Embed Size (px)
Citation preview
EU 2016.
SAŽETAK
Naslovna stranica
1. Predstavnici EU-a, Francuske, UN-a i Slovačke na svečanosti potpisivanja povodom EU-ove ratifikacije Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. (© Europska unija)
2. Mladi ljudi u majicama s oznakom Europskih snaga solidarnosti. (© Europska unija)
3. Predsjednik Komisije na sastanku EU-a i Turske. (© Europska unija)
4. Spasitelji pomažu preživjelima nakon snažnog potresa u Amatriceu u Italiji. (© Associated Press)
5. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država i predsjednik Komisije drže zajedničku konferenciju za medije. (© Europska unija)
6. Ožalošćeni stavljaju cvijeće i svijeće u sjećanje na žrtve terorističkih napada u Bruxellesu. (© Associated Press)
7. Susret predsjednika Komisije s proizvođačima mlijeka i mliječnih proizvoda. (© Europska unija)
8. Predstavnici EU-a, Kanade i Slovačke na svečanosti potpisivanja Sporazuma o strateškom partnerstvu i Sveobuhvatnoga gospodarskog i trgovinskog sporazuma između EU-a i Kanade. (© Europska unija)
9. Proeuropski prosvjednici ispred parlamenta Ujedinjene Kraljevine. (© Associated Press)
10. Slovački premijer, predsjednik Europskog vijeća i predsjednik Komisije drže zajedničku konferenciju za medije. (© Europska unija)
11. Povjerenica za tržišno natjecanje objavljuje odluku EU-a da Irska mora vratiti nezakonite državne potpore isplaćene Appleu. (© Europska unija)
12. Vojni sukob u Siriji nastavlja se. (© Associated Press)
13. Visoka predstavnica/potpredsjednica Komisije i glavni tajnik NATO-a drže zajedničku konferenciju za medije. (© NATO/OTAN)
1
4
7
10 11 12 13
2
5
8
3
6
9
EU 2016.SAŽETAK
Objavljeno u skladu s člankom 249. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
EU 2016. – SažetakEuropska komisijaGlavna uprava za komunikacijuInformiranje građana1049 BruxellesBELGIJA
Interaktivna verzija ove publikacije s poveznicama na internetski sadržaj dostupna je u PDF, ePUB i HTML formatima:http://europa.eu/general-report/hr
Tekst uvoda uzet je iz Općeg izvješća o aktivnostima Europske unije, koje je dostupno na istoj internetskoj stranici.
Print ISBN 978-92-79-62819-1 ISSN 2443-9266 doi:10.2775/306479
PDF ISBN 978-92-79-62849-8 ISSN 2443-9495 doi:10.2775/363696
EPUB ISBN 978-92-79-62771-2 ISSN 2443-9495 doi:10.2775/753912
HTML ISSN 2443-9495 doi:10.2775/740519
Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2017.
© Europska unija, 2017.Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora. Za uporabu ili umnožavanje pojedinih fotografija treba zatražiti dopuštenje od nositelja autorskih prava.
FOTOGRAFIJE I VIDEOZAPISISve fotografije i videozapisi zaštićeni su autorskim pravom Europske unije, osim:Naslovna stranica: autorska prava kako su navedena na unutarnjoj strani naslovne stranice.stranica 12.: © Associated Pressstranica 14:. © NATO/OTAN
Tijekom godine u kojoj se europska i globalna politička scena mijenjala brže od svih očekivanja, EU je za svoje građane ostao izvor postojanosti, stabilnosti i poticaja. Usmjerivši se na područja koja su Europljanima posebno važna i bliska, nismo gubili vrijeme pri rješavanju najhitnijih izazova s kojima se suočava EU.
Taj napredak bio je moguć zbog novog osjećaja jedinstva i spremnosti na obve-ze unutar EU-a. U Izjavi i Planu iz Bratislave iz rujna, svih 27 prisutnih država članica usuglasilo se o pozitivnom planu za zajedničko djelovanje koji sam pred-stavio u govoru o stanju Unije. Samo tri mjeseca nakon referenduma o članstvu Ujedinjene Kraljevine u EU-u, to je bio ključan trenutak da države članice EU-a združe snage i okrenu se budućnosti. Na temelju tog zamaha, Europski parla-ment, Vijeće i Komisija dogovorili su prvu Zajedničku izjavu o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2017. koju su u prosincu potpisale sve tri institucije.
Samo suradnjom možemo riješiti zajedničke izazove i izgraditi Europsku uniju koja štiti, čuva europski način života, osnažuje svoje građane, koja ih brani unutar svojih granica i izvan njih i koja preuzima odgovornost.
Prošle godine napredovali smo prema tom cilju, no moramo učiniti još mnogo toga. Stopa nezaposlenosti u EU-u najniža je od 2009. Nezaposlenost mladih prošle je godine pala za 10 %, no i dalje je previsoka, posebice u dijelovima EU-a u kojima je oporavak trajao dulje.
