ENERGETSKA CERTIFIKACIJA ZGRADA I PLANIRANJE · PDF fileDizalice topline 2-3 185.000 komada Kotlovi na pelete 2-3 43.000 komada Toplinski solarni sustavi 2-3 3.700.000 m2 Očekivani

ENERGETSKA CERTIFIKACIJA ZGRADA I PLANIRANJE SUVREMENOG ENERGETSKOG KONCEPTA PRI GRADNJI NOVIH ZGRADA

TE PRI ENERGETSKIM OBNOVAMA POSTOJEĆIH ZGRADA

1

ENERGETSKA OBNOVA POSTOJEĆIH ZGRADAPredavač: Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.

Planetaris/Hrvatska udruga energetskih certifikatora

ENERGETSKA CERTIFIKACIJA ZGRADA I PLANIRANJE SUVREMENOG ENERGETSKOG KONCEPTA PRI GRADNJI NOVIH ZGRADA

TE PRI ENERGETSKIM OBNOVAMA POSTOJEĆIH ZGRADA

Značajan je broj razloga za sustavni integralni pristup gradnji novih gotovo nula energetskih zgrada i energetskoj obnovi postojećih zgrada:

� to je jedini način za značajno smanjenje ukupne energetske potrošnje� energetska obnova i gradnja gotovo nul energetskih zgrada može rezultirati novim kreativnim i pokretačkim impulsom u arhitekturi� kroz energetsku obnovu zgrada doprinosimo kompletnom osuvremenjivanju arhitekture� suvremeni energetski koncepti i povećana razina toplinske zaštite dovode do optimalnih klimatskih uvjeta u zgradama, sprječavaju kondenzaciju i građevinske štete, te produžuju životni vijek zgrada� visoki standard i komfor povećavaju vrijednost zgrade i smanjuju periode povrata ulaganja� troškovi života postaju niski kroz dugi vremenski period� obnova zgrada može rezultirati socijalnim, kulturnim i urbanim razvojem� povećana građevinska aktivnost potaknuta sustavnom energetskom obnovom otvara nova radna mjesta i može biti osmišljena kroz financijske mehanizme poticanja� energetska obnova i gradnja gotovo nul energetskih zgrada je osnova za racionalno gospodarenje zgradama� značajan doprinos zaštiti okoliša i smanjenju CO2 emisija

Uvod

2

Modeli poticanja u budućnosti temeljit će se na energetskim i ekološkim uštedama, održivim konceptima gradnje uz postizanje:

� minimalno 30 posto energetskih ušteda u odnosu na standardnu gradnju novih zgrada

� minimalno 30 posto ušteda pri rekonstrukciji postojećih zgrada

� postizanje energetskih razreda A+, A, ili B

� poticanje gradnje gotovo nul energetskih zgrada

� poticanje energetskih obnova na gotovo nul energetski standard – faktor 10

� poticanje integracije obnovljivih i alternativnih energetskih sustava u zgrade

Uvod

3

� zgrade građene prije 1940. godine >180 kWh/m2 energije za grijanje

� zgrade građene 1940.-1970. godine > 200-300 kWh/m2

� zgrade građene u periodu od 1970. do 1987. godine 150-180 kWh/m2

ali i do 300 kWh/m2

� zgrade građene u periodu od 1987. do 2006. godine 100-150 kWh/m2

� novogradnja usklađena s Tehn. propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama NN 79/05, NN110/2008, NN 89/09 < 95 kWh/m2

� Suvremene niskoenergetske zgrade A i A+ <25 kWh/m2 energije za grijanje

� ENERGETSKA OBNOVA – FAKTOR 10 – smanjenje energetske potrošnje na 1/10 potrošnje prije energetske obnove

Potencijal energetske obnove zgrada

4


5


Integralno razmatranje i usporedba 6 varijanti energetskog koncepta -koncept broj 3 predstavlja troškovno optimalnu razinu

6

7

•Veliki energetski i ekološki problemi

2,2%3,9%

22,1%

42,3%

32,7%

Ukupna potrošnja energije u zgradama - Total energy consumption in buildings

Poljoprivreda - Agriculture

Građevinarstvo - Construction

Industrija - Industry

Promet - Transport

� Prema najnovijoj energetskoj bilanci RH za 2010., finalna potrošnja energije u sektoru zgrada porasla je za 5,98 posto u odnosu na 2009. godinu, te iznosi 112,53 PJ, što je ukupno 42,3 posto potrošnje finalne energije za 2010. godinu.

� EU do 2020. godine kao ciljeve navodi smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20%,povećanje udjela korištenja OIE na 20% i povećanje energetske učinkovitosti za 20%.

2,5%4,0%

22,1%

40,0%34,1%

Ukupna potrošnja energije u zgradama - Total energy consumption in buildings

Poljoprivreda - Agriculture

Građevinarstvo - Construction

Industrija - Industry

Promet - Transport

2010

2009


7

•Veliki energetski i ekološki problemi

PJ 2009 2010 %

INDUSTRIJA 51,14 50,30 - 1,64

PROMET 90,11 86,89 - 3,57

OPĆA POTROŠNJA 123,00 128,65 + 4,40

zgrade 105,80 112,53 + 5,98

poljoprivreda 10,47 10,27 - 1,91

građevinarstvo 6,72 5,85 - 12,95

SVEUKUPNO FINALNA POTROŠNJA

264,25 265,84 + 0,60


8

Prijedlog 2.Nacionalnog akcijskog plana za energetsku učinkovitost (2.NAPEnU) -naglasak na sustavnoj energetskoj obnovi zgrada, kao i poticanju gradnje gotovonul energetskih zgrada� Nacionalni okvirni cilj ušteda energije u neposrednoj potrošnji definiran je u skladu s metodologijom propisanom u Direktivi 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama te iznosi 9% referentne neposredne potrošnje energije u 2020., koja je određena kao prosječna potrošnja energije u razdoblju 2001. – 2005. godine

Scenariji neposredne potrošnje energije i očekivane uštede do 2020.


