Pored osobnog trijumfa Angele Merkel, jer je treći mandat osvojila s osam posto

više glasova nego prošli, njena pobjeda po-budila je nadu da će Njemačka biti solidar-nija i mekša prema ekonomski problema-tičnim zemljama u Uniji, među koje sada spada i Hrvatska.

Ali, čini se da su se Nijemci (16 posto sta-novništva EU-a i 20 posto BDP-a) odlučili za A. Merkel u tako velikom broju jer po-državaju kontinuitet njene politike. Europ-ska pitanja u njenoj predizbornoj kampanji nisu takoreći niti postojala, a što je stranka o tome mislila, napisao je Wolfgang Schäu-ble prije dva tjedna u tekstu “Europa je po-pravljena” u Financial Timesu.

Njen protivnik iz SPD-a Steinbrück govorio je o potrebi veće solidarnosti, a to znači darežlji-vosti prema jugu Europe, većoj vjerodostojno-sti u liderstvu Europe, ali te teme nisu izazvale veliki interes. Nijemci su, od početka krize, uvjereni da Bruxelles i zemlje partneri ne očekuju u tolikoj mjeri njihovo predano liderstvo zajednice, nego samo njihove nov-ce, a Angelu Merkel su doživjeli kao čuva-ricu svog novčanika, koja daje samo kad je pritisnuta uza zid zahtjevima zemalja koje su napravile seriju propusta, koja daje samo onda kad je stvarno neophodno.

Prema tome, bez obzira na koaliciju koju će formirati, vjerojatno veliku s SPD-om, ali teoretski je moguće i sa Zelenima, kan-celarka će, koliko će moći, nastavljati istu politiku. To znači da će nastaviti rad kako je i naznačila na nekoliko već započetih dosjea, na pr. oko bankovne unije, ili veli-kog europskog plana koji bi trebao dovesti do stvarnog zapošljavanja mladih, ili oko daljnje financijske pomoći posrnulim ze-mljama.

No, i dalje će, bilo s kim u koaliciji, odbi-jati put koji vodi do sindikalizacije dugova-nja, do europske obveznice za koju bi ona

jamčila. To bi bilo i psihološki neprihvatlji-vo Nijemcima koji se, usprkos svih dokaza svog velikog uspjeha, osjećaju donekle isko-rišteni. Također, u ovom njenom mandatu bolje će se vidjeti kamo je “osterijanstvom” dovela Europu i da li je ona doista poprav-ljena.

U ovom trenutku prijateljska upozorenja šalju se Italiji, Portugalu, porast novih radnih mjesta u Španjolskoj je samo simboličan. Čak ni Nizozemska nije uspjela u obećano vrijeme smanjiti svoj deficit, iako je bila prva kad je trebalo kritizirati južne zemlje. Nadalje, jaz između sjevera i juga Europe se produbio, a nezaposlenost na jugu Europe je alar-mantna. To će sve biti na dnevnom redu i

Njemačke i Unije u mjesecima koji su pred nama.

Ali, kako Njemačka Angele Merkel ipak jest lider, možda i više nego to sami Nijemci vide, ipak će, čini se, morati donekle smekšati. Ra-zlog je da u narednih osam mjeseci do sveeu-ropskih izbora za Europski parlament mogu ojačati antieuropske stranke, koje rastu na kri-zi i valu populizma, kvalificirati se za Europski parlament, tamo stvoriti blok, i iz samog Bru-xellesa kočiti odluke za koje se zalagala i Ange-la Merkel. Njemačka antieuropska stranka AfD nije uspjela prijeći prag za Bundestag, ali prije nije nikada niti postojala.

Trijumf izaziva i nelagodu jer je Angela Merkel, kao središnja figura Njemačke i kao političarka strogog centra, usisala i ugušila mnoge manje stranke, na pr. svog dosadaš-njeg koalicijskog partnera, FDP. Tko god s njom formira vladu, mogao bi tražiti ustup-ke u vidu glavnih ministarstava (financija i vanjskih poslova), a ako ona ne pristane, i SPD i Zeleni mogli bi za neko vrijeme na-pustiti vladu. Ako, pak, ona pristane, onda će unutrašnja scena postati tako složena da će se to morati reflektirati i na europsku. Ne zaboravimo da za svaki jači potez u Bruxellesu kancelarka mora tražiti dozvolu Bundestaga, a da se jako često konzultira i njemački ustavni sud u Karlsruheu.

Nastavit će s istom politikom, bez obzira na koaliciju

Južna Koreja ne priznaje Hrvatskoj povlastice koje u toj zemlji ima EU

Grčka najavila vrlo skromno ‘predsjedništvo bez fanfara’

Za uključenje Hrvatske u zonu bescarinske trgovine Seul traži dodatne pregovore i ustupke str. 3

Zemlja simbol krize objavila ciljeve njezina predsjeda-nja EU-om: zapošljavanje, bankovna unija i rast str. 4

24. rujna 2013. Broj 73 / 2013. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

Nijemci su Angelu Merkel doživjeli kao čuvaricu svog novčanika, koja daje samo kad je pritisnuta uza zid

ŠTO ĆE UNIJI I HRVATSKOJ DONIJETI IZBORNI TRIJUMF ANGELE MERKEL

24. rujna 2013. Broj 73 / 2013. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)ines@info-iz-bruxellesa.hrines.sabalich@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)ratko@info-iz-bruxellesa.hrr_boskovic@yahoo.com+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančićgoran@info-iz-bruxellesa.hr

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

Angela Merkel trijumfirala je na njemačkim parlamentarnim izborima - europski poslovi mogu se sada nastaviti.

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U

24. rujna 2013. Broj 73 / 2013. Izvješća iz institucija Europske Unije 3

Južna Koreja traži od Europske komisije nove trgovinske povlastice u zamjenu da

u ugovor o slobodnoj trgovini (FTA) Seula i Bruxellesa uključi i Hrvatsku. Seul hrvatskim izvoznicima odbija dati pravo na ista smanje-nja ili eliminaciju ulaznih carina koje predvi-đa europsko-južnokorejski ugovor.

