ENERGETIKA I PLIN DO 2030. GODINE– - hsup.hr · 2. BUDUĆA OPSKRBA RASPOLOŽIVIM ENERGENTIMA I POSTUPCI KORIŠTENJA • fosilni energenti • obnovljivi izvori energije • alternativni

HRVATSKA STRUČNA UDRUGA ZA PLIN - HSUP

ENERGETIKA I PLIN DO 2030. GODINE –OSVRT NA PRIJEDLOG ENERGETSKE STRATEGIJE REPUBLIKE HRVATSKE

prof.dr.sc. MILJENKO ŠUNIĆ, dipl.ing.stroj.

Zagreb, 15. listopada 2008.1

SADRŽAJ

1. OPĆE POSTAVKE

2. BUDUĆA OPSKRBA RASPOLOŽIVIM ENERGENTIMA I POSTUPCI KORIŠTENJA

3. PROBLEMATIKA ENERGETSKE NEOVISNOSTI I ENERGETSKI MIKS

4. OSVRT NA IZLOŽENI PRIJEDLOG ENERGETSKE STRATEGIJE(plin, obnovljivi izvori, el. energija)

5. ZAKLJUČAK

6. PRILOZI

2

OPĆE POSTAVKE

Smatra se da će buduće energetske potrebe rasti zbog:

• rasta industrijske proizvodnje, posebno uslužnih djelatnosti,

• rasta standarda življenja, posebno u mnogoljudnim nerazvijenim zemljama ili u zemljama u razvoju,

• rasta prometa (kopnenog i zračnog),

• razvoja informatičke i komunikacijske djelatnosti.

Pojedine energetske potrebe će rasti dok će se druge smanjivati:

• rast će potreba za el. energijom (informatičke i komunikacijske djelatnosti te komoditet življenja),

• rast će potrošnja rashladne energije (klimatske promjene, komoditet življenja),

• smanjivat će se potreba za toplinskom energijom (zgradarstvo, kvalitetnija izgradnja,mjerenje, upravljanje i nadzorno-inteligentni sustavi).

3

2. BUDUĆA OPSKRBA RASPOLOŽIVIM ENERGENTIMA I POSTUPCI KORIŠTENJA• fosilni energenti• obnovljivi izvori energije• alternativni izvori• štednja energije• supstitucija pojedinih energetskih oblika

2.1 RASPOLOŽIVI ENERGENTI DANAS I U BUDUĆNOSTI KORISTILI BI SE UZ UVJETE• stvarne raspoloživosti i visoke efikasnosti (nije slučaj s ugljenom i nuklearnim gorivom)• ekonomske i ekološke prihvatljivosti• pouzdanosti opskrbe i minimalnog rizika

Poštivanjem ovih uvjeta nije potrebno uvođenje na korištenje bilo kojeg energenta,praktički nema ograničenja radi eventualnog nestanka energenta. Nestanak može biti lokalnogkaraktera, a ne globalno.

2.2 UTJECAJNOST ČIMBENIKA PRI PRIORITETU KORIŠTENJA• cijena korištenog energenta• ekološka prihvatljivost

2.3 ŠTEDNJA I SUPSTITUCIJA• korištenje primarnih energenata umjesto sekundarnih, tj. supstitucija električne energije

plinom i slično• primjena efikasnijih transformacijskih uređaja (ugljen–zero emisija?, nuklearno postrojenje–

novi reaktor?)• ugradnja učinkovitijih energetskih naprava kod korisnika• decentralizirana proizvodnja i korištenje energije

4

3. PROBLEMATIKA ENERGETSKE NEOVISNOSTI I ENERGETSKI MIKS

Energetska neovisnost zemlje se povećava korištenjem vlastitih resursa, bili oni:• fosilni energenti• hidro potencijal• obnovljivi izvori• alternativni izvori

