infoenterprise europe

Broj 73, 5. studenoga 2012.

Od 21. do 24. listopada na Cipru se održavala godišnja konferencija mre-že Enterprise Europe Network koja je okupila oko 1000 sudionika iz brojnih zemalja. Godišnja konferencija je pri-goda se partneri u Mreži, službenici EU-a i svi ostali sudionici EEN-a sasta-ju kako bi razmijenili znanja o nadola-zećim politikama, promjenama, novim metodama i općenito svakodnevnom radu u Mreži.

Program godišnje konferencije bio je po-dijeljen u tri dana, tako da su se osim ple-narnog dijela, ceremonije otvaranja i do-djele nagrada najboljim praksama, na različitim lokacijama paralelno održavale mnogobrojne radionice, prezentacije i ak-tivnosti umrežavanja EEN djelatnika. Osim

toga, sudionici su mogli unaprijed organi-zirati bilateralne sastanke s EEN djelatnici-ma ostalih zemalja.

Na otvaranju konferencije naglašeno je kako EEN otvara vrata malim i srednjim tvrt-kama pri izlasku na ključna međunarodna tržišta, a od sada će to činiti i nove podruž-nice koje se otvaraju u Indiji i Kanadi te oja-čani kineski ogranak. Indija je posljednja članica koja se pridružuje Mreži, s tri nova centra smještena u New Delhiju. Uskoro se otvara i ured u Kanadi, dok s četiri nova centra u Šangaju i Nanjingu Kina ima uku-pno 27 ureda. Prisutnost u 52 zemlje u Eu-ropi, na Bliskom istoku, Aziji i Americi podu-zetnicima pruža dobru platformu za izlazak na već uspostavljena ali i nova tržišta. Ne-davna istraživanja provedena na uzorku kli-

jenata koji su koristili usluge Mreže pokazu-ju njen doprinos zapošljavanju i razvoju: 44 posto ispitanika primijetilo je pozitivan uči-nak na njihov ukupni prihod, četvrtina ispi-tanika koji su pronašli poslovne partnere uz pomoć EEN Mreže rekli su kako je surad-nja s novim partnerima otvorila nova radna mjesta, a gotovo trećina komercijalnih tvrt-ki navelo je kako im je Mreža pomogla u pristupu novim tržištima. Gotovo dvije tre-ćine tehnoloških tvrtki, prema ovoj anketi, razvilo je nove proizvode, usluge ili proce-se zahvaljujući Mreži.

Posljednjeg dana dodijeljene su nagra-de najboljoj praksi, tj. najboljim članovima Mreže koji su razvili učinkovite radne me-tode, korisne alate ili inovacije u pružanju svojih usluga.

Nagrade Europske komisije

GODIŠNjA KONfErENcIjA MrEžE EEN

Na konferenciji su dodijelje-ne nagrade Europske komisije tvrtkama koje su pomoću Mre-že pronašle nove poslovne pri-like u inozemstvu, razvile svoje poslovanje ili dobile sredstva za svoje pametne, održive i inova-tivne ideje.

Ovogodišnji dobit-nik nagrade je pro-jekt Giving old tyres a new life. Poljska tvrtka koja se bavi

sakupljanjem starih guma s au-strijskom je tvrtkom dogovorila njihovo recikliranje u svojim hala-ma u Poljskoj te su posao proširili u inozemstvo (http://portal.enterprise- europe-network.ec.europa.eu/success-stories/giving-old-tyres-new-life).

Druga i jednako važ-na nagrada dodije-ljena je za projekt Linking up to save li-ves. Švedska tvrt-

ka i britanska tvrtka zajednički su počele istraživati nove metode li-ječenja leukemije te su za to do-bile pola milijuna eura od progra-ma EU Eurostars (http://portal. enter pr ise - europe -net wor k .ec.europa.eu/success-stories/ linking-save-lives).

Izlazak i na tržišta Indije i Kanade Na godišnjoj skupštini Europske poduzetničke mreže najavljeno je otvaranje triju novih centara u New Delhiju. Uskoro se otvara i ured u Kanadi, te četiri nova ureda u Šangaju i Nanjingu u Kini

enterprise europe

Nova Incoterms pravila koja su stu-pila na snagu 1. siječnja 2011. u širo-koj su primjeni u trgovačkoj praksi te neizostavan element kupoprodajnog ugovora. Upravo zato pobuđuju veli-ki interes gospodarstvenika, rekla je je Sunčanica Skupnjak-Kapić, glav-na tajnica ICC-a Hrvatska i direktori-ca Sektora za međunarodne odnose Hrvatske gospodarske komore, otva-rajući seminar Incoterms 2010 pravila - revidirana pravila za upotrebu u me-đunarodnoj trgovini.

“Incoterms 2010 pravila ažuriraju i obje-dinjavaju sva dosadašnja pravila kroz jednostavniji i jasniji prikaz, a HGK je objavio i dvojezičnu hrvatsko-engle-sku publikaciju Incoterms 2010”, dodala

je je Sunčanica Skupnjak-Kapić. Nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji uvjeti trgovinske razmjene bit će odre-đeni međunarodnim ugovorima koje je sklopio EU, istaknula je Lidija Šva-ljek, direktorica Centra za poslovne in-formacije HGK-a, govoreći o promjena-ma u poslovanju hrvatskih tvrtki nakon ulaska u EU. “U odnosima s EU-om doći će do promjena, i to do ukidanja cari-na u izvozu vina, šećera, mlade govedi-ne, pojedinih riba i ribljih prerađevina, ukidanja carina u uvozu, kao i ukidanja raznih pratećih dokumenata te moguć-nosti korištenja ugovora o slobodnoj tr-govini koje je sklopio EU, a Hrvatska ih nema. Uz kontinuirano usklađivanje s propisima EU-a, bit će i velike promjene kod carinske tarife i primjena svih mje-

ra danom ulaska u EU”, naglasila je Lidi-ja Švaljek.

Akreditirani ICC Incoterms predavač i predsjedavajući ICC Radne skupine za međunarodnu trgovinu Koen Vanheu-sden kaže kako se u revidiranim Inco-terms 2010 pravilima broj pravila sma-njio sa 13 na 11.