“Iako je Hrvatska 1. srpnja postala članica Europske unije i vi tražite i za nju preferenci-jalni status, mi ne pristajemo na iste uvjete jer Hrvatska nije bila članica EU-a kad smo pre-

govarali i dogovorili naš ugovor”, objasnili su Korejci novinarima, ali su rekli da su na raspo-laganju za pregovore s Europskom komisijom.

Južna Koreja smatra da se nju ne tiče politika proširenja Unije, prema kojoj je u samoj prirodi EU-a da prima nove članice kad su spremne, i da ne znači da će se FTA automatski primjenjivati, kako EK očekuje, na Hrvatsku ili na neku drugu novu članicu.

Seul smatra da je zatvorio pregovore o slo-bodnoj trgovini sa 27 članica i smatra nepra-vednim da mora uključiti i Hrvatsku.

Europska komisija zatečena je, čini se, ovim razvojem. U Komisiji kažu da se Seul nemilo-srdno obrušava na najmanju sitnicu iz FTA ugovora, dok su u Bruxellesu ugovor zaključili u duhu otvorenosti i suradnje.

FTA s Južnom Korejom predstavio je prije dvije godine povjerenik De Gucht kao model kako treba sklapati ugovore s azijskim zemljama.

Povjerenstvo za trgovinu predstavilo je rješe-nje za ovu prepreku, ali ga je Južna Koreja odbila. Seul je nagovijestio da će uskoro predstaviti svoj protuprijedlog. Svodi se na to, čini se, da će Juž-na Koreja pristati na uključivanje Hrvatske, ali ne badava, nego će tražiti nove koncesije.

Ugovor o slobodnoj trgovini između EU-a i Južne Koreje stupio je na snagu 1. srpnja 2009. godine, vrlo je ambiciozan, a Južna Koreja je prva azijska zemlja s kojom je sklopljen, i to na-kon dugogodišnjih pregovora. Još uvijek nisu

ukinute sve carine, ali već sada je europski izvoz u Južnu Koreju izrazito porastao, stoji u poda-cima EK-a. Otkad je sklopljen ugovor, po prvi put nakon 15 godina EU je u plusu u razmjeni s Južnom Korejom. Razlozi su vjerojatno u padu kupovne moći u Europi, zbog krize od 2008. na-dalje, ali i zato jer je Južna Koreja preselila pro-izvodnju elektroničkih aparata dublje u Aziju pa se ta roba ne izvozi u EU pod uvjetima FTA, nego prema ugovorima koje Unija ima s tim ze-mljama. Europljani se tuže na necarinske barije-re na visokoreguliranom korejskom tržištu.

Da bi članica koristila pogodnosti ovog ugovora, mora biti registrirana kao „EU izvo-znik“, što, kaže De Gucht ne predstavlja veliki teret, a donosi korist. Hrvatski izvoz u Koreju nije znatan, ali postoji. EU u velikim količina-ma izvozi svinjetinu, čokoladu, vina. Više na: http://trade.ec.europa.eu/doclib/press/index.cfm?id=931

N akon Nizozemske, sada se i Francuska protivi da se Bugarska i Rumunjska priključe šen-genskom prostoru. Francuski ministar unutarnjih poslova Valls rekao je francuskom radi-

ju France Inter da Pariz “ima ozbiljne rezerve” oko pristupanja obje zemlje, jer je u Francuskoj jako porastao broj kaznenih djela koje organiziraju kriminalne skupine porijeklom s Balkana.

Prema Vallsu, porast takvog kriminala pokazuje da su dvije zemlje napravile ozbiljan propust u za-štiti sigurnosti francuskih građana. Dodao je da će se odluka o članstvu dvije zemlje tek donijeti, ali to je rekao tako da se razumjelo da nije posrijedi čin koji bi za Francusku bio hitan ili važan.

Bugari imaju problem s kriminalnim grupama, ali Rumunji ističu da je njihov problem mi-gracija Roma koji se ujesen upućuju na zapad, u nadi da će barem zimske mjesece lakše prevla-dati u bogatijim zemljama.

Dvije zemlje uspješno su završile, prema EK-u, prije dvije godine sve tehničke pripreme za ulazak u Schengen, ali EU ih, pod raznim izlikama, sustavno koči u članstvu. Ulazak u Schen-gen, uz skidanje mehanizma monitoringa, već šest godina je prioritet bugarskih i rumunjskih diplomata u Bruxellesu, kao i eurozastupnika.

U mnogim analizama i komunikaciji povezanoj s “lexom Perković” izgubila se, uopće se ne

spominje, plemenita ideja Europe, razlog zbog kojeg smo mi u Hrvatskoj neupitnim društvenim konsenzusom dvadeset godina od stjecanja neza-visnosti držali pravac prema Bruxellesu. Bit Unije nije u antagonizmima jer takav stav sudjelovanje u zajednici čini nepodnošljivo teškim, nego, na-protiv, u tome da što prirodnije prihvatimo europ-sku “obitelj”, odnosno da ta obitelj prihvati i nas.

Europska unija ima samo soft power, njena snaga temelji se na privlačnosti, a ne na prisili, pa smo se i mi učlanili jer smo u tome našli vrlo široku korist za sebe, širu od ekonomske, a ne jer nas je netko tjerao. No i svaka članica razvija svoju soft power pa je tako ona minijaturnog, ali vrlo uglednog Luksemburga vrlo visoka. Ljubljana je svoj vrlo dobar ugled izgubila zbog kontinuiranog antagonizma prema Zagrebu u doba pregovora i još se nije od toga oporavila.

Nakon ovog teškog početka, trebalo bi opet iz-graditi ugled solidne, dobre, ozbiljne članice, koja razumije europske vrijednosti i zastupa ih, a skoro sve su te vrijednosti povezane s vladavinom pra-va i izvjesnim etičkim kodeksom u međusobnim odnosima.

Dakako, i soft power EU-a smanjio se u vrijeme krize koja traje šestu godinu, a nije sigurno da li se završila, i da li je stvarni lider Unije, Njemačka, izabrala dobar put. U vrijeme ekonomske krize, iskočile su u prvi plan i skrivene slabosti Unije, institucija, članica, pojedinaca, Unija je pokaza-la, kao Janus, i ružno, iscereno lice. Ipak, europ-ska ideja još drži na okupu, ta ideja još vrijedi, što se pokazalo i u tome kako se, neelegantno, teško, uz pogreške, svejedno nalazi put oporav-ka. S hrvatske strane, čini se, trebao bi politički poziv da se ne zaboravi zašto smo htjeli biti dio europske matice.

