CO CO

CO

CO

CO CO

CO

CO CO

Zagreb, studeni 2007.

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 650918. ISNB 978-953-6474-58-5

Ovaj prirunik namijenjen je svim sudionicima u projektiranju, gradnji, rekonstrukciji i odravanju zgrada, kao podsjetnik na znaaj upravljanja energijom u zgradama i mogue energetske, ekonomske i ekoloke utede primjenom mjera energetske uinkovitosti. Njime smo eljeli ukazati na vanu ulogu struke u stvaranju suvremene odrive arhitekture i ouvanju okolia u kojem ivimo. Prirunik je rezultat suradnje multidisciplinarne grupe strunjaka Energetskog Instituta Hrvoje Poar i HEP Toplinarstva na sustavnoj analizi bitnih odrednica koje utjeu na energetski uinkovitu odrivu gradnju. Znaaj sustavnog projektiranja i upravljanja energijom u zgradama danas nije potrebno posebno naglaavati. Nedostatak energije i nesigurnost u opskrbi energijom, uz stalan rast cijena energije i energenata, te klimatske promjene i zagaenje okolia zbog neracionalne potronje energije, problemi su s kojima je Hrvatska suoena vie nego ikada prije. Porastom standarda ivota, raste i potronja kako toplinske energije za grijanje, tako i energije za hlaenje, posebno masovnim uvoenjem klimatizacije u zgrade. Energija koja se potroi u zgradama ini 41,30 posto ukupne nalne potronje energije u Hrvatskoj i u stalnom je porastu. Zbog velike potronje energije u zgradama, a istovremeno i najveeg potencijala energetskih i ekolokih uteda, energetska uinkovitost i odriva gradnja danas postaju prioriteti suvremene arhitekture i energetike. Ovo je podruje prepoznato kao podruje koje ima najvei potencijal za smanjenje ukupne potronje energije na nacionalnom nivou, ime se direktno utjee na ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi, dui ivotni vijek zgrade, te doprinosi zatiti okolia. Akcijski plan za energetsku uinkovitost, niz direktiva i poticajnih mehanizama, te obavezna energetska certikacija zgrada, svakako govore u prilog znaaju upravljanja energijom u zgradama. Zgrade su najvei pojedinani potroa energije, a time i veliki zagaiva okolia. Zbog dugog ivotnog vijeka zgrada, njihov je utjecaj na okoli u kojem ivimo dug i kontinuiran i ne moemo ga zanemarivati. Zadovoljavanje 3E-forme - energija, ekonomija, ekologija - novi je zahtjevni zadatak koji se postavlja pred projektante i graditelje. Susreemo se s jedne strane s problemom nove izgradnje usklaene sa suvremenim standardom ivota i odrivim razvojem, a s druge strane s problemom osuvremenjivanja postojee izgradnje koja u velikom postotku ne zadovoljava dananji standard, troi enormno puno energije i preko noi postaje veliki problem i veliki zagaiva okolia. Dobro planirana odriva obnova zgrada danas moe djelovati kao svojevrsni urbanistiki i arhitektonski poticaj, ali i kao polje za primjenu inovativnih tehnikih i tehnolokih rjeenja. Suvremena arhitektura danas, uz kreativni doprinos i doprinos kvaliteti ivota, mora ukljuiti u promiljanje i cijeli niz mjera za poveanje energetske uinkovitosti, mogunosti koritenja obnovljivih izvora energije, daljinskog grijanja i hlaenja, kogeneracije, smanjenja koritenja fosilnih goriva i zagaenja okolia u kojem ivimo. Struka je danas u poziciji odgovoriti na te izazove koji se pred nju postavljaju i pozitivno utjecati na ublaavanje energetske i ekoloke krize te pridonijeti odrivom razvoju. Svi sudionici u gradnji moraju postati svjesni svoje odgovornosti kako za ono to rade tako i za ono to su mogli napraviti, a nisu. Da bi dananja arhitektura postala kulturnim nasljeem budunosti, ona mora nai svoje mjesto u tom vrlo kompleksnom globalnom kontekstu odrivog razvoja. Nadamo se da e ovaj prirunik pridonijeti promjeni razmiljanja i rada struke u sektoru zgradarstva, te usmjeriti arhitekturu prema odrivom razvoju za generacije koje dolaze.

U Zagrebu, 13. studeni 2007.

eljka Hrs Borkovi

UVOD ENERGETSKI POTENCIJAL SEKTORA ZGRADARSTVA PREGLED ZAKONODAVNOG OKRUENJA U PODRUJU TOPLINSKE ZATITE I UTEDE ENERGIJE U RHTEHNIKI PROPIS O UTEDI TOPLINSKE ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZATITI U ZGRADAMA (NN 79/2005) ZAKON O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI (NN 76/07) ZAKON O PROIZVODNJI, DISTRIBUCIJI I OPSKRBI TOPLINSKOM ENERGIJOM (NN 42/05) I RELEVANTNI PODZAKONSKI AKTI PODZAKONSKA REGULATIVA ZA KOGENERACIJU I OBNOVLJIVE IZVORE HRVATSKE OBVEZE PREMA OKVIRNOJ KONVENCIJI UJEDINJENIH NARODA O PROMJENI KLIME (UNFCCC) I PROTOKOLU IZ KYOTA

7 11 17 17

PREGLED BITNIH EU DIREKTIVA U PODRUJU TOPLINSKE ZATITE I UTEDE ENERGIJE U ZGRADAMAEU DIREKTIVA O ENERGETSKIM ZNAAJKAMA ZGRADA 2002/91/EC DIREKTIVA 2006/32/EC O ENERGETSKOJ UINKOVITOSTI I ENERGETSKIM USLUGAMA EU DIREKTIVA O PROMOCIJI KOGENERACIJE BAZIRANE NA KORISNIM TOPLINSKIM POTREBAMA NA UNUTRANJEM TRITU ENERGIJE 2004/8/EC EU DIREKTIVA O OBAVEZNOM OZNAAVANJU ENERGETSKE UINKOVITOSTI KUANSKIH UREAJA 92/75/EEC I DRUGE DIREKTIVA 2003/87/EC O USPOSTAVI SUSTAVA TRGOVANJA DOZVOLAMA ZA EMITIRANJE STAKLENIKIH PLINOVA UNUTAR EU DIREKTIVA 2004/101/EC O USPOSTAVI SUSTAVA TRGOVANJA DOZVOLAMA ZA EMITIRANJE STAKLENIKIH PLINOVA S OBZIROM NA PRIMJENU MEHANIZAMA PROTOKOLA IZ KYOTA DIREKTIVA 2001/77/EC O PROMOCIJI ELEKTRINE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA NA UNUTRANJEM TRITU ELEKTRINE ENERGIJE AKCIJSKI PLAN EUROPSKE KOMISIJE O ENERGETSKOJ UINKOVITOSTI - UTEDA ZA 20 % DO 2020. GODINE

29

PREGLED ENERGETSKO-EKONOMSKI OPTIMALNIH MJERA ENERGETSKE UINKOVITOSTI U ZGRADAMAOSNOVNA NAELA I MJERE ENERGETSKE UINKOVITOSTI U ZGRADAMA OPE PREPORUKE ZA POVEANJE ENERGETSKE UINKOVITOSTI POSTOJEIH I NOVIH ZGRADA PROZORI, STAKLENE STIJENE I VANJSKA VRATA TOPLINSKA IZOLACIJA VANJSKOG ZIDA TOPLINSKA IZOLACIJA KROVA ILI STROPA PREMA NEGRIJANOM PROSTORU TOPLINSKA IZOLACIJA PODA NA TLU ILI PODA PREMA NEGRIJANOM PROSTORU TOPLINSKI MOSTOVI ZATITA OD SUNCA I PASIVNA SUNANA ARHITEKTURA OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE U ZGRADAMA SUSTAVI GRIJANJA, VENTILACIJE i KLIMATIZACIJE CENTRALNI TOPLINSKI SUSTAVI I CENTRALNI SUSTAVI HLAENJA (CTS/CSH) SUSTAV RASVJETE I ENERGETSKA TROILA ENERGETSKI PREGLED (AUDIT) ZGRADE KAO METODA U IMPLEMENTACIJI MJERA ENERGETSKE UINKOVITOSTI METODE MJERENJA I KONTROLE POTRONJE ENERGIJE U ZGRADAMA

39

PRIKAZ NEKOLIKO KARAKTERISTINIH PRIMJERA DOBRE PRAKSE POVEANJA ENERGETSKE UINKOVITOSTI PRI REKONSTRUKCIJI POSTOJEIH I GRADNJI NOVIH ZGRADASTAMBENA ZGRADA MOJ DVOR, ZAGREB KLINIKI BOLNIKI CENTAR ZAGREB - REBRO ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POAR, ZAGREB DJEJE JASLICE IVANICA, OSIJEK

85

MEHANIZMI I NAINI FINANCIRANJA PROJEKATA POVEANJA ENERGETSKE UINKOVITOSTIINTERNACIONALNI MEHANIZMI FINANCIRANJA NACIONALNI MEHANIZMI FINANCIRANJA ESCO KONCEPT

93

UTJECAJ EU DIREKTIVA I NJIHOVE IMPLEMENTACIJE U ZAKONODAVSTVO RH NA SUDIONIKE U PROJEKTIRANJU, GRADNJI, REKONSTRUKCIJI I ODRAVANJU ZGRADA

99

Energetska uinkovitost u zgradarstvu prepoznata je danas kao podruje koje ima najvei potencijal za smanjenje ukupne potronje energije, ime se direktno utjee na ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi, dui ivotni vijek zgrade te doprinosi zatiti okolia i smanjenju emisija tetnih plinova. Mjere energetske uinkovitosti u zgradarstvu ukljuuju cijeli niz razliitih podruja mogunosti utede toplinske i elektrine energije, uz racionalnu primjenu fosilnih goriva te primjenu obnovljivih izvora energije u zgradama, gdje god je to funkcionalno izvedivo i ekonomski opravdano. Zgrade su najvei pojedinani potroa energije i veliki izvor tetnih emisija staklenikih plinova, posebno CO2. Ukoliko promatramo potronju energije u najveem sektoru potronje - sektoru ope potronje, u kojem su najvei potroai stambene i nestambene zgrade, moemo primijetiti stalan porast potronje nalne energije. Energija koja se potroi u stambenim i nestambenim zgradama danas ini 41,30 posto ukupne nalne potronje energije u Hrvatskoj.

Udio potronje nalne energije u zgradarstvu u ukupnoj potronji nalne energije u Republici Hrvatskoj 2005. godine / Izvor: EIHP

Svijet, pa tako i Hrvatska, se danas suoava s dva velika problema vezano uz energiju: nedostatak energije i nesigurnost u opskrbi energijom s jedne strane, te zagaenje okolia i klimatske promjene zbog prevelike i neracionalne potronje energije s druge strane. Proizvodnja, distribucija i potronja energije su djelatnosti koje direktno ili indirektno utjeu na sva podruja ljudskog djelovanja, kao i na socijalni i gospodarski napredak neke zemlje. Ekoloke posljedice energetske potronje su tema koja je predugo vremena bila zapostavljena, a iako se, generalno gledano, i dalje ne vodi dovoljno rauna o socijalnim, ekolokim, ekonomskim i sigurnosnim aspektima koritenja energije radi zadovoljenja sve veih energetskih potreba, danas je ipak prepoznato i u velikom broju, prvenstveno razvijenih zemalja, prihvaeno da je dosadanji, nekontrolirani pristup potronji energije neodriv. Odrivoj potronji energije treba dati prioritet racionalnim planiranjem potronje, te implementacijom mjera energetske uinkovitosti u sve segmente energetskog sustava neke zemlje. Cijene energije i energenata e, zbog globalnih i lokalnih razloga, u narednom razdoblju i dalje rasti - to e utjecati na porast trokova ivota i poslovanja.

8

Zato je potrebno dobro poznavati energetiku u smislu tehnikih mogunosti i trokova, te biti u stanju njome upravljati. U budunosti e vanu ulogu u upravljanju energijom u zgradama imati, kako korisnici tako i svi sudionici u projektiranju, gradnji, rekonstrukciji i odravanju zgrada. Ovaj prirunik namijenjen je onima koji ele neto nauiti ili dopuniti i obnoviti svoje znanje o projektiranju, gradnji, obnovi i odravanju zgrada na energetski i ekoloki optimalan nain te svojim djelovanjem pridonijeti stvaranju suvremene odrive arhitekture i ouvanju okolia u kojem ivimo.

