I N F O R M A T I V N I L I S T

Mart 2010

Australski kurikulum

Strana 1

Koje su ključne karakteristike prijedloga Australskog kurikuluma K–10 za engleski jezik?

Prijedlog Australskog kurikuluma K–10 za engleski je podijeljen na tri međusobno povezana područja:

• Jezik – gdje se učenici obrazuju o engleskom jeziku i kako on funkcioniše

• Književnost – gdje se učenici obrazuju kako interpretirati, cijeniti, vrednovati i kreirati književne tekstove kao što su naracija, poezija, proza, pozorišni komadi, filmovi i multimodalni tekstovi u govornom, pisanom i digitalnom obliku.

• Pismenost – gdje učenici primjenjuju svoje poznavanje jezika da efikasno slušaju, čitaju, pregledaju, govore, pišu i kreiraju veliki broj tekstova.

Prijedlog Australskog kurikuluma K–10 za engleski jezik pruža eksplicitan sadržaj koji omogućava rano sticanje znanja iz čitanja i pisanja uključujući razumjevanje fonologije i fonemike, govorno-pisanu vezu slova i korištenje sintatike i semantike za razumjevanje. Ova znanja se razvijaju kroz godine školovanja.

Obrazovanje iz gramatike u svakoj godini školovanja je integralna komponenta svakog od tri područja. U području Jezik, učenici se obrazuju kako i zašto se koristi gramatika. Gramatika se primjenjuje za Književnost i Pismenost. Izrađen je i glosar kako bi se osiguralo konzistentno interpretiranje gramatičke terminologije u kurikulumu.

Na koji način je prijedlog Australskog kurikuluma K–10 za engleski jezik sličan ili različit državnim i teritorijalnim kurikulumima?

Prijedlog Australskog kurikuluma K–10 za engleski jezik je podijeljen na tri područja: Jezik, Književnost i Pismenost. Ovo je različito od mnogih nacionalnih i internacionalnih kurikuluma koji su bazirani na modalitetima govorenje i slušanje, čitanje i pisanje, bez obzira na sličnost sadržaja.

Prijedlog Australskog kurikuluma K–10 za engleski jezik pruža specifičan sadržaj za svaku godinu škole, za razliku od kurikuluma država i teritorija koji imaju sadržaje za dvogodišnje intervale.

Kao i engleski kurikulum mnogih država i teritorija, prijedlog Australskog kurikuluma K–10 za engleski pruža eksplicitan sadržaj koji omogućava rano sticanje znanja iz čitanja i pisanja.

U prijedlogu Australskog kurikuluma K–10 za engleski jezik se nastojalo uključiti eksplicitno obrazovanje iz gramatike da se učenicima omogući djelotvorno korištenje jezika i sticanje znanja. Trenutno se u državama i teritorijama, gramatika tretira različito. U nekima, gramatika nije detaljno precizirana a tamo gdje jeste, pristup joj je više funkcionalan. Tamo gdje rade s gramatikom, rade tako što se više uopšteno fokusiraju na gramatičnu tačnost.

Prijedlog Australskog kurikuluma K–10 za engleski jezik uvažava potrebu učenja multimodalnih i digitalnih tekstova kao što to rade i sve države i teritorije.

Učenje književnosti je uključeno u sve godine osnovnog školovanja kako bi se istaknulo i izgradilo uvažavanje i razumijevanje književnosti i književnih tehnika. Iako su književni tekstovi trenutno uključeni u kurikulume država i teritorija, fokus je generalno na čitanju i razumijevanju strukture i oblika tekstova.

Koje međunarodne reference su korištene prilikom izrade prijedloga Australskog kurikuluma K–10 za engleski jezik?

Australija je bila jedna od zemalja s najboljim rezultatima iz pismenosti u čitanju od svih koji su učestvovali u Programu za procjenu međunarodnih učenika (Programme for International Student Assessment- PISA) 2006. godine. Za izradu prijedloga Australskog kurikuluma K–10 za engleski jezik, korišteni su međunarodni kurikulumi drugih zemalja s vrhunskim rezultatima kao što su: Finska, Hong Kong, Kanada (Ontario i Britanska Kolombija), Novi Zeland i Irska.

Nastavak na sljedećoj strani

Engleski (strana 1 od 2)

I N F O R M A T I V N I L I S T

Mart 2010

Australski kurikulum

Strana 2

Drugi kurikulumi za engleski koji su korišteni su oni iz Engleske, Kalifornnije i Singapura. Prijedlog Australskog kurikuluma K–10 za engleski jezik je sličan ovim kurikulumima po tome što jasno ističe potrebu grafofoničkog i fonemskog razumjevanja za čitanje i pisanje iako u njima raslovljavanje (spelling) i rukopis nisu opisani detaljno kao u prijedlogu Australskog kurikuluma K–10.