9

� Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, popisu stanovništva 2001. godine, te podacima o ukupno izdanim građevinskim dozvolama i izgrađenim zgradama u razdoblju 2001-2010. godine u RH je u 2010. godini evidentirano ukupno 149,38 milijuna četvornih metara korisne površine stambenih zgrada

� Ukupna kvadratura nestambenih zgrada procijenjena je prema energetskoj bilanci Hrvatske i podacima o broju izdanih građevinskih dozvola i izgrađenoj površini u razdoblju 1994.-2010. godine, te iznosi u 2010. godini 43,38 milijuna četvornih metara korisne površine, od čega je oko 9,58 milijuna četvornih metara korisne površine zgrada javne namjene

� Uz pretpostavku da se godišnje obnovi 3% površine zgrada, odnosno oko 5 milijuna m2 te da se spec. godišnja potrošnja topl. energije za grijanje smanji sa 200-250 kWh/m2

na 25-50 kWh/m2, uz doprinos gradnje 10 posto zgrada godišnje u gotovo nul energetskom standardu te strožu zakonsku regulativu, ostvarile bi se uštede finalne energije u 2020. oko 20,60 PJ, čime bi se približili cilju od 22,76 PJ energetskih ušteda u 2020.


10

Ukupne uštede finalne energije 2010 2015 2020

STAMBENE ZGRADE

donošenje propisa za novogradnju 2006. godine 1,522 1,506 1,493

novi propisi za novogradnju u 2012., 2015. i 2018. 0,000 0,260 0,954

energetska obnova 3% postojećih stambenih zgrada god. 0,000 6,154 12,793

povećanje broja stambenih zgrada s gotovo nultom potrošnjom 0,000 0,036 0,064

UKUPNO STAMBENE PJ 1,522 7,957 15,304

ZGRADE JAVNE NAMJENE


energetska obnova javnih zgrada do 2010. godine 0,009 0,009 0,009


energetska obnova 3% postojećih javnih zgrada god. 0,000 0,419 0,991

povećanje broja javnih zgrada s gotovo nultom potrošnjom 0,000 0,011 0,020

UKUPNO ZGRADE JAVNE NAMJENE PJ 0,153 0,637 1,363

NESTAMBENE ZGRADE KOMERCIJALNE NAMJENE



energetska obnova 3% postojećih komercijalnih zgrada god. 0,000 1,178 2,722

povećanje broja komercij. zgrada s gotovo nultom potrošnjom 0,000 0,039 0,069

UKUPNO NESTAMBENE ZGRADE KOMERCIJALNE NAMJENE PJ 0,492 1,890 3,963

SVEUKUPNO PJ 2,167 10,484 20,630


•U prijedlogu 2. Nacionalnog akcijskog plana za energetsku učinkovitost (2.NAPEnU) Republike Hrvatske, naglasak je stavljen upravo na sustavnu energetsku obnovu postojećeg sektora zgrada na gotovo nula energetski standard, kao i poticanje gradnje novih gotovo nula energetskih zgrada.

� 1. PLAN ZA ENERGETSKU OBNOVU STAMBENIH ZGRADA

� - Plan za energetsku obnovu višestambenih zgrada

� - Plan za energetsku obnovu stambenih zgrada do 400 m2

� 2. PLAN ZA ENERGETSKU OBNOVU ZGRADA JAVNE NAMJENE

� - Plan za energetsku obnovu zgrada u vlasništvu i korištenju državnih tijela i institucija

� - Plan za energetsku obnovu zgrada u vlasništvu gradova i županija

� 3. PLAN ZA ENERGETSKU OBNOVU OSTALIH NESTAMBENIH ZGRADA

Nacrt 2. Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti Republike Hrvatske za razdoblje 2011.-2013. izrađen je 2011. godine i još uvijek nije usvojen !

12


Ključne akcije koje je potrebno pokrenuti na nacionalnom nivou kako bi se ciljevi smanjenjaenergetske potrošnje i CO2 emisija mogli ostvariti su:1. interdisciplinarni pristup i uključivanje svih relevantnih stručnjaka u formiranje jasnog ipoticajnog zakonodavnog okruženja koje će objediniti područja energije, graditeljstva i zaštiteokoliša2. uspostava nacionalnih smjernica koje uključuju lokalne uvjete za poticanje i jačanje proizvodnjei tržišta energetski učinkovitih materijala i sustava3. definiranje termina gotovo nula energetske zgrade, razvoj metodologije na referentnimzgradama i uspostava ciljeve za povećanje broja gotovo nula energetskih zgrada u novogradnji iobnovi4. provoditi ciljeve 2. Nacionalnog akcijskog planaenergetske učinkovitosti za povećanje broja novihgotovo nula energetskih zgrada i sustavnu energetskuobnovu na razinu gotovo nula energetskih zgrada.

13


Tržište EUPotreban faktor

rastaTrenutno tržište Jedinica

Izolacijski materijali

2-3 2.010 mil. eura

Sustavi ventilacije s

povratom topline

8-10 130.000 komada

Trostruko ostakljenje

> 10 1.500.000 m2

Dizalice topline 2-3 185.000 komada

Kotlovi na pelete 2-3 43.000 komada

Toplinski solarni sustavi

2-3 3.700.000 m2

Očekivani razvoj tržišta energetski učinkovitim materijalima i sustavima, Izvor:www.bpie.eu

14

15

Realizirani projekti

0

20

40

60

80

100

120

MW

h

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Mjesec

2001-02 Energija [MWh] 1997-98 Energija [MWh]

235 kWh/m2 ► 81 kWh/m2

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

40000

45000

X XI XII I II III

mjeseci

kWh

t

1998/99

2004/05

240 kWh/m2 ► 70 kWh/m2278 kWh/m2 ►72 kWh/m2


16

Realizirani projekti HOW DEEP TO GO?