“Ugovori koji su potpisani prema prijaš-njim pravilima i dalje se primjenjuju. In-coterms nije zakon već su to prijedlozi za primjenu koji trebaju olakšati poslo-vanje”, kaže Vanheusden. Istraživanje provedeno u Belgiji u 18.000 tvrtki po-kazalo je da Incoterms pravila koriste svi osim banaka, osiguravateljskih društava te prijevoznika jer oni ne prodaju robu.

INCotERmS 2010 pRAVILA

pravila za međunarodnu trgovinuIncoterms pravila, koja vrijede od početka prošle godine u širokoj su primjeni u trgovačkoj praksi te neizostavan element kupoprodajnog ugovora: ona ažuriraju te objedinjavaju sva dosadašnja pravila kroz jednostavniji i jasniji prikaz

Uspjeti mogu samo poduzetnici koji su informirani i međusobno dobro povezani, što je posebno važno za izlazak na tržište EU-a

Dan kreativnog biznisa, konferenci-ja koju su organizirali Centar za po-duzetništvo, inovacije i tehnološki ra-zvoj Hrvatske gospodarske komore i marketinška agencija Kreativna vje-verica, okupila je šest malih poduzet-nika koji su budućim poduzetnicima

prezentirali kako se u Hrvatskoj može uspjeti i unatoč recesiji.

globalni hostingUspjeti mogu samo poduzetnici koji su informirani i međusobno dobro po-vezani, što je posebno važno za izlazak na tržište EU-a, poručila je potpredsjed-nica Hrvatske gospodarske komore Ve-sna trnokop tanta. mali poduzetnici di-namičniji su, fleksibilniji i prilagodljiviji, posebno u krizi. Dokaz je i podatak mi-nistarstva poduzetništva i obrta da je taj sektor u prvih šest mjeseci ostvario rast od tri posto i otvorio 13.000 novih rad-nih mjesta.

među uspješnima je i Exotic King, brend egzotičnog voća i povrća tvrtke Šulog, čiji je osnivač Ivan Šulog ušao u posao iz hobija, a prve tri godine je uzgojene plo-dove uglavnom bacao jer ih nije imao gdje čuvati. Nakon toga je neuspješno pokušao poslovati s velikim trgovačkim lancima, a uspjeh je napokon pronašao u izvozu. Glavni mu je proizvod afrička

rogata dinja (kiwano), a uzgaja još i muš-katnu bundevu (butternut) i slatki krum-pir (batat) na površinama od ukupno 100 hektara, uglavnom u sustavu koo-peracije.

mario Đanić osnivač je tvrtke za ho-sting web stranica 6sync, prave global-ne kompanije, jer kolega koji s njim radi živi na Novom Zelandu. od oko 500 kori-snika koliko ima njegova tvrtka, samo su tri u Hrvatskoj. Svaki mjesec dobiva oko 50 novih korisnika, što mu daje mjesečni rast od 10 posto. Hrvatsko tržište Đanića, kaže, ne zanima, jer od tri korisnika koje ovdje ima - dva mu ne plaćaju usluge.

nema formuleIvana Legović, vlasnica kozmetičke tvrt-ke Dermoestetik, pokrenula je posao prije 15 godina, a proizvodnju je zapo-čela 2005. godine. Uspjeh temelji na je-dinstvenosti ponude i kreativnosti, pri čemu je svoje inovacije zaštitila. Sljedeće godine planira otvoriti novi proizvodni pogon. Ankica Kutle Beljan, vlasnica je-

zičnog centra Berlitz, govorila je o svojim iskustvima s franšiznim poslovanjem. U toj vrsti poslovanja poduzetnik mora biti lojalan, poduzetan, sposoban za planira-nje, sklon timskom radu, hrabar, discipli-niran te organiziran u svom radu. Uz Exo-tic King, 6sync, Dermoestetik i Berlitz, na Danu kreativnog biznisa predstavili su se i Gazele i Centar za liječenje kralježnice.održan je okrugli stol s temom osvajanja EU tržišta na kojem su sudjelovali osni-vač HG Spota Hrvoje prpić, suosnivač tvrtke iStudio tomislav Grubišić, inova-tor mate Rimac i koordinatorica Europ-ske poduzetničke mreže Hrvatske Vesna torbarina. Naglašeno je da ne postoji univerzalna formula za poslovni uspjeh, ali da poduzetnik mora biti strašno upo-ran te stalno usavršavati svoj proizvod ili uslugu. Na konferenciji je putem Skypea sudjelovao i jedan od osnivača tog ser-visa internetske telefonije Johan Gorec-ki, danas predsjednik Uprave Globe Fo-ruma, međunarodno priznate platforme za održive inovacije. Gorecki je najavio da uskoro ponovno dolazi u Hrvatsku.

Kreativni biznis

Recesija ne mora biti prepreka za poduzetnički uspjeh

2 3www.een.hr 5. studenoga 2012.

Potencijal poduzetnica nije do-voljno iskorišten te je stoga u EU-u potrebno više poduzetničkih ini-cijativa koje predvode žene radi poticanja rasta i stvaranja novih radnih mjesta. Ovo je bila glavna poruka summita održanog u sklo-pu Europskog tjedna malog i sred-njeg poduzetništva u Bruxellesu 17. listopada 2012., usmjerenog na po-ticanje žena na pokretanje i vođenje vlastitog posla.

Činjenica da žene čine samo 34,4 posto samozaposlenih u Europi pokazuje da im je potrebno više poticanja da posta-nu poduzetnice. Ove brojke pokazuju da postoji velik neiskorišteni ljudski poten-cijal prijeko potreban za poticanje gos-podarskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta.