Zato se Komisija 2016. obvezala da će ojačati Garanciju za mlade na temelju koje je već 9 milijuna mladih prihvatilo ponudu za posao, obrazovanje ili
Predgovor
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker drži govor o stanju Unije 2016. u Europskom parlamentu, Strasbourg, Francuska, 14. rujna 2016.
4 EU 2016.
osposobljavanje. Kako bi to poduprla, Komisija je predložila povećanje sredstava Inicijative za zapošljavanje mladih za 2 milijarde eura. Time će se pomoći dodatnome milijunu mladih do 2020.
Međutim, kad je riječ o mladim ljudima iz EU-a, našoj budućnosti, mora-mo uložiti više od novca. Jedna mi je inicijativa iz 2016. posebno važna: pokretanje europskih snaga solidarnosti. Te snage omogućit će mladima da se dobrovoljno jave za sudjelovanje u aktivnostima solidarnosti diljem EU-a kako bi pomogli najranjivijima, usvojili nove vještine i stekli nova po-znanstva. To je ulaganje u našu budućnost. Snage su pokrenute početkom prosinca, no do kraja mjeseca prijavilo se više od 18 000 mladih Europlja-na. U sigurnim smo rukama!
Kako bismo pomogli tim mladim ljudima, moramo se pobrinuti da naše gospodarstvo radi u njihovu korist. Zato sam u rujnu najavio znatno proširenje Europskog fonda za strateška ulaganja koje je Europsko vijeće odobrilo u prosincu.
Brojke su jasne: već su pokrenute 164 milijarde eura ulaganja u svih 28 država članica, a za infrastrukturne projekte osigurana su financijska sredstva od 22,4 milijarde eura.
Tim ulaganjem ujedno pratimo digitalizaciju našega gospodarstva i društva. Zbog toga je Komisija 2016. predložila reformu telekomunikacijskih tržišta u EU-u. Ako uložimo u nove mreže i usluge, otvorit ćemo najmanje 1,3 mi-lijuna novih radnih mjesta u sljedećem desetljeću.
Osim toga, 2016. dobro smo napredovali u području migracija. EU sad ima sveobuhvatnu strategiju za spašavanje života, osiguravanje granica i postupanje prema onima koji traže azil na našim obalama. U rekordnom smo roku uspostavili europsku graničnu i obalnu stražu. Surađivali smo s Turskom na provedbi Izjave EU-a i Turske kako bismo razbili poslovni model krijumčara i trgovaca ljudima te ponudili sigurne i zakonite putove dolaska u EU onima koji trebaju našu zaštitu. Rješavamo glavne uzroke nezakonitih migracija suradnjom s našim afričkim prijateljima u okviru novih migracijskih partnerstava. Reformiramo politiku azila kako bismo uspostavili istinski zajednički europski sustav azila.
Europska unija koja štiti jest Europska unija koja brani i osnažuje – unutar svojih granica i izvan njih. Unija se prošle godine i dalje zauzimala za svoje vrijednosti otvorenosti, slobode, tolerancije i solidarnosti. Ostatak svije-ta očekuje to od nas kao pozitivne svjetske sile. Tijekom 2016. nastavili smo povezivanje s partnerima, a novo trgovinsko partnerstvo s Kanadom odražava našu predanost suradnji s partnerima sličnih stavova kako bi-smo stvarali prilike u EU-u i izvan njega.
Barbarska teroristička djela koja su se dogodila proteklih godina na na-šem tlu opet su nam pokazala za što se borimo: za europski način života. Suočeni s mračnom stranom čovječanstva, moramo ostati vjerni svojim vrijednostima i sebi. Riječ je o obrani uvjerenja na kojima počiva naše društvo: na demokraciji, otvorenosti, toleranciji i različitosti. Moramo se obraniti od onih koji nam žele naštetiti.
Zato smo prednost dali sigurnosti: kazneno gonimo teroriste i strane borce diljem EU-a, suzbijamo upotrebu vatrenog oružja i financiranje terorizma, surađujemo s internetskim poduzećima kako bismo ukloni-li terorističku propagandu s interneta i borimo se protiv radikalizacije
Predgovor 5
u školama i zatvorima u EU-u. Branit ćemo i naše granice: za svaku osobu koja kratkotrajno ulazi u EU Komisija je predložila da se zabilježi kad i gdje je ušla i izašla.
No, da bismo sve to mogli, moramo sačuvati jedinstvo koje su 2016. pokazale skupina EU-27 i institucije EU-a.
Sada se kao Europska unija moramo ne samo pokušati prilagoditi svijetu koji se mijenja nego i oblikovati ga. Naš cilj nije samo zaštititi ono što imamo danas nego i izgraditi bolje društvo sutra.
