlena tijela 32 3.4. Uloga opina 32 3.5. Modeli opinske regionalne suradnje 33 3.6. Institucionalna struktura i nadlena tijela u Hrvatskoj 364. Gospodarenje komunalnim otpadom 38 4.1. Sustav prikupljanja otpada i uloga opina 38 4.1.1. Odvojeno prikupljanje otpada 38 4.1.2. Ugovaranje 39 4.2. Ekonomski aspekti odvojenog prikupljanja otpada 395. Odlaganje otpada 41 5.1. Ciljevi Direktive EZ-a 41 5.2. Obveze 41 5.3. Obrada biorazgradivog otpada 42 5.4. Zatvaranje odlagalita 42 5.5. Iskustvo u sanaciji odlagalita 426. Glavni tokovi otpada i gospodarenje tim tokovima 44 6.1. Ambalani otpad 44 6.1.1. Obveze 44 6.1.2. Iskustvo u praktinoj provedbi 44 6.2. Otpadna elektrina i elektronika oprema 46 6.2.1. Ciljevi Direktive EZ-a 46 6.2.2. Obveze 46 6.2.3. Iskustva u praktinoj provedbi 47 6.3. Otpadna vozila 48 6.3.1. Ciljevi Direktive EZ-a 48 6.3.2. Obveze 48 6.3.3. Iskustvo u praktinoj provedbi 49

6.4. Baterije i akumulatori 50 6.4.1. Ciljevi Direktive EZ-a 50 6.4.2. Obveze 50 6.4.3. Iskustvo u praktinoj provedbi 527. Sudjelovanje javnosti i obrazovanje o gospodarenju otpadom 53 7.1. Lokalno stanovnitvo 54 7.2. Djeca kolskog uzrasta 54 7.3. Nevladine udruge 548. Saetak i zakljuci 569. Dodaci 58 9.1. Popis relevantnih direktiva i zakonodavstva EZ-a u podruju gospodarenja 58 otpadom 9.2. Centri za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj - pregled 59 9.3 Uspostavljanje uinkovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj 64 - problemi i preporuke

SADRAJ

8 9

Uvod1. Gospodarenje otpadom predstavlja jedno od prioritetnih pitanja u vezi s okoliem na raznim institu-cionalnim razinama. Zakonodavstvo o otpadu spadalo je meu prve pravne akte Europske unije (EU)povezane s okoliem koji su definirali zajednika naela kako bi se okoli zatitio od neodgovarajueg zbrinjavanja otpada.

Prema europskoj statistici u vezi s gospodarenjem otpadom, jedna osoba u Europi generirala je 2007. godine prosjeno 524 kilograma komunalnog otpada. To znai da se u 27 drava lanica EU stvara vie od 260 milijuna tona komunalnog otpada. tovie, povrh komunalnog otpada, industrijski i opasni otpad predstavljaju dodatni pritisak na okoli.

Stanje u sektoru otpada dodatno se komplicira zbog sloenosti tokova otpada u njih su ukljueni brojni dionici, a zbog promjena obrazaca potronje u nizu zemalja Europe stvaraju se novi tokovi otpa-da, za koje ne postoji iskustvo u gospodarenju otpadom koje bi bilo prihvatljivo za okoli (npr. otpadna vozila, ili elektroniki otpad).

Sektor otpada ukljuuje puno infrastrukture i investicija potrebnih kako bi se osigurala eliminacija utje-caja na okoli, odnosno njegovo smanjenje. Izgradnja novih odlagalita otpada i s tim povezan odabir lokacije za odlagalita predstavljaju izazovan zadatak, u okviru kojeg je apsolutno presudna bliska su-radnja izmeu raznih dionika.

Cilj je ove broure pruiti pregled relevantnog zakonodavstva EU-a i provedbe tog zakonodavstva u pravnom okviru Hrvatske. eljeli bismo vas informirati o ciljevima EU-a te kljunim naelima, instru-mentima i odgovornostima u podruju gospodarenja otpadom. Takoer smo ukljuili neke sluajeve i primjere praktine provedbe u podruju gospodarenja otpadom u EU i Hrvatskoj.

Ova publikacija nastala je u okviru projekta Iz Latvije za Hrvastku i Makedoniju: Osposobljavanje susta-va za primjenu okolinog zakonodavstva EU-a na lokalnoj i regionalnoj razini, u kojemu su suraivali Hrvatska, Makedonija, Njemaka i Latvija, a provodio se u razdoblju 2007.-2009. godine.

Nadamo se da e vam ova broura biti korisna u svakodnevnom radu!

10 11

Politika gospodarenja otpadom i kljuna naela Europske unije1.

1.1. Definicije otpada2. Kljune definicije izloene su u Direktivi Europske zajednice 2008/98/EZ o otpadu (Okvirna direktiva o otpadu u nastavku WFD), usvojenoj 19. studenoga 2008. godine.

Pravilno koritenje definicije otpada presudno je vano kako bi se osiguralo da drave lanice na od-govarajui nain ispunjavaju svoje obveze u vezi s gospodarenjem otpadom sukladno ovoj Direktivi te sukladno drugom zakonodavstvu o otpadu. U Europskoj uniji esto se odvijaju rasprave o jasnoi razdjelnice izmeu otpada i onoga to nije otpad. Kako bi se poboljalo stanje, nova direktiva WFD 2008/98/EZ prua definiciju nusproizvoda.

Otpad se definira kao svaka tvar ili objekt to ga posjednik odbaci, namjerava odbaciti, ili je duan od-baciti. Otpad se generira kroz koritenje proizvoda u drutvu u cjelini, kao i u proizvodnim procesima i uslugama gospodarskih subjekata.

Otpad se klasificira kao opasni i neopasni otpad, ovisno o njegovim karakteristikama. Europski popis opasnog otpada, uspostavljen Odlukom 2000/532/EZ, a nadopunjen Odlukom Vijea 2001/573/EZ, koristi se za klasificiranje otpada u okviru izvjetavanja o opasnom otpadu. Trenutano je Europski popis otpada u postupku revizije.

1.1.1. Opasni otpad

Opasni otpad ukljuuje otpad koji posjeduje jednu ili vie karakteristika zahvaljujui kojima je opasan za ivot i zdravlje ljudi, okoli ili imovinu osoba, a sukladan je kategoriji opasnog otpada onako kako je ta kategorija definirana u klasifikaciji otpada. Osobine otpada definira Dodatak III direktive WFD otpad moe biti eksplozivan, oksidirajui, vrlo zapaljiv, iritirajui, toksian, tetan, itd. Prema podacima Eurostata* Europska je unija 2006. godine generirala oko 88 milijuna tona opasnog otpada. Najvei proizvoai opasnog otpada su sektori proizvodnje metala i metalnih proizvoda, kemijske industrije te proizvodnje proizvoda od gume i plastike.

1.1.2. Neopasni otpad

Kategorija neopasnog otpada odnosi se na vrste otpada koje se ne smatraju opasnima. Prema podaci-ma Eurostata, Europska je unija 2006. godine generirala oko 2 858 milijuna tona neopasnog otpada. Kuni otpad i otpad koji je sastavom slian kunom otpadu (a koji u praksi generiraju komercijalna i javna tijela) predstavlja oko 7 posto ukupnog neopasnog otpada. Rudarstvo i vaenje kamena stvaraju 25 posto neopasnog otpada. Proizvodna industrija generirala je 2006. godine oko 12 posto neopasnog otpada.

1.1.3. Nusproizvod

Tvari ili objekti koji su posljedice proizvodnog procesa u sklopu kojeg proizvodnja tih tvari i objekata nije primarni cilj mogu se smatrati nusproizvodom, a ne otpadom, samo ako su ispunjeni sljedei uvjeti:

tvar odnosno objekt moe se sigurno koristiti; tvar odnosno objekt moe se koristiti izravno, bez ikakve daljnje prerade povrh uobiajene industrijske prakse;tvar ili objekt proizvodi se kao sastavni dio proizvodnog procesa; te daljnje koritenje je zakonito, odnosno tvar ili objekt ispunjava sve relevantne proizvodne, okoline i zdravstvene zahtjeve za predvieni nain koritenja te ne dovodi do sveukupnih tetnih uinaka na okoli ili ljudsko zdravlje.

[*] EUROSTAT je ured za statistiku Europskih zajednica, zaduen za pruanje statistikih podataka na razini EU, koji omoguuju usporedbe izmeu zemalja i regija. http://epp.eurostat.ec.europa.eu

12 13

1.2. Hijerarhija gospodarenja otpadom i relevantni trendovi

Hijerarhijom gospodarenja otpadom u naelu se odreuje slijed prioriteta u skupini najboljih opcija za okoli u okviru okolinog zakonodavstva i okoline politike, pri emu odstupanje od te hijerarhije moe biti nuno za pojedine tokove otpada, tamo gdje je to opravdano na temelju razloga koji ukljuuju, meu ostalim, tehniku izvedivost, gospodarsku odrivost i zatitu okolia.

tovie, EU u podruju gospodarenja otpadom takoer potie i druga opa naela zatite okolia, kao to su predostronost i odrivost, tehnika izvedivost i gospodarska odrivost, zatita resursa, kao i sveukupni uinak na okoli, ljudsko zdravlje, gospodarstvo i drutvo.

Prikaz 1. Hijerarhija gospodarenja otpadom

PREVENCIJA

PONOVNO KORITENJE

RECIKLIRANJE

OPORABA / ISKORITAVANJE

ODLAGANJE OTPADA NA ODLAGALITIMA

SMANJENJE KOLIINE OTPADA

NAJPOELJNIJI IZBOR

NAJMANJE POELJAN IZBORE POELJAN

1.2.1. Prevencija

Prevencija podrazumijeva mjere koje se poduzimaju prije no to odreena tvar, materijal ili proizvod postanu otpad, a koje smanjuju:

koliinu otpada, kroz ponovno koritenje proizvoda, ili produenje ivotnog ciklusa proizvoda;

tetan uinak generiranog otpada na okoli i zdravlje ljudi;

sadraj tetnih tvari u materijalima i proizvodima.

1.2.2. Ponovno koritenje

Ponovno koritenje podrazumijeva svako djelovanje na temelju kojega se proizvodi ili komponente, koje nisu otpad, ponovno koriste u istu svrhu za koju su zamiljeni.

1.2.3. Recikliranje materijala

Recikliranje materijala podrazumijeva svaki postupak recikliranja na temelju kojega se otpadni materijali ponovno obrauju u proizvode, materijale ili tvari, za izvornu ili za neku drugu svrhu. Recikliranje ma-terijala ukljuuje ponovno preraivanje organskog materijala, no ne ukljuuje iskoritavanje energije i preraivanje u materijale koji e se koristiti kao gorivo, ili za postupke zatrpavanja.

1.2.4. Oporaba

Oporaba podrazumijeva svaki postupak iji je temeljni rezultat otpad koji slui nekoj korisnoj svrsi, na nain da zamjenjuje druge materijale koji bi se inae koristili za ispunjavanje konkret-ne funkcije, odnosno iji je rezultat otpad koji se priprema za ispunjavanje te funkcije, u po-strojenju ili u iroj ekonomiji. Dodatak II Okvirne direktive o otpadu ukljuuje nepotpuni popis postupaka oporabe.

1.2.5. Odlaganje otpada na odlagalitima

Odlaganje otpada na odlagalitima podrazumi-jeva svako djelovanje koje nije oporaba, ak i u sluaju u kojem tijekom postupka dolazi do se-kundarnih posljedica u obliku obnavljanja tvari ili energije.

Kako bi se relevantna hijerarhija gospodarenja otpadom provela u djelo, Europska unija odredi-la je u direktivi WFD 2008/98/EZ nove ciljeve:

Do 2020. godine priprema za ponovno koritenje i recikliranje otpadnih materijala, u najmanju ruku papira, metala, plastike i stakla iz domainstava, a mogue i iz dru-gih izvora u mjeri u kojoj su ti tokovi otpada slini otpadu iz kuanstava, poveat e se na najmanje 50% teine otpada;

Do 2020. godine priprema za ponovno koritenje, recikliranje i druge vrste oporabe materijala iz neopasnog graevinskog otpa-da, ukljuujui postupke zatrpavanja u koji-ma se otpad koristi kao zamjena za druge materijale, a iskljuujui prirodne materijale definirane u kategoriji 17 05 04 u popisu otpada, poveat e se na najmanje 70% te-ine otpada.