Kada je u pitanju obrazovanje iz gramatike, prijedlog Australskog kurikuluma K–10 za engleski jezik odražava neke od najnovijih istraživanja i teorija u ovoj oblasti. Mnogi nacionalni i internacionalni nastavni dokumenti ne tretiraju gramatiku u detalje ili je ne tretiraju nikako. Neki koji rade na gramatici, čine to samo uopšteno po pitanju gramatičke tačnosti.

Mnogi međunarodni nastavni dokumenti su napisani na osnovu modaliteta govorenje i slušanje, čitanje i pisanje. Neki poput Ontaria, imaju dodatne modalitete kao na primjer medijska pismenost. Finska kombinuje književnost i jezik, čitanje i pisanje i imaju posebnu oblast oralna interakcija.

Prijedlog Australskog kurikuluma K–10 za engleski jezik sadrži izjavu o kompleksnosti teksta koja se očekuje za svake dvije godine školovanja. Neki drugi međunarodni nastavni dokumenti kao na primjer kalifornijski, uključuju popis tekstova koji se poreporučuju za određene godine.

Druge ključne međunarodne reference su:

• National Inquiry into Teaching of Literacy, Department of Education, Science and Training, Australian Government – 2005 (Savezno ispitivanje obrazovanja iz književnosti, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i obuku vlade Australije-2005)

• The Report of the National Reading Panel: Teaching Children to Read, National Reading report USA –2000 (Izvještaj Savezne komisije za čitanje: Obrazovanje djece da čitaju, Savezni izvještaj o čitanju USA -2000)

• Progress in International Reading Literacy Study – PIRLS 2006 Assessment Framework and Specifications. International Association for the Evaluation of Educational Achievement – IEA, Amsterdam, the Netherlands. (Progres studija o međunarodnoj pismenosti u čitanju – PIRLS 2006 Okvir i specifikacije programa. Međunarodna asocijacija za procjenu dostignuća u obrazovanju – IEA, Amsterdam, Holandija.

• Programme for International Student Assessment – PISA 2009 Assessment Framework–Key Competencies in Reading, OECD. (Program za ocjenjivanje međunarodnih učenika- PISA 2009 Okvir ocjenjivanja-Ključne kompetencije iz čitanja OECD.

Engleski (strana 2 od 2)

I N F O R M A T I V N I L I S T

Mart 2010

Australski kurikulum

Strana 1

Koje su ključne karakteristike prijedloga Australskog kurikuluma K–10 za historiju?

Prijedlog Australskog kurikuluma K–10 za historiju je podijeljen na dva međusobno povezana područja: – Poznavanje i razumjevanje historije i Historijske vještine.

Poznavanje i razumjevanje je opisano godinu za godinu. Od dječjeg vrtića do drugog razreda učenici se počinju obrazovati iz historije kroz priče o vlastitoj porodici i naslijeđu njihove zajednice. Od 3. do 6. razreda, fokus se širi sa lokalne na regionalu oblast i nacionalnu historiju. Oni uče o životu u Australiji prije 1800. godine, izgradnji australske nacije i vezama Australije s drugim nacijama. Dvije obimne studije u ovim godinama omogućavaju učenicima sticanje obimnog znanja i razumjevanja specifičnih tema.

Obrazovanje iz historije od 7. do 10. razreda sadržava 4 historijska doba. U 7. razredu fokus je na historiji od doba prvobitne ljudske zajednice do kraja prehistorijskog doba (c. 60 000 BC–c.500 AD). U 8. razredu fokus je na historiji od kraja prehistorijskog doba do početka modernog doba (c. 500–1750). U 9. razredu fokus je na modernom svijetu i Australiji od 1750 do 1901. godine. U 10. razredu fokus je na historiji Australije i modernog svijeta od 1901. godine do danas.

Kurikulum za sve godine od 7. do 10. razreda uključuje jednu perspektivu koja je dizajnirana tako da obuhvati širi sadržaj i kontekst za učenje kao i četiri obimne studije. Obimne studije pružaju priliku za istraživanje aspekata historije prezentiranih u perspektivi na dublji način čime se pruža osnova za razvoj historijskih vještina. Jedna od obimnih studija između 7. i 9. razreda uključuje školsku istraživačku studiju koja omogućava učenje sadržaja kurikuluma na način koji odražava potrebe i interese evidentne u lokalnim kontekstima.