Kriminalci s Balkana prijetnja sigurnosti Francuza

Zaboravljena plemenita bit Unije

Za uključivanje Hrvatske u zonu slobodne trgovine Seul od Bruxellesa traži dodatne ustupke

Nakon konflikta oko ‘ lexa Perković’ Hrvatska treba opet izgraditi ugled

solidne, dobre, ozbiljne članice

Komisija zatečena situacijomJUŽNA KOREJA NE PRIZNAJE HRVATSKOJ EUROPSKE POVLASTICE

I FRANCUSKA PROTIV ULASKA BUGARSKE I RUMUNJSKE U SCHENGEN

UVODNIK

© E

U

24. rujna 2013. Broj 73 / 2013. Izvješća iz institucija Europske Unije 4

Europska komisija predložila je u sri-jedu 18. rujna Parlamentu i Vijeću

nacrt nove regulative referentnih kama-ta na međubankarske kredite poznatih pod nazivima Euribor (Euro interbank offered rate) i Libor (London interbank offered rate), za koje se nedavno otkri-lo da su bile izložene manipulacijama.

Prema novom Komisijinom prijedlogu, napustio bi se sustav samoreguliranja i uveo bi se strog nadzor njihova for-miranja kako bi se obnovilo povjerenje financijskih tržišta u integritet tih refe-rentnih vrijednosti.

„Referentne su vrijednosti srž financij-skog sustava. One su kritične za naša tr-žišta, za hipotekarne kredite i za štednju milijuna naših građana, ali sve do sada ve-ćinom nisu bile regulirane niti pod nadzo-rom. Tržišno su povjerenje narušili skan-dali i optužbe za manipulaciju“, rekao je povjerenik za unutarnje tržišta Michel Barnier, i dodao:

„Tome moramo stati na kraj. Moramo povratiti povjerenje. Današnjim će se prijedlozima prvi put osigurati da svi

pružatelji referentnih vrijednosti mo-raju biti ovlašteni i pod nadzorom. Nji-ma će se unaprijediti transparentnost i otkloniti sukob interesa. Tako će se osigurati integritet te kontinuitet i kva-liteta ključnih referentnih vrijednosti.“

Komisijin prijedlog ne odnosi se samo na kamatu na međubankovne pozajmice, nego i na sve referentne vrijednosti koje se koriste za financijske instrumente koji su uvršteni za trgovanje ili se njima trguje na uređenim burzama, poput energije i finan-cijskih derivata. Zatim na referentne cije-ne sirovina, te na kamate koje se koriste u ugovorima o hipotekarnim stambe-nim kreditima i za mjerenje performansi investicijskih fondova.

Prema Komisijinu priopćenju, krajnji je cilj nove regulative postići da referen-tne vrijednosti ne podliježu sukobu in-teresa (tj. da ih ne formiraju oni koji od toga imaju koristi), da odražavaju gospo-darsku stvarnost za čije su mjerenje na-mijenjene te da se koriste na primjeren način.

Za pružanje referentnih vrijednosti bit će potrebno prethodno odobrenje i ono će se kontinuirano nadzirati, kako na na-cionalnoj, tako i na europskoj rzini. Ad-ministratori će morati izbjegavati sukob interesa, a kada je on neizbježan, rješavati ga na prikladan način. Time će upravlja-nje postupkom izrade referentnih vrijed-

nosti biti znatno unaprijeđeno.Također, pri utvrđivanju referentnih

vrijednosti morat će se koristiti dostatni i točni podaci, pribavljeni iz pouzdanih izvora, a referentna vrijednost izračuna-ta sigurno i pouzdano. Administratori će izraditi kodeks ponašanja koji će ja-sno propisati obveze i odgovornost pri-donositelja ulaznih podataka za neku referentnu vrijednost.

Zajmoprimci i ulagači koji se koriste refe-rentnim vrijednostima bit će na primjeren način zaštićeni. Njima će biti namijenje-

na i izjava kojom se objašnjava što se na-mjerava mjeriti referentnom vrijednošću te koji su njezini nedostaci. Od banaka će se tražiti da procijene koliko je neki benchmark prikladan za potrošače, na primjer, kod sklapanja ugovora o hipo-tekarnim stambenim kreditima.

Kritične referentne vrijednosti nadzi-rat će kolegiji nadzornih tijela skupa s Europskom upravom za vrijednosnice i burze (ESMA), a ne, kako se to očekiva-lo, ESMA sama.

Zemlja simbol europske krize, Grčka, polako se priprema, tri godine nakon što ju je zajednica spasila od bankrota, 1. siječ-

nja 2014. godine preuzeti od Litve skupo predsjedništvo nad Europskom unijom. Grčki premijer Samaras rekao je u Bru-xellesu, gdje se vidio sa šefom EK-a Barrosom, da će se 2014. godina, kad će Grčka voditi Uniju, poklopiti i s rastom grčke ekonomije.

Samaras je obećao uspješno predsjedništvo koje bi trebalo ozna-čiti i povratak njegove zemlje iz ponora krize. Predsjedniku EP-a

Schulzu Samaras je rekao da se “problem još uvijek rješava, ali da se vidi svjetlo na kraju tunela”. Optimistični tonovi grčkog premi-jera su u skladu sa znacima oporavka zabilježenih posljednjih tri mjeseca, ali su se poklopili baš s ponovljenim upozorenjima ECB-a i drugih analitičara kako kriza eura nije gotova.

Antonis Samaras je rekao da povratak na predkrizne stope rasta očekuje 2019. godine.

Komisija predlaže strog nadzor nad izračunom Libora

Grčka najavila ‘predsjedništvo bez fanfara’

EU ŽELI VRATITI POVJERENJE FINANCIJSKIH TRŽIŠTA U REFERENTNE VRIJEDNOSTI

PRIPREME ZA PREUZIMANJE VODSTVA NAD EUROPSKOM UNIJOM

‘Referentne su vrijednosti srž financijskog sustava’, rekao je povjerenik za unutarnje tržište Michel Barnier

Zaštita potrošača: zajmoprimci i ulagači bit će obaviješteni čemu služi referentna vrijednost i koji su joj nedostaci

nastavak na 5. stranici

24. rujna 2013. Broj 73 / 2013. Izvješća iz institucija Europske Unije 5

Sedam glavnih europskih udruga pre-hrambene industrije, koje okupljaju

proizvođače, grosiste i trgovace na malo, pokrenulo je dobrovoljnu inicijativu ko-joj je cilj osigurati fer praksu u poslovnim proizvodima između velikih prodajnih lanaca i malih opskrbljivača.