Europska komisija aktivno promiče žen-sko poduzetništvo kroz Europske mreže ambasadora, predstavljajući inspirativne primjere kako bi potaknula žene na raz-mišljanje o poduzetništvu kao mogućoj i održivoj karijeri, te Europsku mrežu men-tora pružanjem praktičnih savjeta žena-ma koje su već pokrenule vlastiti posao.Jasno je da su kreativnost i poduzetnič-ki potencijal žena među najmanje isko-rištenim izvorima gospodarskog ra-sta i stvaranja novih radnih mjesta te bi se kao takvi trebali mnogo više razvijati na području cijele Europe, rekao je pot-predsjednik Europske komisije i povjere-nik za industriju i poduzetništvo Antonio Tajani. “Ne možemo si priuštiti da zaobi-đemo ovaj potencijal u bilo koje doba krize. Veći broj poduzetnica znači i veću gospodarsku snagu žena te pridonosi ra-stu”, dodao je Tajani.

Iako su na području Europe žene jed-nako obrazovane kao i muškarci, ipak ih se manje odlučuje na pokretanje vlasti-te tvrtke unutar 15 godina nakon zavr-šetka obrazovanja. Nedostatak inicija-tive može se objasniti poteškoćama u usklađivanju profesionalnih i privatnih obveza i činjenicom da postojeći susta-vi potpora pokretanja poduzeća nisu uvijek prilagođeni specifičnim potreba-ma žena. Neke od poteškoća s kojima se poduzetnice susreću uključuju teže pri-stupanje sredstvima financiranja, pro-fesionalnim mrežama i treninzima, te mogući nedostatak samopouzdanja uzrokovan nedostatkom primjera do-bre prakse.

Također, žene imaju tendenciju biti opre-znije i preuzimati više kalkuliranog rizika, kao i usmjeriti se na pokretanje vlastitih

tvrtki unutar poznatog okruženja gdje mogu profitirati kroz potporu obitelji. Ne uspijevaju u potpunosti iskoristiti prili-ke za networking te sukladno tome nji-hova tvrtka raste polako i samo ako im njihovo obiteljsko okruženje pruža mo-gućnost da ulože dovoljno radnih sati, uz uvjet velike vjerojatnosti za uspjeh.

Europski tjedan malih i srednjih podu-zetnika 2012. uključio je aktivnosti u 37 zemalja kako bi se osigurala dostupnost događanja postojećim i potencijalnim poduzetnicima. Događanja, koja su or-ganizirale poslovne organizacije, pru-žatelji potpora poslovanju te državne, regionalne i lokalne vlasti pružaju po-stojećim tvrtkama mogućnost razmje-ne poslovnih iskustava i vlastitog razvo-ja. Prošle godine diljem Europe održano je 1500 takvih događanja.

TJEDAN mAlOg I srEDNJEg PODuzETNIšTVA

EU treba više poduzetnica Europska unija treba više žena u poduzetništvu kako bi potaknula rast i stvaranje novih radnih mjesta. Nedostatak inicijative se najčešće objašnjava problemima u usklađivanju profesionalnih i privatnih obveza, a i postojeći sustavi potpora pokretanja poduzeća nisu uvijek adekvatni za specifične potrebe žena

Tvrtke iz Francuske, Hrvatske, Nje-mačke, Mađarske, Srbije i Velike Bri-tanije okupile su se u Splitu kako bi pronašle nove partnere i prilike za suradnju. Ove godine 90 hrvatskih i 30 stranih tvrtki održalo je više od 180 sastanaka na sajmu SASO 2012.

susrete su organizirali Europska podu-zetnička mreža i splitsko-dalmatinska županija. u organizaciji susreta aktivno su surađivali ured za transfer tehnolo-gije sveučilišta u splitu, Poslovno-ino-

vacijski centar BICrO i Hrvatska gospo-darska komora te Britanska agencija za trgovinu i ulaganja koja je dovela dele-gaciju od 12 tvrtki iz Velike Britanije.

međunarodni gospodarski susreti je-dinstvena su prilika koja tvrtkama pru-ža mogućnost da kroz direktni kontakt upoznaju nove poslovne partnere. Do-gađanje se organizira s ciljem promo-cije inovativnog poduzetništva te us-postave međunarodnih poslovnih suradnji.

Poslovni susreti na sajmu SASO

enterprise europe

Prema analizi korištenja sredstava ko-hezijske politike u razdoblju od 2000. do 2006. godine koju je priredio Centar za EU Hrvatske gospodarske komore, regije koje su koristile ta sredstva ostva-rile su znatno veći gospodarski rast od regija koje ih nisu koristile.

Centar je analizu napravio prema doku-mentima Glavne uprave za regionalnu poli-tiku Europske unije i njome se željelo infor-mirati o alokacijama sredstava, financiranju, isplati i iskorištenosti programa kohezijske politike u završenoj financijskoj perspektivi EU-a, za koju su rezultati poznati.

Kohezijska politika provodila se primjenom Kohezijskog fonda (Cohesion fund) i dvaju strukturnih fondova - Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF – European Regio-nal Development Fund) i Europskog soci-jalnog fonda (ESF – European Social Fund).Na raspolaganju su bila još dva sektorska fonda - Europski fond za usmjeravanje i ga-rancije u poljoprivredi (AEGGF) i Financij-ski instrument za usmjeravanje u ribarstvu (FIFG). Za potrebe provedbe kohezijske po-litike zemlje članice pripremile su oko 230 operativnih programa, dokumenata koji-ma se propisuju prihvatljivi projekti, kori-snici i iznosi sufinanciranja. Kako bi određe-na zemlja članica mogla koristiti Kohezijski i strukturne fondove, bilo je potrebno sva nacionalna provedbena tijela akreditirati (dati im dozvolu za rad), čemu je pretho-dilo točno definiranje što, tko i kako treba napraviti.

Najviše novca najsiromašnijimaPotpora razvoju kroz kohezijsku politiku isplaćuje se diljem EU-a, no financijska pot-pora usmjerena je na manje razvijene regi-je. Za potrebe sufinanciranja projekata re-gije su bile podijeljene u Cilj 1 i Cilj 2. Cilj 1 čine one regije na razini NUTS II čiji je bruto domaći proizvod bio ispod 75 posto pro-sjeka EU-a. U Cilj 1 uključene su sve regi-je novih zemalja članica osim Cipra, Praga i Bratislave, a od starih zemalja članica uglav-nom regije zemalja juga Europe, zatim re-gije u kojima je došlo do pada industrije i slabo naseljena područja. Nešto više od če-tvrtine stanovništva EU 15 živi u regijama

obuhvaćenim Ciljem 1, a oko 22 posto u regijama iz Cilja 2. U slučaju novih zemalja članica (EU 10) u Cilju 1 naseljeno je 95,4 posto stanovništva, a u Cilju 2 radi se o 4,6 posto stanovništva. Sufinanciranje iz struk-turnih fondova u razdoblju 2000.-2006. bilo je ograničeno na maksimalno tri četvrtine

ukupnih prihvatljivih troškova, uz iznimke, i to za korisnice Kohezijskog fonda gdje je u opravdanim slučajevima sufinanciranje moglo ići i do 80 posto, odnosno do 85 po-sto u prekomorskim teritorijima i udaljenim grčkim otocima.