Naša djeca zaslužuju Europu koja čuva njihov način života. Zaslužuju Europu koja ih osnažuje i brani. Zaslužuju Europu koja štiti. Vrijeme je da svi, institucije, vlade i građani, preuzmemo odgovornost za izgradnju Europe. Zajedno.
Jean-Claude Juncker
Od početka svjetske gospodarske i financijske krize Europska unija bilježi niske razine ulaganja. Potrebno je zajedničko i usklađeno djelovanje na razini Unije kako bi se potaknuo njezin gospodarski oporavak. Poticanje zapošljavanja i rasta bio je jedan od glavnih prioriteta EU-a 2016., a temeljio se na postignućima iz prethodne godine.
Planom ulaganja za Europu, 2016. mobilizirano je više od 163 milijarde eura novih ulaganja diljem EU-a. Taj je uspjeh predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera potaknuo na to da u rujnu najavi povećanje prvotnog cilja Plana s 315 milijardi eura novih ulaganja na najmanje 500 milijardi eura do 2020. te na 630 milijardi eura do 2022. Europsko vijeće je
u prosincu podržalo prijedlog za produljenje trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja. Komisija je predložila novi europski plan za vanjska ulaganja kako bi se potaknula ulaganja u Afriku i zemlje u susjedstvu EU-a u cilju jačanja EU-ovih partnerstava i pridonošenja ostvarenju ciljeva održivog razvoja.
Komisija je pojednostavnila postupak za otkrivanje i procjenu makroekonomskih neravnoteža te stavila veći naglasak na zapošljavanje i socijalna pitanja u europskom semestru (ciklus koordinacije gospodarske politike EU-a). Predložila je novi niz preporuka za strukturne reforme, s većim naglaskom na politike kojima se potiče rast poput politike istraživanja i inovacija.
Poticanje gospodarstva EU-a bilo je potpomognuto
politikama u područjima kao što su istraživanje i inovacije, regionalna politika, promet, zapošljavanje, zaštita okoliša, poljoprivreda i ribarstvo. Poseban je naglasak stavljen na to da se malim poduzećima omogući veći pristup financijskoj i tehničkoj potpori, pokretanjem novog Europskog savjetodavnog centra za ulaganja, daljnjim uspjehom EU-ova programa za mala i srednja poduzeća i većim financiranjem u okviru Plana ulaganja.
Potpredsjednik Komisije Jyrki Katainen odgovara na pitanja novinara o napretku
Plana ulaganja za Europu, Bruxelles, 1. lipnja 2016.
6
PRIORITET 1.
„Moj prvi prioritet kao predsjednika Komisije bit će jačanje europske konkurentnosti i poticanje ulaganja u svrhu otvaranja novih radnih mjesta.”
Jean-Claude Juncker, Političke smjernice, 15. srpnja 2014.
Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja
EU 2016.
Potpredsjednik Komisije Andrus Ansip (u sredini) isprobava bežičnu tehnologiju sljedeće generacije na svjetskom skupu
mobilne telefonije 2016., Barcelona, Španjolska, 22. veljače 2016.
EU 2016.
7
Povezano jedinstveno digitalno tržište
„Moramo puno bolje iskoristiti velike mogućnosti digitalnih tehnologija, one ne poznaju granice. Kako bismo to učinili, moramo smoći hrabrosti da svladamo nacionalne prepreke u području regulative o telekomunikacijama, propisa o autorskim pravima i zaštiti podataka, upravljanja radiovalovima i primjene propisa o tržišnom natjecanju.”
Jean-Claude Juncker, Političke smjernice, 15. srpnja 2014.
Strategijom jedinstvenoga digitalnog tržišta nastoje se ukloniti internetske prepreke zbog kojih ljudi u EU-u nemaju odgovarajući pristup robi i uslugama. Zbog tih prepreka internetska poduzeća i novoosnovana poduzeća ne mogu potpuno iskoristiti digitalni rast. Tijekom 2016. Europska komisija predstavila je gotovo sve svoje prijedloge za dovršenje jedinstvenoga digitalnog tržišta, a donošenje preostalih prijedloga očekuje se početkom 2017. Komisija je predstavila nova pravila kojima će se ljudima i poduzećima pomoći da jednostavnije kupuju i prodaju proizvode i usluge na internetu te je izradila nacrt planova za pravednije i transparentnije internetsko
tržište. Izradila je i nacrt strategije za pomoć industriji, poduzećima, istraživačima i javnim tijelima pri što boljem iskorištavanju novih tehnologija.
Kako bi povećala povjerenje u digitalni svijet, Komisija je u srpnju pokrenula važno partnerstvo s industrijom u pogledu kibersigurnosti. Umjetnici, autori i kulturna raznolikost EU-a bili su u središtu pozornosti cjelogodišnje proslave 25-godišnjice programa EU MEDIA. Osim toga, modernizacijom pravila EU-a o autorskim pravima i radiotelevizijskom emitiranju stvorilo se više prilika za inovacije i kreativne sadržaje na internetu i preko granica.