1.3. Planiranje gospodarenja otpadom

Direktiva WFD 2008/98/EZ zahtijeva uspostavu jednog plana gospodarenja otpadom, ili vie njih. Mini-malna traena razina planiranja jest nacionalna razina. Brojne su zemlje odluile razraivati regionalne planove gospodarenja otpadom, ako je infrastruktura (odlagalita, spalionice, jedinice za razvrstavanje) usmjerena na opsluivanje veih regija, a ne pojedinih opina. Lokalna opinska razina uglavnom se ko-risti kako bi se razrijeilo pitanje lokacija za prikupljanje otpada i lokacija za kontejnere za otpad, te kako bi se opisali praktini koraci u okviru gospodarenja otpadom, poput uestalosti prikupljanja otpada i ruta za prikupljanje, ili planiranih naknada za odravanje sustava gospodarenja otpadom.

Planovi gospodarenja otpadom trebaju razloiti analizu sadanje situacije u gospodarenju otpadom u konkretnoj zemljopisnoj jedinici, kao i mjere koje treba poduzeti kako bi se poboljala priprema za ponovno koritenje, recikliranje, oporabu i odlaganje otpada na nain koji e ukljuivati razuman odnos prema okoliu, uz ocjenu na koji e nain plan poduprijeti provedbu ciljeva i odredbi ove Direktive.

Okvirna direktiva o otpadu navodi mogunosti oporabe dodjeljujui kodove pod oznakom R, koje kasnije koriste dionici zadueni za gospodarenje otpadom u raznim djelatnostima gospodarenja otpadom.

Primjerice:

R 2 Obnavljanje/regeneracija otapala;

R 6 Regeneracija kiselina i luina;

R 8 Oporaba sastojaka iz katalizatora.

Prema podacima Eurostata, ukljuujui energetsko iskoritavanje koje predstavlja 60% ukupne opora-be. 2006. godine u Europskoj uniji oporabi je pod-vrgnuto oko 43% otpada.

Jeste li znali?

Direktiva WFD navodi postupke oporabe dodjelju-jui kodove s oznakom D, koje kasnije koriste dio-nici zadueni za gospodarenje otpadom u raznim postupcima gospodarenja otpadom.

Primjerice:

D 1 Odlaganje u ili na tlo (npr. odlagalite);

D 2 Obrada zemljita (npr. bioloka razgrad- nja tekuina ili muljeva isputenih na tlo).

Prema podacima Eurostata, 2006. godine oko 52% obraenog otpada u Europskoj uniji zavrilo je na odlagalitima.

Premda se oporabi i recikliranju otpada posveu-je znaajna pozornost, velik dio otpada zavrava na odlagalitima. Kako bi se poboljala oporaba, otpad se treba prikupljati odvojeno, ako je to teh-niki, okolino i ekonomski praktino, te ga se ne smije mijeati s drugim otpadom, odnosno drugim materijalom koji posjeduje drukije karakteristike. Direktiva WFD zahtijeva da se do 2015. godine us-postavi odvojeno skupljanje barem sljedeih tvari: papira, metala, plastike i stakla.

Jeste li znali?

14 15

Planovi gospodarenja otpadom moraju sadravati sljedee sastavnice:

vrstu, koliinu i izvor otpada generiranog na odreenom podruju; otpad za koji se oekuje da e biti dovezen na nacionalno podruje ili e biti izvezen iz njega; te ocjenu razvoja tokova otpada u budunosti;

postojee sheme prikupljanja otpada i kljune lokacije za odlaganje i oporabu otpada, ukljuujui sve posebne aranmane za otpadna ulja, opasni otpad, ili tokove otpada na koje se odnosi kon-kretno zakonodavstvo Zajednice;

procjenu potreba za novim shemama prikupljanja otpada, zatvaranjem postojeih postrojenja za otpad, dodatnom infrastrukturom postrojenja za otpad te, ako je nuno, procjenu potreba za investicijama u vezi s tim elementima;

dovoljno informacija o kriterijima za odabir lokacija i kapacitetu buduih odlagalita ili veih postrojenja za oporabu, ako je to nuno;

ope politike gospodarenja otpadom, ukljuujui planirane tehnologije i metode za gospodarenje otpadom, odnosno politike u vezi s otpadom koje ukljuuju konkretne probleme upravljanja.

Plan gospodarenja otpadom moe sadravati sljedee elemente:

organizacijske aspekte u vezi s gospodarenjem otpadom, ukljuujui opis raspodjele odgovornosti izmeu javnih i privatnih dionika zaduenih za gospodarenje otpadom;

procjenu korisnosti i prikladnosti koritenja gospodarskih i drugih instrumenata pri rjeavanju raznih problema u vezi s otpadom, uzimajui u obzir potrebu da se odri kvalitetno funkcioniranje unutarnjeg trita;

koritenje kampanja podizanja svijesti i openito pruanje informacija javnosti, odnosno konkret- nim grupama korisnika;

S ciljem pruanja potpore nacionalnim, regionalnim i lokalnim nadlenim tijelima u pripremi planova gospodarenja otpadom, Europska komisija objavila je 2003. godine metodoloke smjernice. Smjerni-ce nisu obvezujue naravi, a cilj im je potaknuti koherentniju i bolje prilagoenu praksu planiranja u Europskoj uniji. Objavljene su na sljedeoj internetskoj adresi: http://ec.europa.eu/environment/waste/plans/index.htm

1.4. Naelo oneiiva plaa

Prema naelu oneiiva plaa, trokove gospodarenja otpadom treba snositi izvorni proizvoa otpada, odnosno sadanji ili prijanji posjednici otpada. Proizvoa otpada i posjednik otpada trebaju gospodariti otpadom na nain koji jami visoku razinu zatite okolia i zdravlja ljudi.

Naelo oneiiva plaa vano je uzeti u obzir pri planiranju investicija u sektoru otpada. Meutim, ta naela teko je odrati u zemljama u kojima veina proizvoaa otpada ima vrlo nizak prihod i time slabu sposobnost plaanja. Lokalna tijela trebaju lobirati na nacionalnoj razini kako bi se pobrinula za to da im budu dostupna dovoljna osigurana sredstva kako bi mogli ispuniti zahtjeve iz direktiva, no ta sredstva takoer je u samoj opini potrebno raspodijeliti na prikladan nain.

1.5. Naelo odgovornosti proizvoaa

Naelo odgovornosti proizvoaa zasniva se na naelu oneiiva plaa, a njime se proizvoaa odreene robe fiziki ili financijski smatra odgovornim za itav ivotni ciklus te robe i ambalau u koju je roba pakirana, i onda kad potroa vie ne koristi tu robu. Kad se proizvoae smatra odgovornim za troak oporabe i odlaganja njihovih proizvoda, poveava se vjerojatnost da e dizajnirati ekonominije proizvode koje je lake rastaviti i ponovno koristiti, kao i reciklirati.

Kako bi se potaknulo ponovno koritenje i prevencija, recikliranje i drugi naini oporabe otpada, nova Okvirna direktiva o otpadu (WFD) zahtijeva od drava lanica EU-a da osiguraju da za pravnu osobu odnosno pojedinca koji profesionalno razvija, proizvodi, prerauje, obrauje, prodaje ili uvozi proizvode (proizvoa proizvoda) vrijedi iroko shvaena odgovornost proizvoaa.

iroko shvaena odgovornost proizvoaa moe ukljuivati prihvat vraenih proizvoda i otpada koji preostaje nakon koritenja tih proizvoda, kao i naknadno gospodarenje otpadom i financijsku odgo-vornost za takve aktivnosti.

U podruju odgovornosti proizvoaa takoer se moe uvesti obveza pruanja javno dostupnih infor-macija o mjeri u kojoj se proizvod moe ponovno koristiti i podvrgnuti recikliranju.

16 17

2. Strateko planiranje gospodarenja otpadom u Hrvatskoj

2.1. Planiranje gospodarenja otpadom

2.1.1. Nacionalno planiranje gospodarenja otpadom

Kljuni dokumenti za planiranje i provoenje sustavnih aktivnosti u podruju gospodarenja otpadom u Hrvatskoj su Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) koju je Hrvatski sabor donio 14. listopada 2005. temeljem lanka 8. Zakona o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08) i njen provedbeni dokument Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine (NN 85/07) koji je Vlada Republike Hrvatske donijela 19. srpnja 2007. temeljem lanka 9. Zakona o otpadu.

Ve dugi niz godina u Hrvatskoj je znaajan problem neodrivo gospodarenje otpadom koji uglavnom zavrava na neureenim odlagalitima, a to ima negativan utjecaj na sve sastavnice okolia. Bilance ko-liina i sastav komunalnog otpada nisu dovoljno precizni pa problem prognoze kretanja koliina moe izazvati tekoe u planiranju potrebnih kapaciteta. Prisutno je nedovoljno potivanje zakonskih propisa, a komunalna naknada nije dovoljna za pokrivanje trokova. Takoer nema uinkovitih instrumenata za gospodarenje otpadom koji nastaje u poslovnom i javnom sektoru, graani nisu dovoljno upueni u potrebe razvrstavanja i adekvatnog odlaganja otpada, jedinice lokalne i regionalne samouprave nisu dovoljno stimulirane za udruivanje radi zajednikog rjeavanja problema na regionalnoj razini itd.

Polazei od ove ocjene stanja te vizije o primjerenom sustavu gospodarenja otpadom, Strategija gos-podarenja otpadom definirala je ciljeve i predloila mjere za njihovo postupno ostvarivanje do 2025. godine te je tako dan okvir za uspostavu dugorono odrivog gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.

Vizija gospodarenja otpadom koja se eli postii jest:

Postupno organiziranje sredita gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu, odlagaliti-1. ma i drugim sadrajima: uz Zagreb, dvadeset upanijskih i etiri regionalna sredita, uz postu-pnu sanaciju i zatvaranje veine postojeih odlagalita.

Zabrana odlaganja otpada na otocima i gradnju pretovarnih stanica s odvojenim prikupljanjem, 2. reciklaom i baliranjem ostatnog otpada i prijevoz u centre na kopnu.

Posebna zatita podzemnih voda na krkom podruju od eventualnog prodora procjednih voda 3. iz odlagalita i drugih graevina.

Sprjeavanje isputanja otpada u more, jezera, rijeke i potoke. 4.

Centar za gospodarenje opasnim otpadom s mreom sabiralita5. *.

Kontrolirane prioritetne tokove otpada . 6.

Visok stupanj sudjelovanja domae industrije, opreme i usluga u projektima gospodarenja ot-7. padom kao doprinos smanjivanju nezaposlenosti i deficita vanjsko-trgovinske bilance.

Angaman stranih partnera i kapitala na temelju nezavisnih studija izvodljivosti i potporu za-8. jednikim ulaganjima na osnovi javno-privatnog partnerstva na bazi najboljih dostupnih teh-nologija.

Jaanje postojee organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje meuresorske koordinacije za gos-9. podarenje otpadom, to bi osiguralo suradnju relevantnih ministarstava za pojedine tokove otpada.

Edukacija javnosti, strunjaka i upravnih struktura.10.

[*] Komunalni otpad, graevinski otpad i otpad od ruenja, proizvodni i rudarski otpad, poljoprivredni i umarsko drveni otpad, opasni otpad, ambalani otpad, otpadna vozila, otpadne gume, otpadna elektrina i elektronika oprema (e-otpad), komunalni mulj, otpad ivotinjskog porijekla, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, postojana organska oneiavala i medicinski ot-pad.

Ciljevi koje je Strategija definirala u podruju gospodarenja otpadom su strateki i kvantitativni izbor ciljeva polazi od temeljnih naela i shvaanja kako postoji hijerarhija postupaka s otpadom odreena optereenjem okolia otpadom. Izbjegne li se nastajanje otpada, uklonjen je pritisak na okoli u pot-punosti i, suprotno, sve to se odloi izlae okoli pritisku. Ostvarivanje stratekih ciljeva jami jaanje sustava i njegovo funkcioniranje, a kvantitativni ciljevi odreuju dinamiku ostvarivanja stratekih ciljeva.

