Esad

I BLAGAJ U DOBA VONODE SANDALJA

SMJETAJ prostire se dijelom mostarske kotline, na lijevoj

strani rijeke Neretve. 1 U grubim obrisima granica na zapadu je tok rijeke Neretve, a preko Neretve, na njenoj desnoj obali je upe

Na sjeveru planinski masivi Prenja i Velea, to jest upe Neretva i Kom. Na istoku to je upe Nevesinje i na jugu upa Dubrava. U se prepoznaju dva na sjeveru Bijelo polje, a na jugu (ili polje). U bila utvrda Blagaj, a u Bijelom polju utvrda nepoznatog imena iznad sela iPodgorana. 2 Mada je to dobro poznato i za rariije vrijeme, prema podatku iz 1394. za je navedeno da je dio Bosne.3 Jedan podatak o izvrenoj 1410. u Bijelom polju mogao bi biti prvi poznati pisani pomen upravo ovog, dosad jo uvijek u cjelini

u pisanim vrelima srednjovjekovlja.4 Dilema je u pitanju radi li se o Bijelom polju.5

Pregled irih literaturnih polazita u: (2003), 235-256. 2 Radimski (1891), 159-192; (1981), 61. 3 "de Bissige parcium Bossine" (12. 10. l394. g.), Div. Cane., XXXI, 119v. 4 "Rali Vechoyeuich ( ... ) contra Dragoslauum Bogdassich, Braian Dimitrouich et Petehum Di-

mitriz fratrem dicti Braiani, dicens quod est unus anus quod predicti Braian et Petcho per vim acceperunt ei unum bouem valoris perperorum duodecim. Et Dragoslauus predictus per vim acepit ei una m caballam et perperos duodecim in rebus minutorum, et VI castratos in Bielo Pogle in anno proxime elapsso circha festum sancti Georgii" (17.04.1411. g.), Lam. de [oris, 11,46.

5 Neto kasnije, osoba s istom identifikacijom kao jedan od optuenih u Bijelom polju, Dragoslav pominje se kao vlah "Supra Volchottam Bun9ich cum omnibus de cathono suo quorum nom ina ignorat et supra Dragossaum Bogdassich cum omnibus de cathono. Eo quia predicti accusati violenter acceperunt vaceas tres dicti accusatoris de manibus Medoy Branoe-uich de Mirilouich cuy idem accusator dederat ad pascandum eas" (18.06. 1419. g.), Isto, IV, 12v. prezime vezano je za neke Sandaljeve ljude, ali ne znamo da li su u vezi s ovim "Bogdan Merginouich, Stanislauus Miltinich et Vlatichus PribilIo-uich ( ... ) supra Radeglam Dimitrouich, Radoye Dimitrouich et Vladimir Boglechnich homines voyuode Sandalis, dicentes quod predicti tempore noctis conderunt unam eorum campum fru-menti et ordey" (21. 06. 1411. g.), Isto, II, 63v; "Vlatichus Raguitich et Medos eius frater ( ... ) supra Volchottam Nin9ich et Dobrillum eius filium, Radouez Bolchouich, Rados Dmitrouich, Radoye Dmitrouich ct Radeglam Bolchouich homines Sandalius, dicens quod per vim in die Passee ( ... ) acceperunt eis duos vachas in Presich" (04. 07. 1411. g.), Isto, 67v.

34

U svakom povezan za i carinu na Buni, preostaje kao siguran pomen puta preko Polja ('per la via di Poglia') iz 1430.6

Na irem Blagaj je grad koji ima najstariju tradiciju.7 Nalazi se na uzvisini iznad izvora rijeke Bune, na mj estu rimskog grada Bone i dananj eg naselja Blagaj.8 Kroz Blagaj je prolazio put iz Dubrovnika i Drijeva, pa je dalje iao preko dananjeg Mostara (za koji se smatra da je XV st. postojao kao snano grad na dvije obale Neretve koje je vezivao - most9), na sjever uz Neretvu do Biograda i Konjica prema unutranjosti Bosne. 10

Putem preko bogatstvo stizalo je u Dubrovnik, izlazilo u svijet, ali je tim pravcem dolazila i opasnost za aprila 1415. zbog prisutnosti Osmanlija u Bosni i stvorenog opasnosti, piu knezu Slanog da preko svoga zamjenika, irom mreom glasnika i uhoda prema ('ad viam Bisce') i okolnim mjestima ('causa sciscitandi'), dobije informacije o prisustvu Osmanlija. II

Ispod brda na kojem je bio smjeten Blagaj nalazilo se pominjanja u izvorima je odraz povezanosti s prisustvom centara Blagaj i bili su rezidencijalna mjesta bosanskih vladara, a u kasnijem vremenu Sandalja i njegovog nasljednika Stjepana 12

6 "Uno messo del gabelloto di Bisc;e e stato di qua requerano pagamento per la gabella di Buna ali nostri mercadanti i qual i vien di Sotto Suonich per la via di Poglia" (19.08.1430. g.), Lett. di Lev., X, 198.

7 Bonum - dobar, blago - Blagaj, ematizam fra Petra Bakule (1970), 104. Vie iznesenih prijedloga o porijeklu Blagaja u: (1978), nap. 27 na str. 115.

8 Opis ostataka Blagaja u: Truhelka (1904), 63-69; (1954), 9-10; (1997), 24. Rezultati najnovijih arheolokih istraivanja Blagaja u: (1998), 7-16.

9 (1984), 75-78; (2006), 5-50. 10 Glavni put iz Drijeva prelazio je dubravskom visoravni, preko Bunice i Bune, pa iao kroz

i Bijelo Polje, penjao se na planinsko sedlo Porim i nastavljao dalje prema Konjicu. Drugi put, iz Dubrovnika, dolazio je preko Popova, Stoca, gornjih Dubrava (Rotimije) i u se slivao u prvi put; (1981),45.

l I "Prima pars est quod scribater comiti Slani quod mittat vicecomitis ad locam magior dubiosa videlicet unum ad unum locum et alium ad aIium cum societate meliorum hominum contrate ut bona custodia fiate. Et quod ipsi vicecomitis mitant frequenter nuncios et speculatores ad viam Bisce et locorum circumcionem causa sciscitandi de nouis Terchorum ... " (03.04. 1415. g.), Cons. Rog., I, ll. O mjerama na otocima i u Stonu "ob noua Turchorum existen-tium in partibus Bosne" uporedi, (03.04. 1415. g.), isto, lOv.

12 Informacije lakova o i Blagaju su teko provjerljive. One su odraz shvata-nja njegovog vremena, tj. XVI/XVII. st.: "Krep Posnan Puri ch giupano di Sagorie, e di Neu-esigne, voiuoda di Blagai. Questo e una rocca fabricata sopra fiume Buna da'antichi conti del paese, per custodia del tesoro, com'ancora il suo nome lo signifiea. Percio che blago in lingua slaua vol dire tesoro"; Luceari (1605),47.

35

Veze sprimorjem - izvorite radne snage. U drutvu bez poznatijih loza.

Krajem XIV i XV se u vie navrata pominje kao ishodite u drutvenim komunikacijama s primorjem, prije svega sa Dubrovnikom. Februara 1380. s pomenutje Hrvatin Braj On j e tada primljen za to je odraz nj egovog ugleda i na ire je prepoznatljivo trite radnom snagom za Oktobra 1394. s pomenuti su brat i sestra, Radovin i Milava, djeca Obrada Milava, koja ima oko 11 godina, ugovara desetogodinju slubu kod dravnog ljekara Albertina Kamurata iz Padove. 14 Marta 1402. Brajko iz

obavezao se na naukovanje kaparskog zanata kod Petoja Februara 1406. Bogia iz obavezao se na dvogodinju slubu kod pomorca Jurka Tokom 1408. godine pomenuto je vie osoba s Jula 1408. uzjemstvo, ranije pomenutog Bogie iz koji se predstavljao u Dubrovniku povjerljivom osobom, njegov zemljak Radonja iz

obavezao se na petogodinju slubu kod vlastelina Jakoba Ruborija de Vigilisa. 17 oktobra 1408. Radinac iz

obavezao se na trogodinju slubu kod vlastelina Nikole Krajem istog mjeseca Radoslav iz obavezao 13 "Cheruatin Brayacouich de Bisye in Minori consilio factus fuit civis Ragusii, qui iuravit

fedelitatem et facere omnes factiones tam reales quam personal es" (04. 02. 1380. g.), (1951), 15.