9

Glavni cilj energetske uinkovitosti u zgradarstvu je uspostaviti mehanizme koji e trajno smanjiti energetske potrebe pri projektiranju, izgradnji i koritenju novih zgrada, kao i rekonstrukciji postojeih, te ukloniti barijere uvoenju mjera energetske uinkovitosti u postojei i novi stambeni i nestambeni fond zgrada. Zgrade su najvei pojedinani potroa energije, a time i veliki zagaiva okolia. Zbog dugog ivotnog vijeka zgrada, njihov je utjecaj na okoli u kojem ivimo dug i kontinuiran i ne moemo ga zanemarivati. Graenje se preesto tretira kao iskljuivo ekonomski proces, a zapravo je u prvom redu ekoloki, socijalni i kulturni fenomen, koji treba zadovoljiti ljudske potrebe i aspiracije. Nagli razvoj trita, ekonomije, prodor i utjecaj kapitala i medija s jedne strane i nevjerojatna ekspanzija gradnje u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina, ostavljaju trag na arhitektonskim realizacijama koje su esto upitne kvalitete i bez energetskog koncepta. Nagli razvoj stambene izgradnje 50-tih i 60-tih godina, rezultirao je izgradnjom velikog broja zgrada koje su danas registrirane kao veliki potroai energije i koje je potrebno sustavno obnavljati. Zgrade graene prije 1970. godine, graene su u periodu pojave novih materijala, statiki laganijih i tanjih konstrukcija, a istovremeno u periodu jeftine energije i nepostojanja propisa o potrebi toplinske zatite zgrada. Danas su takve zgrade veliki potroai energije i nikako ne zadovoljavaju suvremene tendencije o smanjenju potronje energije u zgradama, u svrhu postizanja veeg komfora, ugodnijeg i zdravijeg boravka u zgradama, te zatite okolia i smanjenja klimatskih promjena. Uspjena implementacija mjera energetske uinkovitosti u zgradarstvu temelji se na: promjeni zakonodavnog okruenja i usklaivanju s europskom regulativom na podruju toplinske zatite i utede energije te primjene obnovljivih izvora energije poveanju toplinske zatite postojeih i novih zgrada poveanju uinkovitosti sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije poveanju uinkovitosti sustava rasvjete i energetskih troila energetskoj kontroli i upravljanju energijom u postojeim i novim zgradama propisivanju ciljne vrijednosti ukupne godinje potronje zgrade po m2 ili m3 uvoenju energetskog certikata kao sistema oznaavanja zgrada prema godinjoj potronji energije i stalnoj edukaciji i promociji mjera poveanja energetske uinkovitosti

-

Postojee zgrade predstavljaju veliki potencijal energetskih i ekolokih uteda zbog visokog postotka zgrada s nezadovoljavajuom toplinskom zatitom. Ako se postojee zgrade izgraene nakon donoenja zahtjeva u pogledu toplinske zatite zgrada u okviru norme HRN U.J5.600: Toplinska tehnika u graevinarstvu, tehniki uvjeti za projektiranje i graenje zgrada iz 1987. godine, prihvate kao uvjetno zadovoljavajue sa stajalita toplinske zatite i utede energije,Zastupljenost postojee izgradnje nezadovoljavajue toplinske zatite u Hrvatskoj / Izvor: EIHP

12

ak i u tom sluaju oko 83 posto naseljenih zgrada u Hrvatskoj ima nezadovoljavajuu toplinsku zatitu, s prosjenom potronjom energije za grijanje prostora od 150 do 200 kWh/m2. Jedna od karakteristika velikog dijela stambenog i nestambenog fonda zgrada u Hrvatskoj je neracionalno velika potronja svih tipova energije, prvenstveno energije za grijanje, ali porastom standarda sve vie i za hlaenje zgrada. Stambeni fond Republike Hrvatske je prema popisima stanovnitva 1971. godine iznosio ukupno 1,19 milijuna stanova. Godine 1981. broj stanova je porastao u odnosu na 1971. za 16,2 posto, ili u prosjeku 1,6 posto godinje. Godine 1991. registrirano je 1,58 milijuna stanova, to ini porast u odnosu na 1981. za 14,1 ili 1,4 posto godinje. U razdoblju izmeu dva posljednja popisa stanovnitva, 1991.-2001. godine, ukupni stambeni fond Hrvatske, prema dostupnim podacima, porastao je za 19,1, odnosno prosjeni godinji porast iznosio je 1,9 posto. Ukupan broj stanova u Hrvatskoj, prema zadnjem popisu stanovnitva iz 2001. godine, iznosi 1,88 milijuna, ili 133,3 milijuna kvadratnih metara stambene izgradnje. Prosjena povrina stana je 2001. godine iznosila 71 m2, 1991. 67 m2, 1981. 62 m2, a 1971.godine 53 m2. Moemo uoiti stalni porast prosjene povrine stana, a time i standarda stanovanja. Prosjena povrina stana po osobi, takoer konstantno raste, te je 2001. godine iznosila 27,3 m2, dok se istovremeno broj osoba po stanu smanjuje, te iznosi 2,6 osoba po stanu. Porastom standarda raste i potronja energije u zgradama. Sa stajalita energetske potronje, razdoblje izgradnje je izuzetno zanimljiv parametar. Podjela stambenog fonda, u ovisnosti o karakteristikama stambene izgradnje, je podruje kojem nije posveena dovoljna panja i o kojem e, u budunosti, trebati puno vie voditi rauna. Zbog karakteristika gradnje i nedostatka propisa o toplinskoj zatiti, u razdoblju najvee stambene izgradnje od 1950. do 1980. godine, izgraen je niz stambenih i nestambenih zgrada koje su danas veliki potroai energije, s prosjenom potronjom energije za grijanje od preko 200 kWh/m2.

Podjela nastanjenih stanova prema godini izgradnje / Izvor: EIHP

13

Ako pretpostavimo da su stambene zgrade s jednim ili dva stana ustvari obiteljske kue, udio obiteljskih kua u stambenoj gradnji iznosi prosjeno 65 posto. Nestambene zgrade ili zgrade javne namjene nisu tako dobro evidentirane kao stambene zgrade. Podaci o dananjoj nestambenoj izgradnji, dostupni su putem izdanih graevnih dozvola, pa moemo analizirati samo odnos novoizgraenog stambenog i nestambenog fonda zgrada. U razdoblju od 2000. do 2004. godine zabiljeen je pad broja izdanih dozvola za stambene zgrade i porast broja izdanih graevinskih dozvola za nestambene zgrade, pa je prosjeni odnos 65 posto stambena i 35 posto nestambena izgradnja.

Sektor zgradarstva u Republici Hrvatskoj

Odnos stambene i nestambene izgradnje u Hrvatskoj 2000.-2004. godine / Izvor: EIHP

Energetski potencijal u smislu utede energije i zatite okolia u sektoru zgradarstva izuzetno je velik. U zgradama se energija koristi za razliite potrebe, a ovisno o tipu zgrade te se potrebe kreu od energije za rasvjetu, preko energije za grijanje, pa do tehnolokih potreba poput pranja ili sterilizacije u bolnicama. Energetska potronja namijenjena za grijanje, pripremu tople vode i kondicioniranje zraka predstavlja najznaajniji dio energetske potronje u zgradama.

14

Stambene zgrade

Nestambene zgrade

Prosjena potronja nalne energije u stambenim i nestambenim zgradama u RH / Izvor: EIHP

Potronja energije za grijanje u prosjeno toplinski izoliranim zgradama danas u Hrvatskoj iznosi od 40 do 60 posto ukupne potronje energije, za pripremu potrone tople vode od 15 do 35 posto, a za kuhanje od 5 do 15 posto. Moemo zakljuiti da potronja za toplinske potrebe predstavlja od 80 do 90 posto ukupnih energetskih potreba zgrade. Potronja energije za rasvjetu i za ostale netoplinske potrebe (npr. elektrina energija za raunala, TV i sl.) iznosi od 10 do 20 posto ukupne potronje energije. Iako to bitno ovisi o objektu i klimatskim prilikama, hlaenje danas predstavlja manji dio ukupne godinje energetske potronje i to gotovo iskljuivo u obliku potronje elektrine energije. No ve u slijedeih desetak godina, podizanjem standarda koritenja prostora, oekuje se kontinuirani porast znaaja hlaenja u ukupnim energetskim potrebama stambenih i nestambenih zgrada. Na potronju energetskih procesa grijanja zgrade prvenstveno utjee trajanje sezone grijanja i zahtijevana temperatura prostora, to ovisi o klimatskim uvjetima i standardu koritenja prostora. Znaajan utjecaj na potronju energije za grijanje prostora ima izbor sustava grijanja, omjer grijane i ukupne povrine zgrade te sastav vanjske ovojnice zgrade, odnosno toplinska zatita. Za hlaenje objekta slini su prethodno navedeni utjecajni imbenici, no ovdje je osnovni energent najee elektrina energija. Ukupna potronja energije u Hrvatskoj raste u prosjeku od 4 do 5 posto godinje, dok se ukupna proizvodnja primarne energije smanjuje. Cijene energenata su u konstantnom porastu. Tijekom proteklog desetogodinjeg razdoblja vlastita opskrbljenost energijom postupno se smanjivala s priblino 65 na manje od 50 posto. Ako promatramo emisije oneiujuih tvari u zrak iz energetskog sektora,

15

moemo primijetiti zabrinjavajui rastui trend emisija CO2 uzrokovan poveanom potronjom fosilnih goriva. Ukoliko se izdvojeno promatra samo najznaajniji stakleniki plin CO2 i ako se trenutna obveza iz Kyoto protokola proporcionalno raspodjeli po pojedinim staklenikim plinovima, emisija CO2 u 2003. godini je ve premaila limit iz Kyoto protokola. Kako gotovo 35 posto CO2 emisija proizlazi iz energetske potronje u zgradama, ekoloka odgovornost projektanata teko se moe zaobii. Sve to ukazuje na vanost implementacije mjera energetske uinkovitosti u svim sektorima energetske potronje, a posebno u najveem od njih, sektoru zgradarstva.

Potronja elektrine energije najvei udio i rast u stambenim zgradama u RH / Izvor: EIHP

Potronja toplinske energije - najvei udio i rast u stambenim zgradama u RH / Izvor: EIHP

16

Republika Hrvatska raticirala je Ugovor o Energetskoj povelji ija je svrha utemeljenje pravnog okvira za unaprjeenje dugorone suradnje na podruju energetike, zasnovane na dopunjavanju i uzajamnoj koristi (NN-Meunarodni ugovori, br. 15/97). Donesen je i Zakon o potvrivanju izmjena i dopuna trgovinskih odredbi Ugovora o energetskoj povelji (NN-Meunarodni ugovori, br. 6/03). Energetska povelja ureuje sljedea pitanja: trgovinu energetskim materijalima i proizvodima, trino natjecanje, tranzit energetskih materijala i proizvoda temeljem otvorenog i objektivnog pristupa, prijenos energetske tehnologije, pristup tritu kapitala, promicanje i zatitu investicija, suverenitet nad energetskim dobrima, zatitu okolia, transparentnost zakona i podzakonskih provedbenih propisa te rjeavanje sporova. Izmeu ostaloga, lankom 19. se navodi da e svaka Ugovorna strana na gospodarski uinkovit nain nastojati smanjiti tetne utjecaje na okoli koji se javljaju, bilo unutar, bilo izvan njenog podruja, a na temelju svih djelatnosti u okviru energetskog ciklusa na njenom podruju, uzimajui u obzir pri tome vlastitu sigurnost i vodei rauna o trokovima. Ugovorne strane e problematiku okolia tretirati kroz oblikovanje i primjenu energetske politike te promicati formiranje trino usmjerenih cijena, kao i jai utjecaj trokova i dobiti u okviru energetskog ciklusa vezano uz okoli. Osobito treba: raditi na poboljavanju energetske uinkovitosti, razvijati i koristiti obnovljive energetske izvore, promicati uporabu iih goriva i primjenjivati tehnologije i tehnoloka sredstva koja smanjuju zagaivanje. Vlada Republike Hrvatske je donijela i Uredbu o potvrivanju Protokola Energetske povelje o energetskoj uinkovitosti i pripadajuim problemima okolia (NNMeunarodni ugovori, br. 7/98), koji promovira energetsku uinkovitost i dosljedno smanjivanje negativnih utjecaja energetskih sustava na okoli te potie suradnju na podruju energetske uinkovitosti. Razvoj zakonodavnog okruenja igra veliku ulogu u kontroli potronje energije u zgradama. U Zakonu o energiji (NN 68/01, 177/04, 76/07) je prvi put izraen pozitivan stav drave prema uinkovitom koritenju energije i jasno naglaeno da je uinkovito koritenje energije u interesu Republike Hrvatske. Zakonom o Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (NN 107/03) osnovan je Fond koji treba obavljati poslove nanciranja pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i slinih aktivnosti u podruju ouvanja, odrivog koritenja, zatite i unaprjeivanja okolia, te energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora energije. Zakon o gradnji (NN 175/03, 100/04) odredio je da su uteda energije i toplinska zatita jedan od est bitnih zahtjeva za graevinu. Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07) denira znaaj energetske uinkovitosti i uvodi obvezu energetske certikacije zgrada. Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN 42/ 05) odreuje sve bitne elemente u proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom, uvodi obvezu individualnog mjerenja potronje toplinske energije u novim zgradama, te otvara mogunost individualnog mjerenja i regulacije toplinske energije za izgraene objekte prije stupanja na snagu ovog zakona.