Veći rast BDP-a kod korisnika pomoćiU prosjeku potpora iz Europskog regiol-nalnog razvojnog fonda (European Regio-nal Development Fund - ERDF) iznosila je dva do tri posto ukupnih investicija u regi-jama Cilja 1 EU 15 i oko 15 posto državnih investicija. U regijama Cilja 2 financiranje je bilo osjetno manje, ali je ipak činilo oko tri posto državnih investicija. Iz sredstava ERDF-a tijekom razdoblja 2000.-2006. u EU 15 sufinancirano je 26 posto od 7734 ki-lometra autocesta te modernizirano i ob-

novljeno preko 3000 kilometara željezni-ce. Oko 640.000 novih radnih mjesta bilo je stvoreno kao rezultat programa potpore poduzetništvu. Usporedbom informacija o rastu BDP-a te financijskom pomoći kohe-zijske politike koju su primale regije Cilja 1 i Cilja 2, moguće je pratiti utjecaj kohezijske politike na gospodarski rast. Regije NUTS II iz EU 15 koje su primale financijsku potpo-ru EU-u u razdoblju 2000.-2006. imale su u prosjeku veću stopu gospodarskog rasta u tim godinama u odnosu na regije koje nisu primale nikakva sredstva kohezijske politike EU-a. To se ne odnosi samo na EU 15 kao cjelinu, već i na ostale zemlje člani-ce osim Belgije, gdje je jedna regija iz Ci-lja 1 rasla po manjoj stopi u odnosu na re-gije koje nisu primale sredstva kohezijske politike EU-a.

KORIšTENjE KOhEZIjSKIh PROGRAmA

Brži gosPoDarski rast i otvaranje novih radnih mjesta

Za potrebe provedbe kohezijske politike zemlje članice pripremile su oko

230 operativnih programa, dokumenata kojima se

propisuju prihvatljivi projekti, korisnici i iznosi

sufinanciranja

Regije korisnice sredstava kohezijskih programa ostvarile su znatno veći gospodarski rast od regija koje ih nisu koristile, pokazala je analiza korištenja tih sredstava. U šest promatranih godina iz zajedničke blagajne za kohezijske programe osigurano je 185,5 milijardi eura

U razdoblju od 2000.-2006. stopa rasta BDP-a u regijama obuhvaćenim Ciljem 1 u EU 15 ukupno je prosječno iznosila dva posto godišnje, dok je u regijama koje nisu primale značajniji iznos pomoći struktur-nih fondova ta stopa iznosila 1,4 posto go-dišnje.

U svim zemljama članicama osim Belgije stopa rasta u regijama pokrivenim Ciljem 1 u navedenom razdoblju bila je veća u od-nosu na regije koje nisu bile u tom Cilju. U zemljama EU 10 stopa rasta BDP-a u svim regijama Cilja 1, osim Malte, bila je veća od prosjeka EU-a u razdoblju 2000.-2006., od-nosno u svim slučajevima zamijećeno je sustizanje prosjeka Europske unije. Poseb-no visok rast zabilježen je u baltičkim ze-mljama.

Relativno visoka stopa rasta regija iz Cilja 1 u starim zemljama članicama pokazuje da je potencijalno veći broj radno sposobnog stanovništva bio u mogućnosti pronaći

posao. To je, uostalom, bio i jedan od glav-nih ciljeva kohezijske politike u tom pro-gramskom razdoblju. Prosječna stopa za-poslenosti u regijama Cilja 1 porasla je sa 55,5 posto radno sposobnog stanovništva u 2000. na 60,1 posto 2006., dok je u regi-jama koje nisu primale EU sredstva stopa zabilježila osjetno sporiji rast - sa 69,1 po-sto na 70,3 posto. U regijama Cilja 1 u no-vim zemljama članicama stopa zaposleno-sti bilježi gotovo nezamjetan rast u Češkoj, Mađarskoj i Malti, dok je u Poljskoj čak ne-znatno pala.

Tvrtkama financirana istraživanje i tehnologijePotpora poduzetništvu iz strukturnih fon-dova, bilo izravno kroz grantove ili kredite za investicije ili neizravno kroz specijalizi-rane usluge i infrastrukturu, najznačajni-ja je mjera koja pridonosi ekonomskom rastu.

Najznačajniji dio sredstava bio je usmje-ren na potporu malom i srednjem po-duzetništvu te istraživanju i razvoju. Fi-nancirane su uglavnom sljedeće mjere: bespovratni grantovi, krediti, equity-ba-sed kapital, usluge, “nemjerljivi mehaniz-mi” (koji uglavnom obuhvaćaju potpo-ru transferu tehnologija, suradnju tvrtki s istraživačkim centrima, klastere i centre iz-vrsnosti) te poduzetnička infrastruktura. Od novca koji su zemlje dobile na raspo-laganje, na razini EU 25 ukupno je apsor-birano 88,6 posto u Cilju 1 te 87,1 posto u Cilju 2. Nešto viši postotak realizacije ostvaren je na razini starih članica u odno-su na nove zemlje članice. Najviši stupanj iskorištenja ostvarile su Mađarska i Latvija, a najniži Češka i Cipar.

Brži gospodarski rasT i otvaranje novih radnih mjesta

Najvažnija politika EU

185,5 milijardi eura u razdoblju od 2000. do 2006.