FAKTOR 4 ILI BOLJE OD TOGA? - FAKTOR 10

IT IS NOT THE COST OF DEEP RENOVATION

IT IS THE COST OF NO DEEP RENOVATION


•

Energetska obnova

stambene zgrade, Linz

REKONSTRUKCIJA S FAKTOROM 10 - Arch+More, DI Ingrid Domenig-Meisinger

Autor rješenja fasadnog panela arhitekt Johan Aschauer


17

•

ENERGETSKA SVOJSTVA PRIJE ENERGETSKE OBNOVE NAKON ENERGETSKE OBNOVE

ENERGIJA ZA GRIJANJE QH,nd 179,0 kWh/m2 14,4 kWh/m2

UKUPNE ENERGETSKE POTREBE cca 500.000 kWh/god. 45.000 kWh/god.

ENERGETSKE UŠTEDE - 455.000 kWh/god.

U VRIJEDNOST VANJSKOG ZIDA 1,2-1,4 W/m2K 0,082 W/m2K (uz doprinos sunca)

U VRIJEDNOST KROVA 0,9 W/m2K 0,094 W/m2K

U VRIJEDNOST PODA 0,7 W/m2K 0,21 W/m2K

U VRIJEDNOST PROZORA 3,0 W/m2K 0,86 W/m2K

UKUPNI GRIJANI PROSTOR 2.789 m2 3.106 m2

GODIŠNJE CO2 EMISIJE 160.000 kg CO2/god 14.000 kg CO2/god

TROŠKOVI ZA GRIJANJE ZA PROSJEČNI STAN OD 60 M²

40-50 EURA MJESEČNO 4,7 EURA MJESEČNO


18

•Potencijal u RH

� Sanacija faktor 10 – zgrada stara preko 100 godina koja se prije koristila za industrijsku proizvodnju – vjerno obnovljena uz visoku učinkovitost i korištenje OIE

� Prije sanacije 204 kWh/m2 za grijanje –nakon sanacije smanjenje potrošnje energije za 90 posto, redukcija CO2 95 posto, zrakopropusnost smanjena sa 2,4-4,2 na 0,5

� Povećanje komfora korisnika , kvalitetan svježi zrak, ugodna klima

� Potrošnja energije danas 24 kWh/m2

HOW DEEP TO GO?FAKTOR 4 ILI BOLJE OD TOGA - FAKTOR 10PAUAT ARCHITECTENArchitekt DI. Heinz Plöderlenergetska sanacija gradske bivše industrijskezgrade – Fronius Wels


19

�Investitor: ABG Frankfurt Holding Wohnungsbau- und Beteiligungsgesellschaft mbH, Elbestraße 48, 60329 Frankfurt

�-Najveća stambena tvrtka u Frankfurtu

� Više od 500 zgrada u projektima ili izvedbi

� Zahtjevi stanara – novogradnja samo u pasivnom standardu


20

Lokacija60326 Frankfurt - Nordend, Rotlintstraße

Energetska obnova stambenih zgrada iz 50-ih godina do stupnja zgrada bez emisija – npr. emisije CO2 za zagrijavanje prostora i potrošne tople vode

Ciljevi� Energetska obnova na razini pasivne kuće, toplinska izolacija vanjske ovojnice, krova i stropa prema negrijanom podrumu obnovljivim izolacijskim materijalima

� Novi središnji generator topline za cijelu zgradu; CO2 neutralni izvor za pokrivanje svih energetskih potreba uključivo i električnu energiju za prozračivanje i pomoćnu energiju

� Kogeneracijski uređaj na biodizel (uljana repica) za proizvodnju topline za grijanje i potrošnu toplu vodu. Proizvedena električna energija se isporučuje u mrežu.

� Toplinski solarni kolektori za dio potreba za potrošnom toplom vodom

� Ugradnja membranskog uređaja za pročišćavanje vode i sprečavanje legionele

� Kontrolirana mehanička ventilacija stanova s povratom topline decentralizirano po stanovima

� Plinski kotao za pokrivanje vršnog opterećenja


21

VeličinaPostojeće stanje: zgrada s 3 do 5 katova iz 50-ih godina, 54 stana (2 i 3-sobni 48 – 65 m2), ukupno 3.150 m² stambene površineNovo stanje: 4 kata, s nadogradnjom 7 potkrovnih stanova, 56 stambenih jedinica (2 do 5-sobnih od 44 do 110 m2), ukupno 4.028 m² stambene površineOpseg rekonstrukcije� Rušenje postojeće krovne konstrukcije

� Djelomično rušenje postojeće konstrukcije

� Optimizacija postojećih tlocrta, dogradnja ili ugradnja dizala

� Poboljšanje izolacije od buke i zaštite od požara na standard novogradnje

� Rekonstrukcija električnih, hidroinstalacija i instalacije grijanja

� Ugradnja mehaničke ventilacije s povratom topline

� Povećanje i dogradnja potkrovlja

� Sanacija i toplinska izolacija vanjske ovojnice

� Novo oblikovanje pročelja i balkona

� Potpuno obnovljen okoliš i zelene površine

�Predviđena zrakopropusnost zgrade: < 0,6 h-1. Predviđena potrebna toplinska energija za grijanje zgrade: 15 kWh/(m² a).