14 "Ego Millaua Obradi Xoranouich de Bissiye parcium Bossine etatis XI annorum vel circha confiteor quod de mea bona voluntate presente Radouino fratre meo michi ad hoc consentiente loco me et operas meas magistro Albertino de Chamurata de Padua fisico salariato Ragusii presenti et conducenti me ad standum cum eo ( ... ) usque ad decem annos proxime futuris" (12. 10. 1394. g.), Div. Canc., XXXI, 119v.

15 "Braychus Cranchouich de Bissiyye facit manifestum quod ipse locat se et opera sua Pethoe Daboeuich capellario presenti et conducenti eum ad standum secum ad artem suam capescendum usque ad quatuor annos proxime futuros ( ... ) eidem fideliter seruire et laborare ( ... ) dictus Pethoe promixit se obligauit eidem Braycho ( ... ) docere fideliter dictam arte m ( ... ) et in finem termini dare eidem capita dicte artis secundum consuetudine Ragusii" (22. 03. 1402. g.), Div. Canc., XXXIV, 96.

16 "Bogissa Bogutouich de Bisye facit manifestum quod ipse locat se et opera sua Iurcho Petrouich marinario de Ragusio presenti et recipienti ad standum ct nauigandum cum ipso Iurcho et ei fideliter seruiendum et laborandum usque ad duo s annos proxime futuros" (16. 02. 1406. g.), Div. Canc., XXXVI, 20v.

17 "Radogna Ratchouich de Bisya promictit et sc obligat locando se ct operas suas ser lacobi dc Ruborio dc Vigilliis stare sccum ( ... ) quinque annis continuis ( ... ) Pro quo Radogna ( ... ) Bogisa Bogutchouich de Bisza se constituit plezium" (21. 07. 1408. g.), Div. Canc., XXXVII, 92v.

18 "Radinez Vlatchouich de Bisiye faeit manifestum quod ipse locat se et opera sua scr Nieholao de Goziis usque ad tres annos proxime futuros promietens bene et fideliter seruire" (O I. 10. 1408. g.), Div. Cane., XXXVII, 118.

36

se na jednogodinju slubu kod Jurka S je i Radoslav Njega pratimo kroz dva ugovora u odlasku na rad u Dubrovnik. marta 1415. obavezao se na jednogodinju slubu kod Pavla Radina Svoj drugi ugovor o slubi u Dubrovniku napravio je krajem aprila 1417. Tada se obavezao na dvogodinju slubu kod Marina

Njegovu poziciju u ugovoru o slubi osiguravaju tada i dvajemca Dabiiv i Nenko za koje se posebno ne precizira odakle SU.21 Pitanje je da li se Radoslav vratio u rodni kraj ili je u sredini naao Krajem 1415. iz obavezao se na jednogodinju slubu kod vlastelina Marina de Diabija iz Ulcinja.23 Nita

svojstva nisu ni kasnija pominjanja stanovnika s Marta 1427, uz jemstvo Veselka Radonja iz

obavezao se na dvogodinju slubu kod Maroja Jula 1427. 19 "Radoslauus Budeceuich de Bis(fe se et operas suas locando promisit Nicole Tuertici Glauich

stipulanti vice et nomine Giurghi Radosaglich stare cum dicta Giurcho per annum proxime venturum incipit presenti die" (26. 10. 1408. g.), Div. Cane., XXXVIII, 40.

20 "Radoslauus Pribiqualouieh de Bisize locat se et operas suas Paulo Radini Illich presenti et conducenti eum usque ad unum annum proxime futurum pactum modis et condicionibus superius scriptis" (05.03.1415. g.), Div. Canc., XL, 131v. Taj prethodni ugovor na kojeg se odnosi ugovor Radoslava glasi: "Bogoslaus Rasuminich de Narento locauit se et operas suas Paulo Radini Hiliich pro duobus anni s proxime futuris, promittens bene et legaliter seruire eidem vel cuicumquam precepit per totum dictum tempus, et res et bona sua bene et diligenter saluare et gubernare et furtum non facere nee faeienti consentire et non fugere. Et versa vice dictus paulus promisit sibi vietum et vestitum de rassia secundum condictionem suam et in finem cuiuslibet anni dare yperperos sex in denariis et in finem dictorum duorum annorum sibi relinuere vestis quas sibi fecisset". Isto.

21 "Radoslauus Pribiquaglouieh de Bist(fe loeauit se et operas suas Marino filio olim Tomchi Zedulouich pro annis duobis proxime futuris, promittens eidem bene et legaliter seruire sibi per totum tempus. Et res et bona sua saluare et gubernare ( ... ) Et prefatus Marinus versa vice promi sit eidem tradere vietum condeeenter et tene re illum per totum dictum tempus sanum et infirmum et quolibet anno dietorum duorum annorum eidem dare unum par vestimentorum de rassa et yperperos octo grossorum in denariis, videlicet, quolibet anno. Et in fine tempus illum reli gere in sua libertate cum vestibus qua s sibi fecisset. Pro quo Radoslauo Dabisiuus Bogiesaglich et Nencho Putisieh faber se constituerunt plezios et prineipales pagatores ad melius tenendem per aptay renuntiando" (29.04. 1417. g.), Div. Cane., XLI, 110v.

22 Neto kasnije osoba istog imena i prezimena pojaVljuje se kao tuilae u jednoj tubi, ali, osim imena i prezimena, bez dodatnih uporita koja bi potvrdila da se radi o istoj osobi. Ostaje kao polazite da se radi o istoj osobi: "Radossauus Pribiqualouieh suo nomine et nomine Radossaui Dobrilouich eius soeii" (04.01. 1429. g.), Lam. de foris, VIII, 133.

23 "Bositchus Raeieh de Bisee loeando se et operas suas promisit et se solemniter obligauit ser Marrino quondam Zini de Dabie de Duleigno presenti et stipulanti stare et habitare cum eo hine ad unum annum proxime futuris et ab ipso non reeedere usque ad dietum temporis ( ... ) Et pro ipso Bositeho Radete Ratchouieh sc eonstituit fideuissorem et prineipalem solutorem" (29. 12. 1415. g.), Div. Cane., XL, 255.

24 "Radogna Radosaglich de Bissye loeauit se et opera sua pro duobus annis in mediate ad standum eum Maroio Iureouieh presente et ipsum eondueente ( ... ) bonus et legalis famulus ( ... ) Pro quo Radogna et eis preeibus et instantia Veselco Veliyehouieh eonsobrinus dicti Radogne po ipso Radogna extitit plegius" (27.03. 1427. g.), Div. Cane., XLIV, 127.

37

Vukota iz obavezao se na trogodinju slubu kod Pierka i Matka de Luke.25

Iako ne otkrivaju previe, navedeni idu u prilog slici humskog koje je ekonomski usko povezano sa Dubrovnikom. Koliko je problema u eventualnoj identifikaciji i kontekstualizaciji pojedinih likova ili kako je oteano praviti suvisliju lozu njima pokazuje primjer pomenutog Radonje iz 1408. Naime, 1406. pominje se Radonja iz Nevesinja26, 1425. Radonja iz a i

'poginulog pod gradom za svoga gospodara Sandalja jeste Radonje U priblinom vremenskom periodu imamo na malom prostoru u krugu Nevesinje, i

osobe istog imena i prezimena! Na Radoslav iz pomenut 1408, ima svoga dvojnika u Popovu, pomenutog 1414.29 Radonja iz pomenut 1427, ima svoje dvojnike u Ljubinju30 i Drijevima.31 Dakle, u mikrodemografiji demografija ireg

REZIDENCIJE BOSANSKIH VLADARA I se moe pratiti kako poslanici odlaze bosanskim

vladarima na Zapravo, u informacijama svaki silazak bosanskog vladara u primorje mogao bi podrazumijevati i njegov dolazak na rezidencijalnih mjesta u i Blagaj.32 25 "Vuchota Radoucich de Bistge locauit se et operas suas Piercho de Lucha pro se et vice et

nomine Matchi de Luca et fratrum suorum presenti et conducenti et stipulanti pro annis tribus proxime futuros, promictens eisdem Piereho et fratribus suis bene et legaliter seruire" (17. 07. 1427. g.), Div. Cane., XLIV, 162.

26 "Radochna Ratchouich de Neuessigne facit manifestum quod ipse locat se et opera sua Nicole Radostich presenti et conducenti eum ad standum cum ipse Nicola et ei seruiendum et laborandum usque ad duos annos proxime futuris" (17.03. 1406. g.), Div. Cane., XXXVI, 37.