Na raspolaganju novih 347,4 milijarde

Kohezijska politika je razvojna politika usmjerena na po-boljšavanje uvjeta za održivi rast i za-pošljavanje uz odr-

žavanje dobrih okolišnih uvjeta u regija-ma Europske unije. Ujedno je ona jedna od najvažnijih politika koje provodi Eu-ropska unija nastojeći unaprijediti eko-nomsku i socijalnu koheziju. Krajnji cilj tog projekta je smanjivanje razvojnih ra-zlika između 271 različite regije koje čine Europsku uniju. Kohezijska politika jača i

povezanost regionalnih ekonomija i svim građanima Europske unije, bez obzira na to gdje žive, omogućuje se aktivno sudje-lovanje i korist od zajedničkog političkog projekta europskoga prostora, koji u sebi sadržava razvoj, koheziju i solidarnost. To se postiže promocijom ulaganja u ljudski, fizički i socijalni kapital. Kohezijska politi-ka usmjerena je na pokretanje resursa u regijama u kojima su oni slabo iskorišteni, otklanjanje uskih grla, poticanje sposob-nosti regija za usklađivanje sa stalnim pro-mjenama okruženja te poticanje inovativ-nosti, suradnje i razmjene.

Tijekom proračunskog razdoblja 2000.-2006. iz strukturnih fondova EU-a u re-gije obuhvaćene Ciljem 1 i Ciljem 2 usmjereno je oko 185,5 milijardi eura. Prosječno se godišnje za kohezijske pro-grame osiguravalo 26,5 milijardi eura. Od ukupnog iznosa oko 170 milijardi

eura bilo je namijenjeno starim zemlja-ma članicama, i to uglavnom za finan-ciranje regija obuhvaćenih Ciljem 1. Za te projekte nacionalno sufinanciranje iznosilo je 122,6 milijardi eura u starim članicama i 5,7 milijardi eura u novih 10 zemalja članica.

Fondovi kojima se financira su Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond i Europ-ski socijalni fond. U proračunskom razdo-blju od 2007. do 2013. raspolažu sa 347,4 milijarde eura, od čega će 82 posto biti ulo-ženo u najsiromašnije europske regije. Hr-vatski BDP po stanovniku manji je od 75 posto europskog prosjeka (55 posto, po podacima Eurostata za 2007.), što je uvjet za korištenje sredstava iz europskih struk-turnih fondova, pa bi Hrvatska trebala biti značajan neto primatelj europske pomo-ći. Hrvatskoj će najveći posao predstavlja-ti upravljanje tim sredstvima jer tu postoji

mogućnost m n o g o -brojnih po-greški, ne-pravilnosti i z loporaba . Da bi ostva-rila pravo na europsku pomoć za razvoj, Hrvatska će morati dokazati i svoje apsorpcijske ka-pacitete, i to na nacionalnoj i regionalnoj razini, što se testira već u sadašnjoj pret-pristupnoj fazi i do sada se, kako kažu eu-ropski kontrolori, pokazalo vrlo dobrim.

Najznačajniji dio sredstava bio je usmjeren na potporu malom i srednjem poduzetništvu te istraživanju i razvoju

4 5www.een.hr 5. studenoga 2012.

Regije korisnice sredstava kohezijskih programa ostvarile su znatno veći gospodarski rast od regija koje ih nisu koristile, pokazala je analiza korištenja tih sredstava. U šest promatranih godina iz zajedničke blagajne za kohezijske programe osigurano je 185,5 milijardi eura

enterprise europe

EU NATJEČAJIOvi i drugi natječaji mogu se pro-naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted.europa.eu.

ZdrAvsTvENA oprEmAMinistarstvo zdravstva Republike Ma-kedonije traži nabavu zdravstvene opreme. Natječaj je otvoren do 19. studenoga, a prijave na makedon-skom jeziku predaju se na Ministry of Health, 50 divizija No6, 1000 Skopje, FYR Macedonia, tangelco@yahoo.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

IZgrAdNJA ZrAČNE lUkEOslo Lufthavn AS, Gardermoen, Nor-veška, traži izvođača radova na izgrad-nji zračne luke. Natječaj je otvoren do 12. studenoga, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Oslo Lufthavn AS, Sentrallageret, Edvard Munchs veg, Contact point(s): OSL T2. For the atten-tion of: Ludvig Stam, 2060 Gardermoen, Norway, anskaffelser@oslt2.no. Više po-dataka o nadmetanju na istoj adresi.

ArhITEkToNskE UslUgEKongsberg kommunale eiendom KF, Kongsberg, Norveška, traži arhitekton-

ske i druge usluge. Natječaj je otvoren do 27. studenoga, a prijave na norveš-kom jeziku predaju se na Kongsberg kommunale eiendom KF, Postboks 115, Kirkegata 4, For the attention of: Brynjar Henriksen, 3602 Kongsberg, Norway. Više podataka o nadmetanju na kjell.brandsaeter@ramboll.no i www. ramboll.no.

NAbAvA vAgoNAKoleje Śląskie, Katowice, Poljska, traži nabavu vagona. Natječaj je otvoren do 21. studenoga, a prijave na poljskom je-ziku predaju se na Koleje Śląskie Sp. z. o.o., ul. Wita Stwosza 7, For the attenti-on of: Michał Borowski, 40-040 Katowi-ce, Poland, mborowski@kolejeslaskie.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

sIgUrNosNE kAmErEWSW mobil GmbH, Wuppertal, Nje-mačka, traži nabavu sigurnosnih kame-ra. Natječaj je otvoren do 2. prosinca, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na WSW mobil GmbH, Bromberger Str. 39 - 41, For the attention of: Frau Hecht, 42281 Wuppertal, Germany, www.wsw-online.de. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

vATrogAsNE UslUgE I UslUgE spAšAvANJAŽelezničná spoločnosť Slovensko, Bra-tislava, Slovačka, traži vatrogasne i us-luge spašavanja. Natječaj je otvoren do 26. studenog, a prijave na slovač-kom jeziku predaju se na Železničná spoločnosť Slovensko, a.s. 35914939, Rožňavská 1. Contact point(s): Sekcia logistiky, Rožňavská 1, For the atten-tion of: Ing. Július Kirchhoff, 832 72 Bratislava; Slovakia, kirchhoff.julius@ slovakrail.sk. Više podataka o nadmeta-nju na istoj adresi.

kEmIJskI proIZvodIRegie autonome des transports Parisi-ens, Pariz, Francuska, traži nabavu ke-mijskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 12. studenog, a prijave na francu-skom jeziku predaju se na Regie auto-

nome des transports parisiens Départe-ment Valorisation immobilière, Achats et Logistique - Unité HAG 54, quai de la Râpée - LAC LC81 - bureau C8556, For the attention of: Michèle Campion, 75599 Paris cedex 12, France, michele.campion@ratp.fr, www.ratp.fr. Više po-dataka o nadmetanju na istoj adresi.