Historijske vještine su opisane na nivou dvogodišnjih intervala i sastoje se od četiri pod-oblasti kroz sve godine K–10 koje sveobuhvatno odražavaju proces historijskog ispitivanja. Pod-oblasti su: historijska pitanja i istraživanja; analiza i korištenje resursa; perspektive i interpretacija; i razumjevanje i komunikacija.

Ključna karakteristika prijedloga Australskog kurikuluma K–10 za historiju je tretman australske historije u kontekstu regionale i svjetske historije. Time je učenicima omogućeno bolje razumjevanje bogate australske historije koja uključuje dugovječnost i unikatnost historije i kulture Aboriđana i Ostrvljana Torres tjesnaca te nove međunarodne uloge Australije u svijetu, kao na primjer naše značajne uloge u azijsko-pacifičkom regionu.

Na koji način je prijedlog Australskog kurikuluma K–10 za historiju sličan ili različit državnim i teritorijalnim kurikulumima?

Postojeći kurikulumi za historiju država i teritorija bili su uzeti u obzir prilikom izrade prijedloga Australskog kurikuluma K–10 za historiju. U nekim državama i teritorijama, historija se tokom K–10 godina školovanja ne uči kao poseban predmet.

Jedna od sličnosti je prelaz sa lične i porodične historije učenika tokom godina K–10 na učenje lokalne, državne/teritorijalne i nacionalne historije pri čemu su neki aspekti svjetske historije pokriveni u višim razredima osnovne škole. Postoje varijacije kada je u pitanju isticanje pojedinih dijelova sadržaja trenutnih državnih i teritorijalnih kurikuluma, naročito u nižim razredima srednje škole.

Opis historijskih znanja na nivou dvogodišnjih intervala je veoma konzistentan s državnim i teritorijalnim kurikulumima. Ipak, izbor historijskog konteksta u državama i teritorijama se razlikuje .

Nastavak na sljedećoj strani

Historija (strana 1 od 2)

I N F O R M A T I V N I L I S T

Mart 2010

Australski kurikulum

Strana 2

Prijedlog Australskog kurikuluma za K–10 za historiju razlikuje se od nekih državnih i teritorijalnih kurikuluma u sljedećem:

• perspektive i obimne studije se koriste za organizovanje

• historijske vještine, kao što su istraživanje, analiza resursa, interpretiranje i korištenje evidencije su specifične discipline koje su naveliko uokvirene historijskim istraživačkim procesima.

• postoje školske istraživačke studije koje omogućavaju izbor historijskog konteksta u okviru historijskog doba za svaku godinu od 7. do 9. razreda. To znači da škole i nastavnici mogu izabrati određeni studij, na primjer historiju lokalne regije, kako bi izišli u susret potrebama i interesima učenika.

Koje međunarodne reference su korištene prilikom izrade prijedloga Australskog kurikuluma K–10 za historiju?

Proces izrade prijedloga Australskog kurikuluma K–10 za historiju uključio je reviziju internacionalnih kurikuluma za historiju i uzeo u obzir posljednja istraživanja o obrazovanju iz historije. U njemu je prezentirana historija nacije u kontekstu regionalne i svjetske historije kao i regionalna i svjetska historija posmatrana iz nacionalnog ugla. Ovo je postignuto djelimično zahvaljujući korištenju perspektiva i komparativnih uzoraka.

Područje poznavanje i razumjevanje historije uključuje širi spektar koncepata koji čine historijsku disciplinu nego što je to slučaj u većini internacionalnih kurikuluma za historiju. Ti koncepti su nastali kao rezultat posljednjih istraživanja u oblasti historijskog razmišljanja i učenja uključujući rad stručnjaka za historiju kao što su Peter Seixas, Sam Wineburg, Stephane Levesque, Jannet van Drie i Carla van Boxtel.

Historija (strana 2 od 2)

Strana 1

I N F O R M A T I V N I L I S T

Mart 2010

Australski kurikulum

Koje su ključne karakteristike prijedloga Australskog kurikuluma K–10 za matematiku?

Prijedlog Australskog kurikuluma K–10 za matematiku se sastoji od tri sadržajna područja i četiri kompetencijska područja.

Sadržajna područja su brojevi i algebra, statistika i vjerovatnoća, i mjere i geometrija. U sadržaju ovih područja je opisano ‘šta’ je to što će učenici trebati naučiti.