3.1 ENERGETSKI MIKS POVEĆAVA POUZDANOST OPSKRBE ALI I ENERGETSKU NEEFIKASNOST I EKOLOŠKU NEPRIHVATLJIVOST• korištenje nuklearnog goriva u elektrani Krško (ŋ=34%)• korištenje ugljena u termoelektrani Plomin (ŋ=38%)• ista elektrana na plin, ekološki bi bila prihvatljivija, a i efikasnija (ŋ=60%)

Uz prihvatljiv energetski miks nužno je imati

3.2 ENERGETSKI MIKS RH TREBAO BI BITI SASTAVLJEN OD:• hidro potencijala• obnovljivih (klasičnih) izvora• alternativnih izvora• plina (prirodni plin, UNP i bioplin)

5

Energetskom miksu pripada:

• distribuirana i decentralizirana proizvodnja energije koja odgovara geografskom obliku RH od

centralizirane proizvodnje

• Korištenje efikasnijih energetskih uređaja koji supstituiraju električnu energiju

• kondenzacijska tehnika sa ŋ=110% za grijanje i hlađenje

• toplinske crpke na razna goriva sa ŋ=140% za grijanje i hlađenje

• geotermalne toplinske crpke (koriste 100% obnovljive izvore)

• plinske toplinske crpke sa ŋ=145% za grijanje i hlađenje

• kogeneracije i trigeneracije za grijanje, hlađenje i proizvodnju električne energije

Svi ovi uređaji ujedno koriste od 10 do 40% energije iz obnovljivih izvora a supstituiraju električnu energiju, što se ne smije zanemariti.

6

4. OSVRT NA IZLOŽENI PRIJEDLOG ENERGETSKE STRATEGIJE RH(plin, obnovljivi izvori, električna energija)

4.1 ŠTO JE I KAKO KORIŠTENO U PREZENTIRANOJ STRATEGIJI• velika potreba proizvodnje električne energije, tako da snaga raste od postojećih 4.000 MW

na 7.500 MW u 2030. godini

7

4.1 ŠTO JE I KAKO KORIŠTENO U PREZENTIRANOJ STRATEGIJI• traži se izgradnja velikih energetskih uređaja na osnovi ugljena i nuklearnog goriva• velika potrebna snaga na osnovi jeftinog goriva (ugljen i nuklearno gorivo) koje ne mora u

budućnosti i biti jeftino

8

4.1 ŠTO JE I KAKO KORIŠTENO U PREZENTIRANOJ STRATEGIJI:• izvoz električne energije u okruženje, gdje proizvedena energija u RH iz plina ne bi mogla biti

konkurentna• Italija izgrađuje velike objekte na plin, koje su danas puno skuplje nego u RH, ujedno tako

proizvedena električna energija u Italiji je konkurentna električnoj energiji uvezenoj iz Francuske, proizvedenoj u nuklearnim pogonima

= 5.500 MW

Što je više od trenutne proizvodnje u RH!Kako je to moguće kod vrlo skupog plina u Italiji?!

Možda je netko od naših naručio proizvodni kapacitet?!9

4.1 ŠTO JE I KAKO KORIŠTENO U PREZENTIRANOJ STRATEGIJI:• plinski sustav skoro da je pred završetkom, dimenzioniran na 6,5x109 m3 kao nacionalni

program

• nije uzeto u obzir dodatna (ekv.) milijarda m3 iz UNP-a nakon rekonstrukcija rafinerija.