STRATEKI CILJ 1:

IZBJEGAVANJE NASTAJANJA I SMANJIVANJE KOLIINA OTPADA NA IZVORU TE OTPADA KOJI SE MORA ODLOITI, UZ MATERIJALNU I ENERGETSKU OPORABU OTPADA:

Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje koliina otpada na izvoru istijom proizvodnjom, odgojem i obrazovanjem, ekonomskim instrumentima, planovima gospodarenja otpadom, primjenom po-zitivnih propisa i IPPC direktive, ulaganjem u moderne tehnologije i sl.

Odvojeno skupljanje otpada na izvoru.

Gradnja podsustava odvojenog prikupljanja i iskoritavanja, odnosno zbrinjavanja vanijih vrsta otpada (ambalani otpad, stari automobili, itd.).

STRATEKI CILJ 2:

RAZVITAK INFRASTRUKTURE ZA CJELOVITI SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM IVO** (STVARANJE UVJETA ZA UINKOVITO FUNKCIONIRANJE SUSTAVA):

Usklaivanje hrvatske regulative i informacijskog sustava s EU-om.

Gradnja infrastrukturnih graevina i postrojenja - regionalna odlagalita, energane na otpad i spalionice, postrojenja za mehaniko bioloku obradu, biokompostane, odlagalita.

Gradnja kapaciteta servisnih slubi sustava gospodarenja otpadom.

STRATEKI CILJ 3:

SMANJENJE RIZIKA OD OTPADA:

Sanacija postojeih odlagalita uz zatvaranje ili produljenje rada.

Koritenje postojeih energetskih i industrijskih kapaciteta za zbrinjavanje opasnog otpada

Primjena prihvatljivih metoda i naina gospodarenja otpadom rukovodei se najboljom praksom.

STRATEKI CILJ 4:

DOPRINOS ZAPOSLENOSTI U HRVATSKOJ:

Razvoj domae industrije i poduzetnitva.

Usavravanje organiziranosti domae industrije.

Proizvodnja komunalne opreme.

[**] IVO - Izbjegavanje - Vrednovanje - Odlaganje

18 19

Poseban naglasak nacionalnog Plana u razmatranom razdoblju je na:

uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom,

sanaciji i zatvaranju postojeih odlagalita,

sanaciji crnih toaka*,

razvoju i uspostavi regionalnih i upanijskih centara za gospodarenje otpadom, s predobradom otpada prije konanog zbrinjavanja ili odlaganja i

uspostavi potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom.

[*] Crne toke (stara optereenja) su lokacije u okoliu visoko optereene otpadom nakon dugotrajnog neprimjerenog gospoda-renja proizvodnim (tehnolokim) otpadom.

STRATEKI CILJ 5:

EDUKACIJA UPRAVNIH STRUKTURA, STRUNJAKA I JAVNOSTI ZA RJEAVANJE PROBLEMA GOSPO-DARENJA OTPADOM.

Do 2025. godine predvia se gotovo potpuni obuhvat stanovnitva organiziranim prikupljanjem komu-nalnog otpada, znatan rast recikliranog i obraenog komunalnog otpad i bitno smanjivanje odloenog komunalnog i biorazgradivog otpada. Takoer se oekuje smanjivanje broja slubenih (i drugih) odla-galita te postupno formiranje regionalnih i upanijskih centara i poveanje udjela saniranih i zatvorenih odlagalita.

Prikaz 2. Kvantitativni ciljevi za koliine otpada u Hrvatskoj do 2025. godine

CILJEVIUdio (%) / godina

2005. 2010. 2015. 2020. 2025.

Stanovnitvo obuhvaeno organiziranim prikupljanjem ko-munalnog otpada 80 85 90 95 99

Koliina odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada 6 8 12 18 25

Koliina obraenog komunalnog otpada 2 10 20 25 30

Koliina odloenog komunalnog otpada 95 80 68 58 45

Koliina odloenog biorazgradivog komunalnog otpada od koliine proizvedene 1995. godine 95 85 75 55 35

Prikaz 3. Kvantitativni ciljevi za odlagalita otpada u Hrvatskoj do 2025. godine

CILJEVIUdio (%) / godina

2005. 2010. 2015. 2020. 2025.

Regionalni centri za gospodarenje otpadom 0 1-2 2-3 3 4

upanijski centri za gospodarenje otpadom 0 3-7 7-10 10-14 14-21

Slubena odlagalita (legalna odlagalita, odlagalita u postupku legalizacije, slubena odlagalita, dogo-vorna odlagalita)

187 100 50 30 14-21

Udio saniranih odlagalita (od broja ustanovljenog za 2000.)

5 65 75 85 100

Temeljni zadatak Plana gospodarenja otpadom u razdoblju od 2007. do 2015. godine jest organizira-nje provoenja glavnih ciljeva Strategije postavljene za razdoblje 2005. do 2025. na podruju gospo-darenja otpadom.

Legalna odlagalita otpada su graevine za (trajno) odlaganje otpada, pred-viene odgovarajuim prostorno-planskim dokumentima i izgraene u skladu s vaeim propisima, a rade uz odobrenje nadlenog tijela lokalne samouprave na temelju provedene procjene o utjecaju na okoli te ishoenih dozvola - lokacijske, graevinske i uporabne.

Odlagalita otpada u postupku legalizacije su graevine za (trajno) od-laganje otpada, predviene odgovarajuim prostorno-planskim dokumentima za koja je zapoeo, ali jo nije dovren postupak procjene utjecaja na okoli, odno-sno, ishoenje potrebnih dozvola - lokacijske i graevinske, a za nova odlagalita i uporabne dozvole.

Slubena odlagalita otpada su, uglavnom, vei neureeni prostori za (traj-no) odlaganje otpada, predvieni odgovarajuim prostorno-planskim dokumen-tima, za koja nije proveden postupak procjene utjecaja na okoli niti raspolau ijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, graevinskom, uporabnom), a rade na temelju rjeenja ili odluke nadlenog tijela lokalne uprave i samouprave te su u sustavu slubeno organiziranog dovoza otpada ovlatenih komunalnih poduzea.

Dogovorna odlagalita otpada su, uglavnom, neureeni manji prostori za odlaganje otpada koji nisu predvieni odgovarajuim prostorno-planskim doku-mentima i za koje nije proveden postupak procjene utjecaja na okoli. Ona ne raspolau nijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, graevinskom, upo-rabnom), ali djeluju uz znanje ili u dogovoru s tijelom nadlene lokalne samoupra-ve. Uglavnom nisu u sustavu slubeno organiziranog dovoza otpada ovlatenih osoba.

Jeste li znali?

20 21

Prikaz 5. Plan aktivnosti i provedbe Plana gospodarenja otpadom za razdoblje 2007.-2015.

Aktivnosti CiljeviIzvor sred-stava

Nositelj aktivnosti

Vremenski plan

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

UTVRDJIVANJE REALNIH KOLIINA OPASNOGA, NEOPASNOG I INERTNOG OTPADAIzmjena propisa o prijavi podataka o na-stanku i tijeku svih vrsta otpada

uspostava uinko-vitije kontrole i evi-dencije nastanka i tokova otpada

dobivanje realnih podataka o vrsta-ma i koliinama otpada

uspostava pouz-danoga informa-cijskog sustava u skladu sa zahtjevi-ma i standardima EU-a

obuhvaanje svih obveznika KEO-a

DP, PPFEU

MZOPUG

AZO

UDU

GK

OK

KEO

Utvrivanje metodologije prikupljanja podataka

Institucionalno osnaivanje tijela drav-ne uprave nadlenih za gospodarenje otpadom

Unapreivanje/razvoj informacijskog sustava o otpadu (uvoenje kontrole kvalitete podataka)

Izrada liste svih obveznika prijave KEO-a za opasni, neopasni i inertni otpad

Edukacija djelatnika ureda dravne uprave

Edukacija gospodarskih subjekata koji proizvode opasni otpad

Ukljuivanje neevidentiranih gospodar-skih subjekata u informacijski sustav o gospodarenju otpadom

Inspekcijski nadzor potencijalnih obve-znika KEO-a (proizvoaa otpada)

PREVENCIJA I SMANJIVANJE OPASNOGA, NEOPASNOG I INERTNOG OTPADAIzrada i provedba akcijskog plana edu-kacije i promocije mogunosti prevenci-je i smanjivanja otpada svih zainteresira-nih strana nevladinih udruga, javnosti, gospodarstva

osiguravanje uvjeta za izbjegavanje na-stajanja i smanjiva-nje koliina otpada na izvoru nastanka

DP,

MI,

G,

PPFEU

MZOPUG

FZOEU

HCP,

G

Izrada sustava informiranja koji e svim zainteresiranim subjektima uiniti dostu-pnim sve relevantne tehnike informaci-je i poticati ih na istiju proizvodnju

smanjivanje rizika od opasnog ot-pada

Identifikacija industrije koja proizvodi najvie neopasnog/opasnog otpada i/ili koja ima najloiju praksu gospodarenja neopasnim otpadom

smanjivanje kolii-na otpada koje je potrebno obraditi

Izrada uputa/smjernica primjene istije proizvodnje po industrijskim granama/gospodarskim djelatnostima

proaktivan pristup primjeni istije pro-izvodnje

Subvencioniranje i financiranje projeka-ta istije proizvodnje, recikliranja i opo-rabe otpada

Transpozicija i primjena IPPC direktive

Sanacija crnih toaka i odlagalita ot-pada

Pregled aktivnosti koje se namjeravaju provesti u razdoblju od 2007. do 2015. godine, njihov ter-minski plan te odreeni nositelji aktivnosti i izvori financiranja sistematino su prikazani u glavi 7. Plana gospodarenja otpadom RH i ovdje su dani u prikazu 5. u nastavku. U sklopu predmetne tabli-ce, u formi napomena su po pojedinim dijelovima dani i dodatni izvadci iz Plana koji dodatno opisuju pojedine aktivnosti, odnosno ciljeve.

Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva koje je duno, jednom godinje, podnositi Vladi Republike Hrvatske izvjee o izvrenju utvrenih obve-za i uinkovitosti poduzetih mjera iz Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2007. do 2015. godine.

Prikaz 4. Shema gospodarenja otpadom u Hrvatskoj

tok INERTNOG otpada

tok NEOPASNOG otpada (komunalni i proizvodni neopasni otpad)

tok NEOPASNOG otpada odvojeno prikupljenog

tok OPASNOG otpada

*CGOO (Centar za gospodarenje opasnim otpadom) moe i ne mora sadravati odlagalite opasnog otpada

OTPAD

INERTNI NEOPASNI OPASNI

PRETOVARNA STANICA

OBRADA

OPORABA

ODLAGALITE NEOPASNOG

OTPADA

ENERGIJA

OBRADA

ODLAGALITE INERTNOG

OTPADA

CGOO*

OBRADA

ODLAGALITE OPASNOG OTPADA

OPORABA

CGO

OBRADA

ODLAGALITE OPASNOGOTPADA

OBRADA

22 23


Nositelj aktivnosti

Vremenski plan

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

USPOSTAVA ODRIVOG SUSTAVA GOSPODARENJA NEOPASNIM I INERTNIM OTPADOMUtvrivanje kapaciteta i naina prikupljanja opa-snoga, neopasnog i inertnog otpada

definiranje loka-cija PS-a, CGO-a, CGOO-a, skladita opasnog otpada

uspostava odri-vog sustava priku-pljanja, prijevoza, skladitenja, obra-de i zbrinjavanja otpada

osiguravanje uvje-ta za gospodare-nje svim vrstama otpada

usklaivanje pro-storno-planske do-kumentacije

gradnja PS-a, CGO-a, CGOO-a, skladita opasnog otpada

smanjivanje udjela biorazgradivog ot-pada u komunal-nom otpadu koji se odlae na odla-galita (C)

smanjivanje emisija u okoli

ouvanje ljudskog zdravlja

FZOEU

PS

OGP

PPFEU

MZOPUG

MINK

JRLS

PP

Utvrivanje kapaciteta i naina prijevoza neopa-snog otpada od sakupljaa do PS/CGO-a