Kompetencijska područja su – razumjevanje, tečnost, rješavanje problema i rezonovanje-opisati ‘kako’ –na koji način je sadržaj istražen ili razvijen kroz ‘razmišljanje’ i ‘rad’ matematike. Kompetencije su inkorporirane u opise sadržaja svakog od tri sadržajna područja. Ovakvim pristupom učenici kroz kurikulum stiču kompetencije iz matematičkih vještina i kroz godine školovanja postaju sve više sofisticirani i razvijaju kapacitet za logičko razmišljanje i djelovanje kao na primjer, analize, dokazivanja, vrednovanja, objašnjenja, zaključci, pojašnjenja i uopštavanja.

Na koji način je prijedlog Australskog kurikuluma K–10 za matematiku sličan ili različit državnim i teritorijalnim kurikulumima?

Postojeći kurikulumski dokumenti država i teritorija za matematiku bili su uzeti u obzir prilikom izrade prijedloga Australskog kurikuluma K–10 za matematiku Prijedlog kurikuluma je u skladu s ovim dokumentima kada su u pitanju brojevi i algebra i mjere i geometrija. Prilikom izrade sadržaja i standarda za dostignuća, u obzir je uzet i National Assessment Program – Literacy and Numeracy – NAPLAN (Nacionalni program za ocjenjivanje – Pismenost i matematička pismenost ) za 2008. i 2009. godinu.

Kada su u pitanju razlike, prijedlog australskog kurikuuma K–10 za matematiku više se fokusira na statistiku i vjerovatnoću jer se uvažava činjenica da učenici u 21. vijeku trebaju biti u stanju interpretirati baze podataka.

Osobenost kompetencijskih područja je u suprotnosti sa dokumentima država i teritorija u slučajevima gdje postoji posebno procesno područje koje se često naziva ‘matematičko djelovanje. Posebnim područjem se želi osigurati da matematički procesi budu u kontekstu i budu povezani s odgovarajućim matematičkim konceptima.

Koje međunarodne reference su korištene prilikom izrade prijedloga Australskog kurikuluma K–10 za matematiku?

Od svih zemalja koje su učestvovale u studiji 2007. godine, Trends in International Mathematics and Science Study – TIMSS, 2007 (Međunarodni trendovi u matematici i nauci), Singapur je bio jedna od zemalja s najboljim rezultatima iz matematike. Isto tako, Engleska i Sjedinjene američke države su postigle dosta bolje rezultate od Australije na nivou 4. razreda i nešto malo bolje na nivou 8. razreda.

Prijedlog Australskog kurikuluma K–10 za matematiku je uglavnom konzistentan s očekivanjima opisanim u kurikulumima za metematiku Sjedinjenih američkih država (National Council of Teachers of Mathematics Standards - Savezno vijeće nastavnika za matematičke standarde), Novog Zelanda, Finske i Velike Britanije. Prilikom izrade područja statistika i vjerovatnoća, korišten je izvještaj American Statistical Society, Guidelines in Assessment and Instruction in Statistical Education – GAISE ( Američko udruženje statističara, Vodič za ovjenjivanje i instrukcije u statističkom obrazovanju).

Kada se poredi s kurikulumom za matematiku Singapura, sadržaj Australskog kurikuluma je uveden sporije u ranim godinama i osnovnoj školi kako bi se učenicima dalo dovoljnom vremena da razviju bolje razumjevanje, prije nego što pređu na sljedeću etapu. Do 10. razreda, konceptualne poteškoće su slične onima opisanim u singapurskom dokumentu.

Matematika

Strana 1

I N F O R M A T I V N I L I S T

Mart 2010

Australski kurikulum

Koje su ključne karakteristike prijedloga Australskog kurikuluma K–10 za nauku?

Prijedlog Australskog kurikukuluma K–10 za nauku se sastoji od tri međusobno povezana područja razumjevanje nauke, vještina ispitivanja nauke, i nauka kao humanistički poduhvat

Dizajniran je tako da:

• Pripremi učenike da koriste nauku u svakodnevnom životu i kao građani tako da mogu efikasno funkcionisati u naučno i tehnološki naprednom društvu.

• Pruži osnovu za učenje potrebnu za studiranje nauke u višim razredima srednje škole i kurseva iz nauke i inžinjeringa na fakultetu i za tehničko i stručno obrazovanje i obuku.

Za naučno obrazovanje u Australiji, uspjeh naših učenika na međunarodnim testiranjima i nije problem koliko je to volja i zainteresovanost učenika za nauku. Prijedlog kurikuluma za nauku je fokusiran na ličnu i praktičnu relevantnost nauke za studente kao i na savremena pitanja nauke. Time se nastavnicima želi dati osnova da predaju nauku na način koji će značajno uključiti učenike i pripremiti ih za korištenje nauke u svakodnevnom životu.