22


23

Budžet: � jasno određivanje budžeta, općih i posebnih uvjeta, odabir izvođača

Standardizacija mjera za uštede u izvedbi� korištenje mehanizacije i montaže

Standardizacija tehničkih rješenja na zgradama� standardizacija ventilacijskih sustava s povratom topline

� smanjenje troškova izvedbe za 30 do 50% (kalkulacija na 5000 stanova u 3 godišnjem razdoblju

� cijena po instaliranom sustavu srušena s 6.000 na 3.500 €

� standardizacija rješenja izvedbe pročelja i nadogradnje zgrada – lagana drvena konstrukcija


24

Rješenje rekonstrukcije vanjskog zida – vanjska i unutarnja strana zida


25

� Dobro poznavanje toplinskih svojstava građevinskih materijala jedan je od preduvjeta za projektiranje energetski učinkovitih zgrada

� Potrebna količina energije u zgradi ovisi o faktoru oblika zgrade, orijentaciji, sastavu konstrukcije i nivou toplinske izolacije vanjske ovojnice zgrade, te o klimatskim uvjetima

� Zahtjevi za visokom toplinskom zaštitom zgrada uvjetuju poseban pristup koncepciji konstruiranja detalja toplinske zaštite cijele vanjske ovojnice zgrade, s posebnim naglaskom na rješavanju detalja toplinskih mostova

� Toplinski gubici kroz građevni element ovise o sastavu elementa, orijentaciji i koeficijentu toplinske vodljivosti λ

Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti

26

� Koeficijent toplinske vodljivosti λ (W/mK) je količina topline koja prođe u jedinici vremena kroz sloj materijala površine 1 m2, debljine 1 m kod razlike temperature od 1 K. Toplinsko izolacijski materijali imaju vrlo malu vrijednost vodljivosti topline λ: najčešće 0,025do 0,045 W/mK

� Vrijednost koeficijenta λ različita je za različite materijale, a ovisi o gustoći, veličini i povezanosti pora i stanju vlažnosti materijala

� Bolju toplinsku izolaciju postižemo ugradnjom materijala niske toplinske vodljivosti, odnosno visokog toplinskog otpora. Toplinski otpor materijala povećava se s obzirom na debljinu materijala.

� Pri izboru materijala za toplinsku zaštitu treba osim toplinske vodljivosti uzeti u obzir i druge karakteristike materijala kao što su požarna otpornost, faktor otpora difuziji vodene pare, tlačna tvrdoća, stišljivost, trajnost, otpornost na vlagu i drugo.

�Na izbor materijala utječe i vrsta konstrukcije u koju ga ugrađujemo, tako da nije isto da li se radi o izolaciji poda, podrumskog zida, nadzemnog zida, ravnog ili kosog krova.


27

Razmatranje toplinske zaštite vanjske ovojnice

� vanjski zid� zid između grijanih prostora različitih korisnika� zid prema negrijanom prostoru� vanjski zid prema terenu� pod na terenu� međukatna konstrukcija koja odvaja prostore različitih korisnika� strop prema negrijanom podrumu� strop prema negrijanom tavanu� ravni i kosi krov iznad grijanog prostora� strop iznad vanjskog prostora� prozori i vanjska vrata


28

Zid od opekeZa U=1,67 [W/m2K],

toplinski gubici iznose okvirno 134 kWh/m2 zida

Za U=0,32 [W/m2K], toplinski gubici iznose

okvirno 26 kWh/m2 zida

Zid od armiranog betonaZa U=3,20 [W/m2K]

toplinski gubici iznose okvirno 256 kWh/m2 zida

Za U=0,35 [W/m2K] toplinski gubici iznose

okvirno 28 kWh/m2 zida

- proporcionalni odnos povećanja debljine toplinskeizolacije i smanjenja gubitaka topline


29

- toplinska izolacija vanjskog zida sunutarnje strane – toplinski most


30

ETICS sustav Ovješena ventilirana fasada


31


32


33


34


35


36

Prozori

� Prozor je najdinamičniji dio vanjske ovojnice zgrade, koji istovremeno djeluje kaoprijemnik koji propušta Sunčevu energiju u prostor te kao zaštita od vanjskih utjecaja itoplinskih gubitaka� Gubici kroz prozore dijele se na transmisijske gubitke te na gubitke ventilacijom, tj.provjetravanjem, koji zajedno iznose često preko 50 posto ukupnih toplinskih gubitakakroz vanjsku ovojnicu zgrade� U skladu s novim Tehničkim propisom, koeficijent prolaska topline za prozore ibalkonska vrata kod grijanih prostora može iznositi maksimalno U=1,80 W/m2K� EU smjernice se danas kreću uglavnom oko U=1,4-1,8 W/m2K� Na suvremenim niskoenergetskim i pasivnim kućama taj se koeficijent krećeizmeđu 0,60-1,10 W/m2K


37


38


39

U razvoju projekata energetske učinkovitosti važnu ulogu ima:

� poticanje međuovisnosti projektanata i svih sudionika na projektu, integralni pristup projektiranju

� razmatranje i osmišljavanje energetskog koncepta u početnoj fazi projektiranja, naglasak u projektnom zadatku

� politička volja za formiranje strožeg zakonodavnog okruženja, uz uvođenje poticaja za energetski učinkovitu i gotovo nul energetsku gradnju

� utjecaj na promjenu stavova i nivoa znanja edukacijom i promocijom

Energetska obnova zgrada i suvremeni energetski koncepti

40

•Obnovljivi izvori energije u arhitekturi

Obnovljivi izvori energije i suvremeni alternativni sustavi opskrbe energijom danas predstavljaju novi arhitektonski izazov za primjenu inovativnih tehnologija i razvoj integralnog pristupa projektiranju.

Primjena obnovljivih izvora energije u arhitekturi:

� energija Sunca – Sunčani sustavi za grijanje i PTV i fotonaponski sustavi

� energija vjetra – male vjetroturbine i vjetroelektrane

� energija biomase

� korištenje topline okoline - geotermalna energija, toplina površinskih voda i toplina plićih slojeva tla

OIE – novi oblikovni element koji sudjeluje u energetskoj opskrbi zgrada – integracija u arhitekturu – višefunkcionalni konstruktivni elementi


41

•Energija Sunca


42

Modeli poticanja i mogućnosti financiranja energetske učinkovitosti

World sustainable energy days 2012, Wels, Austrija, 29.02. – 02.03.2012.

43


World sustainable energy days 2012, Wels, Austrija, 29.02. – 02.03.2012.