FoodDrinkEurope, AIM, European Retail Round Table (ERRT), Euro-Commerce, EuroCoop, UGAL i trgov-ci poljoprivrednim proizvodima CEL-CAA potpisali su inicijativu nazvanu

Supply Chain Initiative, nakon što su se složili s ranije iznesenim kritikama da se velike kompanije često nekorektno po-našaju prema malim dobavljačima.

Mali dobavljači tvrde da moraju ispunja-vati zahtjeve velikih lanaca bez pogovora, a ako neće, gube mogućnost plasmana robe.

Među 82 kompanije koje su potpisale ovu inicijativu su i TESCO, Coca Cola, Carrefour, Metro.

Velika krovna organizacija koja okuplja europske farmere i farmerske zadruge, COPA-COGECA, odbila je sudjelova-

nje u Supply Chain inicijativi jer smatra da bi za stvarno poboljšanje trebalo do-nijeti prave zakone koji bi sankcionirali lošu praksu, odnosno da dobrovoljna ini-cijativa neće dati proklamirane rezultate.

Inicijativa se sastoji od popisa načela ko-jih bi se veliki prehrambeni lanci trebali dr-žati. Dio je i lista pobrojanih primjera fer i nefer prakse u vertikalnim trgovinskim odnosima. Na ovoj inicijativi radili su nekoliko godina, a primjeri dobre i loše prakse dogovoreni su još 2011. godine.

Inicijativa za poštenu praksu predviđa i mehanizme rješavanja sporova između potpisnika. Ukoliko nacionalno pravo ne predviđa drugačije, tvrtke mogu pod-nijeti žalbu u slučaju gaženja proklami-ranih načela. Imaju na raspolaganju šest mogućnosti, a to su slanje upita na viso-ku instancu tvrtke koja mora odgovoriti, odabir osobe koja će ispitati razloge ne-suglasica, medijacija, arbitraža, obraća-nje sudu. Mehanizam rješavanja spora predviđa i sankcije i financijske naknade u slučaju da se ustanovi da su prekršena

načela inicijative za poštenu praksu.COPA-COGECA smatra da sankcije

neće odvratiti prekršitelje od agresiv-ne prakse prema malim dobavljačima. “Iskustvo nas uči da od dobrovoljne ini-cijative nema koristi, osim ako ne postoji čvrsta kontrola i zakoni kojih se treba pridržavati”. Oni također inzistiraju da podnositelji žalbe moraju imati pravo na anonimnost. COPA-COGECA već go-dinu dana odbija staviti potpis na Supply Chain inicijativu.

Također, i velika udruga potrošača Consu-mers International negativno je reagirala na Supply Chain. Tvrde da se radi o “di-mnoj zavjesi” kojom se želi izbjeći dono-šenje zakona na europskoj razini.

Negativno je reagirao i moćni NGO Oxfam. Oni smatraju da je mnogo bolja varijanta uspostavljanje ombudsmana koji bi nadgledao da li je praksa u opskrbnom lancu poštena, a u tom slučaju osigurala bi se i anonimnost podnositelja žalbe.

Najveća europska udruga za zaštitu po-trošača, BEUC, nema poziciju oko inici-jative.

Više na: http://www.agra-net.com/por-tal2/home.jsp?template=newsarticle&artid=20018072455&pubid=ag002http://www.copa-cogeca.be/Menu.aspx

Prehrambeni lanci i dobavljači za poštenu praksuINICIJATIVA ZA FER ODNOSE

Krovna organizacija farmera i zadruga, COPA-COGECA, odbila je sudjelovanje jer smatra da bi za stvarno poboljšanje trebalo donijeti prave zakone koji bi sankcionirali lošu praksu

Prethodno, međutim, Grčka će dobiti treći paket pomoći od Europske unije, koji je bio uvjetovan reformama u toj ze-mlji. Tu pomoć najavio je nekoliko dana prije njemačkih iz-bora i Wolfgan Schäuble, jer ministar financija nije htio da ga se nakon izbora povlači zbog tog, u Njemačkoj nepopularnog, poteza.

Grčka je najavila predsjedništvo “bez fanfara” jer je i dalje pod prismotrom “trojke” i jer joj je sva potrošnja vrlo strogo kontro-lira. Atena nije objavila koliko očekuje da će je predsjedništvo koštati, ali su najavili da će biti “vrlo skromno”, jeftinije od li-tavskog, koje je skoro sve sastanke održavalo u Viliniusu. Grčki premijer najavio je da će ciljevi njegovog predsjedništva, dakle

teme koje će gurati, biti povećanje broja zaposlenih, kompletira-nje reformi EMU-a (bankovna unija) i održivi rast. Atena, EK i Vilnius zajedno rade na razradi ovih grčkih ciljeva. Ovo je šesto grčko predsjedništvo i do sada je svako bilo odrađeno dobro.

Njemačka je izrazila skepsu oko toga da li da se Grčkoj dozvo-li vođenje predsjedništva, ali je povukla rezerve.

Neke druge zemlje izrazile su zabrinutost zbog političke nesta-bilnosti u Grčkoj, pogotovo nakon ubojstva za koje se krivi filofa-šističku „Zlatnu zoru“ koju će Samarasova vlada možda zabraniti. Nelagodu oko grčkog predsjedništva nad Unijom izazivaju i stalni paralizirajući štrajkovi u Grčkoj.

