159Hrvatske vode, 17 (2009) 68

PREGLED ZBIVANJA

U ACV kongresnom centru u BeËu od 8. do 12. ruj-na 2008. godine u organizaciji Meunarodne udruge za vodu (IWA) i Meunarodne udruge vodovoda na podruËju sliva Dunava (IAWD) odræan je ©esti svjetski kongres o vodi. Pet je dana u austrijskoj prijestolnici sve bilo posveÊeno najdragocjenijoj tekuÊini na svije-tu - vodi.

IWA je neprofitna, nevladina organizacija i ima sje-diπte u Londonu. Nastala je 1999. godine spajanjem dviju udruga: Meunarodne udruge za kvalitetu vode (lAWQ), osnovane 1965. godine, i Meunarodne udruge poduzeÊa za vodoopskrbu i odvodnju (lWSA), osnovane 1947. godine.

»lanovi udruge dolaze iz viπe od 130 zemalja sa svih kontinenata svijeta. Udruga ima oko deset tisuÊa individualnih Ëlanova, studenata i poËasnih Ëlanova, te 400 tvrtki.

Svake godine IWA πirom svijeta organizira i sponzori-ra Ëetrdesetak specijalistiËkih konferencija, te seminare s aktualnim temama za vodni sektor. Svake druge godine organizira svjetski kongres.

Do sada su kongresi odræani u Parizu (2000.), Berlinu (2001.), Melbourneu (2002.), Marakeπu (2004.) i Pekin-gu (2006.).

»lanovi Organizacijskog odbora bili su: Walter Kling, predsjednik; Paul Reiter, izvrπni direktor IWA-e; Roy Agterbos, voditelj izloæbe; Margaret Bates, voditelj pro-jekta; Bernie O’Neill, IWA sastanci; Keith Robertson, znanstveni i tehniËki program; Hans Sailer, IAWD; An-drea Shufflebotham, suradnja sa sponzorima i AndrewWalker, mediji. »lanovi Programskog odbora kongresa bili su: Helmut Kroiss, predsjednik (Austrija), Norbert Jardin, dopredsjednik (NjemaËka), Akissa Bahri (Gana), John Batten (USA), Don Bursill (Australija), Yves Co-meau (Kanada), In Kim (Korea), Jacques Labre (Francu-ska), Gerard Luyet (©vicarska), Yang Min (Kina), Takashi Mino (Japan), Bruno Nguyen (Francuska), Dayanand Panse (Indija), Paul Reiter (IWA), Regina Sommer (Au-strija) i Rhodes Trussell (USA).

©esti svjetski kongres o vodi

IWA WORLD WATER CONGRESS 2008BeË, 8.-12. rujna 2008.

Kongresni centar ACV u BeËu

Osvjeæenje na putu do Austria centra

Snim

ak: I

WA

160 Hrvatske vode, 17 (2009) 68

Pregled zbivanja

Daπak juga na Dunavu

U glavnom je gradu Austrije tijekom Ëetiri dana bilo viπe od 4500 delegata iz 94 zemlje. Kongres je omoguÊio izmjenu iskustava i novih spoznaja meu brojnim znan-stvenicima, struËnjacima, proizvoaËima, regulatorima i politiËarima iz cijelog svijeta.

Glavne teme na Kongresu bile su:

• klimatske promjene

• desalinizacija i ponovna uporaba vode

• granice znanosti, istraæivanja i tehnologije

• gradovi u buduÊnosti

• buduÊnost sanitacije

• voda i energija.

Paralelno s Kongresom odræana je i do sada najveÊa prateÊa izloæba opreme i usluga na 7000 m2 neto povrπi-ne s 200 izlagaËa iz cijeloga svijeta. Organizirano je 30 radionica.

U gotovo 900 radova, od Ëega gotovo polovica (446) postera, znanstvenici i struËnjaci predstavili su najznaËaj-nije teme meunarodnoga vodnoga gospodarstva.

Saæetci svih prezentiranih radova objavljeni su u zbor-niku, a cjeloviti radovi na priloæenom CD-ROMU.

S koliko je golemih izazova trenutaËno suoËen vodni sektor pokazali su brojni uvodni govori. Dræali su ih ugledni meunarodni struËnjaci.