44

KREDITI

� HBOR

� Zagrebačka banka

� Privredna banka Zagreb

� Erste banka

� Hypo banka…

BESPOVRATNE POTPORE

� FZOEU

� TAM BAS/ EBRD

� EU fondovi…

KREDITI + POTPORE

� EBRD

� EIB


45


�Javno privatno partnerstvo(JPP) je zajedničko, kooperativno djelovanje javnog sektora s privatnim sektorom u proizvodnji javnih proizvoda ili pružanju javnih usluga.

�Javni sektor se javlja kao proizvođač i ponuđač suradnje – kao partner koji ugovorno definira vrste i obim poslova ili usluga koje namjerava prenijeti na privatni sektor i koji obavljanje javnih poslova nudi privatnom sektoru.

� Privatni sektor se javlja kao partner koji potražuje takvu suradnju, ukoliko može ostvariti poslovni interes (profit) i koji je dužan kvalitetno izvršavati ugovorno dobivene i definirane poslove.

� Karakteristike projekata JPP su:

- dugoročna ugovorna suradnja (maksimalno 40 godina) između javnog i privatnog sektora,

-stvarna preraspodjela poslovnog rizika izgradnje, raspoloživosti i potražnje (dva od navedena tri rizika moraju biti na privatnom partneru)

Zakonom o JPP (NN 129/08) definirani su modeli JPP-a u Hrvatskoj i to:

- ugovorni oblik JPP-a (koncesijski model i PFI – privatno financirana inicijativa);

- statusni oblik JPP-a (trgovačko društvo u mješovitom vlasništvu javnog i privatnog sektora)

46


�ESCO model - ESCO je skraćenica od Energy Service Company i predstavlja generičko imekoncepta na tržištu usluga na području energetike.

� ESCO model obuhvaća razvoj, izvedbu i financiranje projekata s ciljem poboljšanjaenergetske učinkovitosti i smanjenja troškova za pogon i održavanje. Cilj svakog projekta jesmanjenje troška za energiju i održavanje ugradnjom nove učinkovitije opreme i optimiziranjemenergetskih sustava, čime se osigurava otplata investicije kroz ostvarene uštede u razdoblju odnekoliko godina ovisno o klijentu i projektu.

� Rizik ostvarenja ušteda u pravilu preuzima ESCO tvrtka davanjem jamstava, a poredinovativnih projekata za poboljšanje energetske učinkovitosti i smanjenja potrošnje energiječesto se nude i financijska rješenja za njihovu realizaciju. Tijekom otplate investicije zaenergetsku učinkovitost, klijent plaća jednaki iznos za troškove energije kao prije provedbeprojekta koji se dijeli na stvarni (smanjeni) trošak za energiju te trošak za otplatu investicije.Nakon otplate investicije, ESCO tvrtka izlazi iz projekta i sve pogodnosti predaje klijentu.

�Korisnici ESCO usluge mogu biti privatna i javna poduzeća, ustanove i jedinice lokalnesamouprave.

47


� Revolving fond je financijski mehanizam specijaliziran za financiranje jasno definiranihvrsta projekata koji se osniva multilateralnim sporazumom između državnih/međunarodnihustanova i financijskih institucija. Nekoliko je različitih modela, odnosno načina na koji sefond može osnovati i financirati.

�Prvi model uključuje sporazum između države i komercijalnih banaka o osnivanjurevolving fonda, pri čemu se sredstva prikupljaju iz državnog proračuna ili putemnamjenskog poreza. Inicijalna, obično bespovratna sredstva fonda mogu osiguratimeđunarodne institucije poput GEF-a (Global Environmental Facility) ili Svjetske banke.

�Drugi model razlikuje se od prvog prvenstveno načinom financiranja i smanjenomulogom države. Umjesto beskamatnih sredstava, komercijalnim bankama se omogućavakorištenje garancije koju obično izdaju međunarodne institucije poput GEF-a. Na temeljugarancije za koju plaćaju određenu kamatu banke plasiraju komercijalne kredite pokamatnim stopama nižim od tržišnih.

�Usprkos tome što je većina dosadašnjih iskustava korištenja revolving fond financijskogmehanizma ograničena na fondove na nacionalnom nivou, ovaj se mehanizam možeuspješno primijeniti i za financiranje projekata na lokalnoj razini.

48

Program kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

� Saniranje odlagališta otpada� Poticanje čistije proizvodnje� Provedba nacionalnih energetskih programa� Poticanje korištenja OIE� Poticanje održive gradnje� Poticanje čistijeg transporta� Poticanje projekata kojim se zaštićuje okoliš, postiže energetska učinkovitost i

uvode OIE

Korisnici mogu biti jedinice lokalne i regionalne samouprave, komunalna društva, trgovačka društva, obrtnici i ostale pravne osobe

Financiranje min. 100.000 kn, do 75% predračunske vrijednosti investicije (bez PDV-a), s rokom otplate do 12 godina, uključujući i poček (max. 2 godine). Kamatna stopa oko 4 % godišnje


Hrvatska banka za obnovu i razvoj HBOR osnovana je 1992. godine donošenjem Zakona o Hrvatskoj kreditnoj banci za obnovu (HKBO) (NN 33/92). HBOR je razvojna i izvozna banka osnovana sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskog gospodarstva. Osnivač i 100%-tni vlasnik HBOR-a je Republika Hrvatska

49

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost - FZOEU

Natječaj u domeni financiranja programa i projekata u području zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije

Oblici financiranja projekata su:� Beskamatni zajam do 1.400.000 kn, sa počekom do 2 godine i otplatom 5 godina� Subvencija kamata 2% od ugovorene kamate, do 1.000.000 kn� Financijska pomoć (bespovratno) jedinicama lokalne i područne samouprave do

1.400.000 kn� Donacija za izradu studija za znanstveno istraživačke institucije i pojedince,

neprofitne ustanove i organizacije, do 160.000 kn

Na natječaju 2010. godine zaprimljeno 917 projektnih prijava, od čega 453 pozitivno ocjenjenih.