IZgrAdNJA prUgEB ProjektBau GmbH im Namen und auf Rechnung der DB-Netz AG, München, Njemačka, traži izvođača radova na po-stavljanu pruge. Natječaj je otvoren do 20. studenog, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Vergabestelle: De-utsche Bahn AG, Beschaffung Infra-struktur, Region Süd, Richelstraße 3, For the attention of: Eckert, Markus, 80634 München Germany. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

EU NATJEČAJI

Na internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete prona-ći najnoviju ponudu stranih tvrt-ki koje su objavljene u bazi Enter-prise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvat-skoj. Ispunjavanjem obrasca na in-ternetskoj stranici moguće je i svo-ju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

TEhNologIJE ZA gospodArENJE oTpAdom (20121002019)Estonska tvrtka, koja je razvila cijeli ciklus tehnologija za gospodarenje plastičnim otpadom, gdje bi se koristile sve vrste mješovitog plastičnog otpada niske kva-litete za proizvodnju kvalitetnih plastič-nih profila (uključujući ploče za terasu, zidove za ograničenje buke...).Tvrtka traži distributere koji mogu doći do krajnjeg korisnika/partnera. Zajedničko ulaganje ili podugovaranje također su mogući.

mETAlNA pAkIrANJA ZA rAZNE prImJENE (20121003034)Bugarska tvrtka proizvodi sve vrste me-talnih pakiranja za: prehrambenu, ke-mijsku i automobilsku industriju, uklju-čujući EOE (easy-open end) i raspršivače za kućanske proizvode, osobnu njegu,

osvježivače zraka... Tvrtka nudi podu-govaranje svojim potencijalnim europ-skim klijentima.

TrANsporT, logIsTIkA, sklAdIšTENJE (20121001017)Britanska tvrtka s područja transporta i logistike nudi usluge prijevoza cestom, zrakom i morem, distribuciju i usluge skladištenja u Europi i šire.

TrgovAČko-posrEdNIČkE UslUgE (20121005008)Češka tvrtka nudi trgovačko-posred-ničke usluge i spremna je djelovati kao agent, zastupnik ili distributer za tvrtke sa zanimljivim proizvodima i izvrsnim bren-dovima - bez obzira na granu industrije.

UvoZ I dIsTrIbUcIJA lIJEkovA I mEdIcINskIh UrEđAJA (20121001006)Srpska tvrtka, specijalizirana za uvoz i distribuciju lijekova i medicinskih ure-đaja, traži partnere za trgovačko po-sredništvo (nudi i traži usluge trgovač-kog posredništva) i/ili joint venture suradnju.

dIsTrIbUcIJA I ZAsTUpsTvo orgANskE koZmETIkE (20121011008)Slovenski distributer organskih kozme-tičkih proizvoda traži dobavljače iz ze-

malja Europske unije, Švicarske i zemalja Jugoistočne Europe. Tvrtka traži proi-zvođače prirodne i organske kozmeti-ke za njegu kože i veletrgovce, a želje-la bi postati njihov distributer ili agent u Sloveniji.

proIZvodNJA vIlIČArA (20121010019)Bugarska tvrtka, specijalizirana za proi-zvodnju i popravak viličara nudi i prila-godljive viličare s četiri smjera dizanja (four way directional forklift trucks). Tvrt-ka traži partnere za zajedničku proizvod-nju i/ili distribuciju. Tvrtka također može proizvoditi viličare kao podizvođač.

drvENE podNIcE (20121023003)Turski proizvođač projektiranih drve-nih podnica (brodski podovi, podovi od dasaka...) traži komercijalnu suradnju s

predstavnicima, distributerima i agen-tima. Tvrtka također nudi podugovara-nje za proizvodnju podnica i pratećih proizvoda te je također otvorena za mo-gućnost komercijalne suradnje po pita-nju distribucije sličnih proizvoda na tur-skom tržištu.

hIdrAUlIČkA oprEmA I sTroJEvI (20121018043)Mala francuska tvrtka specijalizirana za dizajniranje, proizvodnju i distribuci-ju hidrauličke opreme i drugih strojeva traži partnere za outsourcing aktivnosti ili podugovaranje (za proizvodnju/op-skrbu obrađenim proizvodima poput krajnjih priključaka, metalnih prstena...). Za idealne partnere je nužno da njihovi proizvodi budu proizvedeni prema na-crtima klijenata te moraju uključivati za-vršnu površinsku obradu.

rEklAmNI proIZvodI (20121017026)Slovenska tvrtka koja se bavi proizvod-njom i distribucijom reklamnih proizvo-da poput specijalnih banner sustava, roll-upova, svjetlećih znakova, disple-ja za dućane nudi/traži usluge prodaj-nih predstavnika (distribuciju) i aktivno-sti podugovaranja. Tvrtka posebno traži dobavljače metalnih i aluminijskih di-jelova te podugovaratelje za printanje bannera.

poslovNE poNUdE IZ EU-aposlovNE poNUdE IZ EU-a

RAPEX izvjEšćE RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim po-trošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, far-maceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu infor-macija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokre-nule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstav-ljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigur-nost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en.cfm.