Izrada smjernica i kriterija za sakupljae, prijevo-znike, tvrtke koje upravljaju PS i CGO

Izrada programa otvaranja RD-a i otvaranje RD-a s uspostavom sustava prikupljanja sekundarnih sirovina (A)

Odabir lokacije za CGO (B) i PS

Studija izvodljivosti za CGOO

Odabir lokacije CGOO-a, skladita opasnog ot-pada

Donoenje upanijskih planova gospodarenja otpadom

Izmjene i dopune prostorno-planske dokumen-tacije uvrtavanjem mree PS-a i CGO-a na po-druju RH

Izrada projektne dokumentacije za gradnju CGO-a i PS-a

Izrada projektne dokumentacije za gradnju CGOO-a

Osnovani ili odabrani KT-i

Sklapanje ugovora upanija/regije sa svim gra-dovima i opinama o zajednikom osnivanju i koritenju budueg CGO-a

Postupak javne nabave za izvoenje radova za PS i CGO

Izvoenje graevinskih radova (PS i CGO)

Gradnja CGOO-a

Ugradnja opreme za obradu otpada (CGO)

Rad CGO i PS


Nositelj aktivnosti

Vremenski plan

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

EDUCIRANJE I INFORMIRANJE JAVNOSTIIzrada programa edukacije javnosti, pojedinih ciljanih skupina o gospodarenju za opasni, ne-opasni i inertni otpad

institucionalno ja-anje

MZOPUG

AZO

FZOEU

Izrada akcijskog plana upoznavanja javnosti s planiranim aktivnostima gradnje centra-ciljano informiranje

usuglaavanje i ob jed in javan je problematike gos-podarenja otpa-dom

DP

OGP

G

PPFEU

Izrada programa informiranja javnosti o stanju na podruju gospodarenja neopasnim i inertnim otpadom i o ostvarivanju postavljenih ciljeva

oblikovanje politi-ke gospodarenja otpadom

JRLS

NU

UDUIzrada programa ukljuivanja graana u lokalne akcije uspostave sustava gospodarenja neopa-snim i inertnim otpadom

kontrola i nadzor izvrenja pojedinih aktivnosti Plana gospodarenja ot-padom RH

INICIRANJE AKTIVNOSTI I PRAENJE PLANA GOSPODARENJA NEOPASNIM I INERTNIM OTPADOMOsnivanje koordinacije gospodarenja otpadom kontinuirano podi-

zanje razine znanja upravnih struktura i javnosti o odri-vom gospodarenju opasnim otpadom

DP

Vlada RH

MZOPUG

AZO

UDU

JRLS

Donoenje programa rada koordinacije gospo-darenja otpadom

kontinuirano in-formiranje javnosti o gospodarenju opasnim otpadom

Izvjee o provedbi plana gospodarenja otpa-dom

usklaivanje s pro-pisima EU

Izrada nacionalne liste indikatora (obveza iz Za-kona o zatiti okolia)

osiguravanje/olak-avanje pristupa informacijama

Definirati obveze uz ispunjavanje zahtjeva prema meunarodnim obvezama- rijeiti preklapanja u nadlenostima/aktivnostima DZS-a i AZO-a

Potpuno usklaenje sa zahtjevima EU-a po pita-nju podataka (propisi, metodologija)

Razvoj web-servisa

Skraenice u stupcima izvor sredstava i nositelj aktivnosti:

DP (Dravni proraun), PPFEU (Predpristupni fondovi EU-a), MZOPUG (Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva), AZO (Agencija za zatitu okolia), UDU (Ured dravne uprave - promjenom regulative od poetka 2008. godine poslovi vezani uz zatitu okolia preli su u odjele za zatitu okolia na razini upanije), GK (Gospodarska komora), OK (Obrtnika komora), KEO (Katastar emisija u okoli - promjenom regulative iz 2008. go-dine oformljen je Registar oneiavanja okolia koji je preuzeo funkciju KEO), MI (Meunarodne institucije), G (Gos-podarstvo), FZOEU (Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost), HCP (Hrvatski centar za istiju proizvodnju), PS (Privatna sredstva), OGP (upanijski/opinski/gradski proraun), MINK (Ministarstvo kulture), JRLS (Jedinice regionalne/lokalne samouprave), PP (Privatni partneri), NU (nevladine udruge), DZS (Dravni zavod za statistiku).

Skraenice u stupcima aktivnosti i ciljevi:

RD (Reciklana dvorita), PS (Pretovarna stanica), CGO (Centar za gospodarenje otpadom), CGOO (Centar za gospodarenje opasnim otpadom), KT (upanijsko komunalno poduzee)

24 25

Prikaz 7. Mjere i postupci za smanjenje koliine komunalnog otpada na odlagalitima organiziranog prikuplja-nja otpada

BIORAZGRADIVI OTPAD

28 -40%

kuhinjski otpad, vrtni ot-pad, piljevina

minimalizacija otpada

odvojeno prikupljanje - kompostiranje u CGO-ima

mijeani otpad - obrada u CGO-ima

PAPIR I KARTON

22-26%

novine, razne tiskovine, bi-ljenice, karton, papirnata ambalaa

odvojeno prikupljanje - oporaba u papirnoj industriji


STAKLO

4-7%

boce, ambalaa zbrinjavanje po Pravilniku NN 97/05, 115/05

druge staklene posude, ae, ravno staklo

odvojeno prikupljanje - oproba u industriji stakla

mijeani otpad - inertni ostanak u daljnoj obradi

PLASTIKA (polimerne tvo-revine)

11-18%

boce, ambalaa zbrinjavanje po Pravilniku NN 97/05, 115/05

druge posude, folije, razni predmeti

odvojeno prikupljanje - oporaba

mijeani otpad - gorivi ostatak

METALI (kovine)

4-7%

Al posude - ambalaa zbrinjavanje po Pravilniku NN 97/05, 115/05

druge limenke, razni pred-meti

odvojeno prikupljanje - oporaba

mijeani otpad - inertni ostatak

OPASNI KOMU-NALNI OTPAD

0,5-1,5%

otpadni lijekovi zbrinjavanje po Pravilniku

otpadna uljazbrinjavanje po Pravilniku

odvojeno prikupljanje - obrada u CGOO-u

OSTALI OTPAD

10-18%

pelene, sloenci, tekstil, obua i odjea, guma, koa, kosti i dr.


Prikaz 8. Procjena smanjenja koliina komunalnog otpada na odlagalitima

2000000

1500000

1000000

500000

0

2005

.20

06.

2010.

2009

.20

08.

2007

.20

16.20

15.20

14.20

13.20

12.2011.

2017.

Proizvedeni komunalni otpad

Ukupna koliina koja se odlae

Koliina otpada koja se odlae na drugi nain, nije obuhvaena sustavom prikupljanjaot

pad

{t}

godina

(A) Plan gospodarenja otpada prepoznaje vanost primanog izdvajanja, odnosno odvojenog prikupljanja otpada te se u tom segmentu odreuje da se:

povea broj reciklanih dvorita (RD), odnosno da se poveaju koliine odvojeno prikupljenog otpada, ali pri tome treba strogo voditi rauna o trokovima.Okvirno se moe raunati da je gravitacijsko podruje RD-a u radijusu od dva do etiri km, u veliini od 5000 do 50.000 stanovnika, odnosno jedno reciklano dvorite po naselju. Nia je vrijednost ekvivalentna za manje naseljena podruja;

povea broj (vrste) tvari koje se odvojeno prikupljaju (graevinska uta, opasni otpad iz kuanstava i dr.);

sustavno provodi edukacija i promie kvalitetna komunikacija s graanima;

u slabije naseljenim podrujima organizira postavljanje minimalno jednog RD-a po naselju s brojem i veliinom posuda prilagoenima veliini naselja (u ovim podrujima provode se edukativno promotivne akcije za promociju kunog, odnosno vrtnog kompostiranja otpada);

gue naseljena mjesta i gradovi opremaju veim brojem posuda za odvojeno prikupljanje predvidivo od 30 do 50 posuda na 1000 stanovnika. Turistika mjesta s izrazitom sezonskom oscilacijom broja korisnika komunalnog sustava opremaju se za vrno optereenje (predvidivi broj posuda je od 50 do 100 na 1000 posjetitelja).

Prikaz 6. Procjene udjela otpada koji e se izdvajati iz komunalnog otpada primarnim izdvajanjem do 2015. uz opis naina pro-vedbe primarnog izdvajanja

2004. 2015.

Odvajanje iz komu-nalnog otpada Nain

Odvajanje iz komu-nalnog otpada Nain

Vrsta otpada % t Organizirano prikupljanje % t Organizirano prikupljanje

Biootpad 0,01 182 RD, organizirano prikupljanje 3 59.000Primjena posebnih propisa, organizirano prikupljanje, reciklana dvorita

Papir i karton 3,69 48.000 RD, organizirano prikupljanje 6 117.000 Primjena posebnih propisa, organizirano prikupljanje

Staklo 1,00 13.000 Organizirano prikupljanje 6 117.000 Reciklana dvorita, organi-zirano prikupljanje

Metal 0,02 300 RD, organizirano prikupljanje 6 117.000

Plastika+PET 0,2 2,548 2

Ukupno 4,92 64.452 23 451.000

Ostalo 95,08 1.245.548 77 1.502.000

Ukupno 100 1.310.000 100 1.953.000

(B) CGO - Centri za gospodarenje otpadom: Plan nije definirao hoe li svaka upanija imati svoj centar za gospodarenje otpadom (ukupno 20) ili e biti manji broj tzv. regionalnih centara za gospodarenje otpadom (u tom sluaju 13 CGO u Hrvatskoj). Plan je razradio, dominantno s financijskog aspekta, obje varijante, a odabir koncepta preputa se upanijama. Lokacije CGO odreuju se u upanijskim planovima.

(C) Kako bi se smanjile emisije plinova u okoli koje nastaju odlaganjem otpada s visokim udjelom biorazgradivih komponenti postavljaju se sljedei ciljevi: (1) do 2012. udio biorazgradivoga komunalnog otpada koji se odlae na odlagalite mora se smanjiti na 75% masenog udjela biorazgradivoga komunalnog otpada koji je proizveden 1997.; (2) do 2015. udio biorazgradivoga komunalnog otpada koji se odlae na odlagalite mora se smanjiti na 50% masenog udjela biorazgradivoga komunalnog otpada koji je proizveden 1997.; (3) do 2020. udio biorazgradivoga komunalnog otpada koji se odlae na odlagalite mora se smanjiti na 35% masenog udjela biorazgradivoga komunalno otpada koji je proizveden 1997.

Smanjivanjem udjela biorazgradive komponente otpada, a to se planira realizirati dominantno obradom u CGO, realizacijom planova u segmentu primarnog odvajanja te primjenom mjera i postupaka iz prikaza 7. oekuje se znatno smanjivanje koliine komunalnog otpada koji je potrebno odloiti na odlagalita u razdoblju od 2007. do 2015.

Napomene:

26 27

Prikaz 9. Porast udjela stanovnitva obuhvaenog sustavom

Plansko razdobljeUdio stanovnitva obuhvae-nog sustavom organiziranog

skupljanja

2007. - 2010. 90%

2011. - 2015. 95%

2016. - 2020. 98%

2.1.2. Regionalno planiranje gospodarenja otpadom

Sukladno zakonskim propisima jedinice regionalne samouprave dune su donijeti planove gospodare-nja otpadom upanija, odnosno Grada Zagreba za razdoblje od osam godina. Zakonskim propisima je odreeno i da planovi gospodarenja otpadom upanija, odnosno Grada Zagreba moraju biti usklaeni sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske te sa Strategijom odrivog razvitka Republike Hrvatske, Planom zatite okolia Republike Hrvatske i programom zatite okolia upanije, odnosno Programom zatite okolia Grada Zagreba. Na taj se nain nastoji osigurati usklaenost plani-ranja i djelovanja u podruju gospodarenja otpadom na nacionalnoj i regionalnoj razini.