U govoru o stanju Unije u rujnu, predsjednik Juncker najavio je WiFi4EU, plan za ulaganje 120 milijuna eura u uvođenje besplatnoga bežičnog interneta u parkove, na trgove, u knjižnice i javne zgrade u gradovima i selima diljem EU-a. Osim toga, Komisija želi da sva kućanstva u EU-u imaju pristup internetskoj vezi od najmanje 100 megabita po sekundi, koja bi se mogla nadograditi na gigabitnu brzinu.
PRIORITET 2.
8
PRIORITET 3.
„Zbog trenutačne geopolitičke situacije prisilno smo se podsjetili na to da je Europa previše oslonjena na uvoz goriva i plina. Stoga europsku energetsku politiku želim reformirati i reorganizirati u novu europsku energetsku uniju.”
Jean-Claude Juncker, Političke smjernice, 15. srpnja 2014.
EU je 2016. počeo s obećanjem da će građanima i poduzećima omogućiti sigurnu i cjenovno pristupačnu energiju te da će se svojom energetskom unijom i naprednom klimatskom politikom boriti protiv uzroka klimatskih promjena.
Tijekom godine, EU je bio usmjeren na održavanje političkog zamaha Pariškog sporazuma koji je pravno stupio na snagu u studenome, 30 dana nakon što je ratifikacijom EU-a dostignut prag koji je bio potreban za stupanje na snagu. Komisija je u srpnju predstavila obvezujuće ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova za razdoblje od 2021. do 2030. za svaku državu
članicu u sektorima prometa, građevine, poljoprivrede i šumarstva te otpada i upotrebe zemljišta. Također je predstavila Europsku strategiju za mobilnost s niskom razinom emisije i nastavila rad na suzbijanju emisija iz međunarodnoga zračnog prometa.
U studenome je Komisija predstavila paket „Čista energija za sve Europljane” koji obuhvaća zakonodavne prijedloge u području energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, unutarnjeg tržišta i upravljanja kako bi se podupro prelazak na čistu energiju i kako bi povećali ulaganja, otvaranje radnih mjesta i rast u EU-u.
Čvrsta energetska unija s naprednom klimatskom politikom
EU 2016.
Potpredsjednik Komisije Maroš Šefčovič, zastupnik u Europskom parlamentu Giovanni La Via, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, francuska ministrica zaštite okoliša, energetike i mora Ségolène Royal, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon, predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, povjerenik Miguel Arias Cañete i državni tajnik u slovačkom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Ivan Korčok na svečanosti potpisivanja povodom EU-ove ratifikacije Sporazuma iz Pariza o klimatskim promjenama, Strasbourg, Francuska, 4. listopada 2016.
EU 2016.
9
Bolje povezano i pravednije unutarnje tržište s jačim industrijskim temeljima
„Naše unutarnje tržište najveća je vrijednost Europe u vremenima sve izraženije globalizacije. Stoga želim da sljedeća Komisija bude izgrađena na snazi našega unutarnjeg tržišta i da u cijelosti iskoristi potencijal tog tržišta u svim njegovim dimenzijama.”
Jean-Claude Juncker, Političke smjernice, 15. srpnja 2014.
Jedinstveno tržište jedno je od glavnih postignuća EU-a i njegova najveća prednost u doba sve izraženije globalizacije. Slobodnijim kretanjem ljudi, robe, usluga i kapitala otvaraju se nove mogućnosti za građane, radnike, poduzeća i potrošače te stvaraju radna mjesta i omogućuje rast koji su EU-u hitno potrebni. Tijekom 2016. nastavljen je rad u skladu sa Strategijom jedinstvenog tržišta iz 2015.
Komisija je u ožujku predstavila ciljanu reviziju Direktive o upućivanju radnika kojom su obuhvaćeni radnici koje je poslodavac poslao na privremeni rad u drugu državu članicu. U lipnju je Komisija izrazila mišljenje kako bi se postojeće zakonodavstvo EU-a trebalo primjenjivati na ekonomiju suradnje. Ostale inicijative uključivale su
inicijativu za novoosnovana i rastuća poduzeća te europsku strukovnu iskaznicu.
U travnju su na snagu stupila nova pravila EU-a kojima se promijenio način na koji države članice i tijela javne vlasti troše velik dio sredstava od 1,9 bilijuna eura, koliko se godišnje troši na javnu nabavu.
Jačanje industrijskih temelja EU-a ostalo je prioritet. Komisija je iznijela zakonodavne prijedloge kojima želi osigurati da proizvođači automobila strogo poštuju sve zahtjeve EU-a u pogledu sigurnosti, zaštite okoliša i proizvodnje. Osnovana je nova skupina na visokoj razini za automobilsku industriju GEAR 2030 radi jačanja konkurentnosti te industrije i tehnološkog vodstva.
Objavljena je Komunikacija o tome kako europski sektor čelika s pomoću EU-a može svladati izazove s kojima se suočava.