27 "Radogna Ratchouich de Brochigna de prope Narenti locauit se et. opera sua pro duobus annis proxime futuris ad standum cum ser Volzo de Baba1io" (06. ll. 1425. g.), Div. Cane., XLIII, 227.

28 "Ase lei Radona pogiboh' p(o)d' gradome p(o)d' za svoga g(ospo)d(i)na voevodu Sandla", (1911), 491; (1923),27; Vego (1964), 32-33; Vego (1964a), 194.

29 "Radoslauus Budeceuich de Popaua facit manifestum quod ipse habuit et recepit aPetro Radoano ( ... ) ad tenendum et passendum et fideliter custodiandum ad voluntate dicti Petri infrascripta animalia, videlicet octo vachis, tres boues et decem capras" (17. O l. 1415. g.), Div. Canc., XL, 107.

30 "Radochna Radoslaglich de Glubigna locando se et operas suas promisit et se solemniter obligauit Hostoye fabro ( ... ) stare et habitare cum eo hinc ad annos quatuor cum dimi dio" (22. 06. 1414. g.), Div. Canc., XL, 22v.

31 "Testamentum Radogne Radossalich de Narente" (08.06. 1464. g.), Test. Not., XVIII, 93v. 32 Oktobra 1382. su da bi kralj Tvrtko I. trebao biti na u

Travuniji ili u Konavlima: "Ad faciendum ambassiatores pro eundo ad dominum regem Rassic

38

sasvim sigurnoje sredite koje je bilo u planu i Hrvoja za svrgavanje bosanskog kralja Ostoje i uzdizanje Pavla

1404.33 ***

Na vojvoda rusaga bosanskoga Sandalj zatekao je infrastrukturu vladarske rezidencije prednosti je

iskoritavao. Prema procjenama, njihov poslanik Nikola trebao je zasigurno vojvodu Sandalja u druge polovine marta 1405. Naime, kroz je Sandalj trebao u povratku sa susreta koji je tada imao sa hercegom Hrvojem S obzirom na intenzitet rjeavanja pitanja spornog sela Lisac,

et Bossine, qui debeant ire ad honorandum ipsum dominum regem usque ad Bisce, in Tribuniam et in Canale" (11. 10. 1382. g.), (1951),258. Kralj je tada due boravio u po svemu

do decembra. da piu svome poslaniku kod kralja Tvrtka novembra, a druge polovine novembra da u kraljevog odlaska 'u Bosnu' njihov poslanik treba pratiti kralja do Porima. To je pokazatelj da se kralj i dalje nalazio u "Ad scribendam litteram ser Clementi Marini de Goce ambassiatori in Bossina, super facto comercli salis et povegle impetrande" (06. 11. 1382. g.); isto, 269; "Quod si dominus rex Bossine voluerit ire in Bossinam, dictus ser Clemens debeat ipsum dominum regem sociare usque in Porimum et postmodum debeat reverti Ragusium" (17. 11. 1382. g.); isto, 271. Povelja kralja Tvrtka I o ukidanju trga soli u Novom "pisan na u Podgradi" (02. 12. 1382. g.), (1929), 85. Za isti dokumenat uporedi i ono to se pripisuje kralju Dabii: "pisano na u Podgradie" (02. 12. 1392. g.); isto, 1/2, 479. Na

najvjerovatnije se odnosi jo jedno prisustvo kralja Tvrtka: "De mittendo ambassiatam ad dominum regem Bosne et Rascie usque ad terram Chelmi" (21. 09. 1383. g.), (1951), 382.

bosanskog kralja vidi se i kasnije: "Respondeat regi ( ... ) quando eritis in maritima" (04.04. 1384. g.); "De commodando regi Bossine, si venerit ad maritima" (05.04. 1384. g.); "In casu quo rex Bossine non sit venturus ad maritima ( ... ) societ ipsum usque ad Bistiem" (15.04. 1384. g.), (1964), 70-71. Tvrtko je bio u vjerovatno i kasnije: "Quod si dominus rex rediret in Bosnam comitetur ipsum usque subtus Porinum" (24. 10. 1385); isto, 212-213. Jedno poslanstvo krajam marta 1395, trebalo je da ide "regem Bossine in Bissi((e" (27.03. 1395. g.), Ref., XXX, 105; "Ad piscandum pro rege Bosne" (29.03. 1395. g.); isto, lOv. su znali da kralj dolazi u ("qui venit in Bisze") (12. 04. 1399), lorga (1899), 77. Bosanski kralj je "in Bissice" aprila 1403: (02. 04. 1403. g.); isto, 90. O boravku bosanskog kralja Ostoje u govori se u naputku poslanicima kod Hrvoja: "Et maiormente meraviliandone che l'altrieri qui vene lo dito re in Bissize, nui mandassirno un nostro ambassador a lui ad invitarlo ch el ge placesse vignir a veder Raguza, caza sua, la qual cosa molto desiderevamo. Et lui se scuxo muIto benignamente" (13. 06. 1403. g.), Gelcich-Tha1l6czy (1887), 117; Iorga (1899), 94. Krajem marta 1404. poslanicima je da odu kralju za kojeg se da bi mogao biti u "Dobiate andar ala prexencia del ditto re de Bossina in Bissi((((e et altroue doue sera" (30. 3. 1404. g.), LeU. di Lev., IV, 63v. Vanost njihove tadanje misije odslikava nalog da "volerno che siando cum lo Re in Bissi((((e ((ascun zorno"; isto, 65v; (1858), Primjetbe IV; "zonseno a lui in Bissize et il ditto re" (20. 04. 1404. g.), Gelcich-Tha1l6czy (1887), 158.

33 "Mi gospodin' Hravoe oceli obituju dvignuti voiske nae i poslati e priz' Neretvu uHumasku zemalu i tui va ime Hristovo projaviti i proglasiti gospodina Pavla kralja bosanskoga" (15. OI. 1404. g.), (1929),455-456; Isto (17. l. 1404. g.).

39

ga nastoje u s novim uputama i stavovima.34 Tada je Sandalj ostvario prevlast nad posjedima porodice i njegovo prisustvo u postaje redovnije.

Na osnovu podataka moe se da je Sandalj na boravio skoro svake godine, ponekad i vie puta godinje. Razlog za to nalazi se i u geostratekom poloaju na glavnom putu i svojevrsnom prema bosanskom kralju i primorju, dva glavna pravca u javnom ivotu U istom, ranije pomenutom pismu to podrazumijevaju i

kada dozvoljavaju svojim poslanicima da u potrazi za Sandaljem mogu iz do Konjica ili do Drinaljeva.35 Time bi na putu prema bosanskom kralju ili prema izvornim posjedima uz rijeku Drinu mogli Sandalja, na povratku od Hrvoja krajem marta 1405. Nikola se iz javlja svojoj vladi u Dubrovnik. 36 Oko sredine maja 1405. u boravio Sandalj sa suprugom Katarinom, u njegovom svjee drugom braku.3? Tamo se zadrao i u drugoj polovini maja 1405.jer se i poslanik tada kod njega nalazio.38 Dalje, preko decenije ne nalazimo povezanog za kroz pisanu izvornu Sumnjamo da taj vakum ne i odraz pravog stanja stvari. treba imati u vidu i da su to vremena velikih previranja u Bosni i vjerovatno je da su drinske rezidencije, i grad Novi, bile njegovo sigurnije i trajnije boravite.

Bosanski kralj Ostoja s kraljicom je krajem aprila 1417. na irem Neretve, pa i na To je vrijeme u kojem je Sandalj u mjeri bio pod pritiskom a kojima se pribliio i bosanski vladar. Ostoja je boravio u i u drugoj polovini marta 1418. i tu 34 "Nicola de ambassator nostro ellecto al voyuoda Sanday ( ... ) portando ve da Ragusa

debiate andar la via de Narente et deli in Et in zonzando seI ditto voyuoda fosse retomato dal ducha Cheruoe al qual ne scrisse che l era andato et doue a retomar presto a queste pars in bona ora" (18.3. 1405. g.), Lett. di Lev., IV, 85.

35 "Et vuy li in o altroue doue fosse vignuto si ando partito dal ditto ducha debiate al ditto voyuoda andar infin doue lo porete trouare in terra de Chelmo non passando in fin in Drinayeua" (18.03.1405. g.), Lett. di Lev., IV, 85.