2.1.3. Lokalno planiranje i regulativa

Sukladno zakonskim propisima jedinice lokalne samouprave dune su donijeti planove gospodarenja otpadom opina i gradova za razdoblje od osam godina. Zakonskim propisima odreeno je i da planovi gospodarenja otpadom opina i gradova moraju biti usklaeni sa upanijskim planom gospodarenja otpadom i upanijskim programom zatite okolia.

2.2. Investicijsko planiranje

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske dala je procjenu potrebnih poetnih i ponovnih ulaganja za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj za razdoblje od 2005. do 2025 godine te izvore finan-ciranja.

Procjena visine ukupnih ulaganja prema Strategiji iznosi 24.389 mil. HRK, odnosno 3.252 mil. EUR (ra-zrada po pojedinim stavkama prikazana je u prikazu 10.) od ega za ope mjere i izbjegavanje otpada procjena ulaganja iznosi 525 mil. HRK (70 mil. EUR), za komunalni otpad 16.965 mil. HRK (2.262 mil. EUR), a za druge vrste otpada 6.899 mil. HRK (920 mil. EUR). Procjena je uzela u obzir gradnju postro-jenja za zbrinjavanje otpada i graevina za mehaniko-bioloku i termiku obradu, te druga tehnoloka rjeenja, osim opcije odlaganja neobraenog otpada kao konanog rjeenja.

Prikaz 10. Procjena potrebnih financijskih sredstava za sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj

mil HRK mil EUR

OPE MJERE I IZBJEGAVANJE OTPADA

1.

Ope mjere (istraivanje i utvrivanje stvarnog stanja gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, izrada programa gospodarenja svim vrstama otpada, uspostava in-formacijskog sustava gospodarenja otpadom, prilagodba nacionalnih propisa iz podruja otpada propisima EU-a, itd.)

225 30

2.Izbjegavanje otpada (programi za odgoj i obrazovanje o otpadu, poticanje istije proizvodnje i istijih proizvoda, poticanje istije potronje, smanjivanje ambalae)

300 40

UKUPNO 1.-2.: 525 70

KOMUNALNI OTPAD3. Centri za gospodarenje otpadom s biokompostanama 3.450 460

4. Prikupljanje otpada - mehanizacija 3.255 434

5. Sabiralita otpada (reciklana dvorita, otoci i sl.) 720 96

6. Energane na otpad prva faza Grad Zagreb 2.175 290

7. Energane na otpad druga faza 3.292 439

8. Postrojenja za mehaniko-bioloku obradu 622 82

9. Pretovarne stanice s baliranjem 480 64

10. Dogradnja odlagalita 390 52

11. Sanacija odlagalita 2.581 344

UKUPNO 3.-11.: 16.965 2.262

OSTALI OTPAD12. Opasni otpad 937 125

13. Graevinski otpad 712 95

14. Poljoprivreda i umarsko-drvni otpad 1.500 200

15. Drugi glavni tokovi otpada 1.875 250

16. Sanacija starih optereenja 750 100

17. Industrija i rudarski otpad 1.125 150

UKUPNO 12.-17.: 6.899 920

SVEUKUPNO 24.389 3.252

*Procjene nisu obuhvatile trokove pogona i odravanja dijelova sustava gospodarenja otpadom.

Predvieni izvori financiranja za ostvarivanje investicija u sustavu gospodarenja otpadom su (1) javni izvori, dakle dravni proraun, Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost i prorauni jedinica regi-onalne i lokalne samouprave i (2) drugi izvori koji obuhvaaju koncesije i druga javno/privatna partner-stva, komercijalni kapital (trite leasinga i vlasniki udjeli), vlastite izvore, donacije, predpristupne, kohe-zijske i strukturne fondove EU-a i meunarodne financijske institucije s povoljnim kreditima, kamatama i razdobljem poeka. Iz javnih izvora planira se u razdoblju od 2006. do 2015. godine osigurati najvie polovica potrebnih financijskih sredstava za investicije u podruju gospodarenja otpadom i to iz drav-nog prorauna 7.317 mil. HRK (1.626 mil. EUR), iz Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (FZOEU) u razdoblju od 2006. do 2015. godine 2.439 mil. HRK (325 mil. EUR), iz prorauna upanija i Grada Zagreba u razdoblju od 2006. do 2015. godine 1.223 mil. HRK (163 mil. EUR) te iz prorauna opina i gradova u razdoblju od 2006. do 2015. godine 1.222 mil. HRK (163 mil. EUR). Sredstva iz dravnog prorauna odnose se dominantno na ulaganja u energane na otpad i na opasni otpad.

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine (NN 85/07) obu-hvaa trokove financiranja projekata sanacije i zatvaranja postojeih i neureenih odlagalita, sanacije tzv. crnih toaka (ostataka prethodne industrijske aktivnosti), gradnje centara za gospodarenje otpa-dom i pretovarnih stanica te je odredio izvore financiranja za iste.

28 29

U Planu gospodarenja otpadom RH procijenjeni investicijski trokovi gradnje CGO-a i uspostave sustava za upanijski koncept iznose 397.000.000 EUR, a za regionalni koncept iznose 350.000.000 EUR. Pro-cjene navedenih investicijskih trokova napravljene su na temelju u Planu napravljenih procjena koliina komunalnog otpada za obradu i procjena koliina goriva iz otpada u 2010. godini, uz pretpostavku procjena koliina graevinskog otpada iz projekta LIFE 04 TCY/CRO/000114 Nacrt plana gospodare-nja graevinskim otpadom u Republici Hrvatskoj. S obzirom na to da je tijekom obrade graevin-skog otpada veinu otpada mogue reciklirati, procjena njegovih koliina vanija je za kapacitiranje postrojenja za obradu nego za njegovo odlaganje. Kako drugi izvori i koliine inertnog otpada nisu poznati, ulazne koliine za planiranje odlagalita za inertni otpad obuhvaaju samo dio graevinskog otpada koji se nakon obrade ne moe iskoristiti i mora se odloiti na odlagalite. Za potrebe procjena u okviru ove analize pretpostavljeno je da se nakon obrade mora odloiti 3% od ukupne koliine obrae-noga graevinskog otpada. Kao osnova za izraun ukupne investicije uzeta je tehnologija mehaniko-bioloke obrade otpada (MBO) s energetskim iskoritavanjem (bioreaktorsko odlagalite). Za procjenu trokova gradnje bioreaktorskog odlagalita, odlagalita neopasnog i inertnog otpada koriteno je ne-koliko modula razliitih kapaciteta koji su kombinirani prema procijenjenim koliinama otpada. U ovom proraunu nisu uzeti u obzir trokovi zemljita i infrastrukture izvan lokacije CGO-a.

Prikaz 11. Elementi trokova gradnje CGO-a i uspostave sustava gospodarenja neopasnim (komunalnim i proi-zvodnim) otpadom za izradu procjene investicije

1. Trokovi preliminarnih radova (prethodni radovi, unutranja komunalna infrastruktu-ra, pripremni radovi i zemljani radovi)

2. Trokovi gradnje unutranje cestovne infrastrukture

3. Trokovi gradnje ulazno izlazne - izlazna zone i ograde

4. Trokovi gradnje ograde i unutarnje zelene zone

5. Trokovi gradnje zone za privremeno skladitenje

6. Trokovi gradnje plinsko-crpne stanice s bakljom

7. Trokovi gradnje postrojenja za predobradu procjednih voda

8. Trokovi nabave i postavljanja opreme i provedbe monitoringa

9. Trokovi gradnje bioreaktorskog odlagalita

10. Trokovi nabave mobilne opreme za bioreaktorsko odlagalite (strojevi potrebni za odravanje odlagalita)

11. Trokovi gradnje odlagalita za neopasni otpad

12. Trokovi nabave mobilne opreme za odlagalite neopasnog otpada (strojevi potrebni za odravanje odlagalita)

13. Trokovi gradnje odlagalita za inertni otpad

14. Trokovi nabave mobilne opreme za gospodarenje inertnim otpadom (drobilica za graevinski otpad)

15. Trokovi nabave MBO tehnologije s energetskim iskoritavanjem

16. Pretovarna stanica

Strategija sufinanciranja projekta CGO predvia da e se privatnim sredstvima financirati postrojenje za obradu otpada u CGO-u, modelom javno-privatnog parnerstva (JPP). Javnim sredstvima sufinancirat e se gradnja CGO-a i uspostava sustava (odlagalita, obrada otpadnih voda, pogonski objekti, unu-tranja infrastruktura, druga oprema, pretovarne stanice) bez postrojenja za obradu otpada (MBO).

Javnim sredstvima lokalne/regionalne samouprave financirat e se kupnja (davanje na raspolaganje) zemljita za budui CGO, gradnja komunalne infrastrukture (pristupni putevi, vodovod, odvodnja, elektrina energija) do budueg CGO-a.

Sufinanciranje gradnje sustava gospodarenja komunalnim otpadom na upanijskim/regionalnim razi-nama osigurat e se tako da e se ulaganja u javni dio (CGO bez MBO-a) pokriti iz sredstava FZOEU i Instrumenata pretpristupne pomoi (IPA) u iznosu do 80 %, a sredstva lokalne/regionalne samouprave pokriti e ostalih 20 % investicije.

Sufinanciranje se odnosi na:

gradnju CGO-a (bez MBO-a i proizvodnje elektrine energije iz bioplina);

gradnju PS-a (nunog broja PS-a u regiji/upaniji).

Budui CGO-i imaju isto pravo sufinanciranja bez obzira na to koriste li se sredstva EU-a ili domaih fondova ili i jedna i druga. Nakon realizacije gradnje sustav gospodarenja otpadom mora biti financijski samoodriv, odnosno mora pokrivati operativne trokove za vrijeme rada odlagalita, daljnju gradnju, zatvaranje i odravanje odlagalita nakon zatvaranja.

Iz Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost sa maksimalno 60% sufinancirat e se projektno/tehnika dokumentacija za CGO, istrani radovi na lokaciji CGO-a te dokumentacija za prijavu za sufi-nanciranje.

Iako je ve iz prethodnih opisa pregledno odakle se koji projekti financiraju, sumarni pregled izvora financiranja, odnosno sredstava za provedbu aktivnosti i projekata predvienih Planom gospodarenja otpadom u RH dan je saeto u prikazu 12.

Prikaz 12. Izvori financiranja provedbe Plana gospodarenja otpadom RH

A) JAVNI IZVORI FINANCIRANJA

Dravni proraunSredstva dravnog prorauna koristit e se u manjoj mjeri za investicijske radove u sanacijama i gradnji budueg su-stava gospodarenja otpadom. Primarno e se koristiti za poticanje i razvoj sustava, pripremu programa i projekata razvoja i sanacije, poglavito crnih toaka.

FZOEU

FZOEU financijski podrava i potie programe i projekte na podruju zatite okolia:

sanaciju i poboljavanja upravljanja odlagalitima te postupno zatvaranje postojeih odlagalita komunalnog otpada;

sanaciju smetlita (divlja odlagalita) koja svojim postojanjem predstavljaju opasnost za okoli i ljudsko zdravlje i za sprjeavanje nenadziranog odlaganja otpada;

gradnju CGO-a, CGOO-a i odlagalita za inertni otpad;

sanaciju odlagalita opasnog otpada lokacija visoko oneienog okolia;

poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada (postavljanje zelenih otoka radi odvojenog prikupljanja komunalnog otpada u kontejnerima za staklo, papir, plastiku, bio-razgradivi otpad i dr.);

uspostavu i unaprjeivanje sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada i to: ambalaom i ambalanim otpadom, otpadnim elektrinim i elektronikim ureajima i opremom, vozilima kojima je istekao vijek trajanja, otpadnim baterijama i akumulatorima koji sadre odreene opasne tvari, otpadnim gumama, infektivnim otpa-dom iz zdravstvenih ustanova, otpadom iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina te otpadnim uljima.