50

Programi Europske unije i instrument pretpristupne pomoći

�Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) – www.safu.hr

�Kao Provedbena agencija, SAFU je nadležna za cjelokupno upravljanje sredstvima, natječajne procedure, ugovaranje, plaćanja, računovodstvo te izvještavanje o financiranju cjelokupne nabave u decentraliziranom sustavu provedbe programa iz EU fondova u Hrvatskoj.�Europska Unija je kroz različite programe pomoći u proteklih petnaest godina dodijelila 1,30 milijardi eura za financiranje projekata u RH. �U financijskoj perspektivi Europske Unije 2007. - 2013. Republici Hrvatskoj na raspolaganju je novi pretpristupni program IPA.IPA je instrument pretpristupne pomoći za razdoblje od 2007. do 2013. godine, koji zamjenjuje

dosadašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Program IPA uspostavljen je Uredbom Vijeća EU, a njegova financijska vrijednost za sedmogodišnje razdoblje iznosi 11,468 milijardi Eura.


51

Program za konkurentnost i inovacije (CIP) / program Inteligentna Energija za Europu (IEE)� Program za konkurentnost i inovacije (CIP) se operativno dijeli na tri programa od kojih

Program Inteligentna energija za Europu (IEE) pokriva područje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. CIP za razdoblje 2007. – 2013. godine na raspolaganju ima proračun od 3,6 milijardi Eura, od čega IEE program na raspolaganju ima 730 milijuna Eura.

� Koordinator aktivnosti za IEE program u RH je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a aktivnosti koje Europska komisija sufinancira grupirana su u sljedeća četiri područja:1. SAVE (unapređivanje energetske učinkovitosti i promoviranje racionalnog korištenja energije, posebice u zgradarstvu i industriji), s godišnjim proračunom od 7,7 milijuna Eura,

2. ALTENER (promoviranje korištenja novih i obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne i toplinske energije),s godišnjim proračunom od 19,6 milijuna Eura,

3. STEER (promoviranje učinkovitijeg korištenja energije te primjena novih i obnovljivih goriva u prometu), s godišnjim proračunom od 50 milijuna Eura,

4. Integrirane aktivnosti (kombinacija gore navedenih područja).

� Subjekti koji sudjeluju u programu moraju biti pravne osobe, javne ili privatne te međunarodne organizacije sa sjedištem u jednoj od zemalja članica EU-a, zemljama EFTA-e (Norveška, Island i Lihtenštajn) i Hrvatskoj.


52


�Sedmi okvirni program – FP7 je glavni instrument Europske unije za financiranjeznanstvenih istraživanja i razvoja, a aktivnosti uključuju organizaciju suradnje između sveučilišta,istraživačkih centara i industrije (uključujući mala i srednja poduzeća), te pružanje financijskepodrške za zajedničke projekte.�Ukupni proračun iznosi 50,5 milijardi Eura za sedmogodišnji program FP7�Na natječaje FP7 mogu se javiti odgovarajuće institucije poput sveučilišta, istraživačkihcentara, trgovačkih društava – posebno mala i srednja poduzeća – ili samostalni istraživači,jedinice lokalne samouprave iz više država članica i trećih zemalja. Konzorcij predlagateljaprojekta obično uključuje komplementarne članove iz sektora gospodarstva i znanosti. Većinomsu za sudjelovanje u programu potrebne tri različite pravne osobe iz različitih država članica ilizemalja kandidatkinja.�U sklopu FP7 programa pokrenuta je posebna inicijativa pod nazivom CONCERTO koja imaza osnovni cilj poticanje lokalnih zajednica u provedbi aktivnosti za povećanje energetskeučinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. U sklopu ove inicijative podupire se razvojnovih i inovativnih tehničkih rješenja za energetski održiv razvitak lokalnih zajednica.�Godišnji proračun CONCERTO inicijative iznosi 150 milijuna Eura, a korisnici sredstava suistraživački centri, tvrtke, mala i srednja poduzeća, agencije, komore, lokalne i regionalne upravei sveučilišta.

53


Strukturni instrumenti Europske unije�Strukturni instrumenti u službi su kohezijske politike Europske Unije, čiji je osnovni ciljostvariti gospodarsku i društvenu koheziju odnosno ujednačen razvitak unutar Europskeunije. Strukturni instrumenti stvoreni su kako bi se pomoglo onim regijama Europske unijekoje zaostaju u razvoju. U pretpristupnom razdoblju, Hrvatska i ostale zemlje kandidatkinjeza članstvo imaju se priliku pripremiti za upravljanje i korištenje fondova EU putempretpristupnog programa IPA.

�Republika Hrvatska je za potrebe korištenja strukturnih fondova, podijeljena u tri regije.�Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)�Kohezijski fond (CF)�Europski socijalni fond (ESF)

�Joint European Support for Sustainable Investment in City Areas (JESSICA)�Joint Assistance to Support Projects in European Regions (JASPERS)�Joint European Resources for Micro to medium Enterprises (JEREMIE)�European Local Energy Assistance (ELENA)�Western Balkans sustainable energy direct financing facility-EBRD�Otvoreni regionalni fond za Jugoistočnu Europu – GTZ

54

�EIB – Europska investicijska banka � Kreditna linija namijenjena je malom i srednjem poduzetništvu, te jedinicama� lokalne samouprave i tvrtkama u njihovom vlasništvu, a za poticanje EE.� Model kreditiranja suvlasnika zgrada.

Prihvatljive investicije�Adaptacija i rekonstrukcija zajedničkih dijelova zgrade

Iznos kredita�Od 40.000 € do 2,5 mil.€ po projektu, za upravitelje zgrada do 250.000 € po projektu

�Bespovratna sredstva do 15% od iznosa odobrenog kredita�Isplata poticajnih sredstava bazirana na procijenjenom smanjenju emisije CO2

�Financiranje s rokom otplate do 10 godina.

�Potrošnja energije i emisija štetnih plinova nakon provedbe projekta mora biti manja minimalno za 30%.