18

ZAKON O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI (NN 76/07)Novim Zakonom o prostornom ureenju i gradnji od 13. srpnja 2007. godine (NN 76/ 07) denira se i znaaj energetske uinkovitosti i obavezna energetska certikacija zgrada. Izmeu bitnih zahtjeva za graevinu koje je potrebno osiguravati u projektiranju, graenju i odravanju graevine obvezuje se na utedu energije i toplinsku zatitu, tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike potronja energije prilikom koritenja ureaja za grijanje, hlaenje i provjetravanje bude jednaka propisanoj razini ili nia od nje, a da za osobe koje borave u graevini budu osigurani zadovoljavajui toplinski uvjeti. Za nove i postojee zgrade kvaliteta s obzirom na potronju energije odrediti e se klasikacijom u energetske razrede. Za svaki energetski razred utvrditi e se raspon vrijednost potronje za toplinsku energiju, elektrinu energiju i potronu vodu te emisije CO2. Podaci o potronji pojedine vrste energije odreivati e se proraunom ili prema stvarnoj potronji u zgradi. Prije izdavanja uporabne dozvole, kod promjene vlasnitva ili iznajmljivanja zgrade ili stana obaveza je pribaviti certikat o energetskim svojstvima zgrade i dati na uvid kupcu ili iznajmljivau. Certikat izdaje ovlatena osoba, koju e ovlastiti Ministarstvo. Energetska svojstva i nain izrauna toplinskih svojstava zgrade, energetske zahtjeve za nove i postojee zgrade (s izuzeima od propisanih zahtjeva), uvjete, sadraj i nain izdavanja certikata, zgrade za koje postoji obveza javnog izlaganja certikata o energetskim svojstvima i uvjete za osobe ovlatene za izdavanje certikata propisati e ministar pravilnikom. Obvezna primjena Zakona o prostornom ureenju i gradnji je od 1.listopada 2007. godine. Da bi njegova provedba bila mogua potrebno je usvojiti niz pravilnika i podzakonskih propisa koji reguliraju ua podruja, to je u meuvremenu regulirano Prijelaznim odredbama.

Dozvoljeni i korigirani zadovoljavajui koecijenti prolaska topline W/m2 K za vanjski zid ovisno o zakonodavnom okruenju / Izvor: EIHP

19

Potronja energije u zgradama ovisno o zakonodavnom okruenju i usporedba s potronjom u niskoenergetskim i pasivnim zgradama / Izvor: EIHP

TEHNIKI PROPIS O UTEDI TOPLINSKE ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZATITI U ZGRADAMA (NN 79/05)1. srpnja 2005. godine usvojen je novi Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 79/05) s obaveznom primjenom od 1. srpnja 2006. godine. Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama predstavlja veliki napredak u toplinskoj zatiti zgrada, a obuhvaa i novogradnje i rekonstrukcije postojeih zgrada. U Tehnikom propisu je denirano sljedee: - tehniki zahtjevi u pogledu utede toplinske energije i toplinske zatite koje treba ispuniti pri projektiranju novih i rekonstrukciji i adaptaciji postojeih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu viu od 12C - sadraj projekta zgrade u odnosu na utedu toplinske energije i toplinsku zatitu - iskaznica potrebne topline za grijanje zgrade - odravanje zgrade u odnosu na utedu toplinske energije i toplinsku zatitu - zahtjevi na graevne proizvode - drugi tehniki zahtjevi u pogledu utede toplinske energije i toplinske zatite.

20

Propis denira maksimalno dozvoljenu godinju potronju za zgrade u kWh/m2, odnosno kWh/m3, koja je vezana uz faktor oblika zgrade, tj. odnos povrine oploja grijanog prostora zgrade i volumena koji taj prostor zatvara (f0=A/Ve (m-1), gdje je A-oploje - zbroj povrina proelja, poda i stropa, a V-volumen grijanog prostora). Koecijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata kod zgrada koje se griju na temperaturu 18C i vie, ogranien je na maksimalno U =1,80 W/m2K. Uteda energije osigurava se propisivanjem najvee dozvoljene godinje topline za grijanje. Godinja potrebna toplina za grijanje zgrade je raunski odreena koliina topline koju sustav grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu da bi se odravala unutarnja projektna temperatura, a ini je zbroj mjeseno potrebnih toplina za sve mjesece kada je prosjena vanjska temperatura nia od projektne temperature. Energetska bilanca zgrade, prema HRN EN 832:2000 + HRN EN 832/AC:2004 ukljuuje: transmisijske toplinske gubitke i toplinske gubitke zbog provjetravanja iz unutarnjeg prema vanjskom prostoru transmisijske toplinske gubitke i toplinske gubitke zbog provjetravanja ili toplinske dobitke sa susjednim zonama iskoristive unutarnje toplinske dobitke od unutarnjih izvora topline iskoristive toplinske dobitke od Sunca toplinske gubitke u sustavu grijanja energiju dovedenu u sustav grijanja

Mjesena energetska bilanca proraunski izgleda ovako: Qh,mj = Ql,T + Ql,V - h(Qs + Qi) Qh = Qh,mj - Ql,T transmisijski toplinski gubici - Ql,V toplinski gubici zbog provjetravanja - Qs toplinski dobici od Sunca - Qi unutarnji toplinski dobici - h faktor iskoritenja Zahtjevi za ogranienje godinje potrebne topline ne primjenjuju se za zgrade koje: najmanje 70 posto potrebne energije za grijanje podmiruju iz individualnih obnovljivih izvora energije (suneva energija, toplina iz okolia, toplina zemlje i biomasa, bez ogrjevnog drva) vie od polovice toplinskih gubitaka nadoknauju unutarnjim izvorima topline iz tehnolokog procesa

-

21

Propisano je obvezatno izdavanje iskaznice o potrebnoj toplini za grijanje zgrade. Iskaznica sadri iskaz potrebne topline za grijanje koji izrauje projektant glavnog projekta u odnosu na utedu toplinske energije i toplinsku zatitu te izvoa radova. Iskaz potrebne topline za grijanje sadri podatke iz glavnog projekta zgrade u odnosu na utedu toplinske energije i toplinsku zatitu. Izjava izvoaa radova potvruje da su radovi na zgradi, odnosno dijelu zgrade izvedeni sukladno tehnikim rjeenjima i uvjetima za graenje iz glavnog projekta zgrade u odnosu na utedu toplinske energije i toplinsku zatitu projekta i odredbama Tehnikog propisa o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama. Izjavu izvoaa radova potpisuje glavni inenjer gradilita. Iskaznica se prilae ostaloj dokumentaciji potrebnoj pri tehnikom pregledu zgrade odnosno dijela zgrade, a sastavni je dio dokumentacije o odravanju i unapreivanju bitnih zahtjeva za graevinu te mora biti dostupna na uvid kupcima, najmoprimcima i drugim ovlatenim korisnicima zgrade ili njezina dijela. Ovo moemo smatrati prvim korakom prema buduoj energetskoj certikaciji zgrada.

Tehniki zahtjevi u pogledu utede toplinske energije i toplinske zatite zgrada / Izvor: Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 79/05)

22

ZAKON O PROIZVODNJI, DISTRIBUCIJI I OPSKRBI TOPLINSKOM ENERGIJOM (NN 42/05) I RELEVANTNI PODZAKONSKI AKTIDonoenjem Zakona o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN 42/05) zakljuena je prva faza - normativna aktivnost oko ureenja toplinarskih djelatnosti u hrvatskom pravnom sustavu. Ona je zapoela donoenjem Zakona o energiji (NN 68/01) koji je lankom 39. predvidio donoenje posebnog Zakona za djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom. Nastavljena je usvajanjem Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 82/04) u ijim se odredbama propisuje brisanje opskrbe toplinskom energijom kao komunalne djelatnosti, im stupi na snagu zakon kojim e se urediti djelatnost proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom. Druga faza podrazumijeva izradu podzakonskih akata od ega je do danas donesen Tarifni sustav za usluge energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom, bez visine tarifnih stavki (NN 65/07), te Opi uvjeti za opskrbu toplinskom energijom (NN 129/2006). Tarifnim se sustavom za energetske djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom utvruje metodologija za izraun tarifnih stavki za proizvodnju toplinske energije (s iznimkom povlatenih kupaca), distribuciju toplinske energije i opskrbu toplinskom energijom (s iznimkom povlatenih kupaca). Takoer, daje se matrica tarifnih modela i elementi za odreivanje reguliranog maksimalnog prihoda, te se propisuju tablice za praenje normaliziranih trokova, formula za izraun ukupnog prihoda putem tarifnih stavki i postupak promjene visine tarifnih stavki. Opim uvjetima za opskrbu toplinskom energijom koji su doneseni od strane Vlade RH sukladno l. 29. Zakona o energiji (NN 68/01 i 177/04), odnosno l. 30. Zakona o energiji (NN 68/01, 177/04 i 76/07) ureuje se: postupak izdavanja prethodne termoenergetske suglasnosti i stvaranja uvjeta za prikljuenje na distribucijsku mreu, postupak izdavanja termoenergetske suglasnosti, uvjeti za prikljuenje, isporuku i opskrbu toplinskom energijom i koritenje distribucijske mree, praenje sigurnosti opskrbe i kvalitete, meusobni ugovorni odnosi izmeu distributera toplinske energije i korisnika mree obveze i odgovornosti distributera toplinske energije i korisnika mree uvjeti mjerenja, obrauna i naplate isporuene toplinske energije, uvjeti za primjenu postupaka ogranienja ili obustave isporuke toplinske energije te postupci utvrivanja i obrauna neovlatene potronje toplinske energije Nadalje, dovrenje podzakonskih akata ukljuuje izradu ili dovrenje slijedeih propisa: Posebni uvjeti glede proizvodnje i distribucije toplinske energije koje utvruje ured dravne uprave u upaniji, tj. upravno tijelo Grada Zagreba nadleno za poslove energetike, Pravilnik o tehnikim uvjetima za energetske objekte za proizvodnju toplinske energije koji donosi ministar nadlean za energetiku, Pravilnik

23

o uvjetima za stjecanje statusa povlatenog proizvoaa toplinske energije koji donosi ministar nadlean za energetiku, Uredbu o parametrima za utvrivanje udjela povlatenog proizvoaa toplinske energije koju donosi Vlada Republike Hrvatske i Pravilnik o nainu raspodjele i obraunu trokova za isporuenu toplinsku energiju koji donosi ministar nadlean za energetiku. Uz ove i prethodno navedene propise koji ureuju sve bitne elemente obavljanja djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom, normativni okvir sektora toplinarstva ine: Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o obveznim odnosima, Zakon o opem upravnom postupku, Zakon o zatiti potroaa, Zakon o dravnim potporama, Zakon o prostornom planiranju i gradnji, Zakon o zatiti okolia, Zakon o Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost i drugi. Kako se odredbama tzv. energetskih zakona u hrvatsko energetsko pravo ugrauju relevantne direktive Europske zajednice, moe se rei da je normativni okvir energetskog, odnosno toplinarskog sektora usklaen s acquis communautaire-om, te da je u tom podruju zakonodavac zadovoljio obvezu koja proizlazi iz odredbe lanka 69. Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju izmeu Republike Hrvatske i Europskih zajednica drava lanica (NN 141/01 meunarodni ugovori).