Komisija je nastavila raditi na sastavnim dijelovima unije tržišta kapitala na temelju akcijskog plana iz 2015.
Borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza ostala je 2016. važan prioritet. Komisija je u siječnju predstavila paket mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza, uključujući dva zakonodavna prijedloga koja je donijelo Vijeće. U travnju je predstavila prijedlog o javnom izvješćivanju po državama od strane multinacionalnih kompanija nakon kojeg je u listopadu slijedio velik paket reformi oporezivanja dobiti poduzeća.
PRIORITET 4.
Obraćanje povjerenice Margrethe Vestager novinarima nakon odluke Komisije da Irska mora vratiti 13 milijardi eura nezakonitih državnih potpora isplaćenih Appleu, Bruxelles, 29. kolovoza 2016.
10
PRIORITET 5.
Dovršetkom ekonomske i monetarne unije stvara se gospodarska integracija koja gospodarstvu EU-a kao cjelini i gospodarstvima država članica donosi prednosti povezane s većim opsegom, boljom unutarnjom učinkovitosti i održivosti. S druge strane, time se pridonosi gospodarskoj stabilnosti, većem rastu i zapošljavanju, što znači izravnu korist za građane EU-a. Iako treba učiniti još mnogo toga, napredak prema dovršetku ekonomske i monetarne unije ubrzao se zahvaljujući brojnim inicijativama Europske komisije u 2016.
Glavni izazovi i dalje su daljnje smanjenje broja ljudi izloženih riziku od socijalne isključenosti
te poticanje trenda smanjenja nezaposlenosti. Iako je i dalje previsoka, nezaposlenost u europodručju dosegnula je u studenome 9,8 %, što je najniža vrijednost u posljednjih sedam godina.
Nadalje, EU je nastavio raditi na dovršetku bankarske unije koja je ključan element izgradnje ekonomske i monetarne unije.
Napredak je ostvaren tijekom 2016. u pogledu pojednostavnjenja postupaka europskog semestra, odnosno ciklusa koordinacije gospodarske i fiskalne politike EU-a. Preporuke donesene tijekom postupka europskog semestra 2016. sadržavaju smjernice za sve države članice i europodručje
u cjelini, a cilj im je promicati politike i reforme kojima se otvaraju radna mjesta, povećava socijalna pravednost i konvergencija te se potiče rast zahvaljujući poticanju strategije ulaganja.
Ciklus europskog semestra za 2017. počeo je sredinom studenoga. Komisija je ponovno pozvala države članice da udvostruče napore u skladu s načelima „trokuta uspješnosti” koji se sastoji od poticanja ulaganja, provedbe strukturnih reformi i osiguravanja odgovornih fiskalnih politika te da pritom stave naglasak na pošten i pravedan odnos između pojedinca i društva i ostvarivanje uključivijeg rasta.
„U sljedećih pet godina želim nastaviti reformu naše ekonomske i monetarne unije kako bi se očuvala stabilnost naše jedinstvene valute i pojačala konvergencija ekonomskih i fiskalnih politika te politika tržišta rada među državama članicama koje dijele jedinstvenu valutu”.
Jean-Claude Juncker, Političke smjernice, 15. srpnja 2014.
Bolje povezana i pravednija ekonomska i monetarna unija
EU 2016.
Intervju s potpredsjednikom Komisije Valdisom Dombrovskisom na burzi u
New Yorku, Sjedinjene Američke Države, 5. listopada 2016.
Razuman i uravnotežen sporazum o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama
EU 2016.
11
PRIORITET 6.
„Tijekom mojeg predsjedanja Komisija će u duhu uzajamnih i obostranih koristi i transparentnosti dogovoriti razuman i uravnotežen trgovinski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama. ... Isto ću tako jasno dati do znanja da neću ugroziti europske standarde sigurnosti, zdravlja, socijalne zaštite i zaštite podataka niti našu kulturnu raznolikost zbog slobodne trgovine.”
Jean-Claude Juncker, Političke smjernice, 15. srpnja 2014.
Otvorenom trgovinom pridonosi se jačanju gospodarstva EU-a i otvaranju radnih mjesta. Potrošačima u EU-u pruža se veći izbor i kupovna moć te se poduzećima omogućuje konkurentnost u inozemstvu.
Izvozom u treće zemlje, 2016. osigurano je više od 31 milijuna radnih mjesta unutar EU-a.
EU i SAD imaju najopsežniji gospodarski odnos na svijetu. Svaki dan trguju robom i uslugama u vrijednosti od 2 milijarde eura, stoga bi svako uklanjanje trgovinskih i investicijskih prepreka moglo dovesti do znatne gospodarske koristi.
Međutim, dogovor o transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu, jednom od 10 prioriteta Europske komisije, neće se
sklopiti pod svaku cijenu. EU će zaštititi neovisnost regulatornih tijela, načelo predostrožnosti i pravo država da donose propise o zaštiti svojih građana i okoliša.