55

PBZ Energo

kupnja ili gradnja energetski učinkovitih zgradaugradnja energetske učinkovite opreme

�Financiranje �od 2.000 do15.000 €, s rokom otplate do 15 godina, za poboljšanje energetske � učinkovitosti na postojećem objektu�od 10.000 do 350.000 € s otplatom do 30 godina, za kupnju ili izgradnju � energetski učinkovitog objekta

�Kamatna stopa: 4,50% fiksno za prve dvije godine te 5,94% promjenjivo za ostatak perioda otplate, bez naknade u akcijskom razdoblju.


56

KREDITI ZA UPRAVITELJE ZGRADA� Privredna banka Zagreb d.d. (Banka) i Upravitelj zaključuju Sporazum o poslovnoj i tehničkoj suradnji

kojim se reguliraju prava i obveze u provedbi kreditiranja suvlasnika zgrada � Iz odobrenog limita odobravaju se pojedinačni krediti suvlasnicima zgrada-zgradama koje

zadovoljavaju kriterije kreditne sposobnosti � Ugovor o kreditu potpisuju Banka, ovlašteni predstavnik suvlasnika zgrade i Upravitelj� Odluka/Suglasnost suvlasnika zgrade:� mora biti potpisana od suvlasnika koji posjeduju minimalno 60% suvlasničkih dijelova� mora sadržavati izjavu kojom ovlašteni predstavnik svojim potpisom potvrđuje da je Odluka/Suglasnost

potpisana u njegovoj nazočnosti� potpis ovlaštenog predstavnika zgrade mora biti ovjeren kod javnog bilježnika � I na kraju zaključivanje Ugovora o kreditu , kojeg potpisuje Banka, ovlašteni predstavnik zgrade i

Upravitelj


57

� ROK KORIŠTENJA POJEDINOG KREDITA: do 12 mjeseci� ROK VRAĆANJA: do 10 godina od dana iskorištenja � KAMATNA STOPA:� redovna - promjenjiva, 3 MJ EURIBOR + 5,9 p.p.� interkalarna - u visini redovne

� IZVOR OTPLATE KREDITA: sredstva zajedničke pričuve pojedine zgrade na pod računu zgrade� OSIGURANJA VRAĆANJA KREDITA (zavisi o vlasniku Upravitelja):� ako je Upravitelj u privatnom vlasništvu moguće su opcije� sudužništvo i zadužnica Upravitelja, po svakom pojedinom kreditu� za upravitelje koji na upravljanju imaju preko 100 zgrada moguće i bez

sudužništva i zadužnice� mogućnost osiguranje tražbine kod osiguravajućeg društva

� ako je Upravitelj u vlasništvu grada moguće su dvije opcije; � bez sudužništva � mogućnost osiguranja tražbine kod osiguravajućeg društva


58

Iz sredstava Banke

� Banka će stimulirati investiciju koja poboljšava energetsku učinkovitost na način da će umanjiti redovnu kamatnu stopu na kredit za 0,5% zgradama koje povećaju energetsku učinkovitost minimalno za jedan razred

� Banka će, pored uobičajenih troškova, omogućiti korištenje kredita za podmirenje troškova izrade elaborata o stvarnoj potrošnji energije prije početka investicije i za troškove izrade energetskog certifikata po završetku investicije

� Energetski certifikat izrađen od ovlaštene osobe iz kojeg je vidljivo povećanje energetske učinkovitosti minimalno za jedan razred u odnosu na stanje prije investicije služi Banci kao dokaz o povećanju energetske učinkovitosti

� Banka će umanjiti kamatnu stopu na kredit za 0,5% od prvog dana slijedećeg mjeseca po primitku valjanog certifikata


59

Zeleni krediti

� kupnja kuće ili stana energetskog razreda A+, A i B

� izgradnja niskoenergetskih kuća

� poboljšanje energetske učinkovitosti kroz financiranje troškova izrade projekta, financiranje kupnje i ugradnje solarnih kolektora, niskoenergetskih sustava za klimatizaciju, sustava za filtriranje vode, financiranje ugradnje vanjske stolarije s izo staklom, postavljanje termo fasada, zamjena krovišta i sl.

�Korisnici mogu biti jedinice lokalne i regionalne samouprave, komunalna društva, trgovačka društva, obrtnici i ostale pravne osobe �Financiranje s rokom otplate do 30 godina.

�Kamatna stopa: 5,90 % fiksna prve dvije godine otplate, a nakon toga kamatna stopa za stambene kredite mladima (najpovoljnija komercijalna kamatna stopa)


60

� Zagrebačka banka� Krediti za poslovne subjekte za financiranje solarnih sustava za

proizvodnju električne energije

� Financiranje solarnih sustava za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe

� Financiranje mrežom vezanih solarnih sustava za proizvodnju električne energije namijenjene daljnjoj prodaji

�Korisnici mogu biti mala i srednja trgovačka društva, obrti, jedinice lokalne uprave i samouprave, te neprofitne institucije

�Financiranje s rokom otplate do 12 godina.

�Kamatna stopa: 7,68% godišnje, promjenjiva


61

�

� Erste EKO krediti

� kreditiranje kupnje i ugradnje opreme za korištenje obnovljivih izvora energije, kreditiranje zahvata na nekretnini koji utječu na povećanje energetske učinkovitosti, refinanciranje troškova potrebnih dozvola, rješenja, suglasnosti i dokumentacije sukladno propisima koji uređuju područje energetike

�Financiranje

�do 50.000 € s otplatom do 20 godina, za projekte EE i OIE�do 35.000 € s otplatom do 15 godina, za projekte EE i OIE za stambene zgrade

�Kamatna stopa:

�6,70% za projekte EnU i OIE

�7,00% za projekte EnU i OIE u stambenim zgradama


62

Leasing obnovljivih izvora energije

� Financiranje ulaganja u obnovljive izvore energije, kao što su vjetroelektrane, solarne elektrane, biomasa i bioplin