Motorna vozila Citroen, modeli C3, C3 Pica-sso, DS3, s VIN brojevima C3: od VF7ATTEN-TAA698830 do VF7SCZMZOBW629283, C3 Picasso: od VF7SH5FJ8BT548662 do VF7SH9HR8CT504008, DS3: od VF7ATTEN- TBW596528 do VF7SAHMZOBW606718. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer jedna od komponenti ABS/ESP susta-va protiv blokiranja kotača i proklizava-nja ne zadovoljava standarde proizvođa-ča pa može doći do otkazivanja sustava. (slike 1, 2, 3)

Dječja pidžama, brend St. Bernard, ozna-ke 7318340, kineske proizvodnje. Proi-zvod predstavlja rizik za korisnika jer sa-drži male ukrasne elemente koje dijete može inhalirati ili progutati. Proizvod nije u skladu sa standardima za dječju odje-ću. (slika 4)

Automobili Chevrolet Orlando, model KL1Y, proizvedeni tijekom 2012. go-dine. Proizvod predstavlja rizik za ko-risnike jer sjedišta u trećem redu nisu dobro namještena pa mogu u sluča-ju nesreće lako ispasti iz svojih ležišta. (slika 5)

Plinski roštilj, model BBQ Grill, ozna-ke HSQ-B214S, HSQ-B215S, HSQ-B216S. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer sam kupac mora sastaviti elemente regu-lacije i osigurati spojeve za dovod plina pa postoji opasnost od curenja plina. Pro-izvod nije u skladu s Direktivom o proi-zvodima pokretanim plinom. (slika 6)

Putni adapter, brend Ultra Max, mo-del ADPUMXWOR11, barkod 503644-6807908. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer su dijelovi pod naponom nedovoljno izolirani, nema konektor uze-mljenja niti osigurač prekida napona pa nije u skladu sa standardima. (slika 7)

Lutka, brend Moxie Girl, model 57179, barkod 8810101516902. Proizvod pred-stavlja rizik za korisnike jer plastika od kojeg je napravljena sadrži zabranjene ftalate. Proizvod nije u skladu s REACH re-gulativom. (slika 8)

Igračka automobil, model Funny Car, oznaka 685, barkod 5907551616023. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži male dijelove koji se mogu skinuti, inhalirati ili progutati. Proizvod nije u skladu s Direktivom o igračkama. (slika 9)

PotRAžnjA zA tEhnologijAmAUpite vezane uz potražnju tehnolo-gije uputite na een@bicro.hr.

Supstituti za prirodnu ljepljivu smolu (Ref: 12 ES 252K 3Q3W) · Međunarod-na tvrtka iz Španjolske s infrastrukturom za istraživanje i razvoj traži industrijskog ili akademskog partnera za tehnološku suradnju, komercijalnu suradnju s teh-ničkom pomoći, kako bi razvili i proizve-li supstitut prirodne ljepljive smole za ra-zličite primjene.

novi sustav za čišćenje ljuski zelenih mahuna (Ref: 12 tR 99PB 3PXA) · Tur-ska tvrtka, koja izrađuje poljoprivredne strojeve, traži novu metodu čišćenja lju-ski zelenih mahuna. Kako bi se spriječi-lo vlaženje, tražena metoda ne bi smjela koristiti vodu niti automatski sušiti plod. Tehnološka suradnja, licenciranje, proi-zvodnja i komercijalna suradnja su mo-gući. Tražena tehnologija može već biti

na tržištu, a moguća je i suradnja na ko-načnom razvoju tehnologije.

traži se toplinsko izolacijski materi-jal za transfer topline (Ref: 12 FR 35k9 3PXE) · Francuska tvrtka razvila je inova-tivne solarne ploče velikih razmjera za proizvodnju toplinske energije (60°C do 130°C). Želja im je unaprijediti transfer topline putem cijevi i stoga traže toplin-sko izolacijski materijal/proces. Dobav-ljač/industrijski partner bi trebao pružiti tehnologiju u sklopu komercijalne su-radnje s tehničkom pomoći.

Unaprijeđeno uklanjanje masti i ulja (Ref: 12 gB 40n4 3o8v) · Globalna tvrt-ka s uredima u Velikoj Britaniji traži način da značajno unaprijedi uklanjanje masti i ulja iz različitih supstrata, specifično iz ra-zrijeđenih vodenastih okruženja i pri ni-žim temperaturama. Traže akademskog ili industrijskog partnera za licenciranje ili zajednički razvoj.

traže se nove tehnologije digitalnog printa i elektronskih knjiga (Ref: 12 gB 77dz 3PQ8) · Tvrtka iz Velike Britanije je tržišni lider u printanju digitalnih knji-ga (u većim i manjim količinama) te tra-ži partnere koji mogu pružiti relevantnu tehnologiju vezanu uz izdavanje digital-nih i e-knjiga spremnu za tržište. Tvrtka

će sa zainteresiranim partnerima sklapa-ti licencne sporazume, kao i druge oblike tehnološke i komercijalne suradnje.

Partner za tehnologiju solarnih ploča (Ref: 12 tR 99PB 3Q1A) · Turska tvrtka koja je član veće poslovne grupacije želi ući u fotonaponski posao i traži partnera s iskustvom u tehnologiji solarnih ploča. Zainteresirani su za transfer znanja u sklo-pu komercijalne suradnje s tehničkom pomoći koja pokriva instalaciju i održava-nje. Suradnja na projektu je dugoročni cilj.

traži se tehnologija za uzbunjiva-nje kada opadne efektivnost kreme za sunčanje na koži (Ref: 12 tR 99PD 3Q6v) · Turska tvrtka aktivna u kozme-tičkoj industriji i specijalizirana za proi-zvode za zaštitu kože od štetnih utjecaja sunca. Tvrtka traži indikacijske tehnolo-gije poput narukvice koja mijenja boju kako opada efekt proizvoda za zaštitu od

sunca. Tražena tehnologija bi trebala biti višekratna.

Specijalizirano pakiranje ribljih fileta (Ref: 12 gR 49Q1 3Poh) · Grčka farma za uzgoj riba koja sustavno uzgaja bran-cina i deveriku traži nove metodologije za specijalizirano pakiranje ribljih fileta. Traže partnera s relevantnim iskustvom koji bi zajedno s njima radio na identi-ficiranju najboljeg rješenja za svoj proi-zvod putem tehnološke ili komercijalne suradnje.

inženjerska pomoć za proces tretira-nja otpadnih muljevitih voda (Ref: 12 gB 46P4 3Pmm) · Škotska tvrtka s isku-stvom u tretiranju otpadnih muljevitih voda iz kanalizacije radi na procesu ok-sidacije kataliziliranog vlažnog zraka te traži suradnju s inženjerima kako bi kon-struirali, instalirali i upravljali demonstra-cijskim pogonom.