36 "Riceuessimo vostra litera scripsa in (31. 03. 1405. g.), Lett. di Lev., IV, 89v. 37 "Receuessemo vostra litera scrita in Bissice adi 18 maio per la qual ne scrite come lo voyuoda

Sanday era tomato et viguto cum la dona sua in et che li cum luy hauete pari ato per li fatti di la tera nostra come auanti hauesti da nuy per letera" (21.05. 1405. g.), Lett. di Lev., IV, 97.

38 "Receuessemo vostra litera scripta in adi 25 maio" (30.05. 1405. g.), Lett. di Lev., IV, 98.

39 umoljenih je znalo za dolazak kralja: "si fuerit in contrata Narente uel Bissze" (19. 04. 1417. g.), Cons. Rog., I, 71 v. Konzuli i knez Stona dobili su uputu da izvijeste vladu o dolasku kralja i kraljice: "Lo re Hostoia et la reina et fate\o a sapere a noi. Et in caso che e110 si troui in le contrade di Narente o di Bistize o circa di li". U dolaska trebalo je pripremiti darove za goste (20. 04.1417. g.), Lett. di Lev., VI, 28v; "Ad yperperos centum quinquaginta in rebus comestabilibus ( ... ) pro donando domino regi Bosne et domine regine si fuerunt in contrata Narenti et Bisize vel circa" (20. 04. 1417. g.), Cons. Maius, l, 67v.

40

je pred izjavio da ukida carinu koju je uspostavio knez Grgur pred Stonom. 40 Aprila 1419, u jeku akcije o zakupu carine u Drijevima, Ostojin nasljednik kralj Stjepan nalazio se na

I kasnije dolaziti bosanski vladari na ali zaista samo kao gosti.

Jula 1420. u se nalazila Sandaljeva vojska koja je izazvala strah kod kneza Grgura u vrijeme kada nije bio u dobrim odnosima s vojvodom Sandalj em. Svoju bojazan knez Grgur pokuao je ublaiti preko Sandalj je ili je boravio na februara i augusta 1421.43 Na Sandaljevo traenje, krajem oktobra 1421. alju jednoga svoga kancelara kod njega u Sandaljev dolazak u je marta 1422.45 Tako je i 1423, kada je due boravio u ovim krajevima.46 Sandalj je na januara i septembra 1424, a isto tako u dva navrata i 1425.47

Dio navedenog pokazuje jasnim da Blagaj ima starost nego to mu to daje direktno pominjanje. Blagaj se prvi put spominje 1423.

je navedeno da je Sandalj boravio u u drugoj polovini februara

40 "Upisano u (23. 03. 1418. g.), (1929), 446. Pominjanje ribe kao dara za bosanskog kralja podrazumijevalo bi vjerovatnim njegov boravak u u prvoj polovini marta 1418. (07. 03. 1418. g.). Cons. Rog., I, 94v. Ovaj kraljev boravak u kasnije je

kao njegov silazak u primorje, to i jeste u odnosu na prostor s kojeg je dolazio: "gospodin' prisvjetli kral' Ostoja izide u primorje i megju injemi rabotami ( ... ) zapovidje da vekje tei carine ne bude" (26. 04. 1418. g.); (1929), 549.

41 "Fo mandato un corier in Bosna a ser Martolo de Zriua per saper quando re di Bosna de venire in Bisye et di saper ... " (06. 04. 1419. g.), Cons. Rog., II, 21 v; "in Biscec" (17-18. 04. 1419. g.), Iorga (1899), 173; "De faci endo tres nobiles qui forment commissionem dandam ambasiatoribus nostris yturis ad dominum regem Bosne in Bisye" (24.04.1419. g.), Cons. Rog., II, 25v.

42 "budit milost' zapovidjet' vojevodam' gospodstva ti koi su s voiskami u da mu u njegovu nejekoju kvar' ne (21. 07. 1420. g., ne 21. 06. 1420. g.); (1929), 313-314.

43 "Quando erit in Biszie" (19.2. 1421), Iorga (1899),198; "usque ad Bissce" (30-31. 08.1421. g.); isto, 200.

44 "Prima pars est quod complacentiam voyuode Sandaiii mittatur unus ex nostris cancellariis usque ad Bissce ad ipsum voiuodam pro agibilibus expensis nostris comunis"; "ser Benedictum de Schieris cancellarium et notarium nostrum ut caz [cauza] ad dictum voiuodam Sandalium" (30. 10. 1421. g.), Cons. Rog., III, 61.

45 "pro honorando voyuodam Sandaliam qui venit in Bisze" (16. 03. 1422. g.), Cons. Rog., III, 79v.

46 "in Bissce" (18. 02. 1423. g.), Cons. Rog., 142; "Ser Nicola Ma. di Goze et ser Biagio di Georgio ambassadori nostri a voiuoda Sandagi salutem. Noi receuessimo hieri una vostra lettera data di la in Bisze sotto Blagai adi 24 di questo" (01. 03. 1423. g.), Lett. di Lev., VIII, 151.

47 "In Bissce et Nevesigne" (25. 01. 1424. g.), Iorga (1899), 220; "voyuode Sandagi qui venit in Bistize" (22. 09. 1424. g.), Cons. Rog., III, 225; "qui venit in Bisze" (24., 27. i 30. OI. 1425. g.), Iorga (1899), 224; "De mittendo id piscandum pro donando voyuode Sandagi qui venit in Bistize" (20. 09. 1425. g.), Cons. Rog., III, 262; "Qui venit in Bisize" (21. 09. 1425. g.); Iorga (1899), 224.

41

1423. Tu, u podno Blagaja, Sandalj se nalazio krajem februara 1423.48 U Blagaju je pisan ugovor Sandalja i kojim se regulira mir i pitanje grada Kotora novembra 1423.49 Pred Sandaljev dolazak u Dubrovnik januara 1426. nije se znalo da li je on u ili Blagaju. se i daje njegova ena s njim.50

1427. Sandalj se pominje u oktobra 1427. su znali da je Sandalj u Blagaju, a Sandalj je u i 1428.51 Marta 1428. poslanik kod vojvode Radoslava Petar

imao je nalog da svrati kod Sandalj a u Blagaj ili u U drugoj polovini oktobra 1428. u Blagaju su i kralj Tvrtko II i Sandalj53, koji su se nedavno izmirili. U drugoj polovini februara 1429. umoljenihje

da ribom daruju Sandalja koji je dolazio u Pitanje je da li su tada njihove procjene bile jer je to isto bilo i marta 1429.54 Januara 1430. umoljenih

48 "ser Nicola Ma. di Goze et ser Biagio di Georgio ambassadori nostri a voiuoda SandagI salutem. Noi receuessimo hieri una vostra lettera data di la in Bisze sotto Blagai adi 24 di questo" (01. 03. 1423. g.), Lett. di Lev., VIII, 151. Kako je to utvrdio . nije uspjean pokuaj M. Vege da preko jednog natpisa povee s Blagaja; Vego (1961), 266-267; (1985), 85.

49 "U naem' gradu Blagaju" (O l. Il. 1423. g.), (1929), 331; "Datum sub castro Blagaj die primo nouembris 1423" (16.02. 1424. g.), AAV, 11112 (1971), 32-33; (1886), 261;

(1978), 210-211; Vego (1957), 14-16; (1978), l 15-117; (1981), 41-72; Basler (1983),29-34; (1998), 7- I 6.

50 "Voi vene andiate ala via de Cluzi ala presentia de voiuoda SandagI ( ... ) honerevolo salute per parte nostra ( ... ) siamo contentissimi dela sua vegnuta ( ... ) e per simi1e salutarete la sua dona ( ... ) SeI signor non fa trouasse ne in Cliuc ne in Bistize ne in Blagay ma fosse plargato piu longi et voi tomate a casa che piu largo non aveti liberta de andare" (10. O I. 1426. g.), Lett. di Lev., IX, 95-95v.

51 "De mitendo dono voiuode SandagI qui est in Bistice" (21. O l. 1427), Cons. Rog., IV, 7v; "venturos in Blagai" (22. 10. 1427. g.), Iorga (1899), 241-243; "Faciendi expensiam usquam ad yperperos quinquaginta pro faciendi piscatoribus per honorando SandagI qui venit in Blagai"; sa strane: "pro honorando SandagI qui est in Blagai" (20.01. 1428. g.), Cons. Rog., IV, 45.