Šef Komisije Barroso je poručio Samarasu da EK očekuje du-blju primjenu strukturnih reformi i bržu privatizaciju dogovo-renog.

nastavak s 4. stranice

24. rujna 2013. Broj 73 / 2013. Izvješća iz institucija Europske Unije 6

događanjaLITAVSKO PREDSJEDNIŠTVO EUizdvajamo:

SJEDNICA VIJEĆA ZA POLJOPRIVREDU I RIBARSTVO (AGRI-FISH)23. rujna, Bruxelles

Bit će održan sastanak ministara poljoprivrede zemalja članica, a na rasporedu sastanka neće biti tema vezanih uz ribarstvo

SJEDNICA VIJEĆA ZA OPĆE POSLOVE (GAC)23. rujna, Bruxelles

SJEDNICA ODBORA ZA POLITIKU I SIGURNOST (PSC)24. rujna, Bruxelles

COREPER II25.rujna, Bruxelles

SASTANAK VIJEĆA ZA KONKURENTNOST (UNUTARNJE TRŽIŠTE, INDUSTRIJA I ISTRAŽIVANJE) – (COMPET)26.–27. rujna, Bruxelles

Vijeće za konkurentnost bavi se jačanjem konkurentnosti i rasta u Europi. U djelokrugu rada Vijeća nalaze se pitanja zajedničkog tržišta, industrije, istraživanja i svemira, te inovacija. Vijeće se sastaje 5.–6 puta godišnje, a čine ga resorni ministri zemalja članica

SJEDNICA ODBORA ZA POLITIKU I SIGURNOST (PSC)27. rujna, Bruxelles

EUROPSKA KOMISIJAizdvajamo:

Veliki dio aktivnosti Europske komisije slijedećeg tjedna seli se iz Bruxellesa u Generalnu skupštinu Ujedinjenih naroda u New Yorku. Skupštini će uz nekoliko europskih povjerenika nazočiti predsjednik EK José Manuel Barroso, visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton i predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy. Očekuje se da će u fokusu zasjedanja biti Sirija

U ponedjeljak će predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi razgovarati sa članovima Odbora za gospodarstvo Europskog parlamenta. On će ih izvijestiti o najnovijim odlukama koje se tiču monetarne politike Europski sud pravde (ECJ) će u utorak objaviti svoje mišljenje o slučaju mlade Turkinje koja je podnijela zahtjev za ispitivanje zakonitosti propisa po kojem turski građani moraju tražiti vizu za putovanje unutar šengenskog prostora. To pitanje već dugo vremena predstavlja kamen spoticanja u odnosima između Europske unije i Turske, a odluka ECJ bi mogla predstavljati značajan presedan Neelie Kroes, potpredsjednica EK zadužena za digitalnu agendu, i Androulla Vassiliou, povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mladež, zajednički će u srijedu predstaviti projekt Otvorenog obrazovanja. Otvorenim obrazovanjem predlaže se niz mjera na europskoj i nacionalnoj razini, koje uključuju pomoć obrazovnim institucijama, nastavnicima i učenicima svih dobi, da usvoje informatička znanja i nove metode učenja. Tom inicijativom se nastoji pomoći razvoj i dostupnost sredstava za otvoreno obrazovanje Europska komisija će 25. rujna objaviti godišnje izviješće o konkurentnosti europske industrije, te izviješće o stanju konkurentnosti industrija zemalja članica EU. Svrha ovih izviješća, koje će javnosti predstaviti europski povjerenik za industriju i poduzetništvo Antonio Tajani, jest dati pregled rezultata proizvodne industrije u EU, kao i pružiti činjenicama potkrijepljene indikatore za procijenu industrijskih ciljeva Unije Europska komisija će u srijedu usvojiti svoj mjesečni paket o prekršajima. Ova odluka je važeća za sve zemlje članice i svrha joj je provođenje zakona EU širom kontinenta u interesu građana i firmi. Članak 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU) daje Europskoj komisiji moć da poduzme pravne mjere protiv zemlje članice koja ne ispunjava svoje obaveze prema zakonima EU Europski sud pravde (ECJ) će u četvrtak obznaniti i svoje mišljenje o slučaju žene iz Velike Britanije koja je rodila dijete uz

pomoć surogat majke, a kako sama nije rodila, uskraćen joj je porodiljski dopust. Svoj slučaj je iznijela pred britanski sud za radno pravo, koji je zatražio mišljenje od ECJ. Odluka ECJ bit će obvezujuća, čak i za one zemlje članice EU u kojima zamjensko majčinstvo nije legalno U četvrtak Europa obilježava Europski dan jezika. Ovaj događaj je prvi put održan 2001. kao dio Europske godine jezika u 45 zemalja. U zajedničkoj organizaciji EU i Vijeća Europe, ovogodišnji Dan jezika nastavlja sa širenjem javne svijesti o jezicima kojima se govori u Europi, dalje promiče kulturnu i jezičnu raznolikost i ohrabruje ljude – školsku djecu i odrasle – da uče jezike

EUROPSKI PARLAMENTizdvajamo:

23.–29. rujna, Bruxelles Europski zastupnici, članovi Odbora za gospodarska i monetarna pitanja razgovarat će u ponedjeljak o monetarnim poslovima, ekonomskom upravljanju i bankovnoj uniji, posebice o europskom sustavu oporavka i spašavanja posrnulih banaka. Debati će nazočiti predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi Odbor za gospodarska i monetarna pitanja u utorak će raspravljati o Europskom stabilizacijskom mehanizmu s njegovim izvršnim direktorom Klausom Reglingom. Konferencija za tisak bit će održana poslije sastanka Reagirajući na skandale s PIP implantatima za grudi i „metal na metal“ implantatima za kukove, parlamentarni Odbor za okoliš i javno zdravstvo će u srijedu glasati o zakonu kojim bi se osiguralo da zemlje članice dosljedno primjenjuju sigurnosne propise EU, da ojačaju certifikatorna tijela i da centraliziraju autorizacijske procedure za određena pomagala. Ova rasprava je prebačena s rasporeda prošlog tjedna Nova pravila za povećanje sigurnosti, uvođenje novih proizvoda i raščišćavanje autorizacijskih kriterija za in-vitro medicinska pomagala bit će tema glasanja pred Odborom za okoliš i javno zdravstvo. In-vitro uređaji se koriste za dijagnostičke