Prorauni JLS i JRS i sred-stva komunalnih drutava u vlasnitvu JLS

Za osiguravanje zemljita za smjetaj lokacije CGO-a i pretovarnih stanica te za infrastrukturu do lokacije CGO-a

EU fondovi

Od poetka 2007. Hrvatskoj su dostupna sredstva IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance /Instrument Predpri-stupne Pomoi) kao integriranog instrumenta koji je zamijenio program CARDS te pretpristupne programe Phare, ISPA i Sapard. Novi program IPA namijenjen je pruanju pomoi zemljama kandidatima u pripremi za upravljanje strukturnim fondovima koji e im biti dostupni nakon pristupanja EU-u.

Operativni program za okoli (Environmental Operation Programme EOP) obuhvaa trogodinje razdoblje pro-gramiranja (od 2007. do 2009.) za komponentu III IPA programa u iznosu od 55 000.000 eura i temelji se na pret-hodnim ulaganjima sufinanciranima preko ISPA programa. Stoga su prioriteti Operativnog programa za okoli:

gradnja infrastrukture za gospodarenje otpadom u cilju uspostavljanja integriranog sustava gospodarenja otpadom u RH u iznosu od 27.500,000 eura;

zatita hrvatskih vodnih resursa unapreivanjem sustava vodoopskrbe, odvodnje i proiavanja otpadnih voda u iznosu od 27.500,000 eura.

B) PRIVATNI IZVORI FINANCIRANJAPrivatna ulaganja u CGO (javno-privatno partnerstvo, koncesije i dr.) i privatna ula-ganja u primarno izdvajanje i prikupljanje otpada

Planom gospodarenja otpadom RH predviaju se privatna ulaganja u primarnu selekciju, prikupljanje i obradu korisnog otpada (plastini materijali, staklo, metali, gume, papir, ulja .. ), te u tehnoloku i termiku obradu komu-nalnoga, opasnog, neopasnog tehnolokog i graevinskog otpada preko koncesija i JPP-a.

30 31

3. Kljuni dionici u gospodarenju otpadom i potreba za njihovom suradnjomBudui da je otpad toliko raznolik u smislu karakteristika i izvora iz kojih potjee, gospodarenje otpadom utjee na niz skupina u drutvu. Zadaci i odgovornosti svake pojedine skupine pritom se razlikuju.

3.1. Proizvoai otpada

Meu proizvoae otpada spadaju svi oni dionici ija aktivnost proizvodi otpad (izvorni proizvoai otpada), odnosno svatko tko provodi pripremne aktivnosti za preradu, mijeanje ili druge postupke koji imaju za posljedicu promjenu sastava tog otpada.

Proizvoai otpada predstavljaju iznimno raznoliku skupinu, a jednako je raznolik i otpad to ga proi-zvode.

Prikaz 13. Proizvoai otpada

TRGOVINA

UREDI

Primarna je dunost pokuati unaprijed sprijeiti, odnosno izbjei stvaranje otpada. U sluaju da to nije mogue, potrebno je stvorenim otpadom gospodariti na nain prikladan za okoli:

razvrstavajui i ponovno koristei otpad; odnosno:

kontaktirajui odgovarajuu tvrtku za gospodarenje otpadom koja e se pobrinuti za recikliranje i oporabu otpada.

3.2. Dionici zadueni za gospodarenje otpadom

Dionik zaduen za gospodarenje otpadom je osoba koja se bavi prikupljanjem, prijevozom, oporabom i odlaganjem otpada, ukljuujui nadzor tih djelatnosti i naknadnu brigu za odlagalita otpada te uklju-ujui korake koji se poduzimaju u svojstvu trgovca, odnosno posrednika.

Prikaz 14. Kljune aktivnosti u gospodarenju otpadom

1. PRIKUPLJANJE 2 . PRIJEVOZ

3. OPORABA 4. ODLAGANJE

Prikupljanje otpada podrazumijeva dovoz otpada na odreeno mjesto, ukljuujui preliminarno razvr-stavanje i preliminarno skladitenje otpada u svrhu prijevoza do postrojenja za obradu otpada. Prijevoz otpada obino regulira odgovarajue zakonodavstvo. Europska zajednica razvila je posebnu regulativu o prijevozu otpada u obliku uobiajenih postupaka u vezi s prijevozom otpada u Europsku uniju, unutar Unije i izvan nje.

Ovisno o otpadu i mogunostima obrade otpada, proizvoa otpada koristi usluge raznih dionika zaduenih za gospodarenje otpadom i kontaktira ih kao pruatelje usluga. Postoje vrste otpada koje se mogu reciklirati, odnosno podvrgnuti oporabi, no postoje i vrste otpada koje se mogu jedino spaliti, odnosno izravno dovesti na odlagalite.

Prikaz 15. Opa shema gospodarenja otpadom

PROIZVOAOTPADA

32 33

3.3. Nadlena tijela

Zakonodavstvo EU-a u podruju otpada zahtijeva odreene zadatke i odgovornost ne samo od pro-izvoaa otpada i dionika zaduenih za gospodarenje otpadom, ve i od nadlenih tijela. Budui da EU ima vrlo sloenu institucionalnu strukturu, drave lanice dune su definirati koja su postojea tijela odgovorna za koje zadatke.

Zadaci nadlenih tijela su sljedei:

izdavanje dozvola za svaku ustanovu ili poduzee koje namjerava provoditi obradu otpada. Za- konodavstvo EZ-a definira kljune zahtjeve u vezi s izdavanjem dozvola. Posebno se naglaava da nadleno tijelo u sluaju u kojem smatra da namjeravana metoda obrade nije prihvatljiva s gledita zatite okolia treba odbiti izdavanje dozvole. Nadleno tijelo treba voditi evidenciju o tvrtkama kojima je izdana dozvola, kao i evidenciju o eventualnim posebnim odobrenim uvjetima;

nadlena tijela usmjeravaju razvoj planova gospodarenja otpadom, premda praktinu razradu teksta mogu obavljati i vanjski konzultanti;

provedba povremenog inspekcijskog nadzora rada dionika zaduenih za gospodarenje otpadom;

dunost izvjetavanja Europske komisije o statusu provedbe zakonodavstva u podruju otpada u konkretnoj dravi lanici.

3.4. Uloga lokalnih samouprava

Premda politika i zakonodavstvo EU ne navodi posebne zadatke za tijela lokalne samouprave, iskustvo pokazuje da su lokalna i regionalna nadlena tijela suoena s odreenim posebno izazovnim pitanjima, a radi se o sljedeem:

treba definirati i provesti koherentnu strategiju gospodarenja otpadom (ukljuujui planove gos-podarenja na raznim razinama);

potrebno je uspostaviti odvojene sustave prikupljanja i razvrstavanja za niz raznih tokova otpada;

treba uspostaviti nova, odgovarajua postrojenja za obradu otpada i odlagalita;

potrebno je uspostaviti uinkovitu horizontalnu suradnju izmeu lokalnih samouprava i vertikal-nu suradnju izmeu razliitih razina nadlenih tijela (izmeu lokalne i regionalne razine, a takoer i nacionalne razine gdje je to korisno);

nuno je osigurati financiranje uspostave/poboljavanja skupe infrastrukture za odrivo gospo-darenje otpadom;

potrebno je nadvladati problem manjka podataka te ispuniti iroke zahtjeve nadzora;

potrebna je uinkovita provedba i kontrola;

treba prevladati manjak administrativnih kapaciteta na regionalnoj i lokalnoj razini (manjak financija, informacija i tehnike strunosti);

treba poboljati transparentnost i sudjelovanje javnosti.

Prema propisima i planskim dokumentima s podruja gospodarenja otpadom u Hrvatskoj obveze jedi-nica lokalne samouprave - gradova i opina - su sljedee:

Utvrivanje lokacija za graevine i postrojenja za gospodarenje otpadom u prostornim planovima. Rok za odreivanje lokacija graevina namijenjenih skladitenju, oporabi i zbrinjavanju otpada bio je 31.12.2008.

Donoenje planova gospodarenja otpadom opina i gradova za osmogodinje razdoblje. Planovi opina i gradova trebaju biti usklaeni s planovima gospodarenja otpadom vieg reda.

Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno opine sadri osobito

(1) mjere odvojenog prikupljanja komunalnog otpada,

(2) mjere za upravljanje i nadzor odlagalita za komunalni otpad,

(3) popis otpadom oneienog okolia i neureenih odlagalita,

(4) redoslijed aktivnosti sanacije neureenih odlagalita i otpadom oneienog okolia,

(5) izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.

Praenje provedbe planova gospodarenja otpadom opina, odnosno gradova.

Gospodarenje komunalnim otpadom.

Opina i grad duni su meusobno suraivati i uz koordinaciju upanije osigurati provedbu pro- pisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada. Gradovi i opine bili su duni na svojem podruju postaviti odgovarajue spremnike i osigurati gradnju reciklanog dvorita za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom do kraja prosinca 2008. te osigurati gradnju naj-manje jednoga reciklanog dvorita za graevinski otpad do listopada 2008. Rokovi su naalost bili nerealno postavljeni, te ih veina gradova i opina nije mogla ispuniti.

Gradovi i opine duni su osigurati uklanjanje i zbrinjavanje i/ili oporabu otpada koji je nepoznata osoba odloila izvan odlagalita otpada na njihovom podruju.

Gradovi i opine duni su osigurati sredstva za financiranje gradnje graevina za gospodarenje komunalnim otpadom.

Gradovi i opine duni su isplatiti naknade vlasnicima legalnih nekretnina u blizini (500 m) graevina namijenjenih zbrinjavanju otpada koje koriste opine, odnosno gradovi.

Donoenje odluka o dodjeli koncesije za djelatnosti i graevine vezane uz komunalni otpad ako se djelatnost obavlja za podruje grada ili opine

Utvrivanje naina i osiguravanje provoenja obrauna trokova gospodarenja komunalnim otpadom iz kuanstva do 31.12.2009.

Dostava podataka o otpadu u skladu s propisima.

Sudjelovanje u programima educiranja i informiranja javnosti.

Najvei izazovi i problemi opina i gradova oekuju se u pronalaenju financijskih sredstava za sanaciju postojeih neureenih odlagalita i otpadom oneienog okolia. Iako ove projekte sufinancira FZOEU znatna sredstva moraju se osigurati i iz prorauna JLS, a pri tome treba uzeti u obzir i nunost finan-ciranja drugih projekata u podruju gospodarenja otpadom - studijski i konkretni radovi na realizaciji istih - u vremenskim okvirima odreenima u propisima i planovima gospodarenja otpadom vieg reda. Tu je i postupak utvrivanja lokacija za graevine namijenjene skladitenju, oporabi i zbrinjavanju ot-pada u dokumentima prostornog ureenja opina i gradova, to je i u redovnom postupku vremenski zahtjevan proces, a s obzirom na prirodu graevina mogue je oekivati otpor javnosti (eng. Not in my backyard - NIMBY efekt) to za posljedicu moe imati neispunjavanje odreenih planskih okvira za uspostavu sustava gospodarenja otpadom.

3.5. Modeli opinske regionalne suradnje

Suradnja razliitih razina uprave i razliitih regija vana je za uspjeno gospodarenje otpadom. Re-gionalna tijela trebaju redovito komunicirati s lokalnim tijelima na svom upravnom podruju, kao i s drugim nadlenim regionalnim tijelima. To omoguava koordinaciju i uinkovitost postupaka te prua nain kako podijeliti iskustva o najboljoj praksi provedbe i rjeenjima zajednikih problema. Suradnja meu opinama nuna je kako bi se uspostavila regionalna postrojenja (npr. postrojenja za razvrsta-vanje, obradu i zavrno odlaganje otpada) i kako bi se njima upravljalo, a takva suradnja ujedno moe pomoi u smanjenju trokova.

34 35

1. model:

Uspostavlja se regionalna organizacija za gospodarenje otpadom na temelju odluke svih opina u regiji svi imaju jednako pravo glasovanja. Uspostavlja se regionalna organizacija tvrtka (d.o.o.) pruatelj usluga koja obavlja sljedee zadatke:

Nastoji pruiti visokokvalitetnu uslugu pojedincima i pravnim osobama u podruju prikupljanja i odlaganja otpadaIzvjetava skuptinu osnivaa (opine)

Svakodnevni rad organizira lan Uprave.

Ovisno o kapacitetima i interesu opina, mogu se uspostaviti dva modela suradnje:

u modelu svi imaju jednaka prava;

predstavnici najjae opine preuzimaju vodeu ulogu.