EU je spreman surađivati s novom vladom u Sjedinjenim Američkim Državama nakon prirodne stanke u pregovorima zbog predsjedničkih izbora održanih u studenome.
EU je tijekom 2016. nastojao održati globalni trgovinski sustav te osigurati da se on i dalje prilagođava svijetu koji se brzo mijenja. Aktivno se zalagao u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji kako bi globalno gospodarstvo i dalje ostalo otvoreno za trgovinu na način kojim se uzimaju u obzir i poštuju potrebe i problemi zemalja u razvoju. Osim toga, trgovinskom politikom EU-a nastojalo se osigurati da drugi
poštuju pravila međunarodne trgovine i da trgovina bude pokretač održivog razvoja.
EU smatra da slobodna trgovina mora biti pravedna. Stoga su tijekom 2016. poduzeti važni koraci za uspostavu čvrstih instrumenata trgovinske zaštite.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama i predsjednik
Europske komisije Jean-Claude Juncker drže zajedničku konferenciju za medije na sastanku na vrhu NATO-a, Varšava,
Poljska, 8. srpnja 2016.
12
PRIORITET 7.
Sigurnosna unija brzo je i odlučno 2016. odgovorila na terorističku prijetnju, a napredak je ostvaren i u pogledu prava građana te pitanja u vezi s unutarnjim tržištem u području građanskog pravosuđa.
EU se trenutačno suočava s vrlo ozbiljnom terorističkom prijetnjom. Napadi na europskom tlu, povratak stranih terorističkih boraca i promjenjivost terorističke prijetnje potpuno su nov izazov za države članice EU-a.
Europska komisija stoga je inzistirala na razvijanju istinske i učinkovite sigurnosne unije. Prošle je godine poduzet niz mjera za odgovor na sve dimenzije terorističke prijetnje: sprečavanje radikalizacije, uključujući radikalizaciju putem interneta; kriminalizacija i otkrivanje putovanja radi
počinjenja terorističkih djela te potpore teroristima; razmjena podataka; suzbijanje financiranja terorizma; onemogućivanje pristupa vatrenom oružju i eksplozivima te pružanje potpore partnerskim zemljama, osobito na Sredozemlju.
Uz to, EU je postigao dogovor o novim direktivama radi poboljšanja postupovnih prava građana uključenih u kaznene postupke. U području građanskog pravosuđa, doneseno je zakonodavstvo kojim će se obiteljima i parovima pomoći pojednostavnjenjem obiteljskog i građanskog prava.
Dogovorena su i nova pravila o korporativnom upravljanju kako bi se povećala prava dioničara. Komisija je predložila i razmjernija pravila o primicima koja se primjenjuju
na kreditne institucije i investicijska poduzeća.
Komisija je radila na poboljšanju temeljnih prava u područjima zaštite podataka, otkrivanja osobnih podataka i potrošačkih prava te je pojačala napore koje ulaže u povećanje rodne ravnopravnosti, suzbijanje diskriminacije i iskorjenjivanje trgovanja ljudima.
„Namjeravam iskoristiti ovlaštenja Komisije da, u okviru područja svoje nadležnosti, zastupam naše zajedničke vrijednosti, vladavinu prava i temeljna prava uzimajući u obzir raznolikost ustavnih i kulturnih tradicija 28 država članica.”
Jean-Claude Juncker, Političke smjernice, 15. srpnja 2014.
Područje pravosuđa i temeljnih prava utemeljeno na uzajamnom povjerenju
EU 2016.
Ožalošćeni stavljaju cvijeće i svijeće u sjećanje na žrtve terorističkih napada u Bruxellesu, Belgija, 22. ožujka 2016.
EU 2016.
13
Put prema novoj migracijskoj politici
„Nedavni strašni događaji na Mediteranu pokazatelj su da je Europi potrebno bolje upravljanje migracijom, i to u svakom pogledu. Riječ je prije svega o humanitarnom prioritetu. Uvjeren sam da moramo djelovati zajedno i u duhu solidarnosti.”
Jean-Claude Juncker, Političke smjernice, 15. srpnja 2014.
EU se tijekom 2015. i 2016. suočio s dosad nezabilježenim valom izbjeglica i migranata. Prema podacima Eurostata, više od milijun osoba, od kojih je najveći dio bježao od rata i terora u Siriji i drugim zemlja, zatražilo je međunarodnu zaštitu u Europskoj uniji.
Prošle su godine poduzete brojne nove mjere kao odgovor na tu situaciju. Među njima su mjere usmjerene na operacije spašavanja te nadzor granice uz potporu europskih agencija te spašavanje što više života na moru, osiguravanje vanjskih granica EU-a, posebice uz pristup žarišnih točaka, jačanje napora koji se ulažu u premještanje
i preseljenje osoba kojima je potrebna zaštita te razvijanje novih mjera za suzbijanje krijumčarenja migranata. Uz to, Komisija je predložila revidirano zakonodavstvo EU-a o azilu te je pojačala rad na osiguranju pune i pravilne provedbe postojećega zakonodavnog okvira EU-a.