24. rujna 2013. Broj 73 / 2013. Izvješća iz institucija Europske Unije 7

događanjaradnje izvan ljudskog tijela, kao što su samotestiranje razine šećera u krvi te HIV i DNK testovi. Ova rasprava je također prebačena iz prošlotjednog termina Pregovarački timovi Europskog parlamenta i Vijeća pokušat će se još jednom složiti oko preostalih neriješenih pitanja koja se tiču reforme Zajedničke poljoprivredne politike. Na rasporedu su snižavanje poreznih stopa na izravno plaćanje te transfer sredstava i sufinanciranje. Ova pitanja trebala bi se riješiti prije nego što Odbor za poljoprivredu iznese prijedlog na prvo čitanje 30. rujna Parlamentarni Odbor za građanske slobode održat će u utorak treće u seriji saslušanja o pitanjima vezanim uz američki nadzor Europske unije. Ovog puta europski zastupnici će istražiti optužbe da je NSA provalila u SWIFT baze podataka te saslušati predstavnike vlade Sjedinjenih Država Predsjednik EP-a Martin Schultz sastat će se u utorak s francuskim ministrom za europske poslove Thierryjem Repentinom i gradonačelnikom Bordeauxa Alainom Juppéom, dok ga u srijedu očekuje sastanak s talijanskim ministrom za europske poslove Moaverom Milanesijem

KONFERENCIJE I PREDAVANJAizdvajamo:

PRAKTIČNA ORUĐA ZA IMPLEMENTACIJU POLITIKA EU23.–26. rujna, Luxembourg

Ova radionica se bavi praktičnim aspektima koji se odnose na politička, pravna, procesna i upravljačka pitanja vezana uz implementaciju politika EU i prava na razini zemalja članica. Radionica će ukazati na potrebu pravovremene i odgovarajuće primjene, kao i na moguće posljedice nepostojeće ili neodgovarajuće implementacije. Temeljen na povratnim informacijama i prijedlozima sudionika tijekom nekoliko posljednjih godina, ovo programsko izdanje podijeljeno je u dva odvojena dvodnevna modula, kojima se može prisustvovati zasebno ili u paketu Govornici: Peter Goldschmidt, direktor

Europskog centra za suce i odvjetnike, EIPA; Tore Chr. Malterud, vanjski predavač, Sveučilište Trøndelag, Norveška; Igor Dizdarević, predavač na Europskom centru za suce i odvjetnike, Luksemburg; Sabrina van de Velde, ataše za savezne javne službe i vanjske poslove, DG za pravne poslove Europski institut za javnu upravu (EIPA)

TREBA LI NAM VIŠE ‹SOCIJALNE EUROPE› DA BI SE SPASILA EMU?24. rujna, Bruxelles

Uvođenje sistematskog nadzora ključnih izazova poput zapošljavanja i socijalnih tema, te jačanje koordinacije na tim područjima trebao bi dati poticaj socijalnoj dimenziji Ekonomske i monetarne unije (EMU). Socio-ekonomska razilaženja potkopavaju funkcioniranje monetarne unije, tako da se nezaposlenost i socijalna kriza prelijevaju iz jedne zemlje u drugu. Ovaj politički panel upoznat će sudionike kako se zajednički baviti tim pitanjima na osnovi Europskog semestra, kako jačati politička mjerila i namjenski fiskalni kapacitet za EMU, s ciljem da se odgovarajuća sredstva preusmjere u rješavanje problema nezaposlenosti i socijale u interesu cijele eurozone Govornici: László Andor, europski povjerenik za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju, Europska komisija; Hans Martens, direktor EPC-a Centar za europsku politiku (EPC)

SASTANAK ČLANOVA EIF S POTPREDSJEDNICOM EUROPSKE KOMISIJE NEELIE KROES O JEDINSTVENOM TRŽIŠTU TELEKOMUNIKACIJA: IZGRADNJA POVEZANOG KONTINENTA24. rujna, Bruxelles

Potpredsjednica EK Neelie Kroes sastat će se na radnom doručku s članovima i prijateljima Europske internetske zaklade. Ovaj sastanak je jedinstvena prilika za razmjenu mišljenja o jedinstvenom telekomunikacijskom tržištu i kako ono može funkcionirati na dobrobit Europe Govornici: Neelie Kroes, europska povjerenica za digitalnu agendu, Europska komisija; Pilar del Castillo,

zastupnica u EP i predsjednica EIF Europska internetska zaklada (EIF)

PODRŠKA INKLUZIVNOM PODUZETNIŠTVU U EUROPI24. rujna, Bruxelles

Ovaj međunarodni simpozij nastoji analizirati postojeća poduzetnička iskustva širom Europe. Namjera mu je pratiti i izmjeriti utjecaj partnerske suradnje, razmjeniti dobru praksu na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, te osigurati da su postojeće mjere istovremeno inkluzivne i prenosive na nadnacionalnoj razini. Cilj simpozija je integrirati europsko znanje kako bi se oblikovale održive paneuropske inkluzivne poduzetničke strategije Govornici: Madi Sharma, Grupa I - poslodavci–Velika Britanija, Europskigospodarski i socijalni odbor; Marko Curavić, voditelj programa -poduzetništvo, DG za poduzetništvo i industriju (DG ENTR), Europska komisija; dr Carolyn Downs, predavačučenja managementai vodstva, Lancaster University Management School; Jadwiga Zurad, voditeljica projekta, Centar za održivu potrošnju i proizvodnju Public Policy Exchange

NOVINARSTVO U DIGITALNOM OKRUŽENJU24.–26. rujna, Bruxelles

Ovaj tečaj je namijenjen novinarima i urednicima, medijskim profesionalcima i freelancerima, kao i studentima novinarstva, zainteresiranima za ekološke teme. Tečaj će sudionicima omogućiti da svladaju teoretska znanja, a da u isto vrijeme steknu praktične vještine kako bi mogli pisati precizne i uzbudljive tekstove. Fokus ovog seminara je na internetskom novinarstvu, koje podrazumijeva potragu za podacima, izradu digitalnih mapa, razvoj interaktivnih platformi i upotrebu društvenih mreža, kako bi jezikom novih medija ostvarili komunikaciju o ekološkim temama. Ovaj tečaj se izvodi u suradnji s Europskim parlamentom Govornici: Stefano Valentino, član Društva ekoloških novinara i Udruge online vijesti, predstavnici Europske