Prikaz 16. Regionalna organizacija za gospodarenje otpadom model jednakog sudjelovanja opina

2. model:

Ukljuuje neke/najjae opine u regiji. Regionalna organizacija za gospodarenje otpadom uspostavlja se odlukom nekih opina u regiji. Regionalna organizacija fukcionira kao Agencija te obavlja sljedee zadatke:

Nastoji organizirati gospodarenje otpadom sukladno zakonskim odredbama kojima se ureuje djelovanje opina (postoji obveza organiziranja usluga u zajednici na podruju nadlenosti)

Nadzor provodi Uprava (predstavnici osnivakih opina)

Svakodnevni rad organizira direktor Agencije.

Prikaz 17. Regionalna organizacija za gospodarenje otpadom model sudjelovanja najjaih opina

Uspostavljanje regionalnog sustava gospodarenja otpadom razvijalo se u Latviji u nekoliko smjerova. U poetku, primjenjivao se prvi opisani model suradnje. Npr. za regiju Sjeverni Vidzeme uspostavljena je 1998. tvrtka ZAAO d.o.o. (www.zaoo.lv) koja je ukljuivala opine iz 4 upanije, ukupno njih 81. Svaka od opina dionik je u tvrtki te ima pravo odluivanja na godinjoj skuptini kada se donose stra-teke smjernice ukljuujui financijska pitanja. Skuptina bira Upravni odbor tvrtke. Tvrtka je zaduena za razvoj nove infrastrukture u regiji (odlagalite, pogon za razvrstavanje otpada, reciklana dvorita i druge lokacije za odlaganje otpada), praktino upravljanje (skupljanje otpada, razvrstavanje, prijevoz do odlagalita), te zatvaranje starih odlagalita. Kako bi dostigli postavljene ciljeve u gospodarenju otpadom, ova tvrtka provodi mnoge edukacijske aktivnosti.

Drugi model primjenjen je u regiji gdje jedan vei grad dominira po koliini generiranog otpada. Lie-pajas RAS (www.liepajasras.lv) je regionalna tvrtka za gospodarenje otpadom u jugozapadnoj Latviji koju je 2000. uspostavilo gradsko i upanijsko vijee regije Liepaja. Tvrtka ima 3 dionika - 2 osnivaa te opinu gdje se gradi novo odlagalite. S obzirom da opine nisu direktne dionice regionalne tvrtke za gospodarenje otpadom Liepajas RAS, usluge zbrinjavanja otpada (skupljanje, razvrstavanje, prijevoz do odlagalita) ugovaraju se u proceduri javne nabave. Na taj nain je regionalna tvrtka za gospoda-renje otpadom primarno zaduena za upravljanje odlagalitem.

Jeste li znali?

36 37

3.6. Institucionalna struktura i nadlena tijela u HrvatskojZakonskim propisima na snazi, gospodarenje otpadom ukljueno je u sve razine uprave (nacionalna, regionalna, lokalna, mjesna), gotovo sva podruja gospodarstva od proizvodnje, potronje i svakod-nevnog ivota, te ukljuuje velik broj raznovrsnih sudionika.

Sudionici u sustavu gospodarenja otpadom i njihove najvanije zadae koje proizlaze iz zakonskih pro-pisa vidljivi su iz sljedeeg prikaza:

Prikaz 18.

A) UPRAVNE STRUKTURE

DRAVNA RAZINA

Hrvatski sabor:

Donoenje Zakona o otpadu i drugih relevantnih propisa Donoenje Strategije gospodarenja otpadom

Saborski odbori:

Davanje miljenja o pojedinim zakonima i dokumentima

Vlada Republike Hrvatske:

Donoenje Plana gospodarenja otpadom Donoenje uredbi Mandatorno odreivanje lokacija graevina u sustavu gospodarenja otpadom

Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost:

Ubiranje naknada (naknade za vozila na motorni pogon, oneiavanje zraka oksidima sumpora i duika i ugljikovim dioksidom, optereenje oko-lia opasnim i neopasnim tehnolokim (industrijskim) otpadom)Financiranje projekata i odreivanje uvjeta za dodjelu sredstava (sanacija odlagalita otpada, poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada, obrada otpada i iskoritavanje vrijednih svojstava otpada, poticanje istije proizvodnje i izbjegavanje emisija u proizvodnim procesima)

Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva:

Priprema novog zakonodavstva Priprema novih standarda Priprema strategije gospodarenja otpadom i plana gospodarenja otpadom RHDonoenje provedbenih propisa Priprema izvjea o stanju okolia i programa zatite okolia Odobravanje zahtjeva na temelju procjena utjecaja na okoli Izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom (osim za odlagalita inertnog otpada)Inspekcija i nadzor nad provedbom zakona i podzakonskih akata Gospodarenje opasnim otpadom (provedba mjera) Nadzor nad AZO-om i FZOEU-om

Agencija za zatitu okolia (AZO):

Priprema izvjea o gospodarenju otpadom u okviru izvjea o stanju oko- liaRazvoj i koordinacija jedinstvenog informacijskog sustava zatite okolia (ISZO)Razvoj pokazatelja za praenje stanja na podruju otpada, odreivanje i izrada prioritetnog seta pokazateljaSuradnja s Europskom agencijom za okoli

Dravni zavod za mjeriteljstvo i Hrvatska akreditacijska agencija:

Akreditacija ispitnih laboratorija Standardizacija oznaka Standardizacija pojmova u podruju gospodarenja otpadom izdavanje odgovarajuih normi

Sredinja tijela dravne uprave zaduena za:

industriju, rudarstvo, energetiku more, turizam, promet poljoprivredu, umarstvo, vodno gospodarstvo zatitu prirode zdravstvo znanost, obrazovanje financije upravu pravosue europske integracije

Sudjelovanje u rjeavanju problema gospodarenja otpadom.

REGIONALNA RAZINA

upanijske vlasti / Grad Zagreb

Donoenje planova gospodarenja otpadom Odreivanje lokacija u prostornim planovima i izdavanje dozvola za odlagalita neopasnog i inertnog otpadaOsiguravanje uvjeta i provedba mjera za gospodarenje proizvodnim, ambalanim, graevinskim i drugim otpadomIzdavanje odgovarajuih dozvola Prikupljanje podataka o otpadu (registar oneiivaa okolia)

Lokalne vlasti (opine i gradovi ukljuujui Grad Zagreb)

Donoenje planova gospodarenja otpadom i odreivanje lokacija u prostornim planovima Provedba mjera za gospodarenje komunalnim otpadom Prikupljanje i dostavljanje podataka

B) OSTALI SUDIONICI

Proizvoai i uvoznici proizvoda i otpada:

Pravne i fizike osobe aktivnou kojih nastaje otpad (kuanstva, gospodarsvo, javni sektor) sudjeluju u sustavu gospodarenja ot-padom na razini drave, jedinice regionalne i lokalne samoupra-ve ovisno o nainu i stupnju organiziranosti te znanju, svijesti i informiranostiDonoenja planova gospodarenja otpadom Dostavljanje podataka odgovarajuim tijelima

Tvrtke za gospodarenje otpadom:

Prikupljanje i prijevoz otpada te upravljanje graevinama i postrojenjima za gospodarenje otpadomDostavljanje podataka odgovarajuim tijelima

Konzultantske tvrtke, strukovne organizacije i udruge:

Provoenje aktivnosti kojima se unaprjeuju praksa, svijest, infor- miranost i potie sudjelovanje

38 39

4. Gospodarenje komunalnim otpadom

4.1. Sustav prikupljanja otpada i uloga opina

4.1.1. Odvojeno prikupljanje otpada

Zadatak planiranja shema prikupljanja otpada i veih postrojenja za oporabu i odlaganje otpada proi-zlazi iz odgovornosti nadlenih tijela za planiranje gospodarenja otpadom.

U prolosti EU nije izravno postavljala bilo kakve ciljeve u vezi s komunalnim otpadom. Odvojeno priku-pljanje otpada uglavnom se odnosilo na relevantne tokove otpada povezane s proizvodima, kao to su ambalaa, otpadna vozila, elektrini i elektroniki otpad.

Nova direktiva WFD 2008/98/EZ postavlja posebne ciljeve za ponovno koritenje i recikliranje otpadnih materijala, to svakako ukljuuje papir, metal, plastiku i staklo iz kuanstava, a moe ukljuiti i druge izvore u mjeri u kojoj su tokovi otpada iz drugih izvora slini tokovima otpada iz kuanstava. Ciljevi se zasnivaju na iskustvu u prikupljanju tih vrsta otpada i mogunosti recikliranja, kao i na s time povezanoj mogunosti da se na taj nain postigne uteda prirodnih resursa.

Razlikuju se etiri vrste otpada, a svaka zemlja moe odrediti nain na koji e se otpad prikupljati. Jedna mogunost ukljuuje uspostavu lokacija za skupljanje otpada s etiri kontejnera u blizini gotovo svakog kuanstva, a u nekim podrujima uvode se posebne izdvojene lokacije za otpad, u koje je potrebno donijeti otpad. Sheme se mogu razlikovati ne samo od zemlje do zemlje, ve i regionalno unutar jedne zemlje.

Prikaz 19. Kvantitativni ciljevi, odnosno stope oporabe i recikliranja nekih vrsta otpada u Hrvatskoj

OTPAD ROKSTOPA (% teine)

OPORABA RECIKLIRANJE

Ambalani otpad 2010. 2015.50 - 60

6525 - 45 55 - 60

Otpadna vozila 2015. 2025.85 95

80 85

E-otpad (kg/stan/god) 2010. 70 - 80 50 - 80

Otpadne gume 2010. 2015.70 - 80

9060 - 70

70

Otpadna ulja 2010. 90 -

Prema propisima i planskim dokumentima s podruja gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, obveza je gradova i opina na svojem podruju postaviti odgovarajue spremnike* i osigurati izgradnju recikla-nih dvorita (RD) za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom te osigurati izgradnju najmanje jednoga RD za preuzimanje graevnog otpada sa svojeg podruja. U RD-ima je potrebno organizirati i prikupljanje glomaznog otpada. Prema Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 85/07) prigodom odabira mikrolokacije osobito je vano da RD bude smjeteno tako da graani mogu to jednostavnije doi do njega. Okvirno se moe raunati da je gravitacijsko podruje RD-a u radijusu od dva do etiri km, u veliini od 5.000 do 50.000 stanovnika, odnosno jedno reciklano dvorite po naselju. U slabije naseljenim podrujima organizira se postavljanje minimalno jednog RD-a

[*] Spremnici i posude za odvojeno prikupljanje otpada mogu se postaviti u sklopu zelenih otoka ili na sabirnim mjestima u nase-ljima ili uz spremnik za prikupljanje komunalnog otpada

po naselju s brojem i velii-nom posuda prilagoenima veliini naselja. Gue na-seljena mjesta opremaju se veim brojem posuda za odvojeno prikupljanje predvidivo od 30 do 50 po-suda na 1.000 stanovnika. Turistika mjesta s izrazitom sezonskom oscilacijom bro-ja korisnika komunalnog su-stava opremaju se za vrno optereenje (predvidivi broj posuda je od 50 do 100 na 1.000 posjetitelja). RD tre-baju biti i mjesta na kojima graani mogu na jednostavan i prihvatljiv nain dobiti informacije o gospodarenju otpadom, a osobito u pogledu smanjivanja koliina i tetnosti vlastitog otpada te u pogledu boljeg iskoritavanja raznog otpada. Stanovnitvo se o radu RD-a (radno vrijeme, vrste otpada i dr.) obavjetava u sredstvima javnog informiranja.

4.1.2. Ugovaranje

Budui da su usluge gospodarenja otpadom povezane s pitanjem financija i isplata sredstava, apsolut-no je presudno da se definiraju odgovarajui ugovori izmeu relevantnih dionika u sustavu.

Zakonodavstvo EU-a u vezi s konkurencijom zahtijeva primjenu javne nabave za razne vrste usluga, ukljuujui gospodarenje otpadom. Stoga brojne zemlje u Europi organiziraju javne natjeaje za priku-pljanje i obradu komunalnog otpada. Naelno je pravilo da razdoblje ugovaranja iznosi pet godina.