Težište rada EU-a bilo je i otvaranje novih kanala za zakonitu migraciju. Cilj je bio povećati privlačnost EU-a za visokokvalificiranu radnu snagu i osigurati njezino zadržavanje te bolje integrirati državljane trećih zemalja kako bi se povećala konkurentnost gospodarstva EU-a i odgovorilo na demografske izazove.
Tijekom godine intenzivirana je i suradnja sa zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama kako bi im se pomoglo u učinkovitom rješavanju glavnih uzroka nezakonitih migracija.
Naposljetku, EU je u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju i Fonda za unutarnju sigurnost povećao financijsku potporu državama članicama za razvoj zajedničkog pristupa migraciji te učinkovitog upravljanja migracijskim tokovima.
PRIORITET 8.
Povjerenik Dimitris Avramopoulos na predstavljanju europske granične i obalne straže, Kapitan Andreevo, Bugarska, 6. listopada 2016.
EU 2016.
14
PRIORITET 9.
Potrebna je čvrsta zajednička vanjska politika na razini EU-a kako bi se učinkovito odgovorilo na globalne izazove, uključujući krize u susjedstvu, prenijele europske vrijednosti te pridonijelo miru i blagostanju u svijetu.
EU je iz tog razloga tijekom 2016. u središte svoje vanjske i sigurnosne politike stavio promicanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvojnu suradnju, ljudska prava i odgovor na humanitarne krize.
Na međunarodnoj je razini EU iskoristio svoj diplomatski i gospodarski utjecaj za brže donošenje političkih rješenja za sukobe u Siriji, Libiji i Ukrajini. Nastavio je intenzivan rad na poticanju normalizacije odnosa Kosova i Srbije.
U proljeće 2016., visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
i potpredsjednica Komisije Federica Mogherini te nekoliko drugih europskih povjerenika posjetili su Iran radi otvaranja rasprave o suradnji u području trgovine, ulaganja, energije i klimatskih promjena te ljudskih prava.
Visoka predstavnica/potpredsjednica Komisije Federica Mogherini predstavila je u lipnju Globalnu strategiju za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a. U Strategiji se daje pregled prioriteta i ciljeva za povećanje sposobnosti EU-a da se suoči s međunarodnim izazovima. Rad na sigurnosti i obrani proizašao iz Strategije bio je posebno brz te je u studenome doveo do donošenja bitnih zaključaka Vijeća Europske unije, a u prosincu do donošenja prijedloga za suradnju EU-a i NATO-a. Europska komisija je u studenome predložila i europski akcijski plan obrane
s ciljem uspostavljanja Europskog fonda za obranu. Taj je sveobuhvatni paket za obranu u prosincu odobrilo Europsko vijeće i odredilo konkretne daljnje zadatke za 2017.
EU je tijekom godine počeo s provedbom UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Uspostavljen je Krizni uzajamni fond EU-a za Afriku te je s pet afričkih zemalja dogovorena bliska suradnja u području migracija.
Humanitarne krize i dalje su imale teške posljedice te je 2016. EU dodijelio izravnu pomoć u iznosu od 2,1 milijarde eura za hranu, smještaj, zaštitu i zdravstvenu skrb za 120 milijuna ljudi u više od 80 zemalja.
„Kada je u pitanju vanjska politika, potrebna nam je snažnija Europa. Kriza u Ukrajini i zabrinjavajuća situacija na Bliskom istoku dokaz su važnosti europskog zajedništva u pogledu vanjske politike.”
Jean-Claude Juncker, Političke smjernice, 15. srpnja 2014.
Jači globalni čimbenik
Visoka predstavnica/potpredsjednica Komisije Federica Mogherini i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg drže
zajedničku konferenciju za medije nakon sastanka ministara vanjskih poslova
država članica NATO-a, Bruxelles, 6. prosinca 2016.
U govoru o stanju Unije u rujnu 2016., predsjednik Juncker naveo je postignuća u protekloj godini te predstavio prioritete za sljedeću godinu. Objasnio je na koji će način Komisija odgovoriti na najhitnije izazove kao što su migracije, terorizam, gospodarski rast i zapošljavanje. Udvostručivanje trajanja i vrijednosti Plana za ulaganja bilo je u središtu predloženih djelovanja Komisije te su to Parlament i Vijeće uvelike podržali.
Dva dana kasnije, predstavnici svih država članica EU-a osim Ujedinjene Kraljevine sastali
su se u Bratislavi u Slovačkoj kako bi počeli proces političkog promišljanja o daljnjem razvoju EU-a s 27 država članica. Bio je to odgovor na referendum o članstvu u EU-u koji se održao u Ujedinjenoj Kraljevini u lipnju, a čiji je rezultat bila odluka o napuštanju EU-a.