24. rujna 2013. Broj 73 / 2013. Izvješća iz institucija Europske Unije 8

događanjakomisije, Europskog parlamenta i drugih institucija i tijela EU Ujedinjeni novinari za Zemlju i okoliš (FREE)

BUDUĆNOST ZAPADNOG BALKANA I ULOGA TURSKE25. rujna, Bruxelles

Politički dijalog iz serije „Viđenja Turske“. Sudionici ovog skupa su istaknuti diplomati i predstavnici znanstvene zajednice, koji će pokušati dati sliku političke i društvene situacije u zemljama Zapadnog Balkana, te odgovoriti na pitanje kakva ih europska budućnost očekuje i kakvu ulogu može igrati Turska, zemlja koja se već 50 godina nalazi u procesu europskih pregovora Govornici: Bestami Bilgiç, profesor međunarodnih odnosa, Sveučilište Ipek; Dimitar Bechev, viši suradnik European vijeća za međunarodne odnose; Kerem Oktem, vanjski predavač, St Antony’s College, Sveučilište Oxford; Axel Walldén, voditelj strategije proširenja, DG za proširenje (DG ELARG), Europska komisija; Amanda Paul, politička analitičarka EPC-a Centar za europsku politiku (EPC)

KAKO E-ZDRAVSTVO, M-ZDRAVSTVO I TELEMEDICINA MIJENJAJU ZDRAVSTVENU SKRB25. rujna, Bruxelles

Informatičke tehnologije i mobilne komunikacije omogućile su pacijentima da prate i upravljaju svojim zdravstvenim stanjem, da vode aktivan život i poboljšaju kvalitetu života, istovremeno dajući slobodu davateljima zdravstvenih usluga da se fokusiraju na liječenje Rasprostranjena upotreba i primjena tih tehnologija sa sobom nosi brojne izazove, osobito pravne i regulatorne prirode. Ova jutarnja debata pomoći će da se ta pitanja sagledaju iz različitih vizura: gledište službenika regionalne zdravstvene skrbi prema e-zdravstvu i m-zdravstvu i kako im mogu pomoći da se nose s financijskim i drugim pritiscima, te gledište pacijenata koji će objasniti kako im mobilne tehnologije pomažu u borbi s kroničnim bolestima u svakodnevnom životu. Predstavnici Europske komisije dat će svoje viđenje

kako što čini EU kako bi omogućila IT zdravstvo Govornici: Milan Cabrnoch, zastupnik u EPi član političkog odbora EIF-a; Joan Cornet, direktorica mHealth Competence centrau Mobile World Capital Barcelona; Paul Buchanan, osnivač i glavni direktor Tima Blood Glucose (Team BG); Gisele Roesems-Kerremans, zamjenica direktora odjela «Zdravlje i dobrobit», DG za komunikacijske mreže, sadržaj i tehnologiju (DG CNECT), Europska komisija Europska internetska zaklada (EIF)

SAGLEDAVANJE SITUACIJE: EUROPSKA UNIJA U GOSPODARSKOJ, POLITIČKOJ I PRAVNOJ KRIZI?25. rujna, Bruxelles

Ovo je prvo u nizu predavanja o „Europskom ekonomskom zakonu u vrijeme krize“, koje organizira Institut za europske studije briselskog VUB-a. Uvodno predavanje će pružiti kritički uvid u međuigru između ekonomije, politike i prava u krizi. Sudionici će se upoznati s temeljnim gospodarskim i političkim razvojem, kao i ključnim područjima ekonomskog prava. Da li je kriza utjecala i da li će utjecati na pravo i zakonodavne procedure? Da li su nedostaci u gospodarskom pravu bili uzrok produbljivanju krize? Ima li razloga vjerovati da pravo može doprinijeti rješavanju krize? Govornici: Mr. Marc Vanheukelen, šef kabineta europskog povjerenika Karela De Guchta; dr Damien Chalmers, profesor na London School of Economics; dr Harri Kalimo, glavni istraživač na Institutu za europske studije Institut za europske studije, Slobodno sveučilište Brussel (VUB)

PREDSTAVLJANJE KNJIGE „SIGURNOST HRANE I SOCIOPOLITIČKA STABILNOST“27. rujna, Bruxelles

Globalno povećanje cijena hrane 2008. i ponovo 2011. podudarilo se s izbijanjem političkih nemira u zemljama niskog i srednjeg prihoda. Neredi u vezi hrane su ponegdje poprimili nasilan karakter,

koji je rezultirao pritiscima na vladu, a ponegdje i njenim zbacivanjem. Strani investitori su potakli novu globalnu jagmu za zemljištem, stvarajući tako dodatni pritisak. Znanstvenici upozoravaju da svijet ulazi u novo doba stalnog rasta cijena hrane, moguće i zbog klimatskih promjena, dok cijeli spektar nesigurnosti vezan uz hranu i sociopolitičku nestabilnost opterećuje političare širom svijeta. Na ovom skupu bit će predstavljena knjiga prof. Barretta u izdanju Oxford University Pressa, u kojoj se istražuju složeni odnosi između prehrambene sigurnosti i sociopolitičke stabilnosti do 2025. godine Govornici: Nathalie Francken, znanstvena suradnica u CEPS-u ivoditeljica istraživanja LICOS istraživačkog tima za razvoj i prehrambenu politiku na Sveučilištu u Leuvenu; Chris Barrett, profesor ekonomije, Sveučilište Cornell, SAD; Luc Christiaensen, glavni ekonomist, Svjetska banka; Johan Swinnen, glavni istraživač u CEPS-uidirektor LICOS Centra za institucije i gospodarska kretanja Sveučilišta u Leuvenu Centar za europske političke studije (CEPS)

UMIJEĆA ‹MEKE DIPLOMACIJE› – SAŽETI PRISTUP28. rujna, Bruxelles

Međunarodne diferencijalne tehnike i trendovi mogu predstavljati ozbiljan izazov za profesionalce koji teže izvrsnosti. ISPD organizira redovitu otvorenu radionicu pod nazivom „Umijeća meke diplomacije – ukratko“. Sudionicima će pružiti sve pozadinske informacije potrebne da bi se razumjele tehnike potrebne za učinkovito i jedinstveno obavljanje posla na globalnoj razini. Tečaj pokriva osnove protokola, odnosa s javnošću, međukulturnu komunikaciju, imidž, brendiranje i svijest o djelatnim izazovima s kojima se suočava međunarodno tržište Voditeljica radionice: Ines Pires-Urquiza, osnivačica i izvršna direktorica Međunarodne škole za protokol i diplomaciju u Bruxellesu Međunarodna škola za protokol i diplomaciju (ISPD)