PODZAKONSKA REGULATIVA ZA KOGENERACIJU I OBNOVLJIVE IZVOREKoritenje obnovljivih izvora energije (OIE) i kogeneracije ima iroku naelnu potporu u stratekim dokumentima razvitka energetskog sektora i zatite okolia u Republici Hrvatskoj (Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske, NN 38/02 i Nacionalna strategija zatite okolia, NN 46/02). Poseban poloaj obnovljivih izvora energije i kogeneracije utvren je i Zakonom o energiji koji eksplicitno izraava pozitivan stav Hrvatske prema obnovljivim izvorima energije i kogeneraciji. Podzakonska regulativa denira bitna podruja za organiziranje i razvoj kogeneracije i primjenu obnovljivih izvora energije, od deniranja ciljeva preko poticanja proizvodnje elektrine energije do statusa povlatenosti ovakve proizvodnje elektrine energije. Ostvarenje interesa Republike Hrvatske za primjenom kogeneracije i obnovljivih izvora energije te deniranje cilja nacionalne politike izvedeno je putem odluke o minimalnom udjelu elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora i kogeneracije u ukupnoj potronji elektrine energije, a ija se proizvodnja potie na nain i pod uvjetima utvrenim posebnim propisima. Ova Uredba ne primjenjuje se na elektrinu energiju proizvedenu u hidroelektranama instalirane snage vee od 10 MW te na elektrinu energiju proizvedenu u kogeneracijskim postrojenjima u kategoriji javnih toplana. Vezano uz poticanje proizvodnje, Uredbom o naknadama za poticanje odreuje se nain koritenja, visina, obraun, prikupljanje, raspodjela i plaanje naknade za poticanje ovakve proizvodnje elektrine energije sukladno stratekim interesima Hrvatske. Sredstva naknade za poticanje koriste se za

24

isplatu poticajne cijene povlatenim proizvoaima za isporuenu elektrinu energiju prema odredbama tarifnog sustava za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Pravilnikom o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije propisani su uvjeti za stjecanje statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije, odnosno odreene su vrste i grupe postrojenja ijim koritenjem energetski subjekt moe stei status povlatenog proizvoaa, postupak za stjecanje statusa povlatenog proizvoaa te sadraj i opseg prava koja iz tog statusa proizlaze. Razmatrajui tehno-ekonomske specinosti primjene i gospodarsku opravdanost, kogeneracijska postrojenja koja mogu stei status povlatenog proizvoaa dijele se na: mikro-kogeneracije ( 50kW), male kogeneracije (50 kW 1 MW), srednje kogeneracije (135 MW) i velike kogeneracije (> 35 MW). Pravilnikom o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije se: odreuju obnovljivi izvori energije koji se koriste za proizvodnju energije, propisuju uvjeti i mogunosti njihova koritenja te utvruju ostala pitanja od znaaja za koritenje obnovljivih izvora energije, te slino i za kogeneraciju. to se tie praktinog koritenja obnovljivih izvora energije i kogeneracije u Hrvatskoj, trenutno je u pripremi vie desetaka projekata izgradnje vjetroelektrana, vie projekata koritenja biomase i biogoriva, trite sunanih kolektora i elija, iako za sada nerazvijeno, ubrzano se razvija, a u pripremi je takoer i nekoliko projekata malih hidroelektrana. Takoer postoji odreen broj izgraenih industrijskih kogeneracijskih postrojenja te javnih toplana koje koriste kogeneracijske procese, a moe se oekivati i znatno vie industrijskih i malih kogeneracija s obzirom na vei broj postojeih idejnih projekata i inicijativa. Svi ovi projekti uklopiti e se u sustav organizacije sektora OIE i kogeneracije utemeljen na odredbama Zakona o energiji (Narodne novine broj 68/01 i 177/04) i Zakona o tritu elektrine energije (Narodne novine, broj 177/04), a operacionaliziran donoenjem podzakonskih akata u oujku i lipnju 2007 g.: 1. akti koji se temelje na Zakonu o energiji (Narodne novine, broj 68/01 i 177/04): Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine br. 67/07); Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine br. 33/07); Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine br. 33/07); 2. akti koji se temelje na Zakonu o tritu elektrine energije (Narodne novine, broj 177/04): Uredba o minimalnom udjelu elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ije se proizvodnja potie (Narodne novine br. 33/07); Pravilnik o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije (Narodne novine br. 67/07).

25

Da bi se znaajan, jo uvijek neiskoriteni potencijal obnovljivih izvora energije i kogeneracije iskoristio, uspostavljen je pravni okvir i reguliranje uvjeta privreivanja za ovakve projekte, koji trenutno predvia slijedee poticajne cijene:

Poticajna cijena za isporuenu elektrinu energiju iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneraciju

Postrojenja prikljuena na distribucijsku mreu koja koriste obnovljive izvore energije za proizvodnju elektrine energije instalirane elektrine snage do ukljuivo 1 MW

Postrojenja prikljuena na prijenosnu ili distribucijsku mreu koja koriste obnovljive izvore energije za proizvodnju elektrine energije instalirane elektrine snage vee od 1 MW

Za kogeneracijska postrojenja utvruju se tarifne stavke i visine tarifnih stavki (C)

26

izraene u kn/kWh za isporuenu elektrinu energiju za vrijeme trajanja vie (VT) i nie (NT) dnevne tarifne stavke. Trajanje VT i NT odreeno je tarifnim sustavom za proizvodnju elektrine energije. Elektrina energija se mora proizvesti u kogeneracijskom procesu na nain utvren propisom koji ureuje stjecanje statusa povlatenog proizvoaa. Koritenje OIE i kogeneracije u Republici Hrvatskoj zasnovano je na sustavu autorizacije projekata, sustavu garantiranih tarifa te raspodjele inkrementalnih trokova poticanja OIE i kogeneracije na sve kupce elektrine energije. U sustavu autorizacije projekata sudjeluju institucije poput MINGORP, MZOPUG, HERA (Hrvatska energetska regulatorna agencija), HROTE (Hrvatski operator trita energije), OPS i ODS (Operatori prijenosnog i distribucijskog sustava) i dr.

Primjena propisa iz podruja OIE i kogeneracije u Republici Hrvatskoj trebala bi rezultirati s 5,8% udjela OIE, i 2% udjela kogeneracije u opskrbi kupaca elektrinom energijom do kraja 2010. godine.

HRVATSKE OBVEZE PREMA OKVIRNOJ KONVENCIJI UJEDINJENIH NARODA O PROMJENI KLIME (UNFCCC) I PROTOKOLU IZ KYOTAHrvatska je, temeljem odluke Sabora o ratikaciji (NN Meunarodni ugovori, 2/96), postala stranka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) od 1996. godine, preuzevi opseg svoje odgovornosti u okviru Priloga 1 UNFCCC konvencije. Hrvatska je 27. travnja 2007. godine raticirala i Kyotski protokol, prema kojem proizlazi obveza smanjenja emisije staklenikih plinova iz antropogenih izvora za 5 posto, u razdoblju od 2008. do 2012. godine, u odnosu na referentnu 1990. godinu. Slubene nacionalne projekcije emisija staklenikih plinova, izraene u okviru dokumenta Projekcije i ukupni efekti politike i mjera za potrebe Drugog nacionalnog izvjea Republike Hrvatske prema UNFCCC konvenciji, jasno prikazuju potekoe u ispunjavanju obveza deniranih u okviru Protokola iz Kyota prema svim razmatranim scenarijima.

27

Projekcije emisija staklenikih plinova / Izvor: EIHP

Oekivane potekoe u ispunjenju obveza deniranih u okviru Protokola iz Kyota uzrokovane su veoma malom emisijom CO2 referentne godine u usporedbi s drugim lanicama Konvencije (UNFCCC). Mala emisija je posljedica sljedeih imbenika: znaajnog uea hidroenergije i prirodnog plina u proizvodnji elektrine energije, velikog uvoza elektrine energije, kogeneracijske proizvodnje elektrine i toplinske energije, malog broja energetski intenzivnih industrijskih objekata te male potronje energije po stanovniku. Na 12-toj konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime u kenijskom glavnom gradu Nairobiju, u studenom 2006. godine (CoP 12), Hrvatska je nakon vie od tri godine intenzivnih pregovora uspjela dobiti traenu eksibilnost prema lanku 4.6. Konvencije. Usvojena je odluka kojom se Hrvatskoj doputa poveanje emisije referentne godine u iznosu od 3,5 mil. tona ekvivalentne emisije CO2, a za potrebe provoenja svojih obveza prema lanku 4.2. Konvencije. Nakon usvajanja navedene odluke, ini se da bi se obveze denirane Protokolom iz Kyota mogle ispuniti uz pretpostavku realizacije Scenarija s dodatnim mjerama. Treba rei da je Scenarij s dodatnim mjerama vrlo optimistian u pogledu primjene odgovarajue politike i mjera za smanjenje emisije na svim podrujima, to se u energetici prije svega odnosi na poveanje energetske uinkovitosti i koritenje obnovljivih izvora energije. Prema tome, potrebno je intenzivno raditi na pripremanju i implementaciji projekata koji imaju za cilj poveanje energetske uinkovitosti i koritenje obnovljivih izvora energije.

28

Kljuni dokumenti energetskog sektora Europske unije na kojima se baziraju energetske strategije zemalja lanica su: Bijela knjiga: Energetska politika Europske unije (White Paper: An Energy Policy for the European Union, COM (95) 682 nal, 1995.) Bijela knjiga o obnovljivim izvorima energije (Energy for the Future: Renewable Sources of Energy, White Paper for a Community Strategy and Action Plan, COM(97)599 nal, 1997.) Zelena knjiga: Prema Europskoj strategiji za sigurnost energetske opskrbe (Green Paper: Towards a European Strategy for the Security of Energy Supply, COM(2000) 769 nal) Zelena knjiga Energetska uinkovitost ili kako uiniti vie s manje (Green Paper on Energy Efciency or Doing More with Less, COM(2005) 265 nal) Akcijski plan za energetsku uinkovitost / ACTION PLAN FOR ENERGY EFFICIENCY: Realising the potential - Saving 20% by 2020

Vane direktive Europske unije koje reguliraju podruje energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije su sljedee: Direktiva 2002/91/EC o energetskim znaajkama zgrada / Directive 2002/91/EC of the European Parliament and of the Council of 16 December 2002 on the energy performance of buildings (Ofcial Journal L 001,04/01/2003) Direktiva 2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama / Directive 2006/32/EC of the European Parliament and of the Council of 5 April 2006 on energy end-use efciency and energy services and repealing Council Directive 93/76/EEC Ofcial Journal L 114 , 27/04/2006 P. 0064 0085 Direktiva 2004/8/EC o promociji kogeneracije bazirane na korisnim toplinskim potrebama na unutranjem tritu energije / Directive 2004/8/EC of the European Parliament and of the Council of 11 February 2004 on the promotion of cogeneration based on a useful heat demand in the internal energy market and amending Directive 92/42/EEC (Ofcial Journal L 52/50, 21/02/2004) Direktiva 89/106/EEC o usklaivanju zakonskih i upravnih propisa drava lanica o graevnim proizvodima / Council Directive 89/106/EEC of 21 December 1988 on the approximation of laws, regulations and administrative provisions of the Member States relating to construction products (Ofcial Journal L40/12of1989-02-11) Direktiva 92/75/ECC o oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih ureaja, Commission Directive 2003/66/EC of 3 July 2003 amending Directive 94/2/EC implementing Council Directive 92/75/EEC with regard to energy labelling of

30

household electric refrigerators, freezers and their combinations (Ofcial Journal L 170, 09/07/2003 P. 0010 0014) Direktiva 93/76/EEC o ograniavanju emisija ugljinog dioksida kroz poveanje energetske uinkovitosti / Council Directive 93/76/EEC of 13 September 1993 to limit carbon dioxide emissions by improving energy efciency (SAVE) (Ofcial Journal L 237, 22/09/1993) Direktiva 2003/87/EC o uspostavi sustava trgovanja dozvolama za emitiranje staklenikih plinova unutar EU / Directive 2003/87/EC of the European Parliament and of the Council of 13 October 2003 establishing a scheme for greenhouse gas emission allowance trading within the Community and amending Council Directive 96/61/EC (Ofcial Journal L 275/32, 25/10/2003) Direktiva 92/75/EEC o obveznom energetskom oznaavanju elektrinih kuanskih ureaja /Council Directive 92/75/EEC of 22 September 1992 on the indication by labelling and standard product information of the consumption of energy and other resources by household appliances(Ofcial Journal L 297, 13/10/1992)/ Direktiva 2004/101/EC o uspostavi sustava trgovanja dozvolama za emitiranje staklenikih plinova, s obzirom na primjenu mehanizama Protokola iz Kyota / Directive 2004/101/EC of the European Parliament and of the Council of 27 October 2004 amending Directive 2003/87/EC establishing a scheme for greenhouse gas emission allowance trading within the Community, in respect of the Kyoto Protocols project mechanisms (Ofcial Journal L 338/18, 13/11/2004) Direktiva 2001/77/EC o promociji elektrine energije iz obnovljivih izvora na unutranjem tritu elektrine energije / Directive 2001/77/EC of the European Parliament and of the Council of 27 September 2001 on the promotion of electricity produced from renewable energy sources in the internal electricity market (Ofcial Journal L 283/33, 27/10/2001)

31

EU DIREKTIVA O ENERGETSKIM ZNAAJKAMA ZGRADA 2002/91/ECDirektiva o energetskim znaajkama zgrada vrlo je znaajna za sektor zgradarstva i donosi velike promjene za sve sudionike u projektiranju i gradnji. Direktivu je krajem 2002. godine donio Europski parlament, ime je jasno nametnuo obvezu tednje energije u zgradama EU-a kao i zemljama kandidatima. Novu EU Direktivu zemlje lanice morale su integrirati u svoje zakonodavstvo do 4. sijenja 2006. godine. Od ukupno 40 posto doprinosa sektora zgradarstva na energetsku potronju u EU, ova Direktiva trebala bi doprinijeti smanjenju emisije CO2 od 8 posto do 2010. godine, prema Protokolu iz Kyota. To bi se trebalo ostvariti iz poveanja energetske uinkovitosti i standarda gradnje novih zgrada, te iz poveanja energetske uinkovitosti pri rekonstrukciji postojeih zgrada korisne povrine preko 1000 m2. Direktiva 2002/91/EC istie pet bitnih elemenata: uspostavu opeg okvira za metodologiju prorauna energetskih karakteristika zgrada primjenu minimalnih zahtjeva energetske uinkovitosti za nove zgrade primjenu minimalnih zahtjeva energetske uinkovitosti za postojee zgrade prilikom veih rekonstrukcija (korisne povrine iznad 1000 m2) energetsku certikaciju zgrada redovitu inspekciju kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama Metodologija prorauna energetskih karakteristika zgrada u skladu s Direktivom obuhvaa: toplinske karakteristike ovojnice i unutarnjih konstrukcijskih dijelova zgrade sustav za grijanje i pripremu tople vode sustav za kondicioniranje zraka sustav ventilacije instalirani sustav rasvjete poziciju i orijentaciju zgrade ukljuujui vanjske klimatske uvjete pasivni sunani sustavi i naprave za zatitu od sunca prirodnu ventilaciju klimatske uvjete unutar zgrade

Prilikom izrauna uzima se u obzir, ako je relevantno, pozitivan utjecaj sljedeih aspekata: a) aktivni solarni sustavi i drugi sustavi za proizvodnju topline i elektrine struje na temelju obnovljivih energenata; b) proizvodnja elektrine struje putem kogeneracije; c) sustavi daljinskog ili blokovskog grijanja i hlaenja; d) prirodna rasvjeta. Za potrebe izrauna zgrade treba klasicirati na kategorije kao npr.: a) obiteljske kue razliitih naina gradnje; b) kue s vie stanova;

32

c) poslovne zgrade; d) obrazovne zgrade; e) bolnice; f) hoteli i restorani; g) sportski objekti; h) zgrade veleprodaje i maloprodaje; i) ostale vrste zgrada koje troe energiju. Direktiva od zemalja lanica za postojee zgrade, s korisnom povrinom veom od 1000 m2 koje e se obnavljati, trai poboljanje minimalnih energetskih svojstava koliko god je to tehniki, funkcionalno i ekonomski izvedivo. U Direktivi je, takoer, odreeno da zemlje lanice moraju osigurati ovlatene strunjake za postupak certiciranja zgrada, nadzor sustava za grijanje i prozraivanje, te sastavljanje prateih preporuka za poboljanja tih sustava u smislu utede energije i emisije tetnih tvari. Osnovni je cilj Direktive 2002/91/EC obvezati zemlje lanice na nunost smanjenja potronje svih vrsta energije u cjelokupnom fondu buduih i postojeih zgrada. Uzimajui u obzir dugi ivotni vijek zgrada (od 50 do vie od 100 godina) najvei je, kratkoroni i srednjoroni, energetski potencijal u postojeem fondu zgrada. Nove zgrade moraju biti graene tako da udovoljavaju zadanim minimalnim energetskim uvjetima. Za nove zgrade s povrinom veom od 1000 m2 mora se razmotriti mogunost primjene decentraliziranih energetskih sustava baziranih na obnovljivim izvorima energije, daljinskom grijanju i hlaenju, kogeneraciji, toplinskim crpkama i sl. Takoer, zemlje lanice moraju uvesti obavezne inspekcije kotlova na fosilna goriva izlaznih snaga od 20 kW do 100 kW. Kotlovi snage vee od 100 kW kontrolirati e se svake dvije godine. Za plinske kotlove taj se period moe produiti na etiri godine. Kod kotla starijeg od 15 godina potrebna je inspekcija cijelog sustava. Zahtjevi se primjenjuju i kod postojeih zgrada korisne povrine vee od 1000 m2 kada se radi o opsenim zahvatima obnove zgrade. Prema Direktivi opseni zahvati su oni kod kojih ukupni troak obnove vanjskih zidova zgrade i / ili energetskih sustava kao to su instalacije za grijanje, dovod tople vode, klimatiziranje, ventilaciju i rasvjetu, prelazi 25% vrijednosti zgrade, ne raunajui vrijednost zemljita na kojem se zgrada nalazi ili kada se obnavlja preko 25% same zgrade. Zahtjevi za postojee zgrade mogu se denirati za zgradu u cjelini ili za obnovljene sustave ili sastavne dijelove zgrade kada su isti dio obnove koja se odvija u ogranienom vremenskom periodu. Isto tako, kako bi smanjili potronju energije i reducirali emisiju CO2 zemlje lanice e kontrolirati rashladne sustave snage vee od 12 kW. Inspekcija e ukljuivati i ocjenu uinkovitosti klima ureaja. Zemlje lanice moraju osigurati da sve navedene inspekcije, kao i energetske audite izvre nezavisni energetski strunjaci. Republika Hrvatska, odnosno nadleno Ministarstvo osnovalo je povjerenstvo i zapoelo implementaciju ove direktive u hrvatsko zakonodavstvo. Ciljani datum za implementaciju Direktive u zakonodavstvo Republike Hrvatske je 31. prosinac 2008. godine. Republika Hrvatska obvezna je uskladiti svoj zakonodavni okvir sa svim Direktivama Europske unije te preuzeti i sve obveze iz tih Direktiva. Obveza je transponirati Direktivu u nacionalno zakonodavstvo do dana potpisivanja ugovora o punopravnom lanstvu i osigurati instrumente implementacije.

33

Implementacija EU Direktive 2002/91/EC o energetskim znaajkama zgrada, trebala bi odigrati znaajnu ulogu u unapreenju energetske uinkovitosti, smanjenju energetskih potreba u zgradama i smanjenju emisija tetnih plinova u okoli. Ova Direktiva jest temeljni zakonodavni instrument koji se odraava na sektor zgradarstva uvodei okvir za integriranu metodologiju za mjerenje energetske uinkovitosti, primjenu minimalnih standarda u novim zgradama i odreenim rekonstrukcijama zgrada, energetsku certikaciju zgrada i savjete za nove i postojee zgrade, nadzor i ocjenu kotlova i sustava za grijanje i sustava za hlaenje. Doprinos ove Direktive jest u omoguavanju integriranog pristupa razliitim aspektima uporabe energije u zgradama. Prema Direktivi, u obzir treba uzeti, gdje je to relevantno za izraun, i pozitivan uinak: aktivne suneve sustave i druge sustave grijanja i elektrinu energiju koji koriste obnovljive izvore energije, elektrinu energiju iz kogeneracije, sustave daljinskog ili blokovskog grijanja ili hlaenja, prirodno osvjetljenje. Direktiva uvodi certikat energetske uinkovitosti zgrade koji mora biti dostupan potencijalnom kupcu ili korisniku zgrade, a njegova valjanost ne moe biti dua od 10 godina. Certikat sadri opis postojeeg stanja koritenja energije s numerikim indikatorima koliine energije koja se stvarno troi ili koja se procjenjuje potrebnom za razliite namjene povezane standardiziranim upotrebom zgrade, a koja moe obuhvaati, izmeu ostalog, grijanje, hlaenje, ventilaciju, pripremu tople vode i rasvjetu. Tako zgrade s manjom potronjom, odnosno veom energetskom uinkovitou, dobivaju veu vrijednost na tritu nekretnina. Certiciranje potie dobro gospodarenje energijom te obnovu postojeih zgrada koja omoguuje povrat dodatnih trokova kroz ukupne utede energije. Uinkovitim koritenjem energije postie se krajnji cilj, a to je smanjenje potronje. Praenje potronje energije mogue je provoditi ukoliko postoji evidencija energetskih pregleda, a to ukazuje na potrebu uspostave administrativne strukture za praenje baze podataka. Za sada je certiciranje nuno provesti samo za javne zgrade, nove zgrade i zgrade koje se prodaju odnosno iznajmljuju. Meutim, na nivou EU ve se ozbiljno razmilja o proirenju direktive i obavezne certikacije zgrada na ukupni sektor zgradarstva, zbog velikog postotka i velikog energetskog potencijala koji lei upravo u zgradama povrine manje od 1000 m2. Certikat o energetskim znaajkama zgrada mora sadravati referentne vrijednosti kao to su pravne norme i mjerila kako bi potroaima omoguio usporedbu i procjenu energetskih znaajki zgrade. Certikatu treba priloiti preporuke za trokovno povoljno poboljanje energetskih znaajki. Certikat slui jedino kao informacija, eventualni pravni ili drugi uinci certikata odreuju se prema pravilima pojedinih drava. Drave lanice trebaju poduzeti mjere kojima se osigurava da e se za zgrade s ukupnom korisnom povrinom veom od 1.000 m2, zgrade koje koriste tijela vlasti i institucije i zgrade koje pruaju javne usluge velikom broju ljudi, pa ih zato ti ljudi esto posjeuju, certikat o energetskim znaajkama star najvie deset godina staviti na za javnost jasno vidljivo mjesto.

34

sunanim

Primjer energetskog certikata za zgrade / Izvor: EIHP

DIREKTIVA 2006/32/EC O ENERGETSKOJ UINKOVITOSTI I ENERGETSKIM USLUGAMA17. svibnja 2006. godine na snagu je stupila Direktiva 2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama. Direktiva je usmjerena na poboljanje uinkovitosti neposredne potronje energije, a kao takva se smatra instrumentom poboljanja sveukupne sigurnosti opskrbe energijom, smanjenja ovisnosti o uvozu energenata, smanjenja emisija CO2 iz energetskog sektora, ali i poveanju konkurentnosti europskog gospodarstva u skladu s Lisabonskom strategijom. Zemlje lanice dune su Direktivu integrirati u svoje zakonodavstvo najkasnije do 17. svibnja 2008. godine, s izuzetkom lanaka 14(1), (2) i (4) koji se odnose na izradu i predaju nacionalnih akcijskih planova za energetsku uinkovitost, a za koje je odreen poseban datum prijenosa u nacionalno zakonodavstvo 17. svibanj 2006. godine. Svrha Direktive je poveati isplativost poveanja energetske uinkovitosti u zemljama lanicama EU-a na nain da donesu potrebne ciljeve kao i mehanizme, inicijative, nancijske i zakonske okvire za uklanjanje prepreka koje utjeu na uinkovitost u koritenju energije. Naglaava se potreba izrade nacionalnih akcijskih planova o energetskoj uinkovitosti svake 3 godine te provedba planova s ciljem ukupnog smanjenja potronje energije za 9 posto u roku od devet godina, ili 1 posto godinje. Sve lanice e donijeti isplative, praktine i razumne mjere u svrhu ostvarivanja tog cilja. Kako bi posluile svojim primjerom, lanice moraju osigurati primjenu donesenih mjera prvenstveno u javnom sektoru, fokusirajui se na najisplativije mjere koje donose najvee utede u energiji i najbri povrat investicije.

35

EU DIREKTIVA O PROMOCIJI KOGENERACIJE BAZIRANE NA KORISNIM TOPLINSKIM POTREBAMA NA UNUTRANJEM TRITU ENERGIJE 2004/8/ECDirektiva 2004/8/EC o unaprjeenju kogeneracije na temelju potronje korisne energije na unutranjem tritu energije pokrenuta je s ciljem poveanja energetske uinkovitosti i poboljanja sigurnosti opskrbe energijom putem kreiranja okvira za unaprjeivanje i razvoj visoko-uinkovite kogeneracije toplinske i elektrine energije temeljene na korisnoj toplinskoj potronji i utedi primarne energije na unutranjem tritu, uzimajui u obzir specine nacionalne okolnosti s naglaskom na klimatskim i ekonomskim uvjetima. U Direktivi su strogo denirani produkti kogeneracije (kogeneracijska elektrina i toplinska energija, kogeneracijsko gorivo), visoko-uinkovitu kogeneraciju i potrebne energetske utede. S druge strane, Direktiva zahtijeva od zemalja lanica stvaranje uvjeta koji e omoguiti certikaciju visoko-uinkovite kogeneracije (Garancija o porijeklu, zakonski i regulatorni okvir), analiziranje nacionalnih potencijala za visoko-uinkovitu kogeneraciju, koncipiranje strategije za ostvarivanje potencijala, ukljuujui i mehanizme podrke, reguliranje pristupa mrei u smislu prava pristupa i transparentnosti postupka, te tarifa za isporuku, rezervu energiju (back-up) i vrne potrebe (top-up), publiciranje izvjetaja s rezultatima analize i evaluacije te dostavljanje statistike o proizvodnji elektrine i toplinske energije u kogeneracijama. Donoenjem ove Direktive, kogeneracija je prepoznata kao jedna od glavnih tehnologija za postizanje bolje energetske uinkovitosti budui da su uteda primarne energije, izbjegnuti mreni gubici i smanjene emisije, priznate dobrobiti kogeneracije. Uinkovito iskoritavanje energije u kogeneracijskim postrojenjima doprinosi i sigurnosti opskrbe i poboljava trinu poziciju EU i njenih lanica, pa je promocija uinkovite kogeneracije, koja se temelji na potrebama za korisnom toplinskom energijom, prioritet svake zajednice. Kratkorono, Direktiva e sluiti kao sredstvo konsolidacije postojeih i gdje je mogue poticanja novih kogeneracijskih instalacija visoke iskoristivosti. Da bi se stvorili izjednaeni uvjeti za razvoj potrebna je regulatorna sigurnost i nancijska potpora. To je posebno vano tijekom prijelazne faze liberalizacijskog procesa, gdje interno energetsko trite nije u potpunosti razvijeno i eksterni trokovi nisu ukljueni u cijenu energije. Dugorono, Direktiva e biti sredstvo preko kojeg e se stvoriti neophodni zakonodavni okvir za osiguranje uinkovite kogeneracije uz druge ekoloki povoljne naine opskrbe energijom.

EU DIREKTIVA O OBAVEZNOM OZNAAVANJU ENERGETSKE UINKOVITOSTI KUANSKIH UREAJA 92/75/EEC I DRUGETemeljna Direktiva o oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih ureaja, 92/ 75/ECC koja tono denira kuanske ureaje koji trebaju biti oznaeni oznakom energetske uinkovitosti, te detaljno propisuje oblik i sadraj energetske oznake usvojena je 22. rujna 1992. godine.

36

Odredbe Direktive 92/75/ECC primjenjuju se na sljedee skupine ureaja: 1. Hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije 2. Perilice i suilice rublja, te njihove kombinacije 3. Perilice posua 4. Elektrine penice 5. Klimatizacijske ureaje 6. Elektrine izvore svjetla Odredbe Direktive ne primjenjuju se na ureaje koji koriste autonomne izvore energije, na ureaje ija je proizvodnja prestala prije stupanja na snagu Direktive te na rabljene ureaje. Dobavlja je duan uz ureaj koji isporuuje distributeru dostaviti oznaku energetske uinkovitosti te tehniku dokumentaciju koja potvruje i ujedno daje opirnija objanjenja o podacima na oznaci. U skladu s EU Direktivom o obaveznom oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih ureaja donesene su i posebne direktive za sve najzastupljenije kuanske ureaje.

DIREKTIVA 2003/87/EC O USPOSTAVI SUSTAVA TRGOVANJA DOZVOLAMA ZA EMITIRANJE STAKLENIKIH PLINOVA UNUTAR EUCilj ove Direktive je uspostava sustava trgovanja dozvolama za emitiranje CO2 unutar Europske unije. Razlog uspostave takvog sustava je ekonomino smanjenje emisije staklenikih plinova. Preduvjeti za uspostavu sustava trgovanja emisijskim dozvolama su izrada nacionalnog alokacijskog plana i uspostava registra emisijskih dozvola. Primjenom ove Direktive osigurat e se slobodna trgovina dozvolama za emitiranje unutar Europske unije.

DIREKTIVA 2004/101/EC O USPOSTAVI SUSTAVA TRGOVANJA DOZVOLAMA ZA EMITIRANJE STAKLENIKIH PLINOVA S OBZIROM NA PRIMJENU MEHANIZAMA PROTOKOLA IZ KYOTACilj ove Direktive je povezati mehanizme Protokola iz Kyota -zajednika provedba (eng. Joint Implementation - JI) i mehanizam istog razvoja (eng. Clean Development Mechanism - CDM) sa sustavom trgovanja dozvolama za emitiranje unutar Europske unije. Direktivom se priznaje jednakost certikata smanjenja emisije u okviru JI i CDM projekata s dozvolama za emitiranje u sklopu sustava trgovanja dozvolama za emitiranje Europske unije.

37

DIREKTIVA 2001/77/EC O PROMOCIJI ELEKTRINE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA NA UNUTRANJEM TRITU ELEKTRINE ENERGIJEUz promociju elektrine energije iz obnovljivih izvora, svrha ove Direktive je i stvaranje baze za budui zakonodavni okvir po kojemu e se koristiti obnovljivi izvori energije. Vanost ovakvog naina proizvodnje el. energije istaknuta je ve u Bijeloj knjizi o obnovljivim izvorima energije zbog vie razloga, a to su : sigurnost proirivanje izvora dobave energije zatita okolia socijalna i ekonomska povezanost

Ovom Direktivom potrebno je dobiti podrku javnosti u smislu poveanja koritenja obnovljivih izvora, kako bi se poveanom potronjom smanjili trokovi proizvodnje i distribucije. Vrlo je vaan i globalni cilj, a to je ostvarivanje udjela od 12 posto iz obnovljivih izvora energije od bruto nacionalne potronje energije do 2010. godine, a posebno poveanje udjela elektrine energije iz obnovljivih izvora na 22,1 posto od ukupne potronje elektrine energije u Europskoj uniji.

AKCIJSKI PLAN EUROPSKE KOMISIJE O ENERGETSKOJ UINKOVITOSTI - UTEDA ZA 20 % DO 2020. GODINEEuropska komisija donijela je krajem 2006. godine i akcijski plan o energetskoj uinkovitosti pod naslovom Uteda za 20% do 2020. godine jer je utvreno da se unato sve skupljim energentima, sve teim posljedicama za okoli te sve veoj ovisnosti o nabavi fosilnih goriva van granica Europske unije, najmanje 20 posto energije troi nepotrebno. Akcijski plan sadri paket prioritetnih mjera koje pokrivaju ekonomski isplative i energetski uinkovite inicijative, koje ukljuuju akcije u podrujima: uinkovitosti kuanskih ureaja, energetske uinkovitosti u zgradarstvu s naglaskom na promociju niskoenergetskih i pasivnih zgrada, energetske uinkovitosti u prometu, energetski uinkovite proizvodnje i distribucije energije, prijedloge mehanizama nanciranja energetske uinkovitosti, te promociju i podizanje svijesti o energetskoj uinkovitosti. U planu se istie znaaj energetske uinkovitosti za EU, te se naglaava da ukoliko se odmah krene s primjenom predloenih mjera do 2020. bi se mogla smanjiti potronja za 100 milijardi eura godinje, a emisija CO2 pala bi za 780 milijuna tona. Plan bi trebao biti implementiran u dravne zakone lanica EU-a u sljedeih 6 godina.

38

OSNOVNA NAELA I MJERE ENERGETSKE UINKOVITOSTI U ZGRADAMA

Odrivoj potronji energije treba dati prioritet racionalnim planiranjem potronje, te implementacijom mjera energetske uinkovitosti u sve segmente energetskog sustava neke zemlje. Odriva gradnja je svakako jedan od znaajnijih segmenata odrivog razvoja koji ukljuuje: - uporabu graevnih materijala koji nisu tetni po okoli - energetsku uinkovitost zgrada - gospodarenje otpadom od gradnje i ruenja graevina

Energetski i ekoloki odrivo graditeljstvo tei: - smanjiti gubitke topline iz zgrade poboljanjem toplinske zatite vanjskih elemenata i povoljnim odnosom oploja i volumena zgrade - poveati toplinske dobitke u zgradi povoljnom orijentacijom zgrade i koritenjem Suneve energije - koristiti obnovljive izvore energije u zgradama (biomasa, sunce, vjetar i dr.) - poveati energetsku uinkovitost termoenergetskih sustava. Cilj sveobuhvatne utede energije, a time i zatite okolia je stvoriti preduvjete za sustavnu sanaciju i rekonstrukciju postojeih zgrada te poveati obaveznu toplinsku zatitu novih zgrada. Prosjene stare kue godinje troe 200-300 kWh/m2 energije za grijanje, standardno izolirane kue ispod 100, suvremene niskoenergetske kue oko 40, a pasivne 15 kWh/m2 i manje. Energijom koja se danas potroi u prosjenoj kui u Hrvatskoj, moemo zagrijati 3 4 niskoenergetske kue ili 8-10 pasivnih kua.

1x160 kWh/m2

4x40 kWh/m2

10x15 kWh/m2

40

Nedovoljna toplinska izolacija dovodi do poveanih toplinskih gubitaka zimi, hladnih obodnih konstrukcija, oteenja nastalih kondenzacijom(vlagom) te pregrijavanja prostora ljeti. Posljedice su oteenja konstrukcije te neudobno i nezdravo stanovanje i rad. Zagrijavanje takvih prostora zahtjeva veu koliinu energije to dovodi do poveanja cijene koritenja i odravanja prostora, ali i do veeg zagaenja okolia. Poboljanjem toplinsko izolacijskih karakteristika zgrade mogue je postii smanjenje ukupnih gubitaka topline graevine za prosjeno od 40-80 posto. Dobro poznavanje toplinskih svojstava graevinskih materijala jedan je od preduvjeta za projektiranje energetski uinkovitih zgrada. Toplinski gubici kroz graevni element ovise o sastavu elementa, orijentaciji i koecijentu toplinske provodljivosti. Bolju toplinsku izolaciju postiemo ugradnjom materijala niske toplinske provodljivosti, odnosno visokog toplinskog otpora. Toplinski otpor materijala poveava se s obzirom na debljinu materijala. Koecijent prolaska topline U je koliina topline koju graevni element gubi u 1 sekundi po m2 povrine kod razlike temperature od 1K, izraeno u W/m2K. Koecijent U je bitna karakteristika vanjskog elementa konstrukcije i igra veliku ulogu u analizi ukupnih toplinskih gubitaka (kWh/m2), a time i potronji energije za grijanje. to je koecijent prolaska topline manji, to je toplinska zatita zgrade bolja.

Primjer ukupne energetske bilance za obiteljsku kuu / Izvor: EIHP

Energetskom obnovom starih kua i zgrada, naroito onih graenih prije 1980. godine, mogue je postii utedu u potronji toplinske energije od preko 60 posto. Osim zamjenom prozora, najvee utede mogu se postii izolacijom vanjskog zida. Dodatna ulaganja u toplinsku izolaciju pri obnovi ve dotrajale fasade kreu se u ukupnoj cijeni sanacije fasade 20-40 posto, to daje povoljne ekonomske rezultate u usporedbi s dugoronim utedama koje se postiu.

41

Energetska bilanca prosjene zgrade graene 70-tih godina, prije rekonstrukcije i bilanca nakon rekonstrukcije primjenom standarda niskoenergetske i pasivne gradnje rekonstrukcija s faktorom 10 / Izvor: EIHP

Kod gradnje nove kue vano je ve u fazi idejnog projektiranja u suradnji s projektantom predvidjeti sve to je potrebno da se dobije kvalitetna i optimalna energetski uinkovita zgrada. Zato je potrebno: - analizirati lokaciju, orijentaciju i oblik kue - primijeniti visoki nivo toplinske izolacije cijele vanjske ovojnice i izbjegavati toplinske mostove - iskoristiti toplinske dobitke od sunca i zatititi se od pretjeranog osunanja - koristiti energetski uinkovit sustav grijanja, hlaenja i ventilacije te ga kombinirati s obnovljivim izvorima energije

42

Ogrjevne vrijednosti razliitih vrsta goriva u Hrvatskoj / Izvor: EIHP

Ogrijevna vrijednost goriva vaan je podatak u predvianjima toplinskih potreba neke zgrade te mogunosti energetskih uteda poveanjem energetske uinkovitosti. Ako analiziramo potronju energije za grijanje standardne obiteljske kue od 120 m2, koja nije toplinski izolirana, njezina godinja potronja energije za grijanje iznosi oko 200 kWh/m2, ili ukupno 24.000 kWh. Ako je energent koji se koristi za grijanje npr. plin, to znai da godinje toplinske potrebe za tu kuu iznose 2.400 m3 plina. Za usporedbu, dobro toplinski izolirana, tzv. niskoenergetska kua s potronjom energije za grijanje od oko 30 kWh/m2, potroit e godinje oko 3.600 kWh ili 360 m3 plina, odnosno 3 m3 plina po m2, to je 85 posto manja potronja energije za grijanje.

43

Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti za neke toplinsko izolacijske materijale, pribline vrijednosti faktora otpora difuziji vodene pare, te usporedba relativnih trokova za ugradnju / Izvor: EIHP

44

OPE PREPORUKE ZA POVEANJE ENERGETSKE UINKOVITOSTI POSTOJEIH I NOVIH ZGRADA

Jednostavne mjere poveanja energetske uinkovitosti, bez dodatnih trokova, uz trenutne utede su sljedee: ugasiti grijanje ili hlaenje nou i onda kada nema nikoga kod kue nou spustiti rolete i navui zavjese izbjegavati zaklanjanje i pokrivanje grijaih tijela zavjesama, maskama i sl. vremenski optimirati grijanje i pripremu tople vode u sezoni grijanja smanjiti sobnu temperaturu za 1C u sezoni hlaenja podesiti hlaenje na minimalno 26C koristiti prirodno osvjetljenje u to veoj mjeri iskljuiti rasvjetu u prostoriji kad nije potrebna perilice za rublje i posue ukljuivati samo kad su pune, najbolje nou.

Mjere za poveanje energetske uinkovitosti uz male trokove i brzi povrat investicije (do 3 godine) su: zabrtviti prozore i vanjska vrata provjeriti i popraviti okove na prozorima i vratima izolirati nie za radijatore i kutije za rolete toplinski izolirati postojei kosi krov ili strop prema negrijanom tavanu reducirati gubitke topline kroz prozore ugradnjom roleta, postavom zavjesa i sl. ugraditi termostatske ventile na radijatore redovito servisirati i podeavati sustav grijanja i hlaenja ugraditi automatsku kontrolu i nadzor energetike kue ugraditi tedne arulje u rasvjetna tijela zamjeniti troila energetski uinkovitijim - energetske klase A.

Mjere za poveanje energetske uinkovitosti uz neto vee trokove i dui period povrata investicije (vie od 3 godine) su sljedee: zamijeniti prozore i vanjska vrata toplinski kvalitetnijim prozorima (preporuka U prozora 1,1-1,8 W/m2K) toplinski izolirati cijelu vanjsku ovojnicu kue, dakle zidove, podove, krov te plohe prema negrijanim prostorima izgraditi vjetrobran na ulazu u kuu sanirati i obnoviti dimnjak izolirati cijevi za toplu vodu i spremnik analizirati sustav grijanja i hlaenja u kui i po potrebi ga zamijeniti energetski uinkovitijim sustavom te ga kombinirati s obnovljivim izvorima energije.

Ove mjere najbolje je izvoditi istovremeno s nunim mjerama rekonstrukcije.

45

PROZORI, STAKLENE STIJENE I VANJSKA VRATAProzor je element vanjske ovojnice zgrade koji omoguava dnevnu rasvjetu prostora, pogled u okolicu, proputanje Suneve energije u zgradu i prozraivanje prostora. Prozor je najdinaminiji dio vanjske ovojnice zgrade, koji istovremeno djeluje kao prijemnik koji proputa Sunevu energiju u prostor, te kao zatita od vanjskih utjecaja i toplinskih gubitaka. Prozori i vanjski zid igraju veliku ulogu u toplinskim gubicima zgrade jer zajedno ine i preko 70 posto ukupnih toplinskih gubitaka kroz ovojnicu zgrade. Gubici kroz prozore dijele se na transmisijske gubitke te na gubitke ventilacijom, tj. provjetravanjem. Ako zbrojimo transmisijske toplinske gubitke kroz prozore i gubitke provjetravanjem, ukupni toplinski gubici kroz prozore predstavljaju vie od 50 posto toplinskih gubitaka zgrade. Gubici kroz prozore obino su deset i vie puta vei od onih kroz zidove, pa je jasno koliku vanost igra energetska ekasnost prozora u ukupnim energetskim potrebama zgrada. U skladu s novim Tehnikim propisom, koecijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata moe iznositi maksimalno U =1,80 W/m2K. Dok se na starim zgradama koecijent U prozora kree oko 3,00-3,50 W/m2K i vie (gubici topline kroz takav prozor iznose prosjeno 240-280 kWh/m2 godinje), europska zakonska regulativa propisuje sve nie i nie vrijednosti i one se danas kreu u rasponu od 1,40-1,80 W/m2K. Na suvremenim niskoenergetskim i pasivnim kuama taj se koecijent kree izmeu 0,80-1,40 W/m2K. Preporuka za gradnju suvremene energetski uinkovite zgrade je koristiti prozore s koecijentom U < 1,40 W/m2K. U ukupnim toplinskim gubicima prozora sudjeluju staklo i prozorski proli. Prozorski proli, neovisno o vrsti materijala od kojeg se izrauju, mora osigurati: dobro brtvljenje, prekinuti toplinski most u prolu, jednostavno otvaranje i nizak koecijent prolaska topline. Stakla se danas izrauju kao izolacijska stakla, dvoslojna ili troslojna, s razliitim plinovitim punjenjem ili premazima koji poboljavaju toplinske karakteristike. U sluaju ventilokonvektorskog grijanja i hlaenja preporua se koritenje tzv. mikroprekidaa na prozorima, povezanih s ventilokonvektorima, koji automatski iskljuuju grijanje ili hlaenje prostorije prilikom otvaranja prozora te na taj nain dodatno tede energiju i sprjeavaju rasipanje toplinske ili rashladne energije u okoli.

Mikroprekida na prozoru prilikom otvaranja radi ventilacije iskljuuje sustav grijanja i hlaenja i tako tedi energiju / Izvor: EIHP

46

Na niski U-faktor stakla utjeu sljedei imbenici: Debljina i broj meuprostora U-faktor smanjujemo veim brojem meuprostora i im veom irinom tih meuprostora. Dakle manji U-faktor moemo postii upotrebom dvoslojnih ili troslojnih izo stakla. Npr. 4+10+4+10+4, to znai 3 stakla debljine 4 mm na razmacima od 10 mm. Punjenje meuprostora Napunimo li meuprostor izo stakla nekim od ve spomenutih plinova (argon, kripton, xenon ili SF6) U-faktor e se bitno smanjiti. Odabir stakla Debljina stakla vrlo malo utjee na U-faktor, ali ga zato upotreba stakla niske emisije (Low-e staklo) znaajno smanjuje. Low-e stakla premazana su sa strane koja dolazi u meuprostor izo stakla posebnim metalnim lmom koji proputa zraenja kratke valne duljine (suneva svjetlost), a reektira zraenja dugih valnih duljina (IC zraenja).vani -10 C unutra +20 C

JEDNOSTRUKO STAKLO 4 U=5,9 W/m2K

-2 C

DVOSTRUKO STAKLO 4+8+4 U=3,0 W/m2K

+8,3 C

DVOSTRUKO IZO STAKLO 4 / 16g / f4 U=1,1 W/m2K

+15,7 C

TROSTRUKO IZO STAKLO 4f / 12g / 4 / 12g / f4 U=0,5 W/m2K

+18,1 C

Temperature na unutranjoj strani stakla ovisno o vrsti ostakljenja / Izvor: EIHP

47

Toplinski kvalitetni proli od drva, PVC-a i aluminija / Izvor: EIHP

Raunske vrijednosti stupnja proputanja ukupne energije ostakljenja g (-) kod okomitog upada suneva zraenja, izvor: Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama NN 79/05

48

Dodatno poboljanje toplinskih karakteristika prozora moe se postii s toplinskom izolacijom u prolu i/ili ugraenim trostrukim izo staklom / Izvor: EIHP

Dobro brtvljenje prozorskog prola kao i postava toplinske izolacije vanjskog zida u odnosu na prol prozora igraju veliku ulogu u smanjenju ukupnih toplinskih gubitaka kroz prozore / Izvor: EIHP

49

Prozorski okviri danas se najvie izrauju od drveta, PVC-a, aluminija, elika i kombinacije navedenih materijala. U navedene okvire danas se ugrauje dvostruko ili trostruko izo staklo. Daljnji razvoj prozorskih okvira ide u smjeru poveanja toplinske zatite ukljuivanjem toplinsko izolacijskih materijala u sam okvir. Ugradnjom dvostrukog ili trostrukog izo stakla s plinovitim punjenjem, takav prozor dostie vrijednosti U5 godina. Instalacija grijanja objekta kod primjene individualnog mjerenja za svaki stan treba biti izvedena temeljnim razvodom u podrumskom dijelu te vertikalnim vodovima koji e biti smjeteni u energetskim kanalima. Na poetku svakog vertikalnog voda potrebno je ugraditi granske regulatore diferencijalnog tlaka (povratni vod) te zaporne ventile s prikljukom za impulsni vod granskog regulatora diferencijalnog tlaka (polazni vod). Svaki vertikalni vod mora biti spojen na odzranu mreu i to tako da se posebno izvedu odzrana mrea polaznog i povratnog voda. Obje mree moraju biti spojene preko odzranih lonia signalnim vodom u toplinsku stanicu. Na polaznom vodu kune instalacije grijanja treba ugraditi crpku potrebnih karakteristika prema zahtjevima instalirane snage i cijevne mree kune instalacije s elektronikim sklopom frekventne regulacije. Kod instalacija prikljuka pojedinog stana na vertikalni vod potrebno je spajati prikljuke pojedinih stanova koji moraju sadravati ormari individualnog mjerenja

82

s mjerilom topline i potrebnom zapornom armaturom koja omoguava njegovu zamjenu bez pranjenja instalacije. Svaka stambena jedinica mora imati svoj vlastiti razvod instalacije grijanja od prikljuka na vertikalni vod do svakog ogrjevnog tijela. Za razliku od novih zgrada, zakonom nije obvezno individualno mjerenje toplinske energije u postojeim zgradama, nego je u Zakonu o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN 42/05) navedeno da vlasnici posebnih dijelova objekta mogu radi racionalnijeg koritenja energije, uz suglasnost energetskog subjekta koji obavlja energetsku djelatnost distribucije toplinske energije, ugraditi ureaje za lokalnu razdiobu isporuene toplinske energije, ureaje za regulaciju odavanja topline i ureaje za mjerenje potronje toplinske energije. Ugradnja individualnog mjerenja toplinske energije po stanovima motivirajua je za potroae jer im omoguava kontrolu potronje toplinske energije, a time i kontrolu trokova.

Razdjelnici trokova grijanjaUgradnja mjernih ormaria kod postojeih zgrada zahtijevala bi znatne preinake i opsene graevinske radove zbog potrebe premjetanja vertikalnih vodova, to nije ekonomski opravdano, tako da je najjednostavnija opcija ugradnja elektronskih razdjelnika topline koji se ziki montiraju na pojedinom ogrjevnom tijelu (radijatoru). Razdjelnici trokova (heat allocators) su ureaji koji registriraju toplinu koju radijatori predaju prostorijama odreene namjene, a ija se opskrba toplinskom energijom ostvaruje preko zajednike instalacije centralnog grijanja spojene na toplinsku stanicu centralnog toplinskog sustava. Kako se razdjelnicima trokova moe odrediti samo odavanje topline ogrjevnog tijela u pojedinim prostorijama, a svedeno na ukupni troak toplinske energije u objektu, pojavljuje se potreba za egzaktnim odreivanjem sveukupne potroene toplinske energije. Dakle, mora se vriti mjerenje putem prethodno opisanih mjerila toplinske energije koja se nalaze u toplinskoj stanici na ulazu u objekt. Temeljem razdjelnika se vri konani mjeseni/ godinji obraun toplinske energije po stanovima ime se postie pravednija raspodjela trokova i potie uteda toplinske energije kod krajnjeg korisnika. Preduvjet za ugradnju razdjelnika trokova grijanja je udovoljavanje instalacije grijanja odreenim tehnikim normama potrebnim za njihovu primjenu. Europska norma EN 834 odreuje zahtjeve koje moraju ispuniti razdjelnici toplinske energije koji se osnivaju na napajanju elektrinom energijom. Razdjelnici trokova se, prema normi, ne smiju koristiti kod onih sustava centralnog grijanja kod kojih moe doi do sputanja temperature ispod minimalne za primjenu, odnosno do prekoraenja maksimalne temperature primjene. Takoer, ne smiju se koristiti niti kod sustava kod kojih faktor vrednovanja toplinskog uinka ogrjevnog tijela nije jednoznano deniran ili kod ogrjevnih tijela kod kojih ogrjevna povrina nije dostupna (npr. podno grijanje, radijatori upravljani zaklopkom, radijatori s ventilatorima, ventilokonvektori, sustavi parnog grijanja i slino).

83

Za instalacije grijanja koje su opremljene razdjelnicima trokova ili se njima ele opremiti preporuuju se sljedea svojstva : o radijatori moraju biti opremljeni regulacijskim ureajem za kontrolu i reguliranje sobne temperature (npr. termostatski radijatorski ventil) od strane krajnjeg korisnika (nuna dopuna registraciji potronje energije) o u sustavu grijanja se treba primijeniti propisno namjetena centralna regulacija temperature polaznog voda u ovisnosti o vanjskoj temperaturi (ogranienje razine pogreke u raspodjeli) o razvodna mrea grijanja treba biti hidrauliki izbalansirana, tj. protok ogrjevnog medija mora biti namjeten prema projektiranom stanju tako da su sva ogrjevna tijela podjednako pogrijana pri maksimalno otvorenom zapornom ventilu i prigunici (ogranienje razine pogreke u raspodjeli) o kod projektiranja ogrjevnih povrina treba uzeti u obzir povremeno ogranieno zagrijavanje susjednih prostorija istog ili drugih stanova, odnosno prostorija odreene namjene

84

STAMBENA ZGRADA MOJ DVOR ZAGREBTvrtka Markot.tel. d.o.o. investira u gradnju suvremene stambene zgrade, na atraktivnoj lokaciji, koja je projektirana u skladu s energetskim i ekolokim smjernicama, i na kojoj su primijenjene suvremene mjere energetske uinkovitosti, koliko god je to bilo energetski, ekonomski i ekoloki opravdano za ulaganje i buduu prodaju stanova. Energetski institut Hrvoje Poar, u ulozi energetskog konzultanta na projektu, analizirao je mogunosti i predloio odabir optimalnog energetskog sustava zgrade. Odabir energetski, ekoloki i ekonomski optimalnog energetskog sustava zgrade, uz sagledavanje i zike zgrade i energetskih procesa koji se odvijaju u zgradi, kao i koritenih energenata ima kljunu ulogu u kasnijoj eksploataciji zgrade, kako u pogledu trokova tako i utjecaja na ovjekov okoli. Program i projekt stambene zgrade MOJ DVOR nainjeni su temeljem usvajanja progresivnih arhitektonskih ideja oblikovanja grada, organizacije stanovanja, ouvanja okolia i energetske racionalnosti, proteiranih u Europskoj uniji i drugim razvijenim zemljama.

Vizualizacija budueg izgleda zgrade / Izvor: Markot.tel.

Budui stanovi zgrade MOJ DVOR bit e cjelovito opskrbljeni energijom grijanja i hlaenja, te povezani na parovod oblinje toplane. Svaki stan e imati mjerne ureaje za sve instalacije, a grijanje i hlaenje bit e dostupni svakom stanaru u svako doba dana i godine prema vlastitoj odluci. tedno raspolaganje energijom proklamirano je kao bitni postulat odrivog razvoja i racionalnog funkcioniranja te je stoga zgrada MOJ DVOR kao ekoloka kua, zatiena visokim nivoom toplinske izolacije cijele vanjske ovojnice zgrade, a godinja potreba za toplinskom energijom u zgradi svedena je na manje od 60 kWh/m2.

86

Zbog prvobitnog smjetaja plinske kotlovnice, u fazi idejnog projekta, na atraktivnom dijelu potencijalnog stambenog prostora na zadnjoj etai, tijekom izrade energetske studije odlueno je da je u pogledu opskrbe toplinskom energijom, za investitora najpovoljnija varijanta prikljuenja na centralizirani toplinski sustav. Ulaganje u prikljuak na CTS svakako je isplativo za krajnjeg korisnika jer budui stanari dobivaju najjeftiniji sustav grijanja i hlaenja promatrano po m2 povrine stana. Ekonomska analiza pokazala je da je to najoptimalnija varijanta i za investitora jer se unato velikim ulaganjima oslobaa korisni prostor koji je u prvobitnom rjeenju zauzimala plinska kotlovnica. Sustav etverocijevnog ventilokonvektorskog grijanja i hlaenja zgrade, kao i suvremeni sustav rasvjete, omoguava maksimalnu automatizaciju i upravljanje energetikom u zgradi, to e dodatno optimizirati upravljanje potronjom energije, a svakom korisniku omoguiti individualno upravljanje potronjom i trokovima energije u stanu. Smanjenje potreba za energijom u zgradi, u skladu s EU direktivama i propisima, a u okvirima ekonomske opravdanosti za investitora, rezultirati e izgradnjom suvremene zgrade koja e u skoroj budunosti dobiti i energetski certikat s oznakom potronje energije u zgradi na zavidno niskom nivou. Smanjena potronja energije poveava kvalitetu i vrijednost stanova u zgradi te produava ivotni vijek zgrade. Sve e to, naravno, pridonijeti boljoj prodaji stanova u korist investitora.

Tlocrt karakteristine etae / Izvor: Markot.tel.

87

KLINIKI BOLNIKI CENTAR ZAGREB - REBRO

KBC Zagreb - lokacija Rebro (u nastavku: Lokacija Rebro) je veliki bolniki kompleks u sklopu Klinike bolnice Zagreb i jedan je od najvanijih zdravstvenih objekata u Republici Hrvatskoj. Smjeten je u sjeveroistonom dijelu Zagreba na ukupnoj povrini od gotovo 1 km2, a ukupna neto povrina svih postojeih objekata na ovoj lokaciji iznosi oko 52.000 m2. Bolnica na ovoj lokaciji je vienamjenska i raspolae kapacitetom od oko 1000 kreveta, od ega je 90 kreveta u intenzivnoj njezi. Pojedini objekti bolnice na ovoj lokaciji su izgraeni i zapoeli s radom 1936. godine, a sama bolnica je tijekom vremena doivjela mnoge nadogradnje i promjene. Spomenuti bolniki kapaciteti na lokaciji se znaajno proiruju izgradnjom etiri nova objekta ukupne neto povrine oko 46.000 m2, odnosno ukupne neto povrine s garaom ak oko 70.000 m2.Rekonstrukcija i dogradnja KBC Zagreb / Izvor: KBC Zagreb

Uvaavajui zahtjeve za poveanom, dodatnom energijom i nunou unapreenja energetskog sustava bolnice na Lokaciji Rebro kao posljedici proirenja, dogradnje i izgradnje novih bolnikih objekata, Uprava bolnice je odluila rjeavanje pitanja energetike na ovoj lokaciji povjeriti vanjskoj tvrtci - operatoru energetike - koje posjeduje iskustvo, znanje i sposobnosti upravljanja energetikom. Ovaj operator energetike treba za bolnicu osigurati ugovaranje opskrbe elektrinom i toplinskom energijom pod najpovoljnijim trinim uvjetima te identicirati i procijeniti potrebna ulaganja u optimalni energetski sustav uz prepoznavanje mogunosti upravljanja ukupnim trokovima za energetiku. Takoer operator mora osigurati i organizirati provoenje inenjeringa, pripreme, izgradnje, nabave, instaliranja, montae i nanciranja energetskih objekata i opreme, kao i njihovo kasnije rukovanje, upravljanje i odravanje uz provoenje trajnih i trokovno uinkovitih mjera tednje energije.

U tom smislu je, HEP Toplinarstvo kao nositelj projekta u ime HEP grupe, ponudilo je KBC-u da kao operator energetike preuzme cjelovitu brigu o energetici lokacije Rebro, to u bitnome obuhvaa slijedee: osigurati opskrbu Lokacije Rebro elektrinom energijom i tehnolokom parom potrebnom za pripremu toplinske i rashladne energije za potrebe objekata na lokaciji, u skladu sa svim zakonom propisanim uvjetima te pod najpovoljnijim uvjetima koje je mogue ostvariti na tritu ugraditi potrebnu opremu (i izgraditi za to potrebne objekte) te provesti sanaciju i/ili prilagodbu energetskih objekata u primarnom energetskom

88

krugu te opskrbljivati Lokaciju Rebro transformiranom - korisnom energijom u okviru projekta na bazi ESCO modela izvriti prilagodbu sekundarnog energetskog sustava Lokacije Rebro, kao i poboljavanja uinkovitosti proizvodnje transformiranih oblika energije, distribucije i racionalnog koritenja transformiranih oblika energije i elektrine energije, upravljati energetskim sustavom i odravati energetske objekte za proizvodnju, transformaciju i distribuciju transformiranih oblika energije primarnog energetskog kruga upravljati i odravati sekundarni energetski krug odnosno instalacije grijanja, ventilacije i klimatizacije; upravljati elektrinim instalacijama za standardne zahtjeve (opu namjenu) i instalacijama za posebne zahtjeve (napajanje medicinskih aparata i ureaja) te upravljati instalacijama vodovoda i kanalizacije koje su u nadlenosti bolnice Da bi se cjelokupni projekt realizirao, HEP Toplinarstvo e poduzeti investicije i radove prilagodbe i izgradnje u dvije faze: (1) stvaranje uvjeta u javnoj distribucijskoj mrei do Lokacije Rebro te (2) izgradnja i opremanja energetskih objekata na Lokaciji Rebro. Prva faza podrazumijeva izvoenje svih potrebnih radova za stvaranje tehnikih uvjeta u javnoj distribucijskoj mrei (elektrinoj i toplinskoj) i izgradnju prikljuka do Lokacije Rebro (tj. mjernog mjesta za prodaju energije na ulazu u lokaciju), a koji se realiziraju u skladu s propisima koji ureuju prikljuenje kupca elektrine i toplinske energije na javnu distribucijsku mreu. U drugoj fazi e se izgraditi te izvriti sanacija/prilagodba i opremanje energetskih objekata za transformaciju energije i razvoda transformirane energije do pojedinih objekata na lokaciji Rebro. Druga faza podrazumijeva sve radove i ugradnju potrebne opreme za prihvat i transformaciju energije koja se odvija na Lokaciji Rebro i u bitnome ukljuuje: sanaciju i prilagodbu postojee kotlovnice, izgradnju centralnog rashladnog postrojenja progonjenog parom, izgradnju dva energetska objekta za transformaciju, opskrbu i distribuciju elektrine energije te ugradnju vodova i druge potrebne energetske infrastrukture kojima e se transformirana energija razvoditi do pojedinih objekata - potroaa na lokaciji Rebro. Na kraju treba istaknuti da su sve dosadanje analize pokazale da e se realizacijom ovog projekta trokovi za energiju za grijanje i hlaenje Lokacije Rebro smanjiti za ak 10 do 20 posto u odnosu na dosadanji sustav. Zagaenje okolia i emisija polutanata na lokaciji Rebro postaje gotovo zanemariva u usporedbi s kotlovnicom, a zbog primjene kogeneracijskog procesa za proizvodnju pare u toplani ostvaruje se i ukupno smanjenje na globalnom nivou. Stoga se, uzimajui u obzir ekonomske, sigurnosne, ekoloke i energetske karakteristike proizvodnje, smatra da sa stanovita racionalnog gospodarenja energijom postoje ekonomski, tehniki i ope drutveno korisni razlozi za realizaciju ovakve suradnje i ovakvog projekta.

89

ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POAR ZAGREB

Stanje prije rekonstrukcije, vizualizacija i dananji izgled zgrade / Izvor: EIHP

Energetski institut Hrvoje Poar odluio je na primjeru svoje poslovne zgrade prikazati potencijale energetskih uteda uvoenjem mjera energetske uinkovitosti. Zgrada graena sedamdesetih godina ostvarivala je velike toplinske gubitke i bila veliki potroa svih oblika energije. Rekonstrukcija zgrade u svrhu poveanja energetske uinkovitosti obuhvatila je 4 osnovne cjeline: - Dodatna toplinska izolacija cijele vanjske ovojnice zgrade i ugradnja novih prozora - Rekonstrukcija unutarnjeg prostora prilagoena potrebama Instituta - Uvoenje suvremenog sustava grija