Prijedlog Australskog kurikuluma K–10 za nauku:

• Naglašava model koji je baziran na ispitivačkom i modelu aktivnog učestvovanja u obrazovanju i učenju.

• Identifikuje ključna naučna znanja, razumjevanje i vještine ali ne pretrpava kurikulum i daje vremena učenicima da razviju dublje razumjevanje ključnih koncepata.

• Uključuje sadržaj s fokusom na savremena i buduća pitanja relevantna za život australskih učenika kao na primjer, održivost, voda u Australiji, zdravstvo, genetičke aplikacije, obnovljiva energija, globalno zagrijavanje, klimatske promjene, tehnološke inovacije i inžinjering.

• Omogućava učenje lokalnog konteksta pri čemu učenici mogu bolje shvatiti ideje koje trebaju naučiti.

Na koji način je prijedlog Australskog kurikuluma K–10 za nauku sličan ili različit državnim i teritorijalnim kurikulumima?

Postojeći kurikulumski dokumenti država i teritorija bili su uzeti u obzir prilikom izrade kurikuluma K–10 za nauku uz sljedeće napomene:

• Obim i slijed prijedloga Australskog kurikuluma za nauku je uglavnom u skladu s postojećim kurikulumima kada su u pitanju vještine ispitivanja nauke i razumjevanje nauke.

• Područje u Australskom kurikulumu pod nazivom nauka kao humanistički poduhvat je nešto relativno novo u poređenju s kurikulumima za nauku država i teritorija u razredima od K do 6/7 i s nekima u razredima od 7/8 do10.

• Nedostatak podoblasnih organizatora (kao na primjer, ‘život i življenje, ‘zemlja i prostor ’, ‘energija i promjene’ u razredima od K to 6; ili ‘biološke nauke’, ‘nauka o zemlji i okolini’ u razredima od 7/8 do 10) u prijedlogu Australskog kurikuluma je nešto što ga razlikuje od većine postojećih kurikuluma. Ovim se želi izbjeći još jedan nivo složenosti u strukturi kurikuluma ali ukoliko postoji potreba, kurikulum koristeći takve organizatore.

• Postojeće i predložene sastavnice primarne konekcije koje su implementirane u mnogim australskim osnovnim školama, u skladu su sa sadržajem prijedloga Australskog kurikuluma za nauku.

Nastavak na sljedećoj stranici

Nauka (strana 1 od 2)

Strana 2

I N F O R M A T I V N I L I S T

Mart 2010

Australski kurikulum

Koje međunarodne reference su korištene prilikom izrade prijedloga Australskog kurikuluma K–10 za nauku?

Australija je bila jedna od zemalja s najboljim rezultatima iz naučne pismenosti od svih koji su učestvovali u Programu za procjenu međunarodnih učenika (Programme for International Student Assessment- PISA) 2006. godine. Za izradu prijedloga Australskog kurikuluma K–10 za nauku, korišteni su međunarodni kurikulumski dokumenti drugih zemalja s vrhunskim rezultatima kao što su: Velika Britanija, Novi Zeland, Singapure, Finska i Ontario kao i ključna međunarodna istraživanja o naučnom obrazovanju.

Druge ključne međunarodne reference su:

• National Science Education Standards (National Research Council, USA, 1996) – Nacionalni standardi za naučno obrazovanje (Nacionalno vijeće za istraživanje, SAD, 1996)

• Benchmarks for Science Literacy (American Association for the Advancement of Science, Project 2061, USA, 1993) – Nivoi naučne pismenosti (Američka asocijacija za naučni napredak, Projekt 2061, SAD, 1993)

• 21st Century Skills Map for Science (Partnership for 21st Century Skills and National Science Teachers Association, USA, 2009) – Naučna mapa za nauku 21. vijeka (Partnerstvo za asocijaciju nastavnika Naučne mape za nauku 21. vijeka)

• Independent Review of the Primary Curriculum (Rose, UK, 2009) – Nezavisna revizija kurikuluma za osnovne škole (Rose, VB, 2009)

• Australian School Science Education National Action Plan 2008 – 2012 (Goodrum and Rennie, 2007) – Nacionalni plan akcije za naučno obrazovanje u australskim školama (Goodrum i Rennie, 2007)

• Re-imagining Science Education: Engaging students in science for Australia’s future (Tytler, 2007). – Reimaginacija naučnog obrazovanja: Uključivanje učenika u nauku za budućnost Australije (Tytler, 2007).

Nauka (strana 2 od 2)