52 umoljenih: "Quod existente SandagI in Bistize ambaxiatoris nostri se voluere et ad eum ire debeant"; sa strane: "pro visitando SandagI per ambaxiatores" (08. 03. 1428. g.), Cons. Rog., IV, 51. U uputstvu poslaniku: "Nel partir vostro da Ragusa per andare in questa vostra ambaxada volerno che siando voiuodam SandagI a Blagai o verso Bistr;e" (18.03. 1428. g.), Lett. di Lev., X, 84.

53 "De honorando cum piscibus regem Bosne et SandagI venturos in Blagai" (22. 10. 1428. g.), Cons. Rog., IV, 75v.

54 "Piscibus per honorando voiuodam Sanda gl qui venit in Bistee usque ad sumrnam ypcrpperomm treginta" (23. 02. 1429. g.), Isto, 89; "Per expendendo in piscibus pro honorando vayuodam SandagI qui venit in Biseze usque ad sumrnam yperpperomm treginta" (04. 03. 1429), Con. Maius, IV, 23v.

42

da se poalje vie stvari kao dar Sandaiju koji dolazi u Blagaj.5s Sandalj je u i 1431, 1432. i krajem 1433.56

PO PRIMJERU SANDALJA Tradiciju rezidencijalnog mjesta u i Blagaju nastavio je

i Sandaljev nasljednik Stjepan On je vjerovatno boravio na krajem novembra 1435. To po poklonu u ribi koju redovno dobijaju dok tu borave.57 Sandalj evog nasljednika nalazimo u Blagaju navedeno 1436.58 Kao i na drugim rezidencijalnim mjestima Sandalja i Stjepana u broju primjera pratimo i na i Blagaja.59 Aprila 1452. se da je kralj Stjepan Toma u Podblagaju.6o

55 "Honorando Sandagi qui venit in Blagai piscibus" (23. 01. 1430. g.), Cons. Rog., IV, 131. 56 umoljenih da mu poalje na dar ribu (16. l. 1431), Cons. Rog., 264; "qui venit

Blagai" (05. 02. 1432. g.), Iorga (1899), 309; "piscibus ipso voivoda existente in Blagay" (ll. 12. 1433. g.), Cons. Rog., V, 178.

57 Upravnicima drijevske carine nalae se: "Quod debeant expendere usque yperperos decem in mittendo pisscei dono voiuodam Stipan" (26. ll. 1435. g.), Cons. Rog., VI, 21.

58 I njega ribom u Blagaju: "Quod veniente voiuoda Stipan in Blagai debeant facere expensiam usque ad yperperos triginta ( ... ) pro honorando piscibus voiuodam Stipan" (09.02. 1436. g.), Cons. Rog., VI, 33v; "Pro voiuode Stipan qui venisse debeat in Blagai siue Biszte ( ... ) pro piscibus donandis voiuode Stipan" (28. 03. 1436. g.), Cons. Minus, VI, 37v. Jedno poslanstvo ga je trebalo u Blagaju: "a voiuoda Stipan ritrouandol0 nel suo paese in fin aBlagai" (20.03. 1436. g.), Lett. di Lev., XII, 18.

59 "Voiuode Stipan qui venit Blagai" (12. 03. 1437. g.), Cons. Rog., VI, 113; "qui ad presens se reperitur cum tota sua familia in Blagay" (07. 12. 1437. g.), lorga (1899),341; isto 351; "possendi honorare voyuodam Stephanum in Blagay" (20.03. 1438. g.), Cons. Rog., VI, 185v. Jedno pismo poslanika kod Stjepana poslano je l. maja "data Sotto Blagay ", drugo 9. a l O. maja "Sotto Blagay", a dokje odgovor sastavljan, stiglo je i pismo poslano 13. maja "Sotto Blagay" (18. 05. 1439. g.), Lett. di Lev., XII, 143-144v. Dar: "pro leuando libertatem expendendi in piscibus pro honorando voyuodam Stipanum dominas suas usque yperperos 30" (02. 03. 1440), Cons. Rog., VII, 135; "vostra littera fata Sotto Blagay" (18. O l. 1443. g.), Lett. di Lev., XIII, 138; "veniente vayuoda Stipano in Blagay" (17. 12. 1444. g.), Cons. Maius, VII, 219; "de Blagay" (9.8. 1453), Lett. di Lev., XIV, 127v; "usque Sub Blagai" (ll. 04.1457. g.), (1978),87. Iz Blagaja je Stjepan poslao svoje poslanstvo milanskom hercegu Sforci: "Datum in castro nostro Blagay" (25. ll. 1458. g.), Makuev (1882),116; (1964), 235.

60 "Ser Michael debeat ire usque ad Cusina

Blagaj se pominje u sve tri povelje za Stjepana od Filipa V i Fridriha III iz 1444, 1448. i 1454.61 Jula 1464. pomenut je Grgur knez Blagaja.62

FRANJEVCI NA Od svih mjesta, trajnije vezanih i ukalupljenih u Sandaljev posjed,

jedino je uz organizirano prisustvo franjevaca. Informacije su dosta skromne ali uvjerljivo pokazuju da se o franjevcima tek treba tragati na ovome Franjevci 'u Novom u pominju se dvadesetih i tridesetih godina XV St.64 Jula 1426. u svom testamentu Flora,

kancelara Alberta i supruga Nike ostalih, ostavlja i franjevcima u ('frari in Bisge') 5 perpera.65 Aprila 1428. su odobrili da dva njihova kupara idu praviti crijep franjevcima u Juna 1429. su da njihovi carinici u Drijevima daju na poklon franjevcima u ('de fratribus de Bisze') dva modija soli.67 Septembra 1430. imun, sin Jurka u svome testamentu ostavio je 40 perpera dinara franjevcima u za gradnju crkve.68 Februara 1433. 61 "Iblagayscu', sem som glyom castello con contato" (19.02. 1444. g.); "castrum Blagaij" (20.

O l. 1448. g.); "civitate Blagii cum antris et cum castris ac cum pertinentiis suis" (O l. 06. 1454. g.), Tha1l6czy (1914), 361, 379, 398. Autori se slau da je navod iz 1444. ustvari Blagaj s humskom zemljom; (1978), 210-211; Vego (1980), 467. Za sladokusce dalji redovi. Vego je u detalju iz 1444. dao Iblagay scu' Som som glyom (=Blagay s Cumscom semgliom), mada bi iz priloenog faksimila mogli dati i polaznu transkripciju. Sumnjiva je pozicija slova I s obzirom da vie na oznaku razmaka, davani apostrof (') je ustvari za slovo m, nema razloga da prvo som ide velikim slovom a kod drugog som vidi se, upravo u odnosu na prvo, da je u pitanju sem. Bila bi transkripcija: I blagay scum som sem glyom.

62 "Gregorum comitem Blagay" (24.07. 1464. g.), Cons. Maius, XII, 175v. 63 (1987), 197; (1995), 36-38; (1998), 14;

(2006), 19-21. Ne pokazatelje S. i rad D. M. je nedavno mislio da su pokazatelji koje donosi potpuno nepoznati javnosti; (2005), 43-51; uporedi nap. 18 na str. 45.

64 (1987), 197; (1995), 36-38. 65 "1426 indictione quarta die 26 iullii Ragusii ( ... ) Flora Marina tilia olim ser Alberti cancellarii

et uxor quondam Nixe Ostoich ... Item lasso alIi frari in Bisrye yperperi cinque" (22.07. 1426. g.), Test. Not., XI, 142v; (1995), 37.

66 (1997), nap. 48 na str. 72. 67 "Pro officiaIibus gabeIle Narenti"; "Captum fuit de committendo officialibus gabelle Narenti

quod dono dare de fratribus de Bisze modi os duos salis ad mensuram grossam" (05. 06. 1429. g.), Cons. Minus, IV, 254; (1987), 197.

68 "MCCCCXXX indictione octaua die XlIIa octobris. Hoc est testamentum Simonis quondam Giurachi Glauich ciuis Ragusii hic diebus mortui ( ... ) MoCCCC" XXX" adi XV septembrio in Ragusa ( ... ) lo Simon de Giurach Glauich ( ... ) Item lasso alli frari de Bisze per hi fabrica de la ghiexia perperi XL"'" (15.09. 1430. g.), Test. Not., XII, 4v. Na ovom mjestu M. je pogreno govorio o 90 perpera, a to preuzimaju i A. i . (2005), 46; (2006), 19.