• potreba za plinom se minimizira (iako je u budućnosti znatna raspoloživost oko 7,5x109 m3)

4.2 PRIJEDLOG RGNF-a ZA ENERGETSKU STRATEGIJU ZA KORIŠTENJE PRIRODNOG PLINA(IZ DIJELA STUDIJE RGNF)

5,13

10

4.3 PRIJEDLOG EKONERGA ZA KORIŠTENJE PRIRODNOG PLINA (BEZ UNP-A)I. verzija strategije (iz strategije Ekonerga)

11

4.3 PRIJEDLOG EKONERGA ZA KORIŠTENJE PRIRODNOG PLINA (BEZ UNP-A)II. dopuna strategije

12

Do 2020. predviđa se obustavitiOd 2020. do 2030. će se obustavitiU Zagrebu će se obustaviti

11 agregata snage3 agregata snage6 agregata snage

≈ 1.189 MW≈ 261 MW≈ 415 MW (ostaje samo agregat od 100 MW koji je sada

u izgradnji)

Što se planira u budućnosti na ovim prostorima te otkud Zagrebu potrebna toplinska i električna energija?!

4.4 PREDVIĐENI IZLASCI POSTOJEĆIH POSTROJENJA IZ POGONA

13

4.5 PRIJEDLOG ULASKA U POGON NOVIH ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA PO SCENARIJU VEPAR

Izostavljeno je planski predviđeno postrojenje na plin u Dalmaciji 400 MW, koje je trebalo povećati efikasnostplinovoda prema Dalmaciji. Ranije je HEP u Lukovom Šugarju (kod Obrovca) planirao graditi elektranu na ugljensnage 800 MW.

Dalje se uz Sisak (250 MW) i u Slavoniji (400 MW), planiraju kogeneracijska postrojenja od 300 MW tj. godišnjiporast od 30 MW, što je mala vjerojatnost da će se te snage i realizirati.

Rad termolektrane na tekuće gorivo u Rijeci obustavit će se 2020. Možda je razlog što se nalazi u blizini LNGterminala?! 14

??? ???

4.6 USPOREDNA ANALIZA MOGUĆIH RANIJIH SLUČAJA DO 2020. GODINE

15

4.7 UOČLJIVE GREŠKE U ENERGETSKOJ STRATEGIJI:

BUDUĆE POTREBE ZA NAFTOM, PRIRODNIM PLINOM I UGLJENOM DO 2020. S POGLEDOM DO 2030.

PRIRODNI PLIN

16


UGLJEN

BUDUĆE POTREBE ZA NAFTOM, PRIRODNIM PLINOM I UGLJENOM DO 2020. S POGLEDOM DO 2030.

PRIRODNI PLIN

17


18

Slika 1. Shematski prikaz korištenja kondenzacijske tehnike

Slika 4. Utjecaj korištenja kondenzacijske tehnike na potrošnju plina u odnosu na standardnu opremu

Slika 3. Razlika učinkovitosti između standardnog i kondenzacijskog plinskog uređaja iznosi 18%

4.8 RASPOLOŽIVOST I EFIKASNOST TEHNIKE I TEHNOLOGIJE

4.8.1 KONDENZACIJSKA TEHNIKA (bojleri i kotlovi)

Slika 2. Rast korištenja kondenzacijske tehnike (prema podacima prodajnog sektora)

19


4.8.2 PLINSKE TOPLINSKE CRPKE

Slika 5. Shematski prikaz rada toplinske crpke

Slika 7. Utjecaj korištenja plinskih apsorpcijskih crpki na obrazac grijanja i hlađenja

Slika 6. Apsorpcijska toplinska pumpa – bilanca energije – Tehnokom, Zagreb

20

Slika 6. Shematski prikaz efikasnosti rada kogeneracije i trigeneracije

Slika 7. Utjecaj kogeneracijskih i trigeneracijskih procesa na obrazac korištenja energije


4.8.3 KOGENERACIJE I MIKROKOGENERACIJE

21

COMBINED HEAT AND POWER ( CHP SYSTEM )COMBINED HEAT AND POWER ( CHP SYSTEM )COMBINED HEAT AND POWER ( CHP SYSTEM )COMBINED HEAT AND POWER ( CHP SYSTEM )

MW

MW

MW

MW

Commercial Industrial

ŠTO DRUGI RADE U SVIJETU?

