Ellen G. White OD SRCA - Adventisti Hrvatska · 2018. 12. 20. · set godina, od prvog vi enja u dobi od 17 godina, 1844. godine, do njezine smrti u starosti od 87 godina, 1915. godine

1

Ellen G. WhiteOD SRCA

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:251

Black

2

NakladnikZNACI VREMENA

www.znaci-vremena.com

IzvornikFrom the Heart

by Ellen G. WhiteISBN 978-0-8280-2512-6

UrednikMario ©ijan

PrijevodMilan ©uπljiÊ

LekturaMarijan MalaπiÊ

KorekturaLjiljana –idara

PrijelomMiroslav VukmaniÊ

TisakTIPOMAT

Zagreb, 2011.

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:252

Black

3

Ellen G. White

OD SRCA

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:253

Black

4

Ako nije drukËije naznaËeno, svi biblijski tekstovinavedeni su iz prijevoda KrπÊanske sadaπnjosti

Brojke na marginama knjige ukazuju na brojevestranica izvornika

CIP zapis dostupan u raËunalnom kataloguNacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu

pod brojem 785625

ISBN 978-953-183-175-8

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:254

Black

5

Predgovor

U Poslanici Efeæanima 4,11 apostol Pavao navodi pet naj-vaænijih darova Svetoga Duha: apostoli, proroci, evanelisti,pastiri i uËitelji. Adventisti sedmoga dana vjeruju da je EllenG. White imala proroËki dar, ali njezina sluæba i æivot pruæajudokaze da je imala i druge darove. NeÊe zato biti nikakvoiznenaenje πto svoju sluæbu nije ograniËila samo na proroË-ku sluæbu. Jednom je napisala: “Moja sluæba obuhvaÊa i pro-roËko djelo, ali se tu ne zaustavlja!” (1SM 36)

Spisi Ellen G. White mogu se razvrstati u Ëetiri osnovnekategorije. Prvo, tu su njezine tematske knjige koje obuhvaÊa-ju teme kao πto su velika borba, odgoj, zdravlje, evangelizami druga vaæna teoloπka podruËja. Drugo, tu su objavljena Svje-doËanstva za Crkvu, od 1855. pa sve do 1909. godine, koja suse bavila pojedinaËnim izabranim temama. TreÊe, tu su i pi-sma, viπe od pet tisuÊa pisama. Meutim, ova bogosluæna knji-ga sadræi materijale iz Ëetvrtog podruËja — njezinih pet tisuÊaËlanaka u raznim crkvenim Ëasopisima. Ona je objavljivala usvim najvaænijim crkvenim Ëasopisima, poËevπi od The Pre-sent Truth, zatim Review and Herald i The Youth’s Instructor,poslije Signs of the Times, ali i u drugim Ëasopisima koji suizlazili u Sjevernoj Americi. Tijekom njezine misionarske sluæ-be u Europi i Australiji njezini su se Ëlanci redovno pojavlji-vali i u publikacijama tih zemalja.

Tijekom njezine proroËke sluæbe, posebno u srednjim ikasnijim godinama, skoro svaki tjedan izlazio je bar po jedanËlanak u jednom ili viπe Ëasopisa. Ovi Ëlanci postali su njezinaredovita veza s vjernicima Crkve. Mnogo godina oni su izlazilina naslovnim stranicama tih Ëasopisa. Njezini Ëlanci sadræajsu ove knjige koja nosi naslov From The Heart (Od srca).

Mnogi od tih Ëlanaka bili su pisani posebno za objavljiva-nje. Neki su prijepisi propovijedi koje je odræala. Drugi su

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:255

Black

6

biljeπke s puta. Ima i onih koji govore o njezinim spisima,posebno o nizu Velika borba. Neki su pisma. Neki su dijelovinjezinih knjiga, dok su drugi dio grae prikupljene za njezineknjige. Ona je bila vrlo plodna spisateljica. Njezina ukupnapisana ostavπtina procjenjuje se na stotinu tisuÊa pisanih stra-nica. Kakvog li blaga na raspolaganju Crkvi i svijetu!

CrpeÊi iz obilja od pet tisuÊa Ëlanaka koji su se pojavili ucrkvenim Ëasopisima, ova bogosluæna zbirka prikazuje razno-likost njezinih savjeta. Ona je govorila i pisala crkvenom vod-stvu. »esto je bila prisutna kada su se donosile vaæne odlukena zasjedanjima Generalne konferencije. OsjeÊala je posebnubrigu za propovjedniËku sluæbu u Crkvi. Njezini Ëlanci o bi-blijskim osobama puni su pouka za sadaπnje vrijeme. Zanima-la se za svakog vjernika Crkve. »esto je govorila o uporabiduhovnih darova i talenata, vremena i novca. UpuÊivala je snaæ-ne rijeËi potpore doktrinarnim vjerovanjima Crkve. Biblija jeuvijek bila temelj svemu πto je pisala. Njezino bogato pozna-vanje Biblije jasno dolazi do izraæaja u njezinim Ëlancima.Snaæno podupire istraæivanje Biblije, molitvu i druge elementemolitvenog æivota. Financijska potpora putem desetine i prino-sa imala je u njoj vatrenog zagovornika. Njezino najveÊe uæi-vanje bilo je da iznosi Kristov æivot u svoj njegovoj raznoliko-sti, ukljuËujuÊi i usporedbe.

Æivotna sluæba Ellen G. White trajala je viπe od sedamde-set godina, od prvog vienja u dobi od 17 godina, 1844. godine,do njezine smrti u starosti od 87 godina, 1915. godine. U ovojknjizi nema dovoljno prostora za svaku temu o kojoj je onagovorila i pisala. Teme u njoj donose samo izbor iz te bogateriznice.

Knjiga Od srca dvadeseta je u nizu bogosluænih knjigaove spisateljice. U oporuci je napisala uputu svojim povjereni-cima koji su vodili brigu o njezinim spisima da prave kom-pilacije iz njezinih rukopisa. »itatelji svakako znaju za mnogetakve kompilacije koje su napravljene nakon njezine smrti.Bez te odredbe u njezinoj oporuci, mnogi korisni i prikladnimaterijali ostali bi neobjavljeni. I sama Ellen G. White izdalaje brojne kompilacije svojih spisa tijekom æivota. I tema ovelikoj borbi doæivjela je nekoliko proπirenja. Knjiæicu Put Kri-stu sastavila je ona sama uz pomoÊ svojih suradnika. Niz

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:256

Black

7

SvjedoËanstva za Crkvu spada takoer u njezine poznate kom-pilacije. Mogli bismo spomenuti joπ mnoge druge knjige. Pre-ma tome, i ova je knjiga samo nastavak njezine æivotne prak-se.

Kao i u mnogim drugim bogosluænim knjigama koje suobjavljene u posljednje vrijeme, njezini navodi u muπkom rodupromijenjeni su u skladu s jeziËnim navikama suvremenihËitatelja. Negdje je dotjerivana i interpunkcija da zadovolji su-vremena pravila. U nekoliko sluËajeva, buduÊi da je doπlo dopromjene opÊeprihvaÊenog znaËenja pojedinih rijeËi, stavljenisu odgovarajuÊi sinonimi.

»lanci koje je Ellen G. White objavljivala u Ëasopisima bilisu kao faksimili dostupni Ëitateljima. Oni se mogu naÊi umnogim privatnim zbirkama vjernika, ali i u crkvama, πkolamai drugim ustanovama. Danas se mogu Ëitati i na internetu i nadiskovima. Meutim, izabrani Ëlanci nikada prije nisu bili ob-javljeni iskljuËivo kao bogosluæni materijal za privatnu i javnuuporabu. Naπa je molitva da poruke knjige Od srca iz dana udan vode Ëitatelje sve bliæe Isusu Kristu.

Povjerenici Ostavπtine Ellen G. WhiteWashington, D.C., Sjedinjene AmeriËke Dræave

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:257

Black

8

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:258

Black

9

Bog mi je naloæio da objavim Njegovom narodu, pastorimai vjernicima: “Zauzmite poloæaj na uzviπenom podruËju. Sta-loæeno se kreÊite naprijed i prema gore stazom koju je Isusutro. Nemojte se oslanjati na svoje miπljenje. PosveÊenje isti-nom je vaπa jedina sigurnost.” Gospodin Bog Izraelov dat Êesvom narodu svoju snagu i moÊ, kako bi primajuÊi mogli dava-ti. (Review and Herald, 26. travnja 1906.)

* * *

Vrijeme posveÊeno prouËavanju Boæje rijeËi i molitvi isplatitÊe se dvostruko. (Signs of the Times, 25. lipnja 1902.)

* * *

U svakoj zapovijedi i u svakom obeÊanju Boæje rijeËi nala-zi se istinski æivot od Boga, sila kojom se zapovijed moæeizvrπiti i obeÊanje ispuniti. Onaj tko vjerom prima RijeË, primai istinski æivot i karakter samoga Boga. (Isusove usporedbe,str. 16,17)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:259

Black

10

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2510

Black

11

SIJE»ANJ1. sijeËnja

Stara i nova godina

“Sami sebe istraæite! Ili ne poznajete sebe.” (2. KorinÊa-nima 13,5)

Nova godina upravo nastupa; ali prije nego πto pozdravimonjezin dolazak, zastanimo i upitajmo se: Kakva je bila godinakoja je sa svojim teretom izvjeπtaja i zapisa preπla u vjeËnost?... Neka nas Bog saËuva da u tom vaænom trenutku ne budemotoliko obuzeti drugim pitanjima da ne posvetimo nimalo vre-mena ozbiljnom, poπtenom i kritiËkom samoispitivanju! Nekaono πto ima manju vrijednost bude potisnuto u pozadinu, a naprvo mjesto neka izbije ono πto je povezano s naπim vjeËnimprobicima. ...

Nitko meu nama ne moæe svojom snagom odraæavati Kri-stov karakter, ali ako Isus bude æivio u naπem srcu, Duh kojistanuje u Njemu, pokazat Êe se u nama. Svi naπi nedostaci bitÊe uklonjeni. Tko Êe se potruditi da na poËetku ove nove godi-ne stekne novo i istinsko iskustvo u onome πto je Boæje?Popravite zla koja ste uËinili koliko god je to moguÊe. Priznaj-te svoje prijestupe i grijehe jedni drugima. Uklonite svakugorËinu i gnjev i zloÊu. Neka strpljenje, dugo trpljenje, ljuba-znost i ljubav postanu dio vaπeg biÊa; tada Êe sve πto je preËi-sto i preljubazno i dobro sazreti u vaπem iskustvu. ...

Naπa je duænost da njegujemo Kristovo milosre, dabudemo krotki i ponizni u srcu, da budemo Ëvrsti, nepokoleb-ljivi, postojani u istini; jer samo Êemo tada moÊi napredovatiu svetosti i osposobiti se za baπtinu svetih u svjetlu. ZapoËni-mo godinu potpunog odricanja od sebe. Molimo se za jasnoprosuivanje... da moæemo uvijek i na svakom mjestu biti svje-doci za Krista.

Naπe vrijeme i naπi talenti pripadaju Bogu i trebamo ihuporabiti Njemu na Ëast i slavu. Trebamo uloæiti ozbiljne ibriæne napore da svjetlo sja preko naπeg æivota i karaktera i daobasja put koji vodi prema Nebu kako bi duπe bile privuËenesa πirokog puta na uski put svetosti. ...

13

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2611

Black

12

Crkvi su potrebni snaæni muπkarci i æene, uspjeπni rad-nici u Boæjem vinogradu, muπkarci i æene koji Êe raditi natome da se Crkva preobrazi u Kristovo obliËje umjesto da seprilagodi obiËajima i navikama svijeta. Mi moæemo dobiti iliizgubiti sve! Potrudimo se da budemo na Kristovoj, pobjedniË-koj strani kako bismo obavili istinsko djelo za Nebo. (Signs odthe Times, 4. sijeËnja 1883.)

2. sijeËnja

Bdijte i molite se Bogu

“Blizu je svrπetak svega; prema tome budite umjereni itrijezni da se moæete posvetiti molitvi!” (1. Petrova 4,7)

Naπ Otkupitelj savrπeno razumije potrebe ljudskog roda.Onaj koji se ponizio i uzeo ljudsku narav, bio je upoznat snaπim slabostima. Krist je æivio kao naπ Uzor. Bio je iskuπanu svemu kao i mi, da bi mogao znati kako da pritekne u pomoÊonima koji Êe biti kuπani. ...

Krist je uzeo na sebe naπe nemoÊi, i u slabosti ljudskogroda morao je traæiti snagu od svojeg Oca. »esto Ga se moglovidjeti zadubljenog u iskrenu molitvu, u πumarcima, pokrajjezerske obale i u planinama. I nama je zapovjedio da bdijemoi molimo se. Zanemarivanje budnosti i dubokog ispitivanjasrca navodi nas da budemo sami sebi dovoljni i duhovno oho-li. Ako ne budemo imali duboku svijest o naπoj potrebi dadobijemo pomoÊ od Boga, neÊemo se iskreno i od srca molitida nam Bog pomogne. ...

Neprestana budnost velika je potpora molitvi. ... Onaj tkose u mislima obraÊa Bogu, ima snaænu obranu. Takav Êe brzoprepoznati opasnost koja prijeti njegovom duhovnom æivotu isvijest o opasnosti navest Êe ga da zatraæi zaπtitu i pomoÊ odBoga.

Ima trenutaka kada je æivot krπÊanina ispunjen opasno-stima i kada teπko ispunjava svoje duænosti. Meutim, oblacikoji se navlaËe na naπe putove i opasnosti koje nas okruæuju,neÊe nikada nestati pred kolebljivim, sumnjiËavim duhom kojise ne moli.

14

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2612

Black

13

U takvim trenucima nevjerovanje govori: “Nikada neÊemosvladati te prepreke; priËekajmo dok ne budemo jasno moglisagledati svoj put!” Meutim, vjera hrabro navodi na napredo-vanje nadajuÊi se svemu, vjerujuÊi u sve. ...

Oni koji pred sobom imaju strah Boæji svakoga dana upu-Êuju svoje molitve Bogu da saËuva njihovo srce od zlih æeljai da ojaËa njihovu duπu da se odupre kuπnjama. ...

Boæja rijeË nas opominje: “Molite u jedinstvu s Duhom usvakoj prigodi, i k tome bdijte sa svom ustrajnoπÊu i svakovr-snom molitvom za sve svete”, i: “Budite umjereni i trijezni dase moæete posvetiti molitvi.” (Efeæanima 6,18; 1. Petrova 4,7)U tome se krije sigurnost krπÊanina i njegova zaπtita usredopasnosti koje okruæuju njegove putove. (Review and Herald,11. listopada 1881.)

3. sijeËnja

Razumijevanje prema svima

“Objava rijeËi tvojih prosvjetljuje, bezazlene urazum-ljuje.” (Psalam 119,130)

Boæja rijeË stavlja najmoÊnija sredstva obrazovanja i odgo-ja, kao i najvrednije izvore znanja na dohvat ruke ljudskomrodu. Razumijevanje se prilagoava dimenzijama predmetakojim se treba baviti. Ako je zauzeto samo beznaËajnim, obi-Ënim pitanjima, ono postaje zakræljalo i oslabljeno. I u tomeje vrijednost Pisma kao sredstva za postizanje intelektualnekulture. Prelistavanje njegovih stranica u poboænom i pouËlji-vom duhu proπirit Êe i ojaËati um viπe od bilo kojeg drugogprouËavanja. Pismo neposredno navodi na razmiπljanje onajuzviπenijim, najplemenitijim i najveliËanstvenijim istinamakoje se mogu ponuditi ljudskom umu. Ono usmjerava naπemisli prema beskonaËnom Autoru svega πto postoji.

Ono nam otkriva karakter VjeËnoga i mi sluπamo Njegovglas dok razgovara s patrijarsima i prorocima. Ono nam otkri-va tajne Njegove promisli, velike probleme koji su privlaËilipozornost svakog razumnog uma, ali koje bi, bez pomoÊi ot-krivenja, ljudski um uzalud pokuπavao rijeπiti. Ono prikazuje

15

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2613

Black

14

naπem umu jednostavni ali uzviπeni sustav teologije, iznosiistine koje bi i dijete moglo shvatiti, ali koje su ipak takodalekoseæne da nadmaπuju sposobnosti i najsnaænijeg uma.

Naπ Spasitelj nije zanemarivao uËenost niti je preziraoobrazovanje, ali je izabrao neobrazovane ribare za djelo πire-nja Evanelja jer se nisu nauËili laænim obiËajima i predajamasvijeta. Bili su to ljudi dobrih prirodnih sposobnosti, skromno-ga, pouËljivoga duha; ljudi koje je mogao pripremiti za svojeveliko djelo. ...

UËitelji Zakona, sveÊenici i knjiæevnici s prijezirom suodbijali uËiti od Krista. Oni su æeljeli pouËavati Njega i Ëestosu to pokuπavali, ali su bili poraæeni Njegovom mudroπÊu iogoljeni u svojem neznanju i ukoreni u svojoj ludosti. U svojojoholosti i zaslijepljenosti nisu mogli prihvatiti Kristove rijeËi,ali su ipak bili iznenaeni mudroπÊu kojom je govorio. ... Me-utim, rijeËi i djela skromnog UËitelja, πto su ih zapisali neo-brazovani sudionici Njegovog svakidaπnjeg æivota, utjecali suæivom silom na misli muπkaraca i æena sve do danas. (Reviewand Herald, 25. rujna 1883.)

4. sijeËnja

Æarka molitva

“Mnogo moæe molitva pravednika ako je æarka.” (Jakov5,16)

Isus je naπ Spasitelj. On se moli za nas u Svetinji nadsvetinjama nebeskog Svetiπta i On Êe nam oprostiti naπe grije-he. Naπ duhovni poloæaj u potpunosti Êe se promijeniti ako seoslonimo na Boga kao na svoj sigurni oslonac ne sumnjajuÊiniπta, umjesto da pokuπavamo pronaÊi neku pravednost u sebiprije nego πto doemo k Njemu. ...

Gospodin nas voli i podnosi Ëak i onda kada smo Munezahvalni, kada zaboravljamo na Njegove blagoslove, kada bez-boæniËki ne vjerujemo. ... UËinimo potpunu promjenu. Njeguj-mo dragocjenu biljku ljubavi, pomaæimo jedni drugima. ...

U Boæjoj rijeËi nalaze se bogata obeÊanja. Plan spasenjaπirok je i sveobuhvatan. To nije neka uska, ograniËena odredba

16

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2614

Black

15

koja nam je stavljena na raspolaganje. Mi se ne moramo osla-njati na dokaze koje smo dobili prije godinu dana ili prijejednog mjeseca; veÊ danas moæemo biti sigurni da Isus æivi ida nas zastupa. ...

Ako æelimo osvjeæiti druge, mi sami moramo piti s Izvorakoji nikada ne presuπuje. Naπa je prednost da se upoznamo sIzvorom svoje snage, da se uhvatimo za Boæju ruku. Ako æeli-mo dobiti duhovni æivot i snagu, moramo razgovarati s Bogom.Mi Mu moæemo iznijeti svoje potrebe i naπe iskrene molbepokazat Êe da smo shvatili svoje potrebe i da Êemo uËiniti sveπto je u naπoj moÊi da usliπamo svoje vlastite molitve. Mimoramo posluπati Pavlov poziv: “Ustani od mrtvih, i Krist Êeti svijetliti!” (Efeæanima 5,14)

Martin Luther je bio Ëovjek molitve. On je radio i molio sekao da neπto mora biti uËinjeno. ... Njegove molitve bile supraÊene smjelim hvatanjem za Boæja obeÊanja, i uz boæanskupomoÊ uzdrmao je neograniËenu vlast Rima, tako da su usvakoj zemlji zadrhtali temelji Crkve.

Boæji Duh surauje sa skromnim radnikom koji prebiva uKristu i razgovara s Njime. Molite se. ... Kada ste maloduπni,zatvorite Ëvrsto svoja usta pred drugima; zadræite svu tamu usebi da ne biste zasjenili putove drugih; ali sve recite Isusu!Traæite poniznosti, mudrosti, hrabrosti, viπe vjere kako bistemogli vidjeti svjetlost u Njegovoj svjetlosti, radovati se u Nje-govoj ljubavi. Samo vjerujte i sigurno Êete vidjeti Boæje spase-nje! (Review and Herald, 22. travnja 1884.)

5. sijeËnja

Vaænost molitve

“Daniel je u srcu odluËio da se neÊe okaljati kraljevimjelima i vinom s njegova stola ...” (Daniel 1,8)

Molitva se ne shvaÊa onako kako bi trebalo. Naπe molitvene trebaju obavijestiti Boga o neËemu πto Njemu nije poznato.Gospodin poznaje tajne svake duπe. Naπe molitve ne trebajubiti dugaËke i glasne. Bog Ëita sakrivene misli. Mi se moæemo

17

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2615

Black

16

moliti u tajnosti i Onaj koji vidi ono πto je tajno, Ëut Êe nasi nagraditi javno. ...

Molitva se ne upuÊuje da bi izazvala bilo kakvu promjenuu Bogu; ona nas dovodi u sklad s Bogom. Ona ne zamjenjujeduænost. ... Molitva neÊe platiti dugove koje imamo pred Bo-gom. Boæji sluge trebaju se osloniti na Boga kao πto je touËinio Daniel na babilonskom dvoru. Daniel je znao vrijednostmolitve, njezin cilj i svrhu; i molitve koje su on i njegovidrugovi uputili Bogu poπto ih je kralj izabrao da sluæe nadvoru, bile su usliπane.

Postojala je i druga vrsta zarobljenika koja je bila dovede-na u Babilon. Gospodin je dopustio da ti ljudi budu istrgnutiiz svojih domova i odvedeni u idolopokloniËku zemlju, jer sui sami neprestano padali u idolopoklonstvo. Gospodin je do-pustio da dobiju sve πto su æeljeli od babilonskih idolopo-kloniËkih obiËaja. ...

Kada bi svjetovna mudrost ocjenjivala njihov poloæaj, Da-niel i njegova tri druga uæivali su sve prednosti koje im jemogao pruæiti babilonski dvor, ali Êe upravo tu biti izloæenisvojoj prvoj velikoj kuπnji. Njihova naËela morala su doÊi usukob s kraljevim propisima i naredbama. ...

Daniel i njegova tri druga nisu smatrali, buduÊi da je samkralj odredio πto Êe jesti i piti, da je njihova duænost da jedui piju ono πto im se nudi. Oni su se molili za rjeπenje togproblema i prouËavali Pisma. Njihov odgoj bio je takve naravida su Ëak i u zarobljeniπtvu osjeÊali da se trebaju osloniti naBoga. ... Daniel i njegovi drugovi ponaπali su se onako kako bise svi mladiÊi trebali ponaπati. Bili su usluæni, ljubazni, punipoπtovanja, pokazivali su vrline krotkosti i skromnosti. ...

Kada smo izloæeni utjecajima koji su sraËunati na to danas odvedu daleko od Boga, naπe molbe za pomoÊ i snagumoraju biti neumorne. U protivnom, nikada neÊemo biti us-pjeπni u odbacivanju oholosti i odupiranju kuπnji da popusti-mo greπnim sklonostima koje nas odvajaju od Spasitelja.(Youth’s Instructor, 18. kolovoza 1898.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2616

Black

17

6. sijeËnja

Pouke o molitvi koje dobivamo od Ilije

“Ilija je bio Ëovjek koji je patio kao i mi; usrdno jemolio da ne bude kiπe, i nije pala na zemlju za trigodine i πest mjeseci. Zatim je ponovo molio, pa jenebo dalo kiπu, i zemlja je donijela svoj rod.” (Jakov5,17.18)

U Ilijinom iskustvu iznesene su nam vaæne pouke. Kadaje na brdu Karmelu uputio molitvu za kiπu, njegova vjera bilaje stavljena na kuπnju, ali je on ustrajno ponavljao svoj zah-tjev Bogu. ©est puta se ozbiljno molio, pa iako nije bilo ni-kakvog znaka da je njegova molba usliπana, Ëvrstom je vjeromi dalje iznosio svoju molbu pred prijestolje milosti. Da se pre-dao obeshrabrenju πesti put, njegova molitva ne bi bila usliπa-na. ... Mi imamo Boga Ëije uho nije zatvoreno za naπe molitve,i ako stavimo na kuπnju Njegovu rijeË, On Êe nagraditi naπuvjeru. On æeli da sve svoje interese poveæemo s Njegovim inte-resima i onda Êe nas sigurno moÊi blagosloviti jer kada do-bijemo blagoslov, slavu neÊemo pripisivati sebi, veÊ Êemo svuslavu dati Bogu.

Bog ne odgovara baπ uvijek na naπe molitve Ëim Mu seprvi put obratimo: kada bi to Ëinio, mogli bismo pomisliti daimamo pravo na sve blagoslove i milosre koje je izlio na nas.Umjesto da ispitamo svoje srce ne njegujemo li, moæda, nekozlo, neki grijeh, mi bismo postali nemarni, ne bismo moglishvatiti svoju ovisnost o Njemu i svoju potrebu za NjegovompomoÊi.

Ilija se ponizio sve dok nije doπao u stanje da nikakvuslavu ne pripisuje sebi. To je stanje u kojemu mi moramo bitida bi Gospodin Ëuo naπe molitve; tada Êemo odati slavu Nje-mu. ...

Mi trebamo vjerovati u Boæju rijeË bez obzira na to po-kazujemo li neke osjeÊaje ili ne. Ja sam obiËno traæila odBoga da osjetim bujicu osjeÊaja, ali to sada viπe ne Ëinim. ...SliËno Iliji, stalno iznova upuÊujem svoje molbe pred prijesto-lje milosti; i kada Gospodin vidi da sam svjesna svoje neus-pjeπnosti i slabosti, blagoslovi dolaze. ...

18

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2617

Black

18

Ja sam prepustila odræavanje svoje duπe Gospodinu kaovjerodostojnom Stvoritelju, i znam da Êe Ëuvati ono πto samMu povjerila do onoga dana. ...

Slavimo Njega srcem i duπom i svojim glasom. Ako jenetko izgubio vjeru, neka danas traæi Gospodina. Gospodin jeobeÊao da Êemo Ga naÊi ako Ga budemo traæili svim svojimsrcem. (Review and Herald, 9. lipnja 1891.)

7. sijeËnja

Uzor-molitva

“Gospodine, nauËi nas moliti.” (Luka 11,1)

Otkupitelj svijeta Ëesto je odlazio na osamljeno mjestogdje se molio Bogu. Jednom prilikom Njegovi uËenici nisu bilitoliko udaljeni da ne bi mogli Ëuti Njegove rijeËi. Bili su dubo-ko zadivljeni Njegovom molitvom jer je bila proæeta æivotnomsnagom koja je doprla i do njihovih srca. Bila je vrlo razliËitaod molitava koje su oni upuÊivali Bogu; razliËita od bilo kojemolitve koju su Ëuli s ljudskih usana. I kada im se Isus ponov-no pridruæio, zatraæili su od Njega: “Gospodine, nauËi nas mo-liti, kao πto je i Ivan nauËio svoje uËenike!”

Moliti se naπem nebeskom Ocu znaËi mnogo. Mi stavlja-mo pred Njegove noge naπ nesavrπeni prilog zahvaljivanja uznak priznanja Njegove ljubavi i milosti, koje ni najmanje nezasluæujemo. Mi Mu iznosimo svoje potrebe, priznajemo svojegrijehe i podsjeÊamo Ga na Njegova vlastita obeÊanja. ...

Isus nam je dao molitvu u kojoj je svaki izraz pun znaËe-nja, da bismo je prouËavali i unosili u svoj praktiËni æivot. ...Ta molitva izraæava bitna pitanja koja trebamo iznijeti svojemnebeskom Ocu. ...

U Gospodnjoj molitvi pouzdanost, snaga i ozbiljnost sje-dinjuju se s krotkoπÊu i strahopoπtovanjem. Ona je izraz bo-æanskog karaktera njezinog Autora. ...

Gospodnja molitva u zajednici zamorna je za one koji jesluπaju i ne priprema srca vjernika za propovijed koja slijedi.Kristova molitva bila je u oπtroj suprotnosti s dugim molitva-ma i njihovim mnogim ponavljanjima. Farizeji su smatrali da

19

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2618

Black

19

Êe biti usliπani ako budu mnogo govorili pa su upuÊivali du-gaËke, zamorne, dosadne molitve.

Kristova uzor-molitva izrazito je suprotna molitvama ne-znaboæaca. U svim laænim religijama, ceremonije i forme za-mijenile su istinsku poboænost i praktiËnu bogobojaznost.

Krist je ukorio knjiæevnike i farizeje zbog njihovih molita-va punih njihove takozvane pravednosti. ... Molitve te vrstekoje se upuÊuju Bogu da bi ih Ëuli ljudi, ne prizivaju nikakavblagoslov od Boga. ... Meutim, poniznost uvijek prepoznajeOnaj koji je rekao: “Ustrajno molite, i dat Êe vam se! Traæite,i naÊi Êete! Kucajte, i otvorit Êe vam se!” (Review and Herald,28. svibnja 1895.)

8. sijeËnja

Molitva koja pobjeuje

“VeÊ u svemu iznesite svoje potrebe Bogu proπnjom imolitvom, sve u zahvalnosti!” (Filipljanima 4,6)

Bog nam je dao duænost da se molimo. Bogatstva svemirapripadaju Njemu. On ima na raspolaganju sva zemaljska i du-hovna blaga i moæe zadovoljiti svaku potrebu iz riznica svojegobilja. Mi dobivamo kruh od Njega; svaki zemaljski blagoslovkoji uæivamo Njegov je dar. Mi ovisimo o Njemu ne samo zazemaljske blagoslove, veÊ i za milost i snagu da ne padnemopod vlast kuπnji. Nama je svakoga dana potreban Kruh æivotakoji nam daje duhovnu snagu i æivot isto onoliko koliko namje potrebna hrana koja odræava naπu tjelesnu snagu i daje namËvrste miπiÊe. Mi smo naËinjeni od slabosti i nedostataka,sumnji i kuπnji; ali moæemo doÊi k Isusu u svojoj potrebi i Onnas neÊe vratiti natrag prazne. Moramo se naviknuti traæiti umolitvi boæansko vodstvo, moramo nauËiti osloniti se na Ono-ga od koga nam dolazi pomoÊ. ...

Mi moramo steÊi duboku, ozbiljnu svijest o svojim potre-bama. Moramo biti svjesni svojih slabosti i svoje ovisnosti oBogu i iziÊi pred Njega sa skruπenom duπom i slomljenimsrcem. Naπe molbe moraju biti upuÊene u savrπenoj ponizno-

20

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2619

Black

20

sti, svaka æelja mora biti dovedena u sklad s Boæjom voljom iNjegova volja mora se ispuniti u nama. ...

Ako budemo hodili u svjetlu kao πto je Krist u svjetlu,moÊi Êemo iziÊi pred prijestolje milosti sa svetom hrabroπÊu.Mi moæemo iznijeti Boæja obeÊanja sa æivom vjerom i traæitiusliπenje naπih molitava. Iako smo slabi i greπni i nedostojni,“Duh nam pomaæe u naπim slabostima”. ... Kada iznesemosvoje molbe, ne smijemo diÊi ruke od njih, veÊ, poput Jakovakada se cijele noÊi hrvao s anelom, reÊi: “NeÊu te pustiti dokme ne blagosloviπ!” — i kao on, i mi Êemo pobijediti. ...

Samo budnoπÊu u molitvi i pokazivanjem æive vjere krπ-Êani mogu saËuvati besprijekornost usred kuπnji kojima ihSotona izlaæe. ... Stalno se obraÊajte svojem srcu jezikom vje-re: “Isus reËe: ‘On Êe me primiti i ja vjerujem Njegovoj rijeËi.Slavit Êu Ga i proslavit Êu Njegovo ime!’” Sotona Êe biti uz vasi πaptati vam da ne osjeÊate nikakvu radost. Odgovorite mu:“Imam sve πto me moæe obradovati jer sam Boæje dijete. Imampovjerenje u Isusa!” (Signs od the Times, 15. svibnja 1884.)

9. sijeËnja

Ukorijenjeni i utemeljeni u Kristu

“K’o palma cvate pravednik i raste ko cedar libanon-ski.” (Psalam 92,13)

“On je kao stablo zasaeno pokraj voda tekuÊica πtou svoje vrijeme plod donosi; liπÊe mu nikad ne vene,sve πto radi dobrim urodi.” (Psalam 1,3)

Ovi tekstovi opisuju sretan poloæaj muπkarca ili æene Ëijaje duπa ukorijenjena i utemeljena u Kristu. Meutim, uvijekpostoji opasnost da Ëovjek bude zadovoljan povrπnim radom;uvijek postoji opasnost da se duπa ne usidri u Bogu, veÊ dazadovoljno pluta amo-tamo kao ærtva Sotoninih kuπnji.

Jeste li poËeli uviati nedostatke svojeg karaktera? Ne-mojte se osjeÊati bespomoÊni i obeshrabreni. Gledajte na Isu-sa koji poznaje svaku vaπu slabost, koji vas saæalijeva zbogsvakog vaπeg nedostatka... Nije nikakva sramota priznati svoje

21

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2620

Black

21

grijehe i odbaciti ih. Sramota poËiva na onima koji znaju svojegrijehe, ali nastavljaju grijeπiti i æaloste dragog Spasitelja svo-jim pogreπnim putovima. Poznavanje svojih mana treba mnogoviπe cijeniti od sretnog uzleta osjeÊaja, jer je to dokaz da BoæjiDuh radi u nama i da su aneli oko nas. ...

U dubokoj skruπenosti zbog grijeha doite do podnoæjakriæa i tamo ostavite svoje terete. Pokaæite kajanje pred Bo-gom jer ste prekrπili Njegov Zakon, pokaæite i vjeru u naπegaGospodina Isusa Krista da Êe vam oprostiti vaπe prijestupe ipomiriti vas s Ocem. Vjerujte u ono πto je Bog rekao; uzmitek srcu Njegova obeÊanja! ...

Zamislite umornog putnika koji koraËa preko vrelog pu-stinjskog pijeska bez ikakvog zaklona koji bi ga zaπtitio oduæarenih sunËevih zraka. Njegova zaliha vode je potroπena ion nema niËega Ëime bi ugasio svoju goruÊu æe. Jezik mu jenatekao; tetura kao da je pijan. Dok misli da je to kraj i da Êepropasti u straπnoj pustinji, pred duhovnim oËima prolaze muslike doma i prijatelja. Iznenada, oni se pojavljuju pred njim iradosno uzvikuju. U daljini, uzdiæuÊi se iznad suhe pjeskovitepustoπi, vidi se palmovo stablo, zeleno i bujno. ...

I kao πto palmovo stablo, crpeÊi hranu iz izvora æive vode,postaje zeleno i bujno usred pustinje, tako i krπÊanin moæecrpsti iz bogate riznice milosti s izvora Boæje ljubavi i voditiumorne duπe koje su pune nemira i gotove da propadnu upustinji grijeha, prema onim vodama iz kojih mogu piti i æivje-ti. (Signs of the Times, 26. lipnja 1884.)

10. sijeËnja

Istaknuti primjeri molitve

“Ako ostanete u meni i ako moje rijeËi ostanu u vama,traæite πto god hoÊete, i bit Êe vam.” (Ivan 15,7)

Molitva je sredstvo stjecanja Boæjih blagoslova koji se nina koji drugi naËin ne bi mogli dobiti. Patrijarsi su bili ljudimolitve i Bog je za njih uËinio velika djela. Kada je Jakovnapustio dom svojeg oca i krenuo u stranu zemlju, molio seu dubokoj poniznosti i Gospodin mu je u noÊno doba odgovo-

22

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2621

Black

22

rio preko vienja. Vidio je ljestve sjajne i blistave, kojima sepodnoæje oslanjalo na zemlju, a vrh dopirao do najviπeg neba.... Poslije se na povratku u dom svojeg oca hrvao s BoæjimSinom cijelu noÊ, sve do svitanja, i pobijedio. Bilo mu je upu-Êeno obeÊanje: “Viπe se neÊeπ zvati Jakov nego Izrael, jer si sehrabro borio i s Bogom i s ljudima i nadvladao si.” (Postanak32,29)

Josip se molio i bio je saËuvan od grijeha iako je bioizloæen utjecajima koji su bili sraËunati da ga odvedu od Boga.Kada je bio izloæen kuπnji da napusti put neporoËnosti ipoπtenja, rekao je: “Pa kako bih ja mogao uËiniti tako velikuopaËinu i sagrijeπiti protiv Boga!”

Mojsije, koji se puno molio, bio je poznat kao najkrotkijiËovjek na licu zemlje. Zbog njegove krotkosti i poniznosti Bogmu je odao priznanje pa je vjerno obavljao visoke, plemenitei svete odgovornosti koje su mu bile povjerene. Dok je vodiosinove Izraelove kroz pustinju, stalno im je prijetila opasnostda budu istrijebljeni zbog svojeg gunanja i buntovniπtva. Me-utim, Mojsije je odlazio pravom Izvoru snage; iznosio je slu-Ëaj pred Gospodina. ...

Daniel je bio Ëovjek molitve i Bog mu je dao mudrosti iËvrstine da se odupre svakom utjecaju koji ga je nastojao od-vuÊi u zamku neumjerenosti. »ak i u svojoj mladosti bio jemoralni div u sili MoÊnoga. ...

U tamnici u Filipi, dok su bili izloæeni okrutnom biËeva-nju, s nogama u kladama, Pavao i Sila molili su se i pjevalihvalu Bogu pa su s Neba bili poslani aneli da ih izbave. Zem-lja se zatresla pod koracima tih nebeskih glasnika, tamniËkavrata su se otvorila omoguÊavajuÊi zatvorenicima slobodu. ...Neprestano bismo trebali razrjeπivati svoje veze sa zemljom iuËvrπÊivati svoje veze s Nebom. (Signs of the Times, 14. kolo-voza 1884.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2622

Black

23

11. sijeËnja

Formalne molitve i molitve vjere

“Kad se molite, ne izgovarajte isprazne rijeËi kao po-gani, koji umiπljaju da Êe biti usliπani zbog svoga na-brajanja.” (Matej 6,7)

Postoje dvije vrste molitve — formalna molitva i molitvavjere. Ponavljanje ustaljenih, uobiËajenih fraza kada srce neosjeÊa nikakve potrebe za Bogom formalna je molitva. ... Tre-bamo paziti da u svim svojim molitvama izgovaramo potrebesvojeg srca i da kaæemo samo ono πto stvarno mislimo. Sveone izabrane rijeËi koje nam stoje na raspolaganju nisu zamje-na za jednu svetu æelju. NajrjeËitije molitve samo su praznoponavljanje ako ne izraæavaju prave osjeÊaje srca. Meutim,molitva koja dolazi iz iskrenog srca, kada se izgovaraju jed-nostavne rijeËi iz duπe kao da traæimo od nekog zemaljskogprijatelja neku uslugu oËekujuÊi da Êe biti uËinjena — to jemolitva vjere. Carinik koji je otiπao u hram da se moli dobarje primjer iskrenog, odanog vjernika. On je osjeÊao da je gre-πnik i njegova velika potreba navela ga je da izrazi svoju vatre-nu æelju. “Boæe, budi milostiv meni greπniku!”

Da bismo razgovarali s Bogom, trebamo imati neπto πtobismo Mu mogli reÊi o svojem stvarnom æivotu. Pred oËimaBeskonaËnoga nalazi se dugaËka, crna lista naπih prijestupa.Popis je potpun; nijedna od naπih uvreda nije zaboravljena.Meutim, Onaj koji je tako prekrasno radio za svoje sluge uproπlosti, sasluπat Êe molitvu vjere i oprostit Êe nam naπeprijestupe. On je obeÊao i On Êe odræati svoju rijeË. ...

Poπto smo iznijeli svoje molbe, sami ih trebamo i usliπati,koliko god je to moguÊe, i ne Ëekati na Boga da uËini za nasono πto mi sami moæemo. ... Boæanska pomoÊ treba biti sje-dinjena s ljudskim naporima, teænjama i energijom. ... Mi sene moæemo odræati molitvama drugih ako sami zanemarimomolitvu jer se Bog za takvo πto nikada nije pobrinuo. »ak nisva boæanska sila ne moæe uzdignuti na Nebo nijednu duπukoja nije spremna uloæiti napore u svoju korist. ...

I dok se tako, korak po korak, budemo penjali blistavimljestvama koje nas vode u Boæji grad, o, koliko Êemo puta biti

23

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2623

Black

24

obeshrabreni, koliko Êemo puta plakati kraj Isusovih noguzbog svojih propusta i svojih poraza. ... Ipak, ne prestajmoulagati napore sa svoje strane. Nebo moæe dosegnuti svatko odnas ako bude æivio u skladu sa Zakonom vrπeÊi Isusovu voljui izrastajuÊi u Njegovo obliËje. Privremeni neuspjesi trebajunas navesti da se joπ ËvrπÊe oslonimo na Krista, da hrabroidemo dalje, odluËno i s nepokolebljivom namjerom. (Signs ofthe Times, 14. kolovoza 1884.)

12. sijeËnja

Biblijska vjera je praktiËna

“Jer vjera Ëista i bez mane pred Bogom i Ocem jest ova:obilaziti sirote i udovice u njihovim nevoljama i dræatisebe neopoganjena od svijeta.” (Jakov 1,27— DK)

Biblijska vjera nije neka odjeÊa koja se moæe oblaËiti iskidati po volji. To je utjecaj koji sve proæima i koji nas navodida budemo strpljivi Kristovi sljedbenici koji su se odrekli se-be, koji Ëine kao πto je On Ëinio, koji hode kao πto je Onhodio. ... Ta vjera uËi nas da pokazujemo strpljenje kada senaemo na mjestima na kojima ljudi prema nama postupajuoπtro i nepravedno. ...

Meutim, ako je Boæja rijeË postala trajno naËelo u naπemæivotu, sve s Ëime Êemo imati posla, svaka rijeË, svako nezna-tno djelo, pokazivat Êe da smo se pokorili Isusu Kristu, da suËak i naπe misli dovedene u pokornost Njemu. Ako se BoæjarijeË primi u srce, ona Êe isprazniti duπu od samodovoljnosti,od oslanjanja na samoga sebe. Naπ æivot postat Êe sila nadobro jer Êe Sveti Duh ispunjavati naπe misli onim πto je Bo-æje. Kristova vjera bit Êe primijenjena na djelu jer Êe naπa voljabiti u savrπenom skladu s Boæjom voljom. ...

“Pregledajte Pisma!” (Ivan 5,39 — DK) Nijedna druga knji-ga neÊe vam dati tako Ëiste, uzviπene, oplemenjujuÊe misli; niiz jedne druge knjige neÊete steÊi tako duboko vjersko isku-stvo. Kada posvetite vrijeme samoispitivanju, poniznoj molitvi,ozbiljnom istraæivanju Boæje rijeËi, Sveti Duh Êe vam biti blizui usadit Êe istinu u vaπe srce. ...

24

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2624

Black

25

Biblija i samo Biblija treba biti pravilo naπe vjere. Ona jelist s drveta æivota; jeduÊi nju, primajuÊi je u svoje misli,postat Êemo sposobni ispuniti Boæju volju. ...

Ako ne primimo Kristovu vjeru hraneÊi se Boæjom rijeËju,neÊemo dobiti pravo da uemo u Boæji grad. HraneÊi se ze-maljskom hranom, oblikujuÊi svoj ukus da voli ono πto jesvjetovno ... neÊemo moÊi cijeniti Ëisto, nebesko strujanje ko-je kruæi Nebom. ...

Isus kaæe: “Jer bez mene ne moæete Ëiniti niπta!” ÆiveÊi uKristu, pripadajuÊi Kristu, dobivajuÊi Kristovu pomoÊ, crpeÊihranu od Krista, mi donosimo rod po uzoru na Krista. Miæivimo i kreÊemo se u Njemu, mi smo jedno s Njime i jednos Ocem. Kristovo ime slavi se u vjernom Boæjem djetetu. I toje biblijska vjera. (Review and Herald, 4. svibnja 1897.)

13. sijeËnja

Uskladite se s Boæjom rijeËju

“Uzalud misli da me πtuje dok nauËava kao moju nau-ku zapovijedi ljudske.” (Matej 15,9)

Oni koji æele spoznati istinu ne moraju se plaπiti istraæi-vanja Boæje rijeËi. Meutim, na pragu istraæivanja Boæje rijeËi,traæitelji istine moraju odbaciti sve predrasude i suzdræati seod svih unaprijed stvorenih miπljenja, otvoriti svoje uπi takoda Ëuju Boæji glas preko Njegovih vjesnika. Omiljena miπlje-nja, ustaljeni obiËaji i navike, sve to treba provjeravati Pismom;i ako se Boæja rijeË protivi vaπim pogledima, tada se radi svojeduπe nemojte boriti protiv Pisma, kao πto mnogi Ëine na pro-past svoje duπe, i ne pokuπavajte ga prilagoditi tako da govoriu prilog vaπim zabludama! Jedino se trebate pitati: ©to je isti-na? a ne: ©to sam dosad vjerovao da je istina? Ne tumaËitePismo u svjetlu svojih dotadaπnjih vjerovanja, nemojte smatra-ti da su istina neke doktrine smrtnih ljudi! Neka vaπe pitanjeglasi: ©to kaæe Pismo? ...

OdluËite u svojim mislima da Êete mijenjati dotadaπnjeteorije ako nisu u skladu s biblijskim doktrinama. Pozvani steuloæiti marljive napore da otkrijete πto je istina. O tome se ne

25

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2625

Black

26

smije razmiπljati kao o nekom teπkom zahtjevu, jer se mora-mo truditi oko svojih zemaljskih i prolaznih blagoslova pa sene moæe oËekivati da Êemo pronaÊi nebeske riznice ako nismospremni kopati u rudniku istine i uporabiti sposobnosti svo-jeg uma i srca da razumijemo. ...

Pazite da ne Ëitate Boæju rijeË u svjetlu pogreπnih uËenja.Upravo su na tom istom tlu Æidovi uËinili kobne pogreπke. Onisu izjavljivali da se Pismo ne smije tumaËiti ni na koji druginaËin osim onako kako su to Ëinili rabini; i dok su umnoæavalisvoje predaje i pravila i odijevali ih u ruho svetosti, Boæja rijeËje zahvaljujuÊi njihovim predajama ostala bez ikakvog utjeca-ja i djelovanja; i da Isus Krist, Boæja RijeË, nije doπao na svijet,ljudski rod izgubio bi svako znanje o pravom Bogu. ...

Sotona ima dobro razraen plan da izopaËi Pismo i da nasnavede da oko Boæje rijeËi podignemo laæne ograde. ... SvetoËke vjere, sve doktrine i vjerovanja, koliko god bili smatranisvetima, moraju se odbaciti ako nisu u skladu s jasnim izjava-ma Boæje rijeËi. (Review and Herald, 25. oæujka 1902.)

14. sijeËnja

Bog Ëuje molitve

“OËi Jahvine gledaju pravedne, uπi mu sluπaju vapajenjihove.” (Psalam 34,16)

Ne nalazimo se uvijek u poloæaju da moæemo uÊi u svojusobu i potraæiti Boga u molitvi, ali nema ni vremena ni mjestakoje je nepriliËno da se uputi molba Bogu. Ne postoji niπta πtobi nas moglo sprijeËiti da podignemo svoje srce u duhu iskre-ne molitve. U mnoπtvu na ulici ili na poslu moæemo uputitimolbu Bogu i zatraæiti boæansko vodstvo kao πto je uËinioNehemija kada je iznosio svoj zahtjev kralju Artakserksu. Kli-jet razgovora moæe se pronaÊi gdje god se nalazili. Vrata naπegsrca moraju stalno biti otvorena i stalno moramo upuÊivatipoziv Isusu da doe i prebiva u naπoj duπi kao naπ nebeskigost.

Iako oko nas moæe vladati zagaeno, neËisto ozraËje, mine moramo udisati njegovo πtetno isparavanje, veÊ moæemo

26

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2626

Black

27

æivjeti u Ëistom ozraËju Neba. Mi moæemo zatvoriti sva vrataneËistim i nesvetim mislima, uzdiæuÊi svoju duπu u Boæjuprisutnost putem iskrene molitve. Oni Ëija su srca otvorena daprime pomoÊ i blagoslov od Boga, hodit Êe u svetijem ozraËjuod onoga koje vlada na zemlji i odræavat Êe neprekidnu vezus Bogom. ... Srce neprestano treba biti proæeto dubokom æe-ljom da osjeti prisutnost i milost Isusa Krista, tako da duπadobije boæansko prosvjetljenje i nebesku mudrost.

Mi trebamo steÊi odreenije poglede na Isusa, moramopotpunije razumjeti vrijednost vjeËnih stvarnosti. Ljepota sve-tosti treba ispuniti srca Boæjeg naroda isto onako prirodnokao πto se cvijet okreÊe prema suncu. Suncokret okreÊe svojelice Suncu. Kad biste ga okrenuli od svjetlosti, on bi se zao-kretao svojom stabljikom sve dok svoje latice ne bi okrenuoprema blistavim zrakama sunca. Neka se isto tako i svatko tkoje predao svoje srce Bogu okrene prema Suncu pravednosti iæeljno nastoji primiti blistave zrake slave koja sjaji s lica IsusaKrista. ...

Gospodin nema nikakvu obvezu da nam osigurava svojunaklonost, ali nam je ipak dao svoju rijeË da Êe ispuniti svojdio ugovora ako se mi budemo usuglasili s uvjetima koji suobjavljeni u Pismu. Muπkarci i æene Ëesto daju obeÊanja, ali ihne ispunjavaju. Vrlo Ëesto smo ustanovili da smo se, oslanja-juÊi se na druge, oslonili na slomljenu trsku; ali Gospodinnikada neÊe razoËarati duπu koja vjeruje u Njega. (Signs of theTimes, 18. prosinca 1886.)

15. sijeËnja

Molite se bez prestanka

“Molite u jedinstvu s Duhom u svakoj prigodi, i k tomebdijte sa svom ustrajnoπÊu i svakovrsnom molitvom zasve svete.” (Efeæanima 6,18)

Nismo uvijek u prilici da moæemo uÊi u svoju klijet ipotraæiti Boga u molitvi, ali ne postoji ni vrijeme ni mjesto nakojem bi bilo neprikladno uputiti molbu Bogu. Nema niËegaπto bi nas moglo sprijeËiti da podignemo svoje srce u iskrenoj

27

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2627

Black

28

molitvi. U mnoπtvu na ulici ili usred nekog poslovnog pot-hvata, moæemo uputiti molitvu Bogu i zatraæiti Njegovo bo-æansko vodstvo, isto onako kao πto je uËinio Nehemija dok jeiznosio svoju molbu kralju Artakserksu. Klijet za razgovormoæemo imati bez obzira na to gdje se nalazimo. Vrata naπegasrca stalno moraju biti otvorena kao i naπ poziv upuÊen Nebuda Isus doe i prebiva kao nebeski gost u naπem æivotu.

Iako nas moæe okruæivati zagaeno, pokvareno ozraËje,mi ne moramo udisati njegova πtetna isparenja jer moæemoæivjeti u Ëistom ozraËju Neba. Mi moæemo zatvoriti sva vrataneËistim i nesvetim mislima uzdiæuÊi duπu u Boæju prisutnostsvojom iskrenom molitvom. Oni Ëija su srca otvorena za pri-manje pomoÊi i blagoslova od Boga, hodit Êe u svetijem ozra-Ëju od onoga koje ih okruæuje na Zemlji i odræavat Êe stalnuvezu s Bogom. ... Srce treba neprestano pokazivati æelju zaIsusovom prisutnoπÊu i miloπÊu kako bi duπa mogla steÊi bo-æansko prosvjetljenje i nebesku mudrost.

Mi trebamo steÊi puno jasniju spoznaju o Isusu i potpu-nije razumijevanje vrijednosti vjeËnih stvarnosti. Uzviπena sve-tost treba ispunjavati srce Boæjeg naroda. Da bismo to posti-gli, trebamo teæiti za boæanskim otkrivenjem nebeskih stvar-nosti. ...

Mi se moramo dræati tako blizu Boga da Mu se u svakojneoËekivanoj nevolji moæemo obratiti u svojim mislima, istotako prirodno kao πto se cvijeÊe okreÊe prema suncu. Sunco-kret uvijek okreÊe svoje lice prema suncu. Ako ga okrenete odsvjetla, on Êe svoju stabljiku vratiti u poloæaj u kojem Êe nje-gove latice biti izloæene sjajnim sunËevim zrakama. Tako i svikoji su predali svoje srce Bogu, trebaju se okrenuti premaSuncu Pravednosti i æeljno usmjeriti pogled prema Nebu da biprimili sjajne zrake slave koja blista s Isusovog lica.

Gospodin nema nikakvu obvezu da nam daruje svoju na-klonost, ali je zajamËio svojom rijeËju da Êe, ako se uskladimos uvjetima koji su navedeni u Pismu, i On ispuniti svoj diougovora. Ljudi Ëesto daju obeÊanja, ali ih ne ispunjavaju. »e-sto smo ustanovili da smo se, oslanjajuÊi se na druge, osla-njali na slomljenu trsku; ali Gospodin nikada neÊe razoËaratiduπu koja je povjerovala u Njega. (Signs of the Times, 16.prosinca 1889.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2628

Black

29

16. sijeËnja

Sila molitve

“»vrsta je svijest njegova i trajno Êeπ mu spasenjedati, jer se uzda u tebe.” (Izaija 26,3 — ©ariÊ)

Molitva Velikom LijeËniku za iscjeljenje duπe donosi Boæjiblagoslov. Molitva nas sjedinjuje jedne s drugima i s Bogom.Molitva dovodi Isusa u naπu blizinu i daje novu snagu i novumilost klonuloj, zbunjenoj duπi. Molitvom su bolesni bili ohra-breni da vjeruju da Êe Bog sa suÊuti pogledati na njih. Zrakasvjetla prodire do beznadne duπe i postaje miris æivota naæivot. Molitva je “osvojila kraljevstva, izvrπila pravdu, postiglaobeÊanja, zatvorila usta lavovima, ugasila æestinu ognja” (He-brejima 11,33.34) — i mi Êemo znati πto to znaËi kada budemosluπali izvjeπtaje muËenika koji su umrli za svoju vjeru —“nagnaπe u bijeg tue bojne redove”.

Mi Êemo sluπati o tim pobjedama kada Zapovjednik naπegspasenja, slavni nebeski Kralj, otvori izvjeπtaje pred onima zakoje Ivan kaæe: “Oni dooπe iz nevolje velike i oprali su haljinesvoje i ubijelili ih u krvi JaganjËevoj.” ...

Krist, naπ Spasitelj, bio je kuπan u svemu kao i mi, ali jebio bez grijeha. Uzeo je ljudsku narav, postao je naizgled kaoËovjek i imao je ljudske potrebe. ...

Molitve su prethodile svakom dijelu Njegove sluæbe i po-sveÊivale ga. On je razgovarao sa svojim Ocem sve do krajasvojeg æivota; i kada je visio na kriæu, s Njegovih usana izviose gorki usklik: “Boæe moj, Boæe moj, zaπto si me ostavio?” Aonda je, glasom koji je dopirao do krajeva zemlje, povikao:“OËe, u ruke tvoje predajem duh svoj!” ... NoÊni trenuci moli-tve koje je Spasitelj provodio u gorama ili u pustinji pripremilisu ga za nevolje s kojima se morao suoËiti u danima kojidolaze. ...

Sve je moguÊe onima koji vjeruju. Nijedan od onih kojidolaze pred Gospodina u iskrenosti svojeg srca neÊe biti ra-zoËaran. Kako je prekrasno πto se moæemo moliti uspjeπno,πto nedostojni, greπni smrtnici imaju pravo uputiti svoje zah-tjeve Bogu. ... Mi izgovaramo rijeËi koje dopiru do prijestoljaVladara svemira. (Review and Herald, 30. listopada 1900.)

28

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2629

Black

30

17. sijeËnja

Bog nam govori

“Zar nije srce gorjelo u nama dok nam je putem govo-rio i tumaËio Pisma!” (Luka 24,32)

Nakon Kristove smrti, dvojica Njegovih uËenika na putu izJeruzalema u Emaus, razgovarala su o prizorima raspeÊa. Pri-druæio im se sam Krist, a oæaloπÊeni Ga putnici nisu prepo-znali. Njihova vjera umrla je zajedno s njihovim Gospodinomi njihove oËi, zaslijepljene nevjerovanjem, nisu uspjele prepo-znati uskrslog Spasitelja. Isus, hodajuÊi zajedno s njima, æelioim se otkriti, ali im je pristupio samo kao suputnicima rekav-πi: “©to to putem pretresate meu sobom?” ZaËueni tim pi-tanjem, upitali su Ga je li On stranac u Jeruzalemu kada nijeËuo da je prorok, silan u rijeËima i djelima, razapet. “A mi senadasmo da je on onaj koji ima otkupiti Izraela!” — dodali suæalosno.

“O bezumni i srca spora da vjerujete πto god su prorocinavijestili!” — obratio im se Krist. “Nije li trebalo da Krist sveto pretrpi te ue u svoju slavu? PoËevπi tada od Mojsija i svihproroka, protumaËi im πto u svim Pismima ima o njemu.” ...

UËenici su izgubili iz vida dragocjena obeÊanja povezanas proroËanstvima o Kristovoj smrti, ali kada ih je On podsjetiona njih, vjera je oæivjela i poπto im se Krist otkrio, uskliknulisu: “Nije li gorjelo srce u nama dok nam je putem govorio, doknam je otkrivao Pisma?”

Kada bismo i mi istraæivali Pisma, i naπa bi srca gorjela unama dok bi se istine otkrivene u njima otvarale za naπe ra-zumijevanje. Naπa nada bi zablistala dok bismo se hvatali zadragocjena obeÊanja razbacana kao biseri u cijelome Svetompismu. Dok bismo prouËavali povijest patrijarha i proroka, lju-di koji su voljeli Boga i koji su Ga se bojali, koji su hodili sNjime, i naπe bi duπe zablistale duhom koji je njih oæivljavao....

Postavlja se pitanje: ©to je uzrok nedostatku duhovne sna-ge u naπim crkvama? Odgovor glasi: Mi dopuπtamo svojimmislima da odlutaju daleko od Boæje rijeËi. ... RijeË æivogaBoga nije samo zapisana, veÊ i izgovorena. Boæji glas nam se

29

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2630

Black

31

obraÊa isto tako sigurno kao da ga Ëujemo svojim uπima. Kadabismo to shvatili, s kakvim bismo strahopoπtovanjem otvaraliBoæju rijeË i s kakvom bismo ozbiljnoπÊu istraæivali njezinestranice. (Review and Herald, 31. oæujka 1903.)

18. sijeËnja

ProuËavanje Biblije jaËa um

“Evo, Ëeznem za naredbama tvojim: pravdom me svo-jom poæivi.” (Psalam 119,40)

Bibliji nije mjesto meu knjigama ovoga svijeta, iako jenjezino prouËavanje beskrajno vaæno za duπe muπkaraca i æe-na. Dok istraæujemo njezine stranice, naπa maπta se susreÊes veliËanstvenim i vjeËnim prizorima. Mi gledamo Isusa, BoæjegSina, kako dolazi na naπ svijet, kako se upuπta u tajanstvenisukob koji je uzbunio sile tame. O, kako je to prekrasno,skoro nevjerojatno, da je beskrajni Bog dopustio takvo poni-æenje svojega Sina da bismo mi mogli biti uzdignuti pokrajNjega na Njegovom prijestolju. Neka svi prouËavatelji Pismarazmiπljaju o toj velikoj Ëinjenici, i nakon prouËavanja Biblijebit Êe oËiπÊeni, uzdignuti i oplemenjeni. ...

U cijeloj objavi raπtrkani su izvori nebeske istine, mira iradosti. Ovi radosni izvori istine stoje na dohvat ruke svakomtraæitelju. Nadahnuta RijeË, kada se srce njome bavi, postat ÊesliËna potocima æive vode. ... Kada god prouËavamo Bibliju sasrcem koje je sklono molitvi, Sveti Duh je blizu i otkrit Êe namznaËenje rijeËi koje Ëitamo. ...

Otvaranje Boæje rijeËi uvijek je praÊeno silnim otvaranjemi poveÊanjem ljudskih sposobnosti jer dolazak Boæje rijeËi do-nosi svjetlo. ...

Ako stupovi naπe vjere ne izdræe ispit istraæivanja, onda jevrijeme da to znamo jer je ludo da ostanemo ukorijenjeni usvojim idejama i da mislimo kako se nitko ne smije uplitati unaπe miπljenje. Neka se sve iznese pred sud Biblije jer je onajedino pravilo vjere i doktrine.

Mi moramo prouËavati istinu sami za sebe; nijednoj æivojduπi ne smijemo dopustiti da misli umjesto nas, tko god ta

30

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2631

Black

32

osoba bila ili na kakvom se poloæaju nalazila ili na kakvom Êebiti. Mi ne smijemo gledati ni na jedno ljudsko biÊe kao nasavrπeno mjerilo za nas. Mi se trebamo meusobno savjetovatii biti ovisni jedni o drugima, ali u isto vrijeme trebamo sesluæiti sposobnoπÊu koju smo dobili od Boga da otkrijemo πtoje istina.

Svaki pojedini meu nama treba traæiti od Boga boæanskoprosvjetljenje kako bismo mogli razviti karakter koji Êe izdræa-ti ispit dana Gospodnjeg. (Signs of the Times, 30. sijeËnja 1893.)

19. sijeËnja

Vaænost osobnog prouËavanja

“Pokaæi mi put odredaba svojih i o Ëudesima Êu tvojimrazmiπljat’.” (Psalam 119,27)

Biblija se nalazi na najviπem mjestu meu knjigama usvijetu, jer je njezino prouËavanje beskrajno vaæno za æivotmuπkaraca i æena. IstraæujuÊi njezine stranice, maπta se su-oËava s veliËanstvenim i vjeËnim prizorima. Mi promatramoIsusa, Boæjega Sina, kako dolazi na naπ svijet i kako se uklju-Ëuje u tajanstveni sukob u kojem je porazio sile tame. O, kakoje uzviπena, kako je skoro nevjerojatna spoznaja da je besko-naËni Bog pristao na poniæenje svojega Sina da bismo mi mo-gli biti uzdignuti pokraj Njega na Njegovom prijestolju. Nekasvi koji prouËavaju Pismo razmiπljaju o toj velikoj Ëinjenici, inakon prouËavanja Biblije bit Êe oËiπÊeni, uzdignuti i opleme-njeni. ...

U cjelokupnoj objavi mogu se naÊi snaæni izvori nebeskeistine, mira i radosti. Tim okrepljujuÊim izvorima istine mogupristupiti svi koji ih traæe. Nadahnute rijeËi, dok o njima raz-miπljamo u svojem srcu, bit Êe kao æivi potoci koji istjeËu izrijeke æivota. ... Kada god prouËavamo Bibliju s molitvom izsrca, Sveti Duh je blizu nas i otkriva nam znaËenje rijeËi kojeËitamo. ...

Otvaranje Boæje rijeËi uvijek prati znaËajni razvitak i jaËa-nje ljudskih sposobnosti jer pojavljivanje Boæjih rijeËi donosisvjetlo. ...

31

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2632

Black

33

Ako stupovi naπe vjere ne mogu izdræati ispitivanje, vrije-me je da toga postanemo svjesni jer bi bilo nerazumno da seutvrujemo u naπim idejama i mislimo da se nitko ne moæesuprotstaviti naπem miπljenju. Neka se svatko prihvati Biblijejer je ona jedino pravilo vjere i doktrine.

Svatko za sebe mora prouËavati istinu, nijedna æiva osobane smije se osloniti na drugoga da taj misli umjesto nje, tkogod on bio ili na kakvom se poloæaju nalazio. Mi ne smijemogledati ni na jedno ljudsko biÊe kao savrπeno mjerilo za sebe.Trebamo se savjetovati, biti blagi jedni prema drugima, ali seistodobno trebamo sluæiti sposobnoπÊu koju nam je Bog daoi nauËiti πto je istina.

Svaki pojedinac meu nama mora gledati u Boga i traæitiboæansko prosvjetljenje, kako bi svatko od nas osobno mogaoizgraivati svoj karakter koji Êe moÊi opstati za vrijeme kuπ-nje u Dan Gospodnji. (Signs of the Times, 6. veljaËe 1893.)

20. sijeËnja

Isus nam otkriva Oca

“Ja sam objavio ime tvoje ljudima koje si mi dao izsvijeta. Tvoji su bili. Meni si ih dao, i dræali su tvojurijeË.” (Ivan 17,6)

Ako siromaπni i neobrazovani nisu sposobni razumjetiBibliju, onda je Kristovo poslanje na ovome svijetu bilo besko-risno, jer On kaæe: “Na meni je Duh Gospodnji, jer me poma-zao. Poslao me da donesem Radosnu vijest siromasima, danavijestim osloboenje zarobljenicima i vraÊanje vida slijep-cima, da oslobodim potlaËene.” (Luka 4,18) Zapovijed da pro-uËavaju Pismo Krist nije uputio samo farizejima i knjiæevnici-ma, veÊ i velikom mnoπtvu obiËnog puka koji se okupljao okoNjega.

Ako Bibliju ne mogu razumjeti svi ljudi, bez obzira na tojesu li bogati ili siromaπni, onda doista ne bi bilo potrebe zaSpasiteljevom naredbom da svi pretraæuju Pismo! Kakva bikorist bila od istraæivanja neËega πto se ne moæe razumjeti?

32

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2633

Black

34

Duænost svake razumne osobe jest da istraæuje Pismo!Svaki pojedinac mora saznati sa sigurnoπÊu uvjete pod kojimase spasenje nudi. ...

Farizeji i vjerski voe tako su pogreπno predstavili Boæjikarakter da je Krist morao doÊi na svijet predstaviti Oca. So-tona je svojom lukavoπÊu uspio navesti muπkarce i æene danjegove osobine pripiπu Bogu; ali je Spasitelj odagnao dubokutamu kojom je Sotona obavio Boæje prijestolje da bi zaustavioblistave zrake milosti i ljubavi koje nam dolaze od Boga. ...

Krist je uzeo ljudsku narav da svjetlo i sjaj boæanske lju-bavi ne bi zasjenili ljudski rod. Kada se Mojsije molio: “Pokaæimi slavu svoju!” (Izlazak 33,18) Bog ga je stavio u pukotinu ustijeni i tek onda je proπao pokraj njega. Kada je Filip zatraæiood Isusa da mu pokaæe Oca, Isus je odgovorio: “Tko je vidiomene, vidio je i Oca!”

Jednostavnim jezikom Spasitelj je uËio svijet da su nje-ænost, suÊut i ljubav koje je On pokazao prema ljudskom ro-du, istinske osobine Njegovog nebeskog Oca. Svaka doktrinamilosra koje je iznosio, svako obeÊanje o radosti, svako djeloljubavi, svaka boæanska privlaËnost koju je pokazao, sve je toimalo svoj izvor u Ocu svih nas. U Osobi Isusa Krista mi smovidjeli vjeËnog Boga koji je vezan pothvatom beskrajne milostiprema greπnom rodu. (Signs of the Times, 20. kolovoza 1894.)

21. sijeËnja

Duænost upravitelja

“Tko dijeli, neka dijeli dareæljivo!” (Rimljanima 12,8)

Velikoduπnost je duænost koja se ni na koji naËin ne smi-je zanemariti; ali neka se ni siromaπni ni bogati ni za trenutakne zavaravaju miπljenjem da njihovi prilozi Bogu mogu doni-jeti pomirenje za njihove karakterne nedostatke. Veliki apo-stol kaæe: “Kad bih na hranu siromasima razdao sve svojeimanje, kad bih tijelo svoje predao da se saæeæe, a ljubavi nebih imao, niπta mi koristilo ne bi.” (1. KorinÊanima 13,3)

Upravo zato da bi u nama razvio duh velikoduπnosti, Go-spodin traæi naπe darove i priloge. On ne ovisi o nama i naπim

33

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2634

Black

35

sredstvima da bi podupirao svoje djelo. On sam izjavljuje pre-ko proroka: “Jer je moje sve gorsko zvijerje i stoka na plani-nama na tisuÊe!”

Bog je mogao uËiniti da aneli budu poslanici Njegoveistine. Mogao je proglasiti svoju volju kao πto je objavio Zakonsa Sinaja, svojim vlastitim glasom. Meutim, On je odluËiouporabiti muπkarce i æene da obave taj posao. I jedino kadaispunjavamo boæansku namjeru s kojom smo stvoreni, æivotÊe nam biti na blagoslov. Sva bogatstva koja su nam povjerenapokazat Êe se kao prokletstvo ako ih ne uporabimo za zado-voljenje svojih vlastitih svakidaπnjih potreba i potreba siroma-πnih oko nas, ali i za proslavljanje Boga time πto Êemo una-prijediti Njegovo djelo na Zemlji.

VeliËanstvo Neba odreklo se svojeg visokog zapovjedniË-kog poloæaja, svoje slave s Ocem, pa Ëak i svojeg æivota da binas spasilo. A sada, πto Êemo mi uËiniti za Njega? SaËuvajBoæe da oni koji sebe smatraju Njegovom djecom æive samo zasebe! ... Prvo i najbolje od svega s pravom pripada Njemu. ...Upravo u ovom æivotu On zahtijeva da svi naπi talenti buduponueni trgovcima. ...

Ne bismo trebali gledati na desetinu kao na granicu svojevelikoduπnosti. Od Hebreja se traæilo da donose Gospodinumnogobrojne darove osim desetine; zar neÊemo i mi, koji uæi-vamo blagoslove Evanelja, uËiniti bar isto toliko da podupre-mo Boæje djelo kao πto se Ëinilo u prethodnom, manje blago-slovljenom sustavu? I dok se djelo za ovo vrijeme πiri po svojZemlji, pozivi za pomoÊ stalno se umnoæavaju. ...

Sve dok sami ne poæelimo da beskrajni Otac prestaneizlijevati svoje darove na nas, ne bismo smjeli uskliknuti: Zarnema kraja tom davanju? Ne samo da bismo morali vjernoodvajati za Boga naπe desetine, za koje On tvrdi da Mu pripa-daju, veÊ bismo trebali donositi i svoj prilog Njegovoj riznici uobliku dara zahvalnosti. Donosimo radosna srca naπem Stvo-ritelju prvine od svega Njegovog obilja — naπe najizabranijeimanje, naπu najbolju i najsvetiju sluæbu. (Review and Herald,9. veljaËe 1886.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2635

Black

36

22. sijeËnja

NaËinite sebi riznice na Nebu

“Nego sabirajte sebi blago na nebu gdje ga ni moljacni ra ne izgriza, gdje lopovi ne prokopavaju zidova ine kradu! Jer gdje ti je blago, tu Êe ti biti i srce.”(Matej 6,20.21)

©to Êu jesti? ©to Êu piti? U πto Êu se odjenuti? To supitanja koja zaokupljaju misli muπkaraca i æena, dok se onoπto je vjeËno izbacuje iz njihove raËunice. Ima onih koji negledaju na Gospodina Isusa Krista kao na jedinu nadu svijeta.... Oni za koje je On umro zauzeti su prikupljanjem prolaznihstvari koje se neÊe traæiti od njih. U isto vrijeme oni zanema-ruju pripremu karaktera koji Êe ih osposobiti za boravak ustanovima koje je On kupio za njih plativπi beskrajnu cije-nu. ...

Kada prolazna pitanja zaokupe misli i privuku pozornost,sva snaga Ëovjekovog biÊa troπi se na sluæenje sebi i mi gleda-mo na bogosluæje koje smo duæni Bogu kao na neπto be-znaËajno. Vjerski interesi podloæeni su svijetu. Meutim, Isus,koji je platio otkupninu za duπe pripadnika ljudske obitelji,zahtijeva da prolazne interese pokore nebeskim interesima.On æeli da prestanu nagomilavati zemaljska blaga, troπiti svojnovac na raskoπne predmete, okruæivati se onim πto im nijepotrebno. ...

Kada odluËimo sabirati sebi blago na Nebu, naπ Êe sekarakter oblikovati po ugledu na Krista. Svijet Êe vidjeti dasmo svoje planove i nade posvetili unapreivanju istine i spa-πavanju duπa koje propadaju. ...

SabiruÊi sebi blago na Nebu, stupamo u æivu vezu s Bo-gom kojemu pripada sve blago na Zemlji i koji nam daje svezemaljske blagoslove bitne za æivot. Svaka duπa moæe sebiosigurati vjeËnu baπtinu. ... Najviπa je mudrost da æivimo natakav naËin da si osiguramo vjeËni æivot. To moæemo uËinititako πto neÊemo æivjeti u svijetu za sebe veÊ za Boga, preba-cujuÊi svoje imanje na mjesto gdje ono nikada neÊe propasti.SluæeÊi se svojim imanjem za napredak Boæjeg djela, naπenesigurno bogatstvo stavljamo u nepropadljivu banku. ... Sva-

34

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2636

Black

37

ka ærtva uËinjena s namjerom da donesemo blagoslov drugi-ma, svako prilaganje sredstava za sluæbu Bogu znaËi sabira-nje blaga u nebesku riznicu. (Review and Herald, 7. travnja1896.)

23. sijeËnja

Dat Êu vam nove misli

“Dat Êu vam novo srce!” (Ezekiel 36,26)

U Bibliji je otkrivena Boæja volja. Ova knjiga trebala je usva vremena sluæiti kao Gospodnje otkrivenje. Boæanske rijeËibile su povjerene ljudskim biÊima kao sila od Boga. IstineBoæje rijeËi nisu samo miπljenje, to su izreke Najviπega. Onikoji te istine uËine dijelom svojeg æivota, postaju u svakomsmislu nova stvorenja. Njima nisu dane nove umne sposobno-sti, veÊ je uklonjena tama koja je zahvaljujuÊi neznanju i grije-hu zamagljivala njihovo razumijevanje.

RijeËi: “Dat Êu vam novo srce!” znaËe: “Dat Êu vam novemisli!” Ova promjena srca uvijek je praÊena jasnim razumi-jevanjem krπÊanske duænosti, razumijevanjem istine. JasnoÊanaπih pogleda o istini bit Êe u skladu s naπim razumijevanjemBoæje rijeËi. Oni koji Pismu posvete veliku pozornost, koji mubudu pristupali s molitvom, steÊi Êe jasno shvaÊanje i zdravoprosuivanje, kao da su obraÊajuÊi se Bogu dostigli viπi stu-panj inteligencije.

Ako se prouËava i primjenjuje onako kako treba, BoæjarijeË dat Êe nam svjetlo i znanje. Njezino prelistavanje ojaËatÊe razumijevanje. DolazeÊi u dodir s najËistijim, najuzviπeni-jim istinama, um se razvija, ukus oplemenjuje.

Mi Bibliji dugujemo znanje o najstarijoj povijesti naπegasvijeta, o stvaranju ljudskog roda, ali i o padu u grijeh. Uklo-nite li Boæju rijeË, ne moæemo oËekivati niπta drugo nego dabudemo prepuπteni bajkama i nagaanjima i slabljenju inte-lekta koji je sigurna posljedica njegovanja zabluda.

Nama je potrebna autentiËna povijest podrijetla Zemlje,Luciferova pada, dolaska grijeha na svijet. Bez Biblije bili bi-smo zalueni laænim teorijama.

35

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2637

Black

38

Um bi bio podloæan tiraniji praznovjerja i laæi. ... Gdje godse naπli, krπÊani mogu odræavati vezu s Bogom. I mogu uæivatiu dubini svetog nauka. ...

Priklonite se RijeËi: “Pisano je!” Izagnajte iz svojih misliopasne, nametljive teorije koje Êe, ako se prihvate, dræati misliu okovima tako da neÊemo moÊi postati nova stvorenja u Kri-stu. (Review and Herald, 10. studenoga 1904.)

24. sijeËnja

Vrijeme za stalnu molitvu

“»as je, o Jahve, da se javiπ: oskvrnuπe Zakon tvoj.”(Psalam 119,126)

Gospodin Êe uskoro doÊi. Pokvarenost i buntovniπtvo, na-silje i zloËin ispunjavaju svijet. Jauci napaÊenih i potlaËenihuzdiæu se Bogu i traæe pravdu. Umjesto da popuste zbog Boæjestrpljivosti i podnoπenja, bezakonici jaËaju u svojem tvrdo-glavom buntovniπtvu. Vrijeme u kojemu æivimo izrazito je po-kvareno. Vjerska suzdræanost je odbaËena, ljudi odbacuju Bo-æji zakon kao nedostojan njihove pozornosti. Prema svetomZakonu pokazuje se neuobiËajeni prijezir.

Bog nam je milostivo poklonio vrijeme predaha. Svakusilu koju nam je Nebo darovalo treba uporabiti za obavljanjedjela koje nam je Gospodin odredio za one koji propadaju uneznanju. Opomena treba odjeknuti u svim dijelovima svijeta.Ne smije biti nikakvog odgaanja. Istina se mora propovijedatiu mraËnim dijelovima Zemlje. S preprekama se moramo suo-Ëiti i moramo ih ukloniti. Treba obaviti veliko djelo, i to djelopovjereno je onima koji poznaju istinu za ovo vrijeme.

Sada je vrijeme da se uhvatimo za ruku koja nam dajesnagu. Davidova molitva treba postati molitva propovjednika ivjernika: “Vrijeme je da Jahve radi; oboriπe zakon tvoj! Izmeutrijema i ærtvenika neka tuæe sveÊenici, sluge Jahvine. Nekamole: ‘Smiluj se, Jahve, svojem narodu! Ne prepusti baπtinesvoje sramoti, poruzi naroda. Zaπto da se kaæe meu narodi-ma: Gdje im je Bog?’” (Joel 2,17) Bog je uvijek radio u koristsvoje istine. Misli bezakonika, neprijatelja Crkve, podloæni su

36

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2638

Black

39

Njegovoj sili i Njegovoj nadmoÊnoj promisli. On moæe djelovatina srca dræavnika, gnjev onih koji mrze Njegovu istinu i Nje-gov narod moæe biti odvraÊen kao πto vode rijeke mogu bitipreusmjerene ako On tako odredi.

Molitva pokreÊe ruku SvemoguÊega. Onaj tko postavlja ured zvijezde na nebu, Ëije rijeËi vladaju valovima velikog bez-dana — isti beskrajni Stvoritelj radit Êe u korist svojeg narodaako Ga vjerom bude prizivao. On Êe suzbiti sve sile tame doksvijetu ne bude objavljena opomena i dok svi koji je æele pri-hvatiti ne budu pripravljeni za Njegov dolazak. (Review andHerald, 14. prosinca 1905.)

25. sijeËnja

Boæja rijeË je naπe svjetlo

“Tvoja rijeË nozi je mojoj svjetiljka i svjetlo mojoj sta-zi.” (Psalam 119,105)

Imam jasnu poruku od Gospodina za narod koji tvrdi davjeruje u istinu za ovo vrijeme. ...

Biblija je Boæja poruka Njegovom narodu. Dok prouËava-mo ove æive rijeËi, trebamo imati na umu da se njima BogobraÊa svojem narodu. Moramo se potruditi da ta RijeË posta-ne naπ savjetnik. ... Da smo shvatili vaænost prouËavanja Pi-sma, koliko bismo ga marljivije prouËavali! ... »itali bismo gai prouËavali kao sigurno svjedoËanstvo πto Bog oËekuje odnas.

Bibliju trebamo prouËavati s posebnim zanimanjem, jerona sadræi najdragocjenije informacije koje smrtna biÊa mogudobiti ukazujuÊi nam na naËin kako se trebamo pripremiti zadolazak Sina »ovjeËjeg na nebeskim oblacima, kako da odba-cimo grijeh, kako da obuËemo bijelu odjeÊu karaktera koja Êenam omoguÊiti da uemo u stanove za koje je Krist rekaosvojim uËenicima da ih ide pripremiti za njih. ...

Ako ne primimo Boæju rijeË kao hranu svoje duπe, neÊemodobiti najveÊe blago koje je pripremljeno za muπkarce i æene,jer je Boæja rijeË poruka svakoj duπi. ... Ako je posluπamo, onaÊe nam dati duhovnu snagu i æivot. »ista, duhovna rijeka koja

37

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2639

Black

40

ulazi u æivot kao æivo iskustvo, donosi vjeËni æivot onomu tkoje prima.

Boæja rijeË je naπe svjetlo. To je Kristova poruka Njegovimsubaπtinicima koji su otkupljeni uz cijenu Njegove krvi. Onaje napisana za naπe usmjerenje i ako tu RijeË prihvatimo kaosvojeg savjetnika, nikada neÊemo skrenuti na krivi put. ...

Duhovni æivot izgrauje se hranom koja se daje mislimai ako jedemo hranu koju nam pruæa Boæja rijeË, posljedica Êebiti duhovno i duπevno zdravlje. ...

Svatko od nas odreuje svoju vjeËnu sudbinu; potpuno jeu naπim rukama hoÊemo li steÊi vjeËni æivot. HoÊemo li oæivitipouke objavljene u Boæjoj rijeËi, velikom udæbeniku æivota?Ona je najveÊi, a ipak najjednostavnije napisan i lako razum-ljiv udæbenik koji je ikada ponuen ljudskim biÊima. To jejedina knjiga koja Êe pripremiti muπkarce i æene za æivot kojise mjeri s Boæjim æivotom. (Review and Herald, 22. oæujka1906.)

26. sijeËnja

RijeË u ljudskom obliku

“Jer ih je uËio kao onaj koji ima vlast, a ne kao njihoviknjiæevnici.” (Matej 7,29)

Odjeven u ljudsko ruho, Boæji Sin se izjednaËio s onimakoje je æelio spasiti. U Njemu nije bilo ni traga greπnosti; Onje uvijek bio neporoËan i neokaljan, a ipak je uzeo naπu gre-πnu narav. Zaogrnuvπi svoje boæanstvo u ljudskost da bi semogao druæiti s greπnim ljudskim rodom, æelio je ljudima po-novno vratiti ono πto su Adam i Eva neposluπnoπÊu izgubili zasebe i za svijet. Svojim karakterom svijetu je prikazao Boæjikarakter; nije ugaao sebi, veÊ je proπao ËineÊi dobro. CijeliNjegov æivot tijekom viπe od trideset godina bio je povijestËiste, nesebiËne velikoduπnosti.

Je li Ëudno πto su oni koji su Ga sluπali bili zadivljeniNjegovim naukom? “UËio ih je kao onaj koji ima vlast, a nekao njihovi pismoznanci.” Nauk knjiæevnika i farizeja bio jeneprestano ponavljanje bajki i djetinjih predaja. Njihova miπ-

38

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2640

Black

41

ljenja i obredi oslanjali su se na autoritet prastarih naËela irabinskih izreka, koje su bile bezvrijedne i niπtavne. Krist senije bavio slabaπnim, bljutavim izrekama i ljudskim teorijama.IznoseÊi znaËajne teme, svojim se sluπateljima obraÊao kaoOnaj koji ima vlast i Njegovi su pozivi unosili osvjedoËenje unjihova srca. OpÊe miπljenje koje su izraæavali mnogi, glasiloje: “Nikada Ëovjek nije govorio kao ovaj Ëovjek!”

Biblija objavljuje sve πto Bog æeli od nas. ... Nauk oveRijeËi potreban nam je u svim okolnostima u kojima se moæe-mo naÊi. On je dovoljno pravilo vjere i ponaπanja, jer je toBoæji glas koji se obraÊa naπoj duπi dajuÊi pripadnicima Boæjeobitelji upute kako da, marljivo se trudeÊi, saËuvaju svoje sr-ce. Kada se ta RijeË prouËava, ne samo Ëita, veÊ istraæuje, onanam stavlja na raspolaganje riznicu znanja koje nas osposob-ljava da usavrπimo svaku svoju od Boga danu sposobnost.

Svi koji se obrate Boæjoj rijeËi za usmjerenje, u poniznomduhu, æeljni da se pouËe, odluËni da saznaju uvjete spasenja,razumjet Êe πto govori Pismo.

Ponizimo svoje srce i iskreno i poboæno istraæujmo RijeËæivota; jer samo takvo dræanje, ponizno i skruπeno, moæe vi-djeti svjetlo. ... Gospodin progovara srcu koje se ponizilo predNjim. (Review and Herald, 22. kolovoza 1907.)

27. sijeËnja

©to je Boæja rijeË za nas?

“Marljivo nastoj da se pokaæeπ pred Bogom kao proku-πan, kao radnik koji se nema Ëega stidjeti, koji valja-no propovijeda istinu!” (2. Timoteju 2,15)

Biblija sadræi jednostavan i savrπen sustav teologije i fi-lozofije. To je knjiga koja nas moæe uËiniti mudrima na spa-senje. Ona nas uËi kako da stignemo do prebivaliπta vjeËnesreÊe. Ona nam govori o Boæjoj ljubavi onakvoj kakva je pri-kazana u planu spasenja, prenosi znanje bitno za sve — zna-nje o Kristu. On je Boæji izaslanik; On je ZaËetnik naπegspasenja. Meutim, bez Boæje rijeËi mi ne bismo imali nika-kvog znanja da je Osoba kao πto je Isus Krist ikada posjetila

39

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2641

Black

42

naπu Zemlju, ne bismo imali nikakvog znanja o Njegovom bo-æanstvu koje ukazuje na Njegovo pretpostojanje s Ocem.

Biblija nije napisana samo za teologe; naprotiv, ona jenamijenjena obiËnom puku. Velike istine, potrebne za naπespasenje, u njoj su jasne kao podne, i nitko neÊe pogrijeπiti niizgubiti pravi put osim onih koji se povode za svojim prosu-ivanjem umjesto da slijede jasno izraæenu Boæju volju.

Boæja rijeË ukazuje na svaku pogreπnu karakternu oso-binu oblikujuÊi cijelu osobnost, izvana i iznutra, ukoravajuÊioholost i samouzviπenje, navodeÊi Ëovjeka da Kristov duh unosiu male i velike æivotne duænosti. Ona uËi svakoga da budenepokolebljiv u svojoj odanosti pravednosti i neporoËnosti, alii da istodobno uvijek bude ljubazan i pun suÊuti.

©to viπe budemo prouËavali Bibliju, to Êemo je viπe cije-niti. Kamo god bacio svoj pogled, istraæitelj se susreÊe s bes-krajnom Boæjom mudroπÊu i ljubavlju. Svima koji su se istin-ski obratili Bogu, Boæja rijeË je radost i utjeha u æivotu. Takvi-ma govori Boæji duh i njihovo srce postaje kao zaliven vrt. ...

Nijedno znanje nije tako Ëvrsto, tako dosljedno i tako da-lekoseæno kao znanje koje se stjeËe prouËavanjem Boæje ri-jeËi. Kada ne bilo nijedne druge knjige na cijelom πirokomsvijetu, Boæja rijeË, primijenjena zahvaljujuÊi Kristovoj milo-sti, uËinila bi da postanemo savrπeni na ovom svijetu, s karak-terom koji je osposobljen za buduÊi, besmrtni æivot. Oni kojiprouËavaju RijeË, uzimajuÊi je vjerom kao istinu i primajuÊi jeu svoj karakter, bit Êe potpuni u Onome koji je sve u svemu.Hvala Bogu za moguÊnosti koje je dao ljudskom rodu. (Reviewand Herald, 11. lipnja 1908.)

28. sijeËnja

U moje ime

“Ma πto me zamolili u moje ime, ja Êu to uËiniti.” (Ivan14,14)

UËenici nisu bili upoznati sa Spasiteljevim neograniËenimzalihama i silom. “Do sada niste niπta u moje ime molili!”(Ivan 16,24) Objasnio im je da je tajna njihovog uspjeha u

40

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2642

Black

43

tome da traæe snagu i milost u Njegovo ime. On Êe pred Ocemu njihovo ime upuÊivati molbe. Molitve skromnih traæitelja OnÊe prikazivati kao svoje vlastite. Svaka iskrena molitva Ëuje sena Nebu. Ona ne mora biti rjeËito iskazana, ali ako je u njojsrce, uzdiÊi Êe se do Svetiπta u kojem Isus sluæi i On Êe jeiznijeti Ocu bez ijedne nespretne, promucane rijeËi, prekrasnui namirisanu tamjanom Njegovog savrπenstva.

“U moje ime!” — pozvao je Isus svoje uËenike da se mole.Kristovi sljedbenici trebaju izlaziti pred Boga u Njegovo ime.ZahvaljujuÊi vrijednosti ærtve prinesene za njih, i oni su po-stali vrijedni u Gospodnjim oËima.

Gospodin je razoËaran kada Njegov narod sebe nedovoljnocijeni. On æeli da Njegovi izabrani baπtinici sebe cijene u skla-du s cijenom koja je plaÊena za njih. Bog ih je æelio jer inaËene bi poslao svojeg Sina da ih izbavi. On ima naËina da ihuporabi i vrlo je zadovoljan kada Mu postavljaju vrlo visokezahtjeve kako bi proslavili Njegovo ime. Oni mogu oËekivati odNjega velika djela ako budu imali vjeru u Njegova obeÊanja.

Meutim, moliti se u Kristovo ime znaËi vrlo mnogo. ToznaËi da trebamo prihvatiti Njegov karakter, pokazati Njegovduh i Ëiniti Njegova djela. Spasiteljevo obeÊanje daje se poduvjetom. On kaæe: “Ako me ljubite, vrπit Êete moje zapovijedi!”On nas spaπava, ne u grijesima, veÊ od grijeha; i oni koji Galjube, pokazat Êe Mu ljubav svojom posluπnoπÊu.

Svaka prava posluπnost dolazi od srca. To je djelo kojesrce obavlja s Kristom. I ako se sloæimo, On Êe se toliko izjed-naËiti s naπim mislima i ciljevima, tako dovesti naπe srce i umu sklad sa svojom voljom da Êemo, kada budemo sluπali Nje-ga, mi samo ispunjavati svoje pobude. Volja, oplemenjena iposveÊena, pronaÊi Êe svoje najveÊe zadovoljstvo u vrπenjuNjegove sluæbe. (Review and Herald, 14. srpnja 1910.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2643

Black

44

29. sijeËnja

Bog te neÊe odbaciti

“Svaki koga mi dade Otac doÊi Êe k meni. A tko doek meni, sigurno ga neÊu izbaciti van.” (Ivan 6,37)

Sam Isus, dok je boravio s nama, Ëesto se nalazio u molitvi.Molitva je prethodila svakom dijelu Njegove sluæbe i posveÊi-vala Ga. ...

On je nalazio utjehu i radost u razgovoru sa svojim Ocem.Ako je naπ Spasitelj, Boæji Sin, osjeÊao potrebu za molitvom,koliko viπe slabi, greπni smrtnici trebaju osjeÊati potrebu zavatrenom, stalnom molitvom. ...

Nemojte se baviti mislima da vas vaπ nebeski Otac, zatoπto ste Ëinili pogreπke, zato πto je vaπ æivot zamraËen zablu-dama, neÊe voljeti i da vas neÊe sluπati kada se molite. ...Njegovo srce puno ljubavi ganuto je naπim æalostima, pa Ëaki samim naπim opisima tih æalosti. ... Niπta nije toliko velikoza Njega da ne bi mogao ponijeti, jer On dræi svjetove u svojimrukama. On upravlja kretanjem svemira. Niπta od onoga πto nabilo koji naËin ugroæava naπ mir nije toliko malo da On ne biprimijetio. Nema nijednog poglavlja u naπem iskustvu koje bibilo toliko tamno za Njega da ga ne bi mogao proËitati; nemanijedne nedoumice toliko teπke za Njega da je ne bi mogaorazmrsiti. Nitko nije pao tako nisko, nitko nije tako pokvarenda ne bi mogao pronaÊi izbavljenje u Kristu. ...

Ako uvijek budemo imali pred oËima Gospodina, dopu-πtajuÊi svojem srcu da Mu izrazi zahvalnost i slavu, imat Êemotrajnu svjeæinu u svojem vjerskom æivotu. Naπe molitve dobitÊe oblik razgovora s Bogom, bit Êe kao da razgovaramo s pri-jateljem. On Êe nam osobno otkrivati svoje tajne. »esto Êemoimati ugodan, radostan osjeÊaj da je prisutan Isus. ...

Kako je divno πto se moæemo uspjeπno moliti, πto nedo-stojni, greπni smrtnici mogu uputiti svoje zahtjeve Bogu. Ka-kvu bismo veÊu silu mogli zahtijevati od te — da budemopovezani s beskrajnim Bogom? Slabi, greπni ljudi imaju pred-nost razgovarati sa svojim Stvoriteljem. Oni izgovaraju rijeËikoje dopiru do prijestolja Vladara svemira. ...

41

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2644

Black

45

Duga oko prijestolja znak je da je Gospodin vjeran, da uNjemu nema promjene, Ëak ni sjenke promjene. ... Kada doe-mo k Njemu priznajuÊi Mu svoju nedostojnost i svoj grijeh, Onje obeÊao da Êe Ëuti naπ vapaj. »ast Njegovog prijestolja bilabi stavljena na kocku kada ne bi ispunio svoju RijeË koju namje dao. (Signs of the Times, 18. lipnja 1902.)

30. sijeËnja

Radosno davanje“Neka svatko dadne kako je srcem odluËio, a ne saæaloπÊu i na silu, jer “Bog ljubi vesela darivaoca’.” (2.KorinÊanima 9,7)

Svi naπi darovi trebaju biti priloæeni dragovoljno, jer dola-ze iz fonda koji je Bog naπao za dobro da stavi u naπe ruke dabi se unaprijedilo Njegovo djelo u svijetu, da bi zavijorila za-stava istine na putovima i stazama ove zemlje. Kada bi svi kojipoznaju istinu dali Gospodinu ono πto Mu pripada u desetini,darovima i prinosima, bilo bi hrane u Gospodnjoj kuÊi. Djelovelikoduπnosti ne bi viπe ovisilo o nesigurnim povremenimdarovima i ne bi se mijenjalo u skladu s promjenjivim osjeÊa-jima ljudi. Boæji zahtjevi bili bi doËekivani dobrodoπlicom ismatralo bi se da Boæje djelo ima pravo na dio sredstava kojasu stavljena u naπe ruke. Gospodin je naπ boæanski Povjere-nik i On nam je preko proroka Malahije dao vrlo jednostavna,odreena i vaæna obeÊanja. Vrlo je vaæno dajemo li Bogu onoπto je Njegovo ili ne dajemo. On svojim upraviteljima daje iz-vjesni dio za njihovu uporabu, i ako budu trgovali onako kakoOn zahtijeva, On Êe svojom boæanskom silom blagosloviti sred-stva koja su ostala u njihovim rukama.

Podupiranje Boæjeg djela Evanelje proglaπava prednoπÊumuπkaraca i æena. ...

Oni koji su primatelji Njegove milosti, koji razmiπljaju okriæu na Golgoti, neÊe raspravljati o omjeru koji treba davati,veÊ Êe smatrati da je i najbogatiji prilog nedovoljan, da neodgovara veliËini dara koji smo dobili u jedinoroenome Sinubeskrajnog Boga. ... Putem samoodricanja, i najsiromaπniji ÊenaÊi naËin da stekne neπto Ëime Êe uzvratiti Gospodinu. ...

42

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2645

Black

46

Bogati ne trebaju misliti da mogu biti zadovoljni samodavanjem svojeg novca. ... Roditelji i djeca ne smiju misliti dapripadaju sebi, smatrati da mogu raspolagati svojim vremenomi imanjem za osobno zadovoljstvo. Oni su Boæje otkupljenovlasniπtvo i Gospodin traæi dobitak od njihovih fiziËkih naporajer oni trebaju biti uporabljeni tako da donose prihod u Go-spodnju riznicu. ...

Zar ne bi svaka duπa trebala uzeti u obzir Ëinjenicu dakrπÊansko uËeniπtvo obuhvaÊa samoodricanje i ærtvu, pa Ëaki polaganje samog æivota ako bude potrebno, radi Onoga kojije dao svoj æivot za æivot svijeta? (Review and Herald, 14.srpnja 1896.)

31. sijeËnja

ProroËki glasnik se moli

“Tako bi Jahve razgovarao s Mojsijem licem u lice, kaoπto Ëovjek govori s prijateljem.” (Izlazak 33,11)

Molitva koju je Ellen G. White uputila 1903. godine nazasjedanju Generalne konferencije:

Naπ nebeski OËe, dolazimo pred Tebe ovoga jutra onakvikakvi jesmo, siromaπni i potpuno ovisni o Tebi. Pomozi namda steknemo jasno znanje o tome kakvi trebamo biti i kakavkarakter trebamo oblikovati, da bismo se bili spremni sjedinitis nebeskom obitelji u gradu naπega Boga. ...

O naπ OËe, kako bismo mogli objavljivati Tvoju dobrotu,Tvoju milost i Tvoju ljubav ako sve to nemamo u svojem srcui ne pokazujemo u svojem iskustvu? Ti znaπ kako si taj pro-blem iznio svojoj sluπkinji. ...

Ovdje su Tvoji propovjednici Ëija je zadaÊa da objavljujubiblijsku istinu; molim Te da steknu jasno razumijevanje od-govornosti koja poËiva na njima kao Ëuvarima i pastirima Tvo-jega stada. ... Pomozi im da shvate svoje slabosti i da svatkood njih bude posveÊen Duhom. ...

Ovdje su i oni koji nose odgovornosti u naπim ustanova-ma. ... Oni svojim djelovanjem nisu pruæili pravi primjer svije-tu. Nisu shvatili da ih ljudi promatraju jesu li posveÊeni istinom.

43

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2646

Black

47

O, oprosti nam naπe prijestupe, oprosti nam naπe grijehe!Pokaæi nam gdje smo promaπili cilj. Neka se Tvoj Sveti Duhspusti na nas. Svijet propada u svojim grijesima i mi Te moli-mo da uËiniπ da postanemo svjesni svoje odgovornosti na ovomzasjedanju. ...

Ti si mi sve ovo pokazao i samo Ti moæeπ pripremiti srcai um da Ëuju poruku da Êeπ doÊi brzo i da Êeπ onima koji suostavili svoju prvu ljubav ukloniti njihov svijeÊnjak njegova smjesta ako se ne vrate i ne prepoznaju djelo koje se trebaobaviti u srcu svakoga od njih. ...

Mi se moramo ponovno obratiti, posvetiti i pripremiti zanoπenje Gospodnje poruke. ...

OËe naπ, ukloni prepreke da se mogu uËiniti priznanja, odsrca srcu, od brata bratu. Neka se pojavi Boæji Duh i nekabude slavljeno Tvoje sveto ime. Amen! (General ConferenceBulletin, 2. travnja 1903.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2647

Black

48

VELJA»A1. veljaËe

Svetost u Gospodinu“Tvrd je ovo govor! Tko ga moæe sluπati?” (Ivan 6,60)

Neki takozvani Kristovi sljedbenici, kao i uËenici u onovrijeme dok su sluπali najozbiljnije istine koje su se Ëule susana boæanskog UËitelja, kaæu: “Tvrd je ovo govor! Tko gamoæe sluπati?” Mnogi misle da im je put prikazan kao odviπestrm. Kada govorimo o samoodricanju i ærtvovanju radi Krista,oni misle da se previπe zadræavamo na tim pitanjima. Vi bisteradije sluπali o nagradama krπÊanina, zar ne? Mi znamo da Êevjerni naslijediti sve, ali trebamo si postaviti i veliko pitanje:“Tko Êe se odræati u dan Njegovog dolaska? Tko Êe opstatikada se On pojavi?” Tko Êe biti ubrojen meu dostojne i pri-miti neizmjerno veliku i dragocjenu nagradu koja Êe biti dodi-jeljena pobjednicima? Oni koji su sudjelovali u Kristovim stra-danjima, podijelit Êe s Njim i Njegovu slavu!

Bez svetosti, kaæe nam Boæja rijeË, nitko neÊe vidjeti Go-spodina. Bez neporoËnog æivota ne moæemo se osposobiti ipripremiti za boravak meu svetim i bezgreπnim anelima naneporoËnom i svetom Nebu. Nikakvog grijeha tamo ne moæebiti. Nikakva prljavπtina ne moæe proÊi kroz biserna vrata zla-tnog Boæjeg grada. A pitanje na koje moramo odgovoriti glasihoÊemo li se odvratiti od svakog grijeha i prihvatiti uvjete kojenam je Bog postavio da bismo mogli biti Njegovi sinovi i kÊeri.On zahtijeva od nas odvajanje od svijeta da bismo mogli posta-ti pripadnici kraljevske obitelji.

Mi vjerujemo bez imalo sumnje da Êe Krist uskoro doÊi ivjerujuÊi to, osjeÊamo potrebu da pozivamo muπkarce i æeneda se pripreme za dolazak Sina »ovjeËjega. ... Mi æelimo dabudete u tom druπtvu koje Êe se pokloniti pred Boæjim prije-stoljem uzvikujuÊi: “Dostojno je, dostojno je, dostojno je Ja-nje koje je zaklano za nas!”

Kada budete spremni, kada pobijedite sve svoje grijehe,kad odbacite od sebe sva svoja bezakonja, tada Êete biti spre-mni primiti besmrtnost.

44

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2648

Black

49

Nemojte Ëekati na neko bolje vrijeme. Ono je sada, danas.Ako tko Ëuje Njegov glas, neka ne bude tvrda srca. Danastrebamo prihvatiti poziv milosti. Trebamo odbaciti svoju oho-lost, svoju ludost, svoju taπtinu i cijelo svoje srce potpunopredati Gospodinu. Doite k Njemu sa svim svojim talentima,sa svim utjecajem koji imate, poloæite sve to bez ostatka prednoge Onoga koji je umro na kriæu na Golgoti radi vaπeg spa-senja. (Review and Herald, 12. travnja 1870.)

2. veljaËe

©to smo to ærtvovali za Nebo?“Prva glasi: ‘Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcemsvojim i svom duπom svojom, svom pameti svojom isvom snagom svojom!’ Druga je ova: ‘Ljubi bliænjegasvoga kao samoga sebe!’ Druge zapovijedi veÊe od ovihnema.” (Marko 12,30.31)

Mi vidimo ljepotu i krasotu i slavu u Isusu. Gledamo uNjemu nenadmaπnu privlaËnost. On je bio VeliËanstvo Neba. ...Aneli su se s oboæavanjem klanjali pred Njime i spremnosluπali Njegove zapovijedi. Naπ Spasitelj se svega toga odre-kao. Odloæio je svoju slavu, svoje veliËanstvo i sjaj, siπao naZemlju i umro za buntovniËki rod koji je prekrπio zapovijediNjegovog Oca. Krist se ponizio da bi mogao spasiti greπni ljud-ski rod. Ispio je kaleæ patnji, a umjesto njega nama nudi Ëaπublagoslova; da, taj kaleæ je ispio zbog nas, ali mnogi, iako toznaju, i dalje idu putem grijeha i ludosti; a Isus ih i daljepoziva! ... Istine Boæje rijeËi treba tumaËiti tako da se odnosena nas, a mi se moramo uhvatiti za njih. Ako to budemo Ëinili,one Êe imati posveÊujuÊi utjecaj na naπ æivot; osposobit Êenas za kraljevstvo slave tako da, kada se vrijeme naπe kuπnjezavrπi, moæemo vidjeti Kralja u svoj Njegovoj ljepoti i boravitiu Njegovoj prisutnosti zauvijek.

A sada se postavlja pitanje: Jesmo li spremni prinijetiærtvu? ... “Iziite izmeu njih i odvojite se — veli Gospodin! NedotiËite se niËega neËista, i ja Êu vas primiti! Ja Êu vam bitiOtac, a vi Êete mi biti sinovi i kÊeri, veli Gospodin SvemoguÊi.”(2. KorinÊanima 6,17.18) Kakvog li obeÊanja!

45

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2649

Black

50

Mislite li doista da ste se ponizili zato πto ste prihvatiliBoæju istinu? ... Istina uvijek uzdiæe onoga koji je prima. ...Ona donosi neporoËnost karaktera i neporoËnost æivota i os-posobljava nas da se pridruæimo nebeskom druπtvu u kraljev-stvu slave. Bez te osposobljenosti nikada ne bismo vidjeli ne-besku postojbinu. ...

Zahtijeva li istina od vas da stojite sami u svojoj odluci dasluæite Bogu, zato πto se drugi oko vas nisu spremni pokoritiprivlaËnosti kojom ih Krist privlaËi? Zahtijeva li ona odvajanjeod njih? Da i to je kriæ koji morate nositi, kriæ koji je naveomnoge da kaæu: “Ne mogu se pokoriti zahtjevima istine!” Me-utim, Isus kaæe: “Tko ljubi oca ili majku ili brata ili sestruviπe nego mene, nije mene dostojan.” ... Je li to prevelika ærtvakoju biste uËinili za Njega, za Onoga koji je sve ærtvovao zavas? (Review and Herald, 19. oæujka 1870.)

3. veljaËe

Rastite u milosti

“Ti se, dakle, sine moj, jaËaj miloπÊu Krista Isusa!” (2.Timoteju 2,1)

Traæenje kraljevstva Boæjega i Njegove pravednosti trebapostati cilj i svrha naπeg æivota. Nije djeËja igra ispuniti ovajpoziv, ali bez obzira na to kakvo samoodricanje On zahtijevaod nas, za naπe je dobro u ovom æivotu i u æivotu koji Êe doÊida posluπamo ovu zapovijed. Trebamo gledati na Boæju slavui tako rasti u milosti i spoznaji naπega Gospodina i SpasiteljaIsusa Krista. ©to ozbiljnije i marljivije budemo traæili boæan-sku mudrost, to Êemo biti bolje uËvrπÊeni u istini. ...

Ne smijemo zauvijek ostati djeca u naπem znanju i isku-stvima na duhovnom podruËju. Ne smijemo se uvijek izraæa-vati jezikom onoga koji je tek prihvatio Krista, veÊ naπe moli-tve i proπnje trebaju rasti u spoznaji dok budemo napredovaliu iskustvu i istini. Jezik πestogodiπnjeg djeteta na usnamadesetogodiπnjaka sigurno nas ne bi obradovao, a kako bi tekbilo bolno sluπati izraze djeËjeg razmiπljanja kod onoga tko jedostigao zrele godine.

46

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2650

Black

51

Mladi koji imaju nekoliko godina iskustva u krπÊanskomæivotu ne bi se smjeli izraæavati s oklijevanjem kao neko no-voroenËe u Kristu. Oni koji se nazivaju krπÊanima morajurasti. Oni koji nisu uzrasli do punog rasta visine muπkaraca iæena u Kristu Isusu, pokazuju to naËinom svojega govora ka-da govore o Boæjem kraljevstvu.

SvjedoËanstva koja daju mnogi takozvani sljedbenici Isu-sa Krista izgledaju kao da dolaze od patuljaka u krπÊanskomæivotu. Nedostaje im jezik istinskih, dubokih, razumnih isku-stava. ...

Mi ne smijemo njegovati zemaljski jezik niti biti tolikoupoznati s ljudskim razgovorima da nam jezik Kanaana osta-ne nov i nepoznat. ...

KrπÊani trebaju biti vjerni uËenici u Kristovoj πkoli, uvijekuËeÊi viπe o Nebu, viπe o Boæjim rijeËima i o Njegovoj volji,viπe o istini i kako vjerno iskoristiti znanje koje su stekli dabi pouËili druge i pokrenuli ih da najprije traæe kraljevstvoBoæje i Njegovu pravednost. Mi trebamo steÊi razumno pozna-vanje Biblije, jer kako bismo mogli znati Boæju volju i Njegovput bez istraæivanja riznice Boæje pravednosti u Njegovoj sve-toj RijeËi? Mi trebamo osobno upoznati istinu i razumjeti pro-roËanstva i praktiËan nauk naπega Gospodina. (The Youth’sInstructor, 28. lipnja 1894.)

4. veljaËe

Laæno posveÊenje

“Ti tvrdiπ: ‘Bogat sam, nagomilao sam bogatstvo; niπtami ne treba’, a ne znaπ da si upravo ti nesretan, ibijedan, i siromaπan, i slijep, i go.” (Otkrivenje 3,17)

Dragi brate: æalosni smo zbog stanja u kojemu se nalazibrat Bartlett, teπko nam je πto smo Ëuli da ga Sotona navodida potiËe nezadovoljstvo u Konferenciji Indiana i to pod poboæ-nim plaπtem krπÊanske svetosti. I ti i ja Ëvrsto vjerujemo danam je potrebna svetost æivota da bismo se pripremili za baπti-nu svetih u svjetlu. Mi tvrdimo da se to stanje mora dostiÊi nabiblijski naËin. Krist se molio da Njegovi uËenici budu posve-

47

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2651

Black

52

Êeni istinom, a apostoli su propovijedali oËiπÊenje srca poslu-πnoπÊu istini.

Crkva koja sebe smatra Kristovom puna je laænih pravilai jedna njezina istaknuta karakteristika jest da vjernici, πto seviπe pune duhom popularnog posveÊenja, to manje cijene isti-nu za ovo vrijeme. Mnogi meu onima koji se otvoreno protiveGospodnjoj suboti, poruci treÊeg anela i zdravstvenoj refor-mi, ubrajaju se meu posveÊene. Neki meu njima prihvatilisu i skoro beznadno glediπte da viπe ne mogu grijeπiti. Takvi,naravno, viπe nemaju potrebe za molitvom OËenaπ u kojoj nasIsus uËi da se molimo da nam grijesi budu oproπteni, niti zaBiblijom, jer govore da ih neposredno vodi Sveti Duh. ...

Kakve li straπne prijevare! Oni misle da su savrπeni uKristu, a ne znaju da su nesretni, slijepi, siromaπni, bijedni igoli. ...

Mi upozoravamo naπu braÊu u Konferenciji Indiana i nadrugim mjestima! Naπe glediπte uvijek je bilo da istinsko po-sveÊenje, koje Êe izdræati ispit suda, dolazi posluπnoπÊu istinii od Boga. ...

Bog vodi svoj narod, ali je Sotona oduvijek nastojao po-krenuti neke ljude koji Êe svoje prosuivanje suprotstaviti pro-suivanju Crkve i tako ih odvojiti od Tijela Kristova i odvestiu sigurnu propast. Na takav su naËin padale zavedene duπecijelim putem u povijesti treÊe aneoske poruke. Oni koji do-puste da ih zavedu fanatiËna glediπta, postupno Êe se uskla-ivati s onima koji potpuno odbacuju istinu i ako se ne zau-stave na svojem putu, prije ili poslije oni Êe stupiti u redovenaπih najogorËenijih neprijatelja. (S potpisom Jamesa i EllenG. White) — (Review and Herald, 6. lipnja 1878.)

5. veljaËe

Ponovno zadobiti zalutale

“Ako ti brat sagrijeπi, poi te ga ukori nasamo. Ako teposluπa, dobio si svoga brata.” (Matej 18,15)

Ako si oæaloπÊen zato πto tvoj susjed ili prijatelj Ëini zloranjavajuÊi samoga sebe, ili je uhvaÊen u grijehu, slijedi biblij-

48

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2652

Black

53

sko pravilo: “Upozori ga na njegov grijeh nasamo!” Kada ideπk nekome za koga pretpostavljaπ da je u zabludi, potrudi se dagovoriπ u krotkom i poniznom duhu jer ljudski gnjev ne dovo-di do boæanske pravednosti. Zalutali se ni na koji drugi naËinneÊe vratiti osim duhom krotkosti, ljubaznosti i njeæne ljuba-vi. Pripazi na svoje ponaπanje. Izbjegavaj u izgledu i ponaπa-nju, u rijeËima ili tonu glasa, sve πto bi podsjeÊalo na oholostili samodovoljnost. »uvaj se rijeËi ili pogleda kojim bi uzdigaosebe ili svoju dobrotu i pravednost pokazao kao suprotnostnjegovim nedostacima. »uvaj se i najmanjeg nagovjeπtaja oma-lovaæavanja, bahatosti ili prijezira. Potrudi se da izbjegneπ sva-ki izljev gnjeva i, iako Êeπ se sluæiti najjednostavnijim naËi-nom govora, neka u njemu ne bude prigovora, nikakvih optuæ-bi i poviπenih tonova, veÊ samo iskrene ljubavi. Iznad svega,neka ne bude ni sjenke mrænje ili zlovolje, ogorËenja i grubihizraza. ...

Imaj na umu da uspjeh ukora najviπe ovisi o duhu u kojemje upuÊen. Nemoj zanemariti ozbiljnu molitvu za ponizan duhi da Boæji aneli puno prije tebe djeluju na srce do kojeg na-stojiπ doprijeti kako bi ga omekπali nebeskim utjecajima datvoji napori ne budu uzaludni. ...

Moæda si sebe opravdavao πto si drugima govorio zlo osvojem bratu, sestri ili susjedu prije nego πto si otiπao k nje-mu i poduzeo korake koje je Bog neizostavno propisao. Moædagovoriπ: “Nisam nikome niπta govorio sve dok nisam bio takooptereÊen da se viπe nisam mogao suzdræati!” ©to te je to takooptereÊivalo? Je li to bilo tvoje jasno zanemarivanje duænostiprema bliænjemu, jer je Gospodin rekao da si natovario nasebe krivnju grijeha zato πto nisi odmah otiπao k njemu iopomenuo ga u Ëetiri oka, izmeu njega i tebe? ...

Ponekad ni najblaæi i najnjeæniji ukor nema pozitivan utje-caj. U tom sluËaju, blagoslov za koji si æelio da ga primi tvojbrat vraÊajuÊi se na put pravednosti, prestajuÊi Ëiniti zlo iuËeÊi Ëiniti dobro, vratit Êe se na tvoje grudi. Ako zalutaliustraje u grijehu, postupaj prema njemu ljubazno i prepusti ganjegovom nebeskom Ocu. (Review and Herald, 17. srpnja 1879.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2653

Black

54

6. veljaËe

Tajna duhovnog æivota

“Zaista, zaista, kaæem ti, tko se ne rodi od vode iDuha Svetoga, taj ne moæe uÊi u kraljevstvo nebesko.”(Ivan 3,5)

»esto se postavlja pitanje: Zaπto nema viπe snage u Crkvi?Zaπto nema viπe æivotno vaæne poboænosti? Razlog je πto se nepokoravamo zahtjevima Boæje rijeËi u duhu i istini. Bog nijena prvom mjestu u naπoj ljubavi niti bliænje volimo kao samesebe. I to je dovoljno za sve. O ovim dvjema zapovijedima ovisicijeli Zakon i svi Proroci. UËinimo da se ova dva Boæja uvjetaizriËito poπtuju i neÊe biti nikakve nesloge u Crkvi, nikakvihneskladnih poteza u obitelji. Kod mnogih je krπÊanstvo odviπepovrπno. Vanjsko obliËje zamjenjuje unutarnje djelovanje mi-losti. ... Teorija istine je obratila glavu, ali hram duπe nijeoËiπÊen od njegovih idola.

Kada se zapovijed uselila u njegovo srce i um, Pavao jerekao: “Grijeh oæivje i ja umrijeh!” U ovim danima pretvaranjaima mnogo prividnih obraÊenja. Istinsko osvjedoËenje u gri-jeh, prava æalost od srca zbog pokvarenosti, umiranje sebi,svakidaπnja pobjeda nad nedostacima karaktera, novoroenje— sve to, opisano kao staro, Pavao kaæe da je proπlo i da jesve postalo novo. O takvom djelu mnogi ne znaju niπta. Oni suunijeli istinu u svoje neobraÊeno srce i onda nastavili kao dase niπta nije dogodilo pokazujuÊi iste nesretne osobine karak-tera.

Ako je drvo dobro, posljedica Êe biti dobar rod. DjelovanjeBoæjega Duha na srce bitno je za poboænost. Ono mora bitiprimljeno u srce onih koji su prihvatili istinu i stvoriti u njimaËisto srce da bi mogli dræati zapovijedi i postati izvrπitelji Ri-jeËi. ...

Biblija se ne prouËava onoliko koliko bi trebalo; ona nijepostala pravilo æivota. Da su se njezini propisi savjesno slije-dili i da su postali temelj karaktera, bilo bi i Ëvrstine namjerekoju nikakva poslovna spekulacija ili svjetovni pothvat ne bimogao ozbiljno poljuljati. Karakter oblikovan na takav naËin,osnaæen Boæjom rijeËju, opstat Êe u dan kuπnje, teπkoÊa i

49

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2654

Black

55

opasnosti. Da bi njegov utjecaj mogao spasonosno djelovati nasvijet, savjest mora biti prosvijetljena i æivot posveÊen ljubav-lju prema istini primljenoj u srce. (Review and Herald, 28.kolovoza 1879.)

7. veljaËe

Æiva Crkva

“... i kako ste se obratili od idola k Bogu, i da Ëekatenjegova Sina s nebesa, koga uskrisi od mrtvih. Isusa,naπega osloboditelja od srdæbe koja Êe doÊi.” (1. Solu-njanima 1,9.10)

Æiva Crkva bit Êe Crkva koja radi. PraktiËno krπÊanstvodovest Êe do pojave ozbiljnih radnika na unapreenju istine.... Mi Ëeznemo za tim da se u Crkvi pokaæe istinski krπÊanskikarakter. Æelimo da u njezinim vjernicima ne bude nemarnogduha, punog nepoπtovanja; mi iskreno æelimo da oni shvatesvoje visoko zvanje u Kristu Isusu. Neki koji ispovijedaju Kri-sta nastoje æivjeti i postupati tako da njihova vjera utjeËe namoralno dostojne ljude kako bi bili pokrenuti da prihvate isti-nu. Meutim, ima i mnogo onih koji ne osjeÊaju nikakvu od-govornost da makar samo svoju duπu odræe u Boæjoj ljubavi ikoji su, umjesto da budu na blagoslov drugima svojim utje-cajem, samo teret onima koji bi radili i bdjeli i molili se.

Oni koji u skruπenosti uma nastoje uzdiÊi Kristovu istinusvojim uzornim ponaπanjem prikazani su u Boæjoj rijeËi kaofino zlato, dok su oni Ëija je osnovna teænja i nastojanje daistaknu sebe opisani kao praporac koji zveËi i zvono koje zvo-ni. ...

Pozivamo one koji su se povezali s Bogom da se ozbiljnoi s vjerom mole za oËiπÊenje Crkve i da se ne zaustave natome, veÊ da rade isto onako kao πto se mole. Sadaπnje vrije-me traæi muπkarce i æene koji imaju moralnu Ëvrstinu namje-re, muπkarce i æene koji neÊe dopustiti da ih oblikuje ili pod-jarmi bilo koji neposveÊeni utjecaj. ...

Nijedan muπkarac ili æena ne moæe uspjeti u sluæbi Boguako ne posveti cijelu svoju duπu sluæbi smatrajuÊi sve drugo

50

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2655

Black

56

gubitkom osim poznavanja Krista. Oni koji se ustruËavaju,koji odbijaju dati sve πto imaju, ne mogu biti Kristovi uËenici,a joπ manje Njegovi suradnici. PosveÊenje mora biti potpuno.

Isus je otiπao pripremiti stanove za one koji su budni iËekaju Njegov dolazak. Tamo Êe se oni sresti s neporoËnimanelima i otkupljenim mnoπtvom i pridruæit Êe im se svojimpjesmama hvale i pobjede. Tamo Êe Spasiteljeva ljubav okruæi-vati Njegov narod, a Boæji grad blistat Êe svjetloπÊu Njegovoglica — grad Ëiji su zidovi, veliki i visoki, ukraπeni svim vrsta-ma dragog kamenja, Ëija su vrata biserna, a ulice od Ëistogzlata iako izgledaju kao prozirno staklo. (Review and Herald,3. lipnja 1880.)

8. veljaËe

KrπÊanska utrka

“... odbacimo od sebe svako breme i grijeh koji lakozavodi, te ustrajno trËimo na utakmici koja nam jeodreena!” (Hebrejima 12,1)

U ovom je tekstu uporabljena javna utrka, vrlo poznata uPavlovo vrijeme, kao ilustracija krπÊanskog æivota. Sudioniciutrke podvrgavali su se bolnom procesu treninga, pristajuÊi nanajstroæe samoodricanje da bi njihova tjelesna snaga bila navrhuncu, pa su onda tu snagu izlagali najveÊim naporima kakobi dobili Ëast da ponesu raspadljivi vijenac. Neki se nikadanisu uspijevali oporaviti od napora. Kao posljedica straπnognaprezanja, trkaËi su ponekad padali pokraj staze krvareÊi izusta i nosa. Drugi su se rastajali sa æivotom Ëvrsto dræeÊijadni vijenac koji ih je tako mnogo stajao.

Pavao usporeuje Kristove sljedbenike s natjecateljima utoj utrci i kaæe: “Oni [to Ëine] da dobiju raspadljivi vijenac, ami neraspadljivi!” Ovdje Pavao naglaπava oπtru suprotnost iz-meu jednoga i drugoga da bi izloæio sramoti slabaπne naporetakozvanih krπÊana koji se bore za svoje sebiËne probitke u-mjesto da se svojim samoodricanjem i strogim navikama umje-renosti dovedu u poloæaj da mogu postiÊi uspjeh i pobijeditisvoje slabosti. Svi koji su se prijavili na listu natjecatelja u

51

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2656

Black

57

ovim utrkama bili su veseli i uzbueni zbog nade u nagraduako postignu uspjeh. Na isti naËin nagrada je uzdignuta i predkrπÊanima, nagrada za vjernost do kraja utrke. Ako dobijunagradu, njihova buduÊa sreÊa bit Êe osigurana; pobjednicimaje namijenjena vjeËna slava. ...

U utrkama je poËasni vijenac stavljan na vidljivo mjestopred natjecatelje kako bi, ako makar i za trenutak budu ukuπnji da umanje svoje napore, njihove oËi mogle vidjeti na-gradu i tako biti nadahnuti na novu revnost. Tako je i nebeskicilj izloæen pogledu krπÊana kako bi mogao utjecati na njih inadahnuti ih novom gorljivoπÊu i snagom. ...

Svi trËe, ali samo jedan dobiva vijenac. ... Nije tako ukrπÊanskoj utrci. Nitko ozbiljan i ustrajan neÊe doæivjeti neus-pjeh. Utrka nije samo za brze, kao πto ni bitka nije samo zajake. Najslabiji svetac, kao i najjaËi, moæe dobiti krunu neumr-le slave ako bude ozbiljan i ne bude se ustruËavao ni od ka-kvog odricanja ili gubitka radi Krista. (Review and Herald, 18.listopada 1881.)

9. veljaËe

Vjera je pobjeda

“TrËim prema cilju da postignem nagradu — nebeskostanje u koje nas je Bog pozvao po Kristu Isusu.” (Fi-lipljanima 3,14)

NajveÊi blagoslov koji moæemo dobiti jest pravilno pozna-vanje samoga sebe kako bismo mogli uvidjeti nedostatke svo-jeg karaktera i ukloniti ih uz Boæju pomoÊ. ...

Jesmo li danas bliæe Bogu nego prije godinu dana? Kakvabi se promjena dogodila u naπem vjerskom iskustvu, kakvapromjena karaktera kada bismo iz dana u dan provodili naËeloda ne pripadamo sebi, veÊ da naπe vrijeme i naπi talenti pripa-daju Bogu i da se svaka sposobnost mora uporabiti u skladus Njegovom voljom i za Njegovo proslavljanje. ...

Mi moæemo biti zaπtiÊeni Boæjim obeÊanjima koja Êe bitikao ognjeni zid oko nas. Mi æelimo znati kako da pokaæemovjeru. Vjera je “dar od Boga”, ali sila da je pokaæemo pripada

52

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2657

Black

58

nama. Ako vjera leæi uspavana, ona nije nikakva prednost zanas; ali dok je pokazujemo, ona dræi sve blagoslove u svojojruci. Ona je ruka kojom se duπa hvata za snagu Beskrajnoga.Ona je posrednik preko kojega ljudska srca, obnovljena Kri-stovom miloπÊu, kucaju u skladu s velikim Srcem ljubavi. Vje-ra se oslanja na Boæja obeÊanja i prima ih kao jamstvo da ÊeOn uËiniti upravo ono πto je obeÊao. Isus dolazi bespomoÊnoj,greπnoj duπi u nevolji i kaæe: “Sve πto s vjerom zamolite dobitÊete.” (Matej 21,22) Vjerujte, pozovite se na obeÊanje i ondahvalite Boga πto ste dobili ono πto ste traæili od Njega, a kadavaπa potreba bude najveÊa, iskusit Êete Njegov blagoslov iprimiti posebnu pomoÊ. ...

Mnoga se srca pitaju: Kako Êu naÊi sreÊu? Mi ne trebamosebi postavljati æivotni cilj da postignemo sreÊu, jer Êemo jesigurno pronaÊi na putu skromne posluπnosti. Pavao je biosretan. On potvruje nekoliko puta da je usprkos patnjama,sukobima i nevoljama koje je bio pozvan da pretrpi, uæivaoveliku utjehu. On kaæe: “Pun sam utjehe; preobilna je radostmoja zbog sve nevolje naπe.” (2. KorinÊanima 7,4) Cjelokupnaenergija najistaknutijega meu apostolima bila je usmjerenana pripremanje za buduÊi, besmrtni æivot, i kada se veÊ pribli-æilo vrijeme njegovog odlaska, mogao je uzviknuti u svetomtrijumfu: “Plemenitu sam borbu izvojevao, trku dovrπio, vjerusaËuvao. VeÊ mi je pripravljen vijenac pravednosti koji Êe miu onaj Dan dati Gospodin, pravedni sudac.” (2. Timoteju 4,6)(Signs of the Times, 22. svibnja 1884.)

10. veljaËe

Davanje — navika roena iz ljubavi

“Neka svakoga prvog dana u sedmici svatko od vaszasebice stavi na stranu ono πto mogne uπtedjeti, dase ne sabire kad uspijem doÊi.” (1. KorinÊanima 16,2)

Davanje je dio evaneoske vjere. Temelji plana spasenjapostavljeni su na ærtvi. Isus je napustio kraljevske dvoroveNeba i postao siromaπan da bismo se mi Njegovim siroma-πtvom mogli obogatiti. Njegov æivot na Zemlji bio je nesebiËan,

53

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2658

Black

59

obiljeæen poniæenjima i ærtvom. Je li sluga veÊi od svojegagospodara? HoÊemo li mi, sudionici u velikom spasenju kojeje On izborio za nas, odbaciti svojega Gospodina i odbiti su-djelovati u Njegovom samoodricanju? Kada je Otkupitelj svije-ta toliko pretrpio za nas, hoÊemo li mi, udovi Njegovog Tijela,æivjeti u nepromiπljenom popuπtanju samima sebi? Ne;samoodricanje je bitni uvjet uËeniπtva. ...

Krist, kao naπa Glava, poveo nas je u veliko djelo spase-nja, ali je taj posao povjerio svojim sljedbenicima na Zemlji.Ono se ne moæe obavljati bez sredstava pa je On svojem naro-du dao plan za prikupljanje sredstava kako bi Njegovo djelobilo uspjeπno. Sustav davanja desetine, uveden u tu svrhu,vraÊa nas u Mojsijevo vrijeme. »ak i tako daleko u proπlostikao πto su Adamovi dani, davno prije nego πto je odreenisustav bio uveden, od ljudi se traæilo da donose Bogu daroveu vjerske svrhe. ...

Bog nas ne prisiljava da dajemo za Njegovo djelo. Naπedavanje mora biti dragovoljno. On ne æeli da se Njegova riznicapuni prisilnim darovima. Njegova namjera s planom sustavnogdavanja bila je da nas dovede u bliski odnos s naπim Stvori-teljem i u odnos suÊuti i ljubavi prema naπim bliænjima, stav-ljajuÊi na nas tako odgovornost koja Êe suzbijati sebiËnost ijaËati nesebiËne, velikoduπne pobude. Mi smo skloni sebiË-nom ponaπanju i zatvaranju svojeg srca za velikoduπna djela.ZahtijevajuÊi da se u odreeno vrijeme donose darovi, Gospo-din je planirao da davanje postane navika i da se smatra krπ-Êanskom duænoπÊu. Otvoreno jednim darom, srce nije smjelodobiti vremena da se ponovno zatvori i postane sebiËno, hlad-no, prije nego πto bude priloæen drugi dar. ...

Svaki muπkarac, æena i dijete moæe postati Gospodnji riz-niËar. ...

Za naπe dobro On nam je dodijelio odreenu ulogu u una-preivanju svojega djela. Dao nam je Ëast da budemo Njegovisuradnici. On je uËinio da postoji potreba da Njegov narodsurauje s Njim kako bi njegovao i razvijao osjeÊaj velikoduπ-nosti. (Signs od the Times, 18. oæujka 1886.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2659

Black

60

11. veljaËe

Odmor krπÊanina“Doite k meni svi koji ste umorni i optereÊeni, i ja Êuvas okrijepiti. Uzmite jaram moj na se i uËite od mene,jer sam krotka i ponizna srca. Tako Êete naÊi pokojsvojim duπama, jer jaram je moj sladak, a moje bremelako.” (Matej 11,28-30)

Svijet je pun nemira, nevolja i teπkoÊa. To je neprijateljskazemlja i sa svih strana smo okruæeni kuπnjama. Isus kaæe: “Usvijetu Êete imati patnju. Ali, ohrabrite se: ja sam pobijediosvijet!” i: “Mir svoj dajem vam!”

Naπ Spasitelj opisuje svoje zahtjeve kao jaram, a krπÊan-ski æivot kao noπenje tereta. Ipak, usporeujuÊi ga s okrut-nom sotonskom silom i teretom koji nam nameÊe grijeh, ob-javljuje: “Jer jaram je moj sladak, a moje breme lako!” Kadanastojimo æivjeti krπÊanskim æivotom, nositi njegove odgo-vornosti i obavljati njegove duænosti bez Kristove pomoÊi, ja-ram nas pritiπÊe, a breme je neizdræivo teπko. Meutim, Isusne æeli da to Ëinimo. ...

Mnogi tvrde da su doπli k Isusu iako joπ hode svojimvlastitim putovima koje simbolizira bolan jaram. SebiËnost,lakomost, Ëastoljublje, ljubav prema svijetu ili neki drugi omi-ljeni grijeh, uniπtavaju im mir i radost. ...

U svemu πto Ëini krπÊanin treba predstavljati svojega UËi-telja, vrπiti sluæbu koja je Njemu ugodna. Neka nitko ne Ëinireligiju odbojnom svojom upornom zlovoljom, priËanjem o svo-jim nevoljama i teπkoÊama, svojim samoodricanjima i ærtva-ma. ...

Neka se vidi da je Kristova ljubav tvoja stalna pobuda; datvoja vjera nije kao odjeÊa koja se oblaËi i skida kako okolno-sti zahtijevaju, veÊ naËelo, smireno, trajno, nepromjenjivo —koje upravlja cijelim tvojim æivotom. ...

Bez obzira na dio koji ti je dopao u æivotu, imaj na umuda si u Kristovoj sluæbi i pokaæi zadovoljan, zahvalan duh. Bezobzira na svoj teret i kriæ, podigni ga u Isusovo ime, nosi gau Njegovoj snazi. ...

Ljubav prema Kristu ne moæe se sakriti, ona Êe uËiniti dase vidi i osjeti. ... Ona Êe bojaæljivoga uËiniti odvaænim, tromoga

54

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2660

Black

61

marljivim, neznalicu mudrim. Ona Ëini da jezik mucavca po-stane rjeËit, budi uspavani intelekt u novi æivot i æivahnost. ...Kristov mir ima veÊu vrijednost od svega blaga na Zemlji. (Signsof the Times, 17. prosinca 1885.)

12. veljaËe

Oblikovati karakter po ugledu na Boæji

“Naprotiv, plod su Duha: ljubav, radost, mir, strplji-vost, blagost, dobrota, vjernost, krotkost, uzdræljivost.Protiv ovih ne postoji zakon.” (GalaÊanima 5,22.23)

Ljudi mogu postati upravo ono πto æele. Karakter se nedobiva na isti naËin kao i obrazovanje. Karakter se ne dobivanagomilavanjem blaga ili stjecanjem svjetovnih Ëasti. Karak-ter se ne dobiva time πto Êemo od drugih traæiti da vode naπeæivotne bitke umjesto nas. On se mora traæiti, za njega setreba boriti, raditi; on zahtijeva namjeru, volju, odluËnost. Obli-kovati karakter koji Êe Bog odobriti zahtijeva ustrajan napor.Potrebno je stalno protivljenje silama tame da bismo stali podkrvlju poprskanu zastavu Kneza Emanuela, da bismo dobiliodobravanje u dan suda, da bi naπe ime ostalo u knjizi æivota.Zar nije vrednije da naπe ime bude zapisano u toj knjizi, dapostane neumrlo meu nebeskim anelima nego da budehvaljeno po cijeloj Zemlji? Kada znam da se Isus smijeπi namene, kada znam da On odobrava moje postupke i moje po-naπanje, neka doe πto god hoÊe, neka nevolje budu velikekoliko hoÊe, ja Êu biti zadovoljna svojim djelom i radosno Êuhvaliti Gospodina. ...

Jesi li zapalio svoju vatru ognjem sa ærtvenika? Onda ne-ka svijetli dobrim djelima ljudima oko tebe. Opaπi se kao Ëo-vjek i svojim boæanskim utjecajem i iskrenim naporima πirisvjetlo. ...

Mi moramo raditi za Boga, moramo raditi za Nebo svomsilom i vjerom koje su u nama. Ne dajte da vas prevare prolaz-ne stvari ovoga æivota. Razmiπljajte o onomu πto ima vjeËnuvrijednost. Ja æelim imati blizak odnos s Bogom. Æelim pjevatipjesme spaπenih u kraljevstvu slave. Æelim da na moju glavu

55

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2661

Black

62

bude stavljena kruna besmrtnosti. Besmrtnim jezikom æelimpjevati hvalu Onome koji je ostavio slavu i doπao na Zemlju daspasi one koji su bili izgubljeni. Æelim hvaliti Njega. Æelimuzvisivati Njega. Æelim slaviti Njega. Æelim besmrtnu baπtinu ivjeËno blago. I baπ me briga, velim vam, baπ me briga za onoπto je na ovome svijetu ako na kraju dobijem Nebo! Kakvu miprednost moæe dati ono πto je na svijetu? Ali ako se uhvatimza Nebo, onda sam se dobro uhvatila i za ostala ljudska biÊa;onda imam utjecaj koji Êe se stalno protiviti poplavi zla kojase πiri po svijetu, utjecaj koji Êe voditi duπe u korablju sigur-nosti. (Review and Herald, 21. prosinca 1886.)

13. veljaËe

Voeni Svetim Duhom

“Gle, u dlanove sam te svoje urezao.” (Izaija 49,16)

Postoje dva smjera ponaπanja kojima moæemo krenuti.Jedan nas udaljava od Boga i iskljuËuje iz Njegovog kraljev-stva; na tom putu ima zavisti, sukoba, ubojstva i svakovrsnihzlih djela. Trebali bismo slijediti drugi smjer ponaπanja u ko-jem Êemo naÊi radost, mir, sklad i ljubav. ... Upravo nam jeljubav koja je blistala u Isusovim grudima najviπe potrebna;kada se ona nae u naπem srcu, svakako Êe se otkriti. Moæe-mo li imati Kristovu ljubav u srcu a da se to ne pokaæe unaπem odnosu prema drugima? Ona ne moæe biti u nama a dane posvjedoËi svoju prisutnost. Ona Êe se otkrivati rijeËima,svakim izrazom lica. ...

Kada je naπ najstariji sin, u kojega smo polagali najblista-vije nade i na kojega smo se oslanjali, kojega smo sveËanoposvetili Gospodinu, bio uzet od nas; kada smo nakon πto jeumro zaklopili njegove oËi i plakali u velikoj æalosti zbog svojenesreÊe, u moju se duπu spustio mir, mir koji se ne moæeopisati, mir koji nadmaπuje naπu moÊ razumijevanja. Razmi-πljala sam o jutru uskrsnuÊa; razmiπljala sam o buduÊnostikada Êe veliki Æivotodavac doÊi i slomiti okove groba i pozvatipravedne umrle iz njihovih praπnjavih postelja; kada Êe oslo-boditi zarobljene iz njihove tamnice; kada Êe naπ sin biti

56

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2662

Black

63

ponovno meu æivima. I u tome sam naπla mir, naπla samradost, naπla sam utjehu koja se ne moæe opisati. ...

Kada je napustio ovaj svijet, Krist je djelo prepustio unaπe ruke. Dok je bio ovdje, sam je unapreivao svoje djelo; alikada je uzaπao na Nebo, Njegovim je sljedbenicima ostavljenoda nastave tamo gdje je On stao. Drugi su preuzeli djelo tamogdje su ga apostoli ostavili; i tako se to nastavljalo sve dosadkada mi trebamo obaviti djelo odreeno za naπe vrijeme. ...

Mi ne moramo raditi sami. Uzmimo sve svoje tuge i æalosti,nevolje i stradanja, muke i brige i izgovorimo ih na uho kojeje otvoreno da nas Ëuje, uho Onoga koji se pred Ocem pozivana zasluge svoje krvi. On se poziva na svoje rane — moje ruke,moje ruke! “Gle, u dlanove sam te svoje urezao!” On pokazujesvoje ranjene ruke Bogu i Njegove molitve bivaju usliπane, abrzi aneli dolaze sluæiti greπnim muπkarcima i æenama, podi-Êi ih i poduprijeti. (Review and Herald, 4. sijeËnja 1887.)

14. veljaËe

Zbrajanje i mnoæenje

“Milost vam i mir u obilju po pravoj spoznaji Boga inaπega Gospodina Isusa!” (2. Petrova 1,2)

Mi se ne smijemo oslanjati na svoju vjeru, veÊ na BoæjaobeÊanja. Kada se pokajemo zbog svojih nekadaπnjih prekrπa-ja Zakona i odluËimo Mu biti posluπni u buduÊnosti, moramovjerovati da Êe nas Bog prihvatiti radi Krista i da Êe nam opro-stiti naπe grijehe.

Tama i obeshrabrenje spustit Êe se ponekad na naπu duπui zaprijetiti nam, ali ne smijemo odbaciti svoje povjerenje. OËimoramo usmjeriti prema Isusu bez obzira na svoje osjeÊaje.Trebamo vjerno obavljati svaku duænost koja nam je znana, aonda se u povjerenju osloniti na Boæja obeÊanja.

Ne moramo danas osjeÊati isti mir i radost koju smo osje-Êali juËer, ali se trebamo vjerom uhvatiti za Isusovu ruku iimati povjerenje u Njega u tami kao i na svjetlu.

Sotona nam moæe πaptati: “Ti si preveliki greπnik da bi teKrist mogao spasiti!” Iako priznajeπ da si doista greπnik i

57

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2663

Black

64

nedostojan, moæeπ se suprotstaviti kuπaËu usklikom: “Zahva-ljujuÊi zaslugama pomirenja, uzimam Krista kao svojeg Spa-sitelja!”

Kada bismo dopustili svojim mislima da se viπe bave Kri-stom i nebeskim svijetom, dobili bismo snaæan poticaj i po-moÊ u naπim bitkama za Gospodina. ... Kada se umu dopustida se odviπe dugo bavi samo onim πto je na Zemlji, vrlo teπkose mijenjaju navike u razmiπljanju. Ono πto oko vidi i uhoËuje, preËesto privlaËi pozornost i zaokuplja naπe zanimanje.Ali ako æelimo uÊi u Boæji grad, ako æelimo gledati Isusa uNjegovoj slavi, moramo Ga veÊ ovdje nauËiti promatrati oËimavjere. ...

PosveÊenje je trajan proces. Koraci tog procesa opisani suu Petrovim rijeËima: “Zbog toga uloæite svu revnost da sa svo-jom vjerom spojite poπtenje, s poπtenjem znanje, sa znanjemuzdræljivost, s uzdræljivoπÊu postojanost, s postojanoπÊu po-boænost, s poboænoπÊu bratsku ljubav, a s bratskom ljubaviljubav uopÊe!” (2. Petrova 1,5-7) ... Oni koji na ovaj naËin radeprema planu zbrajanja da bi stekli sve ove krπÊanske vrline,imaju obeÊanje da Êe Bog raditi prema planu mnoæenja dajuÊiim darove svojega Duha. (Review and Herald, 15. studenoga1887.)

15. veljaËe

Sjedinjeni sa svojim Stvoriteljem

“Tko tvrdi da ostaje u njemu, taj mora tako æivjetikako je on æivio.” (1. Ivanova 2,6)

Pred nama je veliko djelo koje moramo obaviti ako æelimobaπtiniti vjeËni æivot. Mi trebamo odbaciti bezboænost i svje-tovne strasti i æivjeti æivotom pravednosti. Mnogi govore da zaspasenje trebamo vjerovati u Isusa i da je to sve; ali πto kaæeRijeË istine: “Vjera bez djela je mrtva!” Mi trebamo biti “ple-menitu bitku vjere, postiÊi vjeËni æivot” u koji smo pozvani,uzeti svoj kriæ, odreÊi se sebe, ratovati protiv svojega tijela isvakodnevno iÊi stopama svojeg Otkupitelja. Za nas nemaspasenja osim u Isusu, jer samo vjerom u Njega dobivamo

58

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2664

Black

65

snagu da postanemo Boæji sinovi i kÊeri; ali to nije samo nekaprolazna vjera, to je vjera koja Ëini Kristova djela! ...

Æiva vjera pokazuje se u duhu ærtve i posveÊenja Boæjemdjelu. Oni koji ga imaju, stoje pod zastavom Kneza Emanuelai vode uspjeπnu borbu protiv sila tame. ...

Istinska vjera u Isusa navodi nas na odricanje od samogasebe, ali koliko god uzviπene bile naπe rijeËi, ako uzdiæemo injegujemo svoje “ja”, u srcu nema Isusove vjere. Istinski krπ-Êani pokazuju æivotom svakidaπnjeg posveÊenja da su skupokupljeni i da ne pripadaju sebi. ...

Tko god zastupa glediπte da nije vaæno dræimo li Boæjezapovijedi ili ne dræimo, nije se upoznao s Kristom. ... Kobnaje pogreπka misliti da ti sam niπta ne trebaπ uËiniti da bistekao spasenje. Ti trebaπ suraivati s nebeskim silama. ...

Oni koji su povezani s Isusom, takoer su u jedinstvu sasvojim Stvoriteljem, Onim koji sve dræi u svojoj ruci. Oni ima-ju silu koju im svijet ne moæe dati niti im je moæe oduzeti. Aliiako su im dane velike i uzviπene prednosti, oni se ne mogujednostavno radovati svojim blagoslovima. Kao upravitelji sva-kovrsne milosti Boæje, oni moraju postati blagoslov za druge....

Mi smo istinski Ëuvari svojega brata. Krist je “dao samogasebe umjesto nas da nas otkupi od bezakonja i oËisti nas dabudemo njegov izabrani narod, revan u djelima ljubavi” (Titu2,14). I ta vjera koja u nama budi tu revnost jedina je istinskavjera. Ako loza ostane na pravom Trsu, njezino prianjanje po-kazuje se plodom koji donosi, jer “prepoznat Êete ih po nji-hovim rodovima”. (Review and Herald, 6. oæujka 1888.)

16. veljaËe

Nebeske osobine

“Posveti ih istinom; tvoja je RijeË istina.” (Ivan 17,17)

Dragocjen je svaki trenutak naπeg vremena kuπnje jer jeto vrijeme odreeno za oblikovanje naπeg karaktera. Trebamoposvetiti najveÊu pozornost njegovanju naπe duhovne naravi.Trebamo paziti na svoje srce, bdjeti nad svojim mislima da se

59

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2665

Black

66

poroËnost ne bi uvukla u naπu duπu. Moramo saËuvati svakusposobnost svojeg uma u najboljem moguÊem stanju kakobismo mogli sluæiti Bogu do krajnjih granica svojih sposob-nosti. NiËemu ne smijemo dopustiti da prekine naπu vezu sBogom. ...

Mi imamo djelo koje trebamo obaviti u svijetu, i ne smije-mo si dopustiti da postanemo toliko obuzeti sobom da zabo-ravimo zahtjeve koje Bog i ljudski rod imaju prema nama. Akobudemo ozbiljno traæili Boga, On Êe utjecati na nas svojimSvetim Duhom. On zna πto nam je potrebno jer je upoznat sasvakom naπom slaboπÊu i æeli da radimo na sebi nesebiËnokako bismo postali ljubazni u mislima, rijeËima i djelima. Mo-ramo prestati misliti i govoriti o sebi; naπe potrebe i æelje nesmiju biti jedini sadræaj naπih misli. Bog æeli da u sebi razvija-mo osobine Neba. ...

Kako bismo se ozbiljno ponaπali prema nedostacima ipogreπkama naπe braÊe kada bismo imali na umu koliko suvelike naπe pogreπke u Boæjim oËima! Kako se moæemo molitinaπem nebeskom Ocu: “Oprosti nam dugove naπe kao πto i miopraπtamo duænicima svojim!” — ako smo puni optuæbi, zavid-ni, sitniËavi u svojem ponaπanju prema bliænjima? Bog æeli dabudemo puno ljubazniji, da pokazujemo viπe ljubavi i da bu-demo dostojniji ljubavi, manje kritiËki raspoloæeni i sumnji-Ëavi. O, kad bismo svi mogli imati Kristov Duh i znati kakotrebamo postupati prema naπoj braÊi i susjedima! ...

Meu onima koji sebe smatraju Kristovim sljedbenicimaima mnogo onih koji nastoje opravdati svoje mane tako πtouveliËavaju mane drugih. Trebali bismo slijediti Kristov pri-mjer jer On, kad su Ga klevetali, nije uzvraÊao klevetama, veÊse predao Onome koji pravedno sudi. ... On je bio VeliËanstvoNeba i u Njegovim Ëistim grudima nije bilo mjesta za duhosvete, veÊ samo za suÊut i ljubav.

Mi se moæda neÊemo sjeÊati svakog ljubaznog djela kojesmo uËinili, moæda Êe ono izblijedjeti iz naπeg sjeÊanja, ali ÊevjeËnost iznijeti u svoj njihovoj sjajnosti svako djelo uËinjenoza spasenje duπa, svaku rijeË izgovorenu za utjehu Boæje dje-ce, i ta djela uËinjena za Krista bit Êe dio naπe radosti tijekomcijele vjeËnosti. (Review and Herald, 24. veljaËe 1891.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2666

Black

67

17. sijeËnja

Boæji blagoslovi i naπa odgovornost

“Vratite se meni, a ja Êu se vratiti vama — govoriJahve nad Vojskama.” (Malahija 3,7)

Sotona neprekidno iznosi grijehe i zlodjela onih koji sebesmatraju Boæjom djecom i ruga se Boæjim anelima zbognjihovih mana. ©to Êe dovesti Gospodnji narod u pravi poloæajpred Njim? Gospodin odgovara na to pitanje preko Malahije:“Vratite se meni, a ja Êu se vratiti vama — govori Jahve nadVojskama.” Kada budemo traæili Gospodina svim svojim sr-cem, mi Êemo ga i naÊi!

Daniel je u srcu odluËio ostati vjeran Bogu nebeskome.OdluËio je da neÊe jesti od hrane koju jede kralj, niti piti odvina koje pije kralj; a njegova tri druga odluËila su da se neÊepokloniti zlatnom kipu koji je kralj Nabukodonozor podignuou polju Duri i tako osramotiti Boga. Kada odluËimo sluæitiBogu poput ovih vjernih Boæjih slugu, Gospodin Êe preuzetinaπ dio i osposobiti nas da se oslonimo na Njegovu snagu.

Aneli gledaju sa zaprepaπtenjem na nezahvalnost onihza koje je Bog uËinio tako mnogo u neprestanom izlijevanjusvojih darova i potpora. Ljudi zaboravljaju Boæje zahtjeve ipopuπtaju sebiËnosti i svjetovnosti. ...

Bog nas ne moæe blagosloviti imanjem i stokom ako neupotrebljavamo Njegove blagoslove Njemu na slavu. On ne mo-æe povjeriti svoje blago onima koji ga pogreπno upotrebljava-ju. Najjednostavnijim jezikom Gospodin je rekao svojoj djeciπto zahtijeva od njih. Ona trebaju davati desetinu od svega πtoimaju i donositi darove od onoga Ëime ih je blagoslovio. Nje-govi blagoslovi i darovi bili su obilni i sustavni. On je slaosvoju kiπu i sunËevo svjetlo i Ëinio da vegetacija buja. On jedavao godiπnja doba; vrijeme za sijanje i prikupljanje æetveizmjenjivali su se odreenim redom; i zato Boæja neizmjernadobrota poziva na neπto bolje od nezahvalnosti i zaboravnostikoju Mu mnogi pokazuju.

Zar se neÊemo vratiti Bogu i donijeti Mu zahvalna srcasvoje desetine i priloge? Gospodin je uËinio da duænost posta-ne tako jasna da Êemo, ako zanemarimo Njegove zahtjeve, ostati

60

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2667

Black

68

bez izgovora. Gospodin je ostavio svoja dobra u rukama svojihslugu da s njima postupaju ispravno kako bi se Evaneljemoglo propovijedati po cijelome svijetu. Sustav i odredbe zaπirenje Njegove istine u svijetu nisu prepuπteni sluËajnosti.(Signs of the Times, 13. sijeËnja 1890.)

18. veljaËe

Neka zasja vaπe svjetlo

“Onaj koji radi πto je poπteno dolazi k svjetlu, da bi seoËitovalo da su njegova djela uËinjena u Bogu.” (Ivan3,21)

U svojem Govoru na gori, Isus je ljudima iznio Ëinjenicuda se u osobnoj poboænosti krije njihova snaga. Oni se trebajupredati Bogu, suraivati s Njim bez ograniËenja. Visoki pro-htjevi, obredi i ceremonije, koliko god bili nametnuti, ne Ëineda srce postane dobro i karakter neporoËan. Istinska ljubavprema Bogu aktivno je naËelo, sredstvo oËiπÊenja. ...

Hebrejski narod zauzimao je najviπi poloæaj; sagradili suzidove, velike i visoke, da se zaπtite od dodira s neznaboæaË-kim svijetom; prikazivali su sebe kao poseban, odan narodkojemu Bog ukazuje posebnu naklonost. Meutim, Krist im jepokazao da je njihova religija liπena spasonosne vjere. Bila jeto kombinacija suhe, krute doktrine, pomijeπane sa ærtvama idarovima. Bili su vrlo strogi u vrπenju obrezanja, ali nisu go-vorili o potrebi posjedovanja Ëistog srca. Oni su rijeËima uz-dizali Boæje zapovijedi, ali ih nisu uzdizali u æivotu i njihovaje poboænost bila samo kamen spoticanja za druge. ...

Iako su dotad uæivali neosporni autoritet u vjerskim pi-tanjima, sada su morali ustupiti mjesto Velikom UËitelju i vjerikoja nije poznavala nikakvih granica i nije isticala staleæ,poloæaj u druπtvu ili rasu meu narodima. Istina koju je Kristpropovijedao bila je namijenjena cijeloj ljudskoj obitelji. Jedi-na prava vjera je ona koja djeluje preko ljubavi i Ëisti duπu.Ona je kao kvasac koji preobraæava ljudski karakter. ...

Kristovo evanelje oznaËava praktiËnu poboænost, religijukoja uzdiæe primatelja iz njegove uroene poroËnosti. Onaj

61

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2668

Black

69

tko promatra Boæje Janje zna da Ono uzima na sebe grijehesvijeta. Prava vjera oblikovat Êe æivot i karakter koji Êe bitipotpuno razliËit od onoga koji se vidio u æivotu knjiæevnika ifarizeja. ...

Bog ne daje svjetlo da bi se ono sebiËno skrivalo i da nebi prodiralo do onih koji su u tami. Ljudska orua su sredstvoBoæje komunikacije sa svijetom. Umjesto da ih pouËava daskrivaju svoje svjetlo, Spasitelj kaæe pripadnicima svojeg na-roda: “Vaπe svjetlo neka tako zasja pred ljudima da vide vaπadjela ljubavi te slave vaπeg Oca nebeskog.” (Review and Her-ald, 30. travnja 1895.)

19. veljaËe

Naπa potreba za Svetim Duhom

“Ako imamo æivot po Duhu, slijedimo Duha!” (GalaÊani-ma 5,25)

Sveti Duh nije nam dan samo da posveÊuje, veÊ i da osvje-doËuje. Mi se ne moæemo pokajati za svoje grijehe ako nismoosvjedoËeni u svoju krivnju. Koliko nam je onda potreban Sve-ti Duh dok radimo na spaπavanju greπnih duπa. Naπe ljudskesposobnosti bit Êe uzaludne ako ne budu sjedinjene s tomnebeskom silom.

U djelu spaπavanja greπnika mi i aneli trebamo skladnosuraivati propovijedajuÊi istinu o Bogu onima koji je ne po-znaju kako bi se mogli osloboditi okova grijeha. Samo istinanas moæe osloboditi. Slobodu koja dolazi spoznajom istinetreba objaviti svakom stvorenju. Naπ nebeski Otac, Isus Krist,i nebeski aneli zainteresirani su za ovo veliko i sveto djelo.Nama je darovana uzviπena prednost da prikaæemo boæanskikarakter dok budemo nesebiËno izbavljali greπnike iz ponorapropasti u koji su upali. Svako ljudsko biÊe koje dopusti da gaprosvijetli Sveti Duh treba biti ukljuËeno u obavljanje ovogboæanski zamiπljenog zadatka. ...

Naπ Spasitelj treba biti puno odreenije prepoznat i pri-znat kao Onaj koji moæe zadovoljiti sve potrebe svoje Crkve.On jedini moæe usavrπiti vjeru svojeg naroda. ...

62

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2669

Black

70

Trebamo ostaviti viπe prostora za djelovanje Svetoga Duhakako bi radnici bili povezani Ëvrstim meusobnim vezama i iÊinaprijed kao sjedinjena Ëeta vojnika. ... Potpuno posveÊenjesluæbi Bogu pokazat Êe utjecaj Svetoga Duha na svakom kora-ku naπega puta. ...

Bog æeli da se Njegova Crkva osloni na Njegova obeÊanjai da traæi silu i pomoÊ Svetoga Duha na svakome mjestu. ...

O, kada bi slabi ljudski rod mogao shvatiti da ZapovjednikGospodnje vojske vodi i usmjerava pokrete svojih saveznikana Zemlji. Sam Krist je obnoviteljska sila koja djeluje u sva-kom vojniku i preko svakoga od njih pomoÊu Svetoga Duha.Svaki pojedinac treba postati orue u Njegovoj ruci koje radina spasenju duπa. Nikomu tko æeli raditi za UËitelja ne smijese uskratiti radno mjesto ako je istinski sljedbenik Isusa Kri-sta. Svatko ima svoju pojedinaËnu odgovornost da radi u Kri-stovom djelu. Uspjeπnost Boæjeg Duha uËinit Êe uspjeπnim radsvih onih koji su se spremni pokoriti Njegovom vodstvu. (Re-view and Herald, 16. srpnja 1895.)

20. veljaËe

Potrudi se da budeπ kao Daniel

“Sad zasad hajde! Kad imadnem zgodno vrijeme, opetÊu te k sebi dozvati.” (Djela 24,25)

Bez obzira na to koliko smo greπni, bez obzira na to kakavje naπ poloæaj, ako se pokajemo i budemo vjerovali, ako doe-mo Kristu, ako budemo imali povjerenje u Njega kao u svojegSpasitelja, bit Êemo spaπeni. Meutim, kako je opasan poloæajonoga tko poznaje istinu, ali oklijeva s njezinom primjenom usvojem æivotu. Kako je opasno za muπkarce i æene koji poku-πavaju zaposliti svoje misli, zadovoljiti svoj ukus i udovoljitisvojem razumu time πto Êe zanemariti ono πto im je otkrivenokao njihova duænost i koji se upuπtaju u potragu za neËim πtojoπ ne znaju. ...

Isus kaæe: “Hodite dok imate svjetlo, da vas ne bi osvojilatama! Tko ide u tami, ne zna kamo ide.” (Ivan 12,35) Provediteu æivot svako naËelo istine koje vam je pokazano. Æivite po

63

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2670

Black

71

svakoj rijeËi koja izlazi iz usta Boæjih i tako Êete slijediti Isusakamo god On poe. ... Gospodin ne uskraÊuje svojega SvetogaDuha onima koji Ga traæe. Kada se savjest osvjedoËi, zaπto nesluπate, zaπto ne posluπate glas Boæjega Duha? Sa svakimoklijevanjem i odgaanjem stavljamo se u sve teæi i teæi polo-æaj da prihvatimo svjetlo s Neba tako da nas na kraju viπe neÊemoÊi pokrenuti savjeti i opomene. Greπnici govore svaki putsve lakπe i lakπe: “Sad zasad hajde, a kad imadnem zgodnovrijeme, opet Êu te k sebi dozvati!” ...

Duπe koje u poËetku oklijevaju i odgaaju odupiruÊi sesvjetlu i protiveÊi se svakom znanju, imaju izvrsnu namjeru danaËine potpuni zaokret kada doe pogodno vrijeme; ali lukavineprijatelj koji im se nalazi za petama naËinio je planove da ihveæe nevidljivim vezama zlih navika. Karakter se oblikuje navi-kama i jedan korak putem koji vodi u propast priprema je zasljedeÊi korak, a ovaj za one koji Êe slijediti. ...

Boæja djeca trebaju svijetliti kao svjetiljke usred pokva-renog i izopaËenog naraπtaja. Ali ako se prave navike ne njegu-ju, one Êe odstupiti pred prirodnim sklonostima i mi Êemopostati samodovoljni, popustljivi prema sebi, nemirni, lakomi,osvetoljubivi, nezavisni, samovoljni, tvrdovrati, umiπljeni, ljubi-telji zabava viπe nego ljubitelji Gospodina. ...

Danielov karakter slika je onoga πto greπnik moæe postatiKristovom miloπÊu. On je bio snaæan i intelektualno i duhov-no. ... Sveti Duh treba prebivati u nama kao boæanski stanar.I onda neka se zahvalnost i ljubav prema Bogu umnoæavaju uvaπem srcu. (Review and Herald, 29. lipnja 1897.)

21. veljaËe

Postanite Boæje dijete

“A svima koji ga primiπe dade vlast da postanu djecaBoæja: onima koji vjeruju u njegovo ime.” (Ivan 1,12)

Kada bismo znali cijeniti ovaj veliki blagoslov, kakva bi toprednost bila za nas! Nama je dana prednost da budemo Boæjisuradnici u spaπavanju naπih duπa. Primanje i vjerovanje naπje dio ugovora. Mi trebamo primiti Krista kao svojeg Spasitelja

64

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2671

Black

72

i trebamo vjerovati u Njega. To znaËi prebivati u Kristu, poka-zivati Njega u svako vrijeme i u svim okolnostima i to je vjerakoja predstavlja Njegov karakter — vjera koja radi kroz ljubavi Ëisti duπu od svake neËistoÊe. ...

Svatko od nas mora u tome steÊi svoje vlastito iskustvo.Nitko ne moæe svoje spasenje temeljiti na iskustvu ili æivotudrugog pojedinca. Svatko od nas mora se upoznati s Kristomda bi Ga mogao pravilno predstaviti pred svijetom. ... Nitko odnas ne smije se izgovarati na svoj nagli temperament, svojpogreπno oblikovani karakter, svoju sebiËnost, zavist, ljubo-moru ili bilo koju neËistoÊu svoje duπe, tijela ili duha. Bog nasje pozvao na slavu i vrlinu. Mi samo trebamo posluπati tajpoziv. ...

Kako da pobjegnemo od sile nekada uzviπenog anela unebeskim dvorima? On je bio biÊe puno ljepote i privlaËnosti,blagoslovljeno snaænim umom. Zbog svojeg uzviπenog polo-æaja on je pomislio da je jednak s Bogom. ... Kako Êemo pre-poznati njegove laæne teorije i oduprijeti se njegovim kuπnja-ma? Jedino uz pomoÊ osobnog iskustva koje smo stekli pri-majuÊi znanje o Isusu Kristu, naπem Gospodinu. Bez boæan-ske pomoÊi mi ne moæemo izbjeÊi kuπnje i zamke koje jeSotona pripremio da prevari ljudski um. ...

Mi trebamo hoditi kao πto je On hodio, prateÊi iz blizaNjegove stope, pokazujuÊi Njegovu krotkost i poniznost. ...Kristova sluæba je Ëista i uzviπena. Put kojim je On proπao nijebio put ugaanja sebi, udovoljavanja sebi. On se obraÊa svojojdjeci rijeËima: “Ako tko hoÊe iÊi za mnom, neka se odreËesamog sebe, neka uzme svoj kriæ i neka me slijedi!” (Matej16,24) Cijena Neba je pokornost Kristu. Put u Nebo je poslu-πnost zapovijedi: Odreci se sebe, uzmi svoj kriæ i slijedi mene!I kao πto je Isus putovao, tako i mi trebamo putovati. Putkojim je On iπao i mi moramo proÊi; jer taj put vodi do sta-nova koje On priprema za nas. (Review and Herald, 24. travnja1900.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2672

Black

73

22. veljaËe

Poboænost sa zadovoljstvom“Kako muËno bogataπi ulaze u kraljevstvo Boæje!” (Lu-ka 18,24)

Ove Spasiteljeve rijeËi vrlo su znaËajne i pozivaju nas daih marljivo prouËavamo. ... Mnogi meu onima koji imaju veli-ko bogatstvo stekli su svoje blago mutnim poslovima stjeËuÊiosobnu korist na raËun svojih bliænjih i joπ se ponose svojomlukavoπÊu u sklapanju pogodbi. Svaki dolar koji je tako steËeni dobitak na svakom takvom dolaru nosi Boæje prokletstvo. ...

Bogati muπkarci i æene bit Êe stavljeni na ispit teæi odsvakog kojem su dosad bili izloæeni. Ako poloæe taj ispit, akouklone mrlje nepoπtenja i nepravde iz svojeg karaktera, akokao vjerni upravitelji daju Gospodinu ono πto je Boæje, i njimaÊe se reÊi: “Dobro, valjani i vjerni slugo! ... Ui u veselje gospo-dara svoga!” ...

“Nitko ne moæe sluæiti dvojici gospodara” — rekao je Krist— “jer ili Êe jednoga mrziti, a drugoga ljubiti.” (Matej 6,24)Kada su farizeji, koji su bili lakomi, Ëuli ove rijeËi, rugali suMu se. Meutim, okrenuvπi se k njima, Krist je rekao: “Vi sepravite pravednima pred ljudima, ali Bog poznaje vaπa srca.Jer πto je kod ljudi uzviπeno, pred Bogom je gnusoba.” (Luka16,15)

PiπuÊi svojem sinu u Evanelju, Pavao kaæe: “Uistinu, vjeraje velik je izvor dobitka ako je duh zadovoljan s onim πto ima.Niπta, naime, nismo donijeli na ovaj svijet, tako da niπta nemoæemo iz njega iznijeti. A kad imamo hranu i odijelo, timbudimo zadovoljni! A oni koji æele da postanu bogataπi upa-daju u napast, u zamku i u mnoge lude i pogubne æelje πtostrovaljuju ljude u propast i uniπtenje, jer je pohlepa za nov-cem izvor svih zala. BuduÊi da su joj se neki predali, zalutalisu od vjere i proboli sami sebe mnogim teπkim mukama.” (1.Timoteju 6,6-10)

Pavao je æelio u Timotejeve misli utisnuti svijest o potrebiupuÊivanja pouka koje Êe onemoguÊiti zabludu koja se takolako prikrada bogatima, naime, da su zbog svojeg bogatstvaviπi od ostalih koji nemaju tako velike prihode. I oni smatrajuda je njihov dobitak poboænost. ...

65

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2673

Black

74

Postoje visoki i sveti interesi koji zahtijevaju naπ novac,i novac uloæen u njih donijet Êe davatelju uzviπenije i trajnijezadovoljstvo od onoga koje se dobiva od ulaganja u osobnozadovoljstvo ili u sebiËno nagomilavanje zbog pohlepe za do-bitkom. (Review and Herald, 19. prosinca 1899.)

23. veljaËe

©to je vjera?“Vjera je jamstvo za ono Ëemu se nadamo, dokaz zaone stvarnosti kojih ne vidimo.” (Hebrejima 11,1)

Dragocjena je misao da nam je Kristova pravednost ura-Ëunata ne zbog neke naπe zasluge, veÊ kao besplatni Boæji dar.Neprijatelj Boga i ljudskog roda ne æeli da se ta istina jasnoobjavljuje jer zna da Êe, ako se ona potpuno prihvati meuljudima, njegova moÊ biti slomljena. Uspije li ovladati ljud-skim umom tako da sumnja, da nevjerovanje i tama postanuiskustvo onih koji sebe smatraju Boæjom djecom, on Êe ihmoÊi pobijediti kuπnjama. Moramo uËvrstiti jednostavnu vjerukoja se hvata za rijeË koju je Bog izgovorio. Boæji narod moraimati vjeru koja Êe se oslanjati na boæansku snagu jer “milo-πÊu ste spaπeni po vjeri. To ne dolazi od vas; to je dar Boæji!”Oni koji vjeruju da im je Bog zbog Krista oprostio grijehe, nebi smjeli u kuπnjama prestati iÊi naprijed i boriti se u dobrojborbi vjere. Njihova vjera treba jaËati sve dok njihov krπÊanskiæivot, ali i njihove rijeËi, ne budu objavili: “Krv Isusa Krista,njegova Sina, Ëisti nas od svakoga grijeha!”

Vjera je uzdanje u Boga — vjerovanje da nas On voli i danajbolje zna πto je za naπe dobro. I zato, umjesto da idemosvojim vlastitim putovima, vjera nas navodi da izaberemo Nje-gov put. Umjesto naπeg neznanja, ona prihvaÊa Njegovu mu-drost; umjesto naπih slabosti, Njegovu snagu; umjesto naπegreπnosti, Njegovu pravednost. Naπ æivot, mi sami, veÊ pripa-damo Njemu; vjera priznaje Njegovo vlasniπtvo i prihvaÊa Nje-gove blagoslove. Istina, poπtenje i neporoËnost istaknuti sukao tajna uspjeha u æivotu. ... Svaka dobra pobuda ili teænjadar je od Boga; vjera prima æivot od Boga koji jedini moæedovesti do istinskog rasta i uspjeπnosti.

66

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2674

Black

75

Kako vjeru treba pokazati, valja jasno objasniti. SvakoBoæje obeÊanje dano je pod uvjetom. Ako smo spremni ispu-niti Boæju volju, imat Êemo na raspolaganju svu Njegovu sna-gu. Svaki dar koji je obeÊao nalazi se u samom obeÊanju. ...Isto onako kao πto se hrast nalazi u æiru, tako se Boæji darovinalaze u Njegovim obeÊanjima. ...

I sama vjera koja nas osposobljava da primimo Boæje da-rove jest dar. ... Ona raste kada se primjenjuje Boæja rijeË. Dabismo ojaËali vjeru, Ëesto je moramo suoËavati s Boæjom rije-Ëju.

Kako su se Ëesto oni koji su se oslanjali na Boæju rijeË,iako sami po sebi krajnje bespomoÊni, usprotivili sili cijelogasvijeta. ... To su pravi plemiÊi u svijetu. Oni pripadaju kraljev-skom rodu. (Review and Herald, 24. prosinca 1908.)

24. veljaËe

Jedino blago

“Njegovo smo, naime, stvorenje, stvoreni u Kristu Isusuradi djela ljubavi koja Bog unaprijed pripremi da unjima æivimo.” (Efeæanima 2,10)

Karakter oblikovan po ugledu na boæanski jedino je blagokoje moæemo ponijeti s ovoga svijeta na onaj drugi. ... Na svakitrenutak vremena gledajte kao na zlatnu priliku. Nemojte gatratiti u lijenosti, ne troπite ga uludo, veÊ ga uporabite za stje-canje uzviπenijeg blaga. Njegujte misli i πirite duπu ne dopu-πtajuÊi umu da se ispunjava nevaænim stvarima. Iskoristitesvaku prednost koja vam se ukaæe da jaËate svoj intelekt.Nemojte se zadovoljavati niskim mjerilima. Nemojte posustatisve dok ustrajnim naporom, budnoπÊu i ozbiljnom molitvomne osigurate sebi mudrost koja dolazi s Neba. ...

Njegujte svaku zraku svjetlosti koju Êete dobiti istraæu-juÊi Boæju rijeË. Prihvatite se danas djela koje vam je Bog daoi potrudite se da vidite koliko dobra moæete postiÊi u Kristovojsnazi. Neka Bog bude vaπ savjetnik. ...

Krist je imao na umu naπu narav kada je postavljao svojezahtjeve. On je uzeo naπu narav i dao nam moralnu snagu

67

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2675

Black

76

koju trebamo sjediniti s ljudskim naporima. ... Naπ duh trebabiti tako sjedinjen s Njegovim Duhom da u mislima i ciljevimabudemo jedno s Njime.

Umne, moralne i tjelesne sposobnosti trebaju biti njego-vane i usavrπavane na podjednak naËin i tako Êemo dostiÊivisoka mjerila u stjecanju znanja. ...

Daniel iz svete povijesti bio je samo mladiÊ kada je zajed-no sa svojim prijateljima bio odveden kao zarobljenik u Babi-lon. Meutim, on stoji pred nebeskim svemirom, pred bezgre-πnim svjetovima, pred buntovnim svijetom kao blistavi primjeronoga πto Boæja milost moæe uËiniti za greπnika. ... Nije bionjegov izbor da bude izloæen razuzdanosti, lakomosti i ras-troπnim navikama tog neznaboæaËkog naroda. Ali on je u svo-jem srcu odluËio sluæiti Bogu dok se tu bude nalazio. Surai-vao je s Bogom. Stajao je pod Kristovom zastavom kao odanipodanik nebeskog Kralja. ...

Karakter oblikovan u ovom svijetu odluËuje sudbinu zasvu vjeËnost. Ono πto je vrijedno u ovom æivotu i na ovomesvijetu, bit Êe vrijedno i u svijetu koji Êe doÊi. Naπa buduÊnostodreuje se po utjecaju koji dopuπtamo da vlada u naπemæivotu. ... Uzmimo na sebe Kristov jaram i uËimo na Njegovomputu. (Youth’s Instructor, 17. kolovoza 1899.)

25. veljaËe

Boæji put, a ne moj

“Pokaæi mi, Jahve, svoje putove, nauËi me svojim sta-zama!” (Psalam 25,4)

Ponekad se od nekoga tko kaæe da je Kristov sljedbenikËuju rijeËi: “Ne morate biti iznenaeni kad Ëujete da govorimgrubo, bez uvijanja, kad pokaæem svoj temperament; jedno-stavno sam takav!”

Traæite od nas da ne budemo iznenaeni! Pa zar nije isamo Nebo iznenaeno takvim ponaπanjem, buduÊi da je na-Ëinjen takav plan spasenja i prinesena beskrajna Ærtva na kri-æu na Golgoti da biste vi mogli odraæavati Isusov lik? HoÊeteli iduÊi “svojim putem” moÊi doÊi na Nebo? Zamislite da netko

68

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2676

Black

77

doe do bisernih vrata i kaæe: “Znam da sam bio grub i nelju-bazan i da je u mojoj naravi da laæem i kradem; ali æelim uÊiu nebeske stanove!” HoÊe li takva narav dobiti moguÊnost daproe kroz vrata nebeskog grada? Ne, neÊe! Samo oni koji sedræe Boæjega puta moÊi Êe uÊi u grad!

Pokazivanje uroenih i steËenih sklonosti k zlu ne moæese opravdati izgovorom: “To je moja narav!” KrπÊani shvaÊajuda im je potrebno puno Boæje milosti da bi naËela krπÊanstvamogli unijeti u svoj svakidaπnji æivot.

Mladi koji surauju s Kristom ustanovit Êe da je Njihovput pun pogreπaka koje moraju ispravljati. Ugraene u zgradukaraktera, te pogreπke izgledaju kao trule grede. Neka im ni-tko ne dopusti da ostanu na svojem mjestu. Neka nitko neopravdava svoje nedostatke izgovarajuÊi se rijeËima: “Tako samnavikao!” Oni koji ugaaju sebi odbijajuÊi odbaciti svoj put iprihvatiti Kristov, trpjet Êe sigurne posljedice. ...

Trudiπ li se hoditi putem istine i pravednosti? Onda senemoj obeshrabriti zbog kuπnji. Istina je, bit Êeπ kuπan, aliimaj na umu da kuπnja joπ nije grijeh; to nije ni dokaz Gospod-njeg nezadovoljstva. On dopuπta da budeπ kuπan, ali procje-njuje veliËinu kuπnje s koliËinom snage kojom te je osposobioda joj se odupreπ i svladaπ je. Upravo u trenucima kuπnje iprobe ti trebaπ procjenjivati stupanj svoje vjere u Boga i ocije-niti Ëvrstinu svojega krπÊanskog karaktera.

Nemoj govoriti: “Ja ne mogu pobijediti!” ... Naravno da nemoæeπ pobijediti u svojoj snazi, ali pomoÊ dolazi od Onogakoji je moÊan. Uputi molitvu: “Pokaæi mi, Gospode, putovesvoje, nauËi me hoditi stazama svojim!” (Youth’s Instructor, 2.listopada 1902.)

26. veljaËe

Bezuvjetna vjera

“»ovjek povjerova rijeËi koju mu reËe Isus, te ode.”(Ivan 4,50)

U gradu Kafarnaumu sin kraljevog Ëinovnika leæao je nasmrt bolestan. Otac ga je uzalud pokuπavao spasiti. Ubrzanim

69

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2677

Black

78

koracima palaËi se pribliæio glasnik i zatraæio da vidi plemiÊa.Rekao mu je da upravo dolazi iz Jeruzalema i da u Galilejipostoji Boæji prorok za kojega neki kaæu da je dugooËekivaniMesija. ... Moæda bi On mogao izlijeËiti dijete.

Dok je sluπao, izraz na licu plemiÊa promijenio se iz oËajau nadu. ...

Nada roena u njegovom srcu rasla je dok se spremao naput. Joπ prije svitanja on se veÊ nalazio na putu prema KaniGalilejskoj, mjestu u koje je izgleda otiπao i Isus. ...

Naπavπi Isusa, zamolio Ga je da doe u Kafarnaum i izlijeËinjegovog sina. “Ako ne vidite Ëudesne znakove, vi nipoπto ne-Êete vjerovati!” odgovorio mu je Isus. U izvjesnoj mjeri kraljevËinovnik je doista vjerovao jer inaËe ne bi krenuo na takodalek put u to kritiËno vrijeme. Meutim, Isus je æelio uËvrstitinjegovu vjeru.

Slomljena srca otac je povikao: “Gospodine, sii prije negomi umre dijete!” Plaπio se da bi svaki trenutak koji prolazimogao staviti njegovo dijete izvan moÊi Iscjelitelja. ... ÆeleÊirazviti u njemu savrπenu vjeru, Spasitelj je odgovorio: “Idi, tvojje sin æiv!”

“»ovjek povjerova rijeËi koju mu reËe Isus, te ode.” DobivπiobeÊanje da smrt koje se plaπio neÊe zadesiti njegovog sina,plemiÊ nije postavio nijedno pitanje niti je traæio ikakvo obja-πnjenje. On je vjerovao! Stalno iznova je ponavljao rijeËi: “Tvojje sin æiv!”

A sila rijeËi koje je Otkupitelj izgovorio sijevnula je kaomunja od Kane do Kafarnauma i dijete je bilo izlijeËeno. ...PromatraËi kraj njegove bolesniËke postelje promatrali su su-spregnuta daha borbu izmeu æivota i smrti. I kada je u jed-nom trenutku nestala visoka groznica, bili su puni Ëuenja.ZnajuÊi koliko je otac bio zabrinut, oni izlaze pred njega sradosnom porukom. On im je postavio samo jedno pitanje:Kada se dijete poËelo osjeÊati bolje? Oni su mu rekli i on jebio zadovoljan. ... Sada je njegova vjera bila okrunjena sigur-noπÊu. ...

U naπoj sluæbi za Krista nama je potrebno viπe ovakvebezuvjetne vjere ovog kraljevog Ëinovnika. ... Onome tko sebezuvjetno oslanja na Spasitelja, vrata Neba πirom su otvorenai preplavljuje ga slava s Boæjeg prijestolja. (Youth’s Instructor,4. studenoga 1902.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2678

Black

79

27. veljaËe

Snaga pjesme

“Jest, Jahvi se saæalio Sion, saæalile mu se njegoverazvaline. Pustaru Êe njegovu uËiniti poput Edena, astepu poput Vrta Jahvina. Klicanje i radost njim Êeodjekivat’, i zahvalnice i glas hvalospjeva.” (Izaija 51,3)

Melodija slavljenja je ozraËje Neba; i kada Nebo doe udodir sa Zemljom, ima tada i glazbe i pjesme — “zahvalnica ihvalospjeva”.

Iznad novostvorene Zemlje, dok je leæala prekrasna i neo-kaljana pod Boæjim osmijehom, “pjevahu zajedno sve zvijezdejutarnje i svi sinovi Boæji klicahu”. Tako su i ljudska srca uskladu s Nebom odgovorila na Boæju dobrotu glasom hvalo-spjeva. Mnogi dogaaji u ljudskoj povijesti bili su povezani sasvetim pjesmama.

Povijest pjesme u Bibliji puna je izvjeπtaja o uporabi iblagodatima glazbe i pjesme. Glazba se Ëesto izopaËuje i sluæiu zle svrhe, i tako postaje jedna od najzavodljivijih kuπnji. Alikada se pravilno uporabi, ona je Boæji dragocjeni dar, nami-jenjena da uzdigne misli prema visokim i uzviπenim temama,da nadahne i oplemeni duπu. I kao πto su sinovi Izraelovi,putujuÊi kroz pustinju, uljepπavali svoj put pjevanjem svetihpjesama, tako Bog i danas poziva svoju djecu da uljepπaju svojhodoËasniËki æivot. Malo je sredstava koja su bila uspjeπnijau urezivanju Njegove RijeËi u sjeÊanje nego πto je ponavljanjetekstova pjesama. Takva pjesma ima Ëudesnu snagu. Ona imamoÊ da suzbije grubu i neoplemenjenu narav, snagu da oæivimisli, da probudi suÊut, da poveÊa skladnost djelovanja, daprotjera potiπtenost i slutnje koje uniπtavaju hrabrost i slabenapore.

Ona je jedno od najuspjeπnijih sredstava koje utiskujeduhovne istine u srce. Koliko Ëesto duπi pod pritiskom koja sepredala oËaju, sjeÊanje priziva neku Boæju rijeË —neku odav-no zaboravljenu pjesmu iz djetinjstva — i kuπnja gubi svojusnagu, a hrabrost i radost πire se i na druge duπe. ...

Neka se u domu pjevaju ljupke i Ëiste pjesme i bit Êemanje rijeËi ukora, a viπe vedrih rijeËi, nade i radosti. Neka se

70

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2679

Black

80

pjeva i u πkolama pa Êe uËenici biti privuËeni u Boæju blizinu,pribliæit Êe se svojim nastavnicima i jedni drugima.

Kao sadræaj bogosluæja, pjevanje je isto toliko oboæavanjekao i molitva. (Youth’s Instructor, 29. oæujka 1904.)

28. veljaËe

Istina pobjeuje zlo

“Nemojte misliti da sam doπao donijeti na zemlju mir!Nisam doπao da donesem mir, nego maË.” (Matej 10,34)

Bilo je postavljeno pitanje: Kako se moæe pomiriti izjava:“Nisam doπao da donesem mir, nego maË!” i pjesma koju supjevali aneli kada se Krist rodio u betlehemskoj πtalici: “Sla-va Bogu na visini i na Zemlji mir ljudima koje ljubi”? Pjesmaanela bila je u skladu s rijeËima proroka Izaije, koji je, kadaje prorekao Kristovo roenje, naglasio da Êe On biti Knez mi-ronosni. Evanelje je slavna poruka mira i dobre volje meuljudima; blagoslov koji je Krist donio bio je blagoslov skladai mira. On je napustio svoje prijestolje slave i odjenuo svojuboæansku narav u ljudsku da bi ljudske sinove mogao iz ot-padniπtva vratiti natrag u pokornost Bogu, da bi povezao nji-hova srca sa srcem Beskrajne ljubavi. Donio je greπnom svi-jetu lijek protiv grijeha da nijedan koji u Njega vjeruje nepropadne, nego da postane jedno s Njime i s Ocem i da dobijevjeËni æivot. ...

Stanje svijeta u vrijeme kada je Krist doπao i postao Ëo-vjek nije bilo posebno dobro. U to vrijeme Pismo je veÊ bilozatrpano naslagom ljudskih predaja pa je Krist izjavio da suoni koji tvrde da poznaju Boæju rijeË zapravo neznalice, da nepoznaju ni Pismo ni silu Boæju. ...

Krist je svojim sunarodnjacima i svijetu pokazao slavu,ljepotu i svetost boæanske naravi kako bi se mogli usko pove-zati sa srcem Beskrajne ljubavi. On je donio svjetlo na svijetda bi rastjerao duhovnu tamu i pokazao istinu. .... Istina Ëijaje zadaÊa da obnavlja i vraÊa u iskonsko stanje, uniπtava zlo;a kada se zlo uporno njeguje, ono poËinje uniπtavati greπni-ka. ...

71

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2680

Black

81

Greπnikova izopaËenost, otpor prema istini, uËinila je daKristova misija izgleda upravo onako kako ju je najavio svojimuËenicima — slanje maËa na svijet; meutim, sukobi nisu po-sljedica krπÊanstva, veÊ posljedica protivljenja u srcu onihkoji nisu htjeli prihvatiti njegove blagoslove.

Od prvog predstavljanja krπÊanstva svijetu zapoËela jesmrtonosna borba protiv njega. ... Oni koji stradaju za istinuznaju vrijednost Ëistog Evanelja, Biblije i slobode savjesti.(Bible Echo, Australija, 12. oæujka 1894.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2681

Black

82

OÆUJAK

1. oæujka

Ærtvovanje za Boæje djelo

“Ako æeliπ biti savrπen, hajde prodaj πto imaπ i podajnovac siromasima, pa Êeπ imati blago na nebu! Ondadoi i slijedi me!” (Matej 19,21)

Isus je rekao mladom i bogatom knezu: “Podaj siromasi-ma!” ... U tom neposrednom obraÊanju ukazao mu je na njegovidol. Njegova ljubav prema bogatstvu bila mu je na prvom mje-stu i zato nije mogao voljeti Boga svim srcem, svom duπom isvim umom. Ova vrhovna ljubav prema bogatstvu zatvorila jenjegove oËi za potrebe njegovih bliænjih. Nije volio ni bliænjekao sebe samoga, pa zato nije dræao ni posljednjih πest zapo-vijedi.

Vidjela sam da muπkarci i æene, ako vole svoje bogatstvoviπe nego svoje bliænje, viπe nego Boga ili istinu Njegove RijeËi,ako je njihovo srce prionulo uz njihovo bogatstvo, ne mogubaπtiniti vjeËni æivot. Oni Êe se radije odreÊi istine nego proda-ti svoje imanje i razdijeliti ga siromasima. U tome su stavljenina kuπnju da bi se vidjelo koliko doista vole Boga, koliko voleistinu, i sliËno bogatom mladom knezu iz Biblije, mnogi odla-ze æalosni jer ne mogu sabirati bogatstvo i blago na Nebu. ...Ljubav prema Isusu i ljubav prema bogatstvu ne mogu prebi-vati u istom srcu.

Vidjela sam da Bog moæe poslati sredstva s Neba da podu-pre svoje djelo; ali to nije u skladu s Njegovim odredbama. Onje odredio da muπkarci i æene budu Njegova orua i da istoonako kao πto je za njihovo spasenje bila prinesena velikaærtva, i oni uzmu udjela u spaπavanju drugih prinoseÊi ærtvujedni za druge i tako pokaæu koliko visoko cijene ærtvu kojaje prinesena za njih.

Vidjela sam da neki daju od svojeg obilja i ne osjeÊajunikakav nedostatak. Oni se ne odriËu na neki poseban naËinniti si iπta uskraÊuju da bi poduprli Boæje djelo. I dalje imajusve πto im srce poæeli. Daju obilno i od srca, Bog to cijeni, i

72

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2682

Black

83

dobro zna i njihovo djelo i njihove pobude i sve biljeæi. OnineÊe izgubiti svoju nagradu. Ti koji ne moæeπ davati tako obil-no, ne moraπ se izgovarati πto ne moæeπ davati kao neki drugi.»ini πto moæeπ! Uskrati sebi neke stvari bez kojih moæeπ bitii tako prinesi ærtvu Bogu. Poput udovice, daj svoja dva novËi-Êa. A zapravo Êeπ dati viπe od svih onih koji su dali od svojegsuviπka. I vidjet Êeπ kako je lijepo davati nevoljnima, odricatise, ærtvovati se za istinu i sabirati blago na Nebu. (Review andHerald, 26. studenoga 1857.)

2. oæujka

Bog se sluæi nama da pomogne drugima

“»asti Jahvu svojim blagom i prvinama svega svojegprirasta. I tvoje Êe æitnice biti prepune i tvoje Êe sekace prelijevati novim vinom.” (Izreke 3,9.10)

Bog u obilnoj mjeri ispunjava svoja obeÊanja. Svako ze-maljsko dobro dolazi iz Njegove ruke. Gospodnji su izvori bes-krajni i On se njima sluæi u izvrπenju svojih namjera. Vjerniupravitelji, koji se mudro sluæe dobrima koja im je Bog povje-rio za πirenje istine i blagoslivljanje napaÊenog ËovjeËanstva,bit Êe nagraeni za svoja djela. Bog Êe sipati u njihove rukedok oni budu dijelili drugima. On unapreuje svoje djelo naZemlji preko upravitelja kojima je povjerio svoj kapital. Ima inekih koji Êe, iako æarko æele bogatstvo, biti uniπteni zato πtoga imaju. Bog je stavio na kuπnju pojedince dajuÊi im talentei sredstva. Oni su mogli zlouporabiti dar ili ga uporabiti naBoæju slavu. ... Bili su stavljeni na kuπnju i iskuπani i pokaza-lo se da su nevjerni jer su zlorabili ono πto su smatrali svojimiako je pripadalo drugom. Bog takvima neÊe povjeriti vjeËnobogatstvo.

Oni koji mudro i nesebiËno raspodjeljuju Gospodnja do-bra izjednaËujuÊi svoje interese s interesima napaÊenog Ëo-vjeËanstva, bit Êe unaprijeeni jer obavljaju djelo koje im jeBog odredio u okviru Njegovog sustava dobroËinstva.

Svako dobro na Zemlji dano nam je kao izraz Boæje ljuba-vi. On je uËinio ljude svojim upraviteljima i dao im talente

73

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2683

Black

84

utjecaja i sredstava koje trebaju uporabiti za dovrπenje Njego-vog djela na Zemlji. Naπ nebeski Otac æeli povezati smrtnaljudska biÊa sa sobom. Ona trebaju postati Njegova orua zaspasenje duπa. ...

Oni koji hode u svjetlu istine πirit Êe svjetlo na ljude okosebe. Oni Êe biti æivi svjedoci za Krista. NeÊe biti sliËni svijetu,neÊe æivjeti u moralnoj tami, neÊe voljeti sebe i ono πto je nasvijetu, neÊe traæiti zemaljska blaga. ...

Bog nas je uËinio Ëuvarima svoje braÊe i smatrat Êe nasodgovornima za obavljanje ovog velikog i odgovornog posla.Bog nas je uzeo da budemo jedno s Njime i æeli da radimo uskladu s Njime. On je odredio sustav dobroËinstva i mi, kojeje naËinio po svojem obliËju, moramo imati nesebiËan karak-ter i biti sliËni Onome Ëija je narav beskrajna ljubav. (Reviewand Herald, 31. listopada 1878.)

3. oæujka

Prevrtljivost bogatstva

“Jer je pohlepa za novcem izvor svih zala. BuduÊi dasu joj se neki predali, zalutali su od vjere i probolisami sebe mnogim teπkim mukama.” (1. Timoteju 6,10)

Mnogi koji ispovijedaju posebne istine za naπe vrijemenemaju odgovarajuÊi dar prepoznavanja karaktera. Oni nisusposobni ocijeniti moralnu vrijednost. Oni se mogu hvaliti svo-jom odanoπÊu Boæjem djelu, svojim poznavanjem Pisma, alinisu ponizni u srcu. Oni posebno cijene ljude koji su bogatii uspjeπni zaboravljajuÊi da nas bogatstvo ne preporuËuje Bo-æjoj naklonosti. »esto se previa istinska veliËina karakteraako je rijeË o siromaπnom Ëovjeku. Novac ima veliki utjecaj.Meutim, obraÊa li Bog pozornost na novac — na imanje?Stoka na tisuÊama planina pripada Njemu, Njegov je cijeli svi-jet i sve πto je na njemu.

Bog je svojim upraviteljima povjerio sredstva koja tre-baju uporabiti za Ëinjenje dobra i tako osigurati sebi blago naNebu. Meutim, ako, poput Ëovjeka koji je dobio jedan talent,sakriju svoja sredstva plaπeÊi se da Êe Bog traæiti ono πto Mu

47

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2684

Black

85

pripada, ne samo da Êe izgubiti nagradu koja Êe na kraju bitidana vjernom upravitelju, veÊ Êe izgubiti i glavnicu koju im jeBog dao da s njom rade. ...

Veliki apostol u svojoj Poslanici Timoteju nastojao je uTimotejeve misli usaditi potrebu za davanjem pouka koje Êeukloniti opasnost koja tako lako moæe zaprijetiti bogatima —da su zbog svoje sposobnosti da steknu bogatstvo po mudro-sti i razumu iznad onih koji su siromaπni i Ëiji je dobitak upoboænosti. ...

Pojedinci mogu posvetiti cijeli svoj æivot nastojanju dasteknu bogatstvo, ali kao πto niπta nisu donijeli kada su doπlina svijet, neÊe moÊi niπta ponijeti ni kada budu odlazili. ... Onisu ærtvovali plemenita, uzviπena naËela, odrekli se svoje vjerezbog bogatstva i ako se veÊ nisu razoËarali u svoj cilj, onda Êese razoËarati u sreÊu za koju su mislili da Êe im donijetibogatstvo. ...

Apostol ukazuje na jedinu ispravnu uporabu bogatstva ipoziva Timoteja da zapovjedi bogatima da Ëine dobro, da budubogati u dobrim djelima, spremni da dijele, da razgovaraju, jerna taj naËin grade dobar temelj za vremena koja dolaze —misli se na posljednje vrijeme — da bi mogli steÊi vjeËni æivot.... Poboænost je veliki izvor dobitka. Tu se krije tajna istinskesreÊe, pravog napretka i blagostanja duπe i tijela. (Review andHerald, 4. oæujka 1880.)

4. oæujka

Dajte Bogu πto je Boæje

“Jer moja je zemlja i sve πto je ispunja.” (Psalam 50,12)

Kraj svega je na pomolu i ono πto treba uËiniti za spase-nje duπa, treba uËiniti brzo. Zbog tog razloga mi osnivamoustanove za πirenje istine preko tiska, za obrazovanje mladih,za lijeËenje bolesnih. Meutim, sebiËni i bolesni od ljubaviprema novcu kaæu: “Kakva je korist od svega toga ako je vrije-me tako kratko? Zar nije u suprotnosti s naπom vjerom datroπimo toliko novca na nakladniËke kuÊe, πkole, zdravstveneustanove?” Mi odgovaramo pitanjem: “Ako se vrijeme trebaproduæiti za joπ svega nekoliko godina, zaπto ulagati toliko u

75

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2685

Black

86

zemlje i kuÊe, ili u nepotrebno i razuzdano pokazivanje, dokpripremi za veliki dogaaj koji je pred nama posveÊujemo takoskromnu svotu?”

Uz Boæji blagoslov, snaga tiskane rijeËi jedva se moæe pro-cijeniti. ... NakladniËke kuÊe treba podupirati i vijest istinetreba slati svim narodima na Zemlji!

©kole su osnovane da bi naπi mladi i djeca mogli dobitinaobrazbu i disciplinu, sve πto im je potrebno da se pripremeza teπke kuπnje kojima Êe vrlo skoro biti izloæena svaka duπa.U tim πkolama Biblija treba biti prihvaÊena kao jedan od os-novnih predmeta prouËavanja. Pozornost valja posvetiti razvo-ju moralnih i intelektualnih snaga. Nadamo se da Êe se u timπkolama pripremiti mnogi ozbiljni radnici koji Êe svjetlo istineodnijeti onima koji borave u tami.

U zdravstvenim ustanovama osiguravamo mjesto na koje-mu bolesni mogu uæivati blagoslove prirodnih ljekovitih sred-stava umjesto da se oslanjaju na smrtonosne lijekove. I mnogikoji na taj naËin pronau olakπanje, bit Êe se spremni pokoritiutjecaju istine. ...

Bogatstvo je veliki blagoslov ako se uporabi u skladu sBoæjom voljom. Meutim, sebiËno srce moæe doprinijeti daposjedovanje blaga postane veliko prokletstvo. ... Najstvarnijezadovoljstvo u ovom æivotu postiæu oni koji upotrebljavaju Bo-æje obilje, ali ga ne zloupotrebljavaju. ...

Bog je zakoniti vlasnik svemira. Sve pripada Njemu. Svakiblagoslov koji uæivaju muπkarci i æene posljedica je boæanskedobrote. ... On nas s pravom poziva da Njemu posvetimo prvoi najbolje od materijalnih sredstava koja nam je povjerio. Akona taj naËin priznamo Njegovu zakonitu vladavinu i milostivupromisao, On je dao svoju rijeË da Êe blagosloviti ostatak.(Review and Herald, 16. svibnja 1882.)

5. oæujka

Dareæljivost i ljubav prema Boæjem djelu

“Zato Mojsije izda naredbu koju po taboru proglase:‘Neka viπe nijedan Ëovjek ni æena ne donosi nikakva

76

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2686

Black

87

priloga za Svetiπte!’ Tako ustave narod, te nije donosionovih darova.” (Izlazak 36,6)

U hebrejskom sustavu od naroda se traæilo da njeguje duhdareæljivosti u podupiranju Boæjeg djela i u zadovoljavanju po-treba siromaπnih. Prilikom æetve i berbe, prvine uroda polja —æito, vino i ulje — trebale su biti posveÊene kao dar Gospodi-nu. Rod od pabirËenja i rod na rubovima njiva bio je odreenza siromaπne. Prvine od striæenja ovaca ili æetve æita trebale subiti prinesene Gospodinu, a bilo je zapovjeeno da na blagda-ne udovice, siroËad i stranci budu pozvani kao gosti. Pri krajusvake godine od svih se traæilo da poloæe sveËanu zakletvu daÊe uËiniti sve πto je Bog zapovjedio.

Te uredbe donio je sam Gospodin da bi narod zapamtio daBog u svemu mora biti na prvom mjestu. Ovim sustavom da-reæljivosti podsjeÊao se da je njegov milosrdni Gospodin istin-ski vlasnik njegovih polja, stada i krda, da mu Bog nebeskiπalje kiπu i sunce u vrijeme sjetve i sabiranja ploda i da je sveπto ima On stvorio. Sve je Gospodnje, a On je narod uËinioupraviteljima svojih dobara.

Dareæljivost Izraelaca prilikom gradnje Svetiπta pokazujeduh dragovoljnosti koji nikad viπe nije bio nadmaπen u Bo-æjem narodu. Izraelci su se upravo oslobodili dugogodiπnjegrobovanja u Egiptu, lutali su u pustinji; ali tek πto su biliizbavljeni od egipatske vojske koja ih je slijedila na njihovomnaglo zapoËetom putovanju, Mojsiju je doπla rijeË Gospodnja:“Reci Izraelcima da me darivaju, a vi primajte darove u mojuËast od svakoga koji daje od srca.” (Izlazak 25,2)

Svi su davali dragovoljno, ne odreenu svotu od svojegdohotka, veÊ velike dijelove cijelog svojeg imetka. Oni su toËinili radosno, od srca Gospodinu. Time su Mu davali Ëast. Pazar nije sve Njegovo? Zar im On nije dao sve πto imaju? Akoje On traæio prilog, zar nije bila njihova duænost da Onomekoji im je sve dao vrate jedan dio? Nije bilo potrebno nikakvonagovaranje. Narod je donosio Ëak i viπe nego πto je bilo po-trebno, pa mu je reËeno da prestane donositi jer je u riznicibilo viπe blaga nego πto se moglo uporabiti. (Review and Her-ald, 17. listopada 1882.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2687

Black

88

6. oæujka

Radost unapreenja Boæjega djela

“Jahve, Boæe naπ, sve ovo mnogo blago koje smo pri-pravili za gradnju Doma tebi, tvome svetom imenu, iztvoje je ruke i sve je tvoje!” (1. Ljetopisa 29,16)

Prigodom gradnje Hrama, poziv za prilaganje sredstava na-iπao je na srdaËan odaziv. Ljudi su davali bez oklijevanja; ra-dovali su se gradnji graevine u Ëast Bogu. Davali su i viπenego πto je bilo potrebno u tu svrhu. David je blagoslovioGospodina pred svim zborom i rekao: “Tko sam ja i πto je mojnarod da bismo imali snage ovoliko prinijeti tebi dragovoljno?Od tebe je sve, i iz tvojih ruku primivπi, dali smo tebi!” ...

David je dobro razumio od koga dolazi sve ovo obilje. Ikada bi oni koji danas æive i koji se raduju Spasiteljevoj lju-bavi shvatili da njihovo srebro i zlato pripada Gospodinu i dase mora uporabiti Njemu na slavu, ne bi ga gunajuÊi zadræa-vali za sebe. On ima neosporivo pravo na sve πto je pozajmiosvojim stvorenjima. Sve πto ona imaju, Njegovo je!

Postoje uzviπeni i sveti ciljevi koji zahtijevaju sredstva;tako uloæena, ona Êe davatelju pruæiti uzviπenije i trajnije za-dovoljstvo nego kada se uloæe u osobno uæivanje ili kada sesebiËno nagomilavaju iz lakomosti za dobitkom. ...

Mnogi sebiËno zadræavaju svoja sredstva i umiruju svojusavjest namjerom da uËine neko veliko djelo za Boga nakonsvoje smrti. Oni prave oporuku ostavljajuÊi velike svote Crkviza razne svrhe i onda sjedaju ispunjeni zadovoljstvom da suuËinili sve πto se od njih zahtijevalo. U Ëemu su se time odre-kli sebe? Oni su, naprotiv, pokazali samo sebiËnost. Oni misledati svoj novac Gospodinu kada ga viπe ni za πto neÊe moÊiuporabiti. Ali zadræat Êe ga πto mogu duæe, sve dotle dok ga nebudu prisiljeni ostaviti nakon poziva glasnika koji se ne moæeodbiti.

Bog je sve nas proglasio svojim upraviteljima i ni u kojemnas sluËaju nije ovlastio da zanemarimo svoju duænost ili daje prepustimo nekom drugom. Poziv da prilaæemo sredstva zaunapreenje djela istine nikada neÊe biti æurniji nego sada.Naπ novac nikada neÊe uËiniti viπe dobra nego u sadaπnje

77

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2688

Black

89

vrijeme. ... Ako prepustimo drugima da obave ono πto Bogzahtijeva da uËinimo mi, grijeπimo protiv sebe i protiv Onogakoji nam je dao sve πto imamo. ... Bog æeli da svi budemoizvrπitelji Njegove volje u ovom pitanju, i to za svojeg æivota.(Review and Herald, 17. listopada 1882.)

7. oæujka

©to Bog cijeni

“Tko dijeli obilato, sve viπe ima, a tko πkrtari, sve jesiromaπniji.” (Izreke 11,24)

Iskustvo pokazuje da se duh dragovoljnosti mnogo ËeπÊepokazuje kod onih koji imaju ograniËena sredstva nego meuonima koji su bogatiji. Najvelikoduπniji prilozi za Boæje djeloili za pomaganje nevoljnima dolaze iz novËanika siromaπnih;dok mnogi kojima je Gospodin povjerio upravu nad obiljemupravo zato da zadovolji ovu svrhu, ne vide nikakve potrebe dapriloæe sredstva za napredak istine i ne Ëuju viku siromaπnihoko sebe. ...

Dar siromaπnih, plod samoodricanja radi πirenja dragocje-nog svjetla istine, mirisni je tamjan pred Bogom. Svaki Ëinsamoodricanja radi dobra bliænjih ojaËat Êe duh dragovoljnostiu srcu davatelja povezujuÊi ga ËvrπÊe s Otkupiteljem svijeta,koji “je radi vas od bogataπa postao siromah da vi postanetebogataπi njegovim siromaπtvom” (2. KorinÊanima 8,9).

Najmanja svota priloæena radosno kao posljedica samood-ricanja ima mnogo veÊu vrijednost pred Bogom nego prilogonih koji bi mogli dati tisuÊe i ne osjetiti nikakav nedostatak.Siromaπna udovica koja je dala dva novËiÊa u Gospodnju rizni-cu pokazala je ljubav, vjeru i velikoduπnost. Dala je sve πto jeimala oslanjajuÊi se na Boæju skrb u neizvjesnoj buduÊnosti.Njezin maleni dar Spasitelj je proglasio najveÊim darom koji jetoga dana bio stavljen u riznicu. Njegova vrijednost nije bilaocijenjena po vrijednosti kovanica, veÊ po neporoËnosti pobu-de koja ju je pokrenula na ærtvovanje.

Boæji blagoslov izliven nad tim iskrenim darom uËinio gaje izvorom velikih djela. UdoviËini novËiÊi bili su kao maleni

78

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2689

Black

90

potoËiÊ koji teËe kroz vjekove proπirujuÊi i produbljujuÊi svojtok, doprinoseÊi u stotine smjerova πirenju istine i ublaæava-nju patnji. Utjecaj tog malenog dara djelovao je na tisuÊe itisuÊe su se odazivale na njegov poziv u svako doba i u svakojzemlji na zemaljskoj kugli. I nebrojeni darovi potekli su uGospodnju riznicu od velikoduπnih, nesebiËnih siromaha. Nje-zin primjer pokrenuo je na dobra djela tisuÊe ljubitelja uæita-ka, sebiËnih i sumnjiËavih, i njihovi darovi poveÊavali su vri-jednost njezinog priloga.

Velikoduπnost je duænost koja se ni po koju cijenu nesmije zanemariti. ...

Upravo zato da bi u nama razvio duh velikoduπnosti, Go-spodin nas poziva da priloæimo svoje darove i priloge. (Reviewand Herald, 9. veljaËe 1886.)

8. oæujka

Osloni se na RijeË, a ne na osjeÊaje

“Neka rijeË Kristova obilno stanuje u vama! PouËavaj-te i opominjite jedan drugoga sa svom mudroπÊu.” (Ko-loπanima 3,16)

Boæja rijeË je temelj naπe vjere i zato samo iz nje moæemodobiti uvid u naπ poloæaj pred Bogom. Ne smijemo dopustiti danaπi osjeÊaji postanu mjerilo po kojemu Êemo raspoznavatinalazimo li se u milosti ili u nemilosti pred Bogom, bez obzirana to smatramo li ih ohrabrujuÊima ili ne. »im poËnemo uzi-mati u obzir osjeÊaje, nalazimo se na opasnom tlu. Ako smoradosni, mislimo odmah da smo sigurni u Boæju naklonost, akada se neπto promijeni, πto Êe se i dogoditi kada negativneokolnosti utjeËu na srce i mi smo æalosni i bezvoljni, potpunoÊemo prirodno biti navedeni da posumnjamo da nas GospodinprihvaÊa. ...

Sotona Êe pokajniËkoj duπi spremno iznijeti svoje prije-dloge i prikazati teπkoÊe kojima Êe oslabiti njezinu vjeru ipotkopati njezinu hrabrost. On ima na raspolaganju brojnekuπnje kojima moæe obuzeti um, πaljuÊi jednu za drugom, alikrπÊanin ne smije pitati svoje osjeÊaje jer Êe se uskoro poja-

79

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2690

Black

91

viti zla nagaanja i sumnje i on Êe se naÊi u okovima zbunje-nosti i oËaja. ...

Nemojte uzdizati svoje osjeÊaje i biti poneseni njima bezobzira na to jesu li dobri, loπi, æalosni ili radosni. ... SamoBoæja rijeË treba biti vaπa sigurnost. ... Svaka duπa mora su-djelovati u borbi ako æeli dobiti vijenac æivota. SluæeÊi se oru-æjem Boæje rijeËi, pobjednik se mora boriti stopu po stopu udobroj borbi vjere. Mi se moramo suoËiti s neprijateljem uzpomoÊ rijeËi: “Pisano je!”

Kada neprijatelj poËne odvlaËiti misli od Isusa tako dazaboravimo Njegovu milost, Njegovu ljubav, Njegovu dovoljnost,nemojte dragocjeno vrijeme posveÊivati razmatranju svojihosjeÊaja, veÊ se utecite Boæjoj rijeËi. U Pismu je Krist pred-stavljen kao Onaj preko koga je Bog naËinio svjetove. On jesvjetlo svijetu i dok mi koji traæimo svjetlo budemo prouËavaliRijeË, dobit Êemo boæansko prosvjetljenje. ...

©to Êemo postiÊi time πto Ëeznemo da se cijeli svijet obra-ti Isusu i da povjeruje u Njegovu ljubav koja opraπta, ako misami ne vjerujemo u Njegovu ljubav niti se oslanjamo na Nje-govu milost? Kako Êemo povesti druge u punu sigurnost, ujednostavnu, djetinju vjeru u naπega nebeskog Oca ako samiodmjeravamo i ocjenjujemo naπu ljubav prema Njemu po svo-jim osjeÊajima? (Signs of the Times, 3. prosinca 1894.)

9. oæujka

I RijeË postade tijelo“Ni ærtve ni prinosa nisi htio, ali si mi pripremio tijelo.Tada rekoh: Evo, dolazim ... da Ëinim, Boæe, volju tvo-ju.” (Hebrejima 10,5-7)

Kada bi aneo Gabriel bio poslan na ovaj svijet da uzmena sebe ljudsku narav i da propovijeda istinu o Bogu, kako biæeljno ljudi sluπali njegove pouke! PretpostavljajuÊi da bi namon mogao pokazati savrπeni primjer neporoËnosti i svetosti,dijeleÊi s nama sve naπe tuge, æalosti, nevolje i patnje kaokazne za naπe grijehe, koliko bismo ga æeljno slijedili. ...

Kada bi to nebesko biÊe, poπto se vrati svome domu, izasebe ostavilo knjigu koja sadræi povijest njegove misije s ot-

80

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2691

Black

92

krivenjima koja se tiËu povijesti ovoga svijeta, koliko bi æeljnobio slomljen peËat koji πtiti njezine stranice! Koliko bi ozbilj-no ljudi nastojali dobiti jedan primjerak te knjige! ... Meutim,Netko tko nadilazi svu naπu maπtu doista je doπao s Neba naovaj svijet! ... O samome sebi Krist je izjavio: “Prije nego jeAbraham bio, Ja Jesam!” “Ja i Otac jedno smo!”

Kada je Pavao ugledao Krista u svoj Njegovoj sili, uzvik-nuo je u divljenju i Ëuenju: “Da, po sveopÊem uvjerenju, veli-ko je Otajstvo poboænosti: On, oËitovan u tijelu, opravdan uDuhu, vien od anela, propovijedan meu narodima, vjerovanu svijetu, uznesen u slavu.” (1. Timoteju 3,16) “On je prijesvega i sve stoji u njemu.” (Koloπanima 1,17)

Biblija je Boæji glas koji nam govori isto onako sigurnokao da sluπamo svojim uπima. Kada to shvatimo ... s kakvomÊemo ozbiljnoπÊu istraæivati njezine propise. »itanje Pisma irazmiπljanje o njemu smatrat Êe se prijamom kod BeskonaË-noga. ...

Kristove rijeËi kruh su æivota. Kada su uËenici jeli Kristo-ve rijeËi, njihovo razumijevanje je oæivjelo. ... U svojem razu-mijevanju ovog nauka oni su iziπli iz polumraka zore i stupiliu blistavilo podnevnog sunca.

Tako Êe biti i s nama dok budemo prouËavali Boæju rijeË.Naπ um Êe oæivjeti i naπe Êe se razumijevanje proπiriti. Onikoji primaju i prihvaÊaju ovu RijeË ËineÊi je dijelom svakogsvojeg postupka, svake osobine svojega karaktera, postajat Êesve snaæniji u Gospodnjoj sili. Ona daje æivahnost duπi, usa-vrπava iskustvo, donosi radost koja ostaje dovijeka. (Signs ofthe Times, 4. travnja 1906.)

10. oæujka

©to Ëitamo?

“Do mog dolaska posveÊuj se Ëitanju!” (1. Timoteju4,13)

Neprijatelj zna da se um u velikoj mjeri nalazi pod utje-cajem onoga Ëime se hrani. On pokuπava navesti i mlade iodrasle da Ëitaju priËe, bajke i drugu literaturu. Oni koji pod-

81

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2692

Black

93

legnu toj kuπnji uskoro gube svaku æelju za Ëitanjem onogaπto je plemenito. Oni nemaju nikakvo zanimanje za prouËava-nje Biblije. Njihove moralne snage slabe. Grijeh im izgleda svemanje i manje odbojan. Pokazuje se sve veÊa i veÊa nevjer-nost, sve veÊa odbojnost prema praktiËnim æivotnim duæno-stima. I kada um postane izopaËen, prihvatit Êe se Ëitanja bilokakvog stimulativnog πtiva. ...

Treba izbjegavati i djela koja ne izgledaju tako zavodniËkii izopaËeno ako izazivaju nespremnost za prouËavanje Biblije.Ova RijeË je istinska hrana. Suzbijajmo æelju za Ëitanjem πtivakoje nije hrana za um. Vi niste u stanju raditi u Boæjem djelus jasnim pogledima ako je vaπ um zaokupljen tom vrstomπtiva. ...

Pitajte svoje vlastito iskustvo kakav je utjecaj Ëitanja lakeliterature. Moæete li vi, poπto ste proveli neko vrijeme u Ëita-nju takvog πtiva, otvoriti Bibliju i sa zanimanjem Ëitati rijeËiæivota? NeÊete li zakljuËiti da je Boæja knjiga nezanimljiva?

Da bismo saËuvali zdrav um i duπu i zdrava vjerska naËe-la, moramo æivjeti u razgovoru s Bogom preko Njegove RijeËi.UkazujuÊi na put spasenja, Biblija je naπ vodiË prema uz-viπenijem, boljem æivotu. Ona sadræi najzanimljiviju i najpo-uËniju povijest i æivotopise koji su ikada napisani. Oni Ëijamaπta nije izopaËena Ëitanjem izmiπljotina, otkrit Êe da jeBiblija zanimljivija od svih drugih knjiga.

OdluËno odbacite svako bezvrijedno πtivo. Takvo πtivo ne-Êe ojaËati vaπu duhovnost, veÊ Êe u misli unijeti osjeÊaje kojiÊe izopaËiti vaπu maπtu navodeÊi vas da mislite manje o Isusui da se manje bavite Njegovim dragocjenim poukama. ...

Biblija je knjiga nad knjigama. Ako volite RijeË, istraæujteje kad god imate priliku i tako Êete doÊi u posjed bogate rizni-ce koju ona sadræi i bit Êete temeljito pripremljeni za svakodobro djelo. Tako moæete biti sigurni da vas je Isus privukaosebi. (Signs of the Times, 13. lipnja 1906.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2693

Black

94

11. oæujka

Istinsko i laæno posveÊenje

“Dakle: prepoznat Êete ih po njihovim rodovima.” (Ma-tej 7,20)

Isus je doπao na svijet zato πto je ljudski rod zbog svojihprijestupa bio osuen na smrt. Njegovo djelo bilo je da ljudevrati odanosti Boæjem zakonu, koji je Pavao opisao kao “sveti pravedan i dobar”. On je odræao zapovijedi svojega Oca. Onikoji svojim pokajanjem i posluπnoπÊu posvjedoËe da cijenespasenje koje je On donio, pokazat Êe da Sveti Duh djeluje nanjihova srca. Dokaz Êe biti njihov æivot. “Prepoznat Êete ih ponjihovim rodovima.” Ivan kaæe: “Tko tvrdi: ‘Poznajem ga’, a nevrπi njegovih zapovijedi, laæac je, i u njemu nema istine.” (1.Ivanova 2,4)

Ipak, usprkos tim nadahnutim svjedoËanstvima o naravigrijeha, mnogi tvrde da su posveÊeni i da ne mogu sagrijeπitiiako neprestano krπe Boæji zakon.

Nitko tko tvrdi da je svet nije stvarno svet. Oni koji suupisani u nebeske knjige kao sveti, nisu ni svjesni te Ëinje-nice i posljednji su koji Êe se hvalisati svojom dobrotom. Ni-jedan od proroka i apostola nikada nije govorio o svojoj sveto-sti, Ëak ni Daniel, Pavao ili Ivan. Pravednici nikada nisu nipostavljali takav zahtjev. ©to su postajali sliËniji Kristu, to suviπe bili æalosni zbog svoje nesliËnosti s Njime, jer je njihovasavjest bila osjetljiva pa su na grijeh gledali isto onako kakona njega gleda Bog. ...

Jedini siguran stav koji svatko od nas treba zauzeti jestda sebe smatra greπnikom kojemu je svakoga dana potrebnaBoæja milost. Jedino na πto se moæemo pozivati jest milostzahvaljujuÊi Kristovoj krvi pomirenja. ... Oni koji se dræe isti-ne koja je otkrivena u Svetome pismu, moraju Ëvrsto stajati natemelju istine oslanjajuÊi se na: “Pisano je!”

Bog je pripremio velike blagoslove koje æeli izliti na svojnarod. Njegovi pripadnici mogu imati “mir Boæji koji nadilazisvaki razum”. Oni mogu shvatiti “sa svima svetima” ... “kojaje tu πirina, duljina, visina i dubina” Kristove ljubavi, “ispunje-ni svakom puninom Boæjom”. Meutim, Krist Êe se na taj na-

82

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2694

Black

95

Ëin pokazati samo onima koji su krotka i ponizna srca. Onikoje Bog opravdava prikazani su carinikom, a ne farizejemkoji je sebe smatrao pravednikom. Poniznost je roena naNebu i nitko neÊe proÊi kroz biserna vrata bez nje. Potpunonesvjesno ona blista u Crkvi i u svijetu, i blistat Êe u nebes-kim dvorima. (Signs of the Times, 26. veljaËe 1885.)

12. oæujka

Kraljevska obitelj

“Tko vjeruje u Sina, ima æivot vjeËni.” (Ivan 3,36)

Prava Boæja djeca vjeruju i nisu sumnjalice niti spadajumeu one koji stalno neπto prigovaraju. ... Tijekom svih vjeko-va i u svakom narodu oni koji su vjerovali da ih Isus moæe ihoÊe spasiti od grijeha spadali su meu Boæje izabranike; onisu Njegovo posebno blago. ...

Gospodin je svojim Svetim Duhom milostivo otvorio na-πem razumijevanju bogatu istinu, a mi trebamo uzvratiti odgo-varajuÊim djelima poboænosti i odanosti, u skladu s najveÊimprednostima i pravima koja smo dobili. Gospodin æeli pokazatimilosre svojem narodu, udijeliti mu dublju spoznaju svojegaoËinskog karaktera, svoje dobrote, milosti i ljubavi. On muæeli pokazati svoju slavu i ako nastavi upoznavati Boga, sa-znat Êe da su Njegovi izlasci pripremljeni kao zora.

Boæji narod ne treba stajati na sveopÊem tlu, nego nasvetom tlu evaneoske istine. On treba dræati korak sa svojimVoom stalno gledajuÊi na Isusa, “poslanika i velikog sveÊeni-ka svoje vjere”, stupajuÊi naprijed i prema Nebu i nemajuÊinikakve zajednice s bezrodnim djelima tame. ...

Boæja djeca imaju prednost da budu izbavljena od vlastiæelja tijela i da saËuvaju svoj posebni, nebeski karakter pokojemu se razlikuju od onih koji vole ovaj svijet. Po svojemmoralnom ukusu, po svojim obiËajima i navikama, ona su od-vojena od svijeta. Tko su ta Boæja djeca? Ona su pripadnicikraljevske obitelji, kraljevski narod, poseban narod, koji dajeslavu Onome koji ga je pozvao iz tame u svoje divno svjetlo....

83

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2695

Black

96

Zar neÊe oni kojima su povjerene riznice istine, cijenitinajveÊe prednosti svjetla i prava koja su im darovana ærtvomBoæjega Sina na golgotskom kriæu? Nama Êe biti sueno pre-ma svjetlu koje nam je darovano, pa zato neÊemo imati nika-kvog izgovora kojim bismo opravdali svoje ponaπanje. Prednas je stavljen Put, Istina i Æivot. ...

Svoju volju mi trebamo pokoriti Gospodnjoj volji i ËvrstoodluËiti da Êemo se uz pomoÊ Njegove milosti osloboditi odgrijeha. (Review and Herald, 1. kolovoza 1893.)

13. oæujka

Danas izaberite

“Ja sam s vama u sve vrijeme do svrπetka svijeta.”(Matej 28,20)

Mnogo mjeseci bila sam zabrinuta jer sam vidjela da suneka od naπe braÊe, koju je Bog upotrebljavao u svojem djelu,zbunjena znanstvenom teologijom koja se pojavila da zavedeljude od istinske vjere u Boga. U subotu uveËer, prije tjedandana, dok sam uz molitvu prouËavala ta pitanja, dobila samvienje u kojemu sam govorila pred velikim mnoπtvom koje jepostavljalo mnoga pitanja o mojem radu i spisima.

Nebeski vjesnik uputio me je da ne uzimam na sebeodgovornost i ne prikupljam izjave i izraze sumnje kojima subili obuzeti mnogi umovi i da ne odgovaram na njih. “Ponaπajse kao vjesnik od Boga svagdje i na svakom mjestu!” — bilomi je reËeno. “Objavi svjedoËanstvo koje Êu ti dati! Budi slo-bodna i hrabra! Objavi svjedoËanstvo koje ti je Bog dao daobjaviπ u obliku ukora i opomena u djelu ohrabrenja i podiza-nja duπa; uËite ih da vrπe sve πto sam vam zapovjedio. Ja sams vama u sve vrijeme do svrπetka svijeta.”

Nakon vienja molila sam se glasno s velikom revnoπÊu iozbiljnoπÊu. Moja duπa je bila ojaËana jer su mi bile upuÊenerijeËi: “Budi jaka, da, budi jaka! Neka nijedna od zavodniËkihrijeËi propovjednika i lijeËnika ne zbuni tvoj um. Kaæi im nekauzmu svjetlo koje im je objavljeno u spisima. Istina Êe uvijekpobijediti. Idi ravno naprijed sa svojim radom!”

84

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2696

Black

97

Ako se odbacuje Sveti Duh, ni sve moje rijeËi neÊe uspjetiukloniti, Ëak ni privremeno, laæna prikazivanja koja su bilaobjavljena, a Sotona je uvijek spreman izmisliti nova. Ako seodbacuju dokazi koji su veÊ pokazani, svi drugi dokazi bit Êebeskorisni sve dok se ne pokaæe Boæja sila osvjedoËenja kojaÊe djelovati na misli. Ako osvjedoËavajuÊi utjecaji Svetoga Du-ha iz proπlosti ne budu prihvaÊeni kao vjerodostojan dokaz,niπta od onoga πto bi se moglo iznijeti nakon toga njih neÊedosegnuti jer je oËaravajuÊa sotonska lukavost izopaËila nji-hovo prosuivanje. ...

Bog sada poziva sve koji Mu odluËe sluæiti da ostanu Ëvr-sto na temelju vjeËne istine. Neka se oni koji su izazvali sa-daπnje stanje zbunjenosti i doveli do postojeÊe podjele, zaus-tave i ozbiljno razmisle prije nego πto krenu dalje. “Danasizaberite kome Êete sluæiti!” “Ako je Gospod Bog, idite za njime,ako je Baal, idite za njime!” (Review and Herald, 9. kolovoza1906.)

14. oæujka

Primjer velikoduπnosti“Ovo velim: tko πkrto sije, πkrto Êe i æeti; tko obilatosije, obilato Êe i æeti!” (2. KorinÊanima 9,6)

Velikoduπno postupanje jedna je od uputa Svetoga Duhai kada oni koji sebe smatraju Boæjim narodom uskraÊuju Go-spodinu ono πto je Njegovo u darovima i prinosima, suoËavajuse s duhovnim gubitkom. ...

Bilo bi bolje uopÊe ne davati nego davati gunajuÊi, jerako dajemo svoja sredstva a ne dajemo ih od srca, mi se ruga-mo Bogu. Imajmo na umu da dolazimo u dodir s Onim o kojemovisi svaki blagoslov, s Onim koji Ëita svaku misao srca, svakupobudu uma.

Apostol Pavao imao je poseban zadatak koji je moraoiznijeti svojoj braÊi u Korintu. U Jeruzalemu je vladala glad iuËenici su odluËili, “svaki prema svojim moguÊnostima — po-slati pomoÊ braÊi u Judeji” (Djela 11,29). Objavili su ovu potre-bu po crkvama oËekujuÊi neku manju svotu kao pomoÊ sveti-ma u nevolji; u molitvi su ovu potrebu iznijeli i Gospodinu.

85

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2697

Black

98

Meutim, vjernici u Makedoniji, pokrenuti Boæjim Duhom,prvo su same sebe potpuno posvetili Bogu, a onda dali sve πtosu imali. Smatrali su prednoπÊu da tako izraze svoje pouzda-nje u Boga. Makedonski vjernici bili su siromaπni, ali ih nijebilo potrebno nagovarati da daju. Radovali su se πto Êe moÊiprinijeti svoja sredstva. Sami su doπli i dali svoj prilog u svojojkrπÊanskoj jednostavnosti, poπtenju i ljubavi prema braÊi od-riËuÊi se hrane i odjeÊe u sluËajevima kada nisu imali novca.I kada su ih apostoli upozoravali da viπe ne daju, oni su ihmolili da prime njihov dar i da ga odnesu ugroæenim svetima.

Ovo samoodricanje i poærtvovnost daleko je nadmaπilaPavlovo oËekivanje i on je pun zahvalnosti, ohrabrivπi se nji-hovim primjerom, u poslanici pozvao Tita da pokrene crkvu uKorintu da uËini isto dobro djelo.

“Zato smo zamolili Tita da, kao πto je prije zapoËeo, takoi dovrπi meu vama i ovo djelo milosra. Dete, kako se usvemu istiËete — u vjeri, u govoru, u priznanju, u svakovrsnojrevnosti i u ljubavi prema nama — istaknite se i u ovom djelumilosra!” (2. KorinÊanima 8,7)

Ovaj pokret meu Makedoncima bio je Bogom nadahnutda i u korintskoj crkvi probudi duh velikoduπnosti. (Reviewand Herald, 15. svibnja 1900.)

15. oæujka

Kristovim stopama

“Teæite meu sobom za onim za Ëim treba da teæite uKristu Isusu! On, boæanske naravi, nije se ljubomornodræao svoje jednakosti s Bogom, nego se nje liπio uzevπinarav sluge i postavπi sliËan ljudima. Kad postade kaoËovjek, ponizi sam sebe postavπi posluπan do smrti, ito do smrti na kriæu.” (Filipljanima 2,5-8)

Boæji Sin ... napustio je svoje bogatstvo, Ëast i slavu iodjenuo svoju boæansku narav u ljudsku da bi ljudska naravmogla sadræavati boæansku i postati dionik boæanske naravi.Nije doπao æivjeti u kraljevskim odajama, bez brige i rada,namiren svim udobnostima za kojima ljudska narav sasvim

86

`̀

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2698

Black

99

prirodno Ëezne. Svijet nikada nije vidio svojega Gospodina bo-gatog. Na nebeskom vijeÊu On je odluËio stajati u redovimasiromaha i potlaËenih ... nauËiti zanat svojega zemaljskogroditelja. Doπao je na svijet kao obnovitelj karaktera i u savsvoj posao unio je savrπenstvo koje je æelio unijeti u karakterkoji je preobraæavao svojom boæanskom silom.

Nije zazirao od druπtvenog æivota svojih sunarodnjaka. Dabi se svi mogli upoznati s Bogom koji je postao tijelo, On semijeπao sa svim druπtvenim slojevima i bio je prozvan prija-teljem greπnika. Krist je u sebi imao apsolutno pravo na sve,ali se predao æivotu u siromaπtvu da bismo se mi mogli oboga-titi nebeskim blagom. Zapovjednik na nebeskim dvorovimazauzeo je najniæe mjesto na Zemlji. Bogat, radi nas je osiro-maπio. ...

Za kratko vrijeme Gospodin je dopustio pripadnicima svo-jega naroda da postanu Njegovi upravitelji da bi mogao isku-πati njihov karakter. Tijekom tog vremena oni Êe odluËivati osvojoj vjeËnoj sudbini. Ako budu djelovali suprotno Boæjoj vo-lji, neÊe moÊi pripadati kraljevskoj obitelji. ...

Da milost djeluje na naπe srce, dokazujemo kada Ëinimodobro svakome kad god imamo priliku. Dokaz naπe ljubavipruæa se pokazivanjem duha nalik Kristovom, spremnoπÊu dadijelimo dobra koja nam je Bog dao, spremnoπÊu da pokaæemosamoodricanje i poærtvovnost radi napretka Boæjeg djela i uradu za napaÊeno ËovjeËanstvo. Nikada ne smijemo zaobiÊicilj koji zahtijeva naπu velikoduπnost. ...

Gospodin Êe uporabiti sve koji dopuste da ih On uporabi.Meutim, On zahtijeva iskrenu sluæbu. ... Kada se srce predaBogu, onda Êe i naπi talenti, naπa energija, naπe imanje, sveπto imamo i πto jesmo, biti posveÊeno Njegovoj sluæbi. (Reviewand Herald, 15. svibnja 1900.)

16. oæujka

Bogu su potrebni naπi talenti“Mi smo Boæji suradnici.” (1. KorinÊanima 3,9)

Naπe dugovanje Bogu i naπa cjelokupna ovisnost o Njemutreba nas navesti da Njega priznamo kao davatelja svih naπih

87

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:2699

Black

100

blagoslova; to Êemo priznati svojim darovima. On zahtijeva daMu se vrati jedan dio od obilja kojim nas je blagoslovio. DajuÊiGospodinu ono πto Mu pripada, mi objavljujemo svijetu da svinaπi blagoslovi dolaze od Njega i da sve πto imamo pripadaNjemu. ...

Kada su Izraelci odræavali svoja bogosluæja zahvalnostinakon prikupljanja prirodnog blaga, prinosili su ærtve Bogu.Nama moæe izgledati Ëudno πto su ærtveni prinosi imali takovaænu ulogu u sveopÊem radovanju; gledajuÊi izvana, bilo jeneobiËno pokazivati radost prigodom ærtvovanja æivotinja. Alito je bilo utemeljeno na pravom temelju, jer je sam Krist biopredmet tih ceremonijalnih sluæbi. Kada je tijekom tih blag-danskih okupljanja bila prolijevana krv i prinoπene ærtve Bo-gu, narod nije samo zahvaljivao Bogu za Njegove sadaπnjeblagoslove, veÊ je zahvaljivao i za obeÊanje o Spasitelju i takoizraæavao istinu da bez prolijevanja krvi Boæjega Sina ne bimoglo biti ni oprosta grijeha. ...

Gospodin je muπkarcima i æenama dao talente da bi Gatako pripremljeni mogli slaviti i hvaliti. Nekima je povjeriosredstva, drugima posebne sposobnosti za sluæbu; treÊimataktiËnost i utjecaj. Neki imaju pet talenata, drugi dva, a nekijedan. On najviπega do najniæega, svi su dobili poneki dar. Ovitalenti ne pripadaju nama. Oni pripadaju Bogu. On nam ih jedao da ih savjesno upotrebljavamo, a jednoga dana zatraæit ÊeobraËun za njih.

Velika pouka koju trebamo uËiti svakoga dana glasi dasmo mi upravitelji Boæjih darova — upravitelji novca, razuma,intelekta, utjecaja. Kao upravitelji Gospodnjih darova, mitrebamo trgovati tim talentima, koliko god oni bili mali. ...

Koliko god mali izgledali vaπi talenti, uporabite ih uGospodnjoj sluæbi jer su Njemu potrebni. Ako ih mudroiskoristite, moæda Êete dovesti Bogu jednu duπu, koja Êe sasvoje strane posvetiti svoje snage sluæbi Bogu. Ta duπa moæezadobiti druge duπe i tako jedan talent, ako je vjerno uporab-ljen, moæe zadobiti mnogo talenata. (Review and Herald, 24.studenoga 1896.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26100

Black

101

17. oæujka

Primati da bismo davali

“Tada Isus uze kruhove, zahvali Bogu pa ih dade oni-ma πto su posjedali. Od riba, isto tako, dade im kolikosu htjeli.” (Ivan 6,11)

Ovim Ëudom Krist je pokazao kako misionarski rad trebabiti povezan sa sluæbom RijeËi. UËitelj nije narodu dao samoduhovnu hranu; ovim Ëudom On se pobrinuo i za zemaljskuhranu da bi zadovoljio njihovu tjelesnu glad. Ova milostivaskrb pomogla je da se u misli ljudi utisnu dragocjene rijeËiistine koje je On izgovarao. ...

Ovim Ëudom Krist nas æeli nauËiti istinitosti izreke: “Jerbez mene ne moæete uËiniti niπta!” On je izvor sve snage,davatelj svih zemaljskih i duhovnih blagoslova. On upoπljavaljudska biÊa kao suradnike dajuÊi im da obave dio posla zajed-no s Njime kao Njegova ruka pomoÊnica. Mi trebamo primatiod Njega ne zato da bismo nagomilavali bogatstvo i udovolja-vali sebi, veÊ da bismo dijelili drugima. I dok to budemo Ëinili,nemojmo oËekivati slavu. Sva slava treba pripasti velikom Pred-radniku. UËenici nisu mogli primiti hvalu kad je bilo nahranje-no pet tisuÊa ljudi. Oni su bili samo orua kojima se Gospodinposluæio. ...

On, veliki Predradnik, ne drijema. On stalno radi na sklad-nom ispunjavanju svojih namjera. On nam povjerava talenteda bismo s Njime mogli suraivati. Uvijek moramo imati naumu da smo samo orua u Njegovim rukama. “A tko se hvalitihoÊe, neka se hvali time πto ima mudrost da mene spozna.”

Oni koji su doista prihvatili Krista neÊe biti zadovoljni πtouæivaju boæansku naklonost ako ne prenose drugima radostkoja ispunjava njihovu duπu. NajËistija i najsvetija odanost jeona koja navodi na ustrajnost, nesebiËan napor za spaπavanjeonih koji su izvan tora. ...

Oni koji drugima prenose bogatstva Neba i sami Êe seobogatiti. SluæbujuÊi aneli Ëekaju, æele da se pojave protoË-nici preko kojih Êe moÊi prenositi nebeska blaga. Muπkarci iæene mogu dostiÊi najviπi stupanj duhovnog i moralnog razvo-ja jedino ako surauju s Isusom u nesebiËnom naporu na

88

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26101

Black

102

dobru bliænjih. Nikada nismo tako istinski obogaÊeni kao ka-da pokuπavamo obogatiti bliænje. Mi ne moæemo umanjiti svo-je blago dijeleÊi ga. ©to viπe prosvjetljujemo druge, to Êe jaËesjati naπe svjetlo. (Review and Herald, 4. travnja 1907.)

18. oæujka

Prvo ono πto je prvo“Vi ste svjetlo svijetu!” (Matej 5,14)

Ono πto je vjeËno treba privuÊi naπu pozornost i to trebasmatrati, za razliku od onoga πto je zemaljsko, beskrajno va-ænim. Bog zahtijeva od nas da naπa prva zadaÊa bude briga zazdravlje i blagostanje duπe. Mi moramo znati da uæivamo Bo-æju naklonost, da se On smijeπi na nas, da smo doista Njegovadjeca, da imamo prednost da On razgovara s nama i mi sNjime. Ne smijemo se smiriti sve dok ne postanemo krotki iponizni tako da nas moæe blagosloviti, dok ne budemo dove-deni u Njegovu svetu blizinu u kojoj Êe nas moÊi obasjavatiNjegova svjetlost, svjetlost koju Êemo odsjajivati na sve okosebe. Meutim, mi to neÊemo moÊi uËiniti ako sami ne bude-mo æeljeli æivjeti u toj svjetlosti. To Bog zahtijeva od svih svo-jih sljedbenika, ne samo radi njihovog dobra, veÊ i radi dobradrugih koji se nalaze u njihovoj blizini. ...

Mi ne moæemo uËiniti da naπe svjetlo svijetli drugima iprivuËe njihovu pozornost na ono πto je nebesko ako nemamosvjetla u sebi. Mi moramo biti nadahnuti Duhom Isusa Krista;u protivnom neÊemo moÊi pokazati drugima da je Krist u na-ma nada slave. Spasitelj mora prebivati u nama da bismo usvojem æivotu mogli odraæavati Njegov æivot odanosti, Njegovuljubav, Njegovu blagost, Njegovu suÊut, Njegovo saæaljenje, Nje-govo samoodricanje, Njegovu neporoËnost. To je ono πto iskre-no æelimo. To treba postati predmet istraæivanja naπeg æivota:kako da uskladim svoj karakter s biblijskim mjerilom sveto-sti? ...

Krist je ærtvovao svoje veliËanstvo, svoj sjaj, svoju slavu isvoju Ëast i radi nas je postao siromaπan da bismo se miNjegovim siromaπtvom obogatili. On se udostojao æivota po-niznosti. Bio je izloæen ruganju. Bio je prezren i odbaËen od

89

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26102

Black

103

ljudi. Podnio je uvrede, ruganje i najbolniju smrt na najsramnijinaËin da bi mogao uzdiÊi i spasiti greπne Adamove sinove ikÊeri iz beznadnog jada. Kad promatramo ovu ærtvu bez prem-ca i tajanstvenu ljubav koju je prema nama pokazao naπ Ot-kupitelj, hoÊemo li uskratiti Bogu naπu potpunu sluæbu kojaje i u najboljem sluËaju tako slabaπna? HoÊemo li iskoristitisebiËno, za poslove ili zabavu, vrijeme koje trebamo posvetitirastu u vjeri, prouËavanju Pisma, samoispitivanju i molitvi?

Mi nismo utemeljili svoju nadu u onome πto je ovdje, naovom svijetu. Naπa su djela posvjedoËila naπu vjeru da je naπetrajno blago na Nebu. (Review and Herald, 29. oæujka 1870.)

19. oæujka

KrπÊanska umjerenost

“Zaklinjem vas, braÊo, milosrem Boæjim da prinesetesebe kao ærtvu æivu, svetu i ugodnu Bogu — kao svojeduhovno bogoπtovlje.” (Rimljanima 12,1)

Mi æivimo u vremenu neumjerenosti. Mnogi ljudi ærtvujuzdravlje i æivot da zadovolje πtetno popuπtanje svojim æeljama.Ovi posljednji dani karakteristiËni su po niskom moralu i op-Êoj nesklonosti ljudi da se bave tjelesnim radom. Mnogi danaspate zbog neaktivnosti i pogreπnih navika. ...

Kada se prepustimo jedenju i pijenju koje umanjuje umnui tjelesnu æivahnost, ili postajemo plijenom navika koje imajuiste posljedice, mi sramotimo Boga jer Mu uskraÊujemo slu-æbu koju zahtijeva od nas. Oni koji stjeËu i njeguju neprirodniapetit prema duhanu Ëine to na πtetu svojega zdravlja. Oniuniπtavaju æivËanu snagu, umanjuju svoje æivotne sile i ærtvu-ju umne sposobnosti.

Oni koji govore da su Kristovi sljedbenici a ipak imaju tajstraπni grijeh pred svojim vratima, ne mogu visoko cijenitispasenje niti imati visoko miπljenje o onome πto je vjeËno. Umkoji je potamnjen i djelomiËno paraliziran narkoticima lakopada kao ærtva kuπnji i ne moæe uæivati u razgovoru s Bogom.

Oni koji uzimaju duhan lako padaju u pijanstvo. DvijetreÊine alkoholiËara u naπoj zemlji stvorili su naviku za piÊem

90

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26103

Black

104

uæivajuÊi duhan. Oni koji tvrde da im duhan ne πteti, mogu selako uvjeriti u svoju pogreπku uskraÊujuÊi sebi duhan neko-liko dana; uzdrhtali æivci, omaglica u glavi, razdraæljivost, sveih to treba osvjedoËiti da ih je ova greπna popustljivost njiho-vim prohtjevima okovala ropskim okovima. Ona je nadvladalanjihovu snagu volje. ...

Na takav se naËin rasipaju sredstva koja bi mogla podu-prijeti dobro djelo odijevanja neodjevenih, hranjenja gladnih,slanja istine jadnim duπama koje su daleko od Krista. KakavÊe se zapis pojaviti u Boæjoj knjizi kada se budu sreivaliizvjeπtaji o æivotu? Vidjet Êe se da su goleme svote novca bilepotroπene na duhan i alkoholna piÊa! Za πto? Da se postignezdravlje i produlji æivot? O, ne! Da se usavrπi krπÊanski karak-ter i osposobi za druπtvo svetih anela? O, ne! VeÊ da seudovolji pokvarenom, neprirodnom prohtjevu za onim πto tru-je i ubija ne samo one koji ga uzimaju, veÊ i one na koje oniprenose svoje naslijee bolesti i slaboumnosti. (Signs of theTimes, 6. sijeËnja 1876.)

20. oæujka

Boæje neizbrojivo obilje“Isus joj odgovori: ‘Kad bi ti znala za dar Boæji i tkoje onaj koji ti veli: Daj mi piti, ti bi u njega iskala idao bi ti æive vode.’” (Ivan 4,10)

Boæji darovi vide se na svakom koraku, a svi ti darovidolaze nam zaslugom Isusa kojega je Bog dao svijetu. ApostolPavao osjeÊa duboku zahvalnost kada uzvikuje: “Bogu hvalana njegovu neizrecivome daru!” (2. KorinÊanima 9,15) Bog namje s Kristom dao sve. Pupoljak koji se otvara, rascvjetalo cvi-jeÊe u svojoj raznolikosti i ljepoti, ugodno osjetilima, sve je todjelo Velikog Umjetnika i izraz je Njegove ljubavi prema nama.... Gospodin je uloæio veliku brigu u nastojanje da sve budeugodno i prikladno za nas, a koliko je joπ veÊi trud uloæio udar kojim moæemo usavrπiti svoj krπÊanski karakter po uzoruna Kristov.

Preko poljskoga cvijeÊa Bog æeli privuÊi naπu pozornostna ljepotu kristolikog karaktera. ... Bog je ljubitelj lijepoga. On

91

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26104

Black

105

æeli da promatramo prekrasno cvijeÊe u dolini i nauËimo lek-ciju povjerenja u Njega. Cvjetovi trebaju biti naπi uËitelji. ...Gospodin se brine o cvijeÊu u polju i odijeva ga ljepotom, aipak je pokazao da ljudski rod ima daleko veÊu vrijednost odcvijeÊa o kojemu se toliko brine. ...

Pretpostavimo da naπ dareæljivi Otac postane umoran odnaπe nezahvalnosti i da nam na nekoliko tjedana uskrati svojenebrojene blagoslove. Pretpostavimo da postane obeshrabrenkada vidi da se Njegova blaga upotrebljavaju u sebiËne svrhe,kada ne Ëuje nikakav odgovor u obliku hvale i zahvalnosti zaNjegove nezasluæene blagoslove pa da zabrani svojem Suncuda svijetli, rosi da pada, zemlji da donosi rod! To bi bilo neËu-veno! Kakav bi strah obuzeo svijet! Kako bismo napunili svojestolove hranom i osigurali odjeÊu za naπe tijelo? ...

Bog nas nije opskrbio samo zemaljskim blagoslovima, veÊnam je osigurao i vjeËnu dobrobit: “Da, Bog je tako ljubiosvijet da je dao svoga jedinoroenog Sina da ne pogine nijedan koji u nj vjeruje, veÊ da ima æivot vjeËni.” (Ivan 3,16) ...O, kada bismo samo prepoznali taj Boæji dar, kada bismo cije-nili ono πto taj dar znaËi za nas, mi bismo ga traæili s nepo-kolebljivom ustrajnoπÊu! (Signs of the Times, 19. lipnja 1893.)

21. oæujka

Isusova ljubav vidi se u oblacima

“Dugu svoju u oblak stavljam, da zalogom bude Save-zu izmeu mene i zemlje. Kad oblake nad zemlju na-vuËem i duga se u oblaku pokaæe, spomenut Êu seSaveza svoga, Saveza izmeu mene i vas i stvorenjasvakoga æivog: potopa viπe neÊe biti da uniπti svakobiÊe.” (Postanak 9,13-15)

Prije nekog vremena imali smo prednost promatrati jednuod najljepπih duga koje smo ikada vidjeli. Mi smo Ëesto posje-Êivali umjetniËke galerije i divili se vjeπtini koju su umjetnicipokazivali u prikazivanju Boæjeg velikog luka obeÊanja. ....

I dok smo promatrali ovu dugu, peËat i znak Boæjeg obe-Êanja koje nam je dao da oluja Njegovog gnjeva neÊe viπe opu-

92

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26105

Black

106

stoπiti naπ svijet vodama potopa, pomislili smo da i druge, ane samo smrtne oËi gledaju ovu prekrasnu sliku. Aneli seraduju dok promatraju ovaj dragocjeni zalog Boæje ljubavi pre-ma nama. Gleda je Otkupitelj svijeta jer se preko Njega poja-vila ova duga na nebesima kao zalog zavjetnog obeÊanja kojesmo dobili. I sam Bog gleda na dugu u oblacima i podsjeÊa sena svoj vjeËni Savez sklopljen izmeu Njega i nas.

Nakon πto je na straπan naËin pokazao svoj osvetniËkignjev prilikom uniπtenja starog svijeta potopom, Bog je znaoda Êe oni koji su bili spaπeni od opÊe propasti uvijek iznovaosjeÊati strah kada vide kako se nagomilavaju oblaci, odjekujugromovi i sijevaju munje, da Êe zvuci oluje i izlijevanje voda sneba izazivati uæas u njihovim srcima jer Êe misliti da na njihdolazi novi potop.

Noina obitelj je s divljenjem i poboænim strahopoπtova-njem gledala ovaj znak Boæje milosti na nebu. Duga je prika-zivala Kristovu ljubav koja okruæuje svijet i uzdiæe se do naj-viπeg neba povezujuÊi ljudski rod s Bogom, spajajuÊi Nebo iZemlju.

I dok promatramo prekrasni prizor, moæemo biti radosniu Gospodinu, sigurni da i On sam gleda ovaj znak svojeg Sa-veza i dok gleda, sjeÊa se svoje djece na Zemlji kojoj ga je dao.Njihove nevolje, opasnosti i stradanja nisu skriveni od Njega.Mi se moæemo radovati u nadi jer je duga Boæjeg saveza iznadnas. On nikada neÊe zaboraviti djecu o kojoj se brine. Kako jeteπko umu smrtnih ljudskih biÊa shvatiti neobiËnu Boæju lju-bav i njeænost i Njegovu neusporedivu ljubaznost kada je re-kao: “U oblaku kad se pojavi duga, ja Êu je vidjeti i vjekovnogÊu se sjeÊati Saveza izmeu Boga i svake æive duπe, svakogtijela na zemlji.” (Review and Herald, 26. veljaËe 1880.)

22. oæujka

Bog se otkrio preko prirode i Isusa

“Uistinu, njegova se nevidljiva svojstva, njegova vje-Ëna moÊ i boæanstvo, promatrana po njihovim djelima,opaæaju od postanka svijeta. Tako nemaju isprike.”(Rimljanima 1,20)

93

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26106

Black

107

Boæja stvorena djela zorna su povijest sluæbe. Sunce oba-vlja zadaÊu koja mu je odreena sluæeÊi svoj æivoj i neæivojprirodi. Ono Ëini da drveÊe raste i donosi svoje blagoslove uobliku plodova. Ono Ëini da vegetacija buja na blagoslov svi-ma. I Mjesec ima svoju zadaÊu. On rasipa svjetlo po noÊi danas usreÊi, a zvijezde su poredane po nebu da sluæe za uæiva-nje svijetu. Nitko od nas ne moæe u potpunosti razumjeti ulo-gu ovih tihih promatraËa, ali svi oni imaju svoju odreenuzadaÊu.

I duboke vode imaju svoje mjesto u velikom Boæjem pla-nu. Planine i litice teme su za razmiπljanje i sadræe pouke zaonoga koji ih prouËava. Sve u prirodi — od najskromnijegcvijeta i trave koja pokriva zemlju pokrivaËem od zelenila —objavljuje Boæju dobrotu i ljubav prema nama. ...

Njegove misli i djela tako su povezani da u prirodi moæe-mo Ëitati o velikoj Boæjoj ljubavi prema greπnom svijetu. Sve-mir je veliko remek-djelo beskrajne Mudrosti u bezbrojnojraznolikosti Njegovih velikih djela, koja u svojoj neusporedi-voj raznovrsnosti tvore jednu veliku cjelinu.

Pomnjivim istraæivanjem ustanovljeno je da Boæja bezbroj-na djela providnosti u svijetu prirode stoje u meusobnoj vezi,i u traæenju tih veza u lancu providnosti pozvani smo da sebolje upoznamo s Onim koji je srediπte svega. Ta istina zavre-uje naπe pomnjivo istraæivanje. Isus Krist je veliko Jedinstvo;On ima osobine koje usklauju sve raznolikosti. I On, Dariznad svih darova, bio je dodijeljen naπem svijetu da izrazi umi karakter Boga, da svako razumno biÊe koje to hoÊe moæevidjeti Boga otkrivenog preko svojega Sina.

Sve to je Bog darovao ljudskom rodu. ... Jeste li primijetilida je Boæje djelo stvaranja, onako kako je pripremljeno Nje-govom rukom, namijenjeno da bude na sreÊu ljudskom rodu?

One koji vjerno obavljaju svoju sluæbu oËekuje dragocje-na nagrada. Oni Êe dobiti dom u stanovima koje je Krist otiπaopripremiti onima koji Ga ljube i Ëekaju na Njegov dolazak.(Youth’s Instructor, 19. kolovoza 1897.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26107

Black

108

23. oæujka

Sakriveno blago“Zaista, zaista kaæem vam, tko sluπa moju rijeË i vjeru-je onomu koji me posla, ima vjeËni æivot. On ne dolazina sud, veÊ je preπao iz smrti u æivot.” (Ivan 5,24)

Kristove se izreke moraju vrednovati ne samo u odnosuna mjeru naπeg razumijevanja; one se moraju razmatrati povaænosti koju im je pripisao sam Krist. On je uzimao stareistine Ëiji je izvor bio On sam i iznosio ih pred svoje sluπateljeu nebeskom svjetlu. I kako je razliËito bilo to njihovo iznoπe-nje! Kakva je poplava znaËenja i sjaja i duhovnosti bila izne-sena njihovim tumaËenjem! ...

Bogate riznice istine koje su se otvarale pred narodom,privlaËile su i oduπevljavale sluπatelje. Bile su u izrazitoj su-protnosti s rabinskim beæivotnim, praznim tumaËenjima Sta-roga zavjeta. A Ëuda koja je Isus Ëinio uzdizala su neprestanoBoæju Ëast i slavu pred oËima Njegovih sluπatelja. On im seËinio kao neposredni glasnik Neba jer je govorio ne samo nji-hovim uπima, veÊ i njihovim srcima. I dok je stajao pred njimau svoj svojoj poniznosti, a opet u veliËanstvu i dostojanstvu,kao netko tko je roen da zapovijeda, pratila Ga je sila; srcasu se topila i ispunjavala njeænoπÊu. U njima se javljala iskre-na æelja za Njegovom prisutnoπÊu, æeljeli su sluπati Njegovglas, glas Onoga koji je istinu govorio tako melodiËno i sveËa-no. ...

Svako Ëudo koje je Isus Ëinio osvjedoËivalo je ljude uNjegov istinski karakter. Da je netko drugi Ëinio ista djela kojaje Isus uËinio, svi bi izjavljivali da se radi o osobi koja djelujesilom Boæjom. Meutim, tu su bili i oni koji nisu primili svje-tlo s Neba i oni su se joπ odluËnije suprotstavili svakom doka-zu. ...

Nije samo nepostojanje izvanjske Ëasti, bogatstva i slavenavelo Æidove da odbace Isusa. Sunce Pravednosti koje je sjalousred takve moralne tame tako odreenim zrakama, otkrivaloje razliku izmeu grijeha i svetosti, neporoËnosti i pokvareno-sti, i takvo svjetlo nije bilo dobrodoπlo meu njima. ...

Kristov nauk, rijeËima i primjerom, bio je sijanje sjemenakoje su poslije morali njegovati Njegovi uËenici. SvjedoËenje

94

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26108

Black

109

tih ribara moralo je uæivati najviπi autoritet meu svim narodi-ma na svijetu. (Review and Herald, 12. srpnja 1898.)

24. oæujka

Krist povezuje Nebo i Zemlju

“Ali neka svijet upozna da ja ljubim Oca i da radimkako mi je zapovjedio Otac!” (Ivan 14,31)

Oni koji su iskusili Boæje blagoslove trebali bi biti naj-zahvalniji meu ljudima.

Trebali bi upuÊivati Bogu rijeËi zahvalnosti zato πto jeKrist doπao u greπnom tijelu, πto je svoju boæansku naravzaogrnuo ljudskom da bi svojim karakterom mogao otkriti predsvijetom Boæje savrπenstvo. On je doπao predstaviti Boga, aline kao strogog suca, veÊ kao oca punog ljubavi. ...

Gospodin Isus je primjer u svemu. Djelima koja je Ëinio,jasno je objavio da je u uskoj vezi sa svojim Ocem i da svakimsvojim potezom ispunjava Boæje vjeËne namjere. U duhu, udjelima, u cijeloj svojoj zemaljskoj povijesti, On je otkrivaoBoæji um i namjere prema svojem nasljedstvu u ljudskom ro-du. PosluπnoπÊu Boæjem zakonu, prikazao je u svojoj ljudskojnaravi Ëinjenicu da je Zakon prijepis boæanskog savrπenstva.DajuÊi Krista kao dar svijetu, Bog je zadivio greπne muπkarcei æene Ëudesnim pokazivanjem svoje velike ljubavi kojom nasje ljubio; ali iako æeli da svi dou u pokajanje, izjava da ni nakoji naËin neÊe opravdati krivoga niπta manje ne pokazujeNjegov karakter. Kad bi na bilo koji naËin opravdao ili prihva-tio grijeh, Njegovo bi se prijestolje pokvarilo. ...

Svi koji prihvate Isusa Krista kao svojeg Spasitelja, dobi-vaju nebesku zaπtitu i nebesko svjetlo, jer su nebeski aneliposlani da sluæe onima koji Êe baπtiniti spasenje. Vienje kojeje dobio Jakov o ljestvama koje donjim krajem stoje na zemljia vrhom se dotiËu Boæjeg prijestolja i po kojima silaze i penjuse nebeski aneli, prikazuje plan spasenja. Da su ljestve bileprekratke za samo jedan centimetar, veza izmeu Neba i Zemljebila bi prekinuta i svi bi bili beznadno izgubljeni. Meutim,ljestve su Ëvrsto oslonjene na Zemlju tako da Nebo moæe biti

95

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26109

Black

110

povezano sa Zemljom i da greπni ljudski rod moæe biti otkup-ljen i izbavljen. Krist je prikazan tim ljestvama koje je vidioJakov, ljestvama Ëiji je donji kraj na Zemlji, a vrh dopire doBoæjeg prijestolja. ... Preko Krista nebeske sile mogu razgova-rati s ljudskim oruima. (Signs of the Times, 11. travnja 1895.)

25. oæujka

Bog i bogatstvo“Nitko ne moæe sluæiti dvojici gospodara, jer ili Êe jed-noga mrziti, a drugoga ljubiti, ili Êe uz jednoga prista-jati, a drugoga prezirati. Ne moæete sluæiti Bogu i bo-gatstvu!” (Matej 6,24)

Sotona danas postavlja iste kuπnje koje je postavljao Ada-mu, ali i Isusu, drugom Adamu, koji ga je pobijedio i takoomoguÊio i nama da pobijedimo. ... Naπi napori i Kristova silauËinit Êe nas pobjednicima. ...

Cijelo Nebo promatra s velikim zanimanjem kako Êemouporabiti talente koje nam je Bog povjerio. Ako budemo sabi-rali blago na Nebu, tada Êemo Gospodnja dobra uporabiti zaunapreenje Njegovog djela, za spaπavanje duπa i na blagoslovljudskom rodu pa Êe sve πto je tako uporabljeno, Gospodinstaviti na naπ raËun u banci koja nikada neÊe propasti. Kadasrce voli Boga viπe od svega, imanje nije smetnja za napredo-vanje u krπÊanskoj borbi jer Êe odani Kristovi sljedbenici pre-poznati u πto je najbolje ulagati pa Êe uporabiti svoje bogat-stvo tako da bude na blagoslov Boæjoj djeci.

Stalna uporaba sposobnosti za nagomilavanje bogatstvana Zemlji povezuje nas sa Zemljom. Mi postajemo robovi bo-gatstvu. Kada se bogatstvo umnoæi, idolopokloniËko srce za-boravlja na Boga, postaje sigurno u sebe i zadovoljno sobom.Ono zanemaruje vjerske duænosti. Kad naie na ograniËenja,pokazuje nestrpljenje i mi postajemo dovoljni sami sebi. ...Svijet se ubacuje izmeu duπe i Neba. Naπe oËi su zaslijeplje-ne “bogom ovoga svijeta”, tako da viπe ne moæemo prepoznatini cijeniti vrijednost onoga πto je vjeËno. ...

Nikada nije bilo jaËih pobuda i moÊnije sile — nebeskasreÊa, najveÊa nagrada za Ëinjenje dobra, druπtvo anela, za-

96

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26110

Black

111

jedniπtvo i ljubav Boga i Njegovog Sina, razvoj i poveÊavanjesvih naπih sposobnosti tijekom svih vjeËnih vjekova, “πto okonije vidjelo, πto uho nije Ëulo, na πto ljudsko srce nije pomisli-lo, to je Bog pripravio onima koji ga ljube” (1. KorinÊanima2,9). Zar ovo nisu moÊni poticaji i ohrabrenje da s ljubavlju izsvega srca sluæimo Stvoritelju i Otkupitelju? ...

Za neÊemo cijeniti veliku milost naπeg Boga? Stupimo uispravan odnos s Onim koji nas je volio zadivljujuÊom ljubav-lju i dao nam veliku prednost da postanemo orua u Njegovojruci, da suraujemo sa sluæbujuÊim anelima, s Bogom i Kri-stom. (Bible Echo, Australia, 15. veljaËe 1889.)

26. oæujka

©to trebam Ëiniti da se spasim?

“Niste vi mene izabrali, nego sam ja vas izabrao i odre-dio vas da idete i rodite rod i da vaπ rod ostane, i davam dadne Otac πto god zamolite u moje ime.” (Ivan15,16)

Krist je stalno ukoravao farizeje zbog njihove samopra-vednosti. ... Oni su bili veliki u oËima Neba po prilikama kojesu imali, po tome πto su dobili Pismo, po poznavanju pravogaBoga, ali njihova srca nisu bila ispunjena zahvalnoπÊu Boguza veliku dobrotu koju je pokazao prema njima. Oni su biliispunjeni duhovnom oholoπÊu, a tema njihovog razmiπljanjabili su oni sami — “ja, moji osjeÊaji, moje znanje, moji putovi”.Njihova dostignuÊa postala su mjerilo po kojemu su procje-njivali druge. ...

Neka se svaki Kristov uËenik upita u poniznosti uma: πtotrebam Ëiniti da se spasim? Ako iskreno æelimo razumjeti,razumjet Êemo. Isus nas ne voli i ne blagoslivlja zbog naπegbogatstva, naπeg znanja, naπeg visokog poloæaja, veÊ zato πtovjerujemo u Njega kao svojeg Spasitelja. Isus nas je ljubio doksmo joπ bili greπnici, ali poπto nas je izabrao, sam kaæe da nasje odredio da idemo i donesemo rod. Treba li svaki pojedinacneπto uËiniti? Svakako, svatko tko vuËe u Kristovom jarmumora nositi Njegovo breme, raditi kao πto je On radio. ... Æivot

97

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26111

Black

112

s Kristovom ljubavlju koja praπta u duπi isto je tako i izvorvode koja teËe u æivot vjeËni. Ako je izvor vode u srcu, ondaÊe i cijeli æivot potvrivati tu Ëinjenicu i pokazat Êe se osvje-æavajuÊa Boæja milost.

Poboænost se ne sastoji samo u njegovanju radosnih osje-Êaja, svijesti da imaπ prednosti i svjetlo, ushiÊenju i oduπev-ljenju, troπenju sve energije na odræavanje ravnoteæe u krπ-Êanskom æivotu iako ne Ëiniπ niπta za spasenje duπa. Bitipoboæan znaËi ispunjavati Kristove rijeËi, znaËi stajati kaovjeran straæar ne zato da zaradiπ spasenje, veÊ zato πto sipotpuno nezasluæeno dobio nebeski dar. Biti poboæan znaËiispunjavati Boæji plan, suraivati s nebeskim silama. ...

Ako se budemo trudili upoznati Gospodina, naπ obzor Êese proπiriti. On neÊe biti ograniËen na nas same. Mi Êemo semoliti Gospodinu da proπiri naπe razumijevanje kako bismomogli razumjeti ne samo da je Isus Krist naπa Zamjena i Jam-stvo, veÊ i da pripadamo Kristu kao Njegovo otkupljeno vla-sniπtvo. Pavao kaæe: ”... jer ste kupljeni” — a onda izvlaËizakljuËak: “Proslavite, dakle, Boga svojim tijelom!” (Signs ofthe Times, 17. prosinca 1894.)

27. oæujka

Sabirati ili prosipati

“Tko nije sa mnom, taj je protiv mene; tko sa mnom nesabire, taj prosipa.” (Matej 12,30)

PoluobraÊeni muπkarci i æene krπÊani su s pola srca. Onisu drvo bez ploda. Od njih Krist uzalud traæi rod; ne nalaziniπta drugo osim liπÊa. ...

Kada bismo Kristu i sebi mogli sluæiti u isto vrijeme, veli-ko bi mnoπtvo stupilo u redove onih koji putuju prema Nebu.Ali Isus ne traæi takve sljedbenike. Njegovom djelu nisu po-trebni takvi pripadnici.

Istinski Kristovi sljedbenici sluæe se svojim znanjem da idruge uËine primateljima Njegove milosti. Poπto su svoje svje-tiljke napunili svetim uljem, oni svjetlo nose onima koji su utami. Takvi Êe radnici doæivjeti da Êe se mnoge duπe obratiti

98

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26112

Black

113

Gospodinu. Stalno Êe im se otkrivati nove istine i Ëim ih bududobili, oni Êe ih nositi dalje.

Oni Ëiji su okovi grijeha razbijeni, koji su slomljena srcatraæili Gospodina i koji su dobili odgovor na svoje zahtjeve zadobivanjem pravednosti, nikada neÊe biti hladni i maloduπni.Oni znaju da trebaju uËiniti svoj dio u djelu spaπavanja duπa.Oni su budni, mole se i rade na spaπavanju duπa. Oblikovanii promijenjeni Svetim Duhom, oni stjeËu πirinu, dubinu i Ëvr-stinu krπÊanskog karaktera. StjeËu trajnu duhovnu sreÊu. Ho-dajuÊi Kristovim stopama, oni se izjednaËuju s Njime u Nje-govim planovima za ærtvovanje samoga sebe. Takvi krπÊani ni-su hladni i bezosjeÊajni. Njihovo je srce puno nesebiËne lju-bavi prema greπnicima. Oni odbacuju sve svjetovne ambicije,svaku sebiËnost. Veza s boæanskim dubinama Ëini da postajusve sliËniji svojem Spasitelju. Oni se oduπevljavaju Njegovimpobjedama; ispunjeni su Njegovom radoπÊu. Iz dana u dan onirastu do pune visine rasta muπkaraca i æena u Kristu Isusu....

Prema tome na koji naËin obavljamo djelo koje nam jeKrist povjerio u Njegovoj odsutnosti, mi odluËujemo o svojojbuduÊoj sudbini. ... Krist, Glava doma, otiπao je pripremiti zanas stanove u nebeskom gradu. Mi Ëekamo na Njegov povra-tak. Dajmo Mu Ëast u Njegovoj odsutnosti vjerno obavljajuÊidjelo koje nam je stavio u ruke. Mi se trebamo pripremiti zaNjegov povratak ËekajuÊi, bdijuÊi i radeÊi. (Signs of the Times,9. srpnja 1902.)

28. oæujka

Traæiti da bismo davali

“Jer Sin »ovjeËji nije doπao da mu sluæe, nego da onsluæi.” (Marko 10,45)

Krist je neprekidno primao od svojega Oca da bi mogaoprenositi nama. On je rekao: “RijeË koju Ëujete nije moja, veÊOca koji me posla”... On je æivio, razmiπljao i molio se ne zasebe, veÊ za druge. Nakon sati koje je provodio s Bogom, izjutra u jutro donosio je nebesko svjetlo onima koji su Ga

99

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26113

Black

114

sluπali. Svakodnevno je bio krπtavan Svetim Duhom. U ranimsatima novoga dana Gospodin ga je budio iz sna i Njegovaduπa i Njegove usne bile su pomazane milosrem da bi gamogao dijeliti drugima. Svoje rijeËi dobivao je svjeæe iz nebes-kih dvorova, rijeËi koje je mogao izgovoriti u pravo vrijemeumornome i potlaËenome. ...

Kristovi uËenici bili su duboko zadivljeni Njegovim moli-tvama i Njegovom navikom da razgovara s Bogom. Jednogadana, nakon πto su kratko vrijeme bili udaljeni od svojegaGospodina, naπli su Ga zadubljenog u molitvu. Naizgled ne-svjestan njihove prisutnosti, nastavio se glasno moliti. SrcauËenika bila su duboko ganuta. Kada se prestao moliti, oni suuzviknuli: “Gospodine, nauËi nas moliti!” Kao odgovor, Isus jeizgovorio molitvu OËenaπ onako kao πto ju je iznio u Govoruna gori. ...

Rekao je: “Tko bi od vas imao prijatelja te mu otiπao uponoÊi i rekao mu: ‘Prijatelju, pozajmi mi tri kruha, jer mi jedoπao prijatelj sputa, a nemam πto staviti pred njega!’” (Luka11,5.6) ...

0vdje je Krist prikazao molitelja koji traæi da bi mogaodati drugome. ... Na sliËan naËin uËenici su morali traæitiblagoslove od Boga. Prilikom hranjenja mnoπtva i u usporedbio kruhu s Neba, Krist im je otkrio koji je njihov posao kaoNjegovih predstavnika. Trebali su ljudima davati kruh æivota.... Duπe gladne kruha æivota trebale su dolaziti k njima, a onisu se osjeÊali prazno i bespomoÊno. Zato su trebali dobivatiduhovnu hranu jer u protivnom neÊe imati niπta πto bi moglidati. Meutim, nijedna duπa nije smjela od njih otiÊi nena-hranjena. Krist ih je uputio na Izvor svih zaliha. ... I zar neÊeBog, koji je poslao svoje sluge da nahrane gladne, zadovoljitinjihove potrebe u svojem djelu? (Review and Herald, 11. ko-lovoza 1910.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26114

Black

115

29. oæujka

Za misionarska polja

“Zato idite i uËinite sve narode uËenicima mojim! Krsti-te ih u ima Oca i Sina i Duha Svetoga!” (Matej 28,19)

U naπim se crkvama Ëesto objavljuju pozivi za darove iprinose kao pomoÊ misionarskim pothvatima u domaÊim po-ljima i u drugim zemljama. ... U svakoj crkvi Bogu se trebajuuzdizati molitve da se poveÊa naπa odanost i velikoduπnost.Oni Ëija su srca povezana s Kristovim srcem, s radoπÊu ÊeuËiniti sve πto mogu da pomognu Boæjem djelu. Oni Êe seradovati stalnom πirenju i napretku, a to znaËi i veÊe i ËeπÊedavanje darova.

Trebali bismo smatrati prednoπÊu da budemo Boæji surad-nici time πto dajemo svoja sredstva za pokretanje djelatnostikoje Êe izvrπiti Njegove namjere u svijetu. Svi koji imaju togKristovog duha imat Êe i njeæno, saæaljivo srce i otvorenu,velikoduπnu ruku. Nitko ne moæe biti stvarno sebiËan akoKrist zaokuplja sve njegove misli. ...

Razmotrite potrebe naπih misionarskih polja po cijelomsvijetu. Naπi misionari rade teπko i ozbiljno, ali su Ëesto spri-jeËeni u svojem radu zato πto je riznica prazna pa ne mogudobiti sredstva koja su nuæna za najveÊe potrebe. Neka Bogpomogne onima kojima je povjerio ovozemaljska dobra da po-stanu svjesni Njegovih planova i svojih pojedinaËnih odgovor-nosti. Bog im kaæe: Stavio sam te u posjed svojih dobara danjima moæeπ trgovati radi unapreenja krπÊanskih misija kojetreba osnovati blizu i daleko. ...

Ne mogu svi raditi kao misionari u dalekim zemljama, alisvi mogu obaviti posao koji Ëeka na njih u njihovom susjed-stvu. Svi mogu dati dio svojih sredstava za unapreenje misi-onarskog rada u dalekim zemljama. ...

Bog æeli ohrabriti svoje vjerne upravitelje koji su spremnistaviti svu svoju energiju i bogomdane sposobnosti u najboljumoguÊu uporabu. I dok svi budu uËili pouku o vjernom vraÊa-nju Bogu onoga πto je Njegovo, On Êe uz pomoÊ svoje promisliosposobiti neke da daju kneæevske priloge. Druge Êe osposo-biti da daju manje darove. I veliki i mali darovi prihvatljivi su

100

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26115

Black

116

u Njegovim oËima ako su dani sa srcem kojemu je najvaænijaNjegova slava. “Onaj koji daje sijaËu sjeme, dat Êe i kruh zahranu. On Êe umnoæiti vaπe sjeme i uËinit Êe da uzrastu plodo-vi vaπe pravednosti; tako Êete postati bogati u svemu za svakudareæljivost koja je takva da po nama daje zahvalu Bogu.”(Review and Herald, 18. travnja 1912.)

30. oæujka

Prednosti davanja

“Sluæite jedan drugoga — svaki miloπÊu kakvu je pri-mio — kao dobri upravitelji mnogovrsne Boæje milosti!”(1. Petrova 4,10)

Bog je uËinio muπkarce i æene svojim predstavnicima i sasrcem koje je puno Isusove ljubavi, oni trebaju suraivati sNjime u odvraÊanju ljudskih biÊa od zablude i u njihovomupoznavanju s istinom. Bog blagoslivlja zemlju sunËevim svje-tlom i pljuskovima kiπe. On pomaæe zemlji da donosi svojabiljna blaga i da ih stavlja svima na uporabu. Gospodin nas jeuËinio svojim sluæbenicima da dijelimo Njegove nebeske daro-ve i da dovodimo ljude u istinu. HoÊe li se moja braÊa u Ame-rici (pisano u Australiji 1895. godine) raspitati kako je drago-cjena, spasonosna istina stigla do njih dok su joπ bili u tami?Muπkarci i æene donosili su svoje desetine i prinose Bogu ikada su sredstva napunila riznicu, bili su poslani radnici daunaprijede djelo. Ovaj isti proces treba ponoviti da bi se do-segnule duπe koje su danas u tami. ...

Potrebe djela u danaπnje vrijeme zahtijevaju veÊe izdatkenego ikada prije. ... Gospodin poziva svoj narod da uËini svakinapor da ograniËi svoje izdatke. ... Neka novac koji je bionamijenjen zadovoljavanju samih sebe poteËe u Gospodnjuriznicu kako bi podupro one koji rade na spasenju duπa kojepropadaju. ...

Gospodin Êe uskoro doÊi. Mi moramo raditi dok traje dan,jer dolazi noÊ kada nitko neÊe moÊi raditi. O, mnogi, mnogi suizgubili duh samoodricanja i ærtve. Oni ulaæu svoj novac uprolazno imanje. Ima duπa koje je Bog blagoslovio, koje isku-

101

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26116

Black

117

πava da vidi kako Êe odgovoriti na Njegove blagoslove. ... Po-æurite se, braÊo, sada imate priliku biti poπteni prema Bogu;nemojte odgaati. Radi svoje duπe nemojte viπe zakidati Bogau desetinama i prinosima! ...

I kao πto plan otkupljenja poËinje i zavrπava darom, takose mora i obavljati. Isti duh ærtve koji je kupio spasenje zanas, boravit Êe u srcima svih koji postanu dionici u nebeskomdaru. Petar kaæe: “Sluæite jedan drugoga — svaki miloπÊu ka-kvu je primio — kao dobri upravitelji mnogovrsne Boæje mi-losti!” I Isus je rekao svojim uËenicima kada ih je poslao narad: “Badava ste primili, badava i dajte!”

Neka svi uËine sve πto je u njihovoj moÊi da pomognusvojim sredstvima i svojim molitvama u noπenju tereta za duπeoko kojih se trude propovjednici. (General Conference Bulle-tin, 30. svibnja 1897.)

31. oæujka

“Gledat Êe njegovo lice”“I ‘gledat Êe njegovo lice’. A njegovo Êe ime biti ‘na’njihovim ‘Ëelima’.” (Otkrivenje 22,4)

Kada je Mojsije molio Boga: “Pokaæi mi svoju slavu!” Bogmu je odgovorio: “Moga lica ne moæeπ vidjeti, jer ne moæeËovjek mene vidjeti i na æivotu ostati.” (Izlazak 33,20) ... Mojsijenije mogao vidjeti otkrivenje slave Boæjega lica i ostati æiv, alije nama ipak dano obeÊanje: “I gledat Êe lice Njegovo!”

Kada se Mojsije vratio s gore na kojoj je promatrao Boæjuslavu, njegovo lice je tako blistalo da mu se Aron i sinoviIzraelovi nisu pribliæavali od straha.

Ni mi ne moæemo vidjeti Boæju slavu; ali ako Ga prihvati-mo danas, u buduÊnosti Êemo Ga moÊi vidjeti licem k licu.Bog æeli da svoj pogled usmjerimo prema Njemu i izgubimo izvida ono πto je na ovome svijetu. ...

Danas svojim izborom prijatelja, svojim æivotom i svojimkarakterom mi biramo koga Êemo imati kao svojeg vladara.Nebeske sile nastoje nas privuÊi Kristu. ... Iako smo prijestup-nici Boæjeg zakona, ako se pokajemo u vjeri, Bog preko nasmoæe Ëiniti Kristova djela. ...

102

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26117

Black

118

Kada je Krist uzaπao na Nebo, poslao je Utjeπitelja kaosvojeg predstavnika. Taj Predstavnik je uz nas gdje god senaπli — kao promatraË i svjedok svega πto govorimo i Ëinimo— spreman da nas zaπtiti od napada neprijatelja ako se stavi-mo pod Njegovu zaπtitu. Meutim, mi moramo obaviti svoj dio,a onda Êe i Bog obaviti svoj. Kada budemo izvoeni pred sudo-ve i progonjeni zbog Njega, Utjeπitelj Êe stajati uz nas podsje-ÊajuÊi nas na Kristove rijeËi i nauk.

Je li tvoje ime zapisano u knjizi æivota? Samo ako bude-mo gledali na Krista, Jaganjca Boæjeg, ako budemo slijediliNjegove stope, moæemo se pripremiti za susret s Bogom. Bu-deπ li Ga slijedio, i ti Êeπ jednoga dana hoditi zlatnim ulicamaBoæjega grada. ...

Onaj tko svoj æivot posveti sluæbi Bogu, æivjet Êe s Njimetijekom beskrajnih vjekova vjeËnosti. ...

On ih uzima kao svoju djecu govoreÊi: Uite u radostGospodara svojega. Kruna besmrtnosti stavljena je na Ëelopobjednika. (Youth’s Instructor, 20. kolovoza 1896.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26118

Black

119

TRAVANJ1. travnja

Velika veËera

“Neki Ëovjek pripremi veliku veËeru na koju pozva mno-ge. Kad bijaπe vrijeme veËeri, posla slugu svoga darekne uzvanicima: ‘Doite, veÊ je sve gotovo!’” (Luka14,16.17; proËitajte Luka 14,16-24)

Ova usporedba pravilno prikazuje stanje mnogih koji tvr-de da vjeruju u sadaπnju istinu. Gospodin im je poslao pozivda dou na veËeru koju je pripremio za njih uz velike troπko-ve, ali su im svjetovni probici izgledali mnogo vaæniji od ne-beskog blaga. Bilo im je ponueno neπto πto ima vjeËnu vri-jednost, ali su im njihova polja, njihova stoka, njihovi osobniprobici izgledali mnogo vaæniji od posluπnosti nebeskom po-zivu tako da su zanemarili svaku boæansku privlaËnost, pa suim te zemaljske stvari posluæile kao izgovor za neposluπnostnebeskoj zapovijedi: “Doite, veÊ je sve gotovo!” ...

Upravo su blagoslovi koje je Bog dao tim pojedincima dabi ih okuπao, da bi vidio hoÊe li “dati Bogu Boæje”, njimaposluæili kao izgovor πto ne mogu posluπati zahtjeve istine.Uhvatili su svoja zemaljska blaga u svoje ruke i rekli: Moramse pobrinuti za ovo; ne smijem zanemariti ono πto spada uzemaljski æivot; ovo sve pripada meni. I tako je srce tih ljudipostalo neosjetljivo kao utabana staza. ...

Njihovo srce je tako obraslo trnjem i brigama ovog æivotada ono πto je nebesko nije viπe moglo naÊi mjesta. Isus pozivaumorne i optereÊene obeÊanjima o odmoru ako dou k Njemu.... On bi æelio da odloæe svoje teπke terete svjetovnih briga izbunjenosti, da uzmu Njegov jaram koji znaËi samoodricanjei ærtvovanje za druge. Pokazat Êe se da je ovo breme lako. Onikoji odbiju olakπanje koje im Isus nudi i koji nastave nosititeæak jaram sebiËnosti optereÊujuÊi svoju duπu velikim bre-menom svojih planova za nagomilavanje novca da bi sebiËnozadovoljavali svoje prohtjeve, nisu iskusili mir i odmor koji senalazi kada se nosi Kristov jaram i kada se podigne breme

103

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26119

Black

120

samoodricanja i nesebiËne velikoduπnosti koje je Krist nosioumjesto njih.

Duπe za koje je Krist umro mogle su biti spaπene njiho-vim osobnim naporima i poboænim primjerom. ... Ali dragocje-no svjetlo stavljeno je pod variÊak pa ne daje nikakvog svjetlaonima koji su u kuÊi. (Review and Herald, 25. kolovoza 1874.)

2. travnja

Dva sina

“Neki je Ëovjek imao dva sina i pristupi prvom pa mureËe: ‘Sinko, hajde i radi danas u vinogradu!’ On muodgovori: ‘Idem, gospodaru’, ali ne ode. Tada pristupidrugom pa mu isto tako reËe. On mu odgovori: ‘NeÊu.’Kasnije promijeni odluku i ode. Koji je od dvojice izvrπiooËevu volju? ‘Posljednji’, odgovore.” (Matej 21,28-31)

U usporedbi sin koji je odbio poziv prikazuje neznaboæaË-ki svijet, a sin koji je rekao: “Idem, gospodaru!” prikazujefarizeje. Krist je upravo oËistio Hram od onih koji su ga uka-ljali zabranjenom trgovinom. Boæansko je zablistalo krozljudsko i ljudi su vidjeli Boæju slavu i silu koje su se pokazalepred njima ... I dok je putovao prema Jeruzalemu, mnoπtvo jeprostiralo svoje haljine po putu, bacalo palmove grane i glasnoizraæavalo svoju hvalu pjevajuÊi: “Hosana Sinu Davidovu!” Iakose radosni ljudi nisu usudili pjevati svoje hvalospjeve do sa-mih gradskih vrata Jeruzalema plaπeÊi se sveÊenika i glavara,djeca su preuzela pjesmu i slavila su Boga u Hramu kliËuÊi:“Hosana Sinu Davidovu!” ...

NeznaboæaËki svijet Êe prihvatiti istinu, a oni koji su imalitako veliko svjetlo i tako prekrasne prednosti, kojima su bilidani i zemaljski i duhovni blagoslovi, odbacili su vijest spase-nja. Oni su tvrdili da pripadaju Boæjem narodu. Govorili su:“Idemo, gospodaru!” ali nisu ispunili volju svojega nebeskogOca.

Kada je nebeski poziv stigao do tvojih uπiju, jesi li rekao:“Da, Gospodine, vjerujem u istinu!” ali si postupcima u svo-jem æivotu pokazao da ne vjerujeπ? Jesi li je unio u svoje

104

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26120

Black

121

srce? Je li njezina preobraæavajuÊa snaga djelovala na tvojuduπu? Je li njezina milost koja posveÊuje unesena u tvoj ka-rakter? ©to je s tobom? ...

Svatko ima prednost reÊi: “Izvrπit Êu naredbe svojeg Za-povjednika do posljednjeg slova, bez obzira na to πto o njimamislim. ... Ja Êu reÊi: “Koje su mi naredbe upuÊene? ©to jemoja duænost? ©to mi UËitelj govori? ... Kakav je moj poloæajpred Bogom?” »im uspostavimo pravi odnos s Bogom, mi Êemorazumjeti πto je naπa duænost i izvrπit Êemo je, i neÊemo nipomisliti da Êe nam dobro koje Ëinimo dati pravo na spasenje....

Pitanje ne glasi kako Êu se ponaπati u vrijeme nevoljesutra ili u neko drugo buduÊe vrijeme, veÊ πto se dogaa smojom duπom danas! HoÊu li danas krenuti na posao? (Re-view and Herald, 9. travnja 1889.)

3. travnja

Prazno smokvino stablo

“Oni Êe saËuvati vanjski oblik poboænosti iako su seodrekli njezine sile. I njih se kloni!” (2. Timoteju 3,5;proËitaje i Matej 21,19-21!)

Ponaπanje Spasitelja svijeta prema neplodnom smokvinomstablu pokazuje kako Êe se On ponaπati prema onima kojiglume poboænost. ... Ovo stablo prikazivalo je Æidove koji nisuodgovorili na Kristovu ljubav. Usprkos svim prednostima iprilikama koje su im bile dane, oni su donosili samo trnje ikorov — nije bilo ploda na slavu Gospodinu. PriËa o ovomneplodnom stablu bila je najdojmljivija pouka o domu Izraelo-vu. To je pouka i takozvanim Kristovim sljedbenicima u svakodoba. ProdiruÊi kroz sva vremena, ona nepogreπivim jezikomgovori svim formalistima i hvalisavcima poboænoπÊu koji sepojavljuju pred svijetom s visokim rijeËima, ali su potpunoliπeni one æivotodavne poboænosti koju Bog jedino priznajekao rod. ...

SliËno neplodnom smokvinom stablu, mnogi se diËe svojimliπÊem — razlistanim granama pred Gospodinom ponosno go-

105

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26121

Black

122

voreÊi da pripadaju Njegovom narodu koji dræi zapovijedi —iako Êe Bog koji ispituje srca ustanoviti da su bez roda. ...

Mi uËimo iz svetih izvjeπtaja da je stablo s kojega nisuvisjeli bogati grozdovi roda, bilo prekriveno zelenim liπÊem.Zapazite rijeËi: “Oni Êe saËuvati vanjski oblik poboænosti iakosu se odrekli njezine sile!” Sudbina neplodnog smokvinog sta-bla odnosi se na takozvane Kristove sljedbenike koji pokazujuprirodne sklonosti neobraÊenog srca i koji svoju vjeru poriËusvojim ponaπanjem u svakidaπnjem æivotu. Oni svijetu ne pred-stavljaju Kristov karakter jer u sebi nemaju Krista.

Naπ Spasitelj se nikada nije odvratio od istinskih pokaj-nika, bez obzira na veliËinu njihove krivnje. Ali On mrzi svakolicemjerje i prazno pokazivanje. ...

Bezrodni licemjeri, æalosna je vaπa sudbina; jer i otvorenigreπnik nalazi se u boljem poloæaju pred Bogom. Mrlja Boæjegprokletstva nalazi se na toj vrsti ljudi koji kriju izopaËenostisvojeg æivota pod maskom pokazivanja poboænosti. Ivan, tajhrabri, neustraπivi ukoritelj grijeha, koji je doπao pripremitiput Kristovom prvom dolasku, ovako se obratio mnoπtvu kojese okupilo da Ga sluπa: “Svako dakle stablo koje ne donosidobra roda sijeËe se i u oganj baca.” (Review and Herald, 11.sijeËnja 1881.)

4. oæujka

“Imao bih vam joπ mnogo reÊi”

“Imao bih vam joπ mnogo reÊi, ali sada ne moæete nosi-ti. A kada doe on, Duh Istine, uvest Êe vas u svuistinu. On neÊe govoriti sam od sebe, veÊ Êe govoritiπto Ëuje i objavit Êe vam buduÊe.” (Ivan 16,12.13)

Gospodin Isus imao je joπ mnogo dragocjenih istina kojeje æelio otkriti svojim uËenicima, ali ih nije mogao prikazatinjihovom umu sve dok ne budu u stanju shvatiti znaËenjeonoga πto ih je pokuπavao nauËiti. ...

Iako je objaπnjavao velike i prekrasne istine svojim uËeni-cima, mnogo toga je ostavio neizreËeno πto oni nisu bili spo-sobni shvatiti. Na posljednjem sastanku s njima prije svoje

106

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26122

Black

123

smrti, rekao je: “Joπ vam mnogo imam kazati, ali sada nemoæete nositi!” ... Zemaljske ideje, prolazne stvari, zauzimalesu tako mnogo mjesta u njihovim mislima da nisu bili sposob-ni shvatiti uzviπenu narav, sveti karakter, Njegovoga kraljev-stva iako im ga je jasno objavio. Upravo zbog njihovih pogreπ-nih tumaËenja proroËanstava, zbog ljudskih obiËaja i tradicijakoje su im iznosili i nametali sveÊenici, njihov um bio je zbu-njen i krut prema istini.

©to je to Isus zadræao πto oni nisu bili sposobni shvatiti?Bila je to mnogo duhovnija i slavnija istina koja se odnosila naplan spasenja. Kristove rijeËi, koje Êe Utjeπitelj obnoviti u nji-hovom sjeÊanju nakon Njegovog uzaπaπÊa, navele su ih namnogo ozbiljnije razmiπljanje i iskrenije molitve da ih mogurazumjeti i propovijedati svijetu. Samo ih je Sveti Duh mogaoosposobiti da cijene znaËenje plana otkupljenja. Kristove po-uke koje su objavljene svijetu putem nadahnutog svjedoËenjauËenika, imaju znaËenje i vrijednost daleko iznad one koju biim povrπni Ëitatelj Pisma mogao dati. Krist je objaπnjavao svo-je pouke uz pomoÊ ilustracija i usporedbi. On je govorio obiblijskim istinama kao o blagu sakrivenom u polju zbog ko-jeg je Ëovjek, kada ga je pronaπao, otiπao i prodao sve πto jeimao da bi kupio to polje. On je prikazao dragulje istine nekao da leæe neposredno ispod povrπine, veÊ kao duboko zako-pane u zemlju; kao sakriveno blago koje se mora traæiti. Mimoramo kopati da bismo pronaπli skupocjene dragulje istinepoput ljudi koji rade u rudniku.

IznoseÊi istinu drugima, trebamo slijediti Isusov primjer.(Review and Herald, 14. listopada 1890.)

5. travnja

Sluπatelji kraj puta

“Izie sijaË da sije sjeme. Dok je sijao, neko zrno padekraj puta, pogazi se te ga pozobaπe ptice nebeske.”(Luka 8,5)

Velika borba izmeu Krista, Kneza svjetla, i Sotone, knezatame, prikazana nam je usporedbom o sijaËu. ...

107

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26123

Black

124

SijaË je Boæji Sin ili netko kome je On povjerio taj posao,jer suraujuÊi s Kristom, mi postajemo i Boæji suradnici. Onikoji svojom osobnom sluæbom otvaraju drugima Pismo, sijudobro sjeme jer je Boæja rijeË to dobro sjeme. ...

Sjeme posijano kraj puta prikazuje Boæju rijeË koja padana srca nemarnih sluπatelja, jer oni koji Êe donijeti rod tre-baju puno razmiπljati o Boæjoj rijeËi koja im je iznesena. ... Ikao πto su ptice nebeske uvijek spremne pozobati sjeme kojeje palo kraj puta, tako je i Sotona spreman uz pomoÊ svojihnevidljivih sila zla pokupiti sjeme boæanske istine iz srca akose ono u njemu ne ukorijeni i ne donese rod za vjeËni æivot....

Sotona i njegovi aneli nalaze se u skupovima na kojimase propovijeda Evanelje o kraljevstvu. Iako su i nebeski an-eli prisutni i sluæe onima koji Êe baπtiniti kraljevstvo, nepri-jatelj je uvijek budan i spreman poniπtiti utjecaj istine. S rev-noπÊu koja bi se mogla izjednaËiti jedino s njegovom zloÊom,on nastoji poniπtiti djelovanje Boæjega Duha na srca sluπa-telja, jer vidi da Êe, ako oni prihvate istinu, izgubiti vlast nadsvojim podanicima i da Êe Krist postiÊi pobjedu.

Ima mnogo onih Ëija su srca tvrda kao ugaæeni put i uza-ludan je napor da im se objavi istina, ali iako logika moæepromaπiti, iako su dokazi nemoÊni da osvjedoËe, neka se Kri-stovi radnici pribliæe takvima s Kristovom suÊuti i ljubavlju paÊe moæda Kristova ljubav pokoriti i omekπati duπu i ispuniti jenjeænoπÊu i skruπenoπÊu. ...

Tijekom godina kuπnji Bog Êe ispitivati i iskuπavati srcasvih da bi se moglo vidjeti tko Êe naËiniti mjesta za Isusa.Pitanje na koje svaka duπa treba odgovoriti glasi: HoÊeπ liprihvatiti Boæju ljubav koja ti opraπta, ljubav koja je lijek zabolesti tvoje duπe, ili Êeπ izabrati neprijateljstvo Sotone i po-æeti straπnu æetvu izgubljenih? (Review and Herald, 31. svib-nja 1892.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26124

Black

125

6. travnja

Sluπatelji s kamenitog tla“Neko pade na kamenito tlo, na plitku zemlju. Brzoizniknu jer ne imaπe duboke zemlje.” (Matej 13,5)

Kamenito tlo na koje je posijano sjeme nije dovoljno du-boko da bi sjeme pustilo korijen. Biljka brzo isklija, ali njeænokorijenje ne moæe prodrijeti u stijenu kako bi doπlo do hranepotrebne za njezin rast pa uskoro propada. Velik broj onihkoji sebe smatraju poboænima mogu se prikazati kao sluπa-telji s kamenitog tla. To su ljudi koje je lako osvjedoËiti, ali jenjihova vjera samo povrπna. ...

Ima onih koji radosno primaju dragocjenu istinu; oni suizuzetno gorljivi i izraæavaju Ëuenje πto neki ne mogu vidjetiono πto njima izgleda vrlo jasno. Oni pozivaju druge da pri-hvate doktrine koje oni smatraju potpuno jasnima. Spremnisu brzo osuditi one koji oklijevaju ili one koji pozorno ocjenjujudokaze u prilog istine i koji je ispituju sa svih strana. ... Me-utim, u vrijeme nevolje ove oduπevljene osobe Ëesto posrÊui padaju. ...

I kao πto korijen biljke prodire u zemlju crpeÊi vlagu ihranu iz tla, tako i krπÊanin mora prebivati u Kristu, crpstisok i hranu od Njega, poput loze od trsa, kako ga nevolje viπene bi mogle odvojiti od Izvora njegove snage. ...

Sluπatelji s kamenitog tla mogu se radovati za neko vrije-me jer misle da je vjera neπto πto Êe ih osloboditi od kuπnjii svih teπkoÊa. Jednostavno nisu dobro izraËunali troπkove. ...

Sluπatelji koje Isus prikazuje kao sjeme koje je palo nakamenito tlo uzdaju se u svoja dobra djela, u svoje dobrepobude, u snagu koju imaju, u svoju pravednost. Oni nisu“jaki u Gospodu i u sili jaËine njegove”. Oni ne osjeÊaju da jestalna budnost cijena sigurnosti. Za njih bi bilo dobro da sustavili na sebe sve oruæje Boæje i tako se osposobili da sesuprotstave lukavstvima neprijatelja. Bogata i obilna BoæjaobeÊanja izgovorena su njima u korist i vjerujuÊi Boæjoj rijeËi,oni su se mogli odjenuti u rijeËi “Ovako reËe Gospod!” i bitisposobni suprotstaviti se svakoj zloj izmiπljotini neprijatelja,jer kada neprijatelj navali kao rijeka, Duh Gospodnji podignutÊe zastavu protiv njega. (Review and Herald, 7. lipnja 1892.)

108

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26125

Black

126

7. travnja

Sluπatelji s trnovitog tla“Neko, opet, pade u trnje, i trnje uzraste te ga uguπi.”(Matej 13,7)

Trnjem koje je uguπilo dobro sjeme Veliki UËitelj je æelioopisati opasnosti koje okruæuju one koji sluπaju Boæju rijeË;jer na sve strane ima neprijatelja koji æele da dragocjena BoæjarijeË nema nikakvog utjecaja. Sve πto osjeÊaje odvraÊa od Bo-ga, sve πto privlaËi pozornost tako da u srcu viπe nema mjestaza Krista, mora biti odbaËeno ako æelimo da sjeme istine na-preduje u srcu. Isus navodi opasnosti koje prijete duπi. Ongovori o brigama ovoga svijeta, o varljivosti bogatstva, o æeljiza drugim stvarima πto sve moæe uguπiti RijeË, duhovno sjemekoje raste, tako da duπa ne dobiva hranu od Krista kao loza odtrsa, i duhovni æivot umire u srcu. Ljubav prema svijetu, ljubavprema njegovim zadovoljstvima i pokazivanju, ljubav premadrugim stvarima, sve to odvlaËi duπu od Boga; jer oni koji volesvijet nisu se voljni osloniti na Boga i od Njega traæiti hra-brost, nadu i radost. Oni ne znaju πto znaËi radovati se uKristu kada druge vodimo k Izvoru æivota, kada one koji æiveu grijehu zadobijemo za pravednost. ...

Kada one koji imaju samo djelomiËno znanje o istini po-zovemo da prouËavaju neku toËku istine koja se protivi nji-hovim unaprijed stvorenim predodæbama, oni se zbune. Nji-hova unaprijed stvorena miπljenja su kao trnje koje guπi Bo-æju rijeË, i kada se istina posije i kada treba iskrËiti trnje inaËiniti mjesto istini, oni se osjeÊaju kao da im se sve oduzi-ma i javlja se problem.

Ima mnogo onih koji imaju samo nesavrπeno razumijevanjeBoæjeg karaktera. Oni Boga zamiπljaju kao strogog i samovolj-nog, i kada im se prikaæe Ëinjenica da je On ljubav, teπkomogu odbaciti svoja pogreπna shvaÊanja o Bogu. Ali ako nedopuste Boæjoj rijeËi da ue, da iskorijeni trnje, korov Êe seponovno razgranati i zaguπit Êe dobru Boæju rijeË; njihovovjersko iskustvo Êe zakræljati jer Êe zlo u njihovom srcu nad-rasti njeænu biljku istine i zagaditi duhovno ozraËje. ...

Boæji zakon je pravilo Boæje vladavine i tijekom svih vjeË-nih vremena bit Êe mjerilo Njegovog kraljevstva. ... Ako se ne

109

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26126

Black

127

pokorimo njegovim zahtjevima u ovom æivotu uËeÊi ljubiti Bo-ga svim svojim srcem i bliænjega kao samoga sebe, neÊemodoæivjeti nikakvu promjenu karaktera do dolaska Isusa Krista.(Review and Herald, 21. lipnja 1892.)

8. travnja

Sluπatelji s dobre zemlje

“Neko, napokon, pade na dobru zemlju i donese rod:jedno stostruk, drugo πezdeseterostruk, treÊe tridese-terostruk.” (Matej 13,8)

Kakvo je ohrabrenje kada shvatimo da se sijaË ne morauvijek susretati s razoËaranjem. Sjeme ponekad padne i uiskreno srce. Sluπatelji razumiju istinu i ne protive se Sveto-me Duhu ili ne odbijaju prihvatiti utjecaj istine na svoje srce.... Oni primaju istinu u srce i ona obavlja svoje djelo preobraz-be karaktera. Oni nisu sposobni sami promijeniti svoje srce,ali Sveti Duh njihovom posluπnoπÊu istini posveÊuje duπu.

Dobro srce ne znaËi da je to srce bez grijeha, jer Isus kaæeda se Evanelje mora propovijedati izgubljenima: “Jer ja nisamdoπao da pozovem pravednike, nego greπnike!” OsvjedoËenigreπnici vide sebe kao prijestupnike u velikom moralnom ogle-dalu, Boæjem svetom Zakonu. Oni gledaju Spasitelja na golgot-skom kriæu i pitaju zaπto je prinesena ta velika ærtva; a kriæim ukazuje na sveti Boæji zakon koji je pogaæen. Onaj koji jebio jednak Bogu ponudio je svoj æivot na Golgoti da spasigreπnika od propasti. ... Zakon ne moæe pruæiti oprost prekr-πitelju; ali Isus je uzeo grijehe prekrπitelja na sebe; i kadagreπnik pokazuje vjeru u Njega kao u ærtvu, Krist pripisujesvoju pravednost krivcu. Postoji samo jedan jedini put spase-nja joπ od Adamovih dana: “Spasenja nema ni po jednomdrugom, jer je pod nebom to jedino ime dano ljudima po kojemnam se treba spasiti.” Mi se nemamo razloga plaπiti dok gle-damo na Isusa vjerujuÊi da moæe spasiti sve koji dolaze kNjemu.

Kao posljedica djelatne vjere u Krista mi smo uvuËeni umoralni sukob sa svijetom, tijelom i avlom. Ako budemo vodili

110

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26127

Black

128

ovu borbu u svojoj mudrosti, svojoj ljudskoj sposobnosti, si-gurno Êemo biti svladani; ali ako pokaæemo æivu vjeru u Isusai æivimo poboæno, razumjet Êemo πto znaËi biti posveÊen is-tinom i neÊemo biti pobijeeni u ovom sukobu jer aneo Jah-vin tabor podiæe oko njegovih πtovalaca da ih spasi. Krist jezapovjednik naπeg spasenja. On je onaj koji jaËa svoje sljed-benike za moralnu bitku koju su odluËili voditi. ...

Oni koji otvaraju Pismo i koji se hrane nebeskom manompostaju dionici boæanske naravi. Oni nemaju ni æivota ni is-kustvo bez Krista. ... Oni znaju da po karakteru trebaju bitisliËni Onome s kojim je Bog veoma zadovoljan. (Review andHerald, 28. lipnja 1892.)

9. travnja

Protivljenje nam moæe koristiti

“A πto ‘na dobru zemlju’, to su oni koji Ëuju rijeË iËuvaju je u dobru i plemenitu srcu i rode rod zbogustrajnosti.” (Luka 8,15)

Ali, ako ljubav prema svijetu, ako samouzdizanje ili bilokoja neËista misao ili djelo postigne pobjedu nad nama, treba-mo li izgubiti povjerenje u sebe ili u Isusa? Je li se to dogodilozato πto nas je Isus iznevjerio i nije nam dao dovoljno svojemilosti? Ne, dogodilo se zato πto nismo uËinili ono πto nam jeGospodin rekao: “Bdijte i molite se!” “U molitvi budite posto-jani!” “Molite se Bogu duhom bez prestanka!”

Kako vaπa duπa moæe biti zdrava kada se zatvarate predmolitvom i ne odræavate nikakvu vezu s Isusom, izvorom svegnaπeg duhovnog svjetla, æivota i sile? Mi moramo imati stalnuvezu s Kristom jer je On naπa potpora. On je onaj Kruh kojije doπao s Neba. Prema tome, budimo izvrπitelji Njegove rijeËii imat Êemo duhovni æivot i snagu. Mi moramo izlaziti Ëestopred Boga kao molitelji, jer molitva dovodi duπu u neposrednuvezu s Bogom preko Isusa Krista. On je Put, Istina i Æivot. AkokrπÊani promaπe, to je zato πto ne sluπaju zapovijedi svojegaZapovjednika. Oni su nemarni; ne nalikuju na Krista. Duπa Êedoæivjeti katastrofu ako zanemari molitvu, jer Êete biti nave-

111

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26128

Black

129

deni da bezbriæno padnete pod vlast kuπnji. Ali ako padnete,nemojte zato odbaciti svoje povjerenje u Boga; izgubite povje-renje u sebe i pribliæite se Kristu.

Krista ne smijemo optuæivati za posljedice naπe nemarno-sti i neodluËnosti. Onaj tko je dao svoj æivot za spasenje gre-πnog Ëovjeka, zna vrijednost svake duπe. On nikada neÊe pro-pustiti svoj dio niti Êe postati obeshrabren. On nikada neÊeostaviti onoga tko je pogrijeπio, tko je bio izloæen kuπnji iokuπan u sukobu. “Dosta ti je moja milost!” “Bog je vjeran ineÊe dopustiti da budete kuπani preko vaπih snaga.” (1. Ko-rinÊanima 10,13) On odmjerava i ocjenjuje svaku nevolju prijenego πto joj dopusti da doe. ...

Protivljenje s kojim se suoËavamo moæe se pokazati kaoblagoslov za nas na mnogo naËina. Ako se dobro podnese, onoÊe razviti vrline koje se nikada ne bi pojavile ako krπÊanin nebi morao niπta podnijeti. A vjera, strpljenje, podnoπenje, us-mjerenost prema Nebu, povjerenje u Promisao, istinsko suo-sjeÊanje prema zalutalima, sve su to posljedice kuπnji koje sudobro podnesene. ...

Ako se RijeË primi s dobrim i iskrenim srcem, tvrdovrataduπa bit Êe pokorena i vjera, razumijevanje obeÊanja i oslanja-nje na Isusa doæivjet Êe pobjedu. (Review and Herald, 28. lip-nja 1892.)

10. travnja

Bogataπ

“Nato im iznese usporedbu: ‘Bijaπe neki bogataπ Ëijepolje obilno urodi. I poËe razmiπljati u sebi: ©to dauËinim? Nemam viπe u πto skupiti ljetine.’” (Luka12,16.17)

Ovaj je Ëovjek sve primio od Boga. Suncu je bilo dopuπtenoda sja na njegovu zemlju; jer ono obasjava pravednoga i ne-pravednoga jednako. Pljuskovi s neba padaju i na dobroga i nazloga jednako. Gospodin je uËinio da vegetacija buja, poljadonose rod i dovedu do savrπenstva bogatu ljetinu. Bogataπ senaπao u nedoumici πto da Ëini sa svim bogatim urodom. Sma-

112

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26129

Black

130

trao je da je on u veÊoj milosti Neba nego drugi, pa je zasluguza to pripisao sebi i svojoj mudrosti. Imao je veliko bogatstvopa se nije morao okrivljavati za grijehe koje su mnogi Ëinili.On je stekao svoja dobra ne kockanjem, ne iskoriπtavanjemtue nevolje kada se netko naπao u materijalnoj oskudici paje bio prisiljen svoje imanje prodati ispod cijene; njegovo jebogatstvo bilo steËeno zahvaljujuÊi Boæjoj promisli koja je Ëi-nila da njegova zemlja donosi obilan rod. Meutim, Ëovjek jepokazao sebiËnost, pokazao je ono πto dotad nije ni mislio daima u svojem karakteru.

Nije mislio na Boga, velikog davatelja svih blagoslova. Nijerazmiπljao o svojoj odgovornosti pred Bogom. ... Da je volioBoga i da Ga se bojao, ponudio bi Mu svoje darove zahvalnostii poklonio bi se pred Njime govoreÊi: “PouËi me kako da upo-rabim sva ova dobra!”

Koliko je gladnih moglo biti nahranjeno, koliko neodjeve-nih odjeveno, koliko srca obradovano, koliko molitava za kruhi odjeÊu usliπano i koliko se melodija slavljenja moglo uzdiÊiu Nebo! Gospodin je usliπavao molitve siromaπnih i potrebitihi dao obilnu zalihu dobara da se namire sve njihove potrebe uzpomoÊ blagoslova koji je izlio na ovog bogataπa. Meutim, Ëo-vjek koji je iznenada postao tako bogat, zatvorio je prilazesvoje duπe za viku onih u potrebi; i umjesto da se odreknesvojega prevelikog obilja dobara zadovoljavajuÊi njihove potre-be, rekao je svojim slugama: “Ovako Êu uËiniti: razvalit Êusvoje æitnice te sagraditi veÊe pa Êu u njih skupiti svu svojupπenicu i svoja dobra.”

Rekao je: “Tada Êu reÊi svojoj duπi: ‘Duπo, imaπ mnogodobara u zalihi za brojne godine, poËivaj, jedi, pij, uæivaj!’”“LuaËe — reËe mu Bog — joπ noÊas zatraæit Êe ti se duπa.Komu Êe pripasti ono πto si skupio?” (Review and Herald, 19.lipnja 1894.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26130

Black

131

11. travnja

Radnici

“Kraljevstvo je nebesko sliËno domaÊinu koji izae ra-no ujutro da najmi radnike u svoj vinograd. I nagodise s radnicima po denar na dan te ih posla u svojvinograd.” (Matej 20,1.2; proËitajte i Matej 20,1-16!)

Krist je pouËavao putem slika i simbola. Jednom prilikomispriËao je usporedbu o unajmljivanju radnika da bi opisaonaËin na koji Bog postupa s onima koji se posveÊuju Njegovojsluæbi. ...

U Judeji je bio obiËaj da ljudi Ëekaju na trænici da netkodoe i unajmi ih; u Europi se i danas sreÊe taj obiËaj. Onikojima je potrebna pomoÊ odlaze na trænicu po radnike kojeÊe zaposliti. »ovjek u usporedbi prikazan je kako odlazi urazna doba dana i traæi radnike. Oni koje je unajmio ranoujutro nagodili su se s njim za dogovorenu svotu novca, doksu oni koje je unajmio poslije prepustili domaÊinu da samodredi veliËinu nadnice koju Êe primiti.

“Kada doe veËer, reËe gospodar vinograda svome upra-vitelju: ‘Zovi radnike pa im — poËevπi od posljednjih do prvih— podaj plaÊu!’ Tako dooπe oni od jedanaestoga sata i primi-πe po denar. Kada dooπe prvi, pomisliπe da Êe primiti viπe. Alii oni primiπe po denar.”

Pouka iz priËe o radnicima odnosi se na pitanje o kojemusu uËenici raspravljali putem — tko Êe biti veÊi u nebeskomkraljevstvu. Otkupitelj svijeta sagledao je opasnost koja Êezaprijetiti Njegovoj Crkvi i pokuπao je navesti svoj narod nazakljuËak o njegovom pravom poloæaju, jer je ta usporedbabila samo nastavak pouke koju im je uputio nakon Petrovogpitanja: “Evo, mi smo ostavili sve i poπli za tobom. ©to Êemoza to dobiti?” (Matej 19,27)

S dubokim povjerenjem trebamo se osloniti na Boga idopustiti svojem srcu da poËiva u Njemu ne pitajuÊi πto Êemoza to dobiti. ...

Isus bi æelio da oni koji su se prihvatili Njegove sluæbe nebudu æeljni nagrade, niti da misle da trebaju primiti naknaduza sve πto Ëine. ... Gospodin gleda na duh i daje nagradu u

113

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26131

Black

132

skladu s njime, a neporoËni, djetinji duh ljubavi Ëini da ærtvapostaje dragocjena u Njegovim oËima. (Review and Herald, 3.srpnja 1894.)

12. travnja

UËitelj pravednosti“Ako ustrajete u mojoj nauci, uistinu ste moji uËenici;upoznat Êete istinu, a istina Êe vas osloboditi.” (Ivan8,31.32)

Isus kaæe: “UËite od mene, jer sam krotka i ponizna srca.Tako Êete naÊi pokoj svojim duπama.” Isus je bio najveÊi uËiteljkojega je svijet ikada vidio. On je objavljivao istinu jasnim,snaænim rijeËima, a ilustracije kojima se sluæio bile su najËis-tije i najuzviπenije. ...

U svojem Govoru na gori, Isus je dao prava tumaËenjastarozavjetnih tekstova objavljujuÊi istine koje su izopaËili knji-æevnici, glavari i farizeji. Kakvo je samo sveobuhvatno znaËe-nje dao Boæjem zakonu! On sam je dao Zakon dok su klicalezvijezde jutarnje i Boæji uzvikivali dvorjani. Sam Krist je biotemelj cjelokupnog hebrejskog sustava i ostvarenje svih slika,simbola i ærtava. Obavijen stupom od oblaka, On sam je daoodreene upute Mojsiju za izraelski narod i On je bio jedinikoji je mogao rasprπiti mnoπtvo zabluda koje su se preko ljud-skih izreka i predaja nagomilale oko istine. ...

On je uzdigao istinu da bi kao svjetlo obasjala moralnutamu svijeta. On je oËistio svaki dragulj istine od smeÊa ljud-skih izreka i predaja i uzdigao istinu do Boæjeg prijestoljaodakle je i bila objavljena. ...

Njegovo je ponaπanje bilo u tako oπtroj suprotnosti s po-naπanjem knjiæevnika, farizeja i vjerskih uËitelja toga vremenada su se oni pokazali kao grobovi koji se ne raspoznaju, lice-mjerni vjerski prevaranti koji su nastojali uzdiÊi sebe prika-zujuÊi se kao sveti ljudi, iako su iznutra bili puni grabeæa isvake neËistoÊe. Oni nisu mogli trpjeti istinsku svetost, pravurevnost za Boga, πto su bile karakteristiËne osobine Kristovogkaraktera; jer je prava vjera bacala svoj odraz na njihov duh iobiËaje. ...

114

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26132

Black

133

U Isusovom srcu nije bilo mrænje ni prema kome, osimprema grijehu. Oni bi Ga mogli prihvatiti kao Mesiju da jejednostavno pokazivao svoju Ëudotvornu silu i da se suzdræaood optuæbi za grijeh, od osuivanja njihovih pokvarenih strastii izricanja Boæjeg prokletstva nad njihovim idolopoklonstvom;ali buduÊi da On nije odobravao zlo, iako je lijeËio bolesne,otvarao oËi slijepima i podizao mrtve, nisu imali niπta drugoza boæanskog UËitelja osim ogorËenih pogrda, ljubomore, za-visti, optuæbi i mrænje. ... (Review and Herald, 6. kolovoza1895.)

13. travnja

Imate li ulja u svojim svjetiljkama?

“Tada Êe biti s kraljevstvom nebeskim kao sa desetdjevica koje uzeπe svoje svjetiljke te izioπe u susretzaruËniku.” (Matej 25,1; proËitajte i Matej 25,13)

Iako su pet od ovih djevica prikazane kao mudre, a petkao lude, sve su imale svjetiljke. Sve su bile osvjedoËene da semoraju pripremiti za dolazak zaruËnika i sve su stekle spo-znaju istine. Nije bilo nikakve vidljive razlike meu mudrimai nerazumnima sve dok se nije Ëuo usklik: “ZaruËnik dolazi!Iziite mu u susret!”, ali se tada pokazalo pravo stanje stvari.Mudre su poduzele mjere i ponijele sa sobom ulja u svojimposudama, tako da su njihove svjetiljke koje su poËele trepe-riti mogle dobiti potrebnu koliËinu ulja; dok se lude nisu pripre-mile za takav sluËaj pa su sada uputile ozbiljnu, oËajniËkumolbu mudrima. ... One su zanemarile pripremu za susret sazaruËnikom pa su se sada morale obratiti za pomoÊ onimakoji su ih opskrbljivali uljem. ...

Dok Ëita ovu usporedbu, Ëovjek mora osjetiti saæaljenjeprema ludim djevicama i postaviti pitanje: zaπto mudre nisuhtjele podijeliti svoju zalihu ulja? Ali kada usporedbu primi-jenimo na duhovno podruËje, moæemo otkriti razlog. Nemogu-Êe je da oni koji imaju vjere i milosti dijele svoju zalihu sonima koji je nemaju. NemoguÊe je da oni koji su temeljitoispitali svoje srce, koristi od ispitivanja podijele s onima koji

115

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26133

Black

134

su obavili samo povrπan posao. ... Svih deset djevojaka izgle-dale su spremne za dolazak zaruËnika, ali je kuπnja iznijelana javu Ëinjenicu da je pet od njih ipak bilo nespremno. ...

Lude djevice ne prikazuju licemjerne vjernike. One su ci-jenile istinu, zastupale su istinu, odluËile su iziÊi u susretzaruËniku. One su bile povezane s onima koji su vjerovali uistinu, poπle su s njima, imale su svjetiljke koje simbolizirajuspoznaju istine. ...

Mnogi spremno prihvaÊaju istinu, ali je ne usvajaju pa jei njezin utjecaj na njih samo prolazan. Oni su sliËni ludimdjevicama koje nisu imale ulja u svojim svjetiljkama ni u svo-jim posudama. Ulje je simbol Svetoga Duha koji ulazi u duπuvjerom u Isusa Krista. Oni koji usrdno istraæuju Pisma uzmnogo molitava, koji se oslanjaju na Boga Ëvrstom vjerom,koji sluπaju Njegove zapovijedi, bit Êe meu onima koji suprikazani mudrim djevojkama. (Review and Herald, 17. rujna1895.)

14. travnja

Nevjerni sluga

“Kad pristupi onaj koji je primio jedan talenat, reËe:‘Gospodaru, znajuÊi da si Ëovjek tvrd, da æanjeπ gdjenisi sijao i kupiπ gdje nisi vijao, pobojah se, odoh isakrih tvoj talenat u zemlju. Evo ti πto je tvoje.’” (Matej25,24.25)

Pouka ove usporedbe je jasna. Svi darovi intelekta ili imanjakoje netko ima na raspolaganju, povjereni su Njemu. Oni suGospodnja svojina i trebaju biti uporabljeni Njemu na slavu ihvalu. Oni trebaju biti usavrπeni i uveÊani uporabom, tako daGospodin dobije dobitak od njih. Meutim, Gospodin ne do-biva nikakav dobitak od mnogih talenata jer ih, sliËno nevjer-nom sluzi, oni kojima su povjereni ne umnoæavaju. ...

Svi koji u svojem srcu njeguju sebiËnost, posluπat ÊeSotoninu kuπnju i odigrat Êe ulogu nevjernog, nemarnog sluge.Oni Êe sakriti povjereno blago, neÊe uporabiti svoje talente zaGospodina. ... Oni su πkrto sijali ili uopÊe nisu sijali, pa Êe i

116

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26134

Black

135

poæeti πkrto. Ali iako im je Gospodin to rekao rijeËima koje sene mogu pogreπno razumjeti ako je Ëovjek poπten i iskren, oninjeguju nezadovoljstvo u svojim srcima, prigovaraju da je Go-spodin nepravedan gospodar i da je oπtro i nepravedno postu-pao prema njima. ...

Danas se tim poslom bave mnogi koji tvrde da poznajuBoga. Oni govore na srdit, prigovaraËki naËin o Gospodnjimzahtjevima. Oni ne optuæuju neposredno Boga da je bio ne-pravedan, ali prigovaraju svemu πto se tiËe uporabe njihovogutjecaja ili njihovih sredstava u Njegovoj sluæbi. Bez obzira nato o kome se radi, ako oni kojima je Gospodin povjerio svojedarove ne uporabe na najbolji moguÊi naËin svoje sposobno-sti, ako ne surauju s nebeskim anelima nastojeÊi biti nablagoslov svojim bliænjima, primit Êe osudu od Gospodina: Ti,nevjerni i lijeni slugo, ti si dobio na uporabu moje darove, aliih nisi uporabio! ... Ti koji si mislio da znaπ tako mnogo,zlonamjerno si me protumaËio i naveo si i druge da pomisleda sam nepravedno oπtar i pun zahtjeva. “Nekorisnog slugubacite van, u tamu, gdje Êe biti plaË i πkrgut zuba.” U taj Êedan ovi nevjerni sluge uvidjeti svoju pogreπku, shvatit Êe da susebiËno zadræavajuÊi svoje darove da Gospodin ne moæe imatinikakve koristi od njih ne samo izgubili sve πto su imali, veÊda su izgubili i svoje vjeËno blago. (Review and Herald, 5.sijeËnja 1897.)

15. travnja

©to bi moglo biti

“Jer svakomu tko ima dat Êe se joπ pa Êe obilovati, aonomu tko nema oduzet Êe se i ono πto ima.” (Matej25,29)

Oni koji prihvate Isusa kao svojeg Spasitelja æivjet Êeæivotom poniznosti, strpljenja i ljubavi. Oni se nisu predaliGospodinu radi dobitka koji trebaju primiti. Oni su postalijedno s Kristom kao πto je Krist jedno s Ocem, i svakoga danadobivaju nagradu time πto sudjeluju u Kristovoj poniznosti,poniæenju, samoodricanju i poærtvovnosti. Oni nalaze svoju

117

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26135

Black

136

radost u dræanju Gospodnjih obreda. U pravoj sluæbi nalazenadu, mir i utjehu; i vjerom i hrabroπÊu idu naprijed putemposluπnosti slijedeÊi Onoga koji je dao svoj æivot za njih. Svo-jim posveÊenjem i odanoπÊu pokazuju svetu istinitost rijeËi:Æivim, ali ne viπe ja, nego Krist æivi u meni!

Prorok Malahija kaæe: “Ali kad se razgovaraju oni koji seBoga boje, Jahve pazi, sluπa ih, i to se pred njim piπe u knjiguspomenicu u korist onih koji se boje Jahve i πtuju Ime njego-vo.” (Malahija 3,16) Jesu li izgovorene rijeËi prigovora, nalaæe-nja mana, samosaæaljenja? Ne, suprotno onima koji govoreprotiv Boga, oni koji Ga se boje, izgovaraju rijeËi ohrabrenja,zahvalnosti, slavljenja. Oni ne pokrivaju Boæji oltar svojim su-zama i tuæaljkama; oni dolaze s licima koja blistaju zrakamaSunca Pravednosti, oni slave Boga radi Njegove dobrote.

Takve rijeËi Ëine da se raduje cijelo Nebo. Oni koji ihizgovaraju moæda su siromaπni svjetovnim imanjem, ali vjernodajuÊi Bogu dio koji On zahtijeva, priznaju svoju zaduæenostpred Njime. Sluæenje sebi ne nalazi mjesta u poglavljima nji-hove æivotne povijesti. U ljubavi i zahvalnosti, s pjesmamaradosti na usnama, oni donose svoje darove Gospodinu govo-reÊi kao nekada David: On onoga πto je Tvoje, dali smo Tiradosna srca! “Moji Êe biti, moja steËevina — govori Jahve nadVojskama. U Dan koji spremam bit Êu im milostiv kao πto jemilostiv otac sinu koji mu sluæi!” (Malahija 3,17)

Oni koji istinski sluæe Bogu bojat Êe Ga se, ali ne onakokao nevjerni sluga koji je sakrio svoj talenat u zemlju zato πtose plaπio da Êe Gospodinu dati πto Mu pripada. Oni Êe seplaπiti da ne osramote svojega Stvoritelja propuπtajuÊi usavr-πiti i iskoristiti svoje talente. (Review and Herald, 5. sijeËnja1897.)

16. travnja

OËaravajuÊe rijeËi“Nikada Ëovjek nije govorio kao ovaj Ëovjek!” (Ivan7,46)

Obrazovani ljudi bili su oËarani Isusovim naukom, a neo-brazovanima je uvijek bio na korist jer se On pozivao na njihov

118

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26136

Black

137

razum. Njegove ilustracije uvijek su bile uzimane iz svaki-daπnjeg æivota i iako su bile jednostavne, imale su u sebiprekrasno i duboko znaËenje. Ptice u zraku, ljiljani u polju,sjeme, pastiri i njihova stada — tim je slikama Isus opisivaobesmrtne istine; i nakon toga, kada god bi Njegovi sluπateljisluËajno vidjeli sve to u prirodi, sjeÊali su se Njegovih rijeËi.Kristove ilustracije stalno su ponavljale Njegove pouke.

Krist se uvijek sluæio najjednostavnijim jezikom, ali suNjegove rijeËi sluπali ljudi koji su razmiπljali duboko, bez pred-rasuda, jer su to bile rijeËi koje su stavljale na kuπnju njihovumudrost. Duhovne istine uvijek se moraju iznositi jednostav-nim jezikom iako se obraÊamo obrazovanim, uËenim ljudima,jer su takvi obiËno neznalice kada se radi o duhovnim pitanji-ma. Najjednostavniji jezik je i najrjeËitiji. ... Kristove rijeËi,tako utjeπne i ohrabrujuÊe za one koji su ih sluπali, namije-njene su i nama danas. I kao πto vjerni pastir poznaje svojestado i brine se o njemu, tako se i Krist brine o svojoj djeci.... Krist duboko poznaje svoje ovce, a napaÊene i bespomoÊneovce predmet su Njegove posebne skrbi. ...

Krist nije æelio da se Njegove rijeËi vraÊaju Njemu prazne... On sam niπta nije napisao; ali je Sveti Duh sve Njegove rijeËii djela upisao u sjeÊanje Njegovih uËenika kako bi mogle bitizabiljeæene nama na blagoslov. Kristove upute bile su izraæenena najjasniji moguÊi naËin. Bilo je nemoguÊe da ih bilo tkopogreπno razumije. Meutim, knjiæevnici i farizeji ... izvrtali sui zlorabili Njegove rijeËi. Izjave koje su bile kruh æivota izglad-njelim duπama, postajale su gorke æidovskim glavarima. ...

U svojem Govoru na gori Krist je govorio kao da zna daknjiæevnici i farizeji vjeruju u Stari zavjet. Oni su bili u mno-πtvu, a uËenici su se zadræavali u blizini svojega omiljenogUËitelja. Krist je tom prigodom izjavio: “Ne bude li vaπa pra-vednost veÊa od pravednosti knjiæevnika i farizeja, sigurnoneÊete uÊi u kraljevstvo nebesko!” Svojim rijeËima On je osu-dio njihov formalizam i njihovo licemjerje. Iako su se nepo-sredno odnosile na Njegove sluπatelje, one se odnose i naljude u ovo vrijeme koji ne ispunjavaju Boæju volju. One sudalekoseæne i odjekuju kroz vjekove sve do naπeg vremena.(Review and Herald, 18. svibnja 1897.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26137

Black

138

17. travnja

Trs i loze

“Ja sam pravi trs i moj je Otac vinogradar.” (Ivan 15,1)

U svojim poukama Krist nije pribjegavao visokim, aps-traktnim pojmovima. On je na najjednostavniji naËin objavlji-vao istine od æivotne vaænosti, tako da su ih i ljudi koje je Onnazivao “malom djecom” mogli razumjeti. A ipak, i u Njegovimnajjednostavnijim mislima krila se dubina i ljepota koje nisumogli dokuËiti ni najobrazovaniji umovi. ...

Trs je Ëesto bio rabljen kao simbol Izraela, a pouka kojuje Isus sada namijenio svojim uËenicima potjecala je odatle.On se mogao posluæiti gracioznom palmom kako bi prikazaosebe. VeliËanstveni cedar koji je strπao u visine ili moÊni hrastkoji je πirio svoje grane i uzdizao ih prema nebu, mogli su Muposluæiti kao ilustracija Ëvrstine i besprijekornosti onih kojislijede Krista. Ali umjesto toga, On je slikom trsa s njegovimlozama prikazao sebe i svoj odnos prema svojim istinskimsljedbenicima.

“Ja sam pravi trs i moj je Otac vinogradar.”Na obroncima Palestine naπ nebeski Otac posadio je divan

Trs, a On sam je bio Vinogradar. Ta slika nije imala znaËajanoblik koji bi veÊ na prvi pogled pokazao svoju vrijednost. Iz-gledao je kao korijen koji izbija iz sasuπenog tla ne privlaËeÊipuno pozornosti. Ali kada su na biljku obratili pozornost, nekisu tvrdili da je nebeskog podrijetla. Stanovnici Nazareta su bilioËarani kada su vidjeli njezinu ljepotu, ali kada su shvatili daÊe uzrasti gracioznije i privlaËiti viπe pozornosti od njih sa-mih, htjeli su iskrËiti dragocjenu biljku i baciti je preko zida.Jeruzalemljani su uzeli biljku, smrvili je i pogazili svojim ne-svetim nogama. Htjeli su je uniπtiti zauvijek. Meutim, nebe-ski Vinogradar nikada nije gubio svoju biljku iz vida. BuduÊida su ljudi pomislili da su je uniπtili, On ju je uzeo i ponovnoje zasadio s druge strane zida. Sakrio ju je sa zemaljskogvidika. ...

Svaka loza koja donosi rod prikazuje æivu sliku trsa, jeri on donosi isti rod kao i loza. ... Svaka loza pokazat Êe imali u njoj æivota ili nema ... jer tamo gdje ima æivota, ima i rasta.

119

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26138

Black

139

Æivotodavne osobine stalno se prenose s trsa i to se pokazujerodom koji loze donose.

Kao πto mladica dobiva æivot kada se sjedini s trsom, takoi greπnik sudjeluje u boæanskoj naravi kada se pripoji Kristu.Smrtni muπkarci i æene sjedinjuju se s beskrajnim Bogom.(Revew and Herald, 2. studenoga 1897.)

18. travnja

Biser velike vrijednosti

“Nadalje: s kraljevstvom je nebeskim kao s trgovcemkoji traæi skupocjeno biserje i kad se namjeri na dra-gocjen biser, ode da proda sve πto ima i kupi ga.”(Matej 13,45.46; proËitajte i Matej 18,15-35)

UsporeujuÊi nebesko kraljevstvo s biserom, Krist je æelionavesti svaku duπu da cijeni taj biser iznad svega. Posjedovatibiser, πto znaËi imati Spasitelja, simbol je istinskog bogatstva.To je blago iznad svakog zemaljskog blaga.

Krist je spreman primiti svakoga tko iskreno dolazi kNjemu. On je naπa jedina nada, naπ Alfa i Omega. On je naπesunce i naπ πtit, naπa mudrost, naπe posveÊenje, naπa praved-nost. Samo Njegovom snagom naπa srca mogu ostati u Boæjojljubavi. ...

Jednom prigodom Krist je upozorio svoje uËenike da nebacaju svoje bisere pred one koji nisu sposobni prepoznatinjihovu vrijednost. ... “Ne dajte svetinje psima!” — rekao im je.“Ne bacajte svoga biserja pred svinje, da se, poπto ga pogaze,ne okrenu te vas rastrgaju!” (Matej 7,6)

Kada su ljudi neosjetljivi, kada ne cijene biser velike vri-jednosti, kada se ponaπaju nepoπteno prema Bogu i bliænjima,kada pokaæu da je rod koji donose rod sa zabranjenog drveta,pazite da povezujuÊi se s njima ne izgubite vezu s Bogom. ...

Istina kakva je u Isusu stavlja nas u ispravnu perspektivui odræava nas tako. Istina je sidro duπe, sigurno i Ëvrsto. Me-utim, istina nije istina za one koji je ne sluπaju. Kada muπkarcii æene odlutaju od naËela istine, oni uvijek iznevjeravaju svetopovjerenje. Neka svaka duπa, na bilo kojem podruËju djelova-

120

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26139

Black

140

nja, usadi istinu u srce silom Svetoga Duha. Ako se to nedogodi, oni koji propovijedaju istinu iznevjerit Êe sveto po-vjerenje. LijeËnici Êe doæivjeti brodolom svoje vjere. Pravnici,suci, senatori, postat Êe pokvareni, priviknut Êe se na mito;dopustit Êe sebi da budu kupovani i prodavani. Oni koji nehode u svjetlu kao πto je Krist bio u svjetlu, slijepi su voeslijepih. “To su oblaci bez vode koje vjetrovi gone; besplodnastabla u kasnoj jeseni, dvaput umrla, iz korijena iπËupana.”(Juda 12) (Review and Herald, 1. kolovoza 1899.)

19. travnja

Koliko puta da oprostim?“Isus mu odgovori: ‘Ne kaæem ti do sedam puta, negodo sedamdeset i sedam puta.’” (Matej 18,22; proËitajtei Matej 18,15-35!)

“Tada mu pristupi Petar i zapita ga: ‘Gospodine, ako bratmoj pogrijeπi protiv mene, koliko puta da mu oprostim? Dosedam puta?’ Isus mu odgovori: ‘Ne kaæem ti do sedam puta,nego do sedamdeset i sedam puta.’” ...

“Zato je kraljevstvo nebesko sliËno kralju koji odluËi ure-diti raËune sa svojim slugama. Kad poËe obraËunavati, dove-doπe mu jednoga koji mu je dugovao deset tisuÊa talenata.BuduÊi da nije mogao vratiti, gospodar naredi da se proda on,æena mu i djeca sa svim imanjem, da tako izravna dug. Tadasluga pade preda nj niËice te ga zamoli: ‘Ustrpljenja imaj samnom, i sve Êu ti vratiti!’ I gospodar se smilova tomu sluzi paga otpusti i dug mu oprosti. ...

Kad taj sluga izie, susrete jednoga od drugova svojih kojimu je dugovao stotinu denara. Uhvati ga, poËe ga daviti i govo-riti mu: ‘Vrati πto si duæan!’ Tada pred njega pade drug njegovi zamoli ga: ‘Ustrpljenja imaj sa mnom pa Êu vratiti!’ Ali on nehtjede.” ...

Ova usporedba trebala je pokazati kakav duh njeænosti isuÊuti mi trebamo pokazati prema drugima. Ovaj kralj poka-zao je nadnaravnu milost — boæanski oprost svih grijeha. Kraljprikazuje Krista koji, pokrenut samiloπÊu, opraπta dug svojemsluzi. ...

121

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26140

Black

141

Kada je duænik traæio odgodu obeÊavajuÊi: “Ustrpljenjaimaj sa mnom pa Êu vratiti!” osuda je bila povuËena; cijeli dugbio je oproπten i njemu se vrlo brzo pruæila prilika da seponaπa po ugledu na gospodara koji mu je oprostio. ... Meu-tim, taj isti prema kojemu se postupalo tako milostivo, postupioje prema svojem drugu na potpuno drugaËiji naËin. ...

Pouka koju trebamo nauËiti glasi da moramo njegovatiduh istinskog opraπtanja, isto onako kao πto je Krist oprostiogreπniku koji ni u kojem sluËaju nije mogao vratiti svoj golemidug. Mi trebamo imati na umu da je Krist platio beskrajnucijenu za greπna ljudska biÊa i da zato i mi trebamo postupatiprema njima kao prema Kristovom otkupljenom vlasniπtvu.(Review and Herald, 3. sijeËnja 1899.)

20. travnja

Svadba kraljevog sina“Kraljevstvo je nebesko sliËno kralju koji priredi sva-dbu svome sinu te posla svoje sluge da pozovu uzva-nike na svadbu. Ali ovi ne htjedoπe doÊi.” (Matej 22,2.3;proËitajte i Matej 22,1-14!)

Kralj je poslao svoje glasnike prvo onima koji su se nazi-vali Njegovim izabranim narodom. Meutim, ovi, potpuno posve-Êeni nagomilavanju zemaljskog dobitka, nisu se odazvali pozi-vu: nisu marili za to.

Kada su oni koji su prvi bili pozvani odbili poziv, kralj jeposlao svoje glasnike na raskrπÊa putova, a tamo su se nala-zili oni koji nisu bili tako duboko zauzeti poslom kupovanjai prodavanja, sjetve i graenja. ...

“Tada ue kralj da pogleda goste. Nae ondje jednog Ëovje-ka koji ne bijaπe obuËen u svadbeno ruho te mu reËe: ‘Prijate-lju, kako si uπao ovamo bez svadbenog ruha?’ On ostade ni-jem. Tada kralj zapovjedi posluænicima: ‘Sveæite mu noge iruke te ga bacite van, u tamu gdje Êe biti plaË i πkrgut zuba!’”

Ima onih koji su doπli uæivati prednosti gozbe istine kojinisu jeli mesa niti pili krvi Sina Boæjega. Oni tvrde da vjerujuu RijeË i da je propovijedaju drugima, ali Ëine nepravedna dje-la. ...

122

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26141

Black

142

Poziv koji su odbacili oni koji su bili prvi pozvani, bio jeupuÊen drugima. On je bio poslan neznaboæaËkom svijetu. Ion se prvo morao propovijedati na “raskrπÊima putova” — oni-ma koji su aktivno sudjelovali u poslovima ovoga svijeta, gla-varima i uËiteljima u ljudskom rodu.

Oni koji objavljuju posljednji poziv milosti greπnom svije-tu, ne smiju zaobilaziti sveÊenike i propovjednike. Boæji slugetrebaju im se pribliæiti kao oni koji su duboko zainteresiraniza njihovo blagostanje, a onda se trebaju moliti za njih usvojim molitvama. ...

Da ne bismo mislili samo na velike i darovite, a zaboravilina siromaπnije, na one koji æive u skromnim okolnostima,Krist u usporedbi o velikoj veËeri uËi svoje vjesnike da idu ik onima koji su na putovima i ogradama, siromaπnima i poni-æenima na ovoj zemlji. ... Trud se mora uloæiti u zadobivanjesvih slojeva. (Review and Herald, 8. svibnja 1900.)

21. travnja

Svadbeno ruho

“Tada ue kralj da pogleda goste. Nae ondje jednogËovjeka koji ne bijaπe obuËen u svadbeno ruho.” (Matej22,11; proËitajte i Matej 22,1-14)

Uz pomoÊ Svetoga Duha muπkarci i æene mogu se uzdiÊiiznad uobiËajenoga i æivjeti Ëistim, svetim æivotom. Oni tako-zvani vjernici koji to ne uËine, proglaπavaju istinu laæju. ... Onine pokazuju rijeËju i ponaπanjem preobraæavajuÊu silu kojaprati istinu. Kako bi Gospodin mogao biti zadovoljan onimakoji ne ulaæu nikakve napore da se uzdignu na viπu razinu?Zar oni ne tvrde da su dobili uzviπenu, plemenitu istinu?

Bog ne traæi od muπkaraca i æena da se odreknu bilo Ëegaπto sluæi na zdravlje duπe ili tijela, ali zahtijeva da se odreknuponiæavajuÊih poroka koji ih oslabljuju i koji Êe ih, budu li ihnjegovali, iskljuËiti iz Neba. On im ostavlja mjesta za svakozadovoljstvo u kojemu se moæe uæivati bez ugroæavanja sa-vjesti, kojega se moæete sjeÊati bez kajanja. On traæi od njih,zbog njihovog sadaπnjeg i vjeËnog dobra, da njeguju vrline

123

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26142

Black

143

koje donose zdravlje tijelu i snagu duπi. Za naπu sreÊu kaoljudskih biÊa i kao krπÊana potrebne su Ëiste misli i pravilnenavike. Sve πto ima poniæavajuÊi karakter mora se svladati akoæelimo vidjeti Kralja u svoj Njegovoj ljepoti.

Gospodin moæe i æeli pomoÊi svakome tko zatraæi NjegovupomoÊ u naporu da postane Ëist i svet. ... Jeste li uloæili oz-biljne napore u svladavanje svojih prirodnih sklonosti premazlu, navika i obiËaja koji su bili dio vaπeg æivota prije nego πtoste prihvatili istinu? Jesu li oni koji tvrde da vjeruju u istinuisto tako neuredni i nesreeni u domu i isto tako nesliËniKristu u svojem svakidaπnjem æivotu kao πto su bili prije negoπto su prihvatili Krista? Ako je tako, oni ne ukazuju slavuOnome koji ih je pozvao iz tame. Oni se nisu obukli u Kristovupravednost.

OdluËno se trudite da postignete napredak. OËistite se odsvake prljavπtine tijela i duha usavrπavajuÊi svetost u Gospod-njem strahu. Budite uredni i Ëisti u svojem odijevanju, ljuba-zni i usluæni u svojem ponaπanju. Budite neporoËni i pleme-niti jer je Nebo sama sræ neporoËnosti i plemenitosti. I kao πtoje Bog Ëist i svet na svojem podruËju, tako i mi moramo bitina svojem.

»itajte pozorno i kritiËki usporedbu o svadbenom ruhu iprimijenite na sebe pouke koje ona objavljuje. ... Oni koji go-vore da prihvaÊaju istinu, a ipak ostaju nepromijenjeni u navi-kama i obiËajima, prikazani su ... Ëovjekom koji je doπao nagozbu bez svadbenog ruha. (Review and Herald, 26. veljaËe1901.)

22. travnja

Gospodnji vinograd“Bijaπe neki domaÊin koji posadi vinograd, ogradi gaplotom.” (Matej 21,33; proËitajte i Matej 21,33-41)

Opis toga vinograda iznesen je u Knjizi proroka Izaije: “Za-pjevat Êu svojemu dragome, pjesmu svog ljubljenog njegovuvinogradu. Moj je dragi imao vinograd, na breæuljku rodnome.Okopa ga, iskrËi kamenje, posadi ga lozom plemenitom. Po-sred njega kulu on podiæe, i u nj tijesak metnu.” (Izaija 5,1.2)

124

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26143

Black

144

Ova slika prikazuje prednosti i prilike ukazane Izraelu. ...Preko Mojsija dobili su boæanske propise i zapovijedi. ... Bogim je dao bogatstvo i blagostanje. Uæivali su sve zemaljske isve duhovne prednosti. Bili su ograeni zakonom Deset zapo-vijedi. Po tome se Izrael razlikovao od svih drugih naroda nalicu Zemlje.

Crkva je Boæje posebno blago, dragocjena u Njegovim oËi-ma, draga Njegovom srcu beskrajne ljubavi. ... DomaÊin je po-duzeo sve mjere kako bi vinograd dobio najbolju skrb. UËinje-no je sve da bi vinograd posluæio na slavu svojega vlasnika. ...

Ognjem, olujom i smrÊu veliki JA SAM otkupio je svojnarod da bi ga proslavio kao svojeg posebnog predstavnika.Izveo ga je iz zemlje robovanja. Nosio ga je kao na “orlovimkrilima” i doveo ga sebi da bi mogao poËivati pod sjenkomSvemoguÊega. Krist je bio nevidljivi voa sinova Izraelovih unjihovom lutanju kroz pustinju. ... Oni su bili svjedoci pre-krasnog oËitovanja Boæje sile dok su prelazili preko Crvenogmora. Iz dana u dan putovali su pod stupom od oblaka, sim-bolom boæanske prisutnosti. ...

S takvim Voom, s takvim oËitovanjima Njegove veliËine imoÊi, sinovi Izraelovi morali su, nadahnuti vjerom i hrabroπ-Êu, iÊi naprijed. ... Samo dvojica od onih koji su preπli prekoCrvenog mora uπla su u ObeÊanu Zemlju. ...

Mi moramo dobro paziti da ne doæivimo istu sudbinu kaoi stari Izrael. Povijest njihove neposluπnosti i pada zapisana jenama na pouku kako ne bismo Ëinili ono πto su oni Ëinili.(Review and Herald, 10. srpnja 1900.)

23. travnja

Kako je Isus propovijedao istinu

“A ovo je vjeËni æivot: spoznati tebe, jedino pravogBoga, i onoga koga si poslao, Isusa Krista.” (Ivan 17,3)

Da je to smatrao potrebnim, Krist je svojim uËenicimamogao otkriti tajne koje bi nadmaπile i zasjenile sva otkriÊaljudskog uma. Mogao im je o svakoj temi pokazati Ëinjenicekoje bi nadmaπivale moÊ razumijevanja ljudskog uma i da ipak

125

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26144

Black

145

ni u jednoj sitnici ne prikaæe istinu pogreπno. On je mogaootkriti ono πto je bilo nepoznato, ono πto bi napregnulo maπtudo krajnjih granica, πto bi privlaËilo pozornost i misli mnogihnaraπtaja sve do kraja ljudske povijesti. Mogao je otvoriti vratatajnama koja je ljudski um uzalud pokuπavao otvoriti. Mogaoje muπkarcima i æenama postaviti drvo spoznaje s kojega bimogli brati plodove iz stoljeÊa u stoljeÊe; ali to ne bi bilo bitnoza spasenje njihove duπe, a poznavanje Boæjeg karaktera biloje nuæno za unapreenje njihovih vjeËnih probitaka. ...

Isus, Gospodin æivota i slave, doπao je posaditi drvo æivotaza ljudski rod i pozvati pripadnike greπnog roda da jedu i dase nasite. Doπao im je otkriti njihovu jedinu nadu, njihovujedinu sreÊu i na ovom svijetu i na svijetu koji Êe doÊi. ... Nijedopuπtao niËemu da skrene Njegovu pozornost sa zadaÊe kojuje doπao obaviti. ...

Isus je vidio da ljudske misli moraju biti privuËene Boguda bi se mogli upoznati s Njegovim karakterom i dobiti Kristo-vu pravednost prikazanu Njegovim svetim Zakonom. Znao jeda svi moraju dobiti vjernu sliku boæanskog karaktera da ih nebi prevarile Sotonine pogreπne predodæbe kojima je baciopaklenu sjenku na njihove putove i u njihovim mislima pripi-sao Bogu svoje sotonske karakteristike. ...

Koliko se god veliki i mudri smatrali uËitelji u svijetu uNjegove ili u naπe dane, kada se usporede s Njime, ne bismoim se smjeli diviti jer je svaka istina koju su izgovarali dola-zila od Njega, a sve πto je dolazilo iz drugih izvora bilo jebesmisleno. »ak je i istina koju su izgovarali u Njegovim usti-ma bila ljepπa i slavnija jer ju je On iznosio u jednostavnostii dostojanstvu. (Signs of the Times, 1. svibnja 1893.)

24. travnja

Izgubljena ovca

“Zar neÊe Ëovjek koji ima stotinu ovaca, kad mu jednaod njih zaluta, ostaviti devedeset i devet u gori te poÊitraæiti zalutalu?” (Matej 18,12)

U usporedbi o pastiru koji je traæio izgubljenu ovcu nala-zimo sliku njeænog Boæjeg strpljenja, ustrajnosti i velike lju-

126

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26145

Black

146

bavi. I dok razmiπljamo o nesebiËnoj Boæjoj ljubavi, naπa srcasu puna zahvalnosti, slavljenja i zahvaljivanja. Mi Ga slavimozbog neprocjenjivog dara koji nam je dao u svojem jedinoro-enom Sinu. ... Ne postoji æivotinja tako bespomoÊna i zbunje-na kao ovca koja je zalutala od svojeg stada. Ako je saæaljivipastir ne pronae, ona nikada neÊe naÊi put i vratiti se u tor.

Farizeji su bili spremni optuæiti i osuditi Isusa zato πtonije kao oni odbacivao i osuivao carinike i greπnike. ... Onisu mislili da Êe ih Zakon opravdati; nisu smatrali da se saæa-ljenje i milost koje je Isus objavljivao u svojim poukama mo-raju svakako unijeti u svakidaπnji æivot. ... Krist nikada nijepozivao bezakonike da dou k Njemu da bi se spasili u svojimgrijesima, veÊ da budu spaπeni od njih. ...

Krist nije ograniËio plan spasenja na odreene ljude ilinarod. On je rekao: “Imam i drugih ovaca, koje nisu iz ovogovËinjaka; i njih mi treba dovesti; one Êe Ëuti glas moj, te Êebiti jedno stado i jedan pastir.” (Ivan 10,16)

Neka se ohrabri svaka oËajna, obeshrabrena duπa iako su,moæda, neki pojedinci æalosno pogrijeπili. ... Nemojte mislitida vam Bog neÊe oprostiti vaπe prijestupe i da vam neÊe do-pustiti da pristupite k Njemu, veÊ imajte na umu da je toupravo onaj Bog koji je uËinio prvi korak, Bog koji vas jetraæio dok ste se joπ bunili protiv Njega. ...

Ako se veÊ misli da gorljivost i oduπevljenje koji se sma-traju nezaobilaznim osobinama u postizanju svjetovnog us-pjeha, nisu preporuËljivi dok traæimo spasenje izgubljenih, ko-je ima dvostruki cilj — da dobijemo blagoslov i da budemo nablagoslov — πto onda jest? Svojim obraÊenjem mi smo doπli uæivotodavnu vezu s Isusom Kristom koji je postao naπa mu-drost, pravednost, posveÊenje i otkupljenje. (Signs of the Times,22. sijeËnja 1894.)

25. travnja

Izgubljeni sin

“Neki Ëovjek imao dva sina. Mlai od njih reËe ocu:‘OËe, daj mi dio baπtine koji mi pripada!’ Otac im podi-jeli imanje.” (Luka 15,11.12; proËitajte Luka 15,11-32)

127

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26146

Black

147

Kao odgovor na optuæbe knjiæevnika i farizeja da se druæis greπnicima, Krist je iznio usporedbe o izgubljenoj ovci, iz-gubljenoj drahmi i izgubljenom sinu. Ovim je usporedbamapokazao da Njegovo poslanje u svijetu nije bilo da se ljudiosjeÊaju bijedno, da osudi i uniπti, veÊ da nae i spasi izgub-ljeno. ... To su bili oni kojima je Spasitelj bio potreban. ...

Izgubljeni sin nije bio svjestan svojih duænosti, nije to biosin kojim bi otac mogao biti zadovoljan, veÊ sin koji je æelioiÊi svojim putovima. ... Njeænu suÊut i ljubav svojega oca on jepogreπno shvatio i πto se otac strpljivije, ljubaznije i velikodu-πnije ponaπao, to je sin postajao sve nemirniji. ... Smatrao jeda je njegova sloboda ograniËena jer je slobodu zamiπljao kaodivlju raskalaπenost i kako je æelio biti neovisan o svakomautoritetu, odbacio je svako ograniËenje nametnuto u oËevomdomu i uskoro potroπio sve svoje imanje na raspusniËki æivot.Onda je u zemlji u kojoj se nalazio nastala velika glad i usvojoj bijedi bio je zadovoljan ako se mogao nahraniti ostaci-ma hrane koju su jele svinje. ...

Sada viπe nije imao nikoga tko bi mu rekao: “Nemoj toËiniti jer Êeπ naπkoditi samome sebi! »ini ovo, jer je to pravo.”SuoËio se sa smrÊu od gladi pa se zaposlio kod nekog stanov-nika toga mjesta. Bio je poslan na najponiæavajuÊu vrstu posla— pasti svinje. Iako je to za Æidova bilo najbeπËasnije zani-manje, on je bio spreman raditi bilo πto, toliko je velika bilanjegova potreba. ...

Trpi teπku glad i ne moæe zadovoljiti svoju potrebu; u timse okolnostima prisjeÊa da njegov otac ima dovoljno i previπekruha i odluËuje se vratiti svojem ocu. ... Nakon πto je doniotu odluku, ne Ëeka kako bi dotjerao svoju vanjπtinu. ... “Dokje joπ bio daleko, opazi ga njegov otac, i saæali mu se te poleti,pade mu oko vrata i izljubi ga.” ...

Dom izgleda isto onako kao πto je izgledao kada ga jenapustio; ali kakve li razlike u njemu. ... Otac mu ne pruæapriliku da kaæe: “Primi me kao jednog od svojih najamnika!”Dobrodoπlica koja mu je ukazana uvjerava ga da mu je vraÊenpoloæaj sina. (Signs of the Times, 29. sijeËnja 1894.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26147

Black

148

26. travnja

Stariji brat

“On se razljuti i ne htjede uÊi. Njegov otac izie i poËega moliti.” (Luka 15,28)

Zapazite glavnu misao u usporedbi. Stariji brat dolazi spolja, Ëuje zvukove slavljenja, raspituje se πto to sve znaËi,kaæu mu da se vratio mlai brat i da je zaklano ugojeno teleza gozbu. I tada se u starijem bratu pojavljuje sebiËnost, oho-lost, zavist i zloba. Smatra da je naklonost ukazana mlaembratu uvreda za njega, otac ga pokuπava razuvjeriti, ali on neæeli stvari promatrati u pravom svjetlu niti se æeli pridruæitiocu u slavlju πto je pronaeno izgubljeno. Stavlja ocu do zna-nja da ne bi primio sina natrag kada bi bio na njegovom mje-stu, a zaboravlja da je jadni izgubljeni sin zapravo njegov ro-eni brat. ObraÊa se ocu s nepoπtovanjem optuæujuÊi ga da jenepravedan prema njemu, jer pokazuje naklonost prema ne-kome tko je rasipao svoj æivot. Za izgubljenog sina kaæe ocu“onaj tvoj sin”. Ne uzimajuÊi u obzir sve to nesinovsko pona-πanje, prijezir i aroganciju, otac postupa s njim strpljivo iblago. ...

Je li stariji sin konaËno uspio uvidjeti da je nedostojantako njeænog i strpljivog oca? Je li uspio uvidjeti da je njegovbrat, iako se ponaπao bezakoniËki, i dalje njegov brat, da senjihov meusobni odnos nije promijenio? Je li se pokajaozbog svoje zavisti i zatraæio od oca oprost zato πto mu je u licepokazao svoje nepoπtovanje?

Kako je ovaj opis starijeg brata bio prava slika nepokaj-niËkog i nevjernog Izraela koji je odbio priznati da su carinicii greπnici njegova braÊa kojima treba oprostiti, koje treba tra-æiti, za koje treba raditi, kojima treba pomoÊi da ne idu upropast, veÊ da dobiju vjeËni æivot! Kako prekrasno ova uspo-redba opisuje dobrodoπlicu koju svaka pokajniËka duπa moæeoËekivati od svojega nebeskog Oca! S kakvom Êe se radoπÊunebeske sile radovati dok gledaju duπe kako se vraÊaju u domsvojega Oca! Greπnici Êe biti primljeni bez ikakvog prigovora,prijekora, ikakvog podsjeÊanja na njihovu nedostojnost. Odnjih se traæi jedino pokajanje. Psalmist kaæe: “Ærtve ti se ne

128

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26148

Black

149

mile, kad bih dao paljenicu, ti je ne bi primio. Ærtva Bogu duhje raskajan, srce raskajano, ponizno, Boæe, neÊeπ prezreti.”(Signs of the Times, 29. sjeËnja 1894.)

27. travnja

Milosrdni Samarijanac — 1. dio

“Tada, najedanput, ustade neki uËitelj Zakona te gazapita, u nakani da ga kuπa: ‘UËitelju, πto moram Ëinitida baπtinim æivot vjeËni?’” (Luka 10,25 i 10,30-37)

Pozorno i bez daha veliko mnoπtvo je oËekivalo Isusovodgovor. ... Ali Krist, koji poznaje srca, razumio je namjeru isvrhu svojih neprijatelja. On je odgovor prepustio uËitelju Za-kona koji je postavio pitanje i rekao: “©to stoji pisano u Za-konu? ©to tamo Ëitaπ?” ... UËitelj Zakona je odgovorio: “LjubiGospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom duπom svo-jom, svom snagom svojom i svom pameÊu svojom a svogabliænjega kao samoga sebe!”

UËitelj Zakona je postavio jasno, odluËno pitanje, a i od-govor je bio tako jasan i odluËan. ... OdgovarajuÊi na pitanje:“©to stoji pisano u Zakonu?” uËitelj Zakona je zaobiπao mno-πtvo ceremonijalnih i ritualnih odredaba koje nemaju nikakvevrijednosti i naglasio samo dva velika naËela o kojima ovisisav Zakon i Proroci, i Isus je pohvalio njegovu mudrost pa jerekao: “To vrπi pa Êeπ æivjeti!”

Da bi odgovorio na pitanje tko je moj bliænji, Isus jeispriËao usporedbu o milosrdnom Samarijancu. On je znao daÆidovi smatraju svojim bliænjima samo pripadnike svojeganaroda, a da s prijezirom gledaju na neznaboπce nazivajuÊi ihpsima, neobrezanima, neËistima, okaljanima. Meutim, viπeod svih ostalih prezirali su Samarijance. Ipak, Isus je rekao:“Neki Ëovjek, silazeÊi iz Jeruzalema u Jerihon, zapade meurazbojnike, koji ga svuku i joπ k tomu izrane, ostave napolmrtva pa odu.” ...

I dok stradalnik tako leæi, prolazi neki sveÊenik samopogledavπi ranjenika i, buduÊi da se nije htio izlagati tegoba-ma i troπkovima u pruæanju pomoÊi, preπao je na drugu stra-nu. Onda prolazi i levit. Radoznao, zaustavlja se i gleda ra-

129

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26149

Black

150

njenika; ali u njemu nema nikakvog osjeÊaja saæaljenja koji biga naveo da pruæi pomoÊ Ëovjeku na samrti. Njemu se nijedopadala misao da neπto treba poduzeti pa buduÊi da mislikako to nije njegov posao, i on prolazi. Oba ta Ëovjeka obav-ljala su posveÊen posao, tvrdila su da poznaju Pisma i da gaznaju tumaËiti. Oni su se πkolovali u πkoli nacionalnog lice-mjernog poboænjaπtva i postali su sebiËni, uskogrudni i isklju-Ëivi, nisu osjeÊali nikakvo saæaljenje ni prema kome ako nijebio Æidov. Gledali su ranjenika, ali nisu mogli odrediti pripadali njihovom narodu ili ne. Lako je to mogao biti Ëak i Sama-rijanac — pa su se okrenuli od njega. (Signs of the Times, 16.srpnja 1894.)

28. travnja

Milosrdni Samarijanac — 2. dio“Pristupi mu, opra mu rane uljem i vinom i zavi ih.Zatim ga stavi na svoje kljuse, odvede u gostionicu ipreuze za nj brigu.” (Luka 10,34)

U ovoj usporedbi Isus prikazuje stranca, susjeda, brata ustradanju, ranjenika na samrti. ... Ali iako su sveÊenik i levitËitali Zakon, nisu ga unijeli u svoj praktiËni æivot. ...

Kada je rijeË o naËinu na koji su sveÊenik i levit postupiliprema ranjeniku, uËitelj Zakona nije mogao naÊi niπta πto nebi bilo u skladu s njegovim idejama, niπta suprotno formamai ceremonijama za koje su mu govorili da predstavljaju sve πtoZakon zahtijeva. Meutim, Isus nastavlja s usporedbom: “Nekiputnik Samarijanac doe blizu njega pa kad ga vidje, saæali se.Pristupi mu, opra mu rane uljem i vinom i zavi ih. Zatim gastavi na svoje kljuse, odvede ga u gostionicu i preuze za njbrigu.”

Nakon πto je prikazao okrutnost i sebiËnost koju su po-kazali predstavnici naroda, ukazuje i na Samarijanca koji jebio prezren, omrznut, proklet od Æidova i uzdiæe ga iznad njihkao Ëovjeka koji ima daleko bolje karakterne osobine od onihkoji tvrde da su izuzetno pravedni. ...

Svatko tko tvrdi da pripada redovima Boæje djece trebazapamtiti svaku pojedinost ove pouke. ... Samarijanac je shva-

130

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26150

Black

151

tio da se pred njim nalazi ljudsko biÊe koje pati i ima odree-ne potrebe, i Ëim ga je ugledao, odmah je osjetio samilost. ...

Samarijanac je slijedio pobude svojega ljubaznog srca pu-nog ljubavi. Krist je tako iznio ovaj prizor da je najoπtriji ukorpao na bezosjeÊajne postupke sveÊenika i levita. Meutim, ovase pouka ne odnosi samo na njih, veÊ i na krπÊane naπih danai upuÊuje sveËano upozorenje svima nama da radi ljudskogaroda ne smijemo propustiti pokazati milost i suÊut onima kojistradaju. ...

U usporedbi o milosrdnom Samarijancu Isus je prikazaosvoju ljubav i karakter. Kristov æivot bio je ispunjen djelimaljubavi prema izgubljenima i zalutalima. »ovjek koji je bioranjen, kojemu su uzeli sve πto je imao, prikazuje greπnika.Ljudski rod, izgubljeni rod, prikazan je kao stradalnik koji jeostavljen gol, okrvavljen i napuπten. Isus uzima svoje ruhopravednosti i prekriva duπu da nijedan koji vjeruje u Njega nepropadne, veÊ da dobije vjeËni æivot. (Signs of the Times, 23.srpnja 1894.)

29. travnja

Nepravedni sudac

“Ako se Boga i ne bojim a do ljudi ne dræim, ipak Êu,jer mi dosauje, braniti ovu udovicu.” (Luka 18,4.5;proËitajte Luka 18,1-8)

U ovoj usporedbi Isus naglaπava oπtru razliku izmeu ne-pravednog suca i Boga. Sudac, iako se ne boji ni Boga ni ljudi,usliπao je udovicu zbog njezinih neprestanih molbi. Iako jenjegovo srce ostalo hladno kao led, upornost udovice dovela jedo njezinog uspjeha. On ju je obranio iako nije osjeÊao nisamilost ni saæaljenje prema njoj, iako njezina bijeda nije dje-lovala na njega. “Gospodin nastavi: ‘»ujte πto govori nepraved-ni sudac! Pa da Bog zbilja ne obrani svoje izabranike koji dani noÊ vapiju prema njemu? I da zategne s njihovom stvari?Kaæem vam, brzo Êe ih obraniti.’“

Sudac je popustio pred udoviËinim zahtjevima najviπe zbogsebiËnosti, da bi se otarasio njezine upornosti. Koliko je raz-

131

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26151

Black

152

liËito Boæje dræanje kada se radi o molitvi! Naπ nebeski Otacmoæda ne odgovara odmah na molitve i pozive svojega naroda,ali se nikada ne odvraÊa od njih ravnoduπno. U ovoj usporedbii u usporedbi o Ëovjeku koji ustaje u pola noÊi da zadovoljipotrebe svojeg prijatelja, mi uËimo da Bog Ëuje naπe molitve.Odviπe Ëesto mislimo da naπe molitve nisu usliπane i pokazu-jemo nevjerovanje, nepovjerenje u Boga kada bismo se trebaliuhvatiti za obeÊanje: “Iπtite i dat Êe vam se! Traæite i naÊi Êete!Kucajte i otvorit Êe vam se!”

©to je molitva — samo opisivanje gladi naπe duπe? Ne; toje iznoπenje naπih nedoumica i potreba, naπe potrebe za Boæ-jom pomoÊi protiv naπeg neprijatelja avla. ... Trebamo upuÊi-vati molitve za oËuvanje æivota, za oËuvanje svake sposobnostii sile da bismo mogli dati najuzviπeniju sluæbu naπem Stvo-ritelju. ...

Pravedni Sudac ne odbacuje nikoga tko dolazi pred Njegaskruπeno. On mnogo viπe uæiva u svojoj Crkvi koja se bori skuπnjama ovdje dolje, nego u golemom mnoπtvu anela kojiokruæuju Njegovo prijestolje. Nijedna iskrena molitva nijeizgubljena. Usred hvalospjeva nebeskog zbora, Bog Ëuje vapajnajslabijeg ljudskog biÊa. Ti koji se osjeÊaπ najnedostojniji,povjeri Njemu svoj sluËaj jer su Njegove uπi otvorene da Ëujutvoj vapaj. “On koji Ëak nije poπtedio vlastitog Sina, veÊ gapredao za sve nas, kako nam neÊe dati sve ostalo s njime?”(Rimljanima 8,32) (Sugns of the Times, 15. rujna 1898.)

30. travnja

Farizej i carinik

“Boæe, zahvaljujem ti πto nisam kao ostali ljudi: raz-bojnici, nepravednici, preljubnici ili kao i ovaj ovdjecarinik.” (Luka 18,11; proËitajte Luka 18,9-14)

Oba ova Ëovjeka prikazana su kako dolaze na isto mjestoda se mole. Obojica se dolaze sresti s Bogom. Ali kakve lirazlike meu njima! Jedan je pun samohvale. Tako je izgledao,tako je hodao, tako se molio; a drugi je u punoj mjeri shvaÊaosvoju niπtavost. Farizeja su smatrali pravednim pred Bogom, a

132

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26152

Black

153

takav je bio i prema svojoj procjeni. Carinik, u svojoj ponizno-sti, gledao je na sebe kao na Ëovjeka koji nema pravo na Boæjumilost ili na Njegovo odobravanje. ...

Carinik se nije usuivao podiÊi pogled prema Nebu, veÊ seudarao u grudi govoreÊi: “Boæe, smiluj se meni greπniku!”Onaj koji ispituje srca pogledao je oba ova Ëovjeka i ocijenioje vrijednost svake molitve. On ne gleda na vanjski izgled; Onne sudi kao πto ljudi sude. On nas ne vrednuje prema naπempoloæaju, talentima, obrazovanju ili rangu. ... On je vidio da jefarizej pun svoje vaænosti i samopravednosti, i kraj njegovogimena je zapisano: “Bio si vagnut na tezulji i naen si prela-gan!”

VeliËanstvo Neba ponizio je sebe i odrekao se najviπegautoriteta, jednakosti s Bogom i spustio se na najniæe mjesto,na mjesto sluge. ... Njegovo zanimanje bilo je zanimanje dr-vodjelje, radio je svojim rukama i tako pridonosio uzdræavanjuobitelji. ... Njegova poniznost nije se sastojala u niskom ocje-njivanju svojega karaktera ili sposobnosti, veÊ u spuπtanjusebe na razinu greπnog ljudskog roda kako bi njegove pripad-nike podigao zajedno sa sobom u uzviπeniji æivot. ...

Najbliæi je Bogu onaj Ëovjek i Bog najviπe cijeni onoga tkoje sebi najmanje vaæan, koji se najmanje oslanja na svojupravednost, koji ima najmanje povjerenja i uzdanja u sebe,koji Ëeka na Gospodina s poniznom vjerom koja se oslanja naNjega. ...

Oholost i uzviπenost, kada se usporede s poniznoπÊu iskromnoπÊu, spadaju meu slabosti. Upravo su njeænost, jed-nostavno i neusiljeno ponaπanje uËinili da naπ Spasitelj zado-biva srca. ...

Bog gleda s Neba sa zadovoljstvom na one koji se uzdajuu Njega, koji Mu vjeruju, jer su potpuno svjesni svoje ovisno-sti o Njemu. Takvima rado daje kada traæe od Njega. “Jer glad-nu duπu on nasiti, duπu izgladnjelu on napuni dobrima.” (Psa-lam 107,9) (Signs of the Times, 21. listopada 1897.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26153

Black

154

SVIBANJ1. svibnja

Usporedba greπnika i pravednika

“Pa da mi je i dolinom smrti proÊi, zla se ne bojim, jersi ti sa mnom. Tvoj πtap i palica tvoja utjeha su meni.”(Psalam 23,4)

»esto sluπamo da je krπÊanski æivot ispunjen nevoljama,æalostima i tugama, da u njemu ima vrlo malo radosti i utjehe;vrlo Ëesto se ostavlja dojam da bi se krπÊani, kada bi odbacilisvoju vjeru i prestali ulagati napore u stjecanje vjeËnog æivota,vrlo brzo promijenili i postali sretniji i zadovoljniji. Meutim,ja sam pokuπala usporediti æivot greπnika sa æivotom praved-nika. Greπnici nemaju æelju da ugode Bogu pa zato nemaju niugodnog osjeÊaja da su stekli Njegovo odobravanje. Oni neuæivaju u svojem stanju grijeha i svjetovnih uæivanja bez mu-ke. Oni duboko osjeÊaju zla ovog smrtnog æivota. O, da, pone-kad su Ëak straπno uznemireni. Oni se plaπe Boga, ali Ga nevole.

Jesu li greπnici slobodni od razoËaranja, zbunjenosti,zemaljskih gubitaka, siromaπtva i oËaja? O, ne! U tom smisluoni nisu niπta sigurniji od pravednika. Oni Ëesto pate od du-gotrajnih bolesti, ali nemaju snaæne i moÊne ruke na koje bise oslonili, nemaju viπe milostive sile koja bi ih jaËala i podu-pirala. U svojim slabostima moraju se osloniti na svoju snagu.Bez ikakvog zadovoljstva gledaju prema jutru uskrsnuÊa jernemaju radosnu nadu da Êe imati dijela u njegovim blagoslo-vima. Oni ne stjeËu nikakvu utjehu gledajuÊi u buduÊnost.Razdire ih straπna nesigurnost i tako zatvaraju svoje oËi pri-likom smrti. To je kraj siromaπnih greπnika i njihovog æivotaispunjenog praznim zadovoljstvima.

KrπÊani su podloæni bolestima, razoËaranjima, siromaπtvu,poniæenjima i oËaju. Ali usred svega toga oni vole Boga, sretnisu kad ispunjavaju Njegovu volju i niπta viπe ne cijene odNjegovog odobravanja. U sukobima, nevoljama, i nestalnim tre-nucima ovog æivota, oni znaju da postoji Onaj koji sve to ra-

133

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26154

Black

155

zumije; Onaj koji Êe se sagnuti i otvoriti svoje uho za vapajæalosnih i oËajnih; Onaj koji moæe suosjeÊati u svakoj njiho-voj æalosti i ublaæiti i najveÊu brigu svakog srca. On je pozvaooæaloπÊene da dou k Njemu i da se odmore. Usred svih svojihnevolja krπÊani imaju snaænu utjehu i ako se razbole od dugei teπke bolesti, prije nego πto zatvore svoje oËi prilikom smrti,oni Êe sve radosno podnijeti jer odræavaju vezu sa svojim Ot-kupiteljem. (Review and Herald, 28. travnja 1859.)

2. svibnja

©to krπÊanin dobiva?

“Zato najprije traæite kraljevstvo Boæje i njegovu pra-vednost, a to Êe vam se nadodati!” (Matej 6,33)

Mnogi smatraju da nam krπÊanski æivot uskraÊuje uæiva-nja i svjetovna zadovoljstva. Ja kaæem da nam ne uskraÊujeniπta πto bi bilo vrijedno zadræati. Moraju li krπÊani trpjetiteπkoÊe, siromaπtvo i oËaj? O, da, sve to mogu oËekivati uovom æivotu. Meutim, jesu li greπnici za koje velimo da uæi-vaju u zadovoljstvima ovoga svijeta slobodni od tih zala u æi-votu? Zar ne vidimo i kod njih Ëesto blijede obraze i teπkikaπalj, πto ukazuje na smrtonosnu bolest? Zar nisu i oni pod-loæni groznicama koje ih iscrpljuju i zaraznim bolestima? Ko-liko puta sluπate njihove prituæbe da su pretrpjeli teπke gubit-ke u zemaljskim dobrima, a uzmite u obzir da je to njihovojedino blago! Oni time gube sve. Sve ove nevolje greπnika zane-maruju se i previaju.

KrπÊani su Ëesto skloni miπljenju da samo oni imaju teπketrenutke, a neki izgleda smatraju poniæenjem πto su prihvatilinepopularne istine i izjavili da su Kristovi sljedbenici. Putizgleda teæak. Misle da moraju prinijeti mnogo ærtava iako ustvarnosti ne prinose nikakvu istinsku ærtvu. Ako su prihvaÊe-ni u Boæju obitelj, kakvu su ærtvu uËinili? Moæda su prekinulineko prijateljstvo sa svojim svjetovnim roacima kada su od-luËili slijediti Krista, ali pogledajte πto su dobili zauzvrat —njihova imena zapisana su u æivotnoj knjizi Jaganjca — uz-dignuti su, da, jako su uzdignuti time πto su postali dionici

134

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26155

Black

156

spasenja — baπtinici Boæji i subaπtinici Kristovi u neprolaznojbaπtini. Ako su veze koje ih povezuju s njihovim svjetovnimroacima oslabljene radi Krista, stvorene su mnogo jaËe vezekoje povezuju smrtne ljude s beskrajnim Bogom. Smijemo linazvati ærtvom s naπe strane πto smo zabludu zamijenili is-tinom, tamu svjetlom, slabost snagom, grijeh pravednoπÊu, iprolazno ime i baπtinu trajnom ËaπÊu i besmrtnim blagom? ...

Ako itko uæiva sreÊu Ëak i u ovom æivotu, onda je to vjernisljedbenik Isusa Krista. ... Ako se krπÊani previπe bave napori-ma svojega puta, oni ga Ëine mnogo teæim nego πto stvarnojest. Ako se bave svijetlim toËkama na putu i ako su zahvalniza svaku zraku svjetla, ako razmiπljaju o bogatoj nagradi kojaih Ëeka na kraju puta umjesto mraka, tugovanja i prigovara-nja, sigurno Êe im lica biti radosna. (Review and Herald, 28.travnja 1859.)

3. svibnja

Blagoslovi velikoduπnosti“Podaπna duπa nalazi okrepu, i tko napaja druge, samÊe se napojiti.” (Izreke 11,25)

Boæanska mudrost ugradila je u plan spasenja zakon akcijei reakcije, koji Ëini da djelo velikoduπnosti u svim svojim obli-cima donosi dvostruki blagoslov. Oni koji daju potrebitimablagoslivljaju bliænje, ali su i sami blagoslovljeni u joπ veÊojmjeri. ...

Da ne bismo izgubili blagoslovljene posljedice velikodu-πnosti, naπ Otkupitelj odluËio nas je uzeti kao svoje suradni-ke. Nizom okolnosti u kojima Êemo moÊi pokazati svoju lju-bav, On nam stavlja na raspolaganje najbolje sredstvo za nje-govanje velikoduπnosti i razvijanje navike davanja i pomaganjasiromaπnima, Ëime unapreujemo Njegovo djelo. Upropaπtenisvijet uzima od nas talente sredstava i utjecaja preko kojih muBog objavljuje istinu za kojom kod njega postoji velika potre-ba. ... DajuÊi, mi blagoslivljamo druge i tako sabiremo istinskobogatstvo. ...

Kristov kriæ poziva svakog sljedbenika blagog Spasiteljana Ëinjenje dobra. NaËelo pokazano na njemu glasi davati,

135

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26156

Black

157

davati. Primijenjeno u stvarnom Ëinjenju dobra i dobrim djeli-ma, ono je pravi plod krπÊanskog æivota. NaËelo svjetovnihljudi glasi uzimati, uzimati i na taj naËin oni misle da Êe sebiosigurati sreÊu, ali ono u æivotu u svakom smislu donosi sa-mo bijedu i smrt. ...

Krist je ljudskim biÊima odredio djelo πirenja Evanelja.Ali dok jedni odlaze propovijedati, On poziva druge da se oda-zovu Njegovim pozivima i priloæe svoje darove da bi njimapoduprli Njegovo djelo na Zemlji. To je jedan od Boæjih naËinada nas oplemeni. To je posao koji nam je potreban jer Êepokrenuti najdublje suosjeÊanje u naπem srcu i pozvati naprimjenu najviπe sposobnosti naπeg uma. ...

Bog je planirao sustav velikoduπnog davanja da bismo mo-gli postati sliËni naπem Stvoritelju, velikoduπni i nesebiËni pokarakteru. ...

Ljudi koji vjeruju u Krista trebaju ljubiti kao πto je Onljubio. ... Okupite se oko kriæa na Golgoti u poærtvovnom da-vanju i samoodricanju. I dok budete stajali pred kriæem i gle-dali Kneza Neba kako umire za vas, zar Êete moÊi zatvoritisvoje srce i reÊi: “Ne, ja nemam πto dati!” Bog Êe vas blagoslo-viti dok budete Ëinili najbolje πto moæete. (Review and Herald,3. listopada 1907.)

4. svibnja

Zar Bog traæi previπe?

“Nemojte ljubiti ni svijeta ni onoga πto je u svijetu!” (1.Ivanova 2,15)

Mi vidimo ljepotu, ljupkost i slavu u Isusu. U Njemu gle-damo neusporedivu privlaËnost. On je bio VeliËanstvo Neba.Ispunjavao je cijelo Nebo sjajem. Aneli su se klanjali s obo-æavanjem pred Njime i spremno sluπali Njegove zapovijedi. NaπSpasitelj se odrekao svega toga. Odloæio je svoju slavu, svojeveliËanstvo i sjaj i siπao na Zemlju i umro za buntovniËki rodkoji je krπio zapovijedi Njegovog Oca. Krist je ponizio sebe dabi mogao spasiti greπni rod; ispio je kaleæ stradanja i umjestonjega nama ponudio Ëaπu blagoslova; da, svoj je kaleæ ispio

136

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26157

Black

158

zbog nas; iako mnogi sve to znaju, i dalje idu putem grijeha iludosti; ali ih Isus i dalje poziva. On kaæe: Tko god hoÊe, nekadoe i neka se slobodno napije vode æivota zabadava! ...

Istine Boæje rijeËi moraju se primijeniti na nas i mi semoramo uhvatiti za njih. Ako to budemo Ëinili, one Êe imatiposveÊujuÊi utjecaj na naπ æivot; osposobit Êe nas da se pri-premimo za kraljevstvo slave kako bismo, kada zavrπi vrijemenaπe kuπnje, mogli gledati Kralja u Njegovoj ljepoti i stajati uNjegovoj prisutnosti cijelu vjeËnost. ...

Bog zahtijeva snagu cijelog naπeg biÊa. On zahtijeva odnas da se odvojimo od svijeta i od onoga πto je na svijetu. “Neljubite svijeta ni πto je u svijetu. Ako tko ljubi svijet, nema unjemu ljubavi OËeve.”

Od nas se traæi da se odvojimo od ljubavi prema svijetu,ali πto nam se daje umjesto nje? “Bit Êu vam otac!” Trebate lise odvojiti u svojim osjeÊajima od svojih prijatelja? Zahtijevali istina od vas da stojite usamljeni u svojoj odluci da sluæiteBogu zato πto se drugi oko vas nisu spremni pokoriti zahtjevi-ma koje Krist ima prema njima? Zahtijeva li odvajanje od njihu osjeÊajima? Da, i to je kriæ koji morate nositi, kriæ kojinavodi mnoge da kaæu: Ne mogu se pokoriti zahtjevima istine.Ali, sam Krist kaæe: Tko viπe ljubi oca, majku sina ili kÊernego mene, nije me dostojan. Onaj tko æeli iÊi za mnom i bitimoj uËenik, neka uzme svoj kriæ i ide za mnom. Ovdje se radio kriæu samoodricanja i ærtve, da se u svojim osjeÊajima odvo-jimo od onih koji se ne æele pokoriti zahtjevima istine. Je lito doista prevelika velika ærtva za Onoga koji je sve ærtvovaoza nas? (Review and Herald, 19. travnja 1870.)

5. svibnja

Pravi krπÊani su sretni

“Blagoslovljen Jahve dan za danom, nosi nas Bog, naπSpasitelj.” (Psalam 68,19)

KrπÊani bi trebali biti najradosniji i najsretniji ljudi meusvima æivima. Oni mogu biti svjesni da je Bog njihov Otac injihov vjeËni prijatelj. Meutim, mnogi takozvani krπÊani ne

137

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26158

Black

159

prikazuju pravilno krπÊansku vjeru. Oni izgledaju mraËni, kaopod nekim oblakom. »esto govore o velikoj ærtvi koju su pri-nijeli time πto su postali krπÊani. Oni pozivaju one koji joπnisu prihvatili Krista, stavljajuÊi im svoj primjer i razgovorkao uzor, da se odreknu svega πto æivot Ëini ugodnim i rado-snim. Oni bacaju plaπt tame preko blaæene krπÊanske nade.Ostavljaju dojam da su Boæji zahtjevi teret Ëak i onima koji ihdragovoljno prihvaÊaju i da sve πto Ëini zadovoljstvo i πto godiukusu mora biti ærtvovano.

Mi bez oklijevanja kaæemo da ta vrsta takozvanih krπÊananema istinskog temelja za svoje tvrdnje. Bog je ljubav. Tko godprebiva u Bogu, prebiva u ljubavi. Svi koji su na temelju isku-stva upoznali ljubav i njeæno suosjeÊanje naπeg nebeskog Oca,πirit Êe svjetlo i radost gdje god se naπli. Njihova prisutnost iutjecaj bit Êe onima s kojima se druæe kao miris njeænogcvijeÊa zato πto su povezani s Bogom i Nebom, pa se neporo-Ënost i uzviπena ljepota Neba prenosi preko njih na sve koji senalaze u podruËju njihovog utjecaja. To ih Ëini svjetlom svije-ta, solju zemlji. ...

Gdje umjetnik nalazi svoje nadahnuÊe? U prirodi. Meu-tim, Veliki Umjetnik naslikao je na nebeskom pokretnom pla-tnu ljepote sunca na zalasku. On je obojio i ukrasio nebesazlatom, srebrom i rumenilom kao da su se vrata nebeska πi-rom otvorila da bismo mogli vidjeti njegovo blistavilo i u maπtidoæivjeti njegovu slavu. ...

I dok smo privuËeni ljepotom u prirodi i povezujemo onoπto je Bog stvorio za sreÊu muπkarcima i æenama s Njegovimkarakterom, gledat Êemo na Boga kao na njeænog Oca punogljubavi umjesto samo kao na strogog suca. ... Srce oæivljava ikuca novom i dubljom ljubavlju koja je pomijeπana sa straho-poπtovanjem i poboænoπÊu dok razmiπljamo o Bogu u prirodi.(Review and Herald, 25. srpnja 1871.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26159

Black

160

6. svibnja

Laodicejska crkva

“‘Ja korim i karam sve koje ljubim.’ Prema tome, budirevan i obrati se!” (Otkrivenje 3,19)

Poruka crkvi u Laodiceji zapanjujuÊa je objava i moæe seprimijeniti na Boæji narod sadaπnjeg vremena. ...

Gospodin nam ovdje pokazuje da vijest koju propovjednicitrebaju objaviti Njegovom narodu nije poruka o miru i sigur-nosti. ... Prema poruci Laodiceji, Boæji narod nalazi se u sta-nju greπne bezbriænosti. Njegovi pripadnici su opuπteni, vjerujuda su se svojim duhovnim dostignuÊima visoko uzdigli. ...

Poruka Vjernog Svjedoka zatjeËe Boæju narod u stanjuæalosne zaslijepljenosti, ali iskrenog u svojoj zaslijepljenosti.On ne zna da je njegovo stanje æalosno u Boæjim oËima. Dokoni kojima je poruka upuÊena laskaju sebi da se nalaze uizvanrednom duhovnom stanju, poruka Vjernog Svjedoka pot-kopava njihovu sigurnost zapanjujuÊom objavom njihovog pra-vog stanja duhovne zaslijepljenosti, siromaπtva i bijede. ...

KrπÊanski æivot stalna je bitka i napredovanje. Nema ni-kakvog odmora od borbe. Samo stalnim, neprekidnim napori-ma moæemo postiÊi pobjedu nad sotonskim kuπnjama. ... Zapa-njujuÊa koliËina jasnih biblijskih svjedoËanstava podupre nasu naπim vjerovanjima, ali nama nedostaje biblijska poniznost,strpljivost, vjera, ljubav, samoodricanje, budnost i duh poær-tvovnosti. Mi moramo njegovati biblijsku svetost. Grijesi pre-vladavaju u Boæjem narodu. ... Mnogi se dræe svojih sumnji isvojih omiljenih grijeha iako su ærtve velike prijevare da govo-re i osjeÊaju da im niπta nije potrebno. ...

Svi vojnici Kristovog kriæa obvezali su se da Êe se boritiprotiv neprijatelja duπa, osuivati zlo, boriti se za pravednost.... VjeËni æivot ima beskrajnu vrijednost i stajat Êe nas svegaπto imamo. ...

Nije dovoljno da propovjednici propovijedaju o teoretskimtemama. Oni trebaju iznositi praktiËne pouke koje je Krist daosvojim uËenicima, naÊi pravilnu primjenu u rjeπenju problemasvoje duπe i vjernika. BuduÊi da je Krist objavio ovo prijekor-no svjedoËanstvo, hoÊemo li reÊi da je liπen njeæne ljubavi

138

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26160

Black

161

prema svojem narodu? O, ne! ... Koga voli, onoga i ukorava!(Review and Herald, 16. rujna 1873.)

7. svibnja

Stvaranje“I vidje Bog sve πto je uËinio, i bijaπe veoma dobro.”(Postanak 1,31)

Adam i Eva iziπli su iz ruke svojega Stvoritelja sa savrπe-nim tjelesnim, umnim i duhovnim sposobnostima. Bog je zanjih zasadio vrt i okruæio ih svime πto je bilo lijepo i ugodnooku i πto su njihove tjelesne potrebe zahtijevale. Ovaj sveti parpromatrao je nenadmaπnu ljepotu i slavu. Velikoduπni Stvori-telj pruæio im je dokaze svoje dobrote i ljubavi opskrbljujuÊiih voÊem, povrÊem i æitaricama, uËinio je da iz zemlje niknusvakovrsna drveta za uporabu i za divljenje.

Sveti par promatrao je prirodu kao sliku nenadmaπne ljup-kosti. Smea zemlja bila je pokrivena tepihom æivog zelenilaproπivenog bezbrojnim vrstama cvijeÊa koje se samo πirilo isamo umnoæavalo. Grmlje, cvijeÊe i vitiËaste loze razveseljava-le su osjetila svojom ljepotom i mirisom. Mnoge vrste visokogdrveÊa bile su pretovarene plodovima svih oblika, ugodnog oku-sa prilagoenog æeljama i potrebama sretnog Adama i Eve.Ovaj edenski dom pripremio je Bog naπim praroditeljima daju-Êi im jasne dokaze svoje velike ljubavi i brige o njima.

Adam je bio okrunjen kao vladar u Edenu. Njemu je bilapredana vlast nad svakim æivim stvorom kojega je Bog stvorio.Gospodin je blagoslovio Adama i Evu inteligencijom kakvunije darovao nijednom pripadniku æivotinjskog svijeta. On jeuËinio Adama zakonitim vladarom nad svim djelima svojih ru-ku. Ljudska biÊa, naËinjena po uzoru na Boæju sliku, moglasu razmiπljati i cijeniti slavna Boæja djela u prirodi. ...

Prirodna ljepota koja ih je okruæivala odraæavala je poputogledala mudrost, savrπenstvo i ljubav njihovog nebeskog Oca.Njihove pjesme ljubavi i hvale uzdizale su se slatko i poboænoprema Nebu, usklaene s pjesmama uzviπenih anela i sa sret-nim pticama koje su bezbriæno cvrkutale svoje melodije. Nijebilo bolesti, raspadanja niti smrti. Æivot, æivot je bio u svemu

139

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26161

Black

162

πto je oko moglo vidjeti. OzraËje je bilo proæeto æivotom. Æivotje bio u svakom listu, u svakom cvijetu, u svakom drvetu.(Review and Herald, 24. veljaËe 1874.)

8. svibnja

MoguÊnost izbora

“Ali sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo! U onajdan u koji s njega okusiπ, zacijelo Êeπ umrijeti!” (Po-stanak 2,17)

Gospodin je znao da Adam i Eva ne mogu biti sretni bezrada pa im je zato dao ugodno zanimanje da obrauju vrt. Idok su njegovali lijepo i korisno bilje oko sebe, mogli su pro-matrati Boæju dobrotu i slavu u Njegovim djelima stvaranja.Adam i Eva imali su teme za razmiπljanje u Boæjim djelima uEdenu, koji je bio Nebo u umanjenom obliku. Bog ih nijeoblikovao samo zato da razmiπljaju o Njegovom slavnom djelu;dao im je ruke za rad, ali i um i srce za razmiπljanje. Kad bise sreÊa Njegovih stvorenja sastojala u tome da niπta ne rade,Stvoritelj im ne bi odredio djelo koje im je povjerio. Adam iEva trebali su naÊi sreÊu u radu isto onoliko koliko i u razmi-πljanju. Mogli su razmiπljati o tome da su stvoreni po BoæjemobliËju kako bi bili jedno s Njime u pravednosti i svetosti.Njihov se um trebao stalno usavrπavati, πiriti, oplemenjivati iuzdizati; Bog je bio njihov uËitelj, a aneli njihovi pratitelji.

Gospodin je stavio Adama i Evu na ispit kako bi moglioblikovati svoj karakter Ëvrste neporoËnosti za svoju osobnusreÊu i na slavu svojega Stvoritelja. Bog je opskrbio sveti parveÊom snagom uma od bilo kojeg drugog æivog stvorenja kojeje naËinio. Njihova umna snaga bila je samo neπto manja odsnage anela. Oni su se mogli upoznati s plemenitoπÊu i sla-vom prirode, prepoznati karakter svojega nebeskog Oca u Nje-govim stvorenim djelima. Sve na Ëemu bi se zaustavile njihoveoËi u beskraju OËevih djela, naËinjenih podaπnom rukom, svje-doËilo je o Njegovoj ljubavi i beskrajnoj sili. ...

Prva velika moralna pouka koju su dobili Adam i Eva bilaje pouka o samoodricanju. Uzde upravljanja sobom bile su

140

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26162

Black

163

stavljene u njihove ruke. Prosuivanje, razum i savjest trebalisu uæivati prevlast. ... Adam i Eva smjeli su ubrati plod sasvakoga stabla u vrtu osim jednoga. Postojala je samo jednajedina zabrana. Zabranjeno stablo bilo je isto tako privlaËno ilijepo kao i sva ostala stabla u vrtu. Zvalo se stablo spoznajedobra i zla, jer jeduÊi ploda s tog stabla za koje je Bog rekao:“S njega da nisi jeo!” mogli su steÊi spoznaju o grijehu, steÊiiskustvo s neposluπnoπÊu. (Review and Herald, 24. veljaËe1874.)

9. svibnja

Pad u grijeh

“Samo za plod stabla πto je nasred vrta rekao je Bog:Da ga niste jeli! I ne dirajte u nj, da ne umrete!” (Po-stanak 3,3)

Eva je otiπla iz blizine svojega muæa dok je razgledalaprekrasna djela prirode u svijetu koji je Bog stvorio, uæivajuÊisvim osjetilima u bojama i mirisu cvijeÊa i ljepoti drveÊa igrmlja. Razmiπljala je i o ograniËenju koje im je Bog postaviou odnosu na stablo spoznaje dobra i zla. Bila je oduπevljenaljepotom i obiljem koje im je Gospodin stavio na raspolaganjeda bi zadovoljio sve njihove potrebe. Sve to, govorila je samojsebi, Bog nam je dao na uæivanje. ...

Eva je dolutala u blizinu zabranjenog stabla i poæeljela jesaznati kako smrt moæe biti sakrivena u plodu tako lijepogstabla. Bila je iznenaena kada je Ëula svoja pitanja koja jeponovio neki strani glas. “Zar vam je Bog rekao da ne smijetejesti ni s jednog drveta u vrtu?” Eva nije bila svjesna da jeotkrila svoje misli glasno razgovarajuÊi sama sa sobom; zatoje bila vrlo zaËuena kad je Ëula svoja pitanja ponovljena gla-som zmije. Pomislila je da zmija stvarno moæe Ëitati njezinemisli i da zato mora biti vrlo mudra.

Odgovorila je: “Plodove sa stabala u vrtu smijemo jesti.Samo za plod stabla πto je nasred vrta rekao je Bog: ‘Da ganiste jeli! I ne dirajte u nj, da ne umrete!’” “Nato Êe zmija æeni:‘Ne, neÊete umrijeti! Nego, zna Bog: onog dana kad budete s

141

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26163

Black

164

njega jeli, otvorit Êe vam se oËi, i vi Êete biti kao bogovi kojirazluËuju dobro i zlo.’”

Eva je prenaglasila rijeËi Boæje zapovijedi, jer je On rekaoAdamu i Evi: “Sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo!” Urazgovoru sa zmijom, Eva je dodala reËenicu: “I ne dirajte unj!” ... Ova Evina izjava dala joj je prednost pa je uzela plod,stavila ga u njezine ruke i posluæila se njezinim rijeËima: “Re-kao je Bog: ‘Da ga niste jeli! I ne dirajte u nj, da ne umrete!’Vidiπ da ti se nije dogodilo nikakvo zlo kada si dodirnula plod,pa neÊeπ doæivjeti nikakvo zlo ni kada ga budeπ jela!” ... Onaje pojela plod i trenutaËno nije osjetila nikakvo zlo. Onda jeubrala plod za sebe i za svojega muæa. ...

Adam i Eva morali su biti potpuno zadovoljni spoznajomBoga preko Njegovih stvorenih djela i pouka koje su dobivaliod svetih anela. ... Bilo je za njihovo dobro i za njihovu sreÊuda ne steknu spoznaju o grijehu. (Review and Herald, 24.veljaËe 1874.)

10. svibnja

ObeÊanje u otkupljenju“Neprijateljstvo ja zameÊem izmeu tebe i æene, izmeuroda tvojeg i roda njezina: on Êe ti glavu satirati, a tiÊeπ mu vrebati petu.” (Postanak 3,15)

Adam i Eva mogli su biti savrπeno zadovoljni znanjem oBogu preko Njegovih stvorenih djela i pouka koje su dobivaliod svetih anela. ... Visok stupanj znanja koji su mislili steÊijeduÊi plod sa zabranjenog stabla bacio ih je u pokvarenostgrijeha i krivnje. ...

Aneli koji su Ëuvali Adama i Evu u njihovom edenskomdomu prije njihovog prijestupa i istjerivanja iz raja, bili susada odreeni da Ëuvaju vrata raja i pristup stablu æivota da sene bi vratili i uËinili grijeh besmrtnim. ...

Grijeh je istjerao Adama i Evu iz raja. Grijeh je bio i uzrokπto je raj bio uklonjen sa Zemlje. Kao posljedica prestupanjaBoæjeg zakona, oni su izgubili raj. PosluπnoπÊu Zakonu svo-jega Oca i vjerom u pomiriteljsku krv Boæjega Sina, mogli suponovno steÊi raj.

142

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26164

Black

165

Sotona se oholo hvalisao Kristu i odanim anelima da jeuspio zadobiti dio anela na Nebu za svoju drsku pobunu. Asada, poπto je uspio pobijediti Adama i Evu, tvrdio je da njihovedenski dom pripada njemu. Oholo se hvalisao da je svijet kojije Bog naËinio potpao pod njegovu vlast. BuduÊi da je pobije-dio Adama, vladara ovoga svijeta, pripadnici ljudskog rodapostali su njegovi podanici pa sada treba dobiti i Eden i unjemu uspostaviti svoj glavni stan. Tamo Êe postaviti i svojeprijestolje i biti vladar svijeta. ...

Meutim, odmah su bile poduzete mjere na Nebu da seonemoguÊe Sotonini planovi. MoÊni aneli, sa zrakama svjetlakoje su izgledale kao plameni maËevi koji su se okretali usvim smjerovima, bili su postavljeni kao straæari da Ëuvaju putk drvetu æivota od nasrtaja Sotone i greπnog para. ...

Na Nebu je odræano vijeÊe na kojem je Boæji Sin odluËiootkupiti ljudski rod od prokletstva i sramote Adamovog porazai pobijediti Sotonu. O, kakvog li prekrasnog milosra! VeliËan-stvo Neba, potaknut ljubavlju i saæaljenjem prema greπnomljudskom rodu, odluËio je postati njihova zamjena i jamstvo.(Review and Herald, 24. veljaËe 1874.)

11. svibnja

Boæje ogledalo

“Zakon, uistinu, sluæi samo toËnoj spoznaji grijeha.”(Rimljanima 3,20)

Boæji zakon je ogledalo koje muπkarcima i æenama trebapokazati nedostatke u njihovom karakteru. Meutim, nije ugod-no onima koji nalaze zadovoljstvo u bezakonju vidjeti svojumoralnu izopaËenost. Oni ne cijene ovo vjerno ogledalo, jer imono otkriva njihove grijehe. I zato, umjesto da objave rat protivsvojeg tjelesnog uma, oni ratuju protiv istinitog i vjernog ogle-dala koje su dobili od Gospodina upravo zato da se ne bizavaravali, veÊ da bi dobili pravu sliku nedostataka svojegakaraktera. Treba li ih otkrivanje tih nedostataka navesti damrze ogledalo ili same sebe? Trebaju li odbaciti ogledalo kojeotkriva te mane? Ne! Grijesi koje njeguju, za koje vjerno ogle-

143

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26165

Black

166

dalo pokazuje da postoje u njihovom karakteru, zatvorit Êe imvrata Neba ako ih ne odbace i oni ne postanu savrπeni predBogom.

Posluπajte rijeËi vjernog apostola: “Zakon, uistinu, sluæisamo toËnoj spoznaji grijeha.” Ti ljudi koji æele ukinuti Zakonmnogo bi bolje uËinili da budu gorljivi u ukidanju svojih grije-ha. ...

Gospodin je uËinio da ljudski rod bude uspravan, ali smomi pali i postali izopaËeni jer nismo posluπni svetim zahtje-vima koje nam postavlja Boæji zakon. Sve naπe sklonosti, akose na odgovarajuÊi naËin kontroliraju i pravilno usmjeravaju,pridonijet Êe naπem tjelesnom i moralnom zdravlju i osiguratÊe nam veliku koliËinu sreÊe. Preljubnik, bludnik i neodgovo-ran Ëovjek ne uæiva u æivotu. Ne moæe biti nikakvog istinskogzadovoljstva za prijestupnika Boæjeg zakona. Gospodin to zna,zato nas i ograniËava. On usmjerava, zapovijeda i pozitivnozabranjuje. ...

Grijeh ne izgleda greπan ako se ne sagleda u istinskomogledalu koje nam je Gospodin dao kao ispit karaktera. Kadamuπkarci i æene priznaju zahtjeve Boæjega zakona, kada stavesvoje noge na temelj vjeËne istine, oni se stavljaju u poloæaju kojemu im Gospodin moæe dati moralne snage da njihovosvjetlo svijetli pred ljudima kako bi oni mogli vidjeti njihovadobra djela i slaviti Oca koji je na nebesima.

Njihov put bit Êe obiljeæen dosljednoπÊu. Njima se neÊemoÊi opravdano pripisati optuæba za licemjerje ili senzualnost.Oni Êe moÊi propovijedati Krista sa silom, jer su nadahnutiNjegovim Duhom. Oni Êe moÊi izgovarati istine koje Êe omek-πati i obasjati njihov put do srca ljudi. (Review and Herald, 8.oæujka 1870.)

12. svibnja

Hvalite Gospodina“... a sav narod, podignutih ruhu, odgovori: ‘Amen!Amen!’” (Nehemija 8,6)

Bog je rekao preko psalmista: “Pravo me πtuje onaj kojiprinosi ærtvu zahvalnu.” (Psalam 50,23) Sluæenje Bogu sastoji

144

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26166

Black

167

se najveÊim dijelom od prinoπenja hvale i molitava. Svaki Kri-stov sljedbenik treba se ukljuËiti u ovo bogosluæje. Nitko nemoæe pjevati preko zamjenika, davati svjedoËanstvo preko za-mjenika ili se moliti preko zamjenika. U pravilu, na molitve-nim se bogosluæjima iznosi previπe mraËnih svjedoËanstavakoja viπe liËe na gunanje nego na zahvalnost ili slavljenje.

Kada je Boæja rijeË u davna vremena bila upuÊivana Izra-elcima, Gospodin je govorio Mojsiju: “I neka sav narod kaæe:Amen!” Taj odgovor u vatrenosti njihove duπe zahtijevao sekao dokaz da su razumjeli izgovorenu rijeË i da ih je onazainteresirala.

Kada je Gospodnji KovËeg bio donesen u Davidov grad ikada je odjeknuo psalam pobjede i radosti, sav narod je uzvik-nuo: Amen! I David je osjetio da je primio punu nagradu za savsvoj trud i brigu. ...

U crkvi ima previπe formalnosti. ... Trebali bismo biti takopovezani s Izvorom svakog svjetla da postanemo provodnicisvjetla svijetu. Gospodin æeli da Njegovi propovjednici koji pro-povijedaju Njegovu RijeË budu osnaæeni Njegovim Svetim Du-hom. Narod koji sluπa ne bi smio sjediti u pospanoj ravno-duπnosti ili gledati prazno oko sebe, ne dajuÊi nikakav odgo-vor na ono πto se govori. Duh ovoga svijeta paralizirao je duhov-nost tih ljudi i oni nisu budni za dragocjenu temu otkupljenja.Istina Boæje rijeËi upuÊuje se olovnim uπima, tvrdim, neosjet-ljivim srcima. ... Ti otupjeli, bezbriæni pojedinci pokazuju ambi-ciju i revnost kada se bave svojim svjetovnim poslovima, aliono πto ima vjeËnu vrijednost ne zaokuplja njihov um niti ihzanima kao svjetovne svari. ...

Plodonosni krπÊani bit Êe povezani s Bogom i prosvijetlje-ni u onome πto je Boæje. Oni razmiπljaju o istini i Boæjojljubavi. Oni su se gostili rijeËju æivota i kada Ëuju da se onaizgovara s propovjedaonice, mogu reÊi, kao ona dvojica uËeni-ka koja su putovala u Emaus kada im je Isus objaπnjavaoproroËanstva koja su se odnosila na Njega: “Zar nije gorjelosrce u nama dok nam je putem govorio i tumaËio Pisma?”

Svi koji su povezani sa svjetlom uËinit Êe da njihovo svje-tlo obasjava svijet, svojim Êe svjedoËanstvima hvaliti Boga pre-ma kojemu Êe se njihova srca uzdizati u zahvalnosti. (Reviewand Herald, 1. sijeËnja 1880.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26167

Black

168

13. svibnja

Nova pjesma

“Pjevali su novu pjesmu: ‘Kadar si’ ... jer si bio zaklani svojom krvi iskupio Bogu ljude od svakog plemena,jezika, puka i naroda, i uËinio ih ‘za naπega Boga’‘kraljevstvom sveÊenika’ i oni Êe kraljevati na zemlji!”(Otkrivenje 5,9.10)

Bog je pokazao povjerenje prema nama time πto nas jeuËinio upraviteljima sredstava i svoje bogate milosti; i On namsada ukazuje na siromaπne, napaÊene i potlaËene, na duπeokovane lancima praznovjerja i zabluda i uvjerava nas da Êe,budemo li takvima Ëinili dobro, prihvatili ta djela kao da suuËinjena Njemu. “Meni ste uËinili koliko ste uËinili jednomuod ove moje najmanje braÊe.” (Matej 25,40)

Ni siromaπni nisu izuzeti od prednosti davanja. Oni, istotako kao i bogati, trebaju obaviti svoj dio u ovom poslu. Poukakoju nam je Krist dao preko udoviËina dva novËiÊa pokazujeda je i najmanji dragovoljni dar siromaπnoga, ako je priloæenu duhu ljubavi, isto tako prihvatljiv kao i najveÊi prilog boga-toga. ...

Svi mudri upravitelji dobara koja su im povjerena, uÊi Êeu radost Gospodara svojega. ©to je ta radost? “Kaæem vam,tako Êe biti veÊe veselje na nebu zbog jednog greπnika koji seobrati ...” (Luka 15,7) Bit Êe izreËena blagoslovljena pohvala,sveti blagoslov, vjernim dobitnicima duπa. Oni Êe se pridruæitiradosnima na Nebu koji kuÊi nose æetvu. Kako Êe velika bitiradost kada se svi Gospodnji otkupljenici budu sreli u sta-novima koji su pripremljeni za njih! O, kakve li radosti za svekoji su bili nesebiËni, nepristrani suradnici Gospodnji u una-preenju Njegovog djela na Zemlji! Kakvo Êe zadovoljstvo ima-ti svaki æetelac kada odjekne jasni, melodiËni Isusov glas: “Do-ite, blagoslovljeni Oca mog, i primite u posjed kraljevstvokoje vam je pripravljeno od postanka svijeta!”

Oni koji su bili Boæji suradnici, s radosnim i veselim sr-cem vidjet Êe trud svoje duπe oko izgubljenih, umiruÊih gre-πnika i bit Êe zadovoljni. ... Samoodricanje koje su pokazivalida bi poduprli djelo viπe im neÊe padati na um. Kada budu

145

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26168

Black

169

gledali duπe koje su zadobili za Isusa, kada vide da su spaπe-ne, spaπene za svu vjeËnost — kao spomenici Boæje milosti iOtkupiteljeve ljubavi — kroz nebeske svodove odjeknut Êe us-klici slavljenja i zahvaljivanja. (Review and Herald, 10. listopa-da 1907.)

14. svibnja

Kratko vrijeme

“Jao vama, zemlji i more, jer je avao siπao k vama svelikim gnjevom, svjestan da ima samo joπ malo vre-mena!” (Otkrivenje 12,12)

Isus Krist je jedino utoËiπte u ovo opasno vrijeme. Sotonadjeluje u tajnosti i u tami. Lukavo odvlaËi sljedbenike IsusaKrista od kriæa i navodi ih na bezakonje i popuπtanje svojimprohtjevima. ...

Sotona se protivi svemu πto Êe ojaËati Kristovo djelo ioslabiti njegovu sotonsku silu. ... On ne miruje ni trenutkakada vidi da pravda dobiva prevlast. On πalje legije zlih anelana svako mjesto na kojemu svjetlo s Neba obasjava ljude. Tupostavlja svoje straæare da hvataju svakog neopreznog muπ-karca i æenu ili dijete i da ih pridobije za svoju sluæbu. ...

Bog æeli da se Njegovo djelo obavlja razumno, a ne nasu-mice. On æeli da se djelo obavlja s vjerom i savjesno kako bimogao staviti znak svojega odobravanja na njega. On Êe bla-gosloviti i voditi one koji Ga vole i hode u poniznosti i strahupred Njime, i povezat Êe ih s Nebom. Ako se radnici buduoslanjali na Njega, On Êe im dati mudrosti i ispravljati njihovenedostatke kako bi mogli savrπeno obavljati Gospodnje djelo.

Naπa dobra djela sama po sebi neÊe spasiti nijednoga odnas, ali se ne moæemo spasiti ni bez dobrih djela. Kada uËini-mo sve πto smo mogli uËiniti, trebamo reÊi u ime i snazi IsusaKrista: “Mi smo nekorisni sluge!” Ne smijemo misliti da smoprinijeli veliku ærtvu i da trebamo dobiti veliku nagradu zasvoju malaksalu sluæbu.

Trebamo staviti na sebe oklop i pripremiti se da uspjeπnoodbijemo sve Sotonine napade. Njegovu zlobu i okrutnu snagu

146

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26169

Black

170

nismo dovoljno uzeli u obzir. Kada osjeti da je doæivio porazu jednom sukobu, on prelazi na novi sustav i novu taktiku ipokuπava ponovno, ËineÊi Ëuda da bi prevario i uniπtio ljudskirod.

Krist traæi sve. Ako Mu bilo πto uskratimo, neÊe valjati.On nas je otkupio po beskrajnoj cijeni i zato traæi da sve πtoimamo predamo Njemu kao dragovoljnu ærtvu. Ako budemoNjemu potpuno posveÊeni u srcu i u æivotu, vjera Êe zamijenitisumnje, a povjerenje Êe zamijeniti nepovjerenje i nevjerovanje.(Signs of the Times, 20. travnja 1876.)

15. svibnja

Iziite i odvojite se“Zato ‘iziite izmeu njih i odvojite se’ — veli Gospo-din! Ne dotiËite se niËega neËista, i ja Êu vas primiti!”(2. KorinÊanima 6,17)

Ovdje nam se daje obeÊanje uz uvjet posluπnosti. Akoiziemo iz svijeta i odvojimo se, ako se ne budemo doticaliniËega πto je neËisto, On Êe nas primiti. Ovo su uvjeti da binas Bog primio. Mi sami trebamo neπto uËiniti. Ovdje je posaokoji nas oËekuje. Mi trebamo pokazati da smo se odvojili odsvijeta. Prijateljstvo sa svijetom neprijateljstvo je s Bogom. Mine moæemo njegovati prijateljstvo sa svijetom i ostati u jedin-stvu s Kristom. Meutim, πto znaËi biti u prijateljstvu sa svije-tom? To znaËi sjediniti svoje ruke s njegovim, uæivati u onomeu Ëemu svijet uæiva, voljeti ono πto svijet voli, teæiti za uæiva-njima, traæiti zadovoljenje svojih æelja, slijediti svoje sklonosti.Mi ne slijedimo svoje sklonosti kada svoje osjeÊaje usmje-ravamo prema Bogu. Meutim, evo jednog velikog obeÊanja:“Zato iziite izmeu njih i odvojite se!” Odvojite se od Ëega?Od sklonosti svijeta, njegovih prohtjeva, njegovih navika; mode,oholosti, obiËaja svijeta. ... Dok povlaËimo ovaj potez, dok po-kazujemo da nismo u skladu sa svijetom, Boæje obeÊanje po-staje naπe. On ne kaæe da Êe nas moæda primiti, veÊ; “Ja Êuvas primiti!” To je pozitivno obeÊanje.

Vi imate dokaz da Êete biti prihvaÊeni pred Gospodinom.OdvajajuÊi se od svijeta, povezujete se s Bogom; postajete pri-

147

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26170

Black

171

padnik kraljevske obitelji, postajete sinovi i kÊeri GospodinaBoga SvemoguÊega; djeca nebeskog Vladara, posinjeni u Nje-govu obitelj, imate potporu odozgo, sjedinjeni ste s beskraj-nim Bogom Ëija ruka pokreÊe svijet.

Velika je prednost uæivati takvu naklonost, biti u takvojËasti pred Bogom, biti nazivan sinom i kÊeri Gospodina BogaSvemoguÊega. To je neshvatljivo; a ipak, i pokraj svih tih obe-Êanja i ohrabrenja, ima i onih koji sumnjaju i oklijevaju. Onise nalaze na kriæanju, neodluËni su. Misle da Êe, ako postanukrπÊani, natovariti na se planinu odgovornosti na podruËjuvjerskih duænosti i krπÊanskih odgovornosti. »injenica je dapostoji planina odgovornosti, cijeli æivot budnog straæarenja,borbe s vlastitim sklonostima, s vlastitom voljom, s vlastitimæeljama, s vlastitim uæivanjima i ako se stanje promatra sglediπta svjetovnog Ëovjeka, Ëini se nemoguÊim poduzeti takavkorak, biti dijete Boæje, sluga Najviπega. (Signs of the Times,31. sijeËnja 1878.)

16. svibnja

Dan za danom

“Tako da æivite dostojno Gospodina, da mu budeteugodni u svemu; da budete plodonosni svakom vrstomdobrih djela i da napredujete u spoznaji Boga.” (Kolo-πanima 1,10)

Prisjetila sam se jednog dogaaja o kojemu sam nekadaËitala, o nekom starijem gospodinu koji je bio slomljen teπkimradom, ali je ipak traæio zaposlenje da bi zaradio neka sred-stva. PlemiÊ koji je imao stotinu hvati drva ponudio je Ëovjekuda ih iscijepa za plaÊu od stotinu dolara za cjelokupni trud.Meutim, stari gospodin je odgovorio da ne moæe prihvatitiponudu jer da ne moæe obaviti tako veliki posao buduÊi da jeveÊ star i nemoÊan. PlemiÊ je onda rekao: “Dobro, moæemo ipromijeniti uvjete. HoÊete li danas iscijepati jedan hvat drva zajedan dolar?” Ponuda je bila prihvaÊena i Ëovjek se prihvatioposla. Toga dana je doista nacijepao jedan hvat drva. “OdliË-no!” rekao je plemiÊ. “Dovoljno za danas. HoÊete li i sutranacijepati hvat drva za dolar?” I tako je stari gospodin svakoga

148

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26171

Black

172

dana cijepao po hvat drva dok nije obavio cijeli posao. Zastotinu dana posao je bio dovrπen, a radnik je bio u isto takodobrom zdravstvenom stanju kao i na poËetku posla. Bio jesposoban cijepati hvat po hvat, ali kada mu je bio ponuencjelokupni posao, on se uplaπio da neÊe imati snage ni voljeda ga obavi.

Ova priËa dobro ilustrira sluËaj mnogih neodluËnih ljudi.Oni æele biti krπÊani, ali im odgovornosti krπÊanskog æivotaizgledaju tako teπke da se boje poraza, da su skoro sigurni danikada neÊe postiÊi cilj Ëak ako i pokuπaju. Meutim, nijenjihov posao da gledaju kraj svojeg krπÊanskog putovanja, nitise od njih traæi da cijeli zadatak obave odjednom. Od nas setraæi da samo jedan jedini dan nosimo teret i odgovornosti!

Da, dragi prijatelji, mladi i stari, sutra nije vaπe. Trebateobaviti samo danaπnje duænosti. Ako odluËite stati na Gospod-nju stranu, iziÊi iz svijeta i odvojiti se od njega, ako odluËitebiti Boæja djeca, Njegovi sinovi i kÊeri, napustiti redove nepri-jatelja, sluæbu Sotoni i grijehu, onda ste odluËili obavljati svo-ju danaπnju duænost! Primite se te danaπnje duænosti, shvatiteda Gospodin ima zahtjeve prema vama, da ste odgovorni svo-jem Stvoritelju i da se Njegovi zahtjevi moraju ispunjavati sa-mo dan po dan. U sili Gospodnjoj primite se danaπnjeg poslavjerujuÊi da Êete biti pobjednici tijekom toga jednoga jedinogadana! (Signs of the Times, 31. sijeËnja 1878.)

17. svibnja

Iziite izmeu njih

“Ja Êu vam biti Otac, a vi Êete mi biti sinovi i kÊeri,veli Gospodin, SvemoguÊi.” (2. KorinÊanima 6,18)

Postoje samo dva puta; jedan vodi u Nebo, a drugi u smrti pakao. Svatko od nas ima posao koji treba obaviti. Svakipojedini meu nama koji ima sposobnost zakljuËivanja zna dapostoji Bog. ... Nama je potrebna ruka za koju Êemo se uhvatitiu trenucima nevolje, ruka koja nam moæe pomoÊi. Mi æelimotakvu ruku na koju se moæemo osloniti kada se Zemlja budenjihala tamo-amo, kada se bude sruπila kao koliba. Mi tada

149

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26172

Black

173

æelimo znati da je Bog naπ Otac, da je naπ æivot sakriven sKristom u Bogu. Svakome od nas pojedinaËno potrebna je tasigurnost. UËenicima u naπim πkolama potrebna je ta sigur-nost. Neki od njih uskoro Êe se vratiti svojim domovima. Kolikisu meu njima doπli u ovu πkolu bez nade u Krista! Koliki sumeu njima dali svoje srce Bogu dok su se πkolovali u ovojπkoli! Koliki su meu njima i dalje u stanju neodluËnosti,ponekad skloni da se potpuno stave na Gospodnju stranu, dabi se onda ponovno povukli iz razloga koje sam veÊ spomenu-la, odgovornosti i duænosti koje se traæe od krπÊanina! One imse Ëine tako velike da oklijevaju i ostaju neodluËni. ...

Koliko traje vaπ æivot? Koliki meu vama imaju sigurnostda Êe doæivjeti poËetak sljedeÊe πkolske godine? Koliki meuvama imate nekakvu sigurnost u svojem æivotu? Ali Ëak i kadase pred vama pruæa cijeli æivot, ako znate da Êete sigurnodoæivjeti duboku starost, πto je taj kratki æivot uopÊe? Zar jeto neπto πto vam se Ëini preveliko da biste ga dali Gospodinu?... Traæi li Bog od vas da se odreknete bilo Ëega πto bi bilo uvaπem interesu da zadræite? O, ne! ...

Kako bi se itko mogao osjeÊati da daje neku ærtvu da bimogao biti primljen u obitelj Kralja nad kraljevima, Gospodinakoji vlada na nebesima; pa zar ne znate da je najviπa Ëastpostati Boæje dijete, sinovi i kÊeri Gospodina Svedræitelja?

Joπ od svoje jedanaeste godine nalazim se u sluæbi ovognebeskog Vladara pa zato govorim iz iskustva. On nikada nijezatraæio od mene da Mu dam ono πto bi bilo u mojem najbo-ljem interesu. Dragi Isus, dragi Spasitelj; ja Ga volim i volimNjegovu sluæbu! (Signs of the Times, 31. sijeËnja 1878.)

(Nakon ovoga govora velik broj mladih iziπao je naprijedda se moli, a oko 130 mladiÊa i djevojaka se krstilo.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26173

Black

174

18. svibanj

Dva puta

“Uite na uska vrata, jer πiroka vrata i prostran putvode u propast, i mnogo ih je koji idu njim. Kako suuska vrata i tijesan put koji vodi u æivot, i malo ih jekoji ga nalaze!” (Matej 7,13.14)

Ovi putovi su razliËiti, odvojeni, i vode u suprotnim smje-rovima. Jedan vodi u vjeËni æivot, a drugi u smrt, vjeËnu smrt.Postoji razlika izmeu ta dva puta, ali i meu onima koji njimahode. Jedan put je ravan i πirok, a drugi izrovan i neravan.Tako su oni koji njima putuju suprotni po karakteru, æivotu,odjeÊi i razgovorima.

Oni koji putuju uskim putem razgovaraju o radosti i sreÊina kraju puta. Njihova lica Ëesto su æalosna, ali blistaju sve-tom, nebeskom radoπÊu. »ovjek boli, koji poznaje bol, otvorioje taj put za njih, ali i sam je njime putovao. Njegovi sljedbe-nici vide Njegove tragove pa se hrabre. On je sigurno proπao pamogu i oni ako Njega slijede.

Na πirokom putu svi su zaokupljeni svojom odjeÊom izadovoljstvima na putu. Oni se slobodno prepuπtaju veselju iuæivanju, ne misle o kraju svojeg puta i o sigurnom uniπtenjukoje ih tamo Ëeka. Svakog se dana sve viπe pribliæavaju svojemodrediπtu, ali ludo srljaju dalje, sve bræe i bræe.

Zaπto je tako teπko æivjeti skromnim æivotom samoodri-canja? Zato πto takozvani krπÊani nisu umrli svijetu. Mnogo jelakπe æivjeti za Krista poπto ste umrli svijetu. Ali oni æele bitiπto je moguÊe sliËniji svijetu, a da ih se ipak smatra krπÊani-ma. Oni pokuπavaju doÊi na Nebo, ali nekim drugim putem. ...Zemlja ih privlaËi, njezina blaga im se Ëine dovoljno vrijedna.I zato nalaze u svijetu dovoljno onoga πto zaokuplja njihovemisli tako da se nemaju vremena pripremiti za Nebo. ...

I mladi i stari zanemaruju prouËavanje Biblije i ne prihva-Êaju je kao pravilo svojeg æivota. Ta vaæna knjiga po kojoj Êeim se suditi zanemaruje se, zaobilazi. Dolazi dan kada Êe svihtjeti biti temeljito ojaËani jasnim istinama Boæje rijeËi. ...

Kada biblijske istine utjeËu na srce, one pobuuju æeljuza odvajanjem od svijeta, kao πto je UËitelj bio odvojen od

150

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26174

Black

175

njega. Oni koji se upoznaju s krotkim i poniznim Isusom,hodit Êe tako da budu dostojni Njega. (Signs of the Times, 1.travnja 1880.)

19. svibnja

Svjetlo svijetu

“Da, nekoÊ ste bili tama, ali ste sada svjetlo u Gospo-dinu. Æivite kao djeca svjetla.” (Efeæanima 5,8)

Krist je rekao svojim uËenicima: “Vi ste svjetlo svijetu!”Kao πto se Sunce pojavljuje na nebu i ispunjava svijet svojimsjajem, tako i Kristovi sljedbenici trebaju πiriti svjetlo istineonima koji se nalaze u tami zablude i praznovjerja. Meutim,Kristovi sljedbenici nemaju svoje svjetlo. Svjetlo s Neba padana njih, a oni ga onda odraæavaju svijetu. ...

Svjetlo æivota obilno se daje svima. Svatko tko æeli moæebiti usmjeravan zrakama Sunca Pravednosti. Krist je velikilijek protiv grijeha. Nitko se ne moæe izgovarati na svoje okol-nosti, na svoje obrazovanje ili na svoj temperament i navoditiga kao izgovor πto æivi buntovniËkim naËinom æivota i πtoustaje protiv Boga. Greπnici su takvi kakvi jesu svojom slo-bodnom odlukom. Naπ Spasitelj kaæe: “Svatko tko Ëini zlomrzi svjetlo i ne dolazi k svjetlu, da se ne otkriju njegovadjela.” (Ivan 3,20)

Kada se objave Boæji zahtjevi, oni koji vole grijeh pokazu-ju svoj pravi karakter zadovoljstvom kojim pokazuju nedostat-ke i pogreπke onih koji govore da su krπÊani. Njih pokreÊe istiduh kao i njihovog gospodara, Sotonu, kojega Biblija opisujekao “opadaËa braÊe svoje”. Neka se pojavi neka glasina, kakoÊe samo brzo biti uveliËana i proπirena od usta do usta! KolikiÊe se naslaivati njome kao leπinari nad gomilom strvine! ...

Istinski krπÊanin, “koji radi πto je poπteno, dolazi k svje-tlu da bi se oËitovalo da su njegova djela uËinjena u Bogu”(Ivan 3,21). Njegov bogougodni æivot i sveti razgovori svako-dnevno su svjedoËanstvo protiv grijeha i greπnika. On je æivipredstavnik istine koju ispovijeda. Za te iskrene sljedbenikeIsus kaæe da se ne stidi nazvati ih braÊom. Svi koji konaËno

151

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26175

Black

176

dobiju vjeËni æivot ovdje Êe pokazivati revnost i odanost Boæjojsluæbi. ... Vrπiti svoju duænost znaËi obavljati je od srca i bezstraha. Oni slijede svjetlo koje obasjava njihov put, bez obzirana posljedice. Bog istine je na njihovoj strani i nikada ih neÊeodbaciti. (Signs of the Times, 9. oæujka 1882.)

20. svibnja

Prava umjerenost znaËi uravnoteæen æivot

“Ne znate li da ste hram Boæji i da Duh Boæji prebivau vama?” (1. KorinÊanima 3,16)

Ovdje nam je poklonjen samo jedan jedini æivot pa bi sesvatko morao upitati: Kako da iskoristim svoj æivot da donesenajveÊi dobitak? Æivot je dragocjen jedino ako ga usavrπavamona blagoslov drugih stvorenja i na slavu Bogu. Savjesno njego-vanje sposobnosti koje nam je Stvoritelj darovao osposobit Êenas za uzviπeniju korisnost ovdje i za viπi æivot u svijetu kojiÊe doÊi.

Ovo vrijeme dobro iskoriπtavamo ako ga troπimo na uspo-stavljanje i Ëuvanje dobrog duπevnog i tjelesnog zdravlja. Mine moæemo sebi dopustiti da usporimo ili zanemarimo makarsamo jednu funkciju naπeg uma ili tijela time πto Êemo jepreopteretiti ili zlouporabiti bilo koji dio æivog stroja. I akotako postupimo, snosit Êemo posljedice. Naπa prva duænostprema Bogu i naπim bliænjima jest da se razvijamo. Svakasposobnost kojom nas je obdario naπ Gospodin mora se nje-govati do najviπe mjere savrπenstva kako bismo bili sposobniuËiniti najveÊu mjeru dobra za koju smo sposobni. Da bismooËistili i oplemenili svoj karakter, nama je potrebna milostkoju dobivamo od Krista, milost koja Êe nas osposobiti dauoËimo i ispravimo svaku manu i usavrπimo ono πto je izvr-sno. Ovaj posao koji obavljamo u Kristovoj sili i u Njegovoime, bit Êe mnogo korisniji drugim stvorenjima od bilo kojepropovijedi koju bismo mogli izgovoriti. ... Primjer dobro urav-noteæenog i sreenog æivota ima neprocjenjivu vrijednost. ...

Neumjerenost je glavni razlog brojnih neugodnosti u æivo-tu. ... Mi ne govorimo o izostanku umjerenosti kao o neËemu

152

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26176

Black

177

πto je ograniËeno samo na uporabu opojnih piÊa; pojam imamnogo πire znaËenje jer obuhvaÊa i πtetno popuπtanje bilokojem prohtjevu ili strasti. ... Kada bi apetit i strasti bili podvlaπÊu posveÊenog razuma, druπtvo bi bilo sasvim drugaËije.Mnoge stvari koje su obiËno sastavni dio prehrane neprimjere-ne su za hranu; prohtjev za njima nije prirodan, veÊ je razvi-jen. Stimulativna hrana stvara æelju za joπ jaËim stimulansima.

Teπko probavljiva hrana izbacuje cijeli organizam iz nor-male, a posljedica su neprirodne æelje i nenormalni prohtjevi.... Prava umjerenost uËi nas da se potpuno suzdræavamo odsvega πto je πtetno i da se razumno sluæimo samo onim namir-nicama koje su zdrave i hranjive. (Signs of the Times, 20.travnja 1882.)

21. svibnja

Rad je blagoslov

“Evo opaËina sestre tvoje Sodome: gizdavo, u izobiljukruha i bezbriæno æivljaπe ona i kÊeri njezine ...” (Eze-kiel 16,49)

Bog je ljudima dao rad kao blagoslov, da zaokupi njihovum, da ojaËa njihovo tijelo, da razvije njihove sposobnosti.Adam i Eva radili su u Edenskom vrtu i nalazili su u umnoji tjelesnoj aktivnosti najviπe zadovoljstvo svojeg tjelesnog po-stojanja. Kada su bili izgnani iz svojeg prekrasnog doma zbogneposluπnosti i primorani da se bore s tvrdoglavom zemljomne bi li privrijedili svoj svagdaπnji kruh, rad je donosio olak-πanje njihovoj æalosnoj duπi, bio je zaπtita protiv kuπnji.

Razuman rad nenadoknadiv je za sreÊu i blagostanje na-πeg roda. On slabe Ëini jakima, plaπljive hrabrima, siromaπnebogatima i oËajne sretnima. Naπe raznovrsne duænosti pove-zane su s naπim raznovrsnim sposobnostima i Bog oËekujeodgovarajuÊi dobitak od talenata koje je dao svojim slugama.Ne odreuje veliËina talenata koje imamo veliËinu nagrade, veÊnaËin na koji se njima sluæimo — stupanj vjernosti s kojim sute æivotne duænosti obavljene, bez obzira na to jesu li velike ilimale.

153

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26177

Black

178

Lijenost je jedno od najveÊih prokletstava koje nas moæezadesiti, jer porok i zloËin dolaze u njegovoj pratnji. Sotonaleæi u zasjedi ne bi li iznenadio i uniπtio neoprezne, one Ëijamu dokolica pruæa priliku da se priπulja pod nekom primam-ljivom maskom. On nikada nije tako uspjeπan kao kada prilazimuπkarcima i æenama u trenucima njihovog opuπtanja. ...

Bogati Ëesto smatraju da imaju pravo na prvenstvo meusvojim bliænjima, da uæivaju boæansku naklonost. Mnogi sma-traju da su iznad poπtenog rada i gledaju s prijezirom na svojesiromaπnije susjede. Djeca bogatih uËe da se moraju odijevatipomodno, izbjegavati svaki koristan rad i izbjegavati druπtvopripadnika radniËkog sloja ako æele postati dame i gospoda. ...

Takve misli su potpuno suprotne namjeri koju je Bog imaoprilikom stvaranja ljudskog roda. ...

Boæji Sin je cijenio rad. Iako je bio VeliËanstvo Neba, iza-brao je svoj zemaljski dom meu siromaπnima i poniæenima,radio je za svoj kruh svagdaπnji u skromnoj drvodjeljskoj radi-onici svoga pooËima Josipa. ... Put krπÊanskog radnika moæebiti teæak i naporan, ali je Ëastan jer ga vodi stopama Otku-pitelja, a siguran je samo onaj koji ide tim posveÊenim putem.(Signs of the Times, 4. svibnja 1882.)

22. svibnja

OËi Gospodnje su na tebi

“OËi Jahvine gledaju pravedne, uπi mu sluπaju vapajenjihove.” (Psalam 34,16)

©iroko je rasprostranjeno miπljenje da duhovnost i oda-nost Bogu razorno djeluju na zdravlje. Iako je ovaj zakljuËakpotpuno pogreπan, ipak nije bez nekog prividnog temelja. Mnogikoji govore da su krπÊani, uvijek hodaju kao pod nekim obla-kom. Smatraju vrlinom ako se tuæe na potiπtenost duha, velikenevolje i okrutne sukobe.

Meutim, te osobe ne prikazuju biblijsku vjeru u pravomsvjetlu. Strah Gospodnji ne samo da nije nespojiv sa zdravljemi sreÊom, veÊ se nalazi u temeljima svakog pravog blagosta-nja. ...

154

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26178

Black

179

Svijest o tome da Ëini ono πto je pravo, najbolji je lijekËovjeku za oboljelo tijelo i za bolestan duh. Oni koji imaju mirs Bogom, osigurali su najvaæniji uvjet za dobro zdravlje. Go-spodnji blagoslov je æivot onome tko ga prima. ObeÊanje da suGospodnje oËi na nama, da Njegove uπi spremno sluπaju naπemolitve, nepresuπni je izvor zadovoljstva. Znati da imamo sve-znajuÊeg Prijatelja kojemu moæemo povjeriti sve tajne svojeduπe, prednost je koju rijeËi ne mogu opisati.

Potiπtenost i oËaj za koje se misli da dolaze od posluπno-sti Boæjem moralnom Zakonu Ëesto se mogu pripisati upravokrπenju Njegovih fiziËkih zakona. Oni Ëije su moralne sposob-nosti pomraËene bolestima, ne mogu pravilno predstavljatikrπÊanski æivot, pokazivati radost spasenja ili ljepotu svetosti.Oni se odviπe Ëesto nalaze u æaru fanatizma ili u vodama hlad-ne ravnoduπnosti ili tupe potiπtenosti. ...

Duænost je svakog krπÊanina da usko slijedi primjer IsusaKrista — da njeguje mir, nadu i radost, karakteristike koje Êese pokazati u istinski dobrom raspoloæenju i stalnoj vedrini.Tako mogu πiriti svjetlo na sve oko sebe umjesto da bacajumraËnu sjenku obeshrabrenja i tuge. ...

Mnogi neprestano teæe za uzbuenjem i promjenom. Onisu nemirni i nezadovoljni kada nisu obuzeti veseljem, lakoum-noπÊu i traæenjem uæitaka. Takve osobe mogu govoriti o svojojpoboænosti, ali zavaravaju svoju duπu. One nemaju Ëvrstogtemelja u svojim vjerovanjima. Njihov æivot nije sakriven sKristom u Bogu. One u Isusu ne nalaze svoju radost i mir.(Signs of the Times, 15. lipnja 1882.)

23. svibnja

Znanost i objava

“Bezumnik reËe u srcu: ‘Nema Boga.’” (Psalam 14,1)

Ima ljudi koji misle da su otkrili prekrasne stvari u zna-nosti. Oni citiraju miπljenja uËenih ljudi kao nepogreπiva igovore da su zakljuËci znanosti istina koja se ne moæe opo-vrgnuti. A Boæju rijeË, za koju stoji da je svjetiljka nozi umor-nog putnika, ocjenjuju prema tom mjerilu i proglaπavaju nepo-

155

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26179

Black

180

uzdanom. Znanstvena istraæivanja u koja su se te osobe upu-stile pokazala su se kao zamka za njih. Ona su pomraËilanjihov um i oni su skrenuli u sumnjiËavost. Oni su svjesnisvojeg utjecaja i umjesto da gledaju na Izvor svake mudrosti,pobjedonosno se nadimaju povrπnim znanjem koje su stekli.Uzdiæu svoju ljudsku mudrost nasuprot mudrosti velikog imoÊnog Boga i usuuju se uÊi u rat s Njime. Nadahnuta RijeËproglaπava takve ljude “bezumnima”.

Bog je dopustio da se na svijet izlije poplava svjetla putemznanstvenih otkriÊa i umjetnosti, ali kada takozvani znanstve-nici govore i piπu o tim temama s preteæno ljudskog stajaliπta,oni sigurno i neizbjeæno dolaze do pogreπnih zakljuËaka. Naj-veÊi umovi, ako u svojim istraæivanjima nisu voeni BoæjomrijeËju, postaju zbunjeni u svojim pokuπajima da istraæe odnosizmeu znanosti i objave. Stvoritelj i Njegova djela nalaze seizvan podruËja njihovog razumijevanja i buduÊi da nisu spo-sobni nadnaravno protumaËiti prirodnim zakonima, biblijskeËinjenice proglaπavaju nepouzdanim. Onaj tko posumnja u vje-rodostojnost Staroga i Novoga zavjeta poÊi Êe i korak dalje iposumnjati u postojanje Boga, a zatim Êe se, poπto je izgubiooslonac, razbiti o stijene nevjerovanja. Mojsije je pisao podvodstvom Svetoga Duha i pravilna geoloπka teorija nikada neÊesmatrati da je otkrila neπto πto se ne moæe usuglasiti s bib-lijskim navodima. Misao oko koje se mnogi spotiËu, da Bognije stvorio materiju kada je stvarao svijet, ograniËava siluSveca Izraelova.

Kada nisu sposobni spoznati Stvoritelja i Njegova djelasvojim nesavrπenim poznavanjem znanosti, mnogi poËnu sum-njati u Boæje postojanje i pripisuju beskrajnu silu prirodi. ...Biblija se ne smije ocjenjivati ljudskim znanstvenim zamisli-ma, veÊ se znanost treba ocjenjivati prema biblijskim nepo-greπivim mjerilima. (Signs of the Times, 13. oæujka 1884.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26180

Black

181

24. svibnja

Radosna sluæba

“Ali je naπa vruÊa æelja da svaki od vas pokaæe isturevnost da svoju nadu uËini savrπenom do kraja.” (Heb-rejima 6,11)

Gospodin gleda s odobravanjem djela svojih vjernih slugu.... Oduvijek je bila duænost Boæjeg izabranog naroda da radinesebiËno, ali neki zanemaruju djelo koje trebaju obavljati,dok drugi zbog prezaposlenosti ne mogu nadoknaditi njihovepropuste. Kada bi svi radosno obavljali svoj dio posla, dobili bipomoÊ; ali oni koji prigovaraju i gunaju na svakom koraku,neÊe dobiti ni pomoÊ ni nagradu. ...

Bog je bio nezadovoljan sinovima Izraelovim zato πto sugunali protiv Njega i protiv Mojsija, kojega je poslao kao njiho-vog osloboditelja. Na Ëudesan naËin izveo ih je iz egipatskogropstva da bi ih mogao uzdiÊi i oplemeniti da budu na slavuzemlji. Meutim, morali su se suoËiti s teπkoÊama, izdræatiumor i odricanja. Bilo je za njihovo dobro da podnose te te-πkoÊe. Bog ih je izveo iz stanja poniæenosti i pripremao dazauzmu poËasno mjesto meu narodima, da prime vaæan isveti zalog. ...

Oni su zaboravili svoju gorku sluæbu u Egiptu. Zaboravilisu Boæju dobrotu i silu, osobine koje su se oËitovale tijekomnjihovog oslobaanja iz ropstva. Zaboravili su kako su njihovadjeca bila poπteena kada je aneo zatornik prolazio Egiptom.Zaboravili su veliko oËitovanje boæanske snage na Crvenommoru, kada je Gospodin objavio: “Ovdje Êe stati tvoji ponosnivalovi!” i valovi su se spojili tvoreÊi Ëvrst zid. Zaboravili su dasu sigurno proπli putem koji im je bio pripravljen dok suvojske njihovih neprijatelja, koje su krenule za njima, bilepotopljene morskim vodama. ...

Bog nikoga ne optereÊuje tako teπkim teretom da se nasvakom koraku mora tuæiti. Pritisak, a ne stalno kretanje, Ëinida organizam postaje umoran. Stalna briga, a ne posao kojiobavljaju, ubija te ljude. ...

Sluæenje Isusu Kristu donosi mir i zadovoljstvo. Kada sespremao otiÊi od svojih uËenika, na rastanku im je dao ovo

156

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26181

Black

182

obeÊanje: “Ostavljam vam mir; mir, i to svoj, dajem vam. Javam ga ne dajem kakav svijet daje. Neka se ne uznemiruje i neplaπi vaπe srce!” (Ivan 14,27) (Signs of the Times, 12. lipnja1884.)

25. svibnja

Stavi Boga na prvo mjesto

“Bogataπima ovoga svijeta prenesi da ne budu bahati,da ne polaæu nade u nesigurno bogatstvo, nego u Bo-ga, koji nam sve obilno daje na uæivanje.” (1. Timoteju6,17)

Opasno je posveÊivati svoje vrijeme, misli i snagu potraziza svjetovnim dobitkom, Ëak i kada se uspjeh postiæe ustraj-nim naporima jer se time izlaæemo opasnosti da Boga i Nje-govu pravednost stavimo na drugo mjesto. Daleko je bolje æivjetiu siromaπtvu, pretrpjeti razoËaranje, doæivjeti brodolom svihsvojih zemaljskih nada nego ugroziti svoj vjeËni probitak. Mo-gu nam se pruæati laskavi povodi, moæemo pomisliti da ÊemosteÊi bogatstvo i Ëast i tako posvetiti svoje srce i duπu svjetov-nim pothvatima. ...

Novac je postao mjerilo muæevnosti u svijetu, i ljudi seocjenjuju ne po svojem poπtenju, veÊ po veliËini bogatstvakoje imaju. Tako je bilo i u pretpotopno vrijeme. ...

Nemojmo Ëeznuti za bogaÊenjem. Ako vidimo da je siro-maπtvo uvjet da ostanemo u jednostavnoj istini, ostanimo uzistinu i krenimo u æivot. Isus je rekao da “Ëovjek ne æivi samoo kruhu, nego o svakoj rijeËi koja izlazi iz usta Boæjih”. Onikoji su odani svijetu mogu se nasmijati na tu izjavu, ali toipak ostaje savjet vjeËne mudrosti. KrπÊani koji su pozvani usvijet preko svojih poslova, ako budu slijedili Krista, nosit Êesvoj kriæ i suoËavat Êe se s nevoljama u Kristovom duhu. OnineÊe od svijeta naËiniti sebi Boga niti Êe predati svoj um, kostii miπiÊe u sluæbu bogu ovoga svijeta. Oni Êe shvatiti da na njihgleda Nebo i bez obzira na postignute uspjehe, davat Êe slavuBogu. Bog zna, ako mi ne znamo, da Êe proÊi samo joπ neko-liko kratkih godina i zemaljskog blaga viπe neÊe biti. ...

157

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26182

Black

183

Promatranje svijeta koji Êe doÊi uravnoteæuje um tako daono πto se vidi ne postiæe vlast nad sklonostima, koje je uzneizmjernu cijenu otkupio Otkupitelj svijeta. PosredovanjemSvetoga Duha, pred duhovne oËi Ëovjeka izlazi ono πto je ne-vidljivo i vjeËno, u njegovim se mislima pojavljuju prednostivjeËnog, neraspadljivog blaga u svoj svojoj privlaËnosti i ljepo-ti. Na taj naËin mi uËimo gledati ono πto je nevidljivo i vjeËno,spoznavati da Kristovi ukori imaju veÊu vrijednost od riznicaovoga svijeta. (Signs of the Times, 26. lipnja 1893.)

26. svibnja

Æiva crkva

“Nadalje, braÊo, molimo vas i zaklinjemo u GospodinuIsusu da, prema pouci koju ste od nas primili — premakojoj veÊ i æivite — kako vam treba æivjeti i ugaatiBogu, sve viπe napredujete.” (1. Solunjanima 4,1)

Mi Ëeznemo za tim da se u crkvi pokaæe istinski krπÊan-ski karakter; æelimo da se njezini vjernici oslobode nemarnogduha, punog nepoπtovanja; mi iskreno æelimo da oni shvatesvoje visoko zvanje u Kristu Isusu. Neki koji sebe smatrajukrπÊanima nastoje svim svojim snagama æivjeti i djelovati takoda svoju vjeru preporuËe ljudima moralnih vrijednosti i nave-du ih da prihvate istinu. Meutim, ima i mnogo onih koji neosjeÊaju nikakvu odgovornost da bar svoju duπu odræe u Bo-æjoj ljubavi i koji su, umjesto da budu na blagoslov drugimasvojim utjecajem, da budu budni i da se mole, samo teret zaone koji bi æeljeli raditi. ...

Sadaπnje vrijeme zahtijeva muπkarce i æene Ëvrstih moral-nih stavova, muπkarce i æene koje neÊe oblikovati niti pokoritinikakav neposveÊeni utjecaj. Takve osobe Êe imati uspjeha uradu na usavrπavanju krπÊanskog karaktera zahvaljujuÊiKristovoj milosti koja im je dana u obilnoj mjeri. ...

Nitko neÊe uspjeti u Boæjoj sluæbi ako cijelu svoju duπunije unio u rad i ako sve ne smatra gubitkom osim savrπenstvau spoznaji Krista. Oni koji se na bilo koji naËin ustruËavaju,koji ne daju sve πto imaju, ne mogu biti Kristovi uËenici, a joπ

158

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26183

Black

184

manje Njegovi suradnici. Predanost mora biti potpuna. Otac,majka, æena i djeca, kuÊe i zemlja, sve πto Kristov sluga ima,mora biti podloæeno Boæjem pozivu — stavljeno na sveti oltar....

One koji s ozbiljnim istraæivanjem Boæje rijeËi i vatrenimmolitvama traæe vodstvo Njegovog Duha, Bog Êe voditi. Stup odoblaka vodit Êe ih danju, stup od ognja noÊu; sa stalno prisut-nom svijeπÊu o Boæjoj blizini, oni Êe poπtovati Njegov svetiZakon. ...

I zato, kao posebni Boæji narod, uzdignimo mjerila krπ-Êanskog karaktera da ne bismo izgubili nagradu koja Êe bitidodijeljena dobrima i vjernima. ... Mi moramo raditi na svojemspasenju sa strahom i drhtanjem. Upravo Êe oni koji se Ëvrstodræe svoga povjerenja ustrajno do kraja, primiti vijenac be-smrtne slave. ... Jednostavnost, neporoËnost, strpljivost, veli-koduπnost i ljubav trebaju postati karakteristike naπeg isku-stva. (Review and Herald, 3. lipnja 1880.)

27. svibnja

PoËinak u Kristu

“A vama, muËenima, pokoj zajedno s nama.” (2. Solu-njanima 1,7)

Ne smijemo zaboraviti da je Krist put, istina i æivot. Spa-sitelj pun saæaljenja poziva nas da doemo k Njemu. VjerujmorijeËima naπega Gospodina i potrudimo se da put koji vodi kNjemu ne bude tako teæak. Nemojmo putovati tim dragocjenimputem, kojim putuju Gospodnji otkupljenici, s gunanjem, sum-njama, mraËnim predvianjima i negodovanjem kao da smoprisiljeni obaviti neki nemili, teπki zadatak. Kristovi su putoviradosni i na svim Njegovim putovima je mir. Ako smo putuËinili neravnim svojim nogama ili natovarili sebi teπke teretebriga time πto nagomilavamo blago na Zemlji, onda se sadapromijenimo i krenimo putem koji nam je Isus pripremio.

Mi nismo uvijek spremni svoje terete predati Isusu. Po-nekad izlijevamo svoje nevolje u ljudske uπi i govorimo o svo-jim nevoljama onima koji nam ne mogu pomoÊi, dok se isto-

159

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26184

Black

185

dobno ne povjeravamo Isusu koji naπe æalosne putove moæepromijeniti u putove radosti i mira. ...

KratkoÊa vremena posluæila nam je kao poticaj da traæimopravednost i da Krista prihvatimo kao svojeg prijatelja. To nijeneka uzviπena pobuda jer miriπe na sebiËnost. Zar pred oËimamoramo stalno imati uæase Gospodnjeg dana da bismo iz stra-ha bili natjerani na pravilno ponaπanje? Tako ne bi smjelo biti.Isus je privlaËan. On je pun ljubavi, milosti i saæaljenja. Onæeli biti naπ Prijatelj, hoditi s nama svim neravnim putovimau naπem æivotu. ...

Krist svima nama upuÊuje poziv na æivot mira i odmora,na æivot slobode i ljubavi i na bogatu baπtinu u buduÊem bes-mrtnom æivotu. ... Ne smijemo se uplaπiti ako je taj put slobo-de pun sukoba i stradanja. Sloboda koju Êemo uæivati bit Êenam puno dragocjenija zato πto smo prinijeli ærtve da bismo jedobili. Mir koji nadilazi svaki um bit Êe naπa nagrada nakonborbe sa silama tame, oπtrih bitaka protiv sebiËnosti i grijehau nama. ... SuoËeni s kuπnjama mi Êemo se nauËiti Ëvrstini iustrajnosti, i ona neÊe u nama izazvati ni jednu jedinu rijeËprigovora iako smo, moæda, veÊ postali umorni od dobre borbevjere. ...

Mi ne moæemo cijeniti naπeg Otkupitelja u najviπem smi-slu te rijeËi sve dok Ga ne sagledamo oËima vjere kako sespuπta do najveÊih dubina ljudske bijede uzimajuÊi na sebeljudsku narav, kako pati i u patnjama se sluæi svojom boæan-skom snagom da spasi i podigne greπnika do poloæaja svojegprijatelja i suradnika. (Review and Herald, 2. kolovoza 1881.)

28. svibnja

Odreeni da donosimo rod

“Ja sam trs, vi ste mladice. Tko ostaje u meni i ja unjemu, rodi mnogo roda. Jer bez mene ne moæete niπtauËiniti.” (Ivan 15,5)

U planu obnavljanja boæanske slike u Ëovjeku odreeno jeda Sveti Duh djeluje na ljudski um i da kao i Kristova prisut-nost, bude sila koja oblikuje ljudski karakter. Oni koji prima-

160

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26185

Black

186

ju istinu, postaju i primatelji Kristove milosti i posveÊuju svo-je ljudske sposobnosti za rad koji je Krist obavljao — da mu-πkarce i æene uËine Boæjim suradnicima. Da bi postali boæan-ski predstavnici, njihovom je umu morala biti razumljiva bo-æanska istina. ...

Posredovanjem istine karakter se preobraæava i oblikujepo boæanskom uzoru. Petar prikazuje krπÊane kao ljude kojisu oËistili svoju duπu posluπnoπÊu istini i djelovanjem Sve-toga Duha. ...

ZadaÊa je krπÊana da sjaje. Oni koji sebe nazivaju Kristo-vim sljedbenicima, nisu ispunili zahtjeve Evanelja ako ne sluæedrugima. Oni nikada ne smiju zaboraviti da njihovo svjetlomora sjati pred drugima tako da oni, vidjevπi njihova dobradjela, slave Oca koji je na nebesima. Njihov govor treba uvijekbiti ugodan i u skladu s njihovim ispovijedanjem vjere. Njihovrad treba otkrivati Krista svijetu. Isus Krist i to raspeti neiscr-pna je tema njihovih razgovora, tema o kojoj stalno govoreiznoseÊi iz riznice svojega srca dragocjene istine Evanelja.Srce koje je puno blaæene nade u besmrtnost i puno slave, nemoæe πutjeti. Oni koji su svjesni svete Kristove prisutnosti nemogu izgovarati besmislene i isprazne rijeËi jer njihove rijeËitrebaju biti trijezne, miris æivota na æivot. Mi ne smijemo bitikao djeca koju valovi bacaju tamo-amo, veÊ moramo biti usi-dreni u Isusu Kristu, iznositi teme koje imaju veliku vrijed-nost. ... KrπÊani trebaju objavljivati Radosnu vijest o spasenjui nikada se ne smiju umoriti govoreÊi o Boæjoj dobroti. ...

Vi trebate govoriti greπnicima jer znate da samo Bog moæepokrenuti njihovo srce. Nikada ne smijete zaboraviti velikuodgovornost za svaku rijeË koju izgovarate u njihovoj prisut-nosti. Postavite sebi pitanje: Kolikim sam se ljudima obratiosa srcem punim Kristove ljubavi i govorio im o neizrecivomdaru Boæje milosti i Kristove pravednosti? (Review and Her-ald, 12. veljaËe 1895.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26186

Black

187

29. svibnja

Odvojite se od svijeta

“Iz dana u dan mrem.” (1. KorinÊanima 15,31)

Oni koji se zovu Kristovim imenom trebaju predstavljatiKrista kao svoj Uzor i Primjer. Drugima trebaju objavljivatiistinu u njezinoj neporoËnosti i objasniti im kakva je prednosti odgovornost krπÊanskog æivota; to mogu uËiniti samo oniKristovi sljedbenici koji usuglase svoj karakter sa svetim na-Ëelima istine. Nitko od onih koji kaæu da su Boæja djeca nesmije iznevjeravati sveto povjerenje.

Mnogi koji tvrde da su Boæja djeca izgleda da ne razumijuda se njihovo srce mora obnoviti jer svojim æivotom odbacujurijeËi i djela Isusa Krista. Svojim ponaπanjem jasno govore:“Moja je prednost da predstavljam sebe. Bio bih potpunonesretan kad ne bih predstavljao sebe!” To je vrsta religijekoja sada vlada u svijetu, ali koju Nebo ne odobrava. ...

Takozvana znanost, ljudsko umovanje i pjesniπtvo ne mo-gu se smatrati kao da imaju isti autoritet kao i otkrivenje; aliSotona promiπljeno pokuπava ljudskim izrekama, tradicijamai pronalascima pripisati isti autoritet kao i Boæjoj rijeËi i kadato postigne, uzdiÊi ljudske rijeËi na prvo mjesto. ...

Nema nikakve sigurnosti ni za koga meu nama ako sva-koga dana ne stjeËemo novo iskustvo gledajuÊi u Krista, Za-Ëetnika i Dovrπitelja naπe vjere. Iz dana u dan trebamo gledatiu Njega, mijenjati se u Njegovo obliËje. Trebamo pokazivatiboæanske karakteristike i slijediti Isusove stope bez obzirakoliko Êe nas to stajati. Trebamo se prepustiti boæanskomvodstvu traæeÊi savjet Boæje rijeËi, pitajuÊi se svakoga dana:“Je li ovo put Gospodnji?” ... Nikakav nedostatak karakteraneÊe baπtiniti Nebo niti Êe kvariti njegovo savrπenstvo. ...

Ispovijedanje istine nema nikakve vrijednosti ako se duπaËvrsto ne dræi naËela, ako ne uzima i ne primjenjuje bogatuhranu istine i tako postane dionik boæanske naravi. (Reviewand Herald, 20. studenoga 1894.)

161

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26187

Black

188

30. svibnja

Krv na dovratnicima“Onda uzmite kitu izopa, zamoËite je u krv πto je uzdjeli i poπkropite krvlju iz zdjele nadvratnik i obadovratnika.” (Izlazak 12,22)

Upute koje je Mojsije dao o pashalnoj sveËanosti pune suznaËenja i imaju svoju primjenu meu roditeljima i djecomnaπega vremena. ...

Otac treba posvetiti Bogu svakog stanovnika svoga domai obaviti djelo koje je prikazano pashalnom sveËanoπÊu. Opa-sno je ovu sveËanu duænost prepustiti u ruke drugih. Ovuopasnost dobro ilustrira dogaaj u jednoj æidovskoj obitelji uvrijeme Pashe. ...

Postoji legenda prema kojoj je najstarija kÊi u obitelji bilabolesna, ali je bila upoznata s Ëinjenicom da svaka obiteljtreba izabrati janje i njegovom krvlju poπkropiti nadvratnik ioba dovratnika na svojim vratima tako da Gospodin vidi znakkrvi i da ne dopusti anelu zatorniku da ue i ubije prvenca.S velikom je zabrinutoπÊu gledala kako se pribliæava veËerkada je trebao proÊi aneo zatornik. Postala je vrlo nemirna.Pozvala je svojega oca i upitala ga: “Jesi li vrata obiljeæiokrvlju?” On je odgovorio: “Jesam. Zapravo, uredio sam da seto uËini. Nemoj se zabrinjavati, aneo zatornik neÊe uÊi u naπdom!”

Ta noÊ je doπla, a kÊi je stalno pozivala oca i pitala: “Jesili siguran da su vrata obiljeæena krvlju?” Stalno iznova otac juje uvjeravao da se ne treba bojati, da njegovi vjerni sluge neÊezanemariti njegovu naredbu. Kada se ponoÊ pribliæila, Ëuo senjezin glas kako preklinje: “OËe, nisam sigurna! Uzmi me nasvoje ruke i daj mi da sama vidim znak na vratima. Tek tadaÊu se smiriti!”

Otac se pokorio æelji svoje kÊeri, uzeo je na ruke i odniodo vrata, ali nije bilo nikakvog znaka krvi ni na nadvratniku nina dovratnicima. Uæasnut, zadrhtao je kada je shvatio da je injegova kuÊa mogla postati kuÊa æalosti. Vlastitom je rukomuzeo snopiÊ izopa i poπkropio vrata krvlju. Onda je pokazaobolesnom djetetu da je znak na svome mjestu. (Review andHerald, 21. svibnja 1895.)

162

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26188

Black

189

31. svibnja

Ima posla za svakoga

“Prema tome, svaki Êe od nas dati Bogu raËun sam zase.” (Rimljanima 14,12)

Bog je svakom Ëovjeku dao njegov posao. On nije ostavioduhovne probitke crkve potpuno u rukama propovjednika. Nijedobro ni za propovjednika niti za vjernike crkve da propovjed-nik preuzme svu odgovornost za Gospodnje nasljedstvo. Svakivjernik treba obaviti svoj dio da bi se crkva mogla odræati uzdravom stanju. Mi smo svi udovi istoga tijela i svaki ud trebaobaviti svoju ulogu na dobro svih ostalih. Nemaju svi udoviistu sluæbu. Kao πto i udovi naπeg fiziËkog tijela stoje podupravom glave, tako se i udovi naπeg duhovnog tijela morajupodloæiti uputama Krista kao æive Glave cijele Crkve. ...

Propovjednik i vjernici crkve trebaju se sjediniti kao jed-na cjelina u radu na izgradnji i blagostanju crkve. Svaki poje-dinac koji je pravi vojnik u Gospodnjoj vojsci treba biti iskre-ni, ozbiljni i uspjeπni radnik koji radi na unapreenju interesaKristovog kraljevstva. ...

Mnogim je vjernicima uskraÊeno iskustvo koje su trebalisteÊi samo zato πto je prevladalo miπljenje da propovjedniktreba obavljati sav posao i nositi sve terete. Ili su tereti bilinatovareni na propovjednika, ili je on sam preuzeo sve duæno-sti koje su trebali obavljati vjernici crkve. Propovjednici treba-ju ukazati povjerenje sluæbenicima i vjernicima crkve i nauËitiih kako da rade za UËitelja. Tako propovjednik ne bi morao sveposlove obavljati sam, a crkva bi u isto vrijeme dobila mnogoveÊe blagoslove nego kada bi on pokuπao sve poslove obavljatisam i tako liπiti vjernike crkve sudjelovanja u poslu koji jeGospodin odredio da oni obavljaju. ...

Teret crkvenog rada treba biti podijeljen meu vjernicimacrkve tako da svaki od njih postane radnik za Gospodina. Imamnogo neiskoriπtenih snaga u naπim crkvama. ... Mnogi imajuspremne ruke i srce, ali su bili obeshrabreni u nastojanju dasvoju energiju uloæe u rad. ... Mudrost da se prilagodimo odre-enoj okolnosti, snaga da djelujemo na vrijeme u æurnim slu-Ëajevima, sve to stjeËe se uporabom talenata koje nam je Go-

163

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26189

Black

190

spodin dao i stjecanjem iskustava u osobnom radu. (Reviewand Herald, 9. srpnja 1895.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26190

Black

191

LIPANJ1. lipnja

Isus je Bog“I RijeË tijelom postala i nastanila se meu nama. I mismo promatrali slavu njegovu, slavu koju ima kao Je-dinoroenac od Oca — pun milosti i istine.” (Ivan 1,14)

Krist je doπao na svijet da pokaæe karakter svojega Oca iotkupi greπni rod. Otkupitelj svijeta bio je jednak Bogu. Nje-gov autoritet bio je autoritet Boga. Izjavio je da ne postojiodvojeno od Oca. Autoritet kojim je govorio i Ëinio Ëuda bio jeizriËito Njegov, ali nas uvjerava da su On i Njegov Otac jedno....

Kao zakonodavac, Isus se sluæio Boæjim autoritetom; Nje-gove zapovijedi i odluke bile su poduprte suverenitetom vjeË-nog prijestolja. OËeva slava otkrivala se u Sinu; Krist je poka-zao OËev karakter. Bio je savrπeno povezan s Ocem ... tako daje onaj koji je vidio Sina vidio i Oca. Njegov glas bio je Boæjiglas. ...

Æidovi su pogreπno procijenili Krista zato πto se nije stalnobavio Zakonom napisanim na kamenim ploËama. On je pozi-vao muπkarce i æene da uËe od Njega jer je On predstavnikBoæjeg zakona. ... Znao je da nitko ne moæe ukazati ni nakakvu manu u Njegovom karakteru ili ponaπanju. Kakvu jesilu Njegova neokaljana neporoËnost davala Njegovim pouka-ma, kakvu snagu Njegovim ukorima, kakav autoritet Njegovimzapovijedima! Istina nikada nije sahnula na Njegovim usnama,nikada nije gubila od svoje svetosti zato πto je bila prikazanau boæanskom karakteru svojeg Zastupnika. ...

Kada je govorio, Isus to nije Ëinio s oklijevanjem i ne-sigurnoπÊu, ponavljajuÊi rijeËi i fraze. Istina je silazila s Nje-govim usana odjevena u novo i zanimljivo ruho koje joj jedavalo svjeæinu novog otkrivenja. Njegov se glas nikada nijedizao do neke neprirodne visine, Njegove su rijeËi dolazile sasigurnoπÊu i ozbiljnoπÊu u skladu s vaænoπÊu i znaËajnimposljedicama koje su proizlazile iz njihovog prihvaÊanja iliodbacivanja. Kada su se ljudi protivili Njegovom nauku, On ga

164

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26191

Black

192

je branio s takvom revnoπÊu i uvjerenjem da je osvjedoËivaosvoje sluπatelje da je spreman i umrijeti da bi potkrijepio au-toritet svojeg nauka.

Isus je bio svjetlo svijeta. On je doπao od Boga s porukomnade i spasenja greπnim Adamovim potomcima. Muπkarcima iæenama koji su Ga bili spremni prihvatiti kao svojeg Spasi-telja, obeÊavao je da Êe u Njima obnoviti Boæju sliku i da Êeotkupiti sve πto je bilo izgubljeno zbog grijeha. Prikazao im jeistinu bez ijedne utkane niti zablude. (Review and Herald, 7.lipnja 1890.)

2. lipnja

Neprijateljstvo, dar od Boga

“Neprijateljstvo ja zameÊem izmeu tebe i æene, izmeuroda tvojeg i roda njezina: on Êe ti glavu satirati, a tiÊeπ mu vrebati petu.” (Postanak 3,15)

U ovom prvom proroËanstvu u Bibliji ukazuje se na ot-kupljenje. Iako je taj dio reËenice bio upuÊen zmiji, bio jeizgovoren glasom koji je dopirao do naπih praroditelja i zatose morao smatrati obeÊanjem. Dok je s jedne strane objavlji-vao rat izmeu Sotone i ljudskog roda, s druge je strane najav-ljivao da Êe sila velikog protivnika konaËno biti slomljena.

Adam i Eva stajali su kao zloËinci pred svojim BogomoËekujuÊi presudu koju je zahtijevao prekrπaj. Meutim, prijenego πto su Ëuli o trnju i korovu, æalostima i brigama koje Êebiti njihov dio, o prahu u koji Êe se vratiti, sluπali su rijeËikoje su ih nadahnjivale nadom. Iako moraju stradati od silesvoga protivnika, mogu gledati u buduÊnost prema konaËnojpobjedi.

Bog je izjavio: “Neprijateljstvo ja zameÊem!” Ovo je nepri-jateljstvo zametnuto na nadnaravni naËin i ne moæe se odræa-vati prirodnim putem. Kada su Adam i Eva sagrijeπili, njihovanarav je postala zla i oni su bili u skladu, a ne u sukobu, saSotonom. Oholi uzurpator, poπto je uspio zavesti naπe praro-ditelje kao πto je zaveo i anele, raËunao je na njihovu vjer-nost i suradnju u svim svojim pothvatima protiv vladavine Ne-

165

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26192

Black

193

ba. Nije bilo nikakvog neprijateljstva izmeu njega i palihanela. Bez obzira na sve nesuglasice meu njima, svi su bilijedinstveni i vezani ËeliËnim vezama u svojem protivljenju imrænji protiv Boga. Meutim, kada je Sotona Ëuo da Êe æeninPotomak stati na glavu zmiji, znao je, iako je uspio izopaËitiljudsku narav i izjednaËiti je sa svojom, da Êe Bog na nekitajanstveni naËin obnoviti u ljudima njihovu izgubljenu snagui osposobiti ih da se odupru svojem porobljivaËu i da ga pobi-jede.

Samo je milost koju je Krist usadio u ljudsku duπu spo-sobna zametnuti neprijateljstvo protiv Sotone. Bez te milostimi bismo ostali Sotonini zarobljenici, sluge koji uvijek sprem-no sluπaju njegove naloge. Novo naËelo u duπi stvara sukobtamo gdje je prije vladao mir. Snaga koju Krist usauje ospo-sobljava nas da se odupremo tiraniji uzurpatora. Kada godmuπkarci i æene preziru grijeh umjesto da ga vole, kada seodupiru strastima koje su njima vladale i pobjeuju ih, vidi sedjelovanje nebeskih naËela. (Review and Herald, 18. srpnja1882.)

3. lipnja

Iskusiti oprost

“Tko je Bog kao ti koji praπta krivnju, koji grijeh opra-πta i prelazi preko prekrπaja Ostatka baπtine svoje,koji ne ustraje dovijeka u svome gnjevu, nego uæiva upomilovanju?” (Mihej 7,18)

Nama je potrebna veÊa vjera u Isusa Krista. Mi je moramounijeti u svoj svakidaπnji æivot. Onda Êemo imati mir i radost,i na temelju osobnog iskustva spoznat Êemo znaËenje Njego-vih rijeËi: “Ostat Êete u mojoj ljubavi ako budete vrπili mojezapovijedi, kao πto sam i ja vrπio zapovijedi Oca svog te osta-jem u njegovoj ljubavi.” (Ivan 15,10) Naπa vjera mora se uhva-titi za obeÊanje da Êemo ostati u Isusovoj ljubavi. ...

Ukazane su nam dragocjene prilike i prednosti da budemosvjetlo i blagoslov drugima jaËajuÊi njihovu vjeru, hrabreÊi ihpreko nebeske sunËeve svjetlosti u naπoj duπi. Mi moæemo za

166

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26193

Black

194

svoju korist prikupljati dragocjene zrake radosne nade, mira iobilja radosti i tako pomoÊi svakome s kim se druæimo. Umje-sto da potiËemo nevjerovanje i sumnju, mi Êemo nadahnjivatinadom.

Prednost je onih koji steknu iskustvo u vjeri da samispoznaju da se oprost moæe dobiti za svaki grijeh. Bog nam jedao svoju rijeË da Êe nam, ako priznamo svoje grijehe, opro-stiti ono πto smo uËinili i oËistiti nas od svakog bezakonja.Odbacite svako nevjerovanje! Odbacite sumnju da se ta obeÊa-nja ne odnose na vas. Ona se odnose na svakog pokajanogprijestupnika; svojom sumnjom samo sramotite Boga. Nekaoni koji su ispunjeni sumnjom potpuno povjeruju u IsusoverijeËi, i radovat Êe se u blaæenstvu svjetla. ...

Mi dræimo Spasitelja predaleko od svojeg svakidaπnjeg æi-vota. Trebali bismo æeljeti da bude s nama kao naπ poËasni,povjerljivi prijatelj. Trebali bismo od Njega traæiti savjet u sve-mu. Trebali bismo Mu povjeriti svaku svoju nevolju i takostjecati snagu kad se suoËimo s kuπnjom. ...

©to bismo joπ mogli traæiti od Boga πto nam veÊ nije dao?O ljubavi, beskrajna ljubavi naπega dragoga Gospodina koji jepostao naπa ærtva! Kakva bi radost morala ispunjavati srcesvakog krπÊanina, kakvi bi se izrazi zahvalnosti morali Ëuti snjihovih usana πto nam je Kristovom krvlju omoguÊeno dasteknemo Boæju ljubav, da budemo jedno s Njime. ... VjerujuÊiu Sina, bit Êemo posluπni svim OËevim zapovijedima i dobitiæivot u Isusu Kristu. ...

Krist je naπa nada i naπe utoËiπte. Njegova se pravednosturaËunava samo posluπnima. Prihvatimo je vjerom tako da Otacu nama ne pronae nijedan grijeh. ... (Review and Herald, 21.rujna 1886.)

4. lipnja

Jaki u Kristu

“Neka vam dadne, prema bogatstvu svoje slave, da seojaËate u snazi po njegovu Duhu u nutarnjega Ëovje-ka.” (Efeæanima 3,16)

167

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26194

Black

195

Naπ Spasitelj je prikazao svoje zahtjeve kao jaram, a krπ-Êanski æivot kao noπenje tereta. Ali usporeujuÊi sve to sokrutnom silom Sotone i tereta koji nam nameÊe grijeh, Onizjavljuje: “Jer jaram je moj sladak, a moje breme lako!”

Kada pokuπavamo æivjeti krπÊanskim æivotom, nositi odgo-vornosti i obavljati njegove duænosti bez Krista kao svojegpomoÊnika, onda nas jaram tiπti i teret postaje neizdræivo te-æak. Meutim, Isus ne æeli da to Ëinimo. On poziva umorne inatovarene: “Doite k meni ... i ja Êu vas okrijepiti!” “UËite odmene, jer sam krotka i ponizna srca. Tako Êete naÊi pokojsvojim duπama.” Ovdje nam je otkrivena tajna tog odmora kojiKrist obeÊava. Trebamo imati Njegovu krotkost duha i naÊiÊemo mir u Njemu.

Mnogi tvrde da su doπli Kristu iako i dalje ustrajavaju nasvojim putovima koji su sliËni bolnome jarmu. SebiËnost, lju-bav prema svijetu ili neki drugi omiljeni grijesi uniπtavaju nji-hov mir i radost. Dragi moji krπÊani ... imajte na umu da senalazite u Kristovoj sluæbi. Bez obzira na to kakav je vaπ teretili kriæ, ponesite ga u Kristovo ime; nosite ga u Njegovoj snazi!On je objavio da je naπ jaram blag i teret lak, i ja Mu vjerujem!Ja sam iskusila istinitost Njegovih rijeËi!

Oni koji su nemirni, nestrpljivi i nezadovoljni pod teretombriga i odgovornosti, pokuπavaju nositi svoj teret bez IsusovepomoÊi. Kada bi On bio kraj njih, sunËevo svjetlo Njegoveprisutnosti rastjeralo bi svaki oblak, pomoÊ Njegove ruke olak-πala bi svaki teret. ...

Mi se optereÊujemo nepotrebnim brigama i tjeskobom, na-tovarujemo na sebe teπke terete samo zato πto ne æelimo uËitiod Isusa. ... Kristovi pravi sljedbenici razlikuju se od svijeta urijeËima, u djelima i u ponaπanju. O, zaπto sva Njegova tako-zvana djeca ne bi potpuno poπla za Njime! Zaπto bi bilo tkonosio teret koji mu Krist nije natovario? ...

U svakom djelu u æivotu krπÊani moraju predstavljati Kri-sta — moraju se truditi da sluæenje Njemu izgleda privlaËno.... Neka se vrline Duha pokaæu u ljubaznosti, krotkosti, strp-ljenju, vedrini i ljubavi. ...

Ljubav prema Kristu Êe se vidjeti, ona Êe se osjetiti. Onase ne moæe sakriti. Ona πiri Ëudesnu snagu. Ona Ëini da pla-πljiv postane hrabar, trom marljiv, neznalica mudar. ... Ljubav

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26195

Black

196

prema Kristu neÊe obeshrabriti nevolje niti Êe je prigovoriskrenuti s puta duænosti. (Review and Herald, 29. studenoga1887.)

5. lipnja

Ugodne misli

“Pjevat Êu Jahvi dokle god æivim, svirat Êu Bogu svomedokle god me bude. Bilo mu milo pjevanje moje! Ja Êuse radovati u Jahvi.” (Psalam 104,33.34)

Ako se um oblikuje prema onome s Ëime se najËeπÊesusreÊe, onda Êe nas navika da mislimo na Isusa i govorimoo Njemu osposobiti da postanemo sliËni Njemu po duhu i ka-rakteru. Onda Êemo odraæavati Njegov lik u onome πto je veli-ko, neporoËno i duhovno. Onda Êemo imati Kristov um i On Êenas slati u svijet kao svoje duhovne predstavnike. ...

Sunce koje sja na nebu πalje svoje blistave zrake na sveputove i staze æivota. Ono ima dovoljno svjetla za tisuÊe svje-tova sliËnih naπemu. Isto je tako i sa Suncem Pravednosti.Njegove blistave zrake zdravlja i radosti i viπe su nego dovoljneda spase naπ mali svijet, one su uspjeπne u uspostavljanjusigurnosti u svakom stvorenome svijetu. ...

Rast u spoznaji Kristovog karaktera posveÊuje duπu. Pre-poznati i prihvatiti prekrasno djelo pomirenja preobraæava sveone koji razmiπljaju o planu spasenja. GledajuÊi Krista, oni semijenjaju u isto obliËje, iz slave u slavu, kao od GospodnjegaDuha. Gledanje na Krista postaje proces koji nas oplemenjujei osposobljava da stvarno postanemo krπÊani. ...

Kakva vjera pobjeuje svijet? To je ona vjera koja prihvaÊaKrista kao naπeg Spasitelja — ona vjera koja se, shvaÊajuÊisvoju bespomoÊnost, svoju krajnju nemoÊ da spasi sama se-be, hvata za PomoÊnika koji je moÊan da nas spasi kao naπajedina nada! To je vjera koja se neÊe obeshrabriti, koja ËujeKristov glas kako govori: “Radujte se! Ja sam nadvladao svijeti moja boæanska snaga stoji vam na raspolaganju!” To je vjerakoja Ga Ëuje kako govori: “I gle, ja sam s vama u sve dane dosvrπetka svijeta!”

168

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26196

Black

197

Svaka duπa mora shvatiti da je Krist naπ Spasitelj; ondaÊe se u naπem krπÊanskom æivotu pokazati ljubav, gorljivost iËvrstina. ...

Krista nikada ne smijemo gubiti iz svojih misli. ... Onrastjeruje sve naπe sumnje, On je srediπte svih naπih nada!Kako je dragocjena misao da moæemo postati dionici boæan-ske naravi u kojoj moæemo pobijediti kao πto je Krist pobije-dio. ... On je melodija naπih pjesama, sjenka velike stijene uumornoj zemlji. On je æiva voda æednoj duπi. On je naπe utoËi-πte u oluji. On je naπa pravednost, naπe posveÊenje, naπe ot-kupljenje. (Review and Herald, 26. kolovoza 1890.)

6. lipnja

Danaπnja zadaÊa

“OËe, htio bih da oni koje si mi dao budu gdje sam ja,zajedno sa mnom, da promatraju slavu koju si mi dao,jer si me ljubio prije postanka svijeta.” (Ivan 17,24)

Krist je imao beskrajnu mudrost, ali je ipak smatrao da jenajbolje primiti Judu iako je znao nesavrπenstvo njegovog ka-raktera. Ivan nije bio savrπen; Petar se odrekao svojega Gos-podina; ali je upravo od takvih ljudi bila sastavljena prva krπ-Êanska Crkva. Isus ih je prihvatio da bi od Njega mogli nauËitiod Ëega se sastoji savrπeni krπÊanski karakter. ZadaÊa je sva-kog krπÊanina da prouËava karakter Isusa Krista. Pouke kojeje Isus davao svojim uËenicima nisu uvijek bile u skladu snjihovim umovanjem. ... Otkupitelj svijeta uvijek je um usmje-ravao sa zemaljskoga prema nebeskome. Krist je stalno uËiosvoje uËenike, i Njegove svete pouke utjecale su na oblikova-nje njihovog karaktera. Jedino Juda nije odgovorio na boæan-sko prosvjetljenje. Prema vanjskim mjerilima on je bio pra-vedan, ali je ipak njegovao sklonost k optuæivanju i osuiva-nju drugih. ...

Juda je bio sebiËan, lakom i lopov, a ipak je ubrojen meuuËenike. Nije imao karakter jer nije proveo u djelo IsusoverijeËi. Skupio je snagu i odupro se utjecaju istine; kritizirajuÊii osuujuÊi druge, zanemario je svoju duπu, njegovao je i jaËao

169

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26197

Black

198

svoje uroene zle karakterne osobine dok nije toliko otvrdnuoda je prodao svojega Gospodina za trideset srebrnika. ...

O, pokrenimo svoje duπe da gledaju na Isusa. Kaæite svi-ma kako je opasno ugroziti vjeËno zdravlje svoje duπe gleda-juÊi bolesne duπe svojih bliænjih, razgovarajuÊi o nedostacimakaraktera onih koji tvrde da ispovijedaju Isusovo ime. Duπa nepostaje sliËnija Isusu time πto promatra zlo, veÊ postaje sliË-nija zlu koje promatra. ...

Imajmo na umu da se naπ Veliki sveÊenik moli pred pri-jestoljem milosti za svoj otkupljeni narod. On dovijeka æivi damoæe posredovati za nas. ... Isusova krv posreduje uspjeπno isnaæno za one koji su skrenuli s puta istine, za one koji subuntovni, za one koji grijeπe protiv velikog svjetla i ljubavi. ...On neÊe zaboraviti svoju Crkvu u svijetu punom kuπnji. (Re-view and Herald, 15. kolovoza 1893.)

7. lipnja

Spori da uËe

“U njoj bijaπe Æivot i Æivot bijaπe svjetlo ljudima. ISvjetlo svijetli u tami, i tama ga ne obuze.” (Ivan 1,4.5)

Krist je bio temelj cjelokupnog sustava hebrejskog bo-gosluæja, a u njemu se prikazivala æiva stvarnost — oËitovanjeBoga u Kristu. Preko sustava ærtava svi su mogli vidjeti Kristai gledati u buduÊnost prema svojem boæanskom Spasitelju.Meutim, kada je On stao pred njih otkrivajuÊi im nevidljivogBoga — jer je u Njemu æivjela “sva punina boæanstva” (Kolo-πanima 2,9) — nisu bili sposobni prepoznati Njegov boæanskikarakter zbog svojeg nedostatka duhovnosti. Njihovi prorocinajavili su ga kao Izbavitelja. ... Ali iako su Njegov karakter iposlanje bili tako jasno opisani, iako je doπao k svojima, oniGa nisu primili. Ponekad je Njegovo boæanstvo zasjalo prekoNjegove ljudske naravi — slava bi zablistala kroz masku tijelai izazivala izraze oboæavanja Njegovih uËenika. Ali sve dokIsus nije uzaπao k svojem Ocu, sve dok se Sveti Duh nijespustio, uËenici nisu mogli u punoj mjeri shvatiti i cijenitikarakter i poslanje Isusa Krista. Nakon krπtenja Svetim Du-

170

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26198

Black

199

hom poËeli su shvaÊati da su bili u neposrednoj prisutnostiGospodina æivota i slave. I kada im je Sveti Duh dozivao usjeÊanje izreke Isusa Krista, oni su poËeli razumijevati pro-roËanstva, shvaÊati silna Ëuda koja je On Ëinio. ... Oni suizgledali sebi puno manje vaæni kada su shvatili Ëinjenicu daje Krist bio meu njima. Neumorno su ponavljali svaku temukoju su zapazili u vezi s Isusovim rijeËima i djelima. »esto suosjeÊali duboko kajanje zbog svoje nerazumnosti i nevjerova-nja i pogreπnog razumijevanja dok su se prisjeÊali Njegovihpouka koje su samo maglovito shvatili dok ih je izgovarao unjihovoj prisutnosti i koje su im sada izgledale kao novo ot-krivenje. Biblija je postala nova knjiga za njih. ...

UËenici su se sjetili da je Isus rekao: “Posveti ih istinom;tvoja je rijeË istina!” RijeË je trebala biti njihov vodiË i puto-kaz. I dok su istraæivali Mojsija i proroke koji su svjedoËili oKristu, bili su dovedeni u zajedniπtvo s Boæanstvom i ponovnouËili o svojem velikom UËitelju koji se uznio na Nebo da dovrπidjelo koje je zapoËeo na Zemlji. (Review and Herald, 23. trav-nja 1895.)

8. lipnja

Veliki izvor istine

“... i uËite od mene, jer sam krotka i ponizna srca.Tako Êete naÊi pokoj svojim duπama.” (Matej 11,29)

Krist je zaËetnik svake istine. Svaka blistava zamisao,svaka mudra ideja, svaka ljudska sposobnost i talent, sve je todar od Krista. On nije pozajmio nijednu novu ideju od ljudskogroda jer je u Njemu zaËetak svega. Meutim, kada je doπao naZemlju, zatekao je sjajne dragulje istine koje je povjerio ljud-skom rodu kako se jedva naziru pod naslagama praznovjerjai predaja. Istine od najveÊeg znaËenja bile su stavljene u okvirzablude da bi posluæile ciljevima velikog varalice. Ljudska mi-πljenja, najpopularnija stajaliπta ljudi bila su uglaËana da iz-gledaju kao istina i prikazivana kao istinski dragulji Neba,dostojni pozornosti i poπtovanja. Meutim, Krist je ukloniopogreπne teorije svake vrste. Nitko osim Otkupitelja svijeta

171

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26199

Black

200

nema snagu prikazati istinu u njezinoj iskonskoj neporoËno-sti, oËiπÊenu od zabluda koje je Sotona unio da sakrije njezi-nu nebesku ljepotu.

Neke od istina koje je Krist izgovorio bile su poznate na-rodu. Ljudi su ih sluπali s usana sveÊenika, glavara i uËenihljudi; ali usprkos svemu, to su bile Kristove misli. On ih jepovjerio vjernim ljudima kao svoj zalog da ih prenesu svijetu.U svakoj prigodi On je objavljivao odreenu istinu koju je sma-trao prikladnom za potrebe svojih sluπatelja, bez obzira na toje li veÊ bila poznata ili nije.

Kristova je zadaÊa bila da istinu koja je narodu bila po-trebna odvoji od zablude i iznese bez praznovjernih naslagasvijeta, da bi je narod mogao prihvatiti sa svim njezinim istin-skim i vjeËnim vrijednostima. On je razgonio maglu sumnje dabi se istina mogla pokazati, slao je jasne zrake svjetla u tamuljudskih srca. Objavljivao je istinu kao jasnu suprotnost za-bludi kako bi se pred ljudima mogla pojaviti kao istina. Me-utim, kako su rijetki bili oni koji su cijenili vrijednost Kri-stovog rada! Kako je i u naπe dane malo onih koji imaju jasnorazumijevanje dragocjenih pouka koje je On upuÊivao svojimuËenicima!

On je dokazao da je Put, Istina i Æivot. Nastojao je odvojitiljude od prolaznih zadovoljstava ovog æivota i usmjeriti ih pre-ma nevidljivim i vjeËnim stvarnostima. PrihvaÊanje nebeskihstvarnosti ne onesposobljava muπkarce i æene za duænosti ovogaæivota, veÊ ih umjesto toga Ëini joπ uspjeπnijima i vjernijima.(Review and Herald, 7. sijeËnja 1890.)

9. lipnja

»iπÊenje hrama

“‘KuÊa moja neka kuÊa molitve bude’, a vi je pretvori-ste u razbojniËku πpilju.” (Luka 19,46)

©to je izazvalo Kristovo negodovanje kada je uπao u pre-dvorje Hrama? Njegovo je oko preπlo preko prizora i On je unjemu vidio nepoπtovanje Boga i tlaËenje naroda. Sluπao jemukanje volova, blejanje ovaca i cjenkanje izmeu onih koji

172

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26200

Black

201

su prodavali i onih koji su kupovali. U predvorju Boæjeg HramaËak su i sami sveÊenici i glavari sudjelovali u trgovini. ... Kadaje njihova pozornost bila privuËena Njemu, nisu mogli skinutipogled s Njegovog lica jer je u Njegovom izrazu bilo neπto πtoih je nagonilo na strahopoπtovanje i Ëinilo da osjete strah. Tkoje On? Skromni Galilejac, sin drvodjelje, koji je radio zajednosa svojim ocem, ali dok su gledali prema Njemu, osjeÊali su sekao da stoje pred sucem. ...

Krist je vidio siromaπne, nevoljne i jadne u nedoumici izabuni jer nisu imali dovoljno sredstava da kupe makar samogoluba za ærtvu. Slijepi, hromi, gluhi i jadni, patili su i bilioËajni jer su æeljeli prinijeti ærtvu za svoje grijehe, ali su cije-ne bile tako visoke da ih nisu mogli priuπtiti. Izgledalo je kaoda za njih nema nikakve moguÊnosti da dobiju oprost grijeha....

Kada je Krist istjerao one koji su prodavali golubove, re-kao je: “Uzmite sve to!” Zaπto nije istjerao i golubove kada jeistjerao volove i ovce? Zato πto su to bile jedine ærtve siroma-ha! On je znao njihove potrebe i kada su trgovci bili istjeraniiz Hrama, napaÊeni i jadni ostali su u predvorju. ...

Meutim, kada su se sveÊenici i glavari oporavili od stra-ha, rekli su: “Vratit Êemo se, izazvat Êemo Ga i upitati kojomse vlaπÊu usudio nas istjerati iz Hrama?”

Meutim, kakav ih je prizor doËekao kada su ponovnostupili u hramsko predvorje? Krist je sluæio siromaπnima, na-paÊenima i jadnima. ... On je napaÊenima davao njeænu utjehu.Uzimao je maliπane u svoje naruËje i oslobaao ih od bolestii patnji. VraÊao je vid slijepima, sluh gluhima, zdravlje bole-snima i utjehu jadnima. ...

On je kao Mesija obavljao upravo ono djelo koje su proro-Ëanstva za Njega najavljivala. (Review and Herald, 27. kolovo-za 1895.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26201

Black

202

10. lipnja

Isus te voli

“Ali Bog pokaza svoju ljubav prema nama time πto jeKrist, dok smo joπ bili greπnici, umro za nas.” (Rimlja-nima 5,8)

Volim govoriti o Isusu i o Njegovoj neusporedivoj ljubavi.Ne gajim nikakvu sumnju u Boæju ljubav. Znam da moæe pot-puno spasiti one koji dolaze k Njemu. Njegova dragocjena lju-bav za mene je stvarnost i sumnje koje izraæavaju oni koji nepoznaju Gospodina Isusa Krista nemaju nikakvog utjecaja namene. ... Prihvatite Isusa kao svojeg Spasitelja! Doite k Nje-mu onakvi kakvi ste, predajte se Njemu, uhvatite se æivomvjerom za Njegova obeÊanja i On Êe vam biti sve πto æelite. ...

Oni koji svoje srce predaju Isusu, naÊi Êe odmor u Njego-voj ljubavi. Mi imamo jamstvo veliËine Njegove ljubavi u Nje-govim stradanjima i smrti. ... Isus je pretrpio takvu agoniju ...zato πto je postao zamjena i jamstvo greπnika. On sam jepodnio zakonsku kaznu koju su zasluæili greπnici da bi onimogli ... dobiti joπ jednu priliku da pokaæu svoju odanost Bo-gu. ...

Postoje samo dvije vrste ljudi u cijelom svemiru — onikoji vjeruju u Krista, oni Ëija ih vjera navodi da dræe Boæjezapovijedi, i oni koji ne vjeruju u Njega i koji su Mu neposlu-πni. ...

Vi imate dovoljno razloga vjerovati da vas On moæe i æelispasiti. Zaπto? Zato πto ste bez krivnje? Ne! VeÊ zato πto stegreπnici, a Isus kaæe: “Ja nisam doπao da pozovem na obraÊe-nje pravednike, nego greπnike!” Poziv je upuÊen vama, i kadavam Sotona govori da nema nikakve nade, recite mu da viznate da ona postoji jer je “Bog tako ljubio svijet da je dao isvoga jedinoroenoga Sina da ne pogine ni jedan koji u njvjeruje, veÊ da ima æivot vjeËni!” ...

Ruka koja je bila prikovana na kriæ radi vas, pruæena je davas spasi. Vjerujte da Êe Isus Ëuti vaπe priznanje, prihvatitivaπe zahtjeve, oprostiti vaπe grijehe i uËiniti vas pripadnicimakraljevske obitelji. Vama je potrebna nada koju vam Isus dajeda bi vas razvedrila u svim okolnostima. ...

173

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26202

Black

203

Oni koji prihvate istinu, ustanovit Êe da je nestalo njihoveljubavi prema onome πto je na svijetu. Oni vide nadmoÊnuslavu onoga πto je nebesko i cijene savrπenstvo svega πto seodnosi na vjeËni æivot. Oni su oËarani onim πto je nevidljivoi vjeËno. Oni se prestaju hvatati za ono πto je zemaljsko, us-mjeravaju svoje oËi s divljenjem prema nevidljivim ljepotamanebeskog svijeta. ShvaÊaju da su im njihove nevolje donijeleod svega vredniju slavu, i u usporedbi s bogatstvom smatrajuda su nevolje koje upravo trpe samo za tren. (Review andHerald, 23. lipnja 1896.)

11. lipnja

Isus — ispunjenje proroËanstava

“Jer kad biste vjerovali Mojsiju, vjerovali biste i meni.On je naime o meni pisao.” (Ivan 5,46.47)

Isus je govorio sa sigurnoπÊu i pokazivao dubinu znanjakoja je daleko nadmaπivala znanje najuËenijih knjiæevnika irabina. Bilo je oËigledno da temeljito poznaje starozavjetnespise i da objavljuje istinu nepomijeπanu s ljudskim izjavamai izrekama. Stara istina padala je na njihove uπi kao novootkrivenje. ...

Isus je propovijedao svoje pouke narodu, ali se nije po-stavljao visoko i autoritativno. On je doπao spasiti izgubljenisvijet, pa su Njegove rijeËi i djela i Njegov cjelokupni æivot uljudskom obliku trebali svjedoËiti o Njegovom boæanstvu. Onje svojim dostojanstvom, svojim æivotom i svojim ponaπanjempotvrdio narodu da Ëini Boæja djela. Ljudima je prepustio dasami donose zakljuËke o Njegovim zahtjevima dok im je tuma-Ëio proroËanstva koja su se odnosila na Njega. UpuÊivao ih jeda prouËavaju Pisma jer je bilo bitno da pravilno protumaËeposlanje i djelo Boæjega Sina. Isticao je pred njima Ëinjenicuda ispunjava proroËanstva koja su objavili sveti Boæji ljudipokrenuti Svetim Duhom. Otvoreno je rekao da oni govore oNjemu i Ëinio da blistave zrake svjetla proroËanstava obasjajuNjegove rijeËi i djela. ... On se u svojoj sluæbi kao UËiteljrazlikovao od svih ostalih. On sam je nadahnuo proroke da

174

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26203

Black

204

piπu o Njemu. Njegovo æivotno djelo bilo je planirano na vjeË-nom nebeskom vijeÊu prije osnivanja svijeta. ... Njegov æivotbio je svjetlo svijetu i On je pred ljudima iznosio na vidjelosvoj æivot da bi se njihova vjera mogla uhvatiti za Njega i dabi tako mogli postati jedno s Njime.

Iako je objavljivao beskrajnu istinu, ostavio je neizreËe-nim mnogo toga πto je mogao reÊi, jer ni sami Njegovi uËenicinisu bili sposobni shvatiti Njegove rijeËi. Rekao je: “Joπ vammnogo imam kazati, ali sada ne moæete nositi!” Osnovna mi-sao Njegovog nauka bila je posluπnost Boæjim zapovijedima,πto je trebalo dovesti do preobraæaja karaktera i moralnog sa-vrπenstva, oblikujuÊi duπu po boæanskom obliËju. Krist je bioposlan na Zemlju da predstavlja Boga svojim karakterom. Isusje bio æivotodavac, UËitelj poslan od Boga da omoguÊi spase-nje izgubljenom svijetu i da nas spasi usprkos svim Sotoninimkuπnjama i varljivim obmanama. On sam je bio Evanelje. Usvojem nauku jasno je iznio veliki plan za spasenje ljudskogroda. (Review and Herald, 7. srpnja 1896.)

12. lipnja

Uzdignuti Spasitelj“Kao πto je Mojsije podigao zmiju u pustinji, tako morabiti podignut Sin »ovjeËji, da svatko tko vjeruje u nje-ga ima æivot vjeËni.” (Ivan 3,14.15)

Krist je u poniznosti zapoËeo svoje moÊno djelo uzdizanjagreπnog ljudskog roda. ZaobilazeÊi gradove i poznata srediπta,On je odabrao svoj dom u skromnom i zabaËenom selu Naza-retu. U tom mjestu, za koje su svi smatrali da iz njega ne moæeiziÊi niπta dobro, Otkupitelj svijeta proveo je najveÊi dio svoje-ga æivota baveÊi se drvodjeljskim zanatom. Njegov dom bio jemeu siromaπnima; Njegova se obitelj nije odlikovala obrazo-vanjem, bogatstvom ili poloæajem. Dok je bio na Zemlji, On jehodio putem kojim su morali proÊi siromaπni, zanemareni iæalosni uzimajuÊi na sebe sve muke koje su morali podnositipotiπteni. ...

Æidovi su se oholo hvalisali da Mesija treba doÊi kao kraljpobjeujuÊi svoje neprijatelje i gazeÊi neznaboπce u svojem

175

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26204

Black

205

gnjevu. Meutim, Kristovo poslanje nije bilo da uzdiæe mu-πkarce i æene sluæeÊi njihovoj oholosti. On, skromni Nazare-Êanin, mogao je posramiti svjetovnu oholost jer je bio zapo-vjednik nebeskih vojski, ali je doπao skromno pokazujuÊi ti-me da Bog nebeski ne poπtuje bogatstvo, poloæaj ili autoritet,veÊ da cijeni skromno, skruπeno srce oplemenjeno silom Kri-stove milosti. ...

Krist je zavrπio svoj æivot pun napora i odricanja ærtvujuÊise za nas. ... Krist je æivi Spasitelj. Danas On sjedi s desnestrane Bogu kao naπ Zagovornik posredujuÊi za nas i pozivanas da pogledamo na Njega i da se spasimo. Meutim, kuπaËje uloæio odluËne napore kako bi uklonio Isusa s naπeg vidikai mi bili navedeni osloniti se na ljudsku ruku i od nje oËeki-vati snagu i pomoÊ; on je tako dobro obavio svoj posao da mi,kada skrenemo svoj pogled s Isusa, u kojem je usredotoËenasva naπa nada u vjeËni æivot, gledamo na ljude i od njih traæi-mo pomoÊ i usmjerenje. ...

I kao πto je Mojsije podigao zmiju u pustinji da je svi kojeujedu ognjene zmije mogu pogledati i æivjeti, tako i Sin »ovje-Ëji treba biti uzdignut pred svijetom preko svojih slugu. Kristi to raspeti poruka je koju Bog æeli da Njegovi sluge objave pocijelome svijetu. (Review and Herald, 29. rujna 1896.)

13. lipnja

Obredi

“Dao sam vam primjer, da i vi Ëinite kako ja uËinihvama.” (Ivan 13,15)

Simboli Gospodnjeg doma jednostavni su i lako razumljivi,a istina koju oni prikazuju ima za nas najdublje znaËenje.UspostavljajuÊi obrednu sluæbu koja treba zamijeniti Pashu,Krist je svojoj Crkvi ostavio spomenik svoje velike ærtve zagreπnike. Rekao je: “Ovo Ëinite meni za spomen!” To je bilaprekretnica izmeu dvaju sustava i njihova dva velika blagda-na. Jedan se trebao zauvijek ugasiti, a drugi, koji je On upravouspostavio, zauzeti njegovo mjesto kroz sva vremena kao us-pomena na Njegovu smrt. ...

176

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26205

Black

206

Zajedno s ostalim uËenicima, i Juda je sudjelovao u bla-govanju kruha i vina koji su simboliËki prikazivali tijelo i krvIsusa Krista. Ovo je bio posljednji put da je Juda bio prisutanmeu Dvanaestoricom; ali da bi se Pismo moglo ispuniti, on jenapustio obredni stol, Kristov posljednji poklon svojim uËe-nicima, i otiπao dovrπiti Ëin izdaje. ...

Boæja djeca trebaju imati na umu da se Bog nalazi u svetojblizini kada god se obavlja sluæba pranja nogu. ...

Cilj je ove sluæbe da prizove u sjeÊanje poniznost naπegaGospodina i pouke koje je dao peruÊi noge svojim uËenicima.Mi smo skloni uzdizati sebe mnogo viπe od svoje braÊe i se-stara, raditi za sebe, sluæiti sebi, traæiti za sebe najviπa mjesta;a vrlo Ëesto se pojavljuju zla sumnjiËenja i ogorËenje okobeznaËajnih sitnica. Ovaj obred, koji prethodi Gospodnjoj ve-Ëeri, treba raπËistiti te prijepore, osloboditi nas naπe sebiËno-sti, spustiti nas s naπih πtula samouzviπenja do poniznostiduha koja Êe nas navesti da jedni drugima operemo noge. ...

Obred pranja nogu Krist nam je posebno odredio, i tomprigodom prisutan je Sveti Duh koji potvruje i zapeËaÊujeovaj obred. On je tu da osvjedoËi i omekπa srca. On pribliæavavjernike jedne drugima i Ëini da postanu jedno srce i jednaduπa. Oni osjeÊaju da je Krist doista prisutan i da uklanja svesmeÊe koje se nagomilalo i koje odvaja srca Boæje djece odNjega. (Review and Herald, 22. lipnja 1897.)

14. lipnja

NaËela poslovanja

“©to, dakle, koristi Ëovjeku ako dobije cijeli svijet, aizgubi svoj æivot? ©to li moæe dati Ëovjek kao otkupni-nu za svoj æivot?” (Marko 8,36.37)

Duænost je Kristovih sljedbenika da priznaju svoju ovis-nost o Bogu u svemu i da unesu naËela svoje vjere u sveodnose u svojem æivotu, ukljuËujuÊi i poslovne pothvate. Nadrugi naËin ne bi mogli pravilno prikazati Kristovu vjeru. Onimoraju biti poπteni prema Bogu isto tako kao i prema drugi-ma. Smije li se netko nepoπteno ponaπati prema Bogu? »itajte

177

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26206

Black

207

odgovor proroka Malahije: “HoÊe li Ëovjek zakidati Boga? A vimene zakidate!”

Desetine i prinosi pripadaju Bogu. Sredstva u naπem vla-sniπtvu moraju se smatrati svetim pologom koji se mora upo-rabiti na slavu Davatelja. Samoodricanje je uvjet spasenja. Lju-bav koja ne traæi svoje plod je te nesebiËne ljubavi koja jeobiljeæavala æivot naπeg Otkupitelja. Oni koji se iz ljubavi pre-ma Kristu odriËu sebe, naÊi Êe sreÊu koju sebiËni uzalud tra-æe, jer oni koji svoje zadovoljstvo i sebiËne probitke pretvarajuu osnovni cilj svojega æivota, izgubit Êe i sreÊu za koju misleda je uæivaju. ...

I apostol Pavao ima πto reÊi o sustavu davanja: “©to setiËe skupljanja milostinje za svete, kako sam odredio crkvamau Galaciji, tako i vi Ëinite! Neka svakoga prvog dana u sedmicisvaki od vas zasebice stavi na stranu ono πto mogne uπtedjeti,da se ne sabire kad uspijem doÊi.” (1. KorinÊanima 16,1)

Boæje pravilo davanja, kao πto je izraæeno u Njegovoj Rije-Ëi, nikoga ne izostavlja i nikoga teπko ne optereÊuje. OnoukljuËuje siromaπne, ali samo koliko mogu, a ne osjeÊaju gakao teret ni bogati. ... Krist je rekao: “Jer gdje je vaπe blago,tamo Êe biti i vaπe srce!” Ako sabiremo blago na Nebu, naπesrce Êe biti na Nebu; ali ako je naπe blago na Zemlji, naπe Êesrce biti zaokupljeno zemaljskim stvarima, brinut Êe se zboggubitaka i bit Êe æeljno dobitaka i bogatstva. ...

Kao i u Svetiπtu, dar se ocjenjuje u skladu s duhom lju-bavi i ærtve koji ga je pokrenuo; obeÊanje Êe biti isto takosigurno ispunjeno velikoduπnom siromaπnom muπkarcu ili æenikoji imaju malo, ali to malo daju radosno, kao i bogatome kojidaje veliki dar od svojega obilja. ...

Kristovo kraljevstvo mora uæivati prednost pred svakimdrugim probitkom. ... Bog hrani vrapca i odijeva ljiljan; zar Êebiti manje obziran prema potrebama svoje djece? (Bible Echo,Australija, 9. prosinca 1895.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26207

Black

208

15. lipnja

UËitelj poslan od Boga

“A ako li ja uz pomoÊ Duha Boæjeg izgonim zle duhove,znaËi da je doπlo k vama kraljevstvo Boæje.” (Matej12,28)

U Kristovim silnim djelima bilo je dovoljno dokaza da osvje-doËe svakoga. Meutim, æidovski glavari nisu æeljeli istinu.Nisu mogli zanijekati stvarnost Kristovih djela, ali su ih doËe-kivali s neodobravanjem. Bili su prisiljeni priznati da Njegovodjelo prati nadnaravna sila, ali su govorili da ta sila dolazi odSotone. Jesu li stvarno u to vjerovali? Nisu, ali su se tolikoodluËno odupirali istini koja ih je navodila na obraÊenje da sudjelo Boæjega Duha pripisivali avlu. ...

Otkupitelju, pun suÊuti! Kakvu ljubav, kakvu si neuspo-redivu ljubav pokazao! Optuæivan od strane velikih ljudi u Iz-raelu da svoje djelo milosti obavlja silom kneza tame, ponaπaose kao da niπta ne vidi i niπta ne Ëuje. Djelo koje je doπaoobaviti s Neba nije smjelo ostati neobavljeno. Istina se moralaprikazati ljudskom rodu. Svjetlo svijeta moralo je usmjeritisvoje blistave zrake u tamu grijeha i praznovjerja. Istina nijenalazila mjesta u srcima onih koji su je morali prvi primiti,zato πto su se zabarikadirali iza svojih predrasuda i bezako-niËkog nevjerovanja. Ali Krist je pripremao srca koja Êe pri-hvatiti Njegovu poruku meu onima koji nisu imali tako uzvi-πene prednosti. On je pravio nove mjehove za novo vino.

Svaka istina dobila je od nebeskoga Boga utjecaj u skladusa svojom naravi i vaænoπÊu. Plan otkupljenja, koji je znaËiosve izgubljenom i uniπtenom svijetu, morao se objaviti i BoæjiDuh u Isusu Kristu doπao je u æivotvorni dodir sa srcimasvijeta. ...

Krist je objavljivao istinu. Srca onih koji su govorili dapripadaju Boæjoj djeci zabarikadirala su se protiv nje, a onikoji nisu uæivali tako visoke prednosti, koji nisu bili odjeveniu haljine svoje pravednosti, bili su privuËeni Kristu. ...

Danas Sotona pokuπava prikriti pred svijetom veliku ærtvupomirnicu koja otkriva Boæju ljubav i obvezujuÊe zahtjeve Nje-govog Zakona. On ratuje protiv Kristovog djela. ... Meutim,

178

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26208

Black

209

dok on obavlja svoj posao, nebeske sile surauju s ljudskimoruima u djelu obnavljanja. (Review and Herald, 30. travnja1901.)

16. lipnja

Gledati Krista

“Dakle, ako je tko u Kristu, on je novi stvor; staro jenestalo, novo je, evo, nastalo.” (2. KorinÊanima 5,17)

Snagom koju nam Isus daje moæemo postati “viπe negopobjednici”. Ali mi nemamo tu silu. Moæemo je primiti samopreko Boæjega Duha. Nama je potreban duboki uvid u Kristovunarav i u tajnu Njegove ljubavi koja “nadilazi svaki razum”.Nas trebaju obasjavati tople, blage zrake Sunca Pravednosti.Niπta osim Kristove njeæne suÊuti, Njegove boæanske milosti,Njegove svemoÊne sile ne moæe nas osposobiti da svladamonemilosrdnog neprijatelja i suzbijemo protivljenje u svojemsrcu. U Ëemu je naπa snaga? U radosti Gospodnjoj! Neka Kri-stova ljubav ispuni naπe srce i onda Êemo se pripremiti i primitisilu koju On ima za nas.

Zahvaljujmo Bogu svakoga dana za blagoslove koje dobi-vamo. Kada se ljudsko orue ponizi pred Bogom, kada shvatida ne smije njegovati samodovoljnost, kada shvati svoju kraj-nju nesposobnost da obavi posao koji treba obaviti da bi senjegova duπa oËistila, kada odbaci svoju pravednost, Krist Êese nastaniti u njegovom srcu. On Êe unijeti svoju ruku u djelonjegovog ponovnog stvaranja i obavljat Êe ga sve dok ne posta-ne savrπen u Njemu.

Krist nikada neÊe zanemariti djelo koje je stavljeno u Nje-gove ruke. On Êe nadahnuti odluËnog uËenika svijeπÊu o izo-paËenosti, greπnom stanju i pokvarenosti srca na kojemu upra-vo radi. Istinski pokajnici shvaÊaju beskorisnost pridavanjavaænosti sebi. GledajuÊi na Isusa, usporeujuÊi svoj nesavrπe-ni karakter sa Spasiteljevim savrπenim karakterom, jedino mo-gu reÊi:

“U svojoj ruci cijenu nikakvu ne donosim,Jednostavno se Tvome kriæu ja utjeËem!”

179

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26209

Black

210

Zajedno s Izaijom izjavljuju: “Jahve, Boæe naπ, gospodarilisu nama osim tebe drugi gospodari, ali tebe jedinog, ime tvoje,Ëastimo.” (Izaija 26,13) (Review and Herald, 31. oæujka 1904.)

17. lipnja

Jedini izvor istine

“Ja sam kruh æivota. Tko dolazi k meni, sigurno neÊeogladnjeti. Tko vjeruje u me, sigurno neÊe nikada oæed-njeti.” (Ivan 6,35)

U ovom naπem vremenu u svijetu ima mnogo onih kojisumnjaju u rijeËi BeskonaËnoga, razmatraju Njegove odluke iodredbe, prihvaÊaju ih, prepravljaju, preoblikuju i ukidaju pre-ma svojem nahoenju. Nikada nismo sigurni ako se upravlja-mo prema ljudskim miπljenjima, ali smo sigurni ako nas vodimoto: “RijeË je Gospodnja!” Mi ne moæemo povjeriti spasenjesvoje duπe nijednom niæem mjerilu nego πto su odluke nepo-greπivog Suca. Oni koji prihvaÊaju Boga kao svojeg vodiËa, aNjegovu RijeË kao svojeg savjetnika, gledaju svjetiljku æivota.Boæje æive izreke vode njihove korake pravim putovima. Onikoji su na ovaj naËin voeni, ne usuuju se ocjenjivati BoæjurijeË, veÊ uvijek dopuπtaju da Boæja rijeË ocjenjuje njih. Onicrpe svoju vjeru i povjerenje iz RijeËi æivoga Boga. Ona je vodiËi savjetnik koji usmjerava njihov put. RijeË je doista svjetlo nanjihovom putu i svjetiljka na njihovoj stazi. Oni hode podvodstvom Oca svjetla kod kojega nema promjene ni sjenkemijene. Onaj Ëija je njeæna milost nad svim Njegovim djelima,Ëini put pravednika kao jasno svjetlo koje svijetli sve jaËe dokne svane savrπeni dan. ...

Svijet propada zbog nedostatka neporoËne, nepromijenje-ne istine. Krist je istina. Njegove su rijeËi istina i one imajuveÊu vrijednost i dublje znaËenje nego πto se to vidi na povr-πini. Sve Kristove izreke imaju veÊu vrijednost od njihove ne-upadljive jednostavnosti. Um koji je oæivljen Svetim Duhomprepoznat Êe vrijednost tih izreka. On Êe vidjeti dragocjenedragulje istine iako se moæda radi o sakrivenom blagu. ...

180

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26210

Black

211

Srce je tvrava biÊa i sve dok ono nije potpuno na Gos-podnjoj strani, neprijatelj Êe svojim podmuklim kuπnjama po-stizati stalne pobjede nad nama.

Ako se um pokori Njegovoj vlasti, sila istine postaje ne-ograniËena. Misli su dovedene pod vlast Isusa Krista. Iz rizni-ce srca izlaze odgovarajuÊe, prikladne rijeËi. PiπuÊi Timoteju,Pavao kaæe: “Za uzor zdravog propovijedanja uzmi πto si Ëuood mene u vjeri i ljubavi koja je u Kristu Isusu!” (2. Timoteju1,13) (Review and Herald, 29. oæujka 1906.)

18. lipnja

Sigurni u Isusovim rukama

“Moje ovce sluπaju glas moj. Ja ih poznajem, i one iduza mnom. Ja im dajem vjeËni æivot. One sigurno neÊenigda propasti i nitko ih neÊe oteti iz moje ruke.” (Ivan10,27.28)

Kada je Sotona Ëuo rijeËi: “Neprijateljstvo ja zameÊemizmeu tebe i æene, izmeu roda tvojeg i roda njezina!” —znao je da je muπkarcima i æenama dana snaga da se oduprukuπnji. Shvatio je da je njegov zahtjev da zauzme poloæaj kne-za novostvorenog svijeta izloæen osporavanju, da Êe jednomdoÊi Onaj Ëije Êe djelo biti kobno za njegove zle namjere, daÊe on i njegovi aneli biti zauvijek pobijeeni. Njegova sigur-nost u snagu, njegova samouvjerenost, svega toga je nestalo.Adam i Eva podlegli su njegovoj kuπnji pa Êe i njihovo potom-stvo osjeÊati snagu njegovih napada. Meutim, oni neÊe bitiostavljeni bez pomoÊnika. Boæji Sin je trebao doÊi na ovajsvijet, biti kuπan umjesto nas i umjesto nas pobijediti.

Neprijateljstvo izmeu greπnih ljudskih biÊa i Sotone po-stoji jedino kada ljudi stupe na Boæju stranu i postanu poslu-πni Gospodnjem zakonu. To im daje snagu da se odupru Soto-ninim napadima. Osim toga, samo ih Kristova ærtva osposob-ljava da budu posluπni. ... Boæji Sin, koji je nosio ljudskunarav, koji je bio kuπan u svemu kao i mi, izdræao je napadeneprijatelja i odupro im se. U Njegovoj snazi i ljudska biÊamogu postiÊi pobjedu, suoËiti se s neprijateljem i oduprijeti se

181

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26211

Black

212

njegovoj lukavosti i laænom predstavljanju. PrihvaÊajuÊi Kristakao svojeg Spasitelja, muπkarci i æene mogu stajati Ëvrstokada se suoËe s neprijateljevim kuπnjama. Oni mogu dobitivjeËni æivot ako prihvate nebeska naËela i dopuste Kristu danavede srce i um na posluπnost Gospodnjem zakonu.

Krist je vidio znaËenje Sotoninih rijeËi i sve do kraja svojekuπnje i svojih stradanja ostao je Ëvrst u svojem otporu nepokolebavπi se u svojoj vjernosti Bogu. ...

Na isti naËin na koji je kuπao Isusa, Sotona danas kuπasvaku duπu. On pokuπava navesti svaku duπu da prihvati nje-gov naËin razmiπljanja. Spasitelj nas upozorava da se ne upu-πtamo u sukob s njime i njegovim silama. Mi se ne smijemosuoËavati s njima osim na biblijskom tlu: “Pisano je!” ©to semanje bavimo dokazima onih koji se protive Bogu, to Êe ËvrπÊiostati naπi temelji. ©to manje ponavljajmo miπljenja koja jeSotona formulirao. Neka svaka kuπana duπa gleda samo nanaËela koja u potpunosti dolaze odozgo, i neka se sjeÊa obe-Êanja: “Neprijateljstvo ja zameÊem izmeu tebe i æene!” (Re-view and Herald, 3. svibnja 1906.)

19. lipnja

Isusova snaga osvjedoËivanja

“Ljudi se oduπevili njegovom naukom, jer mu rijeË bi-jaπe puna moÊi.” (Luka 4,32)

Isusovo poslanje bilo je popraÊeno uvjerljivim Ëudima. Nje-gov je nauk oduπevljavao narod. Nije to bio svadljivi i mnogimanerazumljivi rjeËnik knjiæevnika, pun misticizma, optereÊenapsurdnim oblicima i besmislenim pretjerivanjima, veÊ sustavistine koji je zadovoljavao potrebe srca. Njegov je nauk biojednostavan, jasan i razumljiv. PraktiËne istine koje je izgova-rao imale su osvjedoËavajuÊu snagu i privlaËile pozornost pu-ka. Mnoπtvo se zadræavalo u Njegovoj blizini diveÊi se Njegovojmudrosti. Njegovo ponaπanje bilo je u skladu s velikim istina-ma koje je objavljivao. Nije bilo znakova oklijevanja niti sjenkesumnje ili nesigurnosti da bi moglo biti drugaËije nego πto Ongovori. Govorio je o zemaljskome i nebeskome, o ljudskome i

182

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26212

Black

213

boæanskome s izriËitim autoritetom i ljudi su se “oduπevilinjegovom naukom, jer mu rijeË bijaπe puna moÊi”.

On je objavio sebe kao Mesiju, ali Ga narod nije primioiako je vidio Njegova prekrasna djela i divio se Njegovoj mu-drosti. On nije zadovoljio oËekivanja koja su se postavljalaMesiji. Ljudi su traæili zemaljsko veliËanstvo i slavu prilikomdolaska svojeg Osloboditelja; sanjali su da Êe pod vlaπÊu “Lavaiz plemena Judina” izraelski narod biti uzdignut i vladati svimnarodima na svijetu. S takvim zamislima nisu bili spremniprihvatiti skromnog UËitelja iz Galileje, iako je doπao upravoonako kao πto su proroci pretkazali. On nije bio prepoznatkao “Istina”, kao “Svjetlo svijetu” iako je govorio kao πto nitkonije govorio, jer je Njegova pojava bila skromna i nenapadna.Doπao je bez pratnje svjetovnih parada i slave. Meutim, samaNjegova prisutnost odisala je veliËanstvenoπÊu koja je govorilao Njegovom boæanskom karakteru. Njegovi potezi, iako ljuba-zni i njeæni, ukazivali su na autoritet koji je izazivao poπtova-nje i strahopoπtovanje. On je zapovjedio i bolest je napuπtalapatnika. Mrtvi su Ëuli Njegov glas i oæivljavali, æalosni su seradovali, a umorni i natovareni nalazili odmor u Njegovoj lju-bavi punoj suÊuti. ...

Hromi, slijepi, uzeti, gubavi i oni koji su bili muËeni razno-vrsnim bolestima dolazili su k Njemu i On ih je sve izlijeËio.... Nebo je popratilo Njegove zahtjeve silnim manifestacijama.(Review and Herald, 6. srpnja 1911.)

20. lipnja

“Poput korijena iz zemlje sasuπene”

“Izrastao je pred njim poput izdanka, poput korijena izzemlje sasuπene. Ne bijaπe na njem ljepote ni sjaja dabismo se u nj zagledali, ni ljupkosti da bi nam sesvidio.” (Izaija 53,2)

Ljudi Isusovog vremena nisu mogli vidjeti ispod ljudskemaske slavu Boæjeg Sina. “Prezren bjeπe i odbaËen od ljudi,Ëovjek boli, viËan patnjama.”

183

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26213

Black

214

Izgledao im je “poput korijena iz zemlje sasuπene. Ne bija-πe na njem ljepote ni sjaja da bismo se u nj zagledali, niljupkosti da bi nam se svidio.” ...

Isus je prilazio ljudima tamo gdje ih je zatekao. Objavlji-vao je jednostavnu istinu njihovom umu najsnaænijim i najjed-nostavnijim rijeËima. Skromni siromasi, najneobrazovaniji, mo-gli su vjerom u Njega shvatiti i najuzviπenije boæanske istine.Nitko nije trebao traæiti savjet uËenih doktora da bi ih razu-mio. On nije zbunjivao neuke tajanstvenim zakljuËcima niti sesluæio nepoznatim i uËenim izrazima koje oni nisu poznavali.NajveÊi UËitelj kojega je svijet ikada upoznao bio je najjasniji,najjednostavniji i najpraktiËniji u svojim poukama.

Dok su sveÊenici i rabini uvjeravali sebe u svoju sposob-nost da pouËavaju ljude i dræe korak Ëak i s Boæjim Sinom uobjaπnjavanju doktrine, On ih je optuæio da ne poznaju Pismani silu Boæju. Znanje velikih ljudi u svijetu nije sposobnoobjasniti tajne plana otkupljenja. SveÊenici i rabini prouËavalisu proroËanstva, ali nisu otkrili dragocjene znakove Mesijinogdolaska, naËin Njegovog dolaska, Njegovo poslanje i karakter.Oni koji su tvrdili da su dostojni povjerenja zbog svoje mudro-sti, nisu uspjeli shvatiti da je Krist Knez æivota.

Rabini su sumnjiËavo i s prijezirom gledali na sve πto nijebilo u skladu sa svjetovnom mudroπÊu, nacionalnom veliËi-nom i religijskom iskljuËivoπÊu, dok je poslanje Isusa Kristabilo usprotiviti se upravo tim zlima, ispraviti ta pogreπnaglediπta, provesti obnovu na podruËju vjere i morala. On jeskretao pozornost na neporoËnost æivota, na poniznost duha,na odanost Bogu i Njegovom djelu bez oËekivanja svjetovnihpoËasti ili nagrade. ...

On se radovao u duhu dok je promatrao kako siromasiovoga svijeta prihvaÊaju dragocjenu poruku koju je On obja-vio. Pogledao je prema Nebu i rekao: “Slavim te, OËe, Gospo-daru neba i zemlje, πto si ovo sakrio od mudrih i umnih, aobjavio malenima.” (Matej 11,25) (Review and Herald, 3. kolo-voza 1911.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26214

Black

215

21. lipnja

Pravo bogatstvo

“Lisice imaju jame i ptice nebeske gnijezda, a Sin »o-vjeËji nema gdje da nasloni glavu.” (Matej 8,20)

Krist je doπao na ovaj svijet i æivio æivotom savrπene po-sluπnosti zakonima Boæjeg kraljevstva. On je doπao uzdiÊi ioplemeniti ljudska biÊa, ostvariti trajnu pravednost za njih.Doπao je kao posrednik preko kojega treba priopÊiti istinu. UNjemu se nalaze sve vrline koje su potrebne za apsolutnosavrπenstvo karaktera. ...

Krist se odrekao svojeg visokog poloæaja u nebeskim dvo-rima, skinuo je svoje kraljevsko ruho i krunu; odjenuo je svojuboæansku narav u ljudsku. Radi nas postao je siromaπan ze-maljskim dobrima i prednostima kako bi se ljudska biÊa obo-gatila vjeËnom slavom. Zauzeo je svoje mjesto na Ëelu ljud-skog roda, radi nas je pristao pretrpjeti nevolje i kuπnje kojeje grijeh donio. Mogao je doÊi u sili i s velikom slavom, praÊenmnoπtvom nebeskih anela, ali ne, doπao je u poniznosti, izneugledne obitelji. Odrastao je u zabaËenom i prezrenom selu.Æivio je æivotom siromaha i Ëesto trpio odricanja i glad. Sve toje uËinio da pokaæe kako zemaljsko bogatstvo i visok poloæajne poveÊavaju vrijednost duπe u Boæjim oËima. Nije nam daonikakvog povoda za pomisao da bogatstvo Ëini bilo koga do-stojnim vjeËnog æivota. Oni vjernici u crkvi koji, kada nekibrat osiromaπi, postupaju prema njemu kao da nije dostojannjihove pozornosti, sigurno to nisu nauËili od Krista. ...

Upravo je podloænost grijehu donijela veliku nesreÊu duπi.Nije siromaπtvo, veÊ neposluπnost umanjila naπu nadu da Êe-mo steÊi vjeËni æivot koji nam je Spasitelj donio. Istinskobogatstvo, istinski mir, istinsko zadovoljstvo, trajna sreÊa —ovo se nalazi jedino u potpunoj predaji Bogu, u potpunompomirenju s Njegovom voljom.

Krist je doπao na ovaj naπ svijet æivjeti æivotom neokalja-ne neporoËnosti i tako pokazati greπnicima da u Njegovoj snazii oni mogu sluπati Boæje svete propise, zakone Njegovog kra-ljevstva. On je doπao uzveliËati Zakon i uËiniti ga slavnim timeπto Êe se savrπeno uskladiti s njegovim naËelima. On je sjedi-

184

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26215

Black

216

nio ljudsko s boæanskim kako bi greπna ljudska biÊa moglapostati dionici boæanske naravi i tako izbjeÊi pokvarenost kojusu u svijet unijele strasti. ...

Upravo je od Oca Krist neprestano dobivao snagu koja Gaje osposobljavala da svoj æivot dræi daleko od svake mrlje iliprljavπtine grijeha. (Review and Herald, 4. srpnja 1912.)

22. lipnja

“Smije li Ëovjek prikraÊivati Boga?”

“I pitate: ‘U Ëemu te prikratismo?’ U desetini i u prino-su.” (Malahija 3,8)

Biste li i vi to Ëinili? Biblija govori na naËin kao da jenemoguÊe da bi se itko mogao usuditi takvo πto uËiniti. “A vimene prikraÊujete!” ...

Gospodin je vidio kako bi svijet izgledao kada bi se ispu-nio stanovnicima, pa je zato naËinio Savez sa svojim narodomda Mu daje svoje desetine i prinose u skladu s pravilom kojeje postavio. Desetina je Njegova. Ona ne pripada nijednome odnas. Bog je naËinio taj ugovor s tobom da bi mogao pokazatida si svjestan svoje ovisnosti o Njemu i odgovornosti predNjime time πto Êeπ Mu vraÊati Njegov dio. Ako to budeπ Ëinio,na tebe Êe se spustiti Njegovi blagoslovi. Sve πto imamo pripa-da Gospodinu, a povjereno je nama kao Njegovim upravitelji-ma. Ono πto Mu vraÊamo, On je prvo povjerio nama. ...

Mi diπemo zato πto je Bog preuzeo odgovornost za ljudskiorganizam. Iz dana u dan On ga odræava u radnom stanju paæeli da se sjeÊamo beskrajne ærtve koju je prinio za nas stra-dajuÊi zajedno s Onim koji je bio jednak Njemu — sa svojimjedinoroenim Sinom. On se sloæio s time da doe na svijetæigosan i potamnjen prokletstvom grijeha, da stane na Ëeloljudskog roda kao nositelj grijeha, kao Spasitelj koji opraπtagrijehe. ...

Krist je izjavio da Mu je dana sva vlast na Nebu i naZemlji. ... On je zauzeo svoje mjesto na Ëelu ljudskog rodapokrivajuÊi ljudsku narav boæanskom. ...

185

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26216

Black

217

Boæe saËuvaj da bilo tko od nas prokocka dragocjenu mi-lost vjeËnog æivota. Nemojte zakidati Boga! Budite poπteni predNjime! Sve je Njegovo. On je povjerio dobra svojim predstav-nicima za unapreenje Njegovog djela u svijetu. Oni trebajudonositi u Njegovu riznicu poπtenu desetinu, a osim nje tre-baju donositi darove i prinose kao πto djelo zahtijeva. ... Bogæeli da shvatimo da se Nebo pribliæilo Zemlji. Deset tisuÊaputa deset tisuÊa i tisuÊe tisuÊa anela sluæe onima koji Êebaπtiniti spasenje. ...

Bog ozbiljno misli o nama. On oËekuje od nas da pomog-nemo u postavljanju Njegove zastave na mjestima koja nikadanisu Ëula za istinu. ... Iz cijelog svijeta dolaze pozivi za pomoÊ.Nemoj nepotrebno troπiti svoja sredstva. Uskrati sebi, uzmisvoj kriæ, slijedi svojeg UËitelja. Ti Mu nikada ne moæeπ dationoliko koliko je On dao tebi. On je dao svoj æivot za tebe. ©tosi ti dao za Njega? (General Conference Bulletin, 8. travnja1901.)

23. lipnja

Lijek za duπevno siromaπtvo

“Blago siromasima u duhu, jer je njihovo kraljevstvonebesko!” (Matej 5,3)

Ove Kristove utjeπne rijeËi nisu upuÊene ni oholima, nilijepima, ni uobraæenima, veÊ onima koji su svjesni svoje sla-bosti i greπnosti. Oni koji plaËu, krotki koji se osjeÊaju nedo-stojnima Boæje naklonosti, oni koji su gladni i æedni praved-nosti, svi su oni obuhvaÊeni izrazom “siromaπni duhom”.

Siromaπni duhom osjeÊaju svoje siromaπtvo, oni Ëeznu zaKristovom miloπÊu. ShvaÊaju da malo znaju o Bogu i o Njego-voj velikoj ljubavi i da im je potrebno svjetlo da bi mogli upo-znati Gospodnje putove i ostati na njima. Oni se ne usuujusuoËiti s kuπnjom u svojoj snazi jer su svjesni da nemajumoralne snage da se odupru zlu. Ne Ëini im nikakvo zadovolj-stvo da razmatraju svoj dotadaπnji æivot, osjeÊaju malo po-vjerenja dok gledaju u buduÊnost jer su bolni u srcu. Ali upra-vo takvima Isus govori: “Blago siromasima u duhu!” Krist vidi

186

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26217

Black

218

da oni koji osjeÊaju teret svojeg siromaπtva mogu postati bo-gati. ...

Kakve se velike prednosti nalaze nadohvat ruke onimakoji su svjesni siromaπtva svoje duπe i koji se pokoravajuBoæjoj volji! Lijek za siromaπtvo duπe nalazi se jedino u Kri-stu. Kada je srce posveÊeno miloπÊu, kada krπÊani steknuKristov um, oni dobivaju i Kristovu ljubav, duhovno bogatstvokoje je dragocjenije od ofirskog zlata. Meutim, da bi se moglapojaviti snaæna æelja za bogatstvom koje se nalazi u Kristu ikoje stoji na raspolaganju svima koji su svjesni svojeg siro-maπtva, mora se pojaviti svijest o potrebi. Kada je srce obu-zeto samodovoljnoπÊu, kada je zaokupljeno povrπnim zemalj-skim ciljevima, Gospodin Isus mu πalje ukor i opomenu da bise muπkarci i æene probudili i shvatili svoje pravo stanje. ...

Vi moæete doÊi Kristu u vjeri i bez oklijevanja. Njegovezalihe su bogate i besplatne, Njegova ljubav je obilna i On Êevam dati milost da nosite Njegov jaram i da ponesete Njegovobreme s radoπÊu. Vi moæete zahtijevati svoje pravo na Njegovblagoslov zahvaljujuÊi Njegovom obeÊanju. Vi moæete uÊi uNjegovo kraljevstvo koje je Njegova milost, Njegova ljubav, Nje-gova pravednost, Njegov mir i Njegova radost u Svetome Duhu.Ako osjeÊate svoju najdublju potrebu, moæete dobiti svu Nje-govu puninu jer Krist kaæe: “Ta ne dooh zvati pravednike,nego greπnike.” Isus te poziva da doeπ: “Blago siromasima uduhu, jer je njihovo kraljevstvo nebesko!” (The Signs od theTimes, 1. kolovoza 1895.)

24. lipnja

Sluæba tjeπenja

“Blago onima koji tuguju, jer Êe se utjeπiti!” (Matej 5,4)

Bog djeluje preko svojih ljudskih orua, pa je svojim sljed-benicima povjerio da posluæe onima koji su oËajni i æalosni.Na sve strane nalaze se srca koje je potrebno podiÊi, kojimasu potrebne blistave zrake Sunca Pravednosti. Gospodin oËe-kuje od onih koje je utjeπio i blagoslovio da prosvijetle onekoji su u tami i pomognu onima koji su u æalosti. Oni koji su

187

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26218

Black

219

primili svjetlo, mir i radost ne trebaju zaobilaziti one koji pla-Ëu, veÊ im trebaju priÊi i pomoÊi da upoznaju Spasitelja kojiopraπta grijehe, milostivog Boga. ...

Krist je ponio naπe æalosti i naπu tugu, ali Êe dati radosti veselje onima koji plaËu. HoÊeπ li, moj brate i moja sestro,koji ste i sami osjetili æalost na zemlji, obaviti sluæbu za Kri-sta time πto Êete pomoÊi onima kojima je potrebna vaπa po-moÊ? ...

Oni koji vole Isusa imat Êe Kristov um pa Êe tjeπiti svekoji plaËu; onima koji su siromaπni, kuπani i obeshrabreni oniÊe pomoÊi da hode u svjetlu kriæa, a ne u sjeni ili u tami. ...

Gospodin Isus je svojem narodu dao posebno djelo datjeπi one koji plaËu; Krist radi za takve i On poziva ljudskabiÊa da postanu Njegova orua u donoπenju svjetla i nadeonima koji plaËu usred naizgled mraËnih okolnosti. ...

Oganj iz uæarene peÊi moæe zaprijetiti Boæjim slugama, alisamo zato da ih oËisti od svake neËistoÊe, a ne zato da ihuniπti i proguta. ...

Mi dajemo Ëast Bogu kada imamo povjerenje u Njega iakosve izgleda mraËno i odbojno. Neka oni koji se nalaze u nevoljigledaju u Njega, neka govore o Njegovoj sili, neka pjevaju oNjegovoj milosti. ...

Blagoslov je obeÊan svima koji plaËu. Da nije bilo onihkoji plaËu u naπoj zemlji, Krist ne bi prikazao roditeljski Boæjikarakter. Oni koje pritiπÊe osvjedoËenje da su greπni, trebajuupoznati blaæenstvo oprosta i uËiniti da im se grijesi izbriπu.Da nije bilo onih koji plaËu, nitko ne bi razumio da je Kristovaærtva za grijehe bila potpuno dovoljna. (Signs of the Times, 8.kolovoza 1895.)

25. lipnja

Krotkost — rod Duha

“Blago krotkima, jer Êe baπtiniti zemlju!” (Matej 5,5)

Oni koji su ponizno traæili od Boga utjehu i mir usrednevolja, dobili su i Kristovu blagu narav. Oni koji su nauËili odOnoga koji je krotak i smjeran u srcu, pokazat Êe suosjeÊanje

188

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26219

Black

220

i blagost prema onima kojima je potrebna utjeha, jer moguutjeπiti druge utjehom kojom ih je sam Bog utjeπio. ...

Krotkost je rod Duha i dokaz da smo loze æivoga Boga.Trajna prisutnost krotkosti nepogreπivi je dokaz da smo lozepravoga Trsa i da donosimo bogat rod. To je dokaz da vjeromgledamo Kralja u Njegovoj ljepoti i da se mijenjamo u NjegovoobliËje. Tamo gdje postoji krotkost, uroene sklonosti nalazese pod vlaπÊu Svetoga Duha. Krotkost nije neka podvrsta ku-kaviËluka. To je duh koji je Gospodin pokazivao kada je trpiozlostavljanje, kada je podnosio uvrede i pogrde. Biti krotak neznaËi odreÊi se svojih prava, veÊ saËuvati vlast nad sobomkada si izloæen izazivanju da ne daπ maha svojem gnjevu iliduhu osvete. Krotkost neÊe dopustiti strastima da preuzmuvodstvo.

Kada su sveÊenici i farizeji optuæili Krista, On je saËuvaovlast nad sobom, ali je odluËno izrazio svoje glediπte da sunjihove optuæbe netoËne. Rekao im je: “Tko Êe mi od vas do-kazati neki grijeh?” (Ivan 8,46) ... On je znao da je u pravu.Kada su Pavao i Sila bili biËevani i baËeni u tamnicu bezsuenja ili presude, nisu se odrekli svojeg prava da se premanjima postupa kao prema poπtenim graanima.

U sva vremena i na svim mjestima krπÊani trebaju biti onoπto Gospodin æeli da budu — slobodni u Isusu Kristu. Duæ-nost obavljena u Kristovom Duhu bit Êe obavljena s posveÊe-nom mudroπÊu. Kada odræavamo æivotnu vezu s Nebom, miÊemo biti voeni svjetlom s Neba. ... Oni koji su se pokajali zasvoje grijehe, koji su bacili svoje umorne, teπko optereÊeneduπe pred Kristove noge, koji su se pokorili Njegovom jarmui postali Njegovi suradnici, sudjelovat Êe s Kristom u Njegovimstradanjima, ali i u Njegovoj boæanskoj naravi. ...

Isus je naπ uzor, i upravo od Njega mi primamo snagu imilost da hodimo u poniznosti i skruπenosti pred Bogom.(Signs of the Times, 22. kolovoza 1895.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26220

Black

221

26. lipnja

Æedni i gladni pravednosti

“Blago æednima i gladnima pravednosti, jer Êe se na-sititi!” (Matej 5,6)

Pravi kruh æivota nalazi se jedino u Kristu. Oni koji nepriznaju da je obilje milosti, nebeska gozba pripremljena pobeskrajnoj cijeni da nahrani one koji su gladni i æedni pra-vednosti, neÊe ni biti osvjeæeni. ...

“Odgovori im Isus: ‘Ja sam kruh æivota. Tko dolazi k me-ni, sigurno neÊe ogladnjeti.” (Ivan 6,35) ...

Oni koji su gladni i æedni pravednosti, ispunjeni su du-bokom Ëeænjom da postanu sliËni Kristu po karakteru, da bu-du izjednaËeni s Njegovim likom, da se dræe putova Gospod-njih, da Ëine sud i pravdu. Uvijek trebamo njegovati iskrenuæelju za Kristovom pravednoπÊu. Nikakva prolazna æelja ne bismjela privuÊi i zaokupiti misli u tolikoj mjeri da viπe ne osje-Êamo tu duπevnu glad za stjecanjem Kristovih osobina. ... Ka-da se nae u nevolji i stradanju, duπa Ëezne za Boæjom ljubav-lju i Njegovom silom. Javlja se snaæna Ëeænja za sigurnoπÊu,za nadom, za vjerom, za povjerenjem. Trebamo traæiti oprost,mir, Kristovu pravednost. ... Svaka duπa koja traæi Gospodinacijelim svojim srcem, zapravo je gladna i æedna pravednosti. ...

Glad duπe bit Êe zadovoljena kada iz naπeg srca nestaneoholost, taπtina i sebiËnost jer Êe tada vjera prihvatiti BoæjaobeÊanja, Krist Êe ispuniti prazninu i nastaniti se u srcu. Uustima Êe biti nova pjesma, jer Êe se ispuniti ona rijeË: “DatÊu vam novo srce!” Vjernik Êe posvjedoËiti: “Uistinu, svi miprimismo od njegove punine: milost za milost.” (Ivan 1,16)

Bez Krista Êe glad i æe duπe ostati nezadovoljena. Osje-Êaj potrebe, æelja za neËim πto nije prolazno, πto nije ukaljanozemaljskim i obiËnim, nikada neÊe biti zadovoljena. Um semora uhvatiti za neπto uzviπenije i neporoËnije od onoga πtose moæe naÊi na ovom svijetu. ...

Krist je razapet za grijehe svijeta, i nakon Njegovog us-krsnuÊa i uzaπaπÊa cijeli svijet je pozvan da pogleda na Njegai da æivi. Mi smo pozvani da gledamo ono πto je nevidljivo, dapred svojim duhovnim oËima imamo æive slike vjeËnih stvar-

189

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26221

Black

222

nosti i da se gledanjem preobraæavamo u Kristovo obliËje. (Signsof the Times, 29. kolovoza 1895.)

27. lipnja

Plod milosra

“Blago milosrdnima, jer Êe postiÊi milosre!” (Matej 5,7)

Duænost je Boæje djece da budu puno svjetlo u Gospodinui da izlijevaju blagoslove na putove drugih. Ona ne smiju go-voriti: “Idite u miru, utoplite se i nasitite se!” (Jakov 2,16) i daniπta ne uËine za zadovoljenje potreba onih koji su u nevolji....

Mi smo Gospodnje otkupljeno vlasniπtvo i kao Njegovaljudska orua imamo duænost dijeliti zemaljska i duhovna do-bra iz zaliha koje nam je Gospodin stavio na raspolaganje.Ljubav mora biti neprestano na djelu da bi nadahnula vjeru uBoga, da bi se hvala mogla uzdizati iz ljudskih srca Bogu, dabi zlatni lanac ljubavi mogao povezati srca pripadnika ljud-skog roda u jednu cjelinu. Oni koji primaju milost, suÊut isaæaljenje od Boga, trebaju prenijeti drugima ono πto su do-bili.

Sin beskrajnoga Boga naπ je Uzor. Nebo je puno milosti iona se neprestano izlijeva ne samo na nekolicinu odabranih,veÊ je na blagoslov onima kojima je najpotrebnija, na radostonima koji u æivotu imaju najmanje ugodnosti i sreÊe. ...

Onima koje je uËinio upraviteljima sposobnosti i sredsta-va, Gospodin zapovijeda, za njihovo dobro, da sabiru blago naNebu i da isto onako kao πto je On dao njima iz riznica svojebogate milosti, i oni obilno daju drugima. Krist treba æivjeti unjima i Njegov Sveti Duh treba ih voditi u mudrom raspolaga-nju dobrima, trebaju biti milostivi prema drugima kao πto jeOn bio milostiv prema svima. Nijedan Ëovjek ne moæe bitiKristov sljedbenik i æivjeti za sebe. ...

U istoj mjeri u kojoj su dobra povjerena, ona se morajudijeliti drugima. Najponizniji muπkarci i æene trebaju trgovatiGospodnjim talentima imajuÊi na umu da ono πto im je Go-spodin povjerio trebaju vratiti Bogu s dobitkom. Ako imamo

190

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26222

Black

223

samo jedan talenat, on se mora vjerno posvetiti Bogu, upora-biti u djelima milosti u prolaznim i duhovnim dobrima. Ako natakav naËin budemo sluæili potrebama nevoljnih, vrijednostnaπih talenata Êe se umnoæiti i bit Êe zabiljeæeni u nebeskimknjigama. Svako djelo milosra, svaka ærtva, svako samoodri-canje donijet Êe sigurnu naknadu, stotinu puta veÊu u ovovrijeme i vjeËni æivot u svijetu koji Êe doÊi. (Signs of the Times,12. rujna 1895.)

28. lipnja

Prijatelj onima koji su Ëista srca

“Blago onima koji su Ëista srca, jer Êe Boga gledati!”(Matej 5,8)

Oni koji su Ëista srca vidjet Êe Boga! Dok Êe ostali gledatiKrista kao Suca, oni koji su Ëista srca vidjet Êe Ga kao Prijate-lja, jer je sam Isus rekao: “Viπe vas ne nazivam slugama, jersluga ne zna πto namjerava Ëiniti gospodar. Nazvao sam vasprijateljima, jer vam saopÊih sve πto sam Ëuo od Oca.” (Ivan15,15) Oni koji su Ëista srca vidjet Êe Krista kao prijatelja ikao starijeg brata. Oni koji neprestano imaju Krista pred oËi-ma i od Njega traæe savjet, koji se iskreno mole za NjegovogSvetoga Duha, bit Êe æalosni ako Ga oblak sakrije od njihovogpogleda. ...

KrπÊanski svijet ovog vremena sklon je prihvaÊanju So-toninog lukavstva umjesto Boæje rijeËi. Mnogi su se udaljili odBoga svojim bezboænim djelima i zato ne vole gledati Boga nitiGa zadræavati u svojem sjeÊanju. Oni ne æele vidjeti Boga niπtaviπe od Adama koji se sakrio od svojeg nebeskog Oca kad muse pribliæavao. ...

Mi trebamo gledati na Isusa kao na jedinu nadu za ukla-njanje naπih grijeha jer u Njemu nije bilo nikakvog grijeha. Onje postao grijehom zbog nas da bi mogao ponijeti naπe grijehe,da bi umjesto nas stao pred svojega Oca kao krivac, dok Êemomi koji vjerujemo u Njega kao u svojeg Spasitelja, zahvaljujuÊiNjegovim zaslugama, biti prihvaÊeni kao Ëisti od zagaujuÊegutjecaja grijeha. ZahvaljujuÊi uraËunatoj Kristovoj pravedno-

191

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26223

Black

224

sti, mi Êemo biti prihvaÊeni kao nevini, bez krivnje. Krist jesvakom ljudskom stvorenju dao dokaze da jedino On moæeponijeti ljudsku æalost, tugu i grijeh. Oni koji tvrde da je Kristnaπ zamjenik i jamstvo, koji oslone svoju bespomoÊnu duπuna Krista, moÊi Êe vidjeti Onoga koji je nevidljiv. Blaæenstvo:“Blago onima koji su Ëista srca, jer Êe Boga gledati!” odnosise na njih.

Kada upadnete u neki grijeh, nemojte oËajavati. Nemojteoklijevati i plakati u beznadnom nevjerovanju, veÊ odmah izne-site svoj sluËaj Isusu. ...

Krist je pobijedio kuπnju u kojoj je Adam pao i popravionjegov sramotni poraz. On se usavrπio stradanjem pa moæepomoÊi svakome tko se nalazi u kuπnji, otvoriti mu put spa-senja kako bi bio sposoban izdræati kuπnju. ... On suosjeÊa sasvakim ljudskim biÊem zato πto je izjednaËio svoje probitke sprobicima onih koje je doπao spasiti. Kakav je Isus predivanVeliki sveÊenik! Mi moæemo poloæiti terete svoje duπe na Nje-ga! (Signs of the Times, 3. listopada 1895.)

29. lipnja

Sklad

“Blago mirotvorcima, jer Êe se zvati sinovi Boæji!” (Ma-tej 5,9)

Oni koji su bacili pogled na savrπenstvo Kristovog karak-tera bit Êe ispunjeni Ëeænjom da postanu sliËni Njemu. Oni Êeæeljeti biti mirotvorci i primiti blagoslov koji je Krist obeÊaoonima koji grade mir. ...

Neprijatelj svake pravednosti pokuπat Êe vas povesti smje-rom koji je potpuno suprotan smjeru kojim trebaju iÊi miro-tvorci. Oni koji vole neslogu i sukobe, nagovarat Êe vas dasudjelujete zajedno s njima u zapoËinjanju sukoba. Oni Êe vasnavoditi da mislite da ste u nekom bratu ili sestri vidjeli neπtoloπe, pokrenut Êe vas da govorite drugima o tome iako vam jeKrist naredio da poete k svojem bratu i ukaæete mu na nje-govu pogreπku “nasamo” (Matej 18,15). Kojeg Êete vou poslu-πati? Nepreporoenom srcu nije svojstveno da postupa otvore-

192

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26224

Black

225

no i vjerno prema drugima. Lakπe mu je da pogreπku svojegbrata kaæe nekome drugome nego njemu samome, iako vaπuoptuæbu treba Ëuti samo njegovo uho. ... Blagoslovljeni su onikoji rade u skladu s Bogom, koji su Kristovi suradnici. Milostkoju nam daje Boæji Duh je kao izvor æivota duπi i ona Êeosvjeæiti one koji dolaze u vezu s mirotvorcem. ...

Vaæno je shvatiti da Êe duh koji njegujemo sada, djelakoja Ëinimo sada, svjedoËiti o naπoj osposobljenosti ili neos-posobljenosti za buduÊi æivot. Mi smo sada na ispitu i treba sevidjeti hoÊemo li ispuniti Gospodnju molitvu i ispunjavati Bo-æju volju na Zemlji onako kako se ona ispunjava na Nebu. Onikoji ispunjavaju Sotonine planove pa ranjavaju i oæaloπÊujuduπe svojim ponaπanjem, pokazuju da nisu Kristova djeca. ...

Bilo bi najbolje kada bi svatko od nas Ëinio ono πto jepravo zato πto je pravo, i na taj naËin stvarao oko sebe ozraËjemira. Tada neÊemo stati na stranu Sotoninih orua niti seispunjavati njihovim duhom ponavljajuÊi njihove rijeËi optuæ-be i ukora protiv onih koji nastoje biti posluπni Gospodnjimzapovijedima. Mi se ne bismo smjeli povezivati s neprijateljemduπa i pomagati mu u buenju sumnji i sukoba i tako navoditiduπe koje vole Boga da padnu u kuπnju da uËine zlo. (Signsof the Times, 10. listopada 1895.)

30. lipnja

Gradite mir

“Blaæen komu je pomoÊ u tebi.” (Psalam 84,6)

“Blago onima koji mir grade!” ... Koliko doista ima onihkoji Ëeznu za blagoslovom, koji neÊe samo sluπati, veÊ ispu-njavati Kristove rijeËi? Oni koji se ne budu oslanjali na sebe,veÊ sve svoje povjerenje poklonili sili koja je izvan i iznadnjih, bit Êe osposobljeni da provedu u djelo Kristove rijeËi. ...

Blago onima koji su progonjeni radi pravde, a ne zbogsvojeg grubog, oπtrog duha koji ih navodi da zapoËinju sukobei razdore. Pravedni su oni koji grade mir i koji se zalaæu za mirpo cijenu svega, samo ne po cijenu odricanja od naËela. Oni nemogu ærtvovati istinu iako ih privræenost istini stoji patnji,

193

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26225

Black

226

ukora i stradanja, pa Ëak i same smrti. “Njihovo je kraljevstvonebesko!” Oni koji su progonjeni radi pravde stavljaju Boæjezapovijedi na prvo mjesto u æivotu i ne dopuπtaju nikakvojljudskoj politici, nikakvom obeÊanju o nagradi, nikakvoj po-nudi poËasti, da se postavi izmeu njih i njihovog Boga. Njihnitko ne moæe navesti da se odreknu Krista ili da izdaju Nje-govo djelo. Bogata Boæja obeÊanja nalaze mjesta u njihovomsjeÊanju i kada neprijatelj navali kao rijeka, Boæji Duh podiæezastavu nasuprot njemu. Sveti Duh otvara njihovom razumi-jevanju dragocjenosti Pisma. ...

I samoj Crkvi je potrebno obraÊenje kako bi njezini vjer-nici mogli postati provodnici svjetla, kako bi bili blagoslovljenii na blagoslov. Nevoljko oslanjanje na Boæju milost neÊe namosigurati pristup prijestolju milosti ili nam privuÊi blagosloveod Boga Oca koje je On obeÊao onima koji ispunjavaju Njegovuvolju. Vjera se mora usredotoËiti na Boæju rijeË koja je duh iæivot. Svaka stranica svete RijeËi obasjana je zrakama SuncaPravednosti.

Boæja rijeË treba biti potpora nevoljnima, utjeha progo-njenima. Sam Bog govori duπi koja vjeruje i koja se uzda, jerje Boæji Duh u Njegovoj RijeËi i oni koji prihvate Boæje rijeËikada ih Sveti Duh rasvijetli njihovom umu, primit Êe posebniblagoslov. Upravo se na taj naËin vjernik hrani od Krista, jedeKruh æivota. Istina se tada sagledava u novome svjetlu i duπase raduje kao da se nalazi u vidljivoj prisutnosti samoga Kri-sta. (Signs od the Times, 10. listopada 1895.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26226

Black

227

SRPANJ1. srpnja

ObeÊano spasenje

“Obratite se k meni da se spasite, svi krajevi zemlje jerja sam Bog i nema drugoga!” (Izaija 45,22)

Nakon πto su Adam i Eva bili stvoreni i naseljeni u svojemedenskom domu, bio im je otkriven zakon koji Êe upravljatinjihovim ponaπanjem. ... Kada su prestupili taj zakon, kada supali sa svojeg poloæaja sretne bezazlenosti i postali greπnici uBoæjim oËima, mraËna buduÊnost greπnog roda nije bila osvi-jetljena nijednom zrakom nade. Zbog krπenja boæanskog Za-kona, raj je postao izgubljen za ljudsku obitelj, nad Zemljomje bilo izreËeno prokletstvo i zapoËela je vladavina smrti.

Meutim, Nebo se saæalilo nad greπnim muπkarcima i æe-nama i tako je objavljen plan spasenja. Kada je nad ljudskimrodom bilo izreËeno prokletstvo, zajedno s prokletstvom biloje dano i obeÊanje o oprostu preko Spasitelja koji Êe doÊi. OvoobeÊanje bilo je kao zvijezda nade koja je obasjala mrak, kojije kao sjenka smrti ispunjavao buduÊnost Adamovih potoma-ka kao i svijet koji im je bio dan da njime vladaju. Evaneljeje u Edenu prvi put objavljeno Adamu i Evi. Oni su se iskrenopokajali zbog svoje krivnje, povjerovali su u Boæje obeÊanje ibili saËuvani od krajnje propasti. ...

Henok je tristo godina hodio s Bogom pruæajuÊi svijetuprimjer Ëistog i neokaljanog æivota, æivota koji je bio potpunosuprotan æivotu njegovih suvremenika u tom samovoljnom iizopaËenom naraπtaju koji je otvoreno izraæavao nepoπtovanjeprema Boæjem zakonu i hvalio se svojom slobodom od njego-vih ograniËenja. Meutim, na isti je naËin bilo odbaËeno njego-vo svjedoËanstvo i njegov primjer jer su muπkarci i æene viπevoljeli grijeh nego svetost. Henok je sluæio Bogu iz cijelogasrca; i Gospodin mu je prenosio svoju volju i putem svetihvienja otkrivao velike dogaaje povezane s Kristovim drugimdolaskom. Tog omiljenog Gospodnjeg slugu aneli su odnijelina Nebo da ne vidi smrti. ...

194

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26227

Black

228

Na kraju je pokvarenost postala toliko velika da je ni Bogviπe nije mogao podnositi pa je objavio Noi da Êe zbog stalnogkrπenja svojeg Zakona uniπtiti one koje je stvorio potopomkoji Êe pustiti na Zemlju. Noa i njegova obitelj bili su posluπniboæanskom Zakonu i zbog svoje odanosti nebeskom Bogu bilisu spaπeni od uniπtenja koje je zahvatilo bezboæni svijet okonjih. Tako je Bog saËuvao ljude u Ëijem je srcu bio NjegovZakon. (Signs of the Times, 22. travnja 1886.)

2. srpnja

Kajin i Abel

“I jednog dana Kajin prinese Jahvi ærtvu od zemaljskihplodova. A prinese i Abel od prvine svoje stoke, svepoizbor pretilinu. Jahve milostivo pogleda na Abela injegovu ærtvu, a na Kajina i ærtvu njegovu ni pogledane svrati. Stoga se Kajin veoma razljuti, i lice mu senamrgodi.” (Postanak 4,3-5)

Kajin i Abel, Adamovi sinovi, razlikovali su se po karakte-ru. ... Oba brata stavljena su na ispit, kao i Adam prije njih, dase vidi hoÊe li biti posluπni Boæjim zahtjevima. Oni su bilipouËeni svemu πto je bilo uËinjeno za spasenje ljudskog roda.Bog je preko sustava ærtvenih prinosa æelio utisnuti u ljudskium spoznaju o poniæavajuÊoj naravi grijeha i prikazati njegovusigurnu kaznu, smrt. Ærtve su trebale biti stalni podsjetnikljudima da se jedino preko obeÊanog Izbavitelja mogu naÊi uBoæjoj prisutnosti. Kajin i Abel razumjeli su sustav prinoπenjaærtava koje su od njih bile zahtijevane. Znali su da prinoπe-njem tih ærtava pokazuju poniznu i poboænu posluπnost Bo-æjoj volji i priznaju vjeru u Spasitelja kojeg su te ærtve simbo-liËki prikazivale i svoju ovisnost o Njemu.

Kajin i Abel na isti su naËin sazidali svoje ærtvenike isvaki od njih prinio je svoj prinos. Kajin je smatrao nepotreb-nim da toËno ispunjava sve Boæje zahtjeve pa je zato prinioærtvu bez prolijevanja krvi. Prinio je zemaljske plodove i pri-kazao ih pred Gospodinom, ali nikakav znak s Neba nije po-tvrdio da je ærtva prihvaÊena. Abel je preklinjao brata da doe

195

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26228

Black

229

pred Gospodina onako kako je Nebo propisalo. Ali njegovemolbe uËinile su da Kajin postane joπ odluËniji u ostvarenjusvoje namjere. Kao stariji, osjeÊao je odbojnost prema brato-vim savjetima i prezreo je njegove preporuke.

Abel je donio prinos od prvina svojega stada, najbolje πtoje imao, kao πto mu je Bog zapovjedio. On je u zaklanomjanjetu vjerom vidio Boæjeg Sina, odreenog da umre zbogkrπenja Zakona Njegovog Oca. Bog je ukazao Ëast Abelovojærtvi. Oganj je pao s Neba i spalio ærtvu pokajniËki raspoloæe-nog greπnika. ...

Kajin je sada imao priliku uvidjeti i priznati svoju pogre-πku. ... I Onaj koji ne gleda tko je tko, primio bi ærtvu vjere iposluπnosti. ...

Abelova ærtva bila je prihvaÊena, ali je to bilo zato πto jeu svakoj pojedinosti uËinio ono πto je Bog od njega zahtijevao.(Signs of the Times, 16. prosinca 1886.)

3. srpnja

Kajinov gnjev

“I Jahve reËe Kajinu: ‘Zaπto si ljut? Zaπto ti je licenamrgoeno? Jer ako pravo radiπ, vedrinom odsijevaπ.A ne radiπ li pravo, grijeh ti je kao zvijer na pragu πtona te vreba; joπ mu se moæeπ oduprijeti.’” (Postanak4,6.7)

Gospodinu nisu bili nepoznati odbojni osjeÊaji koje jenjegovao Kajin, ali je æelio da Kajin razmisli o svojem ponaπanjui, poπto se osvjedoËi u svoj grijeh, pokaje se i postavi svojenoge na put posluπnosti. Nije postojao nikakav razlog da osjetignjev ni protiv svojega brata ni protiv Boga. Njegovo nepoπto-vanje izriËite Boæje volje prouzroËilo je odbacivanje njegoveærtve. ... Abelova ærtva bila je prihvaÊena zato πto je Abel usvakoj pojedinosti posluπao ono πto je Bog od njega oËekivao.To ni na koji naËin nije liπilo Kajina njegovog prava prvorod-stva. ... Sve to bilo je jasno prikazano Kajinu, ali njegova srdæ-ba se probudila zato πto nije bilo prihvaÊeno njegovo ponaπa-nje i πto mu nije bilo dopuπteno da slijedi svoje vlastite zami-

196

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26229

Black

230

sli. Bio je ljut na Boga i na svojega brata. Bio je ljut na Bogazato πto nije htio prihvatiti planove greπnika umjesto boæan-skih zahtjeva, i na brata πto se nije sloæio s njim.

Kajin je pozvao Abela u πetnju kroz polja i tamo je daooduπka svojem nevjerovanju i svojim primjedbama protiv Bo-ga. Tvrdio je da nije pogrijeπio kada je prinio svoj prinos, i πtoje viπe govorio protiv Boga i prigovarao Njegovoj pravednosti imilosti koja je odbacila njegovu ærtvu a prihvatila ærtvu njego-vog brata Abela, to je ogorËeniji i snaæniji bio njegov osjeÊajgnjeva i odbojnosti.

Abel je branio Boæju dobrotu i nepristranost i iznio Ka-jinu jednostavne razloge zbog kojih Bog nije prihvatio njegovuærtvu. ...

»injenica da se Abel usudio pokazati neslaganje s njim iËak otiÊi tako daleko da ukaæe na njegovu pogreπku, zaprepa-stila je Kajina. ... Kajina je njegov razum uvjeravao da je Abelu pravu dok je govorio o potrebi prinoπenja krvi nevine ærtveako æeli da njegova ærtva bude prihvaÊena, ali mu je Sotonaprikazao problem u sasvim drugome svjetlu. On je naveo Kaji-na da u svojem gnjevu doe u stanje izrazite neuraËunljivostitako da je ubio svojega brata i opteretio se i grijehom ubojstva.(Signs of the Times, 16. prosinca 1886.)

4. srpnja

Savrπenija ærtva

“A bez vjere nemoguÊe mu je ugoditi, jer onaj koji æelipristupiti Bogu mora vjerovati da postoji Bog i da na-grauje one koji ga traæe.” (Hebrejima 11,6)

Ova dva brata, Kajin i Abel, predstavljaju cijeli ljudski rod.Kao πto su njih dvojica bila stavljena na ispit posluπnosti, naisti Êe naËin biti iskuπani svi ljudi. Abel je izdræao boæanskiispit. On je pokazao zlato pravednog karaktera, naËela istin-ske poboænosti. Meutim, Kajinova vjera nije imala dobar te-melj; ona je poËivala na ljudskim zaslugama. On je donio Go-spodinu ono prema Ëemu je pokazivao osobne sklonosti —plodove zemlje koju je obraivao svojim trudom; on je prika-

197

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26230

Black

231

zao svoju ærtvu kao izraz naklonosti prema Bogu i oËekivao daÊe dobiti boæansko odobravanje. On je posluπao i sagradioærtvenik, posluπao je i prinio ærtvu, ali je to bila samo djelo-miËna posluπnost. Najvaæniji dio, priznanje potrebe za Otkupi-teljem, on je izostavio. ...

Obojica su bila greπnici i obojica su priznala Boæji zahtjevda bude predmet oboæavanja. Po izvanjskom izgledu, njihovaje vjera bila ista do odreene toËke u vremenu, ali nam biblij-ska povijest pokazuje da se upravo tu moglo vidjeti koliko jevelika razlika izmeu ove dvojice. Ova razlika izrazila se uposluπnosti jednoga i u neposluπnosti drugoga.

Apostol kaæe da je Abel prinio Bogu savrπeniju ærtvu odKajina. Abel je shvatio uzviπeno naËelo otkupljenja. Vidio jesebe kao greπnika, vidio je grijeh i njegovu kaznu, smrt, kakostoji izmeu njega i zajedniπtva s Bogom. On je prinio zaklanuærtvu, ærtvovani æivot priznajuÊi time zahtjeve prekrπenog Za-kona. Preko prolivene krvi gledao je unaprijed na buduÊu Ær-tvu, na Krista koji umire na kriæu na Golgoti i uzdajuÊi se upomirenje koje Êe tamo biti ostvareno, dobio je svjedoËanstvoda je pravedan i da je njegova ærtva prihvaÊena.

Kako je Abel tako dobro poznavao plan spasenja? Adam jepouËavao svoju djecu i svoje unuke. ... Kada je sagrijeπio,obuzeo ga je uæas. Njime je zavladao strah; stid i kajanje mu-Ëili su njegovu duπu. U tom stanju uma poæelio je biti πto daljeod Boæje prisutnosti, iako se tako rado sretao s Njim u svojemedenskom domu. Meutim, Gospodin je slijedio ovog savjeπÊuprogonjenog Ëovjeka i dok je osudio grijeh za koji je Adam biokriv, uputio mu je rijeËi milostivog obeÊanja. (Signs of theTimes, 23. prosinca 1886.)

5. srpnja

Prvo evaneosko obeÊanje“Jer kao πto u Adamu svi umiru, tako Êe u Kristu svooæivjeti.” (1. KorinÊanima 15,22)

“Neprijateljstvo ja zameÊem ... izmeu roda tvojeg i rodanjezina: on Êe ti glavu satirati, a ti Êeπ mu vrebati petu.” (Po-stanak 3,15) Ovo je bila prva evaneoska propovijed upuÊena

198

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26231

Black

232

greπnicima; ovo obeÊanje bilo je zvijezda nade koja je osvjet-ljavala mraËnu i turobnu buduÊnost ljudskog roda. Adam jeradosno prihvatio dobrodoπlo obeÊanje o izbavljenju i marljivoje pouËavao svoju djecu Gospodnjem putu. Ovo obeÊanje biloje prikazano u uskoj vezi sa ærtvenikom za ærtve paljenice.Ærtvenik i obeÊanje stajali su jedno uz drugo, i jedno je upu-Êivalo jasne zrake svjetla na drugo pokazujuÊi da se praved-nost uvrijeenog Boga mogla zadovoljiti samo smrÊu Njegovogvoljenog Sina.

Abel je sluπao ove dragocjene pouke i za njega su one bilesjeme posijano na dobroj zemlji. Kajin ih je takoer sluπao.Imao je istu prednost kao i njegov brat, ali ih on nije prihva-Êao. Djelovao je suprotno Boæjoj zapovijedi, a posljedice sujasno prikazane. Kajin nije bio ærtva neke samovoljne namje-re; nije bio jedan od braÊe koji je bio odbaËen, a drugi prihva-Êen. Cijeli problem bio je utemeljen na posluπnosti i neposlu-πnosti onome πto je Bog rekao.

Kajin i Abel simboliziraju dvije skupine ljudi koje Êe po-stojati na svijetu sve do kraja vremena; ovaj simbol dostojanje ozbiljnog pouËavanja. Izmeu karaktera ove dvojice ljudipostoji izrazita razlika, a ta ista razlika zapaæa se meu pri-padnicima ljudskog roda. Kajin prikazuje one koji provodesotonska naËela i djela time πto sluæe Bogu onako kako susami odluËili. SliËno voi kojega slijede, spremni su pokazatidjelomiËnu posluπnost, ali ne i potpunu pokornost Boæjoj vo-lji. ...

Vrsta vjernika sliËna Kajinu obuhvaÊa najveÊi broj ljudi,jer je svaka laæna religija koja je ikada bila uspostavljena,utemeljena na Kajinovom naËelu da se greπnik moæe oslonitina svoje zasluge i na svoju pravednost da bi se spasio.

Muπkarci i æene trebaju prihvatiti Kristovu vjeru iako nijeni laka ni ugodna. Oni bi mogli izmisliti neki puno lagodnijiput, ali ih on ne bi mogao dovesti do Boæjega grada, do sigur-nog boraviπta svetih. Jedino oni koji “vrπe njegove zapovijedi”imat Êe “pravo na stablo æivota” i “uÊi Êe u grad na vrata”(Otkrivenje 22,14). (Signs of the Times, 23. prosinca 1886.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26232

Black

233

6. srpnja

Henok

“Henok je hodio s Bogom. Po roenju Metuπalohovu He-nok je æivio trista godina, te mu se rodilo joπ sinova ikÊeri.” (Postanak 5,22)

Henok je s Adamovih usana nauËio potresnu priËu o paduu grijeh i Ëuo dragocjeni izvjeπtaj o milosru koje se oËitovalou daru Boæjega Sina kao Otkupitelja svijeta. On je povjerovaou obeÊanje dano Adamu i Evi i oslonio se na njega. Henok jebio svet Ëovjek. On je sluæio Bogu iz cijelog srca. Shvatio jepokvarenost ljudskog roda i odvojio se od Kajinovih potomakaukoravajuÊi ih zbog njihove velike pokvarenosti. Na Zemlji jebilo i onih koji su priznavali Boga, koji su Mu sluæili i koji suGa se bojali. Ipak, pravedni Henok je bio toliko uznemiren sveveÊim bezakonjem bezboænika da se nije mogao svakodnevnodruæiti s njima, plaπeÊi se da Êe potpasti pod utjecaj njihovenevjernosti i da neÊe pristupati Bogu u onoj svetoj poboænostii poπtovanju koji su odgovarali Njegovoj uzviπenoj naravi.Njegova duπa je patila dok je iz dana u dan promatrao gaæenjeboæanskog autoriteta. OdluËio je odvojiti se od njih i velik diosvojega vremena provodio je u usamljenosti posveÊujuÊi mno-ge trenutke razmiπljanju i molitvi. Predavao se Bogu i molio dabolje upozna Njegovu volju kako bi je mogao savrπenije ispu-njavati. Bog je razgovarao s Henokom preko svojih anela idavao mu svoje boæanske upute. Stavio mu je do znanja daneÊe zauvijek podnositi buntovnost ljudskih biÊa — da greπnirod namjerava uniπtiti potopom koji Êe pustiti na Zemlju.

Prekrasni vrt u Edenu, iz kojega su naπi praroditelji biliprognani, ostao je na Zemlji sve dok Bog nije odluËio svijetuniπtiti potopom. Sam Bog nasadio je vrt i posebno ga blago-slovio; u svojoj vjeËnoj providnosti uzeo ga je sa Zemlje ivratit Êe ga ponovno, puno slavnije ukraπenog nego πto je bioprije povlaËenja. Bog je æelio saËuvati primjerak svojega savrπe-nog djela stvaranja od prokletstva koje je grijeh donio na Ze-mlju. ...

Henok se nastavio razvijati u nebeskom smislu, razgova-rajuÊi s Bogom. Njegovo je lice blistalo svetim sjajem. ... Go-

199

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26233

Black

234

spodin je volio Henoka zato πto Ga je ustrajno slijedio. ...Æelio se joπ bolje sjediniti s Bogom kojega se bojao, kojega jeoboæavao i πtovao. Gospodin nije dopustio da Henok umre kaoostali ljudi, pa je poslao svoje anele da ga uznesu na Nebokako ne bi vidio smrti. U prisutnosti pravednika i bezakonika,Henok je bio uzet iz njihove sredine. (Signs of the Times, 20.veljaËe 1879.)

7. srpnja

Henok i Duh proroπtva

“Ovima je upravio proroπtvo Henok, sedmi patrijarhposlije Adama, kad veli: ‘Pazite! Dolazi Gospodin sasvojim svetim DesettisuÊama.’” (Juda 14)

Gospodin je otkrio ... Henoku plan spasenja i Duhom pro-roπtva vodio ga kroz naraπtaje koji Êe æivjeti nakon potopa iprikazao mu velike dogaaje povezane s drugim Kristovim do-laskom i krajem svijeta.

Henok se brinuo zbog umrlih. Njemu je izgledalo da Êe ipravedni i bezboæni zajedno odlaziti u prah i da Êe to bitinjihov zajedniËki kraj. Nije mogao sagledati æivot pravednikaiza groba. U proroËkom vienju bio je obavijeπten o BoæjemSinu koji Êe umrijeti kao Ærtva; pokazan mu je Kristov dolazakna nebeskim oblacima u pratnji aneoskih vojski kada Êepodariti æivot umrlim pravednicima i podignuti ih iz njihovihgrobova. Vidio je i greπnost svijeta u vrijeme u kojem Êe seIsus pojaviti po drugi put — to Êe biti hvalisav, drzak i samo-voljan naraπtaj svrstan u redove buntovnika protiv Boæjeg za-kona, koji se odriËe Jedinoga Gospodina Boga i naπega Go-spodina Isusa Krista, koji gazi Njegovu krv i prezire NjegovuposredniËku sluæbu. Vidio je i pravednike okrunjene slavom iËaπÊu, dok su bezakonici bili uklonjeni iz Boæje prisutnosti iuniπteni vatrom. ...

Blagoslovom i ËaπÊu koje je ukazao Henoku, Gospodinnam daje vrlo vaænu pouku da Êe biti nagraeni svi koji se svjerom oslone na obeÊanu Ærtvu i vjerno ispunjavaju Boæjezapovijedi. I ovdje su prikazane dvije skupine ljudi koje Êe

200

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26234

Black

235

postojati sve do drugoga Kristovog dolaska — pravedni i bez-boæni, odani i buntovni. Bog Êe se sjetiti pravednih koji Ga seboje. Po zasluzi svojega dragoga Sina, On Êe im ukazati po-πtovanje i Ëast i dati im vjeËni æivot. Meutim, bezboænike,koji su gazili Njegov autoritet, On Êe ukloniti sa Zemlje kao danikada nisu ni postojali.

Nakon Adamovog pada iz savrπene sreÊe u stanje grijehai bijede, postojala je opasnost od obeshrabrenja muπkaraca iæena. ... Meutim, pouke koje je Bog dao Adamu, koje je pono-vio ©et i praktiËno pokazao Henok, raπËistile su tamu i mraki svima ulile nadu da Êe, kao πto je preko Adama doπla smrt,preko Isusa, obeÊanog Otkupitelja, doÊi æivot i besmrtnost.(Signs od the Times, 20. veljaËe 1879.)

8. srpnja

Boæji narod kao Henok

“Henok je hodio s Bogom, potom iπËeznu; Bog ga uze.”(Postanak 5,24)

Nakon Adamovog pada iz savrπene sreÊe u stanje grijehai bijede, postojala je opasnost od obeshrabrenja muπkaraca iæena. ... Meutim, pouke koje je Bog dao Adamu, koje je pono-vio ©et i praktiËno pokazao Henok, raπËistile su tamu i mraki svima ulile nadu da Êe, kao πto je preko Adama doπla smrt,preko Isusa, obeÊanog Otkupitelja, doÊi æivot i besmrtnost.

Maloduπni vjernici su preko Henokovog sluËaja dobilipouku da mogu, iako æive meu posrnulim i greπnim ljudimakoji se nalaze u stanju otvorene i drske pobune protiv svojegaStvoritelja, ako budu posluπni Njemu i imali vjeru u obeÊanogOtkupitelja, izgraditi svoju pravednost poput vjernog Henoka,biti prihvaÊeni pred Bogom i konaËno uzdignuti do Njegovognebeskog prijestolja.

Odvojivπi se od svijeta i provodeÊi najveÊi dio svojega vre-mena u molitvi i razgovoru s Bogom, Henok prikazuje Boæjivjerni narod posljednjeg vremena koji Êe se odvojiti od svijeta.Nepravednost Êe u zastraπujuÊoj mjeri prevladavati na Zemlji.Ljudi Êe slijediti svaku zamisao svojega pokvarenog srca,

201

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26235

Black

236

povoditi se za svojim prijevarnim filozofijama i ustajati protivautoriteta Neba.

Pripadnici Boæjeg naroda odvojit Êe se od nepravednihobiËaja ljudi oko sebe i teæiti za neporoËnoπÊu misli i za sve-tom usklaenoπÊu s Njegovom voljom sve dok se Njegov bo-æanski lik ne bude odrazio u njima. SliËno Henoku, pripadniciBoæjeg naroda osposobljavat Êe se za prelazak na Nebo. IakoÊe pouËavati i opominjati svijet, neÊe se usklaivati s duhomi obiËajima nevjernika, veÊ Êe ih osuivati svojim posveÊenimrazgovorima i poboænim primjerom. Henokovo uznesenje naNebo neposredno prije uniπtenja svijeta potopom, simboliziraprenoπenje svih æivih pravednika sa Zemlje prije njezinog uni-πtenja ognjem. Sveti Êe biti proslavljeni u prisutnosti onih kojisu ih mrzili zbog njihove odane posluπnosti Boæjim pravednimzapovijedima.

Henok je pouËio svoju obitelj o potopu koji dolazi. Metu-πalah, Henokov sin, sluπao je i propovijedanje svojega unukaNoe, koji je vjerno opominjao stanovnike staroga svijeta da Êena Zemlju doÊi potop. Metuπalah i njegovi sinovi i sinovi nje-govih sinova æivjeli su u vrijeme gradnje korablje. Oni, zajednos drugim ljudima, primali su smjernice od Noe i pomagali muu njegovom radu. (Signs of the Times, 20. veljaËe 1879.)

9. srpnja

ObeÊanje Izraelu

“U Jahvi Êe pobijediti i proslavit se sve potomstvo Iz-raelovo!” (Izaija 45,25)

Abraham je bio pozvan iz idolopokloniËke obitelji i Bog gaje odredio da saËuva Njegovu istinu usred prevladavajuÊe i sveveÊe pokvarenosti toga idolopokloniËkog vremena. Gospodinse objavio Abrahamu i rekao: “Ja sam El ©adaj — Bog Svesilni,mojim hodi putem i neporoËan budi. A Savez svoj ja sklapams tobom i silno Êu te razmnoæiti.” (Postanak 17,1.2)

Gospodin je objavio Abrahamu svoju volju i dao mu odre-eno znanje o zahtjevima moralnog Zakona i o spasenju kojeÊe biti omoguÊeno preko Njega. Bila je to visoka Ëast koja je

202

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26236

Black

237

Abrahamu bila ukazana, Ëast da bude otac naroda koji Êe sto-ljeÊima biti Ëuvar i upravitelj Boæje istine u svijetu — narodapreko kojeg Êe biti blagoslovljeni svi narodi na Zemlji dola-skom obeÊanog Mesije. ...

Bog je svojem vjernom sluzi dao posebnu Ëast i blagoslov.Preko vienja i putem anela koji su hodili i razgovarali snjime kao prijatelji, on je bio upoznat s Boæjim namjerama is Boæjom voljom. ...

Meutim, Abrahamovi potomci udaljili su se od oboæava-nja pravoga Boga i prestupili Njegov Zakon. Pomijeπali su ses narodima koji nisu imali znanje o Bogu ni Boæji strah predsvojim oËima, postupno su prihvaÊali njihove obiËaje i pona-πanja sve dok se Boæji gnjev nije raspalio protiv njih i dok imnije dopustio da idu svojim putovima i slijede zamisli svojegapokvarenog srca. ...

Meutim, kada su se ponizili pred Bogom, priznali Njego-va djela i iskreno zavapili Njemu za izbavljenje iz egipatskogjarma, njihovi vapaji i obeÊanja da Êe biti posluπni doprli su doNeba. Njihove molitve bile su usliπane na najËudesniji moguÊinaËin, Izrael je bio izveden iz Egipta i s njima je bio obnovljenSavez koji je uËinjen s njihovim ocima.

Tako je znanje o Boæjem zakonu bilo saËuvano u nara-πtajima od Adama do Noe, od Noe do Abrahama i od Abrahamado Mojsija. (Signs of the Times, 22. travnja 1886.)

10. srpnja

Abrahamova vjera (1)

“Bog nastavi: ‘Uzmi svoga sina, jedinca svoga Izakakoga ljubiπ, i poi u krajinu Moriju pa ga ondje prinesikao ærtvu paljenicu na brdu koje Êu ti pokazati.’” (Po-stanak 22,2)

Abraham je imao sto dvadeset godina kada mu je u noÊ-nom vienju bila upuÊena ova straπna i zaprepaπÊujuÊa zapo-vijed. Mora krenuti na trodnevno putovanje i imat Êe dovoljnovremena za razmiπljanje. Pedeset godina prije toga, na boæan-sku zapovijed, ostavio je oca i majku, roake i prijatelje i

203

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26237

Black

238

postao putnik i stranac u zemlji koja nije bila njegova. Poslu-πao je Boæju zapovijed da otpusti svojega sina Jiπmaela koji senastanio u pustinji. Njegova duπa bila je pognuta pod teretomæalosti zbog tog odvajanja, njegova vjera bila je bolno isku-πana, ali se ipak pokorio jer je to Bog zahtijevao od njega. ...

Abraham je bio u kuπnji da povjeruje da se nakon svegaradi o obmani. Pogoen tugom, poklonio se pred Bogom imolio se, kao nikada dotada, æeleÊi dobiti potvrdu te neobiËnezapovijedi, molio se za veÊe svjetlo ako mora izvrπiti tu uæa-snu duænost. Sjetio se da su mu bili poslani aneli koji su muotkrili Boæju namjeru da uniπti Sodomu i da su ponovno doπlik njemu kad su mu objavili obeÊanje da Êe dobiti tog istogsina Izaka. ...

Naposljetku je njeæno probudio Izaka, obavijestio ga da jedobio zapovijed od Boga da prinese ærtvu na udaljenoj planinii da ga on treba pratiti. Pozvao je svoje sluge i obavio svepotrebne pripreme za tako dugo putovanje. Da je mogao ras-teretiti svoje misli pred Sarom i zajedno s njom podnijeti pat-nje i odgovornost, moæda bi mu to donijelo olakπanje, ali jezakljuËio da to nije dobro jer je njezino srce bilo vezano zanjezinog sina, pa bi ga moæda pokuπala sprijeËiti. Krenuo jezato na svoje putovanje sa Sotonom pokraj sebe koji ga jenapadao nevjerovanjem i nemirom. ...

PoËeo je i treÊi dan putovanja. Abraham je podignuo svojpogled prema planinama i na jednoj od njih zapazio obeÊaniznak. Kad je pogledao malo bolje, gle, blistavi oblak lebdio jena vrhu brda Morije. ...

I dalje je bio udaljen od planine, ali je skinuo teret s pleÊasvojih slugu i naredio im da ga Ëekaju. Stavio je drva na pleÊasvojega sina, a sam je uzeo noæ i oganj. (Signs of the Times,1. travnja 1875.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26238

Black

239

11. srpnja

Abrahamova vjera (2)

“‘Bog Êe veÊ providjeti janje za ærtvu paljenicu, sinemoj!’ odgovori Abraham. I nastave put.” (Postanak 22,8)

Kada su se pribliæili planini, “Izak reËe svome ocu Abra-hamu: ‘OËe!’ ‘Evo me, sine!’ — javi se on. ‘Evo kremena i drva,’opet Êe sin, ‘ali gdje je janje za ærtvu paljenicu?’” (Postanak22,7) Ove rijeËi od milja: “OËe!” probole su njegovo osjetljivosrce i on je pomislio: “O, kada bih bar u svojim starim danimamogao umrijeti umjesto Izaka!”

Izak je pomogao svojem ocu podiÊi ærtvenik. Zajedno supostavili drva i time je bila obavljena posljednja priprema zaprinoπenje ærtve. Uzdrhtalih usana i glasa Abraham je otkriosvojem sinu poruku koji je dobio od Gospodina. ... Izak je bioærtva, janje koje je trebalo prinijeti. Da se Izak odluËio uspro-tiviti oËevoj zapovijedi, mogao je to lako uËiniti jer je dorastaodo muæevne zrelosti, ali bio je tako temeljito pouËen u spo-znaji Boga da je njegovao savrπenu vjeru u Njegova obeÊanjai zahtjeve. ...

Tjeπio je oca uvjeravajuÊi ga da mu je Bog ukazao Ëastkada ga je prihvatio kao ærtvu; da u tom zahtjevu ne vidi niBoæji gnjev ni nezadovoljstvo, veÊ posebni znak boæanske lju-bavi zato πto je od njega zatraæio da sebe posveti Gospodinukao ærtvu.

Pokrenuo je skoro odrvenjele ruke svojega oca da poveæeuæad koja Êe ga dræati uz ærtvenik. Otac i sin izgovorili suposljednje rijeËi ljubavi, posljednji put njeæno su se zagrlili iotac je privukao svojega voljenog sina posljednji put na svojegrudi. Njegova podignuta ruka Ëvrsto je stiskala smrtonosnoorue. ... “Podiæe Abraham oËi i pogleda, i gle — za njim ovan,rogovima se zapleo u grmu. Tako Abraham ode, uzme ovna iprinese ga za ærtvu paljenicu mjesto svoga sina.”

Naπ nebeski Otac dopustio je da Njegov voljeni Sin pretrpiagoniju raspeÊa. Legije anela svjedoËile su o poniæenju i du-πevnoj boli Boæjega Sina, ali im nije bilo dopuπteno da seumijeπaju kao u Izakovom sluËaju. Nijedan glas nije pokuπaozaustaviti prinoπenje ærtve. Boæji dragi Sin, Otkupitelj svijeta,

204

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26239

Black

240

bio je vrijean, izrugivan, ismijavan i muËen sve dok nije pri-klonio svoju glavu i umro. Koji bi nam veÊi dokaz svoje bo-æanske ljubavi i milosra vjeËni Bog mogao dati! (Signs of theTimes, 1. travnja 1875.)

12. srpnja

Nebeske ljestve

“Potresen, uzviknu: ‘Kako je straπno ovo mjesto! Za-ista, ovo je kuÊa Boæja, ovo su vrata nebeska!’” (Posta-nak 28,17)

Jakov nije imao savrπen karakter. Grijeπio je protiv svoje-ga oca, svojega brata, protiv sebe i protiv Boga. NadahnuÊevjerno biljeæi nedostatke dobrih ljudi, ljudi koji su bili obilje-æeni kao primatelji boæanske naklonosti, i te su mane mnogoopπirnije opisane od njihovih vrlina. ... Oni su bili napadanikuπnjama i Ëesto pobjeivani, ali su bili spremni uËiti u Kri-stovoj πkoli. Da su nam ti karakteri prikazani kao da su bilibez mane, svakako bi nas obeshrabrili u naπem stremljenjuprema pravdi. ... To pokazuje da Bog ni na koji naËin ne oprav-dava krivoga. On vidi grijehe u onima do kojih Mu je najviπestalo i kaænjava ih Ëak mnogo odluËnije nego one koji imajumanje svjetla i odgovornosti. Meutim, nasuprot grijesima izabludama ljudskog roda, prikazan je samo jedan savrπenikarakter — karakter Boæjega Sina koji je svoju boæansku na-rav odjenuo u ljudsku i hodio kao Ëovjek meu sinovima ljud-skim. ...

Jakov je prijevarom stekao blagoslov namijenjen roenombratu. Bog mu je obeÊao pravo prvorodstva i obeÊanje bi sigur-no bilo ispunjeno u odreeno vrijeme da je bio spreman Ëeka-ti. Meutim, poput mnogih koji sada govore da su Boæja djeca,njemu je nedostajalo vjere pa je pomislio da mora neπto samuËiniti umjesto da pokorno prepusti problem u Gospodnje ru-ke. ...

Dok se kretao svojim usamljeniËkim putem, bio je obes-hrabren i æalostan. ... Ipak, Bog nije potpuno odbacio Jakova.Njegova milost i dalje je poËivala nad Njegovim zalutalim, ne-

205

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26240

Black

241

pouzdanim slugom iako su ga sustizale nevolje sve dok nijenauËio lekciju strpljive poniznosti. Gospodin je milostivo isaæaljivo pokazao ono πto je Jakovu bilo najpotrebnije — Spa-sitelja. ...

Umoran od puta, lutalica je legao na tlo i umjesto uzglav-lja stavio kamen pod glavu. Gospodin mu je u snu dao vienje.Ugledao je ljestve, svijetle i blistave, Ëiji je donji kraj stajao nazemlji, dok je vrh dopirao do Neba. Po tim su se ljestvamaaneli penjali i silazili, a na vrhu je bio Gospodin slave koji seobratio Jakovu rijeËima vrlo snaænog ohrabrenja. Uvjerio jeJakova da se nalazi pod boæanskim vodstvom dok je daleko odsvojega doma, i da Êe zemlja na kojoj leæi kao prognanik ibjegunac biti predana u baπtinu njegovom potomstvu. (Signsof the Times, 31. srpnja 1884.)

13. srpnja

“Jahve se nalazi na ovome mjestu”

“Jakov se probudi od sna te reËe: ‘Zaista se Jahve na-lazi na ovome mjestu, ali ja nisam znao!’” (Postanak28,16)

Kad se probudio, Jakov je bio ispunjen sveËanom svijeπÊuo Boæjoj prisutnosti. ... Preko Boæjega Duha bio mu je pokazanplan spasenja, ne u potpunosti, veÊ oni dijelovi koji su njemubili potrebni. Vrijeme Kristovog prvog dolaska bilo je joπ udalekoj buduÊnosti, ali Bog nije æelio da Njegov sluga ostaneu neznanju da je greπnicima odreen Zagovornik kod Oca.

Sve dok se nisu pobunili protiv Boæje vladavine, Adam iEva uæivali su prednost zajednice s Bogom. Nebo i Zemlja bilisu povezani putem kojim je i sam Gospodin volio prolaziti.Meutim, Adamov i Evin grijeh razdvojio je Zemlju od Neba.Prokletstvo grijeha palo je na ljudski rod i postalo tako uvred-ljivo za Boga da greπni ljudski rod, ma koliko to æelio, viπe nijemogao odræavati nikakvu vezu sa svojim Stvoriteljem. Ljudi senisu mogli popeti na nebeske bedeme i uÊi u Boæji grad jer unjega ne moæe uÊi niπta πto je pogano. Ljestve su prikazivaleKrista, postavljenog Posrednika. Da On svojim zaslugama nije

206

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26241

Black

242

premostio ponor koji je naËinio grijeh, sluæbujuÊi aneli kojisu se spuπtali i penjali po ljestvama, ne bi mogli odræavatinikakvu vezu s greπnicima. ...

Sve to bilo je pokazano Jakovu u njegovom snu. Iako jenjegov um odmah shvatio samo dio otkrivenja, njegove velikei tajanstvene istine postale su predmet njegovog prouËavanjatijekom cijelog æivota i one su se malo-pomalo otkrivale nje-govom razumijevanju. Isus je u svojem razgovoru s Natanae-lom spomenuo te tajanstvene ljestve koje je Jakov zadovoljnoi s Ëuenjem promatrao: “Zaista, zaista, kaæem vam ... vidjetÊete otvoreno nebo i anele gdje uzlaze i silaze nad Sinom»ovjeËjim.” (Ivan 1,51)

Naπa je æivotna zadaÊa da krenemo od najniæe preËke naljestvama i da se preËku po preËku penjemo prema Nebu. ... Mise penjemo korak po korak. Kada ostavimo jednu preËku, od-mah se penjemo na sljedeÊu koja je postavljena neπto viπe.Tako je naπa ruka stalno u pokretu prema visinama i hvata seza sljedeÊu preËku milosti, a stope se oslanjaju na preËkejednu za drugom sve dok nam konaËno ne bude osiguran si-guran ulaz u kraljevstvo naπega Gospodina i Spasitelja IsusaKrista. (Signs of the Times, 31. srpnja 1884.)

14. srpnja

Primjer opraπtanja

“’Zato se ne bojte! Ja Êu se brinuti za vas i za vaπudjecu.’ Tako ih je smirio ljubeznim rijeËima.” (Postanak50,21)

Jakovljevi sinovi vratili su se svojem ocu s radosnom vijeπ-Êu: “Josip je æiv i Ëak vlada nad svom zemljom egipatskom!”(Postanak 45,26) U prvi trenutak je stari Ëovjek zanijemio, nijemogao vjerovati onome πto je Ëuo, ali su njihove rijeËi izaziva-le nemoÊ njegovog srca. Meutim, kada je vidio kola i karava-nu natovarenih æivotinja i kada je Benjamin ponovno stao prednjega, osjetio je sigurnost i u punini svoje radosti uskliknuo:“Sin moj Josip joπ je æiv! Moram poÊi i vidjeti ga prije negoumrem!” (redak 28) BraÊa su onda priznala ocu svoje djelo i

207

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26242

Black

243

zatraæila njegov oprost za svoje okrutno postupanje premaJosipu. Jakov nije sumnjao da su sposobni uËiniti takvo okru-tno djelo, ali je vidio da je Bog sve izveo na dobro pa je opro-stio svojoj greπnoj djeci i dao im svoj blagoslov. ...

U noÊnom vienju Jakovu su upuÊene boæanske rijeËi:“Ne boj se siÊi u Egipat, jer Êu ondje od tebe proizvesti veliknarod. Ja Êu siÊi u Egipat s tobom i sam Êu te vratiti ovamo;a Josip Êe ti svojom rukom oËi zaklopiti.” (Postanak 46,3.4)

Susret Josipa i njegovog oca bio je vrlo ganutljiv. Josip jesiπao sa svojih kola i potrËao ususret svojem ocu. Zagrlili suse i zajedno plakali. “Onda Izrael reËe Josipu: ‘Sada, poπtosam roenim oËima vidio da si joπ æiv, mogu umrijeti.’” (redak30)

Jakovljeve posljednje godine bile su najmirnije. Njegovisinovi napustili su svoje zle putove, Josip mu se vratio i okruæioga svakom udobnoπÊu koju mu je mogao omoguÊiti visokiegipatski sluæbenik; okruæen svojom djecom, spokojno i smi-reno poπao je u grob.

Kratko vrijeme prije svoje smrti, okupio je svoju djecuoko sebe da im podijeli svoje blagoslove i da Ëuju njegoveposljednje savjete. I dok im se obraÊao posljednji put, na njegase spustio Boæji Duh pa im je iznio njihov osobni æivot uproπlosti i zatim izrekao i proroËanstva koja su sezala dalekou buduÊnost. ...

Jakov je bio otac pun ljubavi. Nije njegovao odbojne osje-Êaje prema svojoj oæaloπÊenoj djeci. On im je veÊ odavno opro-stio. Volio ih je sve do kraja. Ali Bog je Duhom proroπtvauzdigao Jakovljeve misli iznad njegovih prirodnih osjeÊaja. Unjegovim posljednjim trenucima aneli su bili svuda oko njegai na njemu je poËivala Boæja sila. (Signs of the Times, 5. velja-Ëe 1880.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26243

Black

244

15. srpnja

Josip — simbol Isusa Krista

“Osim toga, iako ste vi namjeravali da meni naudite,Bog je bio ono okrenuo na dobro: da uËini πto se danaszbiva — da spasi æivot velikom narodu.” (Postanak50,20)

Jakov je prorekao radosnu buduÊnost veÊini svojih sinova.Posebno je bio rjeËit u izraæavanju naklonosti prema Josipu:“Josip je stablo plodno, plodno stablo kraj izvora, grane svojegrana preko zida. Strijelci njega saletjeli, strijeljali ga, opljaË-kali. Ali luk mu Ëvrst ostaje, miπice mu ojaËale, rukom JakogJakovljeva, imenom Pastira, Stijene Izraela.” (Postanak 49,22-24)

Josipov æivot kao da prikazuje Kristov æivot. Josipova bra-Êa pokuπala su ga ubiti, ali su se na kraju zadovoljila time daga prodaju kao roba i tako sprijeËe da postane veÊi od njih.Mislili su da su ga stavili u poloæaj u kojem ih viπe neÊe muËitisvojim snovima i u kojem viπe neÊe biti moguÊnosti za njihovoispunjenje. Meutim, upravo ono πto su oni uËinili, Bog jeiskoristio da osujeti njihove namjere i ostvari ono πto su mi-slili da se nikada neÊe dogoditi — da on stekne vlast nadnjima. ...

Josip je hodio s Bogom. Kada se naπao u tamnici i stra-dao u svojoj nevinosti, sve je podnosio krotko i bez gunanja.Njegovo vladanje sobom, njegovo strpljenje u nevoljama i nje-gova nepokolebljiva vjernost, sve to zabiljeæeno je za opÊe do-bro svih koji Êe nakon njega æivjeti na Zemlji. ...

Isusov æivot, æivot Spasitelja svijeta, bio je uzor veliko-duπnosti, dobrote i svetosti. A ipak bio je prezren i vrijean,izrugivan i ismijavan bez ikakvog razloga, osim πto je svojimpravednim æivotom bio stalni ukor grijehu. Njegovi neprijateljinisu bili zadovoljni sve dok im nije bio predan u ruke i dok Ganisu osudili na sramnu smrt. Umro je za greπni rod i dok jetrpio najokrutnije muËenje, krotko je opraπtao svojim ubojica-ma. Ustao je iz mrtvih, uzaπao svome Ocu, primio svaku vlasti silu, a onda se ponovno vratio na Zemlju da je dodijeli svojimuËenicima. On “dade dare ljudima” (Efeæanima 4,8). Sve koji

208

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26244

Black

245

su ikada pokajniËki pristupili k Njemu i priznali svoje grijehe,primio je u okrilje svoje ljubavi i potpuno im oprostio. I akoMu ostanu vjerni, uzdiÊi Êe ih na svoje prijestolje i uËinitisvojim subaπtinicima baπtine koju je stekao svojom krvlju.(Signs of the Times, 5. veljaËe 1880.)

16. srpnja

»etrdeset godina uËenja

“Izraelci su joπ stenjali u ropstvu. Vapili su, i njihovvapaj za pomoÊ sred ropstva uzlazio je k Bogu.” (Po-stanak 2,23)

Mojsije je postao velik Ëovjek u svakom smislu. Kao pisaci vojskovoa bio je bez premca. Ljubav prema istini i pravdipostala je temelj njegovog karaktera i razvila Ëvrstinu namjerena koju nikakve promjene naËina æivota, miπljenja ili ciljevanisu mogle utjecati. Ljubaznost, marljivost i nepokolebljivouzdanje u Boga obiljeæili su njegov æivot. Bio je mlad i punæivota, prepun poleta i muæevne snage. Duboko je suosjeÊaosa svojom braÊom u njihovim nevoljama i njegova je duπaplamtjela u æelji da ih oslobodi. Ljudskoj mudrosti moglo jeizgledati da je u svakom smislu osposobljen za svoje djelo.

Meutim, Bog ne gleda kao πto Ëovjek gleda! Njegovi pu-tovi nisu sliËni naπim putovima. Mojsije joπ nije bio spremanza svoje veliko djelo niti je narod bio spreman za izbavljenje.On je bio obrazovan u egipatskim πkolama, ali je morao proÊistrogu πkolu discipliniranja u kojoj Êe razviti sposobnosti zasvoje sveto poslanje. Prije nego πto bude mogao uspjeπno vo-diti izraelsku vojsku, morao je nauËiti vladati sobom. »etrde-set dugih godina bio je poslan u samoÊu pustinje da bi u tomæivotu u zabiti, uz skromni rad Ëuvanja ovaca i jaganjaca, mo-gao postiÊi pobjedu nad svojim strastima. Morao je nauËitipotpuno se pokoravati Boæjoj volji prije nego πto Êe tu voljupoËeti objavljivati velikom narodu.

Kratkovidni smrtnici odbacili bi ovih Ëetrdeset godina pri-preme u midjanskim planinama smatrajuÊi ih velikim gublje-njem vremena. Meutim, Beskrajna Mudrost stavila je budu-

209

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26245

Black

246

Êeg velikog dræavnika, izbavitelja svojega naroda iz ropstva, uokolnosti koje Êe razviti njegovo poπtenje, njegovu opreznost,njegovu vjernost i briæljivost, ali i njegovu sposobnost da sepoistovjeti s potrebama svoje teπke zadaÊe. Oni kojima je Bogpovjerio vaæne odgovornosti nisu odrastali u lagodnosti i obi-lju; plemeniti proroci, starjeπine i suci po Boæjoj promisli, bilisu ljudi Ëiji je karakter bio oblikovan u strogoj æivotnoj stvar-nosti.

Bog za svoje djelo ne bira uvijek iste osobe, veÊ pojedincerazliËitih karaktera. (Signs of the Times, 19. veljaËe 1880.)

17. srpnja

Iskustvo oduËavanja

“Mojsije pristane da ostane kod tog Ëovjeka. On oæeniMojsija svojom kÊeri Siporom.” (Izlazak 2,21)

Kod svih koji su izabrani da obave neko djelo za Gospodi-na vide se ljudske odlike. ... Povezani s Bogom, Izvorom svakemudrosti, ti pojedinci mogu dostiÊi svaku visinu moralnog sa-vrπenstva. ...

Mojsije se morao mnogo toga oduËiti. Utjecaji koji su gaokruæivali u Egiptu — ljubav njegove pomajke, poloæaj farao-novog unuka, oËaranost πirinom umjetnosti, rasipnost, zadiv-ljujuÊa raskoπnost idolopokloniËkog bogoπtovlja, neprestanosveÊeniËko ponavljanje bezbrojnih priËa o moÊi njihovih bo-gova — sve je to ostavljalo duboke dojmove na um u razvojui u odreenoj mjeri oblikovalo njegove navike i karakter. Te sudojmove mogli promijeniti vrijeme, promjena okoline i bliskaveza s Bogom. Ipak, bio je potreban ozbiljan, ustrajan napor,borba sa samim sobom kao da se radi o samom æivotu, da bise iskorijenilo sjeme zablude i da bi se na njegovo mjestoËvrsto usadila istina. U svakom trenutku Sotona je bio prisu-tan i spreman produbiti zabludu i iπËupati istinu, ali je Gos-podin, premda je Mojsije morao sam uËiti uz pomoÊ strogediscipline, bio uvijek njegov spremni PomoÊnik u borbi protivSotone kada bi sukob postao preoπtar za ljudsku snagu. ...

Svjetlo prirode i svjetlo otkrivenja potjeËu iz istog izvora,

210

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26246

Black

247

objavljuju velike istine i uvijek je u skladu jedno s drugim.Kada je Mojsije uvidio da su sva Boæja stvorena djela uvijek udostojanstvenom skladu s Njegovim zakonima, shvatio je kakoje nerazuman postupak ljudskih biÊa kada se svrstavaju protivBoæjeg zakona. Sukob je bio vrlo teæak i napor vrlo dug da bise srce i um u svemu uskladili s istinom i Nebom, ali je Moj-sije konaËno postao pobjednik. ...

I dok je prolazila godina za godinom i ostavljala Boæjegslugu u istom skromnom poloæaju, nekome slabije vjere negoπto je bila Mojsijeva, moglo bi se uËiniti da ga je Gospodinzaboravio i da Êe njegove sposobnosti i iskustvo biti izgubljeniza svijet. Meutim, dok je lutao sa svojim tihim stadom posamotnim mjestima, poloæaj njegovog naroda uvijek mu je biopred oËima. Razmiπljao je o svim Boæjim djelima prema vjer-nim ljudima u proπlim vremenima, o Njegovim obeÊanjima obuduÊim blagoslovima, a njegova duπa izlijevala se pred Bo-gom za njegovu braÊu u okovima ropstva, njegove vatrene mo-litve odjekivale su danju i noÊu planinskim udolinama. Stalnoje ponavljao pred Bogom obeÊanja upuÊena Njegovom narodui zato je traæio od Njega da ga oslobodi. (Signs of the Times,19. veljaËe 1880.)

18. srpnja

Pozivanje Mojsija

“Zato, hajde! Ja te πaljem faraonu da izbaviπ narodmoj, Izraelce, iz Egipta.” (Izlazak 3,10)

PotlaËenim i napaÊenim Izraelcima dan njihovog izbavlje-nja izgledao je vrlo daleko, ali u vremenu koje je odredio, Bogje svojom moÊnom silom radio za njih. Nije Mojsije moraostati na Ëelo velike vojske kao πto je zamiπljao, s razvijenimbarjacima i blistavim oruæjem. Nije ovaj narod, tako dugo zlo-stavljan i tlaËen, morao steÊi pobjedu tako πto Êe ustati i zah-tijevati svoja prava. Boæja se namjera treba ostvariti na takavnaËin da izloæi prijeziru ljudsku oholost i slavu. Izbavitelj tre-ba doÊi kao skromni pastir samo sa πtapom u ruci, a Bog ÊeuËiniti da taj πtap postane moÊno sredstvo u izbavljenju Nje-

211

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26247

Black

248

govog naroda od tlaËenja i saËuvati ga kada ga njegovi nepri-jatelji budu progonili.

Prije nego πto je poπao, Mojsije je dobio visoku punomoÊza svoje veliko djelo na naËin koji ga je ispunio strahopoπto-vanjem i ulio mu duboku svijest o vlastitoj slabosti i nedostoj-nosti. Dok se bavio svojim mnogobrojnim duænostima, ugle-dao je grm, granje, liπÊe i stablo u plamenu koji nije sagorije-vao. Pribliæio se da bolje promotri Ëudesni prizor, a onda jeËuo glas koji ga je dozivao iz plamena. Bio je to Boæji glas. Bioje to Onaj koji se kao Aneo Saveza u proteklim vremenimaotkrivao ocima. Mojsije je uzdrhtao, bio je ispunjen strahomi uæasom kada ga je Gospodin pozvao po imenu. Drhtavih usa-na odgovorio je: “Evo me!” Bio je opomenut da se ne pribliæavasvojem Stvoritelju u neprikladnoj prisnosti: “Izuj obuÊu s no-gu! Jer mjesto na kojem stojiπ sveto je tlo.” (Izlazak 3,5)

Smrtna biÊa mogu nauËiti pouku koju nikada ne smijuzaboraviti — da pred Boga izlaze s poπtovanjem. Mi moæemoizlaziti slobodno pred Njega pozivajuÊi se na Isusovo ime, na-πu Pravednost i naπu Zamjenu, ali nikada s onom slobodom skojom stojimo pred nekim tko nam je ravan. Mi smo veÊ Ëulida se netko obraÊa velikom, svemoÊnom i svetom Bogu kojistanuje u svjetlosti kojoj se ne moæe pristupiti na naËin nakoji se ne bi obratio nekome ravnom sebi, pa Ëak ni nekomeniæem od sebe. ... Bogu se mora pristupati s dubokim straho-poπtovanjem; gdje god se Njegova prisutnost jasno pokaæe,greπnici se trebaju pokloniti s najponiznijim poπtovanjem.(Signs of the Times, 26. veljaËe 1880.)

19. srpnja

Dvostruko robovanje

“Sad kad se svjetina tako umnoæila — nastavi faraon— vi biste ih od posla odvratili?” (Izlazak 5,5)

Aron, pouËen od anela, iziπao je u susret svojem bratuod kojeg je bio odvojen toliko godina, i sreli su se usred pus-tinjske samoÊe na Boæjoj gori. ... Zajedno su putovali krozArapsku pustinju prema Egiptu; kada su stigli u zemlju Go-

212

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26248

Black

249

πen, sazvali su skup izraelskih glavara. Aron, rjeËiti govornik,opisao im je sve Boæje postupke prema Mojsiju, a onda supokazali svoj znak pred narodom. “Narod je bio uvjeren, ipoπto Ëuπe da je Jahve pohodio Izraelce i pogledao na njihovejade, popadaπe niËice i pokloniπe se.” (Izlazak 4,31)

SljedeÊi posao ova dva brata bio je da razgovaraju sa sa-mim faraonom. Uπli su u veliku faraonovu palaËu kao Gospod-nji opunomoÊenici, osjeÊali su da je Bog i tamo s njima, pa sugovorili “kao Onaj koji vlast ima (Marko 1,22)”: “Ovako veliJahve Bog Izraelov: ‘Pusti narod moj da ode i u moju Ëast slavisvetkovinu.’” (Izlazak 5,1)

Faraon je veÊ Ëuo o njima i o uzbuenju koje je zavladalou narodu. Zato se veoma razljutio. ...

Istoga dana faraon je izdao zapovijed svim sluæbenicimakoji su nadgledali radove Izraelca da uËine neπto πto Êe nji-hovo robovanje uËiniti dvostruko teæim i okrutnijim. U tojzemlji gradile su se graevine i sada se joπ grade od opekapeËenih na suncu, pravljenih od ilovaËe pomijeπane s pljevomkoja je dræala zemlju da se ne raspadne. Na takav naËin bilesu izgraene Ëak i njihove najraskoπnije palaËe, a onda ob-loæene kamenom. Faraon je sada zapovjedio da se radnicimaviπe ne izdaje slama, ali da se strogo zahtijeva isti broj gotovihopeka. ...

Kada je ovaj okrutni faraonov zahtjev stupio na snagu,narod se raziπao po zemlji i skupljao strn umjesto slame, alisu ustanovili da je nemoguÊe obaviti uobiËajeni opseg posla.Zbog tog propusta hebrejski sluæbenici i sam narod bili suokrutno biËevani. ...

Izraelci su oËekivali da Êe biti osloboeni ropstva bez ika-kvog posebnog kuπanja svoje vjere ili bilo kakvog stradanja.Meutim, ni oni sami joπ nisu bili spremni za slobodu. Imalisu samo malo vjere i nisu bili spremni strpljivo podnositisvoje nevolje, sve dok Bog ne dovrπi djelo njihovog slavnogizbavljenja. (Signs of the Times, 4. oæujka 1880.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26249

Black

250

20. srpnja

Bog Êe vas se sigurno sjetiti

“Napokon reËe Josip svojoj braÊi: ‘Ja Êu, evo, naskoroumrijeti. Ali Êe se Bog, zacijelo, sjetiti vas i odvesti vasiz ove zemlje u zemlju πto ju je pod zakletvom obeÊaoAbrahamu, Izaku i Jakovu.’” (Postanak 50,24)

Samo nekoliko obitelji doπlo je u Egipat, ali sada je odnjih nastalo veliko mnoπtvo. BuduÊi da su bili okruæeni idolo-poklonstvom, mnogi od njih izgubili su znanje o pravome Bogui zaboravili Njegov Zakon. Ipak, bilo je meu njima i onih kojisu i dalje sluæili ... Stvoritelju neba i zemlje. Bili su æalosnidok su gledali svoju djecu kako svakoga dana promatraju, paËak i sama sudjeluju u bezakonjima idolopokloniËkog narodau kojem su æivjela. ... U svojem oËaju, vjerni su prizvali Go-spodina i traæili osloboenje od egipatskog jarma. ...

Oni nisu sakrivali svoju vjeru, veÊ su otvoreno priznavalipred EgipÊanima da sluæe jedinome pravome i æivome Bogu.Ponavljali su dokaze u prilog Njegovom postojanju i moÊi odstvaranja do svojih dana. Tako su se EgipÊani imali prilikuupoznati s vjerom Izraelaca i s njihovim Bogom. ...

Izraelski starjeπine pokuπavali su ojaËati slabu vjeru svo-je braÊe pozivajuÊi se na obeÊanje dano Abrahamu i na Josi-pove proroËke rijeËi koje je izrekao neposredno prije smrti,pretkazujuÊi njihovo izbavljenje iz Egipta. Neki su pozornosluπali i vjerovali. Drugi su promatrali svoje æalosno stanje inisu imali nikakve nade. Kada su EgipÊani saznali za oËekiva-nja sinova Izraelovih, ismijavali su njihove nade i prezrivo go-vorili o sili njihovog Boga. ...

Vjerni Boæji sluge shvatili su da je samo zato πto su kaonarod bili nevjerni Bogu i skloni brakovima s drugim narodi-ma koji su ih navodili na idolopoklonstvo, Gospodin dopustioda dou u Egipat. ...

Meutim, mnogi Izraelci bili su zadovoljniji u ropstvu ne-go da pou u novu zemlju i da se suoËavaju s teπkoÊama zavrijeme putovanja; navike pojedinaca postale su toliko sliËnenavikama EgipÊana da im je bilo draæe ostati u Egiptu. Gospo-din ih upravo zato i nije oslobodio nakon prvog pokazivanja

213

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26250

Black

251

svojih znakova i Ëuda pred faraonom. On je tako usmjeravaodogaaje kako bi mnogo jasnije prikazao tiranski duh egipat-skog vladara i prikazivanjem svoje svemoÊne sile pruæio Izra-elcima uzviπenije znanje o boæanskom karakteru i kako bipoæeljeli napustiti Egipat i odluËili sluæiti istinitom i praved-nom Bogu. (Signs of the Times, 4. oæujka 1880.)

21. srpnja

Boæja nadmoÊna sila

“Ti kazuj sve πto ti nareujem, a tvoj brat Aron nekafaraonu ponovi da pusti Izraelce te odu iz njegove ze-mlje.” (Izlazak 7,2)

Gospodin je zapovjedio Mojsiju da opet ode Izraelovimsinovima i ponovi im obeÊanje o izbavljenju s ponovnim do-kazom o boæanskoj milosti. Mojsije je uËinio kako mu je bilozapovjeeno, ali ga narod nije spremno posluπao. Njihova srcabila su puna gorËine, u njihovim uπima je joπ uvijek odzvanjaoudarac biËa, krik tjeskobe i nevolje plavio je sve ostale zvuko-ve i nisu htjeli sluπati. Mojsije je sagnuo svoju glavu u poniz-nosti i razoËaranju te je ponovno Ëuo Boæji glas kako mu seobraÊa: “Idi i reci faraonu, kralju egipatskome, da otpusti Iz-raelce iz svoje zemlje.” …

Mojsiju je reËeno da vladar Egipta neÊe dati svoj pristanaksve dok se Boæja ruka suda ne poloæi na Egipat, kad Êe Izrael-ski narod biti izveden Boæjom moÊnom silom. … On Êe impreko svoga sluge Mojsija pokazati da je æivi i svemoÊni Bog,Stvoritelj neba i Zemlje, Bog iznad svih bogova; Njegova jesnaga najmoÊnija i SvemoÊni je svojom sveobuhvatnom rukommoæe dati svojemu narodu. …

Posluπni Boæjoj zapovijedi, Mojsije i Aron su iznova doπliu prijamnu dvoranu egipatskog kralja. Tamo su ta dva pripad-nika prezrenog naroda, jedan od njih sa πtapom u ruci, okru-æeni masivnim i bogato isklesanim stupovima i ljepotom vise-Êih ukrasa od srebra, zlata i dragog kamenja, joπ jednom iziπlipred vladara najmoÊnijeg kraljevstva kako bi iznijeli svoj zah-tjev za puπtanje njihovog naroda.

214

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26251

Black

252

Kralj je zahtijevao Ëudo. Mojsije i Aron su unaprijed dobilinaputak kako se ponaπati u takvom sluËaju pa je Aron uzeoπtap i bacio ga pred kralja. ©tap se pretvorio u zmiju. Kralj jeodmah poslao po svoje “mudrace i vraËare”, koji su na njegovuzapovijed uËinili isto: “svaki baci svoj πtap, koji se pretvori uzmiju. Ali Aronov πtap proguta njihove πtapove”. … VraËarinisu uistinu postigli da se njihovi πtapovi pretvore u zmije, veÊsu uz pomoÊ magije, koju im je omoguÊio veliki obmanjivaË,uËinili da πtapovi nalikuju zmijama, kako bi se suprotstaviliBoæjem Ëudu. …

Na taj naËin Boæje Ëudo se pokazalo nadmoÊnijim nadsotonskom moÊi. (Signs of the Times, 11. oæujka 1880.)

22. srpnja

Neka poËnu zla

“Ujutro poi k faraonu. ... Stani preda nj na obali Rije-ke. Uzmi u ruku πtap πto se bio u zmiju pretvorio.”(Izlazak 7,15)

Mojsije i njegov brat dobili su nalog da iziu pred faraonakada u rano jutro bude dolazio na rijeku i da na njezinimobalama ponovno objave poruku upuÊenu njemu. Da bi doka-zali da ih je doista Bog poslao, trebali su podiÊi πtap nadvodom i pruæiti ga u svim smjerovima da se voda pretvori ukrv. Oni su to i uËinili, pa je rijekom potekla krv; sva voda uegipatskim kuÊama pretvorila se u krv, ribe su uginule i izvode se poËeo πiriti neugodan zadah. Meutim, “egipatski vra-Ëari svojim vraËanjem uËiniπe isto” (Izlazak 7,22) pretvorivπina isti naËin vodu u krv koja je dolazila iz izvora. Faraon jeotvrdnuo svoje srce i odbio se pokoriti. Sedam dana trajalo jeovo zlo pa su stanovnici bili primorani kopati zdence da bi seopskrbili vodom.

Onda je uËinjen joπ jedan napor da se pokrene faraonovosrce. ©tap je ponovno podignut nad vodama, iz rijeke su iziπleæabe i raπirile se po svoj zemlji — uπle su u kuÊe, spavaonice,peÊi i naÊve za mijeπenje kruha. VraËevi su svojim vraËanjimanaizgled uspjeli prizvati iste æivotinje. OpÊa nevolja uskoro je

215

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26252

Black

253

postala tako neizdræiva da ju je faraon ozbiljno pokuπao uklo-niti. Meutim, iako su vraËevi mogli prizvati æabe, nisu ih sebili u stanju osloboditi. Kada je faraon to shvatio, na nekinaËin se ponizio i zatraæio od Mojsija i Arona da se pomoleGospodinu za njega da zlo prestane. Oni su podsjetili bahatogvladara na njegovo prijaπnje hvalisanje i upitali ga gdje je sadarazmetljiva sila njegovih vraËeva; zatim su zatraæili da odredivrijeme za njihove molitve. U odreeno vrijeme æivi uzrok ne-volje bio je uklonjen, ali su posljedice ostale jer su uginuleæabe zagadile zrak.

Djelo koje su uËinili vraËevi navelo je faraona da povjerujeda su ta Ëuda uËinjena uz pomoÊ magije, iako je imao obiljedokaza da nije tako kada je nevolja sa æabama bila uklonjena.Gospodin je mogao uËiniti da æabe nestanu i da se trenutaËnopretvore u prah, ali to nije uËinio kako faraon i EgipÊani,poπto æabe budu uklonjene, ne bi rekli da je sve bilo samoiluzija, sliËna djelovanju vraËeva. ... Ovdje su i faraon i cijeliEgipat imali dokaz koji svojom praznom filozofijom nisu mo-gli odbaciti, jer se nije radilo o magiji, veÊ o osudi koja dolaziod Boga nebeskoga. (Signs of the Times, 11. oæujka 1880.)

23. srpnja

Komarci i obadi

“Onda Êe opet Jahve Mojsiju: ‘Reci Aronu neka zamahnesvojim πtapom i udari po prahu na tlu, neka se pretvoriu komarce po svoj zemlji egoipatskoj.’” (Izlazak 8,12)

Æabe su nakon uginuÊa bile zgrtane na gomile. Sada sufaraon i sav Egipat imali dokaz koji svojom praznom filozofi-jom nisu mogli odbaciti, jer se ovdje ne radi o magiji, veÊ oosudi koja dolazi od Boga nebeskoga.

Kada se Faraon oslobodio neposredne nevolje, ponovno jetvrdoglavo odbio dopustiti Izraelcima da idu. Aron je po Boæjojzapovijedi ispruæio svoju ruku i uËinio da se zemaljski prahpretvori u komarce po cijeloj egipatskoj zemlji. Faraon je po-zvao vraËeve da uËine isto svojim Ëaranjem, ali oni to nisumogli. ... Sami vraËevi su priznali da je njihova moÊ oponaπa-

216

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26253

Black

254

nja iscrpljena kada su rekli: “To je prst Boæji!” (Izlazak 8,15)Meutim, faraona i dalje niπta nije moglo pokrenuti.

Puπtena je joπ jedna kuπnja i upuÊen joπ jedan poziv:“Pusti moj narod!” (redak 16) Obadi su ispunili kuÊe i gomilalise na tlu, tako da “zemlja nastrada od obada” (redak 20). Tonisu bili insekti koji nam bezopasno dosauju u neko dobagodine, veÊ veliki i otrovni obadi. Njihov ubod bio je veomabolan za ljude i æivotinje. Prethodno je bilo naglaπeno da Êezemlja Goπen biti poπteena od ove nevolje i doista je bilotako.

Faraon je sada pozvao dvojicu braÊe, Mojsija i Arona, irekao im da Êe Izraelcima dopustiti da prinesu ærtve u samomEgiptu, ali je ta ponuda bila odbijena. Neke æivotinje su meuEgipÊanima bile predmet oboæavanja; poπtovanje koje su ljudiimali prema njima bilo je toliko veliko da je Ëak i sasvimsluËajno ubojstvo neke od njih smatrano zloËinom koji sekaænjava smrÊu. Mojsije je uvjerio faraona da Izraelci ne moguprinijeti ærtve Bogu u egipatskoj zemlji, jer su za svoje ærtvemorali uzeti i neke æivotinje koje su EgipÊani smatrali sveti-ma.

Mojsije je ponovno zatraæio da narod krene u pustinju natri dana hoda. Faraon je popustio i zatraæio od Boæjih slugu dase pomole Bogu da ukloni zlo. Oni su obeÊali da Êe to uËiniti,ali su ga upozorili da ih ne vara. Nakon πto su se pomolili, zloje doista nestalo. Meutim, faraonovo buntovniËko srce po-novno je otvrdnulo i on je opet odbio pustiti narod. (Signs ofthe Times, 11. oæujka 1880.)

24. srpnja

Pomor, Ëirevi i tuËa

“Ruka Jahvina udarit Êe straπnim pomorom po tvomeblagu πto je u polju: po konjima, magaradi, devama,krupnoj i sitnoj stoci.” (Izlazak 9,3)

Faraon je sada bio unaprijed upozoren na joπ straπnijazla, na pomor koji Êe pogoditi svu egipatsku stoku koja senalazi na paπi u poljima. Hebrejska stoka, bilo je izriËito reËe-

217

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26254

Black

255

no, bit Êe poπteena ovog zla. Zlo je doπlo kao πto je biloproreËeno, a faraon, kada je poslao glasnike u domove Izraela-ca, ustanovio je da su bili potpuno poπteeni. Ipak je ostaouporan, ali su ga u njegovoj odluci podupirali sveÊenici i vra-Ëevi.

Meutim, i oni su morali osjetiti Boæje sudove. Mojsiju iAronu bilo je zapovjeeno da uzmu pepeo iz peÊi i da ga raza-spu po zraku pred faraonom. Kada su to uËinili, sitne Ëesticeraπirile su se po cijeloj egipatskoj zemlji i tamo gdje su pale,izazvale su “otekline i stvarale Ëireve i na ljudima i na stoci”(Izlazak 9,9). VraËevi se svojim Ëaranjem nisu mogli zaπtititiod ovog bolnog zla. Nisu viπe mogli stajati pred Mojsijem iAronom zbog neugodnosti koje je izazivala ova nevolja. Egip-Êanima je tako bila pruæena prilika da vide koliko je beskori-sno oslanjati se na sposobnosti hvalisavih vraËeva koji nisumogli zaπtititi ni sebe.

Ipak, vladar nije pokazivao nikakve znakove popuπtanja.... Onda mu je zaprijeÊeno tuËom koja Êe uniπtiti stoku i sva-koga muπkarca i æenu koji se u to vrijeme nau u polju. Ovoje bila prilika da se iskuπa oholost EgipÊana i pokaæe koliki sumeu njima stvarno dojmljeni Boæjim djelovanjem u koristsvojeg naroda. Svi koji su poπtovali Gospodnju rijeË, prikupilisu svoju stoku u πtale i kuÊe, dok su oni koji nisu povjerovaliu opomenu ostavili svoju stoku u poljima. Spasivπi one koji suodluËili posluπati objavljenu opomenu, Bog je pokazao svojumilost u vrijeme djelovanja Njegovog suda.

Oluja je stigla sutradan, kao πto je bilo nagovijeπteno —grmljavina, tuËa i oganj uniπtili su svaku biljku, lomili drveÊe,ubijali ljude i æivotinje. Sve dotada nije bio izgubljen ni jedanjedini æivot meu EgipÊanima, ali smrt i uniπtenje sada suslijedili trag anela zatornika. Samo je zemlja Goπen bila po-πteena. Time je Gospodin pokazao EgipÊanima da se cijelaZemlja nalazi pod vlaπÊu hebrejskog Boga i da Ëak i poËelasluπaju Njegov glas. (Signs of the Times, 18. oæujka 1880.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26255

Black

256

25. srpnja

Laæno priznanje i obeÊanje

“Faraon posla po Mojsija i Arona pa im reËe: ‘Ovaj putpriznajem da sam kriv. Jahve ima pravo, a ja i mojnarod krivo.’” (Izlazak 9,27)

“Narod Êe moj prebivati u nastambama pouzdanim, u bez-briænim poËivaliπtima.” (Izaija 32,18)

Jedino sigurno utoËiπte za narod i pojedince jest u po-sluπnosti Njegovom glasu, da uvijek budu na strani istine ipravde. Faraon se sada ponizio i rekao: “Ovaj put priznajem dasam kriv. Jahve ima pravo, a ja i moj narod krivo.” Preklinjaoje Boæje sluge da posreduju za njega da straπna oluja, grmlja-vina i sijevanje munja prestanu.

Mojsije je znao da sukob joπ nije zavrπen jer je poznavaodjelovanje ljudskog srca i njegovo oholo protivljenje Bogu.Faraonovo priznanje i obeÊanje nisu izreËeni zato πto je na-stupila bilo kakva promjena u njegovom srcu ili umu, veÊ zatoπto su ga uæas i strah natjerali da za trenutak prekine svojubitku s Bogom. Mojsije je, meutim, obeÊao da Êe ispunitinjegov zahtjev kao da je njegovo priznanje bilo iskreno i nje-govo pokajanje stvarno, jer mu nije htio pruæiti nikakav izgo-vor za buduÊe pokazivanje tvrdoglavosti.

IzlazeÊi iz grada, Mojsije “podigne ruke prema Jahvi. Pre-stane grmljavina i tuËa, a ni kiπa viπe nije padala na zemlju”(Postanak 9,33). Meutim, Ëim je straπno pokazivanje boæan-ske moÊi prestalo, faraonovo srce vratilo se svojoj tvrdoÊi ibuntovniπtvu.

Gospodin je pokazivao svoju moÊ da bi utvrdio vjeru svo-jega naroda Izraela u sebe kao jedinoga istinitoga i æivogaBoga. On im je iznosio Ëvrste dokaze o razlici koja postojiizmeu EgipÊana i njih kao Njegovog naroda. On Êe uËiniti dasvi narodi saznaju da ih je On, iako su bili ugroæeni teπkimradom, iako su bili prezreni, izabrao da budu Njegov posebninarod i da Êe se na izuzetan naËin pobrinuti za njihovo izbav-ljenje.

Dugim boravkom meu EgipÊanima i stalnim promatra-njem raskoπnog πtovanja idola, hebrejsko razumijevanje istin-

218

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26256

Black

257

skog i æivog Boga izopaËilo se. ... Gledali su kako idolopoklo-niËki EgipÊani uæivaju u velikom blagostanju, dok su oni biliizloæeni podrugljivim primjedbama: “Vaπ Bog vas je zabora-vio!” Meutim, svojim moÊnim djelima Gospodin Êe sada pou-Ëavati svoj narod o svojem karakteru i boæanskom autoritetu,i pokazat Êe mu potpunu bezvrijednost laænih bogova. (Signsod the Times, 18. oæujka 1880.)

26. srpnja

Skakavci

“Tada reËe Jahve Mojsiju: ‘Pruæi ruku povrh zemlje egi-patske da navale skakavci na egipatsku zemlju i poje-du sve bilje πto joπ ostade nakon tuËe!’” (Izlazak 10,12)

Mojsije ... je upozorio vladara da Êe ... biti poslano zlo saskakavcima koji Êe pokriti lice zemlje i pojesti svaku zelenubiljku. ...

Faraonovi savjetnici uæasnuli su se od ove nove opasno-sti. Oni su uniπtenjem stoke veÊ pretrpjeli velike gubitke. Mnogenjihove ljude ubila je tuËa. ...

Pozvali su joπ jednom Mojsija i Arona i vladar im je rekao:“Idite! Iskaæite πtovanje Jahvi, svome Bogu! A tko Êe sve iÊi?”(Izlazak 10,8)

Odgovor je glasio: “Svi idemo — odgovori Mojsije — i mla-do i staro. Odlazimo sa svojim sinovima i svojim kÊerima: sasvojom krupnom i sitnom stokom, jer moramo odræati sveËa-nost Jahvi.” (Izlazak 10,9)

Vladara je obuzeo gnjev. ...Zar vaπ Bog misli da Êu vas pustiti da idete sa æenama i

djecom na tako opasan put? NeÊu to nikada uËiniti, samoodrasli ljudi mogu iÊi posluæiti Gospodinu! Ovaj bezosjeÊajnivladar, tlaËiteljski raspoloæen, sada je æelio pokazati kao da jeduboko zainteresiran za njihovo dobro i da se njeæno brine zanjihove maliπane, iako ih je samo htio zadræati kao taoce i kaojamstvo njihovog povratka! ...

Mojsije je dobio zapovijed da ispruæi svoju ruku nadzemljom i zapuhao je juæni vjetar donoseÊi skakavce: “Oni se

219

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26257

Black

258

razlete po svoj egipatskoj zemlji i padnu po svim krajevimaEgipta u silnoj gustoÊi: toliko ih mnoπtvo nikad prije nije biloniti Êe kada biti. Pokriju sve tlo, tako da se od njih zacrnjelo.Pojedu sve bilje u polju i sve plodove sa stabala πto su biliostali iza tuËe. Niπta se viπe nije zelenjelo: ni stabla ni poljskatrava u svem Egiptu.” (Izlazak 10,14.15) ...

Vladar je vrlo æurno poslao po Mojsija i Arona i rekao im:“Sagrijeπio sam protiv Jahve, vaπega Boga, i vas! Oprostite miuvredu joπ samo ovaj put i molite Jahvu, Boga svoga, da samootkloni od mene ovaj smrtonosni biË!” (redci 16.17)

Oni su tako postupili i zapuhao je snaæan zapadni vjetarkoji je odnio skakavce prema Crvenom moru tako da nijedannije ostao. Meutim, usprkos poniznosti koju je pokazao utrenutku kada mu je zaprijetila smrt, Ëim je nevolja proπla,vladar je otvrdnuo svoje srce i ponovno odbio dopustiti Izra-elcima da idu. (Signs od the Times, 18. oæujka 1880.)

27. srpnja

Tama nad zemljom

“Pruæi ruku prema nebu — rekne Jahve Mojsiju — paneka se tmina spusti na egipatsku zemlju, tmina kojaÊe se moÊi opipati.” (Izlazak 10,21)

EgipÊani su veÊ bili oËajni. Zla koja su bila izlivena nanjih izgledala su im skoro nepodnoπljiva, a buduÊnost ih jeispunjavala strahom. Narod je oboæavao faraona kao predstav-nika njihovog boga i kao biÊe koje ispunjava njegove namjere.Ali usprkos tome, mnogi su smatrali da se on suprotstavljanadmoÊnoj viπoj sili, koja sve narode dræi u svojoj vlasti. ...Iznenada se tama spustila na svu zemlju, tako crna i gusta daim je izgledalo da je mogu rukom opipati. Ljudima nije bilouskraÊeno samo svjetlo, veÊ je i zrak bio teæak da se jedvamoglo disati. ... Meutim, svi sinovi Izraelovi imali su svjetloi Ëist zrak u svojim stanovima. ...

Hebrejski robovi uæivali su u neprekidnoj Boæjoj naklono-sti i postajali su sve sigurniji da Êe biti osloboeni. Nadzornicise nisu usuivali primjenjivati tako okrutne mjere kao prije

220

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:26258

Black

259

bojeÊi se da Êe se nepregledno mnoπtvo Hebreja podiÊi i osve-titi za sva zlostavljanja kojima su dotada bili izloæeni. ...

Straπna tama potrajala je tri dana i za to se vrijeme nisumogle obavljati poslovne i æivotne aktivnosti. To je i bio Boæjiplan. Htio je narodu pruæiti vrijeme za razmiπljanje i pokajanjeprije nego ih suoËi s posljednjim i najstraπnijim zlom — smr-Êu prvoroenaca. Æelio je ukloniti sve πto bi moglo skrenutinjihovu pozornost, pokloniti im dovoljno vremena za razmi-πljanje i tako im pruæiti novi dokaz svojeg milosra i nesprem-nosti da uniπtava.

Faraon je na kraju treÊeg dana tame poslao po Mojsija iArona i rekao: “Idi i πtovanje iskaæi Jahvi! Ali vaπa stoka,krupna i sitna, neka ostane ovdje. Vaπa djeca neka idu s va-ma!” (Izlazak 10,24) Odgovor je glasio: “Ti nas sam moraπopskrbiti prinosima i ærtvama paljenicama koje Êemo prinijetiJahvi, Bogu svojemu. ... Zato Êemo sa sobom potjerati i svojastada. Ni papak neÊe ostati ovdje. Od njih nam valja izabrati zaærtvovanje Jahvi, Bogu naπemu, a ne znamo, dok onamo nestignemo, πto moramo Jahvi prinijeti.” (Izlazak 10,26)

Vladar je bio strog i odluËan. “Odlazi! — vikne faraon naMojsija. — I da mi viπe na oËi ne dolaziπ! Onog dana kad mise opet pojaviπ na oËi, zaglavit Êeπ!” Odgovor je glasio: “Dobrosi kazao! ... Lica tvoga viπe neÊu vidjeti!” (Signs of the Times,18. oæujka 1880.)

28. srpnja

Smrt prvoroenaca

“Svaki Êe prvoroenac u egipatskoj zemlji umrijeti, odprvoroenca faraonova, koji bi imao sjediti na njegovuprijestolju, do prvoroenca ropkinje koja se nalazi uzmlinski kamen; a uginut Êe i sve prvine od stoke.” (Iz-lazak 11,5)

Dok je Mojsije promatrao Boæja zadivljujuÊa djela, njegovavjera je jaËala i njegovo povjerenje se uËvrπÊivalo. Bog ga jepokazivanjem svoje boæanske sile osposobljavao da stane naËelo izraelske vojske i da ih kao pastir svojeg naroda povede

221

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27259

Black

260

iz Egipta. On se uzdigao iznad straha svojim Ëvrstim povje-renjem u Boga. Ovom hrabroπÊu u prisutnosti vladara ranjavaoje njegov bahati ponos, pa je faraon zaprijetio da Êe ubiti Bo-æjeg slugu. U svojoj zaslijepljenosti nije razumio da se ne borisamo protiv Mojsija i Arona, veÊ protiv moÊnoga Gospodina,Stvoritelja neba i zemlje. Da faraon nije bio zaslijepljen svojimbuntovniπtvom, znao bi da Onaj koji moæe Ëiniti tako moÊnaËuda, sigurno moæe saËuvati i æivot svojih izabranih slugu,makar to znaËilo da Êe morati ubiti i samog egipatskog fara-ona. Mojsije je stekao naklonost naroda. Svi su ga smatraliistaknutom osobom i vladar mu se sigurno ne bi usudio nau-diti.

Mojsije je imao joπ jednu poruku za buntovnog vladara iprije nego πto Êe napustiti njegovu blizinu, neustraπivo mu jeobjavio Gospodnje rijeËi: “Ovako poruËuje Jahve: ‘O ponoÊiproÊi Êu Egiptom. Svaki Êe prvoroenac u egipatskoj zemljiumrijeti, od prvoroenca faraonova, koji bi imao sjediti nanjegovu prijestolju, do prvoroenca ropkinje koja se nalazi uzmlinski kamen; a uginut Êe i sve prvine od stoke. U svoj Êezemlji egipatskoj nastati velik jauk, kakva nije bilo niti Êe kadposlije biti. Meu Izraelcima ni pas neÊe zalajati na æivo stvo-renje: ni na Ëovjeka ni na æivotinju. Po tome Êete znati daJahve luËi Izraelca od EgipÊanina.’” (Izlazak 11,4-7)

Dok je Mojsije vjerno opisivao narav i posljedice posljed-njeg straπnog zla, vladar se neizmjerno razgnjevio. Razbjesniose zato πto nije uspio uplaπiti Mojsija i natjerati ga da zadrhtipred njegovim vladarskim autoritetom. Meutim, Boæji slugaje zatraæio pomoÊ moÊnije ruke nego πto je ruka bilo kojegzemaljskog vladara. (Signs of the Times, 18. oæujka 1880.)

29. srpnja

Blagovanje Pashe

“Neka uzmu krvi I poπkrope oba dovratnika i nadvra-tnik kuÊe u kojoj se bude blagovalo.” (Izlazak 12,7)

Gospodin je Mojsiju dao posebne upute za sinove Izrae-love o tome πto trebaju uËiniti da bi saËuvali sebe i svoje

222

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27260

Black

261

obitelji od straπnog zla koje Êe pustiti na EgipÊane. Osim toga,Mojsije je trebao svojem narodu dati i upute o tome kako sepripremiti za odlazak iz Egipta. Te noÊi, tako straπne za Egip-Êane i tako slavne za Boæji narod, bio je uspostavljen sveËaniobred Pashe. Po boæanskoj zapovijedi, svaka obitelj, sama iliu zajednici s drugima, trebala je zaklati janje ili kozle “bezmane” i kitom izopa poπkropiti “oba dovratnika i nadvratnik”svoje kuÊe kao znak da aneo zatornik, koji Êe prolaziti okopola noÊi, ne treba uÊi u taj dom. Te noÊi trebali su jestipeËeno meso s gorkim zeljem, kao πto je Mojsije rekao: “Aovako blagujte: opasanih bokova, s obuÊom na nogama i saπtapom u ruci ... to je Jahvina pasha.” (Izlazak 12,11) ImePasha — prolazak Gospodnji — bilo je usvojeno u znak sjeÊa-nja na aneoski prolazak pokraj njihovih domova, a sam spo-men-dan sinovi Izraelovi morali su svetkovati kao uspomenu usvim buduÊim naraπtajima.

Kvasac djeluje neprimjetno i zato je prikladna slika zalicemjerje i prijevaru. Tom prigodom sinovi Izraelovi morali suse suzdræati od jedenja kruha s kvascem, kako bi se u njihovemisli urezala Ëinjenica da Bog zahtijeva istinu i iskrenost ubogosluæju. Gorko zelje prikazivalo je njihovo dugo i gorkorobovanje u Egiptu, ali i robovanje grijehu. Nije bilo dovoljnosamo zaklati janje i njegovom krvlju poπkropiti dovratnik, veÊse ono moralo i pojesti, πto je prikazivalo usku zajednicu kojatreba postojati izmeu Krista i Njegovih sljedbenika.

Od sinova Izraelovih zahtijevan je Ëin koji Êe ih iskuπatii pokazati njihovu vjeru u veliko osloboenje koje je Bog uËi-nio za njih. Da bi izbjegli straπno zlo koje Êe se izliti naEgipat, oni su morali staviti krvni znak na svoje domove. Odnjih je oËekivano da sebe i svoju djecu odvoje od EgipÊana ida se okupe u svojim kuÊama, jer ako bi se bilo koji Izraelacnaπao u egipatskom domu, pao bi od ruke anela zatornika.Svima je bilo nareeno da dræe blagdan Pashe kao spomen-dankako bi svojoj djeci, kada ih upitaju πto taj blagdan znaËi,mogli govoriti o svojem Ëudesnom izbavljenju u Egiptu. (Signsof the Times, 25. oæujka 1880.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27261

Black

262

30. srpnja

Krist — pashalno Janje

“Ovu uredbu dræite u svim vremenima kao zakon za sei djecu svoju.” (Izlazak 12,24)

Velik broj EgipÊana, gledajuÊi znakove i Ëudesa koja su sedogaala u Egiptu, bili su pokrenuti da priznaju da bogovikojima su sluæili ne znaju niπta i da nemaju moÊ ni da spaseni da uniπte, a da je Bog Izraelaca jedini pravi Bog. Oni sumolili Izraelce da uu u njihove domove i njihove obitelji testraπne noÊi, kada Êe Boæji aneo ubijati egipatske prvoroen-ce. Hebreji su dobrodoπlicom primali u svoje domove te vjerneEgipÊane koji su se zavjetovali da Êe izabrati izraelskog Bogaza svojeg Boga i da Êe iziÊi iz Egipta i zajedno s IzraelcimaotiÊi sluæiti Gospodinu.

Pasha je ukazivala na osloboenje sinova Izraelovih, ali jebila i simbol jer je ukazivala unaprijed na Krista, Janje Boæje,zaklano za otkupljenje greπnog ljudskog roda. Krv poprskanapo dovratnicima prikazivala je pomiriteljsku Isusovu krv, ali istalnu ovisnost greπnika o zaslugama te krvi za sigurnost odsotonske sile i za konaËno otkupljenje. Krist je blagovao pas-halnu veËeru sa svojim uËenicima neposredno uoËi svojeg ras-peÊa, i iste noÊi uspostavio obred Gospodnje veËere koji seponavlja kao uspomena na Njegovu smrt. ... Poπto je zajednosa svojim uËenicima sudjelovao u Pashi, Krist je ustao odstola i izjavio: “VruÊe sam æelio da blagujem s vama ovu pas-halnu veËeru prije svoje muke.” (Luka 22,15) Onda je obavioponiæavajuÊu sluæbu pranja nogu svojim uËenicima. Krist jesvojim sljedbenicima ostavio i obred pranja nogu da ih nauËiponiznosti. ...

Isus je primjer pranja nogu svojim uËenicima ostavio svi-ma koji Êe povjerovati u Njega. ...

Spasenje muπkaraca i æena ovisi od tome koliko Kristovakrv oËiπÊenja trajno utjeËe na njihovo srce. Upravo se zato iGospodnja veËera mora svetkovati mnogo ËeπÊe od godiπnjegblagdana Pashe. Taj sveËani obred podsjeÊa na mnogo veÊidogaaj od izbavljenja sinova Izraelovih iz Egipta. To izbavlje-nje simboliËki je prikazivalo veliku sluæbu pomirenja koju je

223

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27262

Black

263

Krist obavio ærtvujuÊi svoj æivot za konaËno otkupljenje svojegnaroda. (Signs od the Times, 25. svibnja 1880.)

31. srpnja

“Zvat Êe te popravljaËem pukotina”

“I ti Êeπ graditi na starim razvalinama, diÊi Êeπ temeljebuduÊih koljena. Zvat Êe te popravljaËem pukotina, iobnoviteljem cesta do naselja.” (Izaija 58,12)

Mi se imamo razloga radovati πto svijet nije ostavljen ubezizlaznom beznau. Isus je napustio kraljevsko prijestolje isvoje visoko zapovjedniËko mjesto na Nebu i postao siroma-πan, da bismo se mi Njegovim siromaπtvom obogatili. On jeuzeo na sebe naπu narav da bi nas mogao nauËiti kako daæivimo. Koracima koje greπnik mora uËiniti prigodom svojegobraÊenja — pokajanje, vjera i krπtenje — On nas je poveosvojim putem. Nije se pokajao za sebe jer je bio bezgreπan, veÊu ime greπnika.

Isus je postao Onaj koji je “nanovo podigao drevne raz-valine i sazdao mjesta poharana”, postao je Prognanik na Ze-mlji da bi vratio izgubljene, zalutale ovce, ovce izranjenegrijehom. U Njemu se povezalo zemaljsko s nebeskim, ljudskos boæanskim jer inaËe ne bi mogao biti Posrednik kojem segreπnici mogu pribliæiti i preko kojega se mogu pomiriti sasvojim Stvoriteljem. Meutim, On sada grli ljudski rod rukamamilosra i ljubavi, dok se istodobno nalazi na prijestolju Bes-konaËnoga ujedinjavajuÊi nas tako u naπoj slabosti i bespo-moÊnosti s Izvorom snage i sile. ...

Mi smo Kristovi duænici za sve blagoslove koje uæivamo.Mi moramo biti duboko zahvalni πto smo predmet Njegovogposredovanja. Meutim, Sotona vara muπkarce i æene tako πtoim Kristovu sluæbu prikazuje u pogreπnom svjetlu navodeÊi ihda misle da se poniæavaju ako prihvate Krista za svojeg Ot-kupitelja. Kada bismo prednosti krπÊanina promatrali u pra-vome svjetlu, smatrali bismo najveÊom ËaπÊu πto moæemo bitiBoæja djeca, baπtinici Neba, i radovali bismo se πto moæemosudjelovati s Isusom u Njegovom poniæenju. ...

224

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27263

Black

264

HoÊete li ostaviti mraËne predjele grijeha i tuge i potraæitistanove koje je Isus otiπao pripremiti za nas, svoje sljedbeni-ke? U Njegovo vas ime zaklinjemo da stavite svoje noge Ëvrstona ljestve i da se penjete. Odbacite svoje grijehe, svladajtenedostatke u svojem karakteru, prionite svom svojom snagomuz Isusa koji je Put, Istina i Æivot. Svaki pojedinac meu namamoæe pobijediti! Nijedan koji ustraje neÊe izgubiti vjeËni æivot!Oni koji vjeruju u Krista nikada neÊe propasti niti Êe ih tkouzeti iz Njegove ruke! (Signs of the Times, 31. srpnja 1884.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27264

Black

265

KOLOVOZ

1. kolovoza

Bog je ispunio svoja obeÊanja

“Ali kada doe punina vremena, posla Bog svoga Sina,roena od æene, roena pod Zakonom.” (GalaÊanima4,4)

Krist je doπao na ovaj svijet pokazati Oca, otkriti ljudskomrodu pravo znanje o Bogu. Doπao je prikazati Boæju ljubav.Bez znanja o Bogu ËovjeËanstvo bi bilo izgubljeno za svu vje-Ënost. ... Onaj koji je stvorio svijet morao mu je udahnuti æivoti silu. ...

ObeÊanje dano u Edenu — da Êe æenino potomstvo statina glavu zmiji — bilo je obeÊanje o Boæjem Sinu, Ëijom su sesilom jedino mogli ostvariti Boæji savjeti i objaviti znanje oBogu.

Bog je obeÊao Abrahamu da Êe se “svi narodi zemlje njimblagoslivljati” (Postanak 18,18). Abrahamu je bila otkrivena iBoæja namjera da otkupi ljudski rod. ... Krist je objavio: “Abra-ham, otac vaπ, treptio je od radosti u æelji da vidi moj Dan.Vidio ga je i obradovao se.” (Ivan 8,56)

Jakov je izjavio: “Od Jude æezlo se kraljevsko, ni palicavladalaËka od nogu njegovih udaljiti neÊe dok ne doe onajkome pripada — kome Êe se narodi pokoriti.” (Postanak 49,10)

S Mojsijem je Bog razgovarao licem k licu, kao πto serazgovara s prijateljem. Njega je obasjalo svjetlo o Spasitelju.Zato je rekao narodu: “Proroka, kao πto sam ja, iz tvoje sredi-ne, od tvoje braÊe, podignut Êe ti Jahve, Bog tvoj: njega slu-πajte!” (Ponovljeni zakon 18,15)

Ærtve i prinosi priËali su svoju priËu o Spasitelju koji ÊedoÊi, koji Êe se ærtvovati za grijehe svijeta. Oni su unaprijedukazivali na bolju sluæbu, kada Êe narod oboæavati Boga Du-hom i istinom i u ljepoti svetosti.

U hebrejskom bogosluæju simboliËki je prikazana sluæbapomirenja koju je zahtijevao prekrπeni Zakon. Ærtva, janje bezmane, prikazivalo je Otkupitelja svijeta koji je toliko svet i

225

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27265

Black

266

svemoguÊ da je mogao uzeti na sebe grijehe svijeta. Davidu jebilo dano obeÊanje da Êe Krist vjeËno vladati i da Njegovomkraljevstvu neÊe biti kraja.

Hebreji su æivjeli u ozraËju iπËekivanja obeÊanog Mesije.Mnogi su pomrli u vjeri ne primivπi obeÊanje; ali gledajuÊi Gaizdaleka, vjerovali su i priznavali da su stranci i doπljaci naZemlji. (Youth’s Instructor, 13. rujna 1900.)

2. kolovoza

Onaj koji je jednak Bogu

“On, boæanske naravi, nije se ljubomorno dræao svojejednakosti s Bogom.” (Filipljanima 2,6)

Boæji Sin bio je jedina Ærtva dovoljno vrijedna da potpunozadovolji zahtjeve Boæjeg savrπenog Zakona. Aneli su bili bez-greπni, ali niæi od Boæjeg zakona. Oni su bili podloæni Zakonu.... Bili su stvorena biÊa i biÊa na kuπnji. Kristu nisu bili po-stavljeni nikakvi zahtjevi. On je imao pravo poloæiti svoj æivoti pravo ponovno ga uzeti. Nikakva obveza nije Mu bila namet-nuta u vezi s djelom pomirenja. On je sebe dragovoljno priniona ærtvu. Njegov æivot bio je dovoljno vrijedan da izbavi greπni-ke iz njihovog greπnog stanja. ...

Ærtveni prinosi i sveÊenstvo u hebrejskom sustavu prika-zivali su Kristovu smrt i posredniËko djelovanje. Svi ti obredisami po sebi nisu imali nikakvo znaËenje i nikakvu vrijednost,osim u odnosu na Krista koji je bio Temelj cijelog sustava ikoji ga je uspostavio. Gospodin je objavio Adamu, Abelu, ©etu,Henoku, Noi, Abrahamu i ostalim junacima vjere, a posebnoMojsiju, da obredni sustav ærtava i njegovo sveÊenstvo nisudovoljni da osiguraju spasenje nijednoj duπi.

Sustav ærtvenih prinosa ukazivao je na Krista. Preko nje-ga su junaci vjere vidjeli Krista i vjerovali u Njega. On je biouspostavljen odlukom Neba s ciljem da prikaæe ljudima stra-πno odvajanje Boga i ljudskog roda koje je grijeh prouzroËio,odvajanje koje je zahtijevalo posredniËku sluæbu. Preko Kristaje ponovno uspostavljena veza izmeu Boga i palih greπnika,koja je bila prekinuta zbog Adamovog prijestupa. ...

226

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27266

Black

267

Hebrejski sustav bio je simboliËke naravi i trebao je tra-jati dotle dok savrπena Ærtva ne zamijeni simboliËku. ... OdAdamovih dana pa sve do vremena kada je hebrejski narodpostao poseban, Boæji narod se razlikovao od drugih narodana Zemlji i bio je pouËavan o Otkupitelju koji Êe doÊi i kojegasu prikazivale njihove simboliËke ærtve. Taj Spasitelj je moraobiti i Posrednik, trebao je stati izmeu Najviπega i Njegovognaroda. Na taj naËin je otvoren put kojim nepravedni greπnikmoæe pristupati Bogu posredovanjem drugoga. ... Samo je Kristmogao otvoriti taj put prinijevπi ærtvu u skladu sa zahtjevimaBoæjeg zakona. On je bio savrπen i neokaljan grijehom. Bio jebez mrlje i mane. (Review and Herald, 17. prosinca 1872.)

3. kolovoza

Spasitelj je doπao

“Rodit Êe sina, i nadjeni mu ime Isus, jer Êe on izbavitisvoj narod od grijeha njegovih.” (Matej 1,21)

Hebrejski narod pokvario je svoju religiju beskorisnim cere-monijama i obiËajima. ... BuduÊi da su bili pod vlaπÊu Rimlja-na, morali su plaÊati poreze. Æidovi se nisu mirili sa svojimpoloæajem i oËekivali su pobjedu preko Mesije, moÊnog Oslo-boditelja proreËenog preko proroka. ... Mislili su da Êe On,kada se pojavi, dobiti kraljevsku Ëast, silom oruæja pokoritinjihove tlaËitelje i sjesti na Davidovo prijestolje. Da su poni-zna srca i s duhovnom razboritoπÊu prouËavali proroËanstva,ne bi pali u tako veliku zabludu i previdjeli proroËanstva kojasu ukazivala na Njegov prvi dolazak u poniznosti, i pogreπnotumaËili proroËanstva koja govore o Njegovom drugom dola-sku u sili i velikoj slavi. ... Nisu mogli zapaziti razliku izmeuproroËanstava o Njegovom prvom i proroËanstava o Njegovomdrugom slavnom dolasku. Sila i slava koju su proroci opisivalikao karakteristiku Njegovog drugog dolaska, oni su oËekivaliprigodom Njegovog prvog dolaska. ...

Kada se navrπilo vrijeme, Krist se rodio u πtali i bio poloæenu jasle, okruæen æivotinjama. ... Njegova boæanska slava i veli-Ëanstvo bili su prikriveni ljudskom naravi, a aneli su objavili

227

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27267

Black

268

Njegov dolazak. Vijest o Njegovom roenju bila je radosno od-nesena u nebeske dvorove, ali je veliki ljudi na Zemlji nisuprimili. ... Oni su oËekivali moÊnog kneza koji Êe vladati naDavidovom prijestolju i Ëije Êe kraljevstvo trajati dovijeka, cijeluvjeËnost. Njihove ohole i svjetovne zamisli o Mesijinom dola-sku nisu bile u skladu s proroËanstvima za koja su govorili daih znaju protumaËiti narodu. ...

Na Nebu je bilo poznato da je doπlo vrijeme za Kristovdolazak na svijet, i aneli su napustili slavu i promatrali kakoÊe Ga primiti upravo oni koje je doπao spasiti i blagosloviti.Oni su gledali Njegovu slavu na Nebu i oËekivali da Êe bitiprihvaÊen s poËastima u skladu s Njegovim karakterom i do-stojanstvom Njegove zadaÊe. ... Nebeski su aneli sa zaprepa-πtenjem pratili ravnoduπnost naroda i njegovo neznanje o do-lasku Kneza æivota. (Review and Herald, 17. prosinca 1872.)

4. kolovoza

Radosna vijest

“U tom istom kraju boravili pastiri; noÊivahu pod ve-drim nebom, bdijuÊi nad stadom svojim. Najedanput impristupi aneo Gospodnji, i sjaj ih Gospodnji obasja,pa se vrlo uplaπiπe. Aneo im reËe: ‘Ne bojte se, jervam, evo, donosim radosnu vijest o velikom veselju zasav narod.’” (Luka 2,8-10)

Aneli su promatrali umorne putnike, Josipa i Mariju, kojisu poπli u Davidov grad radi popisa stanovniπtva u skladu snaredbom cara Augusta. Ovamo su po Boæjoj promisli doπliJosip i Marija, jer je to bilo mjesto u kojem se prema proro-Ëanstvu Krist trebao roditi. Potraæili su mjesto za odmor ugostionici, ali su bili odbijeni jer nije bilo mjesta. Bogati iugledni veÊ su bili doËekani s dobrodoπlicom i dobili su ihranu i sobu, dok su umorni putnici bili primorani potraæitiutoËiπte u obiËnom zaklonu u kojem su boravile nijeme æi-votinje. ...

Tu se rodio Spasitelj svijeta. Slavno VeliËanstvo, koje jecijelo Nebo ispunjavalo divljenjem i sjajem, bilo je poniæeno i

228

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27268

Black

269

moralo je traæiti mjesto u πtali. Krist je na Nebu bio okruæensvetim anelima, a sada su Njegovi pratitelji bile æivotinje izπtale. Kakvog li poniæenja! ...

Meu ljudskim sinovima nije bilo nikoga da objavi Mesijindolazak, pa su sada aneli morali preuzeti taj zadatak Ëije jeizvrπenje znaËilo Ëast i prednost za ljudska biÊa. ...

Skromni pastiri, koji su te noÊi Ëuvali svoju stoku, rado-sno su primili njihovo svjedoËanstvo. ... U poËetku nisu razu-mjeli πto znaËe mirijade anela koje su vidjeli na nebu. Bli-stavi sjaj i slava nebeskih biÊa osvjetljavala je i proslavljalacijeli taj kraj. ...

Pastiri su bili puni radosti i dok se radosna slava gubila,a aneli vraÊali na Nebo, oni su blistali radoπÊu zbog vijestikoju su Ëuli pa su poæurili pronaÊi Spasitelja. Pronaπli sunovoroenog Otkupitelja, kao πto su nebeski vjesnici posvje-doËili, povijenog u pelene kako leæi u uskom zaklonu jasala....

Dogaaji koji su se upravo odigrali utisnuli su neizbrisivedojmove u njihove misli i njihovo srce i oni su se ispunilidivljenjem, ljubavlju i zahvalnoπÊu zbog velike milosti koju jeBog pokazao ljudskom rodu kada je svojega Sina poslao nasvijet. (Review and Herald, 17. prosinca 1872.)

5. kolovoza

Tamo gdje se Ëuo Njegov glas

“On ne viËe, on ne diæe glasa, niti se Ëuti moæe poulicama. On ne lomi napuknutu trsku niti gasi stijenjπto tinja. Vjerno on donosi pravdu.” (Izaija 42,2.3)

Isus je od djetinjstva svoj æivot strogo usklaivao s heb-rejskim zakonima. U svojoj mladosti pokazivao je veliku mu-drost. Milost i sila Boæja poËivali su na Njemu. Gospodnja rijeËiz usta proroka Izaije opisuje sluæbu i rad Isusa Krista i po-kazuje Boæju zaπtitniËku brigu za svojega Sina za vrijeme Nje-gove misije na Zemlji, tako da okrutna mrænja muπkaraca iæena, nadahnuta sotonskim duhom, nije mogla sprijeËiti ispu-njenje velikog plana spasenja. ...

229

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27269

Black

270

Glas Isusa Krista nije se Ëuo na ulicama u buËnoj prepircis onima koji su se protivili Njegovom nauku. Njegov se glasnije Ëuo na ulicama u molitvama upuÊenim Ocu. ... Njegov seglas nije Ëuo ni u radosnom klicanju. Njegov se glas nije podi-zao da uzdigne sebe niti da privuËe odobravanje ili laskaveocjene greπnika. Kada je pouËavao, On je svoje uËenike povla-Ëio iz buke i zbrke zaposlenih gradova na neko usamljenomjesto koje je bilo u veÊem skladu s poukama o poniznosti,poboænosti i vrlini, koje je æelio urezati u njihove misli. Izbje-gavao je ljudske pohvale i viπe volio biti nasamo u miru, dale-ko od buke i æivotne zbrke smrtnika. Njegov se glas Ëesto Ëuou ozbiljnom, sveopÊem posredovanju kod Oca, ali je za te pri-gode birao usamljene planine i Ëesto provodio cijele noÊi umolitvi za snagu koja Mu je bila potrebna da Ga odræi u kuπ-njama s kojima Êe se suoËavati i u nastojanjima da obavivaæno djelo za spasenje ljudskog roda, djelo radi kojeg je idoπao. Njegove molbe bile su iskrene i pomijeπane s vapajimai suzama. Usprkos naporima svoje duπe tijekom noÊi, nijeprestajao raditi po danu. ...

SveÊeniËki glavari, knjiæevnici i starjeπine voljeli su semoliti na javnim mjestima — ne samo u pretrpanim sinagoga-ma, veÊ i na uglovima ulica kako bi ih svi mogli vidjeti i hvalitizbog njihove odanosti Bogu i poboænosti. Svoja djela dobro-Ëinstva Ëinili su πto viπe na vidiku svim ljudima ne bi li privu-kli pozornost naroda na sebe. Njihovi glasovi Ëuli su se poulicama ne samo kada su uzdizali sebe, veÊ i u prepirkama sonima koji se nisu slagali s njima u doktrinarnim pitanjima.... Gospodin je preko svojih vjernih proroka prikazao Kristovæivot kao oπtru suprotnost æivotu licemjernih sveÊenika, knji-æevnika i farizeja. (Review and Herald, 31. prosinca 1872.)

6. kolovoza

Krist kao dijete“Bijaπe na svijetu, i svijet postade po njemu, a svijetga ne upozna.” (Ivan 1,10)

Apokrifi Novoga zavjeta pokuπavaju popuniti prazninu kojase javlja u Pismu o ranim godinama æivota Isusa Krista ma-

230

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27270

Black

271

πtovitim prikazima Njegovog djetinjstva. Njihovi pisci opisujusjajne dogaaje i Ëuda kojima je navodno bio obiljeæen Njegovæivot i po kojima se razlikovao od ostale djece. Oni objavljujuizmiπljene priËe i isprazna Ëuda za koja govore da ih je Ëinio,pripisujuÊi Kristu besmisleno i nepotrebno pokazivanje Nje-gove boæanske moÊi i laæno prikazujuÊi Njegov karakter timeπto Mu pripisuju osvete i nestaπluke koji graniËe s okrutnoπ-Êu i izrugivanjem.

Koliko se oπtro razlikuje Kristov æivot zapisan u evane-ljima, blistav u svojoj prirodnoj jednostavnosti, od tih besmi-slenih priËa i izmiπljenih bajki! One uopÊe nisu u skladu sNjegovim karakterom. Puno viπe nalikuju na napisane romanekoji nemaju nikakvog oslonca u istini, jer su likovi opisani unjima proizvod ljudske maπte.

Kristov æivot izdvajao se od uobiËajenog æivota ostale dje-ce. Njegova moralna snaga karaktera i Njegova Ëvrstina uvijeksu Ga navodili da ostane vjeran svojem razumijevanju duæno-sti i naËelima pravde od kojih Ga nikakva pobuda, ma kolikobila snaæna, nije mogla odvratiti. Novac ili zadovoljstvo, odo-bravanje ili kritika nisu Ga mogli kupiti niti pridobiti da pristanena neko zlo djelo. Bio je jak kad se odupirao kuπnji, mudarkad je otkrivao zlo, Ëvrst kad je bila rijeË o Njegovim uvjere-njima. ...

Njegova mudrost bila je velika, ali djeËaËka, i poveÊavalase s godinama. Njegovo djetinjstvo imalo je neku Ëudnu njeæ-nost, izrazitu ljupkost. Njegov karakter bio je pun ljepote ineokaljanog savrπenstva. ...

Doπavπi na Zemlju, VeliËanstvo Neba oplemenilo je putposluπnosti time πto se ponizilo i postalo malo dijete æiveÊijednostavno i prirodno kao πto djeca i trebaju æivjeti pokora-vajuÊi se ograniËenjima i odricanjima, dajuÊi mladima primjervjerne marljivosti, pokazujuÊi im svojim æivotom da su tijeloi duπa u skladu s prirodnim zakonima. ...

Iako djeca æive u greπnom svijetu, ne moraju se pokvaritipod utjecajem poroka. Ona mogu biti sretna i zaslugom IsusaKrista na kraju dostiÊi Nebo. (Youth’s Instructor, oæujak 1872.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27271

Black

272

7. kolovoza

OËev posao

“Pa zaπto ste me traæili? — odgovori im. — Zar nisteznali da ja moram biti u kuÊi Oca svoga?” (Luka 2,49)

Isusovi su roditelji svake godine odlazili u Jeruzalem, πtoje bilo u skladu sa æidovskim zakonom. Njihov sin Isus, tadadvanaestogodiπnjak, pratio ih je na tom putu. VraÊajuÊi sekuÊi, poπto su prevalili dan puta, vidjeli su da Isus nije s njimapa su se jako zabrinuli. ... Poæurili su u Jeruzalem, srca oteæa-lih od tuge.

Dok su roditelji traæili Isusa, vidjeli su da se mnoπtvoljudi okuplja u Hramu. Kada su uπli, njihovu je pozornostprivukao dobro poznati glas njihovog Sina. Od mnoπtva Ganisu mogli vidjeti, ali su znali da se ne varaju jer nijedan drugiglas nije bio sliËan Njegovom, nije bio obiljeæen takvom sve-Ëanom melodiËnoπÊu. Roditelji su zaprepaπteno promatraliprizor. Njihov Sin, okruæen ozbiljnim i uËenim ljudima i knji-æevnicima, pokazivao je nadmoÊno znanje svojim odmjerenimpitanjima i odgovorima. Njegovi roditelji bili su zadovoljni πtoGa vide u takvoj Ëasti, ali majka nije mogla zaboraviti tugu ibrige koje je trpjela zato πto je ostao u Jeruzalemu pa Ga je,ukoravajuÊi Ga svojim dræanjem, upitala zaπto je tako postu-pio prema njima. Na taj naËin otkrila je svoj strah i svoju briguza Njega.

Isus je odgovorio: “Pa zaπto ste me traæili?” Ovo pitanjetrebalo ih je navesti da shvate da su zanemarili svoju duænosti da su zbog toga napustili Jeruzalem bez Njega. “Zar nisteznali da ja moram biti u kuÊi Oca svoga?” Dok su oni zanema-rili duænost koja im je bila povjerena, Isus se bavio poslomsvojega Oca. Marija je znala da Isus ne govori o svojem zemalj-skom ocu Josipu, veÊ o Gospodinu. ...

On se odluËio vratiti iz Jeruzalema samo sa svojim rodi-teljima i time πto je zaostao, pruæio je svojem ocu i svojojmajci priliku da viπe razmiπljaju o proroËanstvima koja govoreo Njegovom buduÊem stradanju i smrti. ... Nakon proslavePashe, æalosna srca traæili su Ga tri dana. Kada bude razapetza grijehe svijeta, morat Êe tri dana biti odvojen od njih, izgub-

231

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27272

Black

273

ljen za njih. Meutim, nakon toga On Êe im se pokazati, oniÊe Ga pronaÊi i njihova Êe se vjera osloniti na Njega kao Otku-pitelja greπnog roda, Zagovornika kod Oca. (Review and Her-ald, 31. prosinca 1872.)

8. kolovoza

Primjer ljubavi

“Majka moja i braÊa moja — to su oni koji sluπaju rijeËBoæju i vrπe je.” (Luka 8,21)

Isus je volio djecu i uvijek je vrπio dobar utjecaj na njih.Joπ od djetinjstva suosjeÊao je sa siromaπnima i nevoljnima.Njeæno, ljubazno i krotko pokuπavao je ugoditi onima s kojimaje dolazio u dodir, ali koliko god je bio ljubazan i krotak, nitkoGa nije mogao navesti da uËini bilo πto πto se protivi BoæjojrijeËi. Bilo je onih koji su cijenili savrπenstvo Njegovog kara-ktera i Ëesto traæili priliku da budu s Njim, ali i drugih koji suljudske misli cijenili viπe nego Boæju rijeË i koji su se okretaliod Njega i izbjegavali Njegovo druπtvo.

Dok je promatrao priloge koje su ljudi donosili u Hramkao ærtvu, Sveti Duh Ga je nauËio da se Njegov æivot trebaærtvovati za æivot svijeta. ... Od Njegovih najranijih godina Ëu-vali su Ga nebeski aneli, ali Njegov æivot ipak je bio dugotraj-ni rat protiv sila tame. Sotona Ga je na svaki naËin pokuπavaoiskuπati. Navodio je ljude da pogreπno razumiju Njegove rijeËii ne prime spasenje koje im je donio. ...

Bio je vjeran u sluπanju Boæjih zapovijedi i po tome serazlikovao od ljudi koji su bili oko Njega i koji su preziraliBoæju rijeË. Njegov neokaljani æivot bio je ukor i mnogi suizbjegavali Njegovo druπtvo, ali je bilo i onih koji su æeljeli bitis Njim jer ih je u Njegovoj blizini ispunjavao mir. ...

On nije doæivljavao padove niti se obeshrabrivao. Æivio jeiznad teπkoÊa u svojem æivotu, kao u svjetlu Gospodnjeg lica.Strpljivo je podnosio uvrede i u svojoj ljudskoj naravi postaoprimjer svoj djeci i mladima.

Krist je pokazivao najveÊe poπtovanje i njegovao najveÊuljubav prema svojoj majci. Iako je ona Ëesto razgovarala s Njim

232

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27273

Black

274

i pokuπavala utjecati na Njega da Ëini ono πto su æeljela Njego-va braÊa, On prema njoj nikada nije pokazao ni najmanji znaknedostatka odanosti. ...

Marija je osjeÊala veliku æalost kada su sveÊenici i glavaridolazili k njoj i æalili se na Isusa, ali su se mir i spokoj vratiliu njezino ojaeno srce kada joj je Sin pokazao πto Pismogovori o Njegovim postupcima. Ponekad se kolebala izmeuIsusa i Njegove braÊe koja nisu vjerovala da Ga je Bog poslao,ali je dobro zapaæala i tako shvatila da je Njegov karakterboæanski. (Youth’s Instructor, 12. prosinca 1895.)

9. kolovoza

Isus u mladosti

“A Isus je napredovao u mudrosti, rastu i milosti ‘predBogom i ljudima’.” (Luka 2,52)

Isus je bio veliki vladar na Nebu prije nego πto je doπaona Zemlju. Bio je velik kao i Bog, a ipak je volio siromaπneljude na Zemlji toliko da je bio spreman odreÊi se svoje vla-darske krune, svoje prekrasne odjeÊe i doÊi na Zemlju kaopripadnik ljudske obitelji. ... On je mogao doÊi na Zemlju utakvoj ljepoti kojom bi se potpuno razlikovao od ljudskih si-nova. ... Mogao je doÊi na takav naËin da oËara one koji Gapogledaju; ali Bog nije planirao da se On pojavi meu nama natakav naËin. On je morao biti sliËan ljudskim biÊima i nijesmio svojom ljepotom navoditi ljude da ukazuju na Njega kaona nekoga koji se razlikuje od drugih. ... On je doπao zauzetinaπe mjesto, zaloæiti sebe za nas, platiti dug koji su greπnicidugovali. Trebao je æivjeti neporoËnim æivotom na Zemlji ipokazati da je Sotona govorio laæ kada je tvrdio da ljudski rodzauvijek pripada njemu i da ga Bog ne moæe uzeti iz njegoveruke.

»ovjeËanstvo je prvi put ugledalo Krista kao novoroenËe,kao dijete. Njegovi roditelji bili su vrlo siromaπni i On na Ze-mlji nije imao niπta osim onoga πto imaju siromasi. Proπao jekroz sve nevolje kroz koje prolaze siromaπni i poniæeni, odroenja do djeËaπtva, od mladosti do zrelosti. ...

233

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27274

Black

275

U mladosti je radio drvodjeljski zanat sa svojim ocem itako pokazao da u radu nema niËega Ëega bi se trebalo stidje-ti. Iako je bio vladar Neba, obavljao je skromno zanimanje itako ukorio lijenost ljudskih biÊa. ... Besposleni ne slijedeprimjer koji nam je Krist ostavio, jer je On od djetinjstva biouzor posluπnosti i marljivosti. On je bio svijetla zraka suncau æivotu obitelji. Vjerno i radosno je obavljao svoj dio poslaizvrπavajuÊi skromne duænosti na koje je bio pozvan u svojemskromnom æivotu. Krist je postao jedno s nama da bi nammogao Ëiniti dobro. ... Otkupitelj svijeta nije æivio sebiËnim ilagodnim æivotom punim uæivanja. Nije izabrao da bude sinbogataπa ili da Ga ljudi hvale i da Mu laskaju. Prolazio je krozteπkoÊe kroz koje prolazi Ëovjek koji teπko radi da bi preæivio,pa moæe utjeπiti sve one koji moraju obavljati neko skromnozanimanje. PriËa o Njegovom æivotu ispunjenom teπkim radomzapisana je da u njoj moæemo pronaÊi utjehu. (Youth’s Instruc-tor, 21. studenoga 1895.)

10. kolovoza

Uzor mladima

“Dijete je raslo i jaËalo, napunjujuÊi se mudroπÊu. Imilost je Boæja poËivala na njemu.” (Luka 2,40)

Æidovski narod njegovao je pogreπna shvaÊanja o Mesiji iNjegovom djelu. ... Oni su Ëekali slavu koja Êe se vidjeti kadaKrist bude dolazio po drugi put, a nisu prouËavali Bibliju dabi saznali da Êe On prvi put doÊi na vrlo skroman naËin. Me-utim, Isus je postavljao pitanja o tekstovima iz Pisma koji sugovorili o Njegovom prvom dolasku, o tekstovima koji su ra-svjetljavali misli onih koji su bili spremni primiti istinu. Prijenego πto je doπao na Zemlju, On je ta proroËanstva dao svojimslugama prorocima koji su ih zapisali pa je sada, dok je pro-uËavao Bibliju, Sveti Duh objavljivao te misli Njegovom umu iotkrivao Mu veliko djelo koje treba obaviti na Zemlji. I buduÊida se Njegovo znanje poveÊavalo, On ga je dijelio s drugima.Meutim, iako je bio mudriji od uËenih ljudi, nije se uzoholioniti je mislio da Mu je ispod Ëasti obavljati najskromniji po-

234

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27275

Black

276

sao. On je preuzeo svoj dio tereta kao i Njegov otac, majka ibraÊa, i teπko radio da pomogne u uzdræavanju obitelji. Iakosu uËeni ljudi bili zadivljeni Njegovom mudroπÊu, On je sluπaosvoje roditelje i radio svojim rukama kao i svaki drugi radnik.O Isusu je reËeno da je, postajuÊi stariji, napredovao u “mu-drosti, rastu i milosti ‘pred Bogom i ljudima’” (Luka 2,52).

Spoznaje koje je stjecao iz dana u dan, koje su Mu otkrivaleuzviπenost Njegove zadaÊe u svijetu, nisu Ga navodile da za-nemari najskromnije duænosti. On je radosno obavljao posaokoji je bio obveza djece i mladih u skromnim domaÊinstvimajer je znao πto znaËi biti pritisnut siromaπtvom. On je razumiokuπnje djece jer je osjeÊao njihove tuge i nevolje. Bio je Ëvrsti ustrajan u svojoj namjeri da Ëini πto je pravo, pa iako su Ganeki nastojali navesti da uËini ono πto je zlo, On nikada nijepristajao uza zlo i nikada ni najmanje nije skretao s putaistine i pravde. Uvijek je sluπao svoje roditelje i obavljao svakuduænost koju je dobio na svojem putu. Meutim, Njegovo dje-tinjstvo i mladost nisu bili posuti ruæama. Njegov neporoËniæivot izazivao je zavist i ljubomoru Njegove braÊe jer nisuvjerovala u Njega. Ona su bila ljuta πto se On u svemu neponaπa kao ona i πto im se ne pridruæuje kada Ëine zlo. Usvojem æivotu u obitelji bio je vedar, ali nikada neobuzdan.Uvijek se trudio da neπto nauËi. Uæivao je u prirodi i Bog je bioNjegov UËitelj. (Youth’s Instructor, 28. studenoga 1895.)

11. kolovoza

Isus je æivio po Istini“I milost je Boæja poËivala na njemu.” (Luka 2,40)

Isus je joπ u svojem djetinjstvu zapazio da ljudi ne æiveonako kako im govori Biblija. On je prouËavao Bibliju i slijediojednostavne navike i putove na koje Ga je upuÊivala BoæjarijeË, i kada su Mu ljudi prigovarali πto je tako ponizan i skro-man, ukazivao im je na Boæju rijeË. Njegova su Mu braÊa pred-bacivala da sebe smatra puno boljim od njih i ukoravala Ga πtose stavlja iznad sveÊenika i narodnih glavara. Isus je dobroznao da u domu neÊe imati mira ni odmora ako bude sluπaoBoæju rijeË.

235

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27276

Black

277

I dok je rastao u znanju, shvatio je da se u Njegovomnarodu πire velike zablude i da Êe zbog toga πto ljudi slijedeljudska shvaÊanja, umjesto da sluπaju Boga i Njegove zapovi-jedi, jednostavnost, istina i prava poboænost polako nestajatisa Zemlje. Gledao je ljude kako se pridræavaju predaja i obi-Ëaja u svojem oboæavanju Boga, a izostavljaju svete istine kojebi mogle uËiniti dostojnim njihovo bogosluæje. Znao je da imnjihova sluæba liπena vjere ne moæe donijeti nikakvo dobro ida im neÊe donijeti ni mir ni odmor, i da zato πto ne sluæeBogu u istini ne mogu saznati πto znaËi imati slobodu duha.

Isus nije uvijek bez rijeËi promatrao to bezvrijedno bo-goπtovlje, veÊ je ponekad ukazivao ljudima gdje grijeπe. Zatoπto je bio tako brz da vidi πto je pogreπno a πto pravo, Njegovasu braÊa bila vrlo ljuta na Njega jer su govorila da sve πtosveÊenici propovijedaju treba smatrati isto tako svetim kao iBoæje zapovijedi. Meutim, Isus je uËio svojim primjerom isvojim rijeËima da ljudi trebaju sluæiti Bogu upravo onakokako ih je On uputio i da ne slijede obiËaje koje su im nametaliljudski uËitelji.

I sveÊenici i farizeji bili su ljuti zato πto Dijete nije htjeloprihvatiti njihove ljudske zakljuËke, pravila i predaju. Mislilisu da On pokazuje veliko nepoπtovanje prema njihovoj vjeri iprema rabinima koji su uspostavili te sluæbe. On im je govorioda Êe posluπati svaku rijeË koja izlazi iz Boæjih usta i da Muiz Biblije moraju pokazati gdje je pogrijeπio. Ukazao im je naËinjenicu da stavljaju rijeËi ljudskih biÊa iznad Boæje rijeËi inavode ljude da iskazuju nepoπtovanje prema Bogu time πtosluπaju ljudske zapovijedi. (Youth’s Instructor, 5. prosinca1895.)

12. kolovoza

Pismo je bilo Isusov vodiË

“Svi koji su ga sluπali divili su se njegovu umu i od-govorima.” (Luka 2,47)

Rabini su bili svjesni da je On ispred njih u duhovnomrazumijevanju i da æivi besprijekornim æivotom, a ipak su bili

236

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27277

Black

278

gnjevni na Njega zato πto nije htio opteretiti svoju savjestsluπajuÊi njihove naloge. Nakon πto Ga nisu uspjeli nagovoritida ljudsku predaju smatra svetom, dolazili su Josipu i Marijii tuæili se da Isus ide pogreπnim putem u odnosu na njihovupredaju i obiËaje. Isus je znao da Êe to podijeliti Njegovu obitelji navesti je da ustane protiv Njega zbog Njegovih vjerskihuvjerenja. On je volio mir; Ëeznuo je za ljubavlju i povjerenjemËlanova svoje obitelji, ali je morao doæivjeti da Mu oni uskratesvoju naklonost. Podnosio je ukore i kritike zato πto ide pra-vim putem i πto nije htio Ëiniti zlo samo zato πto to i drugiËine, veÊ je ostajao vjeran Gospodnjim zapovijedima. BraÊa suGa ukoravala πto se dræao po strani od obiËaja koje su za-htijevali rabini, koji su rijeËi ljudskih biÊa uzdizali mnogo viπeod rijeËi æivoga Boga jer su uæivali u ljudskim pohvalama mno-go viπe nego u Boæjem odobravanju.

Pismo je bilo stalni predmet Isusovog prouËavanja i kadasu Ga knjiæevnici i farizeji pokuπavali nagovoriti da prihvatinjihovu doktrinu, vidjeli su da ih je uvijek spreman suoËiti sBoæjom rijeËju pa tako nisu mogli uËiniti niπta πto bi Ga osvje-doËilo da su u pravu. Vjerovali su da On poznaje Pismo odpoËetka do kraja i da ga tumaËi na takav naËin da njegovopravo znaËenje postaje potpuno jasno. ... Bili su ljuti πto se toDijete usuuje posumnjati u njihove rijeËi iako je njihovo zva-nje bilo da prouËavaju i tumaËe Pismo.

Njegova su Mu braÊa prijetila i pokuπavala Ga nagovoritida poe pogreπnim putem, ali je On iπao dalje prihvaÊajuÊisamo Pismo kao svojeg vodiËa. Od trenutka kada su Ga rodite-lji naπli u Hramu kako postavlja pitanja i daje odgovore sjedeÊimeu uËenim ljudima, viπe nisu mogli shvatiti Njegovo po-naπanje. Tih i ljubazan, bio je izdvojen i poseban. Kada god jemogao, odlazio je sam u polja ili na planinske padine gdje jerazgovarao s Bogom prirode. Kada bi obavio svoj posao, πetaobi obalom jezera, meu drveÊem u πumi ili zelenim dolinamau kojima je mogao razmiπljati o Bogu i u molitvi svoju duπuuzdiÊi prema Nebu. Nakon tako provedenih trenutaka, vraÊaobi se kuÊi i obavljao svoje skromne æivotne duænosti i svimapruæao primjer strpljivog rada. (Youth’s Instructor, 5. prosinca1895.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27278

Black

279

13. kolovoza

Isus je bio iz Nazareta

“Iz Nazareta moæe li πto dobro iziÊi?” (Ivan 1,46)

Krist je prvih trideset godina æivota proveo u zabaËenomselu Nazaretu. Stanovnici toga sela bili su poznati po svojojpokvarenosti, pa otud i pitanje koje je postavio Natanael: “IzNazareta moæe li πto dobro iziÊi?” Evanelisti malo piπu oranim godinama u æivotu Isusa Krista. Osim kratkog izvjeπtajao putovanju s roditeljima u Jeruzalem, zabiljeæena je samojednostavna izjava: “A Isus je napredovao u mudrosti, rastu imilosti ‘pred Bogom i ljudima’.” (Luka 2,52)

Djeca i mladi Ëesto se nau u sredini koja nije pogodnaza razvoj njihovog krπÊanskog æivota i oni se skoro spremnopredaju kuπnji, i onda traæe izgovor za svoje greπno ponaπanjeu nepovoljnom utjecaju okoline.

Krist je stao svojim nogama na najneravniji put kojim sudjeca i mladi ikada mogli biti pozvani. Nije mu pao u dio æivotu izobilju i neradu. Njegovi roditelji bili su siromaπni i ovisilisu o svojem svakidaπnjem napornom radu, i zato je Isus æiviou siromaπtvu, samoodricanju i naporu. On je sa svojim rodi-teljima dijelio æivot u marljivom posveÊivanju radu.

Nitko nikada neÊe biti pozvan da izgradi savrπeni krπÊan-ski karakter u tako nepovoljnim okolnostima u kojima je bionaπ Spasitelj. »injenica da je Krist trideset godina æivio uNazaretu, za koji su mnogi govorili da iz njega niπta dobro nemoæe iziÊi, ukor je svakom mladiÊu koji smatra da svoj vjer-ski æivot mora usuglasiti s okolnostima. Kada je okolina mla-dog biÊa nepovoljna i zla, mnogi to smatraju dobrim izgovo-rom πto ne razvijaju savrπen krπÊanski karakter. Kristov pri-mjer ukor je ideji da Njegovi sljedbenici ovise o mjestu, bogat-stvu ili blagostanju ako æele æivjeti besprijekornim æivotom.Krist ih moæe nauËiti da njihova vjernost moæe uËiniti Ëasnim,bez obzira na njegovu skromnost, svako mjesto ili poloæaj nakoji ga pozove Boæja promisao.

Nevolje i odricanja na koje se mnogi meu mladima æale,Krist je izdræao bez mrmljanja. Takva disciplina je prijeko po-trebna mladima jer Êe im dati Ëvrstinu karaktera i uËiniti da

237

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27279

Black

280

postanu sliËni Kristu, snaæni u duhu i sposobni da se oduprukuπnji. ... ZahvaljujuÊi svojim svakidaπnjim molitvama Bogu,oni Êe steÊi mudrost i milost od Njega pomoÊu kojih Êe izdr-æati sve sukobe i ozbiljnu æivotnu stvarnost i iziÊi iz svega kaopobjednici. (Youth’s Instructor, oæujak 1872.)

14. kolovoza

RijeËima i primjerom

“Mnoπtvo ga je naroda s uæivanjem sluπalo.” (Marko12,37)

Krist nije zaobilazio nijedno ljudsko biÊe kao bezvrijednoi beznadno, veÊ je nastojao dati spasonosni lijek svakoj duπikojoj je potrebna pomoÊ. Gdje god se naπao, objavljivao jepouku prilagoenu vremenu i okolnostima. Nadahnjivao jenadom i najgrublje i najmanje iznoseÊi im misao da mogupostati besprijekorni i bezazleni, i da mogu izgraditi karakterkoji Êe biti sliËan Njegovom. Oni mogu postati Boæja djeca isvijetliti kao svjetiljke u svijetu iako æive meu zlim ljudima.Ovo je bio razlog πto su Ga mnogi radosno sluπali. Od svojegdjetinjstva radio je za druge ËineÊi da Njegovo svjetlo sjajiusred moralne tame svijeta. NoseÊi odgovornosti u svojem obi-teljskom æivotu i radeÊi u nekoliko javnih podruËja, On jesvakome pokazao kako izgleda Boæji karakter. On je poticaosve πto je imalo veze sa stvarnim interesima u æivotu, ali mla-de nije ohrabrivao da sanjaju o buduÊnosti. UËio ih je svojimrijeËima i svojim primjerom da se buduÊnost odreuje premanaËinu na koji provode sadaπnjost. Naπa buduÊnost je odre-ena naπim vlastitim ponaπanjem. Oni koji njeguju ono πto jepravo, koji rade na ostvarenju Boæjeg plana, moæda u uskompodruËju djelovanja, koji Ëine ono πto je pravo zato πto jepravo, naÊi Êe πiroko podruËje korisnosti. ...

Naπa je prednost da sada sudjelujemo u radu i poslanjuIsusa Krista. Mi moæemo postati Njegovi suradnici. U svakomradu na koji smo pozvani, moæemo raditi s Kristom. On Ëinisve πto Mu stoji na raspolaganju da nas uËini slobodnima, danaπ æivot koji je toliko sputan i suæen izie iz svoje ljuπture

238

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27280

Black

281

i poËne πiriti blagoslov i pomoÊ drugima. On æeli da shvatimoda smo odgovorni Ëiniti dobro i da Êemo, ako ne obavimoposao na koji smo pozvani, nanijeti πtetu sami sebi. ...

Isus je na svojem srcu nosio teret odgovornosti za spase-nje ljudskog roda. On je znao da Êe ljudi, ako Ga ne prime, akose ne promijene u namjerama i æivotu, biti izgubljeni za cijeluvjeËnost. To je bio teret na Njegovoj duπi i On sam je nosio tajteret. Nitko nije znao koliko je velik bio teret koji je poËivaona Njegovim pleÊima; od same mladosti bio je ispunjen dubo-kom teænjom da postane svjetiljka u svijetu i istinski je namje-ravao postati “svjetlo svijeta” (Ivan 8,12). To je i postao i tosvjetlo i sada blista svima koji su u tami. Hodimo zato u svje-tlu koje nam je On dao. (Youth’s Instructor, 2. sijeËnja 1896.)

15. kolovoza

Pobijediti kao πto je Krist pobijedio

“Nemamo, naime, nekoga velikog sveÊenika koji ne bimogao suosjeÊati s naπim slabostima, nego jednogakoji je iskusan u svemu (kao i mi), samo πto nije sa-grijeπio.” (Hebrejima 4,15)

Na samom poËetku svoje sluæbe, Krist je prihvatio krπte-nje iz Ivanovih ruku. IzlazeÊi iz vode, On se sagnuo na obaliJordana i uputio molitvu Ocu, molitvu kakvu dotada ni Nebonije Ëulo. ... Otvorila su se nebesa i golub, nalik na uglaËanozlato, spustio se na Isusa; a s usana beskonaËnog Boga Ëulesu se rijeËi: “Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, koga sam odabrao!”(Matej 3,17)

Ovaj vidljivi odgovor na molitvu Boæjega Sina ima dubokoznaËenje za sve nas. ...

Svi mogu naÊi odmor, mir i sigurnost dok upuÊuju molitveBogu u ime Njegovog dragog Sina. I kao πto se Nebo otvoriloza Kristovu molitvu, tako Êe se otvoriti i za naπe molitve. ...

Isusa je Duh s Jordana odveo u pustinju kuπnji. “Postioje Ëetrdeset dana i Ëetrdeset noÊi i, na kraju, ogladnje. Tadamu pristupi napasnik i reËe: ‘Ako si zaista Sin Boæji, naredi daovo kamenje postane kruh.’” (Matej 4,2.3)

239

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27281

Black

282

Adam je pao kada je u pitanju bio apetit, a Krist ga jemorao pobijediti. Sila koja je poËivala na Njemu dolazila jeneposredno od Oca, i On je nije smio uporabiti u svoju korist.... SuoËio se s neprijateljem i pobijedio ga u sili rijeËi: “TakoreËe Gospodin!” ... On je rekao: “Ne æivi Ëovjek samo o kruhu,nego o svakoj rijeËi koja izlazi iz usta Boæjih.” (Matej 4,4)

Kristovo iskustvo sluæi nama na korist. Njegov primjerpobjede nad apetitom ukazuje na put pobjede onima koji æelebiti Njegovi sljedbenici.

Krist je stradao isto onako kao πto pripadnici ljudskogroda stradaju u kuπnji, ali Boæja volja nije bila da se posluæisvojom boæanskom silom u svoju korist. Da nije stajao kaonaπ predstavnik, Kristova nevinost izuzela bi Ga od svete mu-ke; meutim, upravo je zbog svoje nevinosti tako snaæno osje-Êao Sotonine napade. Sve patnje koje su posljedica grijehabile su sruËene na pleÊa bezgreπnoga Boæjeg Sina. Sotona jeujedao petu Isusa Krista, ali svaka bol koju je Krist podnio,svaka tuga i svaka strepnja bile su ispunjenje velikog planaspasenja. Svaki udarac neprijatelja vraÊao se njemu. Krist jestao na glavu Zmiji. (Youth’s Instructor, 21. prosinca 1899.)

16. kolovoza

Krist je put u pobjedu

“Odstupi, sotono, jer je pisano.” (Matej 4,10)

Sotona je doæivio poraz u prvoj kuπnji. On je zatim odveoKrista na vrh Hrama u Jeruzalemu i zatraæio od Njega da po-tvrdi svoj poloæaj Boæjega Sina time πto Êe se baciti s te vrto-glave visine. KuπaË je rekao: “Ako si zaista Sin Boæji, baci sedolje, jer je pisano: ‘Naredit Êe svojim anelima za tebe da tenose na rukama, da ne bi gdje nogom udario o kamen.’” (Matej4,6) Meutim, kada bi to uËinio, Krist bi drsko izazivao Bogai zato nije posluπao. “Isus mu reËe: Takoer je pisano: ‘Nekuπaj Gospodara, Boga svojega!’” (Matej 4,7) KuπaË je ponovnoostao bez rijeËi. Krist je bio pobjednik.

Drsko izazivanje Boga opÊa je kuπnja i kada nas Sotonakuπa na taj naËin, skoro uvijek postiæe pobjedu. Oni koji tvrde

240

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27282

Black

283

da su ukljuËeni u bitku protiv zla, Ëesto se bez razmiπljanjazalijeÊu u kuπnju iz koje ih samo Ëudo moæe izvuÊi. Boæjadragocjena obeÊanja nisu nam dana da nas uËvrste u drskomponaπanju ili da nam pruæe sigurnost kada nepotrebno srlja-mo u opasnost. Gospodin zahtijeva od nas da se ponizno osla-njamo na Njegovo vodstvo. “»ovjek koji hodi ne moæe uprav-ljati korake svoje!” (Jeremija 10,23) U Bogu je naπe blagostanjei naπ æivot. ... “Prepusti Jahvi putove svoje, u njega se uzdaj,i on Êe sve voditi.” (Psalam 37,5) Kao Boæja djeca, trebamoizgraditi dosljedan krπÊanski karakter.

Dok se moliπ ... da te Bog ne uvede u napast, imaj na umuda tvoj posao nije zavrπen molitvom. Koliko najviπe moæeπ,sam moraπ usliπati svoju molitvu odupiruÊi se kuπnji. Traæi odIsusa da uËini za tebe ono πto ti sam ne moæeπ. S BoæjomrijeËju kao svojim vodiËem i Isusom kao svojim UËiteljem, nemoramo ostati neznalice πto se tiËe Boæjih zahtjeva ili Sotoni-nih lukavstava.

“Ponovno ga odvede avao na goru vrlo visoku te mu po-kaza sva kraljevstva ovoga svijeta i njihovu raskoπ, pa mureËe: ‘Sve Êu ti ovo dati ako padneπ niËice te mi se pokloniπ.’”(Matej 4,8.9) Kristova boæanska narav tada je zasjala kroz Nje-govu ljudsku narav. “Odstupi, sotono, jer je pisano: ‘Gospoda-ru, Bogu svojemu, klanjaj se i njemu jedinom sluæi!’” Sotonaviπe nije pustio novu kuπnju. On je otiπao iz Kristove blizinekao poraæeni neprijatelj. (Youth’s Instructor, 21. prosinca 1899.)

17. kolovoza

OdbaËen“K svojima doe, ali ga njegovi ne primiπe.” (Ivan 1,11)

Prigodom Kristovog prvog dolaska koji se dogodio upriliËnoj skrovitosti, nebeski aneli jedva su se mogli suzdræatida ne uporabe svu svoju slavu sa æeljom da uljepπaju roenjeBoæjega Sina. Ipak, slavno nebesko objavljivanje nije potpunoizostalo. Uzviπeni dogaaj nije ostao bez odreenog oËitovanjaboæanskog karaktera. To roenje radi greπnika, za koje se Ze-mlja tako malo pripremila, bilo je proslavljeno u nebeskimdvorovima slavljenjem i zahvaljivanjem. ...

241

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27283

Black

284

Onaj koji je doπao u ljudskom tijelu i æivio u poniznostibio je VeliËanstvo Neba, Knez æivota, a ipak Ga mudraci naZemlji, knezovi i glavari nisu prepoznali. Nisu Ga priznali kaoMesiju kojeg su dugo oËekivali. Usprkos silnim Ëudima koja jeËinio da bi se objavio, usprkos tome πto je otvarao oËi slijepi-ma i podizao mrtve u æivot, Krist je podnosio mrænju i zlostav-ljanje od ljudi koje je doπao blagosloviti. Oni su Ga smatraligreπnikom i optuæivali da izgoni demone silom avolskoga kne-za. Okolnosti Njegovog roenja bile su tajanstvene i glavari suna to ukazivali. Optuæivali su Ga da je roen u grijehu. KnezNeba bio je vrijean zbog izopaËenog uma i greπnog, hulniË-kog nevjerovanja svojega naroda. Kako je to bilo okrutno ne-vjerovanje! Ono je imalo svoj izvor u prvom velikom otpadnikui do kakvih je zastraπujuÊih padova moglo dovesti sve kojipou tim putem, vidi se po æidovskom odbacivanju Mesije. ...

Starjeπine u Izraelu tvrdili su da razumiju proroËanstva, alisu njegovali pogreπne zamisli o naËinu Kristovog dolaska. ...

Onaj isti koji je umro za greπnike sudit Êe i njima u po-sljednji dan; jer je Otac “sav sud dao Sinu” (Ivan 5,22). “Daomu je i vlast da sudi, jer je Sin »ovjeËji.” (Ivan 5,27)

Kakav Êe to biti dan kada Êe oni koji su odbacili Kristaugledati Onoga koga su proboli njihovi grijesi! Oni Êe tadaznati da bi im On ponudio cijelo Nebo da su stali na Njegovustranu kao posluπna djeca; da je On platio beskrajnu cijenu zanjihovo otkupljenje, ali da oni nisu htjeli prihvatiti osloboe-nje od gorkog robovanja grijehu. Oni su odluËili ostati podcrnom zastavom pobune sve do kraja vremena milosti. (Re-view and Herald, 5. rujna 1899.)

18. kolovoza

Doπao je objaviti Oca

“Tko je vidio mene, vidio je i Oca.” (Ivan 14,9)

»injenica da je ljude mnogo viπe privlaËio Kristov nauk odsuhoparnih, zamornih dokaza æidovskih uËitelja gnjevila jeknjiæevnike i farizeje. Ti uËitelji govorili su nesigurno tuma-ËeÊi Pisma prvo na jedan, a zatim na sasvim drugi naËin. Sve

242

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27284

Black

285

to ostavljalo je ljude u velikoj zabuni. Meutim, kada su slu-πali Krista, njihova srca postajala su zagrijana i utjeπena. Onim je prikazivao Boga kao Oca punog ljubavi, a ne kao osve-toljubivog suca. On je pozivao sve, male i velike, bogate i siro-maπne, da vide pravi karakter Boga, pozivao ih je da Ga izljubavi oslovljavaju “OËe naπ!”

Krist je ljubaznim rijeËima i milosrdnim djelima ruπio starepredaje i ljudske zapovijedi i prikazivao OËevu ljubav u neis-crpnoj punini. Njegov smireni, ozbiljni, ugodni glas padao jekao melem na ranjeni duh. On je odsjajivao Boæji lik. Prikazi-vao je svojim sluπateljima istine iz proroËanstava ËisteÊi ih odsumnjivih tumaËenja knjiæevnika i farizeja. On je sijao sjemenebeske istine kamo god je iπao.

ÆeleÊi Ëuti πto Krist govori svojim uËenicima, knjiæevnicii farizeji su slali uhode za Njim. Te uhode biljeæile su NjegoverijeËi i prenosile ih æidovskim vlastima koje su, kada bi ihËule, bile izvan sebe od prikrivenog gnjeva koji su opravdavalekao revnovanje za Boga.

Kada su se Ëlanovi Velikog vijeÊa meusobno savjetovali,ljudi ispunjeni snaænim, dubokim predrasudama savjetovalisu da toga Ëovjeka koji tako mnogo zahtijeva treba odmahukloniti. ...

Oni su zapazili da je Kristov utjecaj na ljude brzo postajaojaËi od njihovog. Æeljeli su Ga slomiti zato πto se usudio uki-nuti njihovu predaju, ali su se plaπili naroda i nisu smjeliotvoreno djelovati. Mislili su da Êe, ako budu djelovali potajno,pazeÊi na Njegove rijeËi i djela, uskoro imati takve optuæbeprotiv Njega da Êe Ga moÊi izvesti na sud i osuditi na smrt. ...

Krist je æidovskim glavarima otkrivao svjetlo koje Êe nji-hovo ponaπanje uËiniti neoprostivim. UËinjeno je sve da bidobili svjedoËanstvo o svojoj zabludi. (Review and Herald, 5.oæujka 1901.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27285

Black

286

19. kolovoza

Zaslijepljeni predrasudama“Ni rijeËi njegove nemate tako da prebiva u vama, jerne vjerujete onomu koga on posla.” (Ivan 5,38)

Kada je u razliËitim prigodama za vrijeme Kristovog radaNjegova boæanska narav zablistala kroz ljudsku i On stajaopreobraæen pred ljudima, æidovski starjeπine bili su dubokoganuti. Meutim, kada bi o tome razgovarali jedan s drugim,njihovo nevjerovanje ponovno bi jaËalo i dokazi koji su ihosvjedoËivali bili bi odbacivani. Ni najjaËi dokaz nije im biodovoljan, dok je i najslabiji dokaz, ako je bio protiv istine,zvuËao zdravo prema njihovim ocjenama. Oni su krenuli pu-tem koji Êe ih odvesti u vjeËnu propast.

Krist je vidio da su æidovski uËitelji pogreπno protumaËiliBoæju rijeË i On ih je pozivao da marljivije prouËavaju njezinepropise. U Njemu su se brzo ispunjavali simboli i slike izhebrejskog sustava. Da su istraæivali Pisma kao πto su trebali,pronaπli bi da On ne zahtijeva niπta na πto nema pravo.

Da su Æidovi istraæivali Boæju rijeË kao πto su trebali,uvidjeli bi da je Isus iz Nazareta doista Mesija. Meutim, onisu istraæivali u oholom, sebiËnom Ëastoljublju i tako su traæiliMesiju prema svojim zamislima. Zato su, kada se Spasiteljpojavio kao ponizan Ëovjek poniπtavajuÊi njihove dugo uspo-stavljane teorije i predaje, objavljujuÊi istinu koja se potpunoprotivila njihovim obiËajima, govorili: Tko je ovaj uljez koji seusuuje odbaciti naπ autoritet? Krist nije doπao kako su onioËekivali; zato su Ga odbijali prihvatiti, nazivali su Ga varali-com i laænim prorokom. Umjesto da Ga sluπaju da bi upoznaliistinu, sluπali su sa zlim namjerama da bi naπli neπto okoËega bi mogli raspravljati. Kada su jednom stali na put velikogvoe pobune, Sotoni je bilo lako uËvrstiti ih u protivljenju.Kristova uzviπena djela, koja im je Bog poslao kao dokaze sNeba, oni su po Sotoninoj zamisli tumaËili protiv Njega. ©to jenaËin na koji im je Bog govorio preko Njegovih djela milosti iljubavi bio odreeniji, to su postajali tvrdoglaviji u svojem ot-poru. Zaslijepljeni predrasudama, odbili su priznati da je IsusBog. ... On je bio Bog u ljudskom tijelu i nije mogao ne ËinitiBoæja djela. (Review and Herald, 26. oæujka 1901.)

243

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27286

Black

287

20. kolovoza

Djeluj kada se pruæi prilika“Æeliπ li ozdraviti?” (Ivan 5,6)

IzljeËenje bolesnika u Bethesdi pruæa svakom krπÊaninupouku od neprocjenjivog znaËenja, pouku sa sveËanim ali stra-πnim znaËenjem onima koji ne vjeruju i sumnjaju. Dok jeuzeti leæao pokraj vode, bespomoÊan i skoro beznadan, Isusmu se pribliæio i zapitao glasom punim suÊuti: “Æeliπ li ozdra-viti?” Ozdraviti! To je bila njegova teænja i sadræaj molitavatijekom dugih, napornih godina. Drhtavim glasom punim Ëe-ænje ispriËao je priËu o svojim naporima i razoËaranjima. Ni-jedan prijatelj nije mu se naπao pri ruci da ga snaænom rukomspusti u ljekovitu vodu. Njegovi bolni pozivi za pomoÊ ostajalisu neusliπani; svuda oko njega bili su ljudi koji su za svojevoljene traæili æeljeno ozdravljenje. Kada bi prigodom izbijanjavode u boli pokuπavao stiÊi do vode, netko drugi bio bi spu-πten prije njega.

Isus je pogledao ovog patnika i rekao: “Ustani, uzmi svojupostelju i hodaj!” (redak 8) Nije bilo nikakvog obeÊanja o bo-æanskoj pomoÊi, nikakvog pokazivanja Ëudesne sile. Zar bibilo neobiËno da je Ëovjek odgovorio: “NemoguÊe! Kako bihsada mogao uporabiti svoje udove koji trideset osam godinanisu sluπali moje zapovijedi?” S ljudske toËke glediπta, to bibio pravilan naËin razmiπljanja. Patnik se mogao predati sum-njama i tako dopustiti da ova bogomdana prilika ostane neis-koriπtena. Ali ne, on je bez pitanja iskoristio svoju jedinupriliku. Kada je pokuπao ispuniti Kristovu zapovijed, vratilamu se snaga i æivot; postao je zdrav!

Bi li i ti, sumnjiËavi Ëitatelju, æelio primiti blagoslov odGospodina? Prestani sumnjati u Njegovu rijeË i imaj povjere-nja u Njegovo obeÊanje! Posluπaj Spasiteljev nalog i primit Êeπsnagu. Ako budeπ oklijevao, ako se budeπ upuπtao u raspravusa Sotonom ili gledao na teπkoÊe i prepreke, tvoja Êe prilikaproÊi i moæda se viπe nikada neÊe vratiti.

»udo u Bethesdi trebalo je osvjedoËiti sve nazoËne da jeIsus doista Boæji Sin. ...

Kad je na Kristovu zapovijed uzeti uzeo jednostavan pro-stiraË na kojem je leæao, Sotona, koji je uvijek spreman unijeti

244

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27287

Black

288

zabunu, unio je sumnju da ovaj Ëin moæda znaËi krπenjezapovijedi o suboti. ... Nadao se da Êe sukob oko ovog pitanjauniπtiti vjeru koju je u nekim srcima probudilo ovo Spasitelje-vo djelo iscjeljenja. (Signs of the Times, 8. lipnja 1882.)

21. kolovoza

Obilje Ëvrstih dokaza

“»ovjek ode i kaæe Æidovima da je Isus onaj koji ga jeozdravio.” (Ivan 5,15)

I dok je izlijeËeni hodao svojim putem brzim, elastiËnimkoracima, dok mu je puls otkucavao æivahnoπÊu obnovljenogzdravlja a lice blistalo nadom i radoπÊu, sreo je farizeje koji sumu rekli, ostavljajuÊi dojam velike svetosti, da nije po Zakonuto πto svoj prostiraË nosi u subotnji dan. Nije bilo nikakvogradovanja zbog osloboenja tog dugogodiπnjeg zarobljenika,nikakvog zahvalnog slavljenja πto se meu njima naπao Onajkoji je lijeËio sve bolesti. Bila je zanemarena njihova predaja,i to je zatvorilo njihove oËi za sve dokaze boæanske snage.

Zaslijepljeni i puni svoje pravednosti, nisu mogli priznatida su promaπili pravu svrhu subote. Umjesto da kritizirajusebe, odluËili su osuditi Krista. I danas nailazimo na ljudesliËnoga duha, ljude koji su zaslijepljeni zabludama, a ipaksebi laskaju da su u pravu i da su na pogreπnom putu svi kojise ne slaæu s njima.

»ovjek kojem se dogodilo ovo veliko Ëudo nije se upustioni u kakvu raspravu sa svojim tuæiteljima. Jednostavno jeodgovorio: “Onaj koji me ozdravi reËe mi: Uzmi svoju posteljui hodaj!” (redak 11)

Kada su Æidovi saznali da je Isus iz Nazareta uËinio ovoËudo ozdravljenja, otvoreno su Ga pokuπali ubiti “πto to radiu subotu”. Ovi oholi formalisti bili su toliko gorljivi za svojutradiciju da su bili spremni prekrπiti Boæji zakon da bi jeobranili.

Isus je smireno odgovorio na njihove optuæbe: Ja radim usavrπenom skladu s voljom svojega Oca! Ovaj odgovor dao imje novi izgovor da Ga osude. Ubojstvo je bilo u njihovim sr-

245

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27288

Black

289

cima i samo su traæili pravi izgovor da Mu oduzmu æivot. Me-utim, Isus je uporno potvrivao svoj pravi poloæaj. “Sin nemoæe niπta sam od sebe uËiniti, nego samo ono πto vidi da ËiniOtac. ©to ovaj Ëini, to jednako Ëini i Sin.” (redak 19)

Bog djeluje preko koga æeli i upotrebljava sredstva kojasam odabere, ali se uvijek nau oni koji obavljaju zadatakkritiËki raspoloæenih farizeja. ...

Bog æeli da svi vjeruju ne zato πto ne postoje moguÊnostiza sumnju, veÊ zato πto postoje obilni dokazi za vjeru. (Signsof the Times, 8. lipnja 1882.)

22. kolovoza

Slijepi Ëovjek izlijeËen

“Nije sagrijeπio ni on ni roditelji njegovi — odgovoriIsus — veÊ (je roen slijep) da bi se na njemu oËitovalaBoæja djela.” (Ivan 9,3)

“ProlazeÊi putem opazi nekog slijepca od roenja. I upita-πe ga uËenici njegovi: ‘Rabbi, tko je sagrijeπio, on ili njegoviroditelji, da se slijep rodio?’” (Ivan 9,1.2)

Pitanjem koje su postavili Isusu, uËenici su jasno stavilido znanja da vjeruju kako su sve bolesti i sve patnje poslje-dica grijeha. To je istina, ali Isus im je pokazao da je pogreπnosmatrati da je svaki veliki patnik ujedno i veliki greπnik. Dokje ispravljao njihovu zabludu, Isus je pljunuo na tlo, naËinioblato od gline, namazao oËi slijepoga blatom i rekao mu: “Idi,umij se u ribnjaku Siloe!’ — πto znaËi ‘Poslan’. Slijepac ode,umije se i vrati se gledajuÊi.” (redak 7) Isus je na pitanje kojesu Mu postavili uËenici odgovorio na praktiËan naËin, onakokako je obiËno odgovarao na pitanja koja su Mu bila postavlja-na iz radoznalosti. UËenici nisu bili pozvani da raspravljaju otome tko je sagrijeπio ili nije sagrijeπio, veÊ da shvate BoæjumoÊ, Njegovu milost i milosre iskazano u davanju vidaslijepome. Svi trebaju uvidjeti da glina nije imala nikakvu is-cjeliteljsku silu, niti je sila bila u vodi ribnjaka Siloe kojom seumio, veÊ da je to bila Kristova zasluga. ...

Prijatelji i susjedi mladoga Ëovjeka koji je bio iscijeljen

246

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27289

Black

290

gledali su ga s Ëuenjem, jer sada kada su njegove oËi bileotvorene, promijenio se i izgled njegovog lica koje se ozarilopa je izgledao kao sasvim drugi Ëovjek. Ljudi su jedan drugo-me postavljali pitanje: “Nije li ovo onaj πto je sjedio i prosio?”‘Jest on’, odgovarali jedni. ‘Nikako, samo mu je sliËan’, od-govarali drugi.” No onaj koji je primio ovaj veliki blagoslov,razrijeπio je problem ustvrdivπi: “Ja sam.” On im je tada ispri-Ëao o Isusu i na koji ga je naËin izlijeËio, na πto su oni upitali:“Gdje je On?” “Ne znam!” “Odvedu nekadaπnjeg slijepca kfarizejima. A bila je subota kad je Isus napravio blato i otvoriomu oËi. I farizeji ga ponovo upitaju kako je progledao. On imodgovori: ‘Stavio mi blato na oËi, ja se umio, i vidim.’ Natoneki farizeji rekoπe: ‘Ovaj Ëovjek ne dolazi od Boga: ne svet-kuje subote.’ ‘Kako jedan greπnik moæe Ëiniti ovakve znako-ve?’ odvratiπe drugi. Tako nastade podijeljenost meu njima.”(Ivan 9,12-16) Oni nisu znali da je Onaj koji je naËinio subotu,koji je znao sve njezine obveze, izlijeËio Ëovjeka. (Signs od theTimes, 23. listopada 1893.)

23. kolovoza

Voda æivota

“Uto doe neka æena Samarijanka da zahvati vode.Isus joj reËe: ‘Daj mi da se napijem!’” (Ivan 4,7)

Boæji Sin je kao Otkupitelj svijeta uzeo na sebe naπu ljud-sku narav. ... Gladan i æedan, zastao je da se odmori na Jakov-ljevom zdencu, u blizini grada Sihara dok su Njegovi uËeniciotiπli u grad kupiti hrane. ...

I dok je Isus sjedio pokraj zdenca, hladna, osvjeæavajuÊavoda bila Mu je tako blizu, a ipak tako nedostiæna i samo jepojaËavala Njegovu æe. Nije imao uæeta ni posude da zahvativodu, pa je Ëekao da netko doe na zdenac. Mogao je uËinitiËudo i tako dobiti gutljaj vode sa zdenca, ali da je tako i htio,to ne bi bio Boæji plan. ...

“Uto doe neka æena Samarijanka da zahvati vode. Isus jojreËe: ‘Daj mi da se napijem!’” Æena je odgovorila: “‘Kako ti,Æidov, moæeπ iskati od mene, Samarijanke, da se napijeπ?’

247

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27290

Black

291

Æidovi se, naime, ne druæe sa Samarijancima.” (Ivan 4,7-9) Kristse naπao u blizini æene Samarijanke, ali Ga ona nije prepozna-la. Ona je bila æedna istine, a nije znala da On, Istina, sjedipokraj nje i da je moæe prosvijetliti. I danas mnoge æedne duπesjede u blizini izvora æive vode. Ali njihov je pogled usmjerenna drugu stranu, daleko od izvora koji toËi osvjeæavajuÊi vodu,pa iako je voda u blizini, oni ne vjeruju. ...

Isus je ovako odgovorio æeni: “‘Kad bi ti znala za dar Boæjii tko je onaj koji ti veli: Daj mi piti, ti bi u njega iskala i daobi ti æive vode.’ Odgovori mu æena: ‘Nemaπ Ëime ni zahvatiti,Gospodine, a zdenac je dubok! Odakle ti onda æiva voda? Zarsi veÊi od naπega oca Jakova, koji nam dade ovaj zdenac? I onsam pio je iz njega i sinovi njegovi i stoka njegova!’” (Ivan4,10-12) Da, Isus joj je mogao odgovoriti: Onaj koji ti govorijedinoroeni je Sin Boæji; ja sam doista veÊi od vaπega ocaJakova jer sam postojao prije Abrahama, jer sam ja Onaj KojiJest! Meutim, On je odgovorio: “Tko god pije od te vode, opetÊe oæednjeti. A tko pije od vode koju Êu mu ja dati, sigurnoneÊe nikad oæednjeti. ©toviπe, voda koju Êu mu dati postat Êeu njemu izvorom one vode πto struji u æivot vjeËni.”

Isus je bio voda æivota za Abela, ©eta, Henoka, Nou i zasve koji su prihvatili Njegove pouke, kao i za one koji æivedanas i koji od Njega traæe gutljaj osvjeæavajuÊe vode. (Signsof the Times, 22. travnja 1897.)

24. kolovoza

Ugasiti æe duπe

“Æena mu reËe: ‘Gospodine, daj mi te vode da viπe neæednim i ne dolazim ovamo zahvaÊati!’” (Ivan 4,15)

Zaprepaπtena Njegovim rijeËima, æena je stavila svoj vrËna zdenac, zaboravila na stranËevu æe i Njegov zahtjev da Mudâ vode da pije, zaboravila je zaπto je uopÊe doπla na zdenac,zbunila se u svojoj iskrenoj æelji da Ëuje svaku rijeË. ...

Isus je sada naglo promijenio temu razgovora i zatraæio odæene da pozove svojega muæa. Ona je odgovorila: “‘Ja nemammuæa.’ ... ‘Dobro si rekla: Nemam muæa — nastavi Isus — jer

248

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27291

Black

292

si imala pet muæeva, a onaj koga sada imaπ nije ti muæ. To siistinito rekla.’” (Ivan 4,17.19)

Kada se proπlost njezinog æivota rasprostrla pred njom,æena je zadrhtala. Probudilo se osvjedoËenje u grijeh. Rekla je:“Gospodine, vidim da si prorok.” (redak 19) I onda, da bi pro-mijenila temu razgovora i preπla na neku drugu, pokuπala jenavesti Krista na predmet spora izmeu njihove dvije vjerskezajednice. ...

OsvjedoËenje Svetim Duhom zahvatilo je srce ove Sama-rijanke. ... Nijedno uËenje koje je dotada Ëula nije tako po-krenulo njezinu moralnu narav i uËinilo je tako svjesnomnjezine najveÊe potrebe. ...

Krist je Ëitao ispod povrπine pa je æeni Samarijanki pri-kazao æe njezine duπe, koju voda sa zdenca u Siharu nikadanije mogla ugasiti. ... Prirodna æe Samarijanke navela ju je daosjeti æe duπe za vodom æivota. ...

ZaboravljajuÊi zaπto je doπla na zdenac, æena je ostavilasvoj vrË i otiπla u grad govoreÊi svima koje je srela: “Doite davidite Ëovjeka koji mi reËe sve πto sam uËinila! Da on nijeMesija?” (redak 29)

Zemaljske Ëatrnje Ëesto Êe se isprazniti, njihove rezerveÊe isuπiti; ali u Kristu je izvor æive vode iz kojega moæemostalno crpsti. ... Nema opasnosti da Êemo iscrpiti njezine za-lihe, jer je Krist nepresuπni izvor istine. On je Izvor æive vodejoπ od Adamovog pada u grijeh. On kaæe: “Ako je tko æedan,neka doe k meni; i neka pije.” (Ivan 7,38) “A tko pije od vodekoju Êu mu ja dati, sigurno neÊe nikad oæednjeti. ©toviπe, vodakoju Êu mu dati postat Êe u njemu izvorom one vode πto strujiu æivot vjeËni.” (Ivan 4,14) (Signs of the Times, 22. travnja1897.)

25. kolovoza

Nahranjeno pet tisuÊa ljudi

“Dajte mu vi jesti!” (Matej 14,16)

UËenici su se povukli na usamljeno mjesto misleÊi da ihna njemu nitko neÊe otkriti, ali Ëim je mnoπtvo osjetilo da mu

249

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27292

Black

293

nedostaje boæanski UËitelj, poËelo se raspitivati: Gdje je On?Neki meu njima zapazili su smjer u kojem su otiπli Krist iNjegovi uËenici i uskoro je mnoπtvo krenulo u potragu zaNjim. Nove pridoπlice pridruæivale su se tom broju sve dokpovorka nije brojila viπe od pet tisuÊa ljudi, osim æena i djece.

Isus je s padine breæuljka promatrao povorku koja je do-lazila, i Njegovo veliko srce puno ljubavi i milosra bilo jepokrenuto saæaljenjem. Iako ometen u svojem odmoru, nijepostao nestrpljiv. ... Ostavivπi svoje planinsko utoËiπte, prona-πao je odgovarajuÊe mjesto na kojem Êe se moÊi posvetiti du-hovnom uzdizanju tih ljudi. ...

Ljudi su sluπali rijeËi milosti koje su slobodno tekle susana Boæjega Sina. Sluπali su milostive rijeËi, tako jednostav-ne i tako jasne da su djelovale na njihovu duπu kao balzam izGileada. IzljeËenje iz Njegove boæanske ruke donosilo je ra-dost i æivot umiruÊima i olakπanje i zdravlje onima koji sustradali od bolesti. Dan im je izgledao kao Nebo na Zemlji, ibili su potpuno nesvjesni koliko je vremena proπlo otkako supojeli neki zalogaj.

“PodveËer pristupiπe k njemu njegovi uËenici te mu reko-πe: ‘Mjesto je pusto, a kasno je veÊ; otpusti svijet da ide u selada kupi hrane!’ Isus im odvrati: ‘Nije potrebno da odlazi, dajtemu vi jesti!’” (Matej 14,15.16) Iznenaeni i zaprepaπteni, uËe-nici su Mu odgovorili: “Gdje da kupimo kruha da jedu oviljudi? ... Za dvjesta denara kruha ne bi bilo dosta da svakineπto malo dobije.” (Ivan 6,5-7) “Oni mu odgovore: ‘Imamoovdje samo pet kruhova i dvije ribe.’” (Matej 14,17) “Zatimnaredi svijetu da posjeda po travi. Uze pet kruhova i dvije ribe,pogleda u nebo te blagoslovi i razlomi kruhove. Zatim ih dadeuËenicima, a uËenici svijetu. Svi jedoπe i nasitiπe se. Pokupiπeπto preteËe: punih dvanaest koπara ulomaka.” (Matej 14,17-20)

Onaj koji je uËio narod kako da postigne mir i sreÊu, bioje isto tako promiπljen u zadovoljavanju njihovih zemaljskihkao i duhovnih potreba. (Signs of the Times, 12. kolovoza1897.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27293

Black

294

26. kolovoza

Primili da bismo dali

“Ja sam posadio, Apolon je zalio, ali je Bog Ëinio daraste. Stoga: niti je πto onaj koji sadi, niti onaj kojizalijeva, nego onaj koji Ëini da raste — Bog.” (1. Ko-rinÊanima 3,6.7)

Djelo izgradnje Kristovog kraljevstva napreduje iako senaizgled kreÊe vrlo sporo, a sredstva su tako ograniËena daokolnosti svjedoËe da je napredovanje nemoguÊe. ...

UËenicima je bilo nareeno da nahrane gladno mnoπtvoprije nego πto i sami sjednu jesti. Poπto su potrebe svih bilezadovoljene, stigla je zapovijed: “Skupite pretekle ulomke daniπta ne propadne!” (Ivan 6,12) Prikupljeno je dvanaest punihkoπarica, i tek su tada Krist i Njegovi uËenici jeli dragocjenuhranu koju je Nebo pripremilo. ...

Umjesto da svoju odgovornost prebacujete na nekoga zakoga smatrate da je sposobniji od vas, radite prema svojimsposobnostima, Ëak i onda kada imate samo jedan talenat. ...

Krist je primao od svojega Oca, zatim je davao svojimuËenicima, a oni su dijelili mnoπtvu. Svi koji su sjedinjeni sKristom, izvrπavat Êe Njegovu volju, primat Êe Kruh æivota ...i dijelit Êe ga drugima. ...

Naπ je Spasitelj u ruke svojih uËenika stavljao hranu zanarod, i dok su oni praznili svoje ruke, On ih je ponovnopunio hranom koja se umnoæavala u Njegovim rukama istotako brzo kao πto je bila dijeljena. ... To danas treba biti velikoohrabrenje za Kristove sljedbenike. Krist je veliko Srediπte,Izvor svake snage. ...

Pavao je mogao saditi, Apolon zalijevati, ali je samo Bogmogao uËiniti da sjeme raste. To je zato da se nitko ne bimogao hvaliti. I najrazumniji i najduhovniji mogu davati jedinoako primaju. Sami od sebe oni ne mogu uËiniti niπta da za-dovolje potrebe duπe. Mi moæemo dijeliti samo ono πto smoprimili iz Kristove ruke, ali moæemo i primati jedino ako dije-limo drugima. Dokle god dijelimo, dotle Êemo i dobivati, i πtoviπe budemo dijelili, to Êemo viπe i dobivati. Zato trebamostalno vjerovati, uzdati se, primati i davati. ...

250

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27294

Black

295

U Kristovim rukama mala koliËina hrane nije se smanji-vala sve dok se gladno mnoπtvo nije nasitilo. ... Ako se obrati-mo Izvoru svake snage, s rukom ispruæenom u vjeri, dobitÊemo pomoÊ u svojem radu Ëak i u najteæim okolnostima, i bitÊemo osposobljeni da drugima dijelimo Kruh æivota. (Signs ofthe Times, 19. kolovoza 1897.)

27. kolovoza

Radost druæenja s Kristom na Nebu

“VeÊ mi je pripravljen vijenac pravednosti koji Êe mi uonaj Dan dati Gospodin, pravedni sudac, i ne samomeni nego i svima koji budu æeljeli njegov dolazak.”(2. Timoteju 4,8)

Dok su sjedili oko zajedniËkog stola za vrijeme Gospod-nje veËere, Krist je izgovorio rijeËi koje su imale posebnoznaËenje za uËenike. On Êe uskoro morati proæivjeti dogaajekoji Êe za njih biti najoπtrija kuπnja. Ne samo da je jasno vidiosvoje poniæenje i patnje, veÊ je vidio i utjecaj tih dogaaja nasvoje uËenike. On ih nije ostavio u neznanju o buduÊem radu.... Znao je da Êe u svojoj æalosti morati podnositi napade ne-prijatelja, jer je Sotonino lukavstvo najuspjeπnije kada se us-mjerava protiv onih koji su pritisnuti teπkoÊama. ...

U tim posljednjim æalosnim satima, Krist je rekao svojimuËenicima da Êe se u noÊi Njegovog stradanja svi oni ogrijeπitio Njega i da Êe Ga napustiti. Rekao im je da Êe kratko vrijemenakon Njegove smrti biti æalosni, ali da Êe se njihova æalostpretvoriti u radost. Rekao im je da dolazi vrijeme kada Êe bitiistjerani iz sinagoga i da Êe oni koji ih budu ubijali misliti dasluæe Bogu. Objasnio je otvoreno zaπto im je sve to ispriËaodok je joπ s njima — da bi se, kada se Njegove rijeËi ispune,mogli sjetiti da im je o njima govorio prije nego πto su seispunile, i tako ojaËati svoju vjeru u Njega kao svojeg Otkupi-telja. ...

Kristove izjave oæalostile su i zaËudile uËenike. Meutim,nakon njih Ëuli su utjeπno obeÊanje: “Neka se ne uznemirujevaπe srce! Vjerujte u Boga i u me vjerujte! U kuÊi Oca moga

251

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27295

Black

296

ima mnogo stanova. Kad ne bi bilo tako, zar bih vam rekao:‘Idem da vam pripravim mjesto!’ Kad odem te vam pripravimmjesto, vratit Êu se da vas uzmem k sebi i da vi budete gdjesam ja.” (Ivan 14,1-3)

Ove utjeπne rijeËi izgovorene su ne samo uËenicima, negoi nama. U vrijeme posljednjih prizora u povijesti Zemlje, bje-snjet Êe ratovi. Bit Êe pomora, zla i gladi. Vode iz dubine pri-jeÊi Êe svoje granice. Imanja i æivoti bit Êe uniπtavani ognjemi poplavama. Zato se trebamo pripremati za stanove koje jeKrist otiπao pripremiti za one koji Ga vole. Postoji odmor odsukoba u svijetu. Gdje se on nalazi? Tamo gdje sam ja, tamoÊete i vi biti! Nebo je tamo gdje je Krist. Nebo ne bi bilo Neboza one koji vole Krista kada On ne bi bio tamo. (Review andHerald, 19. listopada 1897.)

28. kolovoza

Kristovi suradnici

“Zaista, zaista, kaæem vam, tko vjeruje u me, i on ÊeËiniti djela koja ja Ëinim. »init Êe i veÊa od ovih, jerja idem k Ocu.” (Ivan 14,12)

Kristovo djelovanje najveÊim je dijelom bilo ograniËenona Judeju. Meutim, iako se Njegova sluæba nije πirila na dru-ge zemlje, pripadnici mnogih naroda sluπali su Njegove poukei odnijeli Njegovu poruku u sve dijelove svijeta. Mnogi su sa-znali o Isusu sluπajuÊi o veliËanstvenim Ëudima koja je uËi-nio. Vijesti o Njegovom stradanju i smrti, kojima su kao svje-doci prisustvovali mnogobrojni vjernici koji su slavili Pashu,raπirit Êe se iz Jeruzalema u sve dijelove svijeta.

Kao Kristovi predstavnici, apostoli su ostavili presudandojam na svaki um. »injenica da su bili skromni ljudi nijeumanjivala njihov utjecaj, veÊ ga je samo poveÊavala. Mislinjihovih sluπatelja bile su odvraÊene od njih samih na Veli-Ëanstvo Neba. ... Njihove rijeËi povjerenja i uzdanja uvjeravalesu svakoga da oni ne rade u svojoj snazi, veÊ da nastavljajuisto djelo koje je obavljao Gospodin Isus kad je bio s njima.UmanjujuÊi sebe, oni su izjavljivali da je Onaj koga su Æidovi

252

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27296

Black

297

razapeli doista bio Knez æivota, Sin æivoga Boga i da u Njegovoime vrπe djela koja je On Ëinio. ...

Cijeli svemir je pod upravom Kneza æivota. ... On je platiootkupninu za cijeli svijet. Svi mogu dobiti spasenje preko Nje-ga. On nas poziva da sluπamo, vjerujemo, primimo i æivimo.On Êe okupiti Crkvu koja Êe obuhvatiti cijeli ljudski rod akonapusti crnu zastavu pobune i stane pod Njegovu zastavu. Onekoji budu vjerovali u Njega, On Êe prikazati Ocu kao vjernepodanike. On je naπ Posrednik, ali i naπ Otkupitelj. On Êebraniti svoje izabrane sljedbenike od Sotonine sile i suzbitisve njihove neprijatelje. ...

Krist je æelio da Njegovi sljedbenici shvate da ih neÊeostaviti sirote. ... Spremao se za smrt, ali je æelio da shvate daÊe On ponovno oæivjeti. Iako Êe nakon svojeg uzaπaπÊa bitiodsutan od njih, oni Ga vjerom mogu vidjeti i upoznati, a OnÊe i dalje s ljubavlju biti zainteresiran za njih kao i onda kadaje neposredno bio s njima.

Krist je obeÊao svojim uËenicima da Êe im se nakon svo-jeg uskrsnuÊa ukazati æiv. ... Oni Êe tada razumjeti ono πto uproπlosti nisu uspjeli shvatiti — da postoji savrπeno jedinstvoizmeu Krista i Njegovog Oca, jedinstvo koje Êe uvijek posto-jati. (Review and Herald, 26. listopada 1897.)

29. kolovoza

Getsemani

“Dou u zaselak imenom Getsemani, i reËe Isus svojimuËenicima: ‘Sjedite ovdje dok se ja pomolim!’” (Marko14,32)

Kada je Krist napuπtao svoje uËenike i rekao im da semole za sebe i za Njega, odabrao je trojicu, Petra, Jakova iIvana i otiπao neπto dalje u osamu vrta. Ova tri uËenika bila sus Njim prigodom Njegovog preobraæenja; vidjeli su nebeskeposjetitelje, Mojsija i Iliju, u razgovoru s Isusom, i Krist jeæelio da i sada budu uz Njega. ...

Krist je izrazio svoju æelju za ljudskim suosjeÊanjem ionda se povukao od njih koliko se kamenom moglo dobaciti.

253

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27297

Black

298

Pavπi na svoje lice, molio se govoreÊi: “Abba, OËe! Sve je tebimoguÊe. Otkloni ovaj kaleæ od mene! Ali ne kako ja hoÊu,nego kako ti hoÊeπ!” (Marko 14,36)

Nakon jednoga sata, osjeÊajuÊi potrebu za ljudskim su-osjeÊanjem, Isus je ustao s tla i oteturao se do mjesta nakojem je ostavio svoja tri uËenika. ... »eznuo je da od njih ËujerijeËi koje Êe Mu donijeti malo olakπanja u Njegovoj muci.Meutim, bio je razoËaran. Oni Mu nisu ukazali pomoÊ zakojom je Ëeznuo. Umjesto toga, “nae ih kako spavaju” (redak40).

Neposredno prije nego πto Êe usmjeriti svoje korake pre-ma vrtu, rekao je svojim uËenicima: “Svi Êete se pokolebati.”(Marko 14,27) Oni su mu davali najËvrπÊa obeÊanja da nikadaneÊe napustiti svojega Gospodina, da Êe iÊi i u tamnicu sNjime, i ako bude potrebno, stradat Êe i umrijeti s Njime.Jadni, samodovoljni Petar je dodao: “Ako se doista i svi po-kolebaju ... ja neÊu.” Meutim, uËenici su se oslonili na svojusnagu, nisu gledali na snaænog PomoÊnika, kao πto im je Kristsavjetovao da uËine. ... »ak je i vatreni Petar, koji je prije samonekoliko sati izjavio da Êe umrijeti sa svojim Gospodinom,zaspao.

Boæji Sin je ponovno proæivljavao nadljudsku agoniju ru-πeÊi se od iscrpljenosti, oteturao je na mjesto svoje prethodneborbe. ... Samo kratko vrijeme prije toga Krist je izlijevao svojuduπu u pjesmama hvale kao Onaj koji je svjestan da je BoæjiSin. ... Sada je Njegov glas dopirao do njih kroz mirni veËernjizrak, ali ne u tonovima pobjede, veÊ pun ljudske zabrinutosti.Prije tako kratkog vremena bio je vedar u svojem veliËanstvu,bio je sliËan moÊnom cedru. Sada je bio kao slomljena trska....

Iako je grijeh bio straπna stvarnost koja je otvorila ustaveboli na ovaj svijet, On Êe donijeti otkupljenje za ljudski rodkoji je prihvatio grijeh. (Signs of the Times, 2. prosinca 1897.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27298

Black

299

30. kolovoza

Golgota

“Najposlije pristupiπe dvojica te izajviπe: ‘Ovaj je re-kao: Mogu razvaliti hram Boæji i opet ga za tri danasagraditi.’” (Matej 26,60.61)

To je bila jedina optuæba koja je mogla biti podignuta protivIsusa. Meutim, te rijeËi bile su pogreπno protumaËene i pri-mijenjene. “Razvalite ovaj hram, i u tri dana opet Êu ga podiÊi!... Ali je on govorio o hramu svoga tijela.” (Ivan 2,21)

SveÊenici i glavari, zajedno s mnogima prisutnima, rugalisu se Isusu ovim laænim svjedoËenjem. Dok je On visio nakriæu, sveÊenici i farizeji su ga mnogo puta s podsmjehomponavljali, a mnoπtvo se povodilo za njima. “Prolaznici su gagrdili, maπuÊi glavama i govoreÊi: ‘Ti, koji razvaljujeπ hram i utri ga dana opet sagraujeπ, spasi sam sebe.’” (Matej 27,39.40)Meutim, iako su bile pogreπno protumaËene, Isusove rijeËiipak su se ispunile. Bile su javno ponavljane i postale su joπznaËajnije upravo time πto su ih izgovarali Njegovi neprijatelji.

Oni koji su s podsmjehom izgovarali rijeËi: “On se uzdaou Boga, neka ga sad oslobodi, ako mu je uistinu po volji! Ta,sam je rekao: ‘Sin sam Boæji!’” (Matej 27,43) Nisu imali pojmao tome da Êe njihovo svjedoËanstvo odjekivati kroz vjekove.Iako izgovorene s porugom, rijeËi nikada nisu bile istinitije.One su navodile ljude da osobno istraæuju Pismo. Mudri ljudisu ih Ëuli, istraæivali, razmiπljali o njima i molili se. Meunjima je bilo i takvih koji nisu odustajali sve dok, istraæujuÊiPisma i usporeujuÊi tekst s tekstom, nisu otkrili znaËenjeKristovog poslanja. Shvatili su da je besplatni oprost osiguraoOnaj Ëija je njeæna milost obuhvatila cijeli svijet.

Ljudi nikada prije toga nisu toliko znali o Isusu kao sada,dok je visio na kriæu. On je bio podignut sa zemlje da sveprivuËe k sebi. U srcima mnogih koji su promatrali prizorraspeÊa i koji su Ëuli Kristove rijeËi, trebalo je zasjati svjetloistine. Zajedno s Ivanom i oni su objavljivali: “Evo JaganjcaBoæjeg koji uzima grijeh svijeta!”

Ovaj prizor odigravao se pred oËima Neba i Zemlje. Anelisu promatrali nemilosrdno ruganje i prijezir, koji su prema

254

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27299

Black

300

Isusu pokazivali upravo oni koji su Ga morali priznati kaoMesiju. ...

Ponovno se zaËuo usklik, rijeËi Onoga koji se nalazio upredsmrtnoj agoniji: “Svrπeno je!” (Ivan 19,30) “OËe, u ruketvoje predajem duh svoj!” Krist, VeliËanstvo Neba, Kralj slave,bio je mrtav. (Review and Herald, 28. prosinca 1897.)

31. kolovoza

Dobro obavljen posao

“Ja sam tebe proslavio na zemlji, izvrπivπi djelo koje simi dao da uËinim.” (Ivan 17,4)

Krist je zavrπio svoje djelo kada je izdahnuo na kriæuglasno uskliknuvπi: “Svrπeno je!” Put je bio otvoren, zavjesa jebila razderana na dvoje. Ljudski rod mogao se pribliæiti Bogubez ærtvenih prinosa, bez sluæbe zemaljskih sveÊenika. Kristje postao VjeËni sveÊenik po redu Melkisedekovu. Nebo je biloNjegov dom. Doπao je na ovaj svijet i otkrio Oca. Njegovo po-niæenje i sukobi sada su bili dovrπeni. On je uzaπao na Neboi zauvijek sjeo s desne strane Bogu.

Kristov æivot na Zemlji bio je ispunjen teπkim trudom, bioje to ozbiljan æivot pun obveza. On je ustao iz mrtvih i ostaoËetrdeset dana sa svojim uËenicima pouËavajuÊi i priprema-juÊi ih za rastanak s njima. Bio je spreman za odlazak. Potvr-dio je Ëinjenicu da je æivi Spasitelj; Njegovi uËenici nisu Gaviπe morali povezivati s Josipovim grobom. Mogli su razmiπ-ljati o Njemu kao o proslavljenome meu nebeskim vojskama....

Cijelo je Nebo æeljno i ozbiljno oËekivalo da doe krajboravku Boæjega Sina u svijetu zagaenom i ukaljanom pro-kletstvom. S obzirom na Kristovo poniæenje i stradanje, sadaje doπlo vrijeme da bude uzdignut. On je postao Spasitelj iOtkupitelj tako πto je prvo postao Ærtva. ...

Krist je doπao na svijet kao Bog u ljudskom obliËju. Uza-πao je na Nebo kao Kralj svetih. Njegovo uzaπaπÊe bilo je do-stojno Njegovog uzviπenog karaktera. Uzaπao je s Maslinskegore u oblaku anela, koji su Ga pobjedonosno pratili do Bo-

255

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27300

Black

301

æjega grada. Nije iπao radi sebe, veÊ kao Otkupitelj koji sklapasavez sa svojim voljenim sinovima i kÊerima, koji su to postalivjerom u Njegovo ime. Otiπao je poput Pobjednik, poput Osva-jaËa koji vodi zarobljene, praÊen slavljeniËkim usklicima i ne-beskim pjesmama. ...

Kakva je suprotnost izmeu Kristovog doËeka prigodompovratka na Nebo i doËeka koji je doæivio na Zemlji! Na Nebuje sve govorilo o odanosti. Nije bilo tuge ni stradanja koje biGa sretalo na svakom koraku. ...

Doπlo je vrijeme da cijeli nebeski svemir prihvati svojegaVladara. (Signs of the Times, 16. kolovoza 1899.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27301

Black

302

RUJAN1. rujna

Predstavnici ljudi

“Dakle, s njim smo zajedno ukopani po krπtenju u smrtda bismo, kao πto je Krist uskrsnuo od mrtvih OËevomslavom, i mi æivjeli novim æivotom.” (Rimljanima 6,4)

On poziva one koji æele biti Njegovi uËenici da uzmu nasebe Njegov jaram, da uËe od Njega koji je krotak i smjeran usrcu i obeÊava onima koji to uËine da Êe naÊi mir svojoj duπi.Krotkost i poniznost koje su obiljeæavale Kristov æivot poka-zat Êe se u æivotu i karakteru onoga koji “tako æivi kako je onæivio” (1. Ivanova 2,6).

Blago duπi koja moæe reÊi: “Kriva sam pred Bogom, ali jeIsus moj Zagovornik. Prekrπila sam Njegov Zakon, sama sebene mogu spasiti, ali se u svemu oslanjam na dragocjenu krvkoja je prolivena na Golgoti!”

Krist je doπao uzdiÊi Zakon i uËiniti ga slavnim; doπao jeuzdiÊi staru zapovijed koju smo imali od poËetka. Zato su inama potrebni Zakon i proroci. Nama je potreban Stari zavjetda nas duæ granica vremena dovede do Novoga zavjeta, koji nezamjenjuje Stari zavjet, ali nam jasnije otkriva plan spasenjadajuÊi znaËenje cijelom sustavu prinoπenja ærtava, darova iRijeËi koju imamo od poËetka. Od svake duπe oËekuje se sa-vrπena posluπnost, a posluπnost izraæenoj Boæjoj volji sjedinitÊe nas s Kristom. Bit Êemo osposobljeni da æivimo plemenitimæivotom jer je Kristov æivot kao Gospodnjeg sluge bio pleme-nit. ... Oslanjanje na samoga sebe i neposveÊena samostalnostdræe mnoge daleko od najbogatijih darova u Kristu. ...

Onaj isti Isus koji je zapovjedio da ljubav mora postativladajuÊe naËelo u starom sustavu, zapovijeda da ljubav morabiti vladajuÊe naËelo u srcima Njegovih sljedbenika u Novomezavjetu. Primjena naËela ljubavi pravo je posveÊenje. Oni kojihode u svjetlu, bit Êe djeca svjetla i πirit Êe svjetlo onima kojiæive u njihovoj blizini u ljubaznosti, u naklonosti i ljubavi.

Istinska doktrina spajat Êe se s djelima pravednosti, ne-beski propisi mijeπat Êe se sa svetim obiËajima. Srce koje je

256

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27302

Black

303

ispunjeno Kristovom miloπÊu pokazivat Êe mir i radost, i tamogdje Krist boravi karakter Êe postati neporoËan, uzviπen, ople-menjen i proslavljen. (Youth’s Instructor, 8. studenoga 1894.)

2. rujna

Mudraci

“Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskom, za vrijemekralja Heroda, dooπe s istoka magi u Jeruzalem iupitaπe: ‘Gdje je novoroeni kralj æidovski? Vidjesmo,naime, gdje izlazi njegova zvijezda, i doosmo mu sepokloniti.’” (Matej 2,1.2)

Dok su mudraci prouËavali nebo, iznenada se pojavila sjaj-na zvijezda, njima potpuno nova. I dok su stajali promatrajuÊije, bili su duboko osvjedoËeni da je to najava nekog velikogdogaaja. OdluËili su istraæiti tu pojavu nadajuÊi se da Êe bitinagraeni spoznajom o obeÊanom Mesiji. Gospodin ih je ohra-brio da idu naprijed i kao πto se stup od oblaka kretao predsinovima Izraelovim dok su putovali pustinjom, tako je zvije-zda vodila mudrace dok su putovali prema Jeruzalemu. ... Uπavπiu Jeruzalem, mudraci su se æeljno raspitivali: “Gdje je novo-roeni kralj æidovski? Vidjesmo, naime, gdje izlazi njegovazvijezda, i doosmo mu se pokloniti.”

Æidovski starjeπine nisu niπta znali o dolasku Pravednikajer se nisu pripremali za Njega. ... Oni nisu Ëuli poruku ane-la: “Jer vam, evo, donosim radosnu vijest.” (Luka 2,10)

Pastiri su mogli posvjedoËiti o aneoskom posjetu; sadasu mudraci s istoka donijeli vijest: “Vidjesmo, naime, gdjeizlazi njegova zvijezda, i doosmo mu se pokloniti.” Ljudi izdrugoga naroda i vjere prvi su najavili dolazak Mesije. ...

Herod je bio iznenaen πto se æidovski rabini — ljudi kojisu smatrali da su mnogo blagoslovljeniji od drugih — oËigled-no nalaze u tami neznanja, dok su oni koje su nazivali nezna-boπcima primili znak s Neba da se rodio Kralj. ...

Pozvavπi mudrace k sebi, Herod “pomno od njih istraæivrijeme kad im se ukazala zvijezda. ... Oni, sasluπavπi kralja,pooπe. I gle! Zvijezda koju vidjeπe na njezinu izlasku iπla je

257

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27303

Black

304

pred njima dok se ne zaustavi nad mjestom gdje bijaπe dijete.... Uoπe u kuÊu i nadoe dijete s Marijom, majkom njegovom;padoπe niËice i pokloniπe mu se. Zatim otvoriπe riznice svojete ga obdariπe zlatom, tamjanom i smirnom. Poslije toga, usnu primiπe uputu od Boga da se ne vraÊaju k Herodu, i vrati-πe se drugim putem u svoju zemlju.” (Matej 2,7-12) (Youth’sInstructor, 19. listopada 1899.)

3. rujna

Nikodem

“Zaista, zaista, kaæem ti, tko se odozgo ne rodi, taj nemoæe vidjeti kraljevstva Boæjega.” (Ivan 3,3)

Nikodem je zauzimao visok i ugledan poloæaj u æidovskomnarodu. Bio je visokoobrazovan i imao sposobnosti koje suukazivale na izuzetan karakter. Zajedno s ostalima, bio je po-krenut naukom Isusa iz Galileje. Iako bogat, uËen i ugledan,bio je na neki neobiËan naËin privuËen ovom skromnom Naza-reÊaninu. Pouke, tako nove i nesvakidaπnje, koje su silazile susana ovog UËitelja, izvrπile su na njega dubok dojam pa jeodluËio potraæiti Isusa ne bi li saznao viπe tih uzviπenih istina.

Meutim, nije posjetio Isusa danju; bilo bi preveliko po-niæenje za æidovskoga glavara da prizna da cijeni UËitelja kojije dotad bio tako malo poznat. Pomno se raspitujuÊi, saznaoje gdje Êe se Isus vjerojatno odmarati preko noÊi, Ëekao je dase grad umiri u dubokom snu i onda Ga je potraæio.

Odmah Mu je rekao: “Rabbi, znamo da si od Boga doπaokao uËitelj, jer nitko ne moæe Ëiniti Ëudesa koja ti Ëiniπ akoBog nije s njim.” (Ivan 3,2) GovoreÊi o Kristovim neobiËnimdarovima kao UËitelja i o Njegovoj veliËanstvenoj moÊi da ËiniËuda, pripremao je put za svoj razgovor. Meutim, u svojojbeskrajnoj mudrosti, Krist je pred sobom vidio Ëovjeka kojitraæi istinu. Znao je pravi cilj ovog posjeta i æeleÊi produbitiosvjedoËenje koje se veÊ oblikovalo u mislima Njegovog slu-πatelja, odmah je preπao na osnovnu misao govoreÊi ozbiljno,ali ljubazno: “Zaista, zaista, kaæem ti, tko se odozgo ne rodi,taj ne moæe vidjeti kraljevstva Boæjega.”

258

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27304

Black

305

Ova izjava zvuËala je veoma poniæavajuÊe u Nikodemovimuπima, i rijeËima koje su pokazivale da je uvrijeen, izjavio je:“Kako se moæe Ëovjek, kad je veÊ star, roditi?” (redak 4) Me-utim, Spasitelj mu nije izravno uzvratio na njegovo pitanje.Podigavπi ruku u sveËanom, tihom dostojanstvu, utisnuo jeistinu u njegov um joπ snaænijom izjavom: “Zaista, zaista, ka-æem ti, ako se tko ne rodi od vode i Duha Svetoga, taj ne moæeuÊi u kraljevstvo nebesko.” (redak 5) ...

Isus je u ovom nezaboravnom razgovoru izrazio naËela odnajveÊeg znaËenja za svakoga. On je jasno postavio uvjete spa-senja i naglasio potrebu za novim æivotom. ... Svakomu tko sepoziva na ime Isusa Krista, onomu tko je odluËio slijediti krot-koga i poniznoga Isusa, ove rijeËi upuÊene su isto tako ozbilj-no kao i æidovskom glavaru: “Treba da se odozgo rodite.” (redak7) (Youth’s Instructor, 2. rujna 1897.)

4. rujna

Potpuna predaja

“Ne Ëudi se πto ti rekoh: treba da se odozgo rodite.” (Ivan3,7)

Kao Boæje otkupljeno vlasniπtvo, nalazimo se pod obve-zom da radimo kao πto je Krist radio u svojoj boæanskoj sluæbi,ne u skladu s naπim prirodnim sklonostima, veÊ u skladu sBoæjim Duhom. Meutim, æivot svakoga Ëovjeka, kao πto opi-suju evanelja, pun je grijeha. PopuπtajuÊi kuπnjama, ljudi suoslabili svoju sposobnost da sluπaju. Njihovo je srce “podmu-klije od svega” (Jeremija 17,9). Oni su mrtvi u prijestupima igrijesima, i u svojoj snazi ne mogu Ëiniti nikakvo dobro.

Da bismo na prihvatljiv naËin sluæili Bogu, mi se moramo“nanovo roditi”. Naπe uroene sklonosti, koje se protive Bo-æjem Duhu, moraju biti odbaËene. Mi moramo postati novimuπkarci i æene u Kristu Isusu. Naπ stari, neobnovljeni æivotmora ustupiti mjesto novom æivotu — punom ljubavi, povje-renja, dobrovoljne posluπnosti. ... Ako ne nastupi ova promje-na, mi ne moæemo pravilno sluæiti Bogu. Naπe djelo bit Êenepotpuno. Bit Êe prihvaÊeni zemaljski planovi; bit Êe prine-

259

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27305

Black

306

sen tu oganj koji sramoti Boga. Naπ æivot postat Êe nesvet inesretan, pun nemira i nevolja. ...

Krist je doπao na naπ svijet jer je znao da smo izgubiliBoæje obliËje i Njegovu narav. Vidio je da smo odlutali dalekood puta mira i neporoËnosti i da se neÊemo, ako budemoprepuπteni sebi, nikada vratiti. On je donio potpuno i savrπenospasenje da promijeni naπa kamena srca i da od njih naËinisrca od mesa, da promijeni naπu greπnu narav kako bismo se,kad postanemo sudionici boæanske naravi, mogli osposobitiza æivot u nebeskim dvorovima.

Svima koji u æelji da se spase dolaze Kristu zatraæiti po-moÊ, On govori kao i Nikodemu: “Tko se odozgo ne rodi, tajne moæe vidjeti kraljevstva Boæjega.” (Ivan 3,3) On kuca navrata vaπega srca i æeli uÊi. On æeli obnoviti vaπe srce, ispunitiga ljubavlju prema svemu πto je Ëisto i neporoËno. On æelirazapeti vaπe staro “ja” umjesto vas, uzdiÊi vas u novi æivot usebi. Nikodem se obratio i to je bio rezultat njegovog razgovo-ra s Isusom. ... Ne ustruËavajte se potpuno predati Kristu.Stavite sebe bez ograniËenja pod Njegovu vlast. NauËite πtoznaËi odbaciti grijeh, πto znaËi imati novo srce, biti sliËanNjemu. I dok budete promatrali Krista, vaπe “ja” potonut Êe ubeznaËajnost i vi Êete se preobraziti u Njegovo obliËje, “u tuistu sliku, uvijek sve slavniju, jer dolazi od Gospodina, odDuha” (2. KorinÊanima 3,18). (Youth’s Instructor, 9. rujna 1897.)

5. rujna

Pozivanje Elizeja

“Ilija proe kraj njega i baci na nj svoj plaπt.” (1. okraljevima 19,19)

Dobro bismo uËinili kada bismo razmotrili Elizejev æivotu vrijeme kada je bio izabran za sluæbu. Prorok Ilija je zavrπa-vao svoju zemaljsku sluæbu. Netko drugi morao je biti pozvanda nastavi djelo za to vrijeme. Ilija je na jednom putovanjudobio nalog da krene prema sjeveru. Koliko se razlikovao pri-zor koji je bio pred njim od prizora koji je mogao vidjeti samokratko vrijeme prije toga! Onda su polja bila neobraena, ze-

260

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27306

Black

307

mlja je bila ispucana jer tri godine nije padala kiπa ni rosa.Sada je naizgled sve bujalo kao da pokuπava nadoknaditi pro-puπteno u doba gladi i nestaπice. Obilne kiπe uËinile su viπeza zemlju nego za ljudska srca, polja su bila bolje pripremlje-na za rad nego srca otpalog Izraela.

Kamo god je Ilija pogledao, zemlja koju je vidio pripadalaje jednom Ëovjeku — Ëovjeku koji nije savio svoja koljena predBaalom, Ëije je srce ostalo nepodijeljeno u sluæbi Bogu. »ak iza vrijeme robovanja bilo je duπa koje nisu skrenule u otpad,a ova obitelj nalazila se meu sedam tisuÊa onih koji nisusavili koljena pred Baalom. Vlasnik zemlje zvao se ©afat. Meuradnicima je vladala uæurbana aktivnost. Dok su stada uæivalau zelenoj paπi, zaposlene ruke njegovih slugu sijale su sjemepripremajuÊi æetvu.

Ilijinu pozornost privukao je Elizej, ©afatov sin, koji jezajedno sa slugama orao iduÊi za dvanaest jarmova volova. ...Elizej je stekao naobrazbu daleko od grada i dvorskih razono-da. NauËio je biti jednostavan i posluπan svojim roditeljima iBogu. ...

Elizej je Ëekao zadovoljno, vjerno obavljajuÊi svoj posao.Iz dana u dan, zahvaljujuÊi praktiËnoj posluπnosti i boæanskojmilosti na koju se oslanjao, stjecao je Ëestitost i snagu namje-re. ObavljajuÊi sve πto je mogao u domu suraujuÊi sa svojimocem, izvrπavao je Boæju namjeru i obavljao sluæbu Njemu.UËio je suraivati s Bogom. (Youth’s Instructor, 14. travnja1898.)

Kada je prorok ugledao Elizeja kako zajedno sa slugamaore iduÊi za dvanaest jarmova volova, otiπao je do mjesta nakojem je obavljan posao, i dok je prolazio, skinuo je svoj plaπti prebacio ga Elizeju preko pleÊa. Onda je otiπao dalje kao daje to bilo sve πto je æelio. Meutim, znao je da je Elizej shvatioznaËenje tog Ëina pa mu je prepustio, ne rekavπi ni rijeËi, dasam odluËi hoÊe li prihvatiti ili odbiti poziv. (Youth’s Instruc-tor, 21. travnja 1898.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27307

Black

308

6. rujna

Odgovor na boæanski poziv

“Zatim ustade i poe za Ilijom da ga posluæuje.” (1. okraljevima 19,21)

U razdoblju od tri i pol godine suπe i gladi, ©afatova obiteljupoznala je poslanje proroka Ilije i Boæji Duh utjecao je naElizejevo srce u vezi s tim Ëinom (Ilijinim bacanjem plaπta naElizejeva pleÊa). Bio je to znak da ga Bog poziva da postanenasljednik proroka Ilije. Poæurio je za prorokom i kada ga jestigao, zamolio ga je za dopuπtenje da se oprosti od svojihroditelja i pozdravi svoju obitelj.

Ilijin odgovor je glasio: “Idi, vrati se, jer πto sam ti uËinio?”(1. o kraljevima 19,20) To nije bilo odbacivanje, nego ispit. Akoje Elizejevo srce prionulo uz kuÊu i njezine prednosti, nekaostane. Meutim, Elizej je bio spreman odazvati se Boæjempozivu.

Da je Elizej upitao Iliju πto oËekuje od njega, koji Êe bitinjegov posao, dobio bi odgovor da to samo Bog zna i da Êe muto Bog otkriti. Ako bude Ëekao na Gospodina, On Êe mu odgo-voriti na svako pitanje. Ako je osvjedoËen da ga Bog poziva,treba poÊi za Ilijom, a ako nije, neka se vrati. Neka ne polazisamo zato πto je dobio poziv. Neka se sam osvjedoËi da ga Bogpoziva i da je Ëuo Njegov glas. Samo ako sve drugo bude dræaoza πtetu, moæe dobiti Krista.

Ilijin poziv Elizeju bio je vrlo sliËan pozivu koji je Kristuputio mladom uËitelju Zakona. Zatraæio je od njega da ostavisve — kuÊu, zemlju, prijatelje, bogatstvo, udobnost i dokolicui poe za UËiteljem. ... Meutim, zajedno s Kristovim pozivomdoπlo je i pitanje: Jesmo li spremni napredovati? Æelimo li to?HoÊemo li kao Mojsije radosno smatrati sramotu Kristovu ve-Êim bogatstvom od svega egipatskog blaga?

Gospodin neÊe prihvatiti sluæbu s pola srca. Samo onikoji s ljubavlju ispunjavaju Boæju volju, mogu obaviti savrπenusluæbu. ... Ako nastavimo upoznavati Gospodina spremno iradosno, mi Êemo spoznati da je Njegov dolazak “k’o zorapouzdan” (Hoπea 6,3). Ako odluËimo sluπati Krista, mi Êemose odazvati Njegovom pozivu. “Ako, dakle, tko hoÊe iÊi za

261

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27308

Black

309

mnom, neka se odreËe samog sebe, neka uzme svoj kriæ ineka me slijedi!” (Matej 16,24)

Boæje djelo je savrπena cjelina ... i zato je vaæno da Kristovradnik bude uz UËitelja u svakom podruËju. ©to god Ëini, trebauËiniti toËno i brzo. Srce treba biti zaposleno. (Youth’s In-structor, 21. travnja 1898.)

7. rujna

Nikada se ne osvrÊi“TrËim prema cilju da postignem nagradu — nebeskostanje u koje nas je Bog pozvao po Kristu Isusu.” (Fi-lipljanima 3,14)

Elizej je odmah ostavio sve da bi zapoËeo svoju sluæbu.Njegov rastanak s obitelji nije bio tuæan ili ispunjen gorkimkajanjem. Priredili su gozbu u svojem domu da bi proslaviliËast koja je bila ukazana jednom pripadniku obitelji. Koji jebio Elizejev prvi posao? Obavljanje malih zadaÊa i to s rados-nim srcem! Bio je prorokov osobni sluga! Za njega piπe da jedonosio vodu i pomagao Iliji u pranju ruku.

Poπto je neko vrijeme proveo u prorokovoj sluæbi, bio jepozvan da zauzme svoje mjesto u prvom redu. U njegovo vrije-me nitko drugi nije bio veÊi od njega. Radio je kao Ilijin uËe-nik, a onda je doπlo vrijeme kada je proroËki poglavar moraoustupiti svoje mjesto, i kada je onaj koji mu je bio podreen,postavljen na njegovo mjesto. Kao πto se Ilija pripremao dabude uzet na Nebo, tako se Elizej pripremao da postane pro-rokov nasljednik.

U Gilgalu se nalazila proroËka πkola, ali i u Betelu i Jeri-honu. Ilija je poæelio posjetiti ta vaæna mjesta prije nego πto serastane s njima. Njegov duh se razveselio kada je po Gospod-njoj uputi dobio dopuπtenje da vidi proroËke πkole i pregledadjelo koje se obavljalo u tim vaænim ustanovama — πkolovanjekoje je u mislima uËenika odræavalo sjeÊanje na Boæja divnadjela, koje je osim toga uzdizalo Boæji zakon i Ëinilo ga slav-nim. ...

U svakom mjestu do kojeg je pratio Iliju, Elizej je dobivaopriliku da se odvoji od njega. “Ostani ipak ovdje” (2. o kralje-

262

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27309

Black

310

vima 2,4), govorio mu je Ilija. Tako je Elizejeva vjera bila isku-πana u svakom mjestu. Meutim, oruÊi njive, Elizej je nauËione prepuπtati se obeshrabrenju. On je sada stavio svoju rukuna plug druge vrste i nije htio odustati ili se obeshrabriti.Kada god mu je bio upuÊen poziv da se vrati, odgovorio je:“Æivota mi Jahvina i tvoga: ja te neÊu ostaviti.” (2. o kraljevima2,4.6)

Otad je Elizej stajao na Ilijinom mjestu. ... Najviπa ospo-sobljenost bilo koga na nekom odgovornom mjestu ogleda seu spremnosti da odmah posluπa Gospodnju rijeË. ... Elizej jestavio svoju ruku na plug i nije se osvrtao. On je pokazaosvoju odluËnost i Ëvrsto se oslanjao na Boga.

Ovu pouku trebamo paæljivo prouËiti. Ni u kom sluËaju nesmijemo skrenuti s puta vjernosti. ... Boæja rijeË treba biti naπsavjetnik. Gospodin Êe izabrati one koji pokaæu savrπenu ipotpunu posluπnost Njemu. (Youth’s Instructor, 28. travnja1898.)

8. rujna

Timotej

“Neka te nitko ne prezire zbog tvoje mladosti! ©toviπe,budi uzorom vjernicima u rijeËi, u vladanju, u ljubavi,u vjeri, u ËistoÊi!” (1. Timoteju 4,12)

Boæja rijeË bila je pravilo koje je vodilo Timoteja. ... NjegoviuËitelji u domu suraivali su s Bogom u odgoju ovog mladogËovjeka da nosi terete koji Êe biti poloæeni na njegova pleÊa uranoj mladosti.

Timotej je bio joπ mlad kada ga je Bog izabrao za uËitelja.Meutim, njegova naËela bila su tako uËvrπÊena pravilnim od-gojem da je bio osposobljen za vjerskog uËitelja koji Êe djelo-vati pod nadzorom Pavla, velikog apostola neznaboæaca. Iakomlad, nosio je velike odgovornosti s krπÊanskom krotkoπÊu.Bio je vjeran, Ëvrst i poπten i Pavao ga je uzeo za svojeg pratiocau radu i na putovanjima kako bi mogao uæivati prednosti apo-stolovog iskustva u propovijedanju Evanelja i osnivanju crka-va.

263

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27310

Black

311

Pavao je volio Timoteja zato πto je Timotej volio Gospodi-na. Veliki apostol ga je Ëesto uzimao nasamo i postavljao mupitanja iz povijesti zapisane u Pismu. UËio ga je izbjegavatisvaki zli put, govorio mu je da Êe blagoslovi uvijek pratiti onekoji su vjerni i poπteni, da Êe im dati plemenitu muæevnost. ...

Neposredno uoËi svoje smrti, apostol Pavao je izjavio: “Ati ostani u onome πto si nauËio i Ëvrstom vjerom prihvatio, jerznaπ od kojih si to nauËio i jer od djetinjstva poznajeπ svetaPisma koja te mogu uËiniti mudrim za spasenje po vjeri uKrista Isusa.” (2. Timoteju 3,14,15)

Pavao je to mogao slobodno napisati, jer Timotej nije na-predovao u duhu samodovoljnosti. On je radio zajedno s Pa-vlom, traæeÊi njegov savjet i pouku. Nije se prepuπtao svojimpobudama. Pokazivao je promiπljenost i smireno razmiπljanje,ispitujuÊi na svakom koraku: Je li ovo put Gospodnji?

“Pazi na samog sebe i na nauku! Ustraj u ovim duænosti-ma, jer radeÊi ovo spasit Êeπ i samog sebe i svoje sluπatelje!”(1. Timoteju 4,16)

Savjet upuÊen Timoteju treba sluπati u svakom domaÊin-stvu tako da postane odgojna sila u svakoj obitelji i svakojπkoli. (Youth’s Instructor, 5. svibnja 1898.)

9. rujna

Josip, Boæji nepokolebljivi svjedok“Jahve je bio s Josipom, zato je u svemu imao sreÊu:EgipÊanin ga uzme k sebi u kuÊu.” (Postanak 39,2)

Boæji plan je bio da preko Josipa biblijsku religiju proπirimeu EgipÊanima. Ovaj vjerni svjedok trebao je predstavljatiKrista na kraljevskom dvoru. Bog je preko snova razgovarao sJosipom u njegovoj mladosti, nagovjeπtavajuÊi mu visoki po-loæaj na koji Êe biti pozvan. Da bi sprijeËila ispunjenje njego-vih snova, Josipova braÊa prodala su ga kao roba, ali je njiho-vo okrutno djelo doprinijelo ostvarenju snova.

Oni koji pokuπavaju sprijeËiti Boæje namjere i protive seNjegovoj volji, mogu privremeno naizgled i napredovati, ali Boguvijek ostvaruje svoje namjere i pokazat Êe se tko je vladarNeba i Zemlje.

264

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27311

Black

312

Josip je smatrao da je njegova prodaja u Egipat najveÊanesreÊa koja ga je mogla zadesiti, ali je uvidio da se morapuno viπe osloniti na Boga nego u vrijeme kada je bio zaπtiÊenoËevom ljubavlju. Josip je donio Boga sa sobom u Egipat i taËinjenica postala je oËigledna u njegovom razumnom dræanjuusred svih æalosnih zbivanja. ... Boæji je plan da oni koji Gavole i slave Njegovo ime i sami steknu poËasti i da se slavakoju su odavali Bogu svojim ponaπanjem odrazi u njihovomæivotu.

Josipov karakter nije se promijenio kada je dobio povjer-ljiv i odgovoran poloæaj. On se naπao na mjestu na kojem Êenjegova vrlina zasjati odreenim sjajem preko njegovih dobrihdjela. Boæji blagoslov je poËivao na njemu u kuÊi i izvan nje.Sve odgovornosti u Potifarovoj kuÊi bile su stavljene u njegoveruke. U svemu tome on je pokazao nepokolebljivo poπtenjezato πto je volio Boga i bojao Ga se.

NalazeÊi se u druπtvu uËenih ljudi, stjecao je znanstvenespoznaje i uËio jezik. To je bila njegova praktiËna πkola, takoda je u ranoj muæevnoj dobi bio osposobljen za mjesto prvogËovjeka u egipatskoj vladi. ProuËavao je podatke koji Êe mubiti potrebni za obavljanje njegove buduÊe odgovorne duæno-sti. On je prikupio svu mudrost, znanje i taktiËnost koje sumu okolnosti omoguÊile, a njih nije bilo malo. Ipak, njegovosrce ostalo je Ëvrsto uz Boga. Sjedinilo se ljudsko znanje iboæanska mudrost i on je postao sjajno svjetlo, odraz sjajnihzraka Sunca Pravednosti usred guste tame neznaboπtva. Ovdjeje hebrejska religija pokazala sasvim drugaËiji karakter odreligijskih obreda i idolopokloniËkih obiËaja EgipÊana. (Youth’sInstructor, 11. oæujka 1897.)

10. rujna

Pobjednik nad kuπnjama

“Pa kako bih ja mogao uËiniti tako veliku opaËinu isagrijeπiti protiv Boga!” (Postanak 39,9)

Kada je doπla kuπnja, kada se jedna æena posluæila svimsvojim vjeπtinama da ga uvuËe u bezakonje, Josip je saËuvao

265

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27312

Black

313

poπtenje. Ljubazne rijeËi i lukave molbe nisu ga ni za dlakumogle skrenuti od onoga πto je pravo. Sve to bilo je upuÊenouπima koje nisu Ëule. Boæji zakon je utvrdio njegovu duπu.Odgovorio je drskoj napasnici: “Pa kako bih ja mogao uËinititako veliku opaËinu i sagrijeπiti protiv Boga!”

Æena nije uspjela ostvariti svoju namjeru i Josipa navestina grijeh. Sotona je bio pobijeen. A onda je Josip ustanovioda usne koje hvale mogu i lagati. Potifarova æena osvetila muse kada je podigla optuæbu protiv njega. Zato πto nije sagrije-πio protiv onoga koji mu je ukazao povjerenje, izgubio je poËa-sti koje je u Boæjoj milosti s pravom zasluæio i koje su gadovele u dodir s velikim ljudima u Egiptu.

Ovo iznenadno i sramotno udaljavanje s poloæaja povjer-ljivog, Ëasnog sluge i spuπtanje na poloæaj osuenog zloËincapotpuno bi ga dotuklo da ga nije odræala Boæja ruka. Njegovopovjerenje u Boga ostalo je nepokolebljivo. Boæja ljubav odr-æala je njegovu duπu u savrπenom miru. Nebo je bilo blizuplodne egipatske nizine, jer je tu bio mladiÊ koji se dræaoGospodnjih putova. Isus je bio s njime u tamnici pouËavajuÊi,jaËajuÊi i odræavajuÊi njegov um i njegovu duπu kako bi nebe-sko svjetlo moglo zablistati preko njega.

Josip je bio kuπan roditeljskom ljubavlju i pristranoπÊu;neprijateljstvom, zaviπÊu i mrænjom svoje braÊe; poπtovanjemi povjerenjem svojega gospodara; i svojim visokim poËasnimpoloæajem. Bio je kuπan zavoenjem jedne æene, laskanjemnjezinih usana i njenom nezakonitom ljubavlju. Meutim, Ëvr-stina Josipove vrline pomogla mu je da ne sluπa glas kuπaËa.Gospodnji Zakon bio je njegova radost i nije se mogao ni æelioudaljiti od njegovih propisa. ...

Dok je bio u tamnici, Josipu je bilo dopuπteno da se slo-bodno kreÊe i svijetli svojim drugovima u nevolji. Ova tamnicabila je za njega odliËna πkola. ... On je u svakom razdobljusvoje pripreme prepoznavao nadmoÊnost Boæjeg zakona i natemelju svojeg iskustva i promatranja uËio biti pravedan i mi-lostiv i tako je prikazivao Boæji karakter. ...

U Josipove ruke uskoro je trebala biti stavljena moÊ ipreko njega se trebao otkriti Bog kao vladar Neba i Zemlje.Meutim, morao se vjeæbati u teπkim okolnostima — u πkoliu kojoj Gospodin æeli da uËe Njegova djeca. (Youth’s Instruc-tor, 11. oæujka 1897.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27313

Black

314

11. rujna

TumaËenje snova

“Usnio sam san, a nitko ga ne moæe protumaËiti. »uosam o tebi da moæeπ protumaËiti san Ëim ga Ëujeπ.”(Postanak 41,15)

Kada je tumaËio snove peharniku i pekaru, Josip je zamoliopeharnika da ga se sjeti kada bude vraÊen na svoj stari polo-æaj, ali je ovaj zaboravio na njega i morao je provesti joπ dvijegodine u tamnici.

Meutim, osoba na mnogo veÊem poloæaju od peharnikasanjala je san i kada ga nitko nije mogao protumaËiti, pehar-nik se ipak sjetio Josipa. “Faraon odmah poπalje po Josipa;izvuku ga bræe-bolje iz tamnice; oπiπaju mu kosu, obuku novoodijelo, i on stupi pred faraona. Onda faraon reËe Josipu: ‘Us-nio sam san, a nitko ga ne moæe protumaËiti. »uo sam o tebida moæeπ protumaËiti san Ëim ga Ëujeπ.’” (Postanak 41,14-16)

Po mudrosti koju je dobio od Boga, Josip je mogao prepo-znati pravi smisao sna. Vidio je divna Boæja djela, i sve jeveoma jasno objavio faraonu. Otkrio mu je da Êe zemlju pogo-diti dugotrajna glad, ali i planove koje treba ostvariti da bi senarod spasio od uniπtenja. ... Njegove rijeËi bile su primljenekao zlato, pa je dobio odgovor: “Otkako je sve to Bog tebiotkrio, nikoga nema sposobna i mudra kao πto si ti. Ti Êeπ bitiupravitelj moga dvora: sav Êe se moj narod pokoravati tvojimnaredbama. Jedino prijestoljem ja Êu biti veÊi od tebe.” (Posta-nak 42,39.40)

Josip je prikazivao Krista. On je stajao mnogo godina kaopoπtovani upravitelj u Egiptu. U njegovom æivotu i karakteruotkrivalo se ono πto je lijepo i neporoËno i plemenito. Podno-seÊi svoje æalosti u teπkim okolnostima, pobjeujuÊi kuπnje,Josip je bio jedno s Kristom po svojem karakteru. ...

BlistajuÊi nebeskim sjajem, Josipov primjer nije zablistaouzalud meu narodom za koji se Krist ærtvovao — narodomkoji je Bog uzeo pod svoju zaπtitu i na koji izlijeva ne samosvoje zemaljske i prolazne, veÊ i vjeËne duhovne blagoslove dabi ga privukao k sebi. (Youth’s Instructor, 11. oæujka 1897.)

266

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27314

Black

315

12. rujna

Pozivanje Gideona

“Tako su Midjanci bacili Izraela u veliku bijedu, teIzraelci zavapiπe Jahvi.” (Suci 6,6)

Æalosno je πto se u povijesti Boæjega izabranoga narodatako Ëesto ponavljaju tuæne priËe o otpadu i kazni.

Zbog njegovih grijeha, bila je povuËena zaπtitniËka Boæjaruka nad Izraelom i on je bio prepuπten na milost i nemilostsvojim neprijateljima. Divlji, okrutni pustinjski narodi — Mi-djanci i AmaleËani — “u takvu mnoπtvu kao skakavci” (Suci6,5), upadali su u naletima u zemlju sa svojim stadima i krdi-ma i podizali svoje πatore u ravnicama i dolinama. Dolazili suËim je poËinjala sazrijevati æetva, i ostajali sve dok i posljednjizemaljski plodovi ne bi bili pokupljeