Energetska sigurnost, - poslovni.hr · Energetska sigurnost, niskougljični razvoj i investicije u elektroenergetici Prof.dr.sc. Željko Tomšić Sveučilište u Zagrebu Fakultet

Energetska sigurnost, niskougljični razvoj i investicije u

elektroenergeticiProf.dr.sc. Željko Tomšić

Sveučilište u ZagrebuFakultet elektrotehnike i računarstva

Zavod za visoki napon i energetikuE-mail: [email protected]

mailto:[email protected]

DANAŠNJA ENERGETIKA

• Neke karakteristike današnje energetike:– Globalna

– Tržišna– Geostrateška važnost – energetska sigurnost

(nejednaka rasprostranjenost)

– Uska veza s ekologijom (pogotovo globalnom –klimatske promjene)

– Međunarodni projekti– Energetsko siromaštvo/bogatstvo– Financijski intenzivna

• Danas potpuno nepredvidljiva i brze promjene

16.02.2017. Prof.dr.sc. Željko Tomšić 2

Rizici odluke o gradnji elektrane

• Odluka o gradnji (ili negradnji) nove elektrane je vrlo složena i nosi sa sobom mnogo rizika:– Lokacija (javnost)– ENERGENT (dugoročna dostupnost i cijena, utjecaj na cijenu

proizvodnje električne energije)– Tehnologija– Energetsko tržište (cijena električne energije, unutarnje EU

tržište)– Regulacija energetskih djelatnosti– Regulativa zaštite okoliša

– Subvencije (OIE „feed in”)– Financiranje (kamatne stope, model)– Potražnja za električnom energijom (snažne politike energetske

učinkovitosti, tehnološki napredak, promjena navika)

Prof.dr.sc. Željko Tomšić16.02.2017. 3

Poduzetnici se susreću s nizom rizika:

• Cijenom energenata na dugi rok

• Cijenom CO2 na dugi rok

• Nejasnom prirodom konkurentnosti “tehnologija s niskom razinom CO2”

• Neizvjesnošću i dugim rokom “od inovacija do tržišta” za niskougljične tehnologije (CCS)

• Neodređenošću u raspoloživosti financijskog kapitala

• Visokom razinom političkog i regulatornog rizika

• Političko regulatorna neizvjesnost:

– prateći podzakonski akti i česte promjene

– “čvrste i obvezavajuće odluke”

– ne postoji predanost projektima na “visokoj” razini

– “uništen” je poduzetnički duh


Energetska politika EU

Okvir za energetiku u Hrvatskoj

Energetska politika EU: opća načela

• Srž europske energetske politike čine

raznovrsne mjere kojima se nastoji

postići:

– integrirano unutarnje energetsko tržište,

– sigurnost opskrbe energijom i

–održivost energetskog sektora.

616.02.2017. Prof.dr.sc. Željko Tomšić

Ciljevi EU

• Sukladno Ugovoru iz Lisabona, glavni su ciljevi energetske

politike EU-a:

– osigurati funkcioniranje energetskog tržišta;

– osigurati izvjesnost opskrbe energijom u Uniji;

– promicati energetsku učinkovitost i štednju energije te razvoj novih i

obnovljivih oblika energije i

– promicati međusobno povezivanje energetskih mreža.

• Prema tom Ugovoru države članice ipak zadržavaju svoje pravo

da „utvrđuju uvjete za iskorištavanje vlastitih izvora energije,

naprave odabir među različitim izvorima energije i odrede opću

strukturu svoje opskrbe energijom” (članak 194. stavak 2.).


Opći okvir politike

• Nit vodilja trenutačnog programa politika iscrpna je integrirana klimatska i energetska politika koju je u ožujku 2007.

usvojilo Europsko vijeće (ciljevi do 2020.).

• Različiti dugoročni scenariji opisani su 2011. u Komunikaciji Komisije

pod nazivom „Energetski plan za 2050.” (COM(2011)0885) u kojoj se osvrće na izazove i prilike s kojima se suočava EU na putu prema dugoročnoj dekarbonizaciji.

• Komisija je 27. ožujka 2013. objavila Zelenu knjigu pod nazivom

„Okvir za klimatsku i energetsku politiku za 2030.”, čime su pokrenute rasprave o ciljevima i politikama za razdoblje nakon 2020. godine.


http://www.europarl.europa.eu/RegistreWeb/search/simple.htm?reference=COM(2011)0885


Low-carbon economyEmissions cuts by sector


Power generation & distribution• The power sector has the biggest

potential for cutting emissions. It can almost totally eliminate CO2

emissions by 2050.• Electricity could partially replace

fossil fuels in transport and heating.

• Electricity will come from renewable sources like wind, solar, water and biomass or other low-emission sources like nuclear power plants or fossil fuel power stations equipped with carbon capture & storage technology. This will also require strong investments in smart grids.

EU greenhouse gas emissions towards an 80% domestic reduction. Source: EU Roadmap for moving to a competitive low carbon economy in 2050, 2011

,Emphasising the EU's commitment to put energy efficiency first

• Oversupply

– Europa kao cjelina trenutno ima više

proizvodnih kapaciteta nego što je

potrebno, često citiran razlog da su

veleprodajne cijene pogodile dno i

investicije u zastoju.


Energetska Unija (Energy Union)


Energetska Unija


Energetska Unija


Europe 4.0 - Energising Europe

• In the field of energy, the transition can be summarisedinto the “5Ds of our energy and climate policies”, namely:

1. Decarbonisation of our economies, bring even more

2. Democratisation into energy production and consumption,

3. Digitisation to optimise energy use and efficiency,

4. Diversification of our energy supplies and help ourinnovators to deliver on new technologies to speed up thewhole process by progressive

5. Disruption of traditional energy cycles.

by Maroš Šefčovič,


http://www.euractiv.com/authors/maros-sefcovic

HRVATSKA


ENERGETIKA pokretač gospodarstva?

• Energetika u Hrvatskoj ne može biti pokretačgospodarstva jer nema velike energetske resurse (bar za sada!?)– Energetika je usluga za gospodarstvo

– Izuzetno važna u osiguranju konkurentnosti (a ne pokretanju) gospodarstva (cijena i sigurnost opskrbe)

• Zanošenje važnim geostrateškim položajem –raskrsnica energetskih putova, plinski ili naftni hub itd.


Gospodarski „Lanac vrijednosti” energetskog projekta

• Što graditi?

– Politički ili ekonomski važno

• Nacionalni interes ili ekonomičnost

• Sagledati cijeli „lanac vrijednosti” energetskog projekta tj. ne samo koja će biti cijena električne energije već ukupna korist za hrvatsko gospodarstvo

• U ovom trenutku to su u prvom redu HIDROELEKTRANE jer mogu donijeti najveći udio domaćeg učešća u projektu


Obnovljivi izvori

• Obnovljivi izvori DA, DA, DA…

• Potpuno jasno da su OIE budućnost energetike i da će ih biti sve više, samo pitanje dinamike tj. troška (cijena OIE i elektroenergetskog sustava za njihovo prihvaćanje).

• Problemi sve dok nema velikih spremnika električne energije

• Ali koji je interes Hrvatske?

– Ne interes pojedinih interesnih skupina (recimo onih koji zarađuju na sigurnim visokim „feed in” tarifama), nego interes nacionalne ekonomije?

– Zbog energetske sigurnosti trebalo bi težiti proizvodnji barem 70% primarne i transformirane energije nacionalno, te maksimalizaciji nacionalne dodane vrijednosti i radnih mjesta, a to upućuje na obnovljive izvore, a pogotovo na HE.


„The EnergieWende is dead, long live the transition”?*


Article by *Heiner Flassbeck (a former State Secretary of Finance and former Director of UNCTAD) -was shocked to find out how little solar and wind contributed to German power demand on a number of days in December, despite the country's massive renewable energy capacity

Potrošnja 60-80 GW po satuInstalirani novi obnovljivi 60,18 GW

„Of power demand totaling 69.0 gigawatts (GW) at 3 pm on the 12th, for instance, just 0.7 GW was provided by solar energy, 1.0 by onshore wind power and 0.4 offshore. At noontime on the 14th of December, 70 GW were consumed, with 4 GW solar, 1 GW onshore and somewhat over 0.3 offshore wind.”

Energetska sigurnost

• Što znači energetska sigurnost u integriranom unutarnjem energetskom tržištu EU?

• Političke ili ekonomske odluke za energetsku sigurnost

• Koliko će koštati i tko će platiti energetsku sigurnost jer sigurno neće biti ekonomski opravdano?


Cijene električne energije na tržištu EU zadnjih 5 godina (EUR/MWh)


PHELIX Base

Cijene električne energije na tržištu EU zadnjih 5 godina (EUR/MWh)


PHELIX Peak

Cijene za 2022.(EUR/MWh)


HUPXDAM monthly average prices(base/peak)

– unazad godinu dana


Regija• Beograd, 03. veljače 2017. - Modernizacija termoelektrane "Nikola Tesla" u

Obrenovcu, kojom će joj biti povećana snaga i produžen radni vijek, biti će završena ove godine.

• Tuzla, 05. veljače 2017. - Generalni direktor Elektroprivrede BiH Bajazit Jašarević izjavio je u subotu u Tuzli da je put razvoja gospodarstva u energetskom sektoru BiH vezan uz podizanje proizvodnje u rudnicima ugljena i maksimalne proizvodnje u Termoelektranama Tuzla i Kakanj.

• Zemlje Zapadnog Balkana u ugljen ulažu 2,4 puta više nego u vjetroelektrane

• Ulaganja u ugljen u regiji:

– Stanari, 300 MW, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina

– Ugljevik III, 2x300 MW, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina

– Banovići, 350 MW, Federacija BiH, Bosna i Hercegovina

– Tuzla 7, 450 MW, Federacija BiH, Bosna i Hercegovina

– Kosova e Re, 500 MW, Kosovo

– Pljevlja II, 254 MW, Crna Gora

– Kostolac B3, 350 MW, Srbija

• Mađarska planira sagraditi dva nova bloka snage 1200 MW (2x VVER-1200)

– Prva jedinica Paks II završena u 2025. i druga u 2026.


Odlučivanje

• Hrvatski problem broj jedan je nedonošenje i

pogotovo nesprovođenje vlastitih odluka

• Bezbroj odluka, zaključaka svih VLADA o strateškim energetskim projektima, energetskim projektima od posebne nacionalne važnosti i slično bez rezultata

• Nema čvrste odluke o provođenju vlastitih odluka (po potrebi vremenom korigirati ali donijeti i provoditi odluke)


Beskonačno (ne)odlučivanje

• Beskonačno (ne)odlučivanje npr.:

– Plomin C, i nakon obvezujućeg natječaja odlučivanje traje godinu dana iako rok bio 3 mjeseca

– LNG (postao politički projekt VRH, EC i USA, a dali nam je stvarno nužan da ulažemo u upitnu isplativost, a pogotovo mali gospodarski interes u plutajućem terminalu) u EU kapacitet uvoznih LNG terminala 197 bcm i prosječno iskorištenje kapaciteta 19%

– ….

• NAJGORA ODLUKA JE NEDONOŠENJE ODLUKE!


Odlučivanje - sudionici

• Politika (deklarativno)

• Sindikati

• Nevladine zelene udruge

• Struka


Vizija

Hrvatska energetika treba VIZIJU1. Viziju razvoja gospodarstva

2. Viziju razvoja energetike (kao ENERGEWENDE u

Njemačkoj, CfD u UK, itd)

3. Strategiju za ispunjenje vizije

4. Program provedbe s jasnim i čvrstim odlukama za provođenje

5. Provođenje donesenih odluka


Niskougljična strategija


0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

Potrošnja TWh

HR Load Gubici DIS Gubici PR Top. Spremnici RHE

Niskougljična strategija -elektroenergetika

• Prilika i za hrvatsko gospodarstvo!?

• Glavno pitanje koliko i kada obnovljivi izvori?

• Kolika potpora obnovljivim izvorima?

• EU 2016

– “Energy Transition in the Power Sector in Europe: State of Affairs in

2016”: The installation rate of new renewables was also “behind

trend”. Wind installations were “in line with the average” of 2010-2015

(i.e. no growth) and solar installations were lower than in 2015.

Biomass growth also slowed to a trickle.


https://sandbag.org.uk/project/energy-transition-2016/

Niskougljična strategija

• Važno pitanje elektrifikacija transporta– I moguća budućnost transporta: autonomous driving (self-

driving cars), car sharing (where multiple people share

ownership of a car instead of owning one each) and ride

pooling, (where passengers share journeys with one another.)

• Pitanje infrastrukture „smart grid” koja bi

osigurala puno korištenje obnovljivih izvora

koristeći automobilske akumulatore kao

spremnike, ali i izvore električne energije


„Smart grids”


Expect the unexpected

• Fleksibilnost potrebna državama članicama pri odabiru politika koje najbolje odgovaraju njihovoj kombinaciji izvora energije i

prioritetima mora biti usklađena s daljnjom integracijom tržišta, većim tržišnim natjecanjem i postizanjem ciljeva na razini Unije u području klime i energetike.


Umjesto zaključka

• Hrvatska nije jedina koja nema odgovore

na pitanje kojim putem do sigurne i

održive opskrbe energijom.

• Ipak bez pravog odgovora na izazov

sigurne i održive opskrbe energijom,

nacionalno gospodarstvo je izloženo

velikim rizicima.


Umjesto zaključka

• Imperativ je izraditi modernu transformativnu energetsku

strategiju s pogledom do 2050. godine, a uvažavajući lokalne

resurse, maksimizaciju dodane ekonomske vrijednosti

nacionalnom gospodarstvu, te faktore uvjetovane

tehnološkim, regulatornim, geo-političkim i klimatskim

promjenama.

• Ispitati sve primjenjive razvojne scenarije za opskrbu

energijom u RH zajedno s njihovim utjecajima na

gospodarstvo i dodanu ekonomsku vrijednost nacionalnom

gospodarstvu, te sa posljedicama na sigurnost i održivost

opskrbe.


Umjesto zaključka

• Energetska strategija zemlje mora biti izrađena u duhu vremena i prema realnim uvjetima u okruženju te usuglašena konsenzusom između svih političkih stranaka i još važnije svih građana RH, koja se potom

ustrajno provodi u zacrtanom smjeru bez obzira na promjene u banskim dvorima.


Energetska sigurnost, niskougljični razvoj i investicije u

elektroenergeticiProf.dr.sc. Željko Tomšić

Sveučilište u ZagrebuFakultet elektrotehnike i računarstva

Zavod za visoki napon i energetikuE-mail: [email protected]

mailto:[email protected]

Documents

Energetska sigurnost, - poslovni.hr · Energetska sigurnost, niskougljični razvoj i investicije u elektroenergetici Prof.dr.sc. Željko Tomšić Sveučilište u Zagrebu Fakultet