44

Dekua, ena Mateja de Bizija ostavila je franjevcima iz Novog u ('de Noui in Bisye') 15 perpera.69 se i daje pominjanje franjevaca u 'Zahumu' u testamentu iz 1431. vezano za jer neto kasnije vrijeme (1449-1451) da je Zahum u Pitanje samostana Novog i Zahuma u ili Novog (Zahuma) u moe se smatrati jo uvijek otvorenim.

CARINA

Carina u vie je puta bila ishodite sporova Sandalja i se tue na vojvodu Sandalja to je uspostavio carine u februara 1411.72 spornim carinarnicama 1428. i 1429. bila je i carina na Buni i vjerovatno ista, od ranije poznata kao za trgovce. 73 U toku Konavoskog rata 1430. su se alili zbog rada carine u Njihovi trgovci iz Pod Zvornika koji su prolazili putem preko 'Polja' ('per la via di Poglia') morali su carinu 'per la gabella di Buna'. 74 Konavoski rat je pomjerio pravce kretanja 69 .. Item lasso alli frari de Noui in Biss;e yperperi 15" (12. 02. 1433. g.), Test. Not., XII, 54;

(1995), nap. 24 na str. 37. 70 "1431 adi 10 zenar aNarenta. lo Hostoia Radosalich fazo lo mio testamento ( ... ) Radath Chettich

homo deli fra men ori in Xachum ( ... ) dar Uglesia e suo fiol Milouas; in Xachum" (14. 10. 1432. g.), Lett. di Lev., XI, 113v.

71 "MCCCCo LI indicione XlIII" die XIIlIo augusti Ragusii. Hoc est testamentum Vlatchi Bogdani Goyanouich nuper defuncti ( ... ) 1449 die XII nouembris. lo Vlatcho de Bogdan Goianouich ( ... ) Item lasso ali fra menori in Xachum in Biss;s;e in reparation del detto conuento yperperi XX", Test. Not., XV, lO-lOv. Nekoliko pogrenih navoda u: (2005),47. Uporedi,

(2006), 19. 72 "per le gabelle noue che sono poste in Cerniza, in Vrabez, in Anagaste et ino in Bissize" (22. 02.

1411. g.), Lett. di Lev., VII, Iv. 73 "Appresso a Buna che auanti se pagaua solo el paregio et adesso se paga grossi cinque per

salma quelli che usa in Bosna et quelli che va in Srebrniza a grossi 26 per salma" (10. 06. 1428. g.), Lett. di Lev., X, 92; "per li nostri mercatanti ne vien facti molti lamenti per li mali tractamenti che lor vien facti per li gabelloti a Cliuc a Bists;e et a Vrabas;" (02.05. 1429. g.), Isto, 58v. Sa strane: "in Buna" (23.05. 1429. g.), Cons. Rog., IV, 102. U pismu svojim poslanicima kod Sandalj a, Marinu i navode: "Per letere di nostri mercantanti di Souisochi semo auisati che a Buna et a Vrabas; contrade di Sandagi gli vien tolti doni sforcati zoe al mancho ducati uno per volor di salma come vederete per la propria letera di mercantanti" (23.05. 1429. g.), Leu. di Lev., X, 64; "dite che in ogni luogo et da ognun che pos sa vien facte queste nouitade at maxime a Buna a Vrabas; a Glassinas; et aZemiza" (05.06. 1429. g.), Isto, 66.

74 "Uno messo del gabelloto di Biss;e e stato di qua requerano pagamento per la gabella di Buna ali nostri mercadanti i quali vien di Sotto Suonich per la via di Poglia. Pero vogliamo dobiate dire a voiuoda come essi nostri mercatanti dicono che molto grato gli seria poter far quella via. E serial i de men fatiga e men spesa, ma per la via chie rotta non olsano far quella non schauar la dohana, ma per andar piu securi pero che assai piu anno di spesa che non monta que\la dohana. Et dicono che molto vano lutano dela detta do hana. Et che iusto non li pare douer essere per essa

45

trgovaca i carina na postala je obaveznom. Na samom kraju augusta 1430. umoljenih naredilo je to svojim trgovcima.7s Preko svoga poslanika Benedikta javljaju Sandaiju da su naredili svojim trgovcima da carinu u

Marta 1432. vlastelini, Pavle i Luka podigli su tubu zbog tkanina na Buni iz karavana koji je iao u Srebrenicu. 77

NA Za razliku od ireg Sandalj evog posjeda, rijetki su primjeri u ,

koj imaj e bilo zabiljeeno u nemilim U poznatim primjerima kao akter nalazio se i sam Sandalj To je bilo oduzimanje imovine

trgovca tkaninama Vlakote i njegovog sina Nalka. aprila 1423. Vlakotaje podigao tubu protiv Sandalja zbog njegovog sina Nalka izvrene IS. marta te godine tl U pitanju su bila tri tovara sa 24 komada tkanina u vrijednosti od 525 dukata. 78

Najvjerovatnija pozadina mogla bi biti sukob vie trgovaca tkaninama, Petra i Vlakote u kojem se naao i Sandalj Razlozi za ovu pretpostavku na da su prijetnje Sandaljem79 demonstrirane i od ranije Vlakoti od strane njegovih protivnika.80 se i da je u svemu tome jedna barka

do hana agrauati di la qualcosa gli abiamo voluto scriuere et luy risponda quello piace" (19.08. 1430. g.), Lett. di Lev., X, 198.

75 "Ordinandi quod mercatores nostri qui non soluerunt duanas de Bisze et Sottvisochi illas debeant col1igere et soluere gabelloturn" (31. 08. 1431. g.), Cons. Rog., IV, 228.

76 "Per la gabella de diteIl che per conplacentia d'esso voiuoda al qual ne sfortiamo come ad amico chel merita fare ogni cosa a noi possibile et a luy grata abiamo comandato al1i nostri mercadanti che debiano essa gabella pagare" (01. 09. 1430. g.), Lett. di Lev., X, 208.

77 "Ser Paulus et ser Lucas de Sorgo fratres ( ... ) Eo quia ( ... ) pluries pannos in carauano quod iuit in Srebreniza ad Buna furtiuo ino sibi subtracti et ablati quatuor panni fini de LXXV in una balla de ipso carauano" (17.03. 1432. g.), Lam. de foris, IX, 19v.

78 "Vlacota Crancouich ( ... ) supra voiuodam Sandalium. Eo quia die 15 menses martii propexacti dicti voiuoda violenter accepit Nalcho filio deti Vlacote in in via publica salmas tres pannorum in quibus erat panni viginti quatuor ut valoris ducatorum quinquagentorum viginti quinque cum zarine. Testes: Ser Theodorus de ProdanelIo, frater Ziueta Raicouich" (06. 04. 1423. g.), Lam. de foris, V, 149.

79 "Nalchus filius Blaxii de Crancho ( ... ) conqueriter supra Pirchum Priboeuich pro eo quod cum ipsi Nalchus esseret in Narente ipsi Pirchus ccpit iniuriari sibi et diccre in presentia testium infrascriptorum: Ego faciam quod Sandagi tibi accipere facict res siue robam tuam" (22. 03 .

. 1423. g.), Lam. de foris, V, l43v. 80 "Ziuchus filius Jurasiu C .. ) dixit ( ... ) dum dictus Nalchus filius Vlacote Cranchouich ascrtc

disset unam zopulum cum ali is, Tunc zopulus ipsc sbcnncrsti ei in f\uuio dicto Norin. Tunc Radin Tollinouich et Petrus Primi venientes ibidcm et Pctrus Primi dixit dicto Nalcho accusatori solue mihi zopulum quem sbermersisti quia nosccr ci. Tunc Nalchus dixit ci scd soluc tu michi

46

u Drijevima bila razlog zato je Sandalj bio prizivan u sukobu, zato je najvjerovatnije i oduzeo tkanine i ostao u tom uporan pred

U pismu svojim poslanicima kod Radoslava navode tkaninakojuje Sandalj oduzeo.82 Dalje navode da su o ovome pisali Sandaiju i saznali da je Sandalj svoj odnos prema Vlakoti temeljio na tekim optubama. O njima se detaljnije nita ne navodi. Zadatak poslanika bio je da ovo pitanje hitno pokrenu kod Sandalja radi njegovog razrjeenja.83 Naizgled, nije poznato kako je ovo pitanje s tkanina razrijeeno. Krajem aprila nalazimo kako obavjetavaju Raduta

koji se nalazio u Srebrenici ili Podzvoniku, u vezi s ovim da Luka potrauje od njega dio novca koji odgovara teti.84 Po svemu ire drutvo u vezi s ovim karavanom tkanina moralo je snositi naneseni gubitak.