Iskustvo latvijskih opina ukazuje na to kolika je vanost definiranja zadataka i zahtjeva u vezi s kva-litetom za tvrtke u podruju gospodarenja otpadom. Opine trebaju definirati uestalost pranjenja spremnika, zahtjeve u vezi s odravanjem lokacija za prikupljanje otpada, te veliinom i bojama spremnika, potrebu za uspostavom odvojenih spremnika za staklo, papir, itd. Opis zadataka treba odvojeno definirati podruja stambenih blokova kao i pojedinane stambene posjede.

4.2. Ekonomski aspekti odvojenog prikupljanja otpada

Budui da se prikupljanje otpada treba zasnivati na naelu pokrivanja trokova, vrlo je bitno razmotriti ekonomske aspekte kad se uspostavlja novi sustav prikupljanja otpada, ili kad se razmatra reorganizacija sustava. S jedne strane dolazi do trokova za pruanje usluga gospodarenja otpadom sukladno prav-nim zahtjevima, a s druge strane postoji potreba za prihodima koje generiraju proizvoai otpada. Kad se primjenjuje naelo pokrivanja trokova, potrebni prihodi izraavaju se u obliku naknade koju treba plaati po jedinici otpada kojom se gospodari. Subvencije se ne smiju izravno uvoditi u sustav.

Meutim, teret investicija za nove drave lanice EU-a iznimno je visok, a dostupnost sredstava slaba, pa drava stoga moe subvencionirati investicije iz vlastitog prorauna, ili iz meunarodnih fondova.

Smatra se da naknada za odreene osnovne usluge, kao to su gospodarenje otpadom ili gospodarenje vodama, ne smije iznositi vie od 1% dohotka kuanstva.

U Hrvatskoj postoje velike razlike u odvozu otpada iz raznih gradova jer dok primjerice u Varadinu svako domainstvo ima odvoz otpada jednom tjedno, Dubrovnik je jedinstven po uestalosti odvoza otpada - komunalni otpad se odvozi svakodnevno, a jednom tjedno postoji odvoz glomaznog otpada

U Hrvatskoj kao i u Latviji ne postoji odvojeno prikupljanje otpada od vrata do vrata, a iskustvo pokazuje da npr. tamo gdje su uspostavljeni zeleni otoci recikliranje dosie 30%, dok u ostalim sluajevima 90% komunalnog opasnog i neopasnog otpada jo uvijek zavrava na odlagalitima

Postoje pozitivni primjeri odvojenog prikupljanja i recikliranja otpada kod nas i u svijetu (http://www.ipetitions.com/petition/ekoloskogospodarenje-otpadom/).

Jeste li znali?

40 41

Prikaz 20. Ekonomski aspekti u gospodarenju otpadom

USLUGE U VEZI S OTPADOMPRIHOD OD GENERATORA OTPADA / POSJEDNIKA

(naknade)investicijski trokovi

o p e r a t i v n i trokovi

o k o l i n i trokovi

potpore / subvencije

Jo jedan vaan imbenik za uspostavu sustava odvojenog prikupljanja otpada lei u dostupnosti tri-ta za prikupljene tokove otpada kao to su papir, staklo, plastika. U sluaju da na tritu recikliranog materijala ne postoji potranja za sirovinama, nije mogue odravati sustav odvojenog prikupljanja otpada, budui da se tvrtke za gospodarenje otpadom suoavaju s potekoama u vezi s preprodajom odvojenih tokova otpada. Tako i taj razvrstani otpad zavri na opinskim odlagalitima.

Od 1.1.2010. komunalne tvrtke u Hrvatskoj trebale bi uvesti obraun po koliini proizvedenog otpada - to znai po volumenu, teini ili broju la-nova domainstva, to e predstavljati financijski izazov jer e suprotno uvrijeenom oekivanju, cijene za krajnjeg korisnika porasti.

Sjeverni dio Hrvatske (npr. Varadinska i Meimurska upanija) ima veliki postotak naplate naknade za gospodarenje otpadom po stanovniku, a vlasnik nekretnine obveznik je fiksnog dijela naplate, bez obzira da li u nekretnini ivi ili ne.

Primjer dobrog informiranja graana, izmeu ostalog i o uslugama/struk-turi cijena moete pronai na web stranicama akom d.o.o. - Gradskog komunalnog poduzea akovec (www.cakom.hr).

Jeste li znali?

bvencijeotpore / subpotpore / subbvencijeubv

5. Odlaganje otpada

5.1. Ciljevi Direktive EZ-a

Cilj Direktive Vijea 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlaganju otpada jest sprijeiti ili maksimalno smanjiti negativne uinke odlaganja otpada na okoli, kroz uvoenje strogih tehnikih zahtjeva u vezi s otpadom i odlagalitima. Direktiva je namijenjena sprjeavanju ili smanjenju tetnih uinaka odlaganja otpada na okoli, naroito na povrinske i podzemne vode, tlo, zrak i ljudsko zdravlje.

5.2. Obveze

Direktiva zahtijeva da odlagalita otpada budu klasificirana te da se razliite vrste otpada prethodno obrauju i odlau na odvojena odlagalita. Takoer su navedene ciljne vrijednosti u vezi sa smanjenjem bioloki razgradivog otpada. Direktiva standardizira nadzorne i operativne procedure, ukljuujui obra-du procjednih voda, kontrolu plinova te zatitu voda i tla. Operateri odlagalita otpada moraju obavljati konkretan i sveobuhvatan nadzor nad odlagalitima otpada, ak i nakon zatvaranja. Direktiva takoer navodi postupak na temelju kojega e Komisija razvijati i prihvaati nove tehnike standarde.

Klasifikacija odlagalita

Odlagalita se dijele na tri skupine:

odlagalita za opasni otpad;

odlagalita za neopasni otpad;

odlagalita za inertni otpad.

Komunalni otpad i industrijski otpad koji ne posjeduje karakteristike opasnog otpada odlagat e se na odlagalitima za neopasne vrste otpada.

Prethodna obrada

Sav otpad koji se odlae na odlagalitu mora se prethodno obraditi, osim ako je rije o inertnom otpadu za koji ne postoji tehniki izvediva obrada, odnosno ako je rije o otpadu ija obrada ne bi imala za posljedicu smanjenje opasnosti po zdravlje ili okoli.

Upravljanje odlagalitima otpada i njihov nadzor

Direktiva definira strog i detaljan proces izdavanja dozvola. Nadleno tijelo takoer je obvezno obaviti inspekciju lokacije odlagalita otpada prije poetka postupka odlaganja, kako bi se osiguralo da loka-cija ispunjava relevantne uvjete iz dozvole. Operateri odlagalita, neovisno o tome radi li se o javnim ili privatnim poduzeima, moraju slijediti procedure prihvaanja i kontroliranja otpada te nadzora nad otpadom, kako je to navedeno u Dodacima Direktive. To ukljuuje instaliranje sustava prikupljanja i koritenja metana, kao i postrojenja za skupljanje i obradu procjednih voda. Operateri odlagalita ot-pada moraju osigurati da odreene vrste otpada ne budu prihvaene na lokacije odlagalita. Povrh toga, operateri moraju osigurati sigurno zatvaranje odlagalita otpada na odgovarajui nain, sukladno odobrenju nadlenog tijela. Nakon zatvaranja, dunost je operatera da nastavi nadzirati lokaciju, uklju-ujui analizu procjednih voda i plina na odlagalitu, kao i analizu podzemnih voda u blizini lokacije odlagalita. Operater mora nastaviti s primjenom mjera naknadne skrbi za odlagalite sve do trenutka u kojem nadleno tijelo ne prestane smatrati odlagalite otpada opasnou za zdravlje ljudi ili okoli. Drava lanica duna je svake tri godine izvjetavati Komisiju o provedbi ove Direktive.

42 43

5.3. Obrada biorazgradivog otpada

lanak 5 Direktive o odlagalitima zahtijeva da drave lanice uspostave nacionalnu strategiju za smanjenje biorazgradivog otpada koji se odlae na odlagalitima. Nadalje, Direktiva odreuje cilj-ne vrijednosti za koliinu biorazgradivog otpada koje drava lanica moe odlagati na odlagaliti-ma. Koliina biorazgradivog otpada koja se od-lae na odlagalitima mora se smanjiti na 75% (razine iz 1995. godine) najkasnije do 2006. godine, na 50% do 2009. godine te na 35% do 2016. godine. Za brojne drave lanice EU te je ciljeve teko postii, a primarno se to moe kroz kompostira-nje, proizvodnju bioplina ili oporabu materijala/energije. Ispunjavanje tih ciljeva ukljuivat e znaajne investicije u cjelokupni sustav gospodarenja otpadom u veini novih drava lanica, kao i u starim dravama lanicama.

5.4. Zatvaranje odlagalita

Nadlena tijela takoer se moraju pozabaviti pita-njem postojeih lokacija odlagalita otpada (la-nak 14. Direktive o odlaganju otpada). Operateri postojeih odlagalita otpada moraju predoiti plan prilagodbe koji se bavi svim korektivnim mjerama koje se moraju poduzeti kako bi se osi-gurala usklaenost sa standardima EU. Nadlena tijela moraju odluiti ispunjavaju li te lokacije zahtjeve da bi nastavile s radom, ili ih se mora zatvoriti to je prije mogue. Za postojea odlagalita otpada odreen je rok od najvie osam godina za dovretak nunih prilagodbi kako bi se ispunili zahtjevi iz Direktive; drugim rijeima, to se mora uiniti najkasnije do 2009. godine, pri emu su za odlagalita opasnog otpada odreeni stroi krajnji rokovi.

5.5. Iskustvo u sanaciji odlagalita

Nedostatak sanitarnih odlagalita bio je kljuni problem gospodarenja otpadom u Latviji 1990. godine, dok je 1995. godine utvreno 500 opinskih odlagalita (smetlita). Veina njih bila je manja od 2 hektara i primala je manje od 1000 m2 otpada godinje. Stoga su uloena znatna sredstva u planiranje i financiranje izgradnje novih odlagalita (ukupno 10) i zatvaranje starih.

Ministarstvo zatite okolia Latvije organiziralo je tehnoloko i financijsko planiranje regionalnih centara za gospodarenje otpadom. Zbog pristupanja EU, razvijen je 2000. godine sloen provedbeni i finan-cijski plan za Direktivu o odlagalitima. Procijenjeni trokovi za provedbu Direktive iznosili su 340 mil EUR i to za:

odlagalita - 155 mil EUR

kompostiranje - 32.5 mil EUR

zatvaranje i kontrolu zatvorenih odlagalita (87.5 mil EUR)

sustav prikupljanja otpada (65 mil EUR)

Financijski programi EZ-a glavni su izvor financiranja u ovom sektoru. Udio EU financiranja varira do 70% ukupnih trokova projekata.

Opine su bile konzultirane u tijeku planiranja, pri emu se vea panja posvetila komunikaciji s glavnim dionicima u novim regionalnim tvrtkama za gospodarenje otpadom i/ili opinama na ijem se podruju gradi novo odlagalite. Posebno su izraeni programi za zatvaranje starih odlagalita, a u tom sluaju su pregovori voeni sa svim relevatnim opinama jer one trebaju provesti aktivnosti sanacije kao i osigurati su-financiranje.

Ciljne vrijednosti za smanjenje koliine biorazgradi-vog otpada donekle se razlikuju za baltike drave, za koje postoji odgoda od etiri godine u odnosu na datume navedene u Direktivi. Tranzicijsko raz-doblje zatraile su Vlade baltikih zemalja, to im je odobreno.

Jeste li znali?

Ukoliko nema poreza na odlaganje otpada, jo uvi-jek je odlaganje na odlagalitima ekonomski najpo-voljnija opcija, a porez na odlaganje otpada moe se uvesti tek ukoliko postoji druga opcija zbrinjava-nja otpada osim odlaganja.

Jeste li znali?

Oba procesa izgradnja novih te zatvara

Documents

EU I ZAŠTITA OKOLIŠA Gospodarenje otpadom na lokalnoj razini