U svom uvodnom govoru Voda, klima i energija Pavel Kabat je naglasio viπestruke implikacije promjene klime. Kabat je rekao da je taj fenomen veÊ opisan i povezan s emisijom ugljiËnog dioksida joπ 1896. godine. Naglasio je dramatiËni utjecaj koji se moæe oËekivati u priobalnim regijama i progresivno otapanje ledenjaka na Himalaji, te posljedice na opskrbu pitkom vodom. Istaknuo je vaæ-nost izgradnje brana i vodosprema u mnogim regijama svijeta. Za konaËnu procjenu stvarnih problema s vodom u raznim regijama svijeta æurno su potrebni dodatni podaci o klimi i demografskom razvoju, te prihodima ljudi. Rekao je da je nada koju je izrazio bivπi britanski premijer Tony Blair, da bi se porast temperature mogao

ograniËiti na 2 °C, potpuno nerealistiËna. Jedino rjeπenje problema su ulaganja u infrastrukturu; procijenio ju je na oko 100 milijarda eura.

Paul Brown govorio je o gradovima buduÊnosti. On pretpostavlja da Êe sljedeÊih dvadeset do trideset godina odrediti buduÊnost mnogih metropola. VeÊu pozornost trebat Êe posvetiti sanitaciji. Prema stati-stici UN-a oko 3000 do 5000 ljudi, uglavnom djece umire svakog dana (!) u svijetu zbog nedostatka osnovnih higijenskih uvjeta. On takoer traæi preo-kret u razmiπljanju o otpadu jer smatra da otpad ne postoji. Postoje samo sirovine koje Ëekaju da ih se ponovno iskoristi.

Prijedlog gradonaËelnika BeËa, Michaela Häupla, re-zultirao je Danom lokalnih uprava.

Uz teme iz meunarodne vodoopskrbe i odvodnje, u srediπtu pozornosti bio je i prostor sliva Dunava. Jedan dan Kongresa u suorganizaciji s IAWD-om bio je posveÊen iskljuËivo problematici Dunava. Dunav je savrπen model za implementaciju okvirne Direktive EU o vodama.

Austrijski savezni kancelar Alfred Gusenbauer rekao je u svome pozdravnom govoru da je BeË prikladan grad domaÊin Kongresa, grad u srediπtu i srcu Europe, grad na obalama Dunava, rijeke koja teËe kroz 14 europskih dræava. Prostor sliva Dunava simbol je politiËkih i eko-nomskih promjena u Europi.

Kao πto je poznato, ove je godine na Svjetski dan vo-da pozornost usmjerena na vode koje prelaze granice i veæu nas zajedno. Od svih rijeËnih slivova i jezera na svijetu, njih 263 ulaze u kategoriju prekograniËnih, s teritorijem koji obuhvaÊa 145 dræava i gotovo pola

Snim

ak: I

WA

Snim

ak: I

AW

D

161Hrvatske vode, 17 (2009) 68

Pregled zbivanja

Zemljine povrπine. U situaciji kad svaka zemlja nasto-ji zadovoljiti svoje potrebe za vodom iz ograniËenih vodnih resursa neki predviaju buduÊnost ispunjenu sukobima. No povijest pokazuje da je suradnja, a ne sukobi, najËeπÊi odgovor na vodnogospodarskim pre-kograniËnim pitanjima. Tijekom proteklih 60 godina bilo je viπe od 300 meunarodnih sporazuma o vodi i samo 37 prijavljenih sluËajeva nasilja izmeu dræava u svezi s vodom. Treba nastaviti njegovati moguÊnosti za suradnju koja moæe osigurati upravljanje prekogra-niËnim vodama.

Dodijeljena su brojna priznanja i nagrade zasluænim pojedincima i tvrtkama. IWA Grand Award, nagradu za izvanredna postignuÊa u vodnom sektoru, prvi su put dobila dva pojedinca, dr. Jim Gill i profesor Mark van Loosdrecht. U vremenu kada mnogi joπ nisu pre-poznali ozbiljne implikacije klimatskih promjena na vodoopskrbu dr. Gill (Water Corporation of Western Australia) sa svojom je ekipom doslovno spasio Perth i druga podruËja zapadne Australije od nestaπice vode. Prof. Loosdrecht, svjetski priznat istraæivaË sa sveuËiliπ-ta u Delftu, nagradu je dobio za razvoj novih tehnika koje su pridonijele poboljπanju uËinkovitosti i uπtedi energije kod obrade otpadnih voda. Dr. Joan Rose do-bila je Hei-jin Award za postignuÊa æena u vodnome sektoru. Profesor Yoshimasa Watanabe iz Japana dobio je nagradu za doprinos znanosti. Francisco Cubillo iz ©panjolske dobio je IWA Outstanding Service Award. PoËasne nagrade dobili su Wolfgang Kühn i Wolfgang Merkel iz NjemaËke, Joel Mallevialle iz Francuske, Willi Gujer iz ©vicarske, Willi Grabow iz Juæne Afrike i Lance Bowen iz Australije. IWA Young Professionals Award dobio je Enrique Cabrera jr. iz ©panjolske, a IWA Pu-blishing Award prof. David Dixon.