PotRAžnjA zA tEhnologijAmA

RAPEX izvjEšćE

6 7www.een.hr 5. studenoga 2012.

1 2

4 5

7 8 9

6

3

8 5. studenoga 2012.enterprise europe

Radionica za potencijalne poduzetnice u Varaždinu - projekt EntrepreneurSHEp Croatia

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a Prilog EEN info ZA EEN HrVATSKA PriPrEMA

glAVNi urEdNiKdarko Buković

urEdNiK PrilogAKrešimir Sočković

Hrvatska gospodarska komora sa svojim pro-jektnim partnerima Visokom školom za ekono-miju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba, Tera Tehnopolisom iz Osijeka i Tehnološkim parkom Varaždin poziva na trod-nevnu radionicu u okviru projekta Entreprene-urSHEp Croatia - Europska mreža ambasadorica poduzetništva. Radionica će se održati u Tehno-loškom parku Varaždin od 12. do 14. studenog.

Ovim projektom se zainteresirane žene želi dovesti na razinu pokretanja vlastite tvrtke. U sklopu pro-jekta održano je 10 motivacijskih seminara na koji-ma su ambasadorice, odabrane uspješne poslovne žene, uspjele potaknuti nezaposlene i ostale žene da počnu razmišljati o poduzetništvu kao svom ži-votnom putu. Svakog dana se predaju po dva mo-dula s različitim temama, a pokrit će teme: Od po-slovne ideje do profita,

Sve je marketing, marketing je sve, Po-slovno planiranje – od kuda krenuti, Or-ganizirajte svoj posao, Poduzetnik u elektroničkom poslovanju, te Mogući pravni oblici organiziranja poduzetniš-tva i poslovne odgovornosti.

Navedene teme izložit će iskusni pre-davači partnerskih institucija projek-ta - Visoke škole za ekonomiju, po-duzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba te Tera Tehnopolisa iz Osijeka. Većinu tema svojim primjerima dobre prakse potkrijepit će ambasado-rice ženskog poduzetništva Sanja Opa-čak, Ivana Nikolić, Martina Klepić Novali-ja, Vlasta Sršek Cerkvenik te Diana Antičić.

Više podataka o ovom događaju mogu-će je dobiti na: emilija.zuvic@tp-vz.hr.

Europska poduzetnička mreža – Enterprise Europe Network (EEN) periodički organizira multilateralne poslovne susrete diljem Europe na kojima se podu-zetnicima otvara mogućnost osobno upoznati po-tencijalne poslovne partnere. Na ovakvim događa-njima poduzetnici mogu ostvariti izravan kontakt i održati sastanak s odabranim predstavnikom stra-ne organizacije, na taj način upoznati profil tvrtke,

njene usluge i proizvode te procijeniti mogućnost zajedničkog interesa za suradnju u budućnosti.

Multilateralni poslovni susreti SYRRENE Matchmaking Event of the SuperYacht Repair&Refit Network nastavak su prošlogodišnjih istoimenih poslovnih susreta tvrtki i institucija iz sektora brodogradnje, remonta, poprava-ka i održavanja brodova, megajahti, strojeva i pomorske opreme. U okviru SYRRENE 2011, na zadovoljstvo 143 sudionika iz 10 zemalja, ostvareno je 405 individualnih

sastanaka, a prema povratnim informacijama mnogi su izravni kontakti otvorili i nove poslovne mogućnosti.

Potaknuti uspjehom prošlogodišnjeg izdanja ovog do-gađanja te željom da se hrvatskim tvrtkama pruže jed-nake pogodnosti i potencijalne koristi koje sudjelovanje u poslovnim susretima donosi, Hrvatska gospodarska komora, koordinator Europske poduzetničke mreže za Hrvatsku, zatražila je partnerski status u organizaci-ji SYRRENE 2012.

· registracija: www.syrrene.com· rok za aplikaciju poslovnog profila: 12. studenog· rok za odabir partnera za sastanke: 19. studenog· trajanje sastanaka: 30 minuta svaki· mjesto događanja: Parc Channot, sajam Seatrade MED

2012, Marseille, Francuska

Više podataka o ovom događanju moguće je dobiti na: Blanka Kalokira, HGK-EEN Hrvatska, član EEN Maritime Industries&Services Sector Group, 051 209 169, bkalo-kira@hgk.hr..

Drugi multilateralni poslovni susreti u okviru međunarodnog sajma Seatrade MED 2012

U Beču će se 8. i 9. studenog u organizaciji Eu-ropske komisije (Generalne direkcije za regio-nalni razvoj) i Austrijske gospodarske komore održati drugi Poslovni forum Dunavske regije.

Glavna tema ovogodišnjeg foruma je tehnologija za zaštitu okoliša. Ovim događanjem želi se spoji-ti tvrtke, posebno male i srednje poduzetnike kroz B2B susrete, ali i privatni sektor s akademskom za-jednicom i javnim sektorom regije kako bi se stimu-lirao rast, inovativnost i konkurentnost Podunavlja.

Ukoliko ste zainteresirani za prijavu, možete se prija-viti putem linka, gdje možete doznati i detaljnije in-formacije o samom događanju: http://www.b2match.eu/danuberegionbusinessfo-rum2012

Drugi poslovni forum Dunavske regije

8. studenoga - Drugi poslovni forum Dunavske regije, Beč, Austrija12.-14. studenoga - Radionica za potencijalne poduzetnice, Varaždin27. studenoga - Drugi multilateralni poslovni susreti u okviru sajma Seatrade MED 2012., Marseille, Francuska27. studenoga - Konferencija “Poduzetništvo žena u Hrvatskoj i predstavljanje rezultata projekta EntreprenurSHEp”, Zagreb29.-30. studenoga - Poslovni susreti u sklopu sajma Business Base Fair, Inđija, Srbija