Financiranje � Financijski leasing na rok od 5 – 15 godina� Stranka mora biti povlašteni proizvođač električne energije � Stranka treba imati dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti � Spajanje na elektroenergetski sustava treba biti moguće � Potrebna lokacijska i građevinska dozvola ako se gradi novi objekt � Potrebni Ugovori o nabavi/kupnji sirovine za proizvodnju el. energije � (samo na biomasu i bioplin) � Potrebni Ugovori i dozvole biološke procese za otpad ili otpadne plinove i � organiziran nadzor (samo na biomasu i bioplin) � Izvršena mjerenja – revidirana (samo za vjetar i sunce)


63


64

Analizirani kompleks zgrada obuhvaća 2 zgrade , stariju sjevernu zgradu izgrađenu 1976. godine, katnosti Po+Pr+1, te noviju južnu izgrađenu 1985. godine, Po+Pr+2. Ak = 2.289,00 m2

Za zagrijavanje zgrada troši se EL loživo ulje, uz mali udio električne energije za dogrijavanje. Potrošnja El loživog ulja iznosi oko 50.000 litara = 510.010 kWh = 222,81 kWh/m2

Potrošnja električne energije iznosi 74.617 kWh, od čega 5.920 kWh na grijanje.Potrošnja vode iznosi cca 1.000 m3 godišnje.

POSLOVNA ZGRADA BELI MANASTIR – PRELIMINARNA ENERGETSKA ANALIZA I PRIJEDLOG MJERA ZA ENERGETSKU OBNOVU


65

Sveukupni troškovi za toplinsku i električnu energiju iznose 333.370,88 kn + PDV,odnosno 584.627,00 kWh.

Potrebno je provesti integralnu energetsku obnovu koja uključuje povećanje toplinske zaštite, te rekonstrukciju sustava grijanja uz zamjenu postojećeg energenta. Sadašnji QH,nd = 391.752,00 kWh = QH,nd’’ = 171,15 kWh/m2 = QH,nd’= 42,15 kWh/m3

Budući QH,nd = 82.520,00 kWh = QH,nd’’ = 36,05 kWh/m2 = QH,nd’= 8,90 kWh/m3

USPOREDNI PRIKAZ

REF. VRIJEDNOSTI

ZA ENERGETSKI

CERTIFIKAT

Q"H,ndkWh/m2

Q´H,ndkWh/m3

Dopušteni

Q´H,nd kWh/m3Q´H,nd,rel %

Energetski

razred

PRIJE ENERGETSKE

OBNOVE 173,07 42,62 20,04 213 F

NAKON ENERGETSKE

OBNOVE 36,80 9,10 20,04 45,40 B

POSLOVNA ZGRADA BELI MANASTIR – PRELIMINARNA ENERGETSKA ANALIZA I PRIJEDLOG MJERA ZA ENERGETSKU OBNOVU


66

UŠTEDA U FINALNOJ ENERGIJI ZA GRIJANJE 402.425 kWhOČEKIVANA POTROŠNJA FINALNE ENERGIJE ZA GRIJANJE NAKON ENERGETSKE OBNOVE 113.505 kWh ~ 38.000 kn + PDV (zamjenom energenta na plin ili pelete)OČEKIVANA POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE NAKON ENERGETSKE OBNOVE 61.745 kWh X CIJENA EL. ENERGIJE 0,715 kn/kWh = 44.160 kn + PDVSVEUKUPNA OČEKIVANA BUDUĆA POTROŠNJA TOPLINSKE I ELEKTRIČNE ENERGIJE 175.250 kWh ili ~ 82.000 kn + PDVUšteda na godišnjem nivou, u odnosu na sadašnje troškove za energiju, u prosjeku iznosi 250.000 kn + PDV, ILI 70%.

rbr Kriteriji ekonomski najpovoljnije ponude

Maksimalan broj

bodova

Rezultat iz

ponude

1 Cijena ponude (bez PDV-a) 5 3.276.000,00 kn

2

Neto sadašnja vrijednost uštede vlasnika

(NSV) 50 148.719,74 kn

3 Smanjenje potrošnje energije nakon obnove 25 70,02%

4 Udio OIE 15 20,63%

5 Automatizacija mjerenja potrošnje 5 5

� Modeli poticanja gradnje gotovo nul energetskih zgrada i energetske obnove postojećih zgrada pokretač su gospodarstva i razvoja

� Energetska učinkovitost i energetska certifikacija zgrada mogu odigrati bitnu ulogu u: podizanju standarda gradnjekvalitetnom osmišljavanju energetskog koncepta novih zgradapokretanju sustavne obnove i osuvremenjivanja postojećeg sektora zgradarazvoju integralnog projektiranja uzimajući u obzir cijeli životni vijek zgrade.

� Obnovljivi izvori energije i suvremeni alternativni sustavi opskrbe energijom danas predstavljaju novi arhitektonski izazov za primjenu inovativnih tehnologija i razvoj integralnog pristupa projektiranju.

� Veliki potencijal leži u razvoju višefunkcionalnih elemenata vanjske ovojnice zgrada s integriranih sustavima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

� Osmišljavanje energetskog koncepta zgrada zahtjeva znanje i vještinu za dobivanje suvremenih integralnih i inovativnih arhitektonskih rješenja, koja mogu unaprijediti kvalitetu života u našim zgradama i smanjiti njihov ekološki otisak.

� Povećana građevinska aktivnost potaknuta sustavnom energetskom obnovom otvara nova radna mjesta i može biti osmišljena kroz financijske mehanizme poticanja

Zaključak

67

HVALA NA PAŽNJI

www.eihp.hr

www.huec.hr

[email protected]

[email protected]

68

Documents

ENERGETSKA CERTIFIKACIJA ZGRADA I PLANIRANJE · PDF fileDizalice topline 2-3 185.000 komada Kotlovi na pelete 2-3 43.000 komada Toplinski solarni sustavi 2-3 3.700.000 m2 Očekivani