Globalni problemi vezani za vode zahtijevaju zajed-niËke napore svih interesnih skupina. Na zatvaranju

Kongresa i izloæbe, David Garman, predsjednik IWA-e, rekao je da smo doæivjeli pravu prekretnicu u suradnji meu vodnim profesionalcima, ali baπ kao πto je i vaæno u ovim vremenima promjena, mo-gli smo privuÊi i kljuËne stakeholdere izvan IWA-e i sektora. S njima moramo u buduÊnosti ostvariti joπ jaËu suradnju.

Posljednji dan Kongresa, u petak 12. rujna sudio-nici su se mogli odluËiti za struËni obilazak jedne od sljedeÊih lokacija:

• Muzeja vodovoda i izvora Kaiserbrunn ili

• beËkog ureaja za proËiπÊavanje otpadnih voda.

Snim

ak: I

AW

D

Snim

ak: I

AW

D

162 Hrvatske vode, 17 (2009) 68

Pregled zbivanja

ZnajuÊi da je BeËki vodovod dobitnik brojnih na-grada, na Drugom svjetskom kongresu IWA-e u Ber-linu, 2001. godine, BeËki je vodovod nagraen (IWA PR-Award in Gold) u kategoriji najbolje reklamne kampanje za kampanju zaπtite izvora, autorica pri-kaza odluËila se za prvu varijantu. Bila je to prilika za sudionike da se upoznaju s povijeπÊu beËkoga vo-dovoda. Kroz muzej nas je vodio direktor, gospodin Hans Sailer.

“NosaËi s Kaiserbrunna” u Muzeju beËkog vodovoda podsjetili su nas na vrijeme cara Karla VI. On je 1732. godine, tijekom lova, “otkrio” izvor Kaiserbrunn. Na savjet svog lijeËnika godinama si je dao donositi dra-gocjenu tekuÊinu u Wiener Hofburg. JahaËu na konju trebalo je oko 60 sati od Kaiserbrunna do BeËa.

Stari su Rimljani dovodili izvorsku vodu s podruË-ja danaπnjeg Perchtolsdorfa i Gumpoldskirchena u Vindobonu (5000 m3/dan). Meutim, srednji je vijek donio veliki korak unatrag.

Prvi je vodovod sagraen 1553. godine i opskrb-ljivao je carski dvor i joπ nekoliko objekata. Do 16. stoljeÊa stanovnici su se opskrbljivali iskljuËivo iz kuÊnih bunara. Godine 1525. izbio je u BeËu veliki poæar. BuduÊi da nije bilo dovoljno vode za njego-vo gaπenje, za posljedicu je imao izgradnju prvoga gradskog vodovoda 1565. godine (Hernalser Wasser-leitung) kojim je iz danaπnjeg 17. okruga do Hoehen Markta dolazilo oko 1500 m3/dan vode.

Sredinom 19. stoljeÊa svaki od 326.000 stanovni-ka imao je na raspolaganju samo 4-5 l vode/dan. NajveÊi se dio stanovniπtva joπ uvijek opskrbljivao iz kuÊnih bunara. Voda je bila nezadovoljavajuÊe kvalitete, πto je za posljedicu imalo epidemije kolere i tifusa. Trebalo je æurno rijeπiti problem kvalitetne vodoopskrbe.

Kada je prof. dr. Eduard Sueß (1831.-1914.) 1864. godine istupio s idejom da se voda u BeË dovodi iz Rax-Schneeberg podruËja, naiπao je na nerazumijevanje.

Tadaπnji gradonaËelnik BeËa, Andreas Zelinka, re-kao mu je: “Sueß, Vi ste luak!”.