24. rujna 2013. Broj 73 / 2013. Izvješća iz institucija Europske Unije 9

REHN KRITIZIRAO ITALIJUPovjerenik zadužen za euro upozorio je da politička neizvjesnost u Italiji priječi tu zemlju u oporavku. “U slučaju Italije, još uvijek slaba ekonomija trpi od neizvjesnosti u politici koja loše djeluje na ulaganja”. Olli Rehn je time komentirao da stranka Silvija Berlusconija prijeti da će se povući iz vlade ako se njihov predsjednik, slijedom presude o poreznoj prevari, stavi izvan političke igre. Rehn je kritizirao Italiju što je povukla porez na nekretnine koji je punio proračun: “EK je savjetovao da se porezi iz proizvodnje prenesu na potrošnju, a ukidanje ovog poreza korak je u obrnutom smjeru”, rekao je Rehn koji se sreo s premijerom Enricom Lettom.

ALMUNIA OŠTRO O KATALONIJIPovjerenik za slobodnu konkurenciju J. Almunia zauzeo je vrlo oštru poziciju u vezi nezavisnosti autonomne pokrajine Katalonije. “Ako dio europskog teritorija zemlje članice odluči da se razdvoji od zemlje članice, dio koji se odvoji ne čini dio Europske unije”, rekao je španjolski povjerenik u EK-u. To je bila reakcija na “ljudski lanac”, više od milijun Katalonaca koji su na nacionalni praznik Katalonije zahtijevali referendum za pravo na samoodređenje. I glasnogovornik EK-a potvrdio je da se na dio zemlje koja bi se eventualno otcijepila od članice ne bi “odnosili ugovori”. Ali, predsjedavajuća EU-a, Litva, bivša članica SSSR-a, u izjavama je bila mnogo blaža prema pravu na referendum Katalonaca, makar se nisu zalijetali izjavama. Isto što je rekla za Kataloniju, EK je ponovio i za Škotsku i za Flandriju.

MILIJUN POTPISA ZA ZAŠTITU EMBRIJADruga po redu velika građanska inicijativa, nazvana “Jedan od nas” uspjela je prikupiti milijun potpisa. Njome se zahtijeva da EU

više ne financira istraživanja u kojima se uništava ljudski zametak. Za ta istraživanja u proračunskom razdoblju 2007.-2013. bilo je dodijeljeno 50 milijuna eura. Inicijativa također traži da se prestanu financirati nevladine organizacije koje u zemljama u razvoju zagovaraju pravo na abortus. Kampanju za tu inicijativu financirala je talijanska zaklada Vita Nova koja se zalaže za zabranu abortusa. Tri mjeseca nakon predaje liste s potpisima EK mora primiti organizatore inicijative i ozbiljno se posvetiti preispitivanju njihovog zahtjeva, te u dogledno vrijeme službeno odgovoriti. Organizatori mogu predstaviti svoj slučaj i pred auditorijem u Europskom parlamentu.

NOVE ZAŠTIĆENE DOMENEEK je odobrila zahtjev da se nove domene stave na listu zaštićenog porijekla i geografskog porijekla. To su govedina iz Jure “Weideoschse von Limpurger Rind” koja potječe iz sorte tog imena. Francuskoj su odobreni “luk iz Roscoffa”,tj “l’Oignon de Roscoff ”, a Italiji pastrva iz Trenta, tj “Trote del Trento”.

BUGARSKA PROTIV PRODAJE NJIVA STRANCIMANakon primanja u EU, Bugarska je dobila sedam godina prelaznog razdoblja za zabranu prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima. Sad će tražiti od EK-a produženje tog perioda na narednih sedam godina zbog velike usitnjenosti poljoprivrednih površina. Prema bugarskom ministru Grekovu, produljeno razdoblje omogućit će okrupnjavanje zemljišta.

ČEŠKA PROTIV DUHANSKE DIREKTIVEČeški predsjednik Zeman traži od EK-a odustajanje ili mijenjanje direktive o duhanskoj industriji. Zeman “nastupa s

pozicija zdravog razuma, odnosno zaštite 1500 radnih mjesta u tvornici Philip Morris u Kutnoj Hori”, prema češkim briselskim dopisnicima. Ali, malo je vjerojatno da će njegovo lobiranje biti uspješno jer EK, iako podvrgnuta iznimno jakom pritisku duhanske industrije, želi uvesti tu sveobuhvatnu direktivu.

PRIGOVOR NJEMAČKIM NISKIM PLAĆAMAFrancuski ministar Hamon javno je u intervjuu BBC-u kritizirao Njemačku zbog njene politike preniskih plaća. Francuz traži “pošteno natjecanje” i tvrdi da nije fer da Njemačka temelji svoju konkurentnost na nesrazmjerno niskim plaćama za tako bogatu zemlju. Kao primjer niske plaće naveo je 400 eura.

EU PRORAČUN NA VRIJEMEAlain Lamassoure, vrlo utjecajni šef Odbora za proračun EP-a, rekao je da će implementacija godišnjeg proračuna za 2014. godinu, te plan za sedmogodišnji europski zajednički proračun biti odobreni na vrijeme. Rekao je da nema velike razlike između pozicije koju je summit EU-a zauzeo, a EP odobrio pred ljetnu pauzu.

NOVI BRITANSKI GUVERNER GIBRALTARAAfganistanski vojni zapovjednik britanskih snaga general Dutton novi je britanski guverner Gibraltara, gdje se nedavno dogodio incident između španjolskih ribara i gibraltarskih Britanaca, zbog kojih je London poslao na tu lokaciju i bojni brod Kraljevske mornarice. Foreign office objašnjava da je to imenovanje bilo planirano davno prije incidenta. General Dutton je rekao da je oduševljen novim položajem, pogotovo jer je Kraljevska mornarica imala znajačajnu ulogu u povijesti Gibraltara.

ukratko