Jo jedan pokazuje da zapravo ne znamo mnogo toga u odnosima Sandalja i porodice Upravo tih dana, aprila 1423, Milain podnio je prijavu protiv Sandalja i Nalka, sina Vlakote zbog toga to muje Sandalj oduzeo 850 libara ulja i prodao Nalku

Pored toga, u odvojenoj tubi protiv Nalka Milain je izjavljivao da je Nalko sve to pripremio.86 Ni u ovom ne znamo

unam tazam argenti quam amisi in dicto zopulo. Qui Petrus Primi dixit sibi: Tu non transibus Bissge, quod faciam, quod voiuoda Sandalius accipiet tibi omnes pannos quos tu fers nunc. Tunc dictus Nalchus assignauit ipsum Ziuchum et alios ibi stantes in teste s" (10.04. 1423. g.), Lam. de foris, V, 143v; (1987), 213 i nap. 41 na str. 230.

81 "Dominus Marinus predictus testis ( ... ) predictus Pirchus petebat a pronominato N alcho unum zopolum dicendo redde mihi illud zopolum quam est voyuode Sandagl. Qui Nalchus responderes dixit nolo tibi reddere quam sufficatum est in mari in quo ego perdidi unam ta9iam argenti" (15.04. 1423. g.), Lam. de foris, V, 143v.

82 "Ser Nicola Mar. de Goze et ser Biasio Ma. de Zorzi ( ... ) Conzo sia che voiuoda SandagI habia tolto aVlacota Crancouich salme de pagni tre soma peze de pagni 24" (21. 04. 1423. g.), Lett. di Lev., VIII, 53v.

83 "scriuessemo una letera a voiuoda SandagI pregandolo sopra questa facenda assay el qual voiuoda mostra esser muIto corociato contra el dito Vlacota mettendoli multe razon i contra de luy ( ... ) quando serrete ala presentia del dito voiuoda SandagI parliteli per questa facenda prontamente e spezialmente como alla vostra discrecion parera per recaueramento dela dita mercadantia tolta como di sopra adoperandone sopra questa facenda sollicitamente" (21. 04. 1423. g.), Lett. di Lev., VIII, 53v.

84 "Raduth Troianouich citadin nostro in Srebreniza o vero Sotto Suonich. Ser Luca de Sorgo vuole usar le sue raxon sopra di te per la auaria delli panni tolti per SandagI questo inuerno in Bistge per la quale el ti domanda per tua parte yperperi 75" (27.04. 1423. g.), Lett. di Lev., VIII, 49.

85 "Milasin Bogisich ( ... ) conqueriter supra voyuodam SandagI. Eo quia sibi accipi fecit libras octingentos quinquaginta oley ( ... ) et etiam conqueriter supra dictum Nalchum ( ... ) quod oleum sibi costitit yperperi nonaginta" (12. 04. 1423. g.), Lam. de foris, V, 150.

86 "Milasin Bogisich ultrascriptus ( ... ) conqueriter supra Nalchum filium Vlacothe Crancouich. Eo quia dum ipsi Milasin secum iret et esse t in viagio eundo ad partes Bosine dixit et protestatus

47

kako se sve to zavrilo, ali ne moemo se oteti utisku da su ova dva ipak povezana.

Dokumenti ne govore gdje je poslanik Frederik

iao kada je Sandaljevoj porodici zbog njegove smrti.87 ritam Sandalj evog ivotnog itinerarija daje i navodi na da je on upravo na i Blagaja umro sredinom marta 1435. Mjesto umiranja i mjesto sahranjivanja ovim promiljanjem se ne

Prilozi: Pomenute osobe s Hrvatin 1380. Radovin i Milava, djeca Obrada 1394. Brajko 1402. Bogia 1406, 1408. Radonja 1408. Radinac 1408. Radoslav 1408. Radoslav 1415, 1417.

1415. Veselko 1427. Radonja 1427. Vukota 1427.

fuit sibi dictus Nalchus ut cum co non iret ipsi Milasin quoniam si aliquid sibi Milasin accideret vel acciperetir ipsimet Nalchus esset ille qui id sibi accipi faceret. In quo viagio per voyuodam SandagI sibi accepta fuit certa quantitas olei ut in facie precedenti in lamento ipsius Milasin contra" (13.04.1423. g.), Lam. de foris, V, 150v.

87 "Ser Federico de Gondola ambassadore al conte Steffano nieuo dc voiuoda SandagI ( ... ) cum presteza di qua dobiate partire ( ... ) il dicto conte Stefano ( ... ) li direte cusi: Magnifico e generose signor non fa mistero com gran parole ricordare ne remembrare quanto doler et teneramente sempre insiembre se abiamo amato la bona e ricordeuele memoria del magnifico olim barba vostro voiuoda SandagI et la signoria de Ragusi pero che non tanto avoi ma a tutto lo mondo zio e manifestessirno" (29. 03. 1435. g.), LeU. di Lev., XI, 228v.

48

Pomeni i Blagaja II izvorima:

de Bisge 04. 02. 1380. ad Bisce 11. 10. 1382. na Bis' u Podgradi 02. 12. 1382. ad Bistiem 15.04. 1384. na u Podgradie 02. 12. 1392. de Bissige parcium Bossine 12. 10. 1394. in Bissige 27. 03. 1395. in Bisze 12. 04. 1399. de Bissi9ge 22. 03. 1402. in Bissice 02. 04. 1403. in Bissize 13.06. 1403. in Bissi9ge 30. 03. 1404. in Bissize 20.04. 1404. in Bissige 18.03. 1405. in Bissige 31. 03. 1405. in Bissice 21. 05. 1405. in Bissige 30.05. 1405. de Bisge 16. 02. 1406. de Bis9a 21. 07. 1408. de Bisige 01. 10. 1408. de Bisge 26. 10. 1408. in Bissize 22.02.1411. de Bisize 05.03. 1415. ad viam B isce 03.04. 1415. de Bisce 29. 12. 1415. ue! Bissze 19. 04. 1417. di Bistize 20.04. 1417. Bisize 20.04. 1417. de Bistge 29.04. 1417. u 23.03.1418. in Bisge 06.04. 1419. in Biscec 17-18.04.1419. in Bisge 24.04. 1419. u 21. 07. 1420. in Biszie 19.02. 1421.

49

ad Bissce 30-31. 08.1421. ad Bissce 30. 10. 1421. in Bisze 16.03. 1422.

10.04. 1423. in 27.04. 1422. in Bissce 18.02. 1423. in Bisze sotto Blagai 01. 03. 1423. in in via publica 06.04. 1423. u naem' gradu Blagaju 01. ll. 1423. sub castro Blagaj 16.02. 1424. in Bissce 25.01. 1424. in Bistize 22.09. 1424. in Bisze 24,27.i30.01.1425. in Bistize 20.09. 1425. in Bisize 21. 09. 1425. in Bistize ne in Blagay 10.01. 1426. in 22.07. 1426. in Bistice 21. 01. 1427. de 27.03. 1427. de 17.07. 1427. in Blagai 22.10.1427. in Blagai 20.01. 1428. in Bistize 08.03. 1428. a Blagai o verso 18.03. 1428. a Buna 10. 06. 1428. in Blagai 22. 10. 1428. in Bistce 23.02. 1429. Bistc;e 02.05. 1429. in Buna 23.05. 1429. a Buna 23.05. 1429. de Bisze 05.06. 1429. in Biseze 04. 03. 1429. a Buna 05.06. 1429. in Blagai 23.01. 1430. di '" di Buna .. 19.08. 1430. gabella de Bisc;e 01. 09. 1430. de Bisze 15.09.1430.

50

de Bisze Blagai ad Buna de Noui in Bisve in Blagay in Blagai in Blagai siue Biszte a Blagai Blagai in Blagay in Blagay data Sotto Blagay fata Sotto Blagay I blagay scum som sem glyom in Blagay castrum Blagaij in Xachum in Bisvve subtus Blagai de Blagay civitate Blagii usque Sub Blagai in castro nostro Blagay comitem B1agay

Izvori i literatura: Neobjavljeni izvori:

Dravni arhiv u Dubrovniku:

Ref. Cons. Rog. Cons. Maius Cons. Minus Lett. di Lev. Lam. de foris Div. Canc. Test. Not.