22

0000

0,20,20,20,2

0,40,40,40,4

0,60,60,60,6

0,80,80,80,8

1111

1,21,21,21,2

1,41,41,41,4

1,61,61,61,6

2008200820082008 2010201020102010 2012201220122012 2014201420142014 2016201620162016 2018201820182018 2020202020202020

PLAN UGRADNJE MIKROKOGENERACIJSKIHJEDINICA U NIZOZEMSKOJ

µµµµ-CHPµµ µµ

-CH

P, 1

06

2020. 2020. 2020. 2020.

1,3 milijuna1,3 milijuna1,3 milijuna1,3 milijuna

µµµµ-CHP

2030. 2030. 2030. 2030.

4 milijuna4 milijuna4 milijuna4 milijuna

µµµµ-CHP23

24

EUROPSKI PROJEKT ZA POTICANJE RAZVOJA DISTRIBUIRANIH ENERGETSKIH IZVORA

(MIKROKOGENERACIJE)

25

Slika 8. Smanjenje dnevnih vršnih optrećenja električne energijeza hlađenje pomoću toplinske energije iz plina (primjer iz Japana)


4.8.4 UTJECAJ NA KRIVULJU KORIŠTENJA ELEKTRIČNE ENERGIJE

26



27



28

Slika 10. Mogućnost korištenja plinskih toplinskih crpki umjesto izgradnje elektroenergetskog bloka


4.8.5 MOGUĆNOST KORIŠTENJA EFIKASNIJE PLINSKE OPREME UMJESTO IZGRADNJE VELIKIH ENERGETSKIH OBJEKATA

Ovo se kod nas događa, ali nažalost s uvoznom opremom i bez organizirane pomoći.Ovo se kod nas događa, ali nažalost s uvoznom opremom i bez organizirane pomoći.Ovo se kod nas događa, ali nažalost s uvoznom opremom i bez organizirane pomoći.Ovo se kod nas događa, ali nažalost s uvoznom opremom i bez organizirane pomoći.

29

Broj jedinica (agregata)

Raspon rashladnog učina po jedinici

Ukupni rashladni učinUdio uređaja na

prirodni plinUdio uređaja na UNP

Kom. kW kW % %

44 10,5 - 87,5 1.410 71,46 28,53

Broj jedinica(agregata)




Kom. kW kW % %

132 17,5 - 122,5 2.746 80,88 19,12





Kom. kW kW % %

47 17,5-68 1.080 59,10 40,90





Kom. kW kW % %

223 10,5 -122,5 5236,5 73,9 26,1

• PREGLED INSTALIRANIH PLINSKIH RASHLADNIH UREĐAJA (Robur)ukupno ugrađeno od 1996.-2008.

• PREGLED INSTALIRANIH KOMBINIRANIH PLINSKIH UREĐAJA ZA HLAĐENJE I GRIJANJE 1997.-2008. (podaci samo za rashladnu funkciju)

• PREGLED INSTALIRANIH PLINSKIH UREĐAJA ZA HLAĐENJE I GRIJANJE UZ KORIŠTENJE DIZALICA TOPLINE(toplinske pumpe) 2004.-2008 (podaci samo za rashladnu funkciju)

UKUPNO A+B+C

TEHNOKOM

Ukupno ROBUR: 223 uređaja ≈ 5,236 MW UKUPNO u RH ≈ 22 MW 30


4.8.6 PRIKAZ SAMO DVAJU PRIMJERA INSTALIRANJA EFIKASNIH PLINSKIH NAPRAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Objekt Namjena Snaga kW