Izmeu viπe ponuenih rjeπenja komisija za vodoopskr-bu ovu je prihvatila i 12. srpnja 1864. godine donijela odluku o gradnji I. glavnog kanala koji je stavljen u pogon 24. listopada 1873. godine.

Ukupna duæina gravitacijskog kanala s 10 monumen-talnih akvedukata (duæine 5,3 km, visine i do 27 m) je 118 km, a visinska razlika 280 m. Vrijeme teËenja vode od Kaiserbrunna do BeËa iznosi oko 16 sati. ©irina ka-nala je 1,30-1,40 m, a visina 1,60-1,80 m.

Porast broja stanovnika i poveÊane potrebe za no-vim koliËinama vode uvjetovali su izgradnju novoga, II. glavnog kanala koji je puπten u pogon 2. prosinca 1910. godine. Ukupna je duæina ovoga kanala, isto tako gravitacijskog, gotovo 200 km, visinska razlika 361 m, a vrijeme teËenja oko 36 sati. ©irina kanala je 1,80-1,90 m, a visina oko 2 m.

Krajnje toËke ovih kanala poloæene su tako da se na podruËju BeËa samo dva posto prosjeËne dnevne potroπ-nje mora precrpiti u viπa podruËja grada. Potreba za elek-triËnom energijom u beËkom vodovodu odgovarajuÊe je mala - πtoviπe - na podruËjima izvora, odnosno kanali-ma, imaju 12 manjih elektrana za proizvodnju elektriËne struje. Nasuprot proizvodnji oko 60 milijuna kWh/god. ukupna je potroπnja oko 7-8 milijuna kWh/god.

Ovi su kanali posljednjih godina i desetljeÊa inten-zivnim adaptacijama i osiguranjima prilagoavani stajaliπtu tehnike.

163Hrvatske vode, 17 (2009) 68

Pregled zbivanja

Nismo samo razgovarali o proπlosti. Gospodin Sailer nas je upoznao i s vodovodom danas. BeËki vodovod danas opskrbljuje 1,6 milijuna potroπaËa. BeË, je jedini veliki grad u Europi, koji moæe potrebne koliËine vode „pokriti” izvorskom vodom. U razdobljima iznimno ve-like potroπnje i tijekom radova na odræavanju jednog ili drugog kanala dodatno se koristi podzemna voda iz crpiliπta Lobau i Moosbrun.

Ukupna duæina cjevovodne mreæe 2008. godine iznosila je 3289 kilometara. Ukupni broj prikljuË-nih vodova s ugraenim vodomjerima je 10.1729. Vodovod ima 30 vodosprema, od toga 28 u samom BeËu, ukupnoga kapaciteta 1,6 milijuna m3. Stanov-nik BeËa dnevno troπi 130 l pitke vode. ProsjeËna potroπnja smanjena je s 520.000 m3/dan u 1971. godini na 380.000 m3/dan u 2007. godini. Pritom je broj stanovnika ostao pribliæno isti. To je postig-nuto poduzimanjem mjera za smanjenje gubitaka u mreæi, stalnim akcijama i educiranjem potroπaËa o racionalnom troπenju vode, stalnim poboljπanjima sustava, ekonomskom cijenom vode i drugim mjera-ma. Godiπnje se u odræavanje i obnovu cjevovodne mreæe uloæi oko 20 milijuna eura.

Zaista fascinira koliko BeË voli svoje izvore i πto Ëini da bi ih zaπtitio. Ovaj je obilazak bio uistinu lijepa zavrπnica Kongresa. Uz obilje informacija, bila je to i prigoda da s kolegama iz vodovoda diljem svijeta porazgovaramo o problemima s kojima se susreÊemo u

svakodnevnom radu i naËinima na koji ih rjeπavamo, te o dojmovima s Kongresa.

DjeliÊ atmosfere koja je vladala na Kongresu moæete osjetiti i iz priloæenih fotografija.

Fokusiranjem na znanost, mlade struËnjake, æene i lokalnu upravu Kongres 2008. u BeËu postavio je nove standarde. Izniman uspjeh BeËa velik je izazov organizatorima sljedeÊega kongresa koji Êe se odræati 2010. godine u Montrealu, u Kanadi.

Branka BeoviÊ, dipl. ing. gra.Fotografije: Branka BeoviÊ, IWA, IAWD