Reformationes Consilium Rogatorum Consilium Maius Consilium Minus Lettere di Levante Lamenta de foris Diversa Cancel1ariae Testamenta Notariae

31. 08. 1431. 05. 02. 1432. 17. 03. 1432. 12. 02. 1433. ll. 12. 1433. 09. 02. 1436. 28. 03. 1436. 20.03. 1436. 12. 03. 1437. 07.12.1437. 20. 03. 1438. 18.05. 1439. 18.01. 1443. 19.02. 1444. 17. 12. 1444. 20. 01. 1448. 12. ll. 1449. 14.06. 1452. 09.08. 1453. 01. 06. 1454. ll. 04.1457. 25. ll. 1458. 24.07. 1464.

51

Objavljeni izvori:

AAV, 11/12 (1971)

(1951)

(1964)

Gelcich-Tha116czy (1887) Iorga (1899)

Luccari (1605)

(1886)

Makuev (1882)

(1978)

(1858)

(1923)

(1929)

ematizam fra Petra Bakule (1970)

52

Joseph Valentini, Acta Albaniae Veneta (saeculorum XIV et Xfj, 11/12, Munchen 1971. Mihailo Odluke republike, Knjiga l, Srpska akademija nauka, Zbornik za istoriju,jezik i knjievnost srpskog naroda, odeljenje 15, Beograd 1951. M. Odluke republike, Knjiga 2, Srpska akademija nauka i umetnosti, Zbornik za istoriju, jezik i knjievnost srpskog naroda, odeljenje 21, Beograd 1964. J6zsef Gelcich - Lajos Tha1l6czy, Diplomatarium relationum reipublicae Ragusanae cum Regno Hungarie, Budimpeta 1887. Nicola Iorga (Nikola Jorga) , Notes et extraits pour servir a l'histoire des croisades au XP siecle, II, Paris, 1899. Giacomo Luccari (Jakov Copioso ristretto degli annali di Rausa, Venetia, 1605. ime Listine o odnoajih junoga slavenstva i Republike VJJI, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium 17, Zagreb, 1886.

Makuev, Istorijski spomenici junih Slovena i okolnih naroda, ll, Beograd, 1882. Branislav Meovita pOl'ota. dokumenta XIV i XV veka o poroti, Miscellanea XVU/6, Beograd 1978, 7-180. Medo Spomenici srbski od J 395. do J 423., to est Pisma pisana od Republike kraljevima, despotima, vojvodama i knezovima srbskiem, bosanskiem iprimorskiem, I dio, Drutvo srpske slovesnosti, Beograd, 1858. Ljubomir Stari srpski zapisi i natpisi, Knjiga IV, Srpska kraljevska akademija, Zbornik za istoriju, jezik i knjievnost srpskoga naroda, Prvo odeljenje, Spomenici na srpskom jeziku 10, Sremski Karlovci, 1923. Lj. Stare slpske povelje i pisma, Ill, Srpska kraljevska akademija, Zbornik za istoriju, jezik i knjievnost srpskog naroda, Prvo odeljenje, Spomenici na srpskom jeziku 19, Beograd - Sremski Karlovci, 1929. "ematizam Fa Petra Bakule, Hercegovina prije sto godina ili topografsko-historijski kustodije i Apostolskog vikarijata za Hercegovinlli za godinu gospod'?iu 1867. ", biblioteka, ivot i l, franjevci, Mostar, 1970.

Thalloczy (1914)

Vego (1964)

Literatura:

(1981)

Basler (1983)

(1985)

(1964)

(1997)

(1998)

(1911)

(1978)

(1978)

Koj ( 1995)

Thalloczy Ludwig von, Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mittelalter, Verlag von Duncker & Humbolt, Munchen und Leipzig, 1914. Marko Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne Hercegovine, Knjiga 3, Zemaljski muzej, Sarajevo, 1964.

Pavao i Blagaj, centar Humske zemlje u srednjem vijeku, Hercegovina l, Mostar, 1981, 41-72.

Basler, zidgradaBlagaja na Buni, Hercegovina 3, Mostar, 1983,29-34. efik Kamene stolice u srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Djela 59, Odjeljenje drutvenih nauka 34, Sarajevo, 1985. Sima Herceg Stefan i njegovo doba, Srpska akademija nauka i umetnosti, Posebna izdanja 376, Odeljenje drutvenih nauka 48, Beograd, 1964. S. Proizvodnja, zanat i tehnika u Srbiji srednjeg veka, "S. Rabotnici, vojnici, duhovnici. Drutva srednjovekovnog Balkana", Equilibrium, Biblioteka Dimenzije istorije l, Beograd, 1997.,56-78. S. 'Naseljeni gradovi' Konstantina Porfirogenita i najstarija teritorijalna organizacija, Zbornik radova Vizantolokog instituta 37, Beograd, 1998, 9-32. Stevan Dva stara natpisa iz Hercegovine, Glasnik Zemaljskog muzeja 23, Sarajevo, 1911,485-502. Mihailo Zemlje hercega Svetoga Save, "M. Srpske zemlje u srednjem veku (Istorijsko-geografske studije)", Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1978, 178-269. Desanka Gradska naselja srednjo-vjekovne bosanske drave, Veselin Maslea, Biblioteka Kulturno Sarajevo, 1978. Desanka Franjevci u gradskim naseljima srednjovjekovne Bosne, Radovi Hrvatskog drutva za znanost i umjetnost 3, Sarajevo (1995), 33-44.

53

- (1954)

- (2006)

(1997)

Radimski (1891)

(1984)

(1998)

(2003)

(2005)

(1987)

Truhelka (1904)

Vego (1957)

Vego (1961)

Vego (1980)

Vego (1964a)

54

Hamdija - Hamdija Stari gradovi, Nae starine 2, Sarajevo, 1954, 9-22. Ante - eljko Povijesne i arheoloke potvrde za srednjovjekovni Mostar, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Godinjak Centra za balkanoloka ispitivanja XXXV/33, Sarajevo, 2006, 5-50. Marko Vladarski i vlasteoski dvor u srednjo-vekovnoj Bosni (Prilog struktura), Zbornik za istoriju Bosne i Hercegovine 2, Beograd, 1997, 1-34. Vaclav Radimski, kod Mostara, Glasnik Zemaljskog muzeja 3, Sarajevo, 1891, 159-192. Aleksandar Srednjovjekovni Mostar i problematika njegovog istraivanja, Nae starine 16-17, Sarajevo, 1984, 75-78. A. Blagajska u svjetlu najnovijih istraivanja, Hercegovina 10, Mostar, 1998,7-16. Jagoda Prilog bibliografiji Blagaja (Mostar), Hercegovina 15-16, Mostar, 2003, 235-256. Marijan Nekoliko nepoznatih podataka o franjevcima u Zahumu i kod Mostara u srednjem vijeku, Hercegovina 19, Mostar, 2005, 43-51. Trg Drijeva u srednjem vijeku, Veselin Maslea, Biblioteka Kulturno Sarajevo, 1987.

Truhelka, Nai gradovi. Opis najljepih gradova Bosne i Hercegovine, Naklada knjiare J.

i dr., Sarajevo, 1904. Marko Vego, Naselja bosanske srednjevjekovne drave, Svjetlost, Sarajevo, 1957. M. Vego, Novi i revidirani natpisi iz Hercegovine, Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija) 15-16 (1960-1961), Sarajevo, 1961, 259-286. "M. Vego, Tri povelje o posjedima hercega Stjepana

"M. Vego, Iz historije srednjovjekovne Bosne i Hercegovine", Svjetlost, Sarajevo, 1980,452-486. M. Vego, Novi i revidirani natpisi iz Hercegovine (nastavak), Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija) 19, Sarajevo, 1964, 173-211.

MEDLIS ISLAMSKE ZAJEDNICE MOSTAR

ZBORNIK RADOVA SKUP "PRIRODNO-GRADITELJSKA CJELINA

BLAGAJSKE TEKIJE I VRELA BUNE" 10.05.2007. GODINE

Mostar, 2009.

ScanImage4022ScanImage4023ScanImage4024ScanImage4025ScanImage4026ScanImage4027ScanImage4028ScanImage4029ScanImage4030ScanImage4031ScanImage4032ScanImage4033ScanImage4034ScanImage4035ScanImage4036ScanImage4037ScanImage4038ScanImage4039ScanImage4040ScanImage4041ScanImage4042ScanImage4021