1. Hotel BELLA VISTA - Drvenik Hlađenje/grijanje 126

2. Hotel LOZOVAC - Slapovi Krke (Šibenik) Hlađenje/grijanje 254

3. Samostan Sv. Frane - Zadar Hlađenje/grijanje 28

4. Obiteljski hotel Brodarica (Šibenik) - Srima Hlađenje/grijanje 71

5. Obiteljski objekt - Zemunik (Zadar) Hlađenje/grijanje 28

6. Stambeno posl.objekt VELMAT - Zabok Hlađenje/grijanje 101

7. Hotel JADRAN Ploče - Ploče Hlađenje/grijanje 142

8. Posl.objekt PODRAVKA – Poslovna zona Podi Dugopolje (Split) Hlađenje/grijanje 71

9. Obiteljska kuća – otok Kali Hlađenje/grijanje ...33,5

Ukupno: 1,154 MW

Reference: AISIN TOYOTA, Plinske dizalice topline,2007./2008. godina

16 jedinica = 1,154 MW Od toga:14 jedinica = butan-propan2 jedinice = prirodni plin

31

ZAKLJUČAK

• Interes nijedne državne tvrtke ne može biti iznad nacionalnih interesa pa ni HEP-a.

• Elektroenergetski sustav je za električnu energiju i nikako ne smije preuzeti funkcije plinskog i toplinskog sustava i distribuirane proizvodnje energije.

• Moratorij na bilo koji energent treba ukinuti, ali treba prevladati struka, znanost i moral nadgrupnim i pojedinačnim interesima.

• Dakle, biti će mjesta za korištenje ugljena, nuklearnog goriva (pogona) kada to bude ekonomski iekološki opravdano

• Forsiranje bilo kojeg energenta mimo stručnih kriterija zaustavlja razvoj korištenja obnovljivihizvora energije (možda je to nečiji zadatak?!)

• Hidropotencijal, obnovljivi i alternativni izvori energije uz raspoloživi plin i plinski sustav do2030. godine, dovoljni su, što daje šansu gospodarstvu da razvije proizvodnju energetskeopreme.

• Električna energija se može ŠTEDJETI i SUPSTITUIRATI, tako da nije nužno maksimiziranjeproizvodnje.

32

ZAKLJUČAK

• Plinofikacija (standardna ili ubrzana) smanjuje potrebu izgradnje elektroenergetskih objekata(novo priključeni potrošač plina smanjuje potrebnu snagu elektroenergetskog sustava od 1 do 2kW po potrošaču. (stav energetskih institucija RH, stav IGRC: od 2 do 3.5 kW).

• Predviđenih 650.000 novih potrošača plina (ne treba el. štednjak, el. bojler, a ponegdje i el.grijanje) supstituira potrebu električne snage od 650 do 1300 MW (ili 1.300 do oko 2.000 MW).

• Nove tehnologije korištenja plina (kondenzacijska tehnika, plinske toplinske crpke,mikrokogeneracije) i obnovljivih izvora energije supstituiraju električnu energiju za hlađenje iostale potrebe.

• Veći dio obnovljivih izvora energije POKRIVA VRŠNU POTROŠNJU kako plina tako i električne itoplinske energije.

• Kada bi i bilo nužno graditi nuklearni pogon, on se ne može realizirati za 10 godina, što se predviđapredloženom strategijom, već je potrebno minimum 15 godina.

33

34

Neiskorišteni skoronovi plinski sustav

Doviđenjaobnovljivim energetskim

izvorima

POJEDNOSTAVLJENI PRIKAZ ZA RAZMIŠLJANJE!

- stara tehnologija- uređaji za energetske transformacije

- velika ulaganja (5 do 6,5 milijardi $)

PODRUČJE RH

odnos potrebnih ulaganja:

plin / nuklearni pogon≈ 1:30 do 1:50

plin / ugljen ≈ 1:5 do 1:10

Što je ostaloosim otpada

(smeća)?!

-nema domaće proizvodnjeenergetske opreme

- cijene goriva mogu i porasti

EUROPA

35

,

36

HVALA NA PAŽNJI

37

Documents

ENERGETIKA I PLIN DO 2030. GODINE– - hsup.hr · 2. BUDUĆA OPSKRBA RASPOLOŽIVIM ENERGENTIMA I POSTUPCI KORIŠTENJA • fosilni energenti • obnovljivi izvori energije • alternativni