Izjavom iz Bratislave i Planom iz Bratislave, koje su dogovorili čelnici EU-a, utvrđuju se ciljevi do ožujka 2017. Oni podrazumijevaju uspostavu potpune kontrole nad vanjskim granicama, osiguravanje unutarnje sigurnosti i borbu protiv terorizma, jačanje suradnje na
razini EU-a u pogledu vanjske sigurnosti i obrane, poticanje jedinstvenog tržišta i pružanje boljih prilika mladima.
„Predlaganje i izbor predsjednika Europske komisije svakako je važno u svjetlu rezultata izbora za Europski parlament, ali riječ je tek o prvom koraku prema unapređenju demokracije u cijeloj Europskoj uniji. Europska komisija pod mojim će vodstvom biti predana davanju nove energije posebnom partnerstvu s Europskim parlamentom. ... Predan sam i cilju veće transparentnosti kada je riječ o obraćanju dionicima i lobistima.”
Jean-Claude Juncker, Političke smjernice, 15. srpnja 2014.
Unija demokratskih promjena
EU 2016.
15
PRIORITET 10.
Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz (desno) dodjeljuje
nagradu „Saharov” za slobodu mišljenja 2016. Nadji Murad Basee Taha i Lamiyji
Aji Bashar, Strasbourg, Francuska, 13. prosinca 2016.
Kontakt s EU‑om
PREDSTAVNIŠTVO EUROPSKE KOMISIJE
Augusta Cesarca 4
10000 Zagreb
HRVATSKA
Tel.: +385 14681300
E-pošta: [email protected]
INFORMATIVNI URED EUROPSKOG PARLAMENTA
Europski parlament
Ured za informiranje u Republici Hrvatskoj
Augusta Cesarca 6
10000 Zagreb
HRVATSKA
Tel.: +385 14880280
E-pošta: [email protected]
Internet: europarl.hr
INTERNETOM
Informacije na svim službenim jezicima Europske unije dostupne su na portalu Europa:
europa.eu
OSOBNO
Diljem Europe postoje stotine lokalnih informativnih centara EU-a.
Adresu najbližeg centra možete pronaći na: europedirect.europa.eu
TELEFONOM ILI E‑POŠTOM
Služba Europe Direct dat će Vam odgovore na sva pitanja o Europskoj uniji. Možete nazvati besplatni telefonski broj:
00 800 6 7 8 9 10 11 (neki mobilni operateri ne dopuštaju pristup brojevima 00800 ili ga mogu naplatiti) ili telefonsku uslugu uz
plaćanje izvan EU-a: +32 22999696, ili možete poslati upit na adresu e-pošte: europedirect.europa.eu
ČITAJTE O EUROPI
Publikacije o Europskoj uniji samo su jedan klik od Vas na mrežnim stranicama Knjižare EU-a: bookshop.europa.eu
Informacije i brošure o Europskoj uniji na hrvatskom jeziku nude:
Predstavništva i uredi Europske komisije i Europskog parlamenta nalaze se u svim državama Europske unije.
Europska unija također ima izaslanstva u drugim dijelovima svijeta.
Je li vam publikacija bila korisna? Recite nam svoje mišljenje: [email protected]
Europska unija
Bern
Oslo
Reykjavík
Prag
Varšava
Budimpešta
Vilnius
Sofija
Ljubljana
Riga
Tallinn
Valletta
Bratislava
Bukurešt
Atena
RimLisabon
Madrid
Pariz
Beč
Amsterdam
Kopenhagen
London
Dublin
Stockholm
Helsinki
Nikozija
Ankara
Berlin
Zagreb
SkopjePodgorica
Beograd
Tirana
Sarajevo
Priština
Luxembourg
Bruxelles
Švicarska
Norveška
Island
Albanija
Bosna iHercegovina
KosovoCrna Gora
Luksemburg
Belgija
Cipar
Finska
Italija
Austrija
Nizozemska
Švedska
Irska
Francuska
Danska
Španjolska
Portugal
Njemačka
Latvija
Estonija
ČeškaSlovačka
Mađarska
Poljska
Litva
Slovenija Rumunjska
Turska
Malta
Hrvatska
Bugarska
Ujedinjena Kraljevina
Srbija
Grčka
bivšajugoslavenska
republikaMakedonija
* UNSCR 1244 / ICJ 22.07.2010
Države članice Europske unije (2017.)
Države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje
0 500 kmAzori (PT)
Madeira (PT)
Kanarski otoci (ES)
FrancuskaGvajana
(FR)
Réunion(FR)
Mayotte(FR)
Martinique(FR)
Guadeloupe(FR)
(FR)
NA-AP-17-001-H
R-C (Print)N
A-AP-17-001-HR-N
(PDF)
NA-AP-17-001-H
R-E (EPUB)
NA-AP-17-001-H
R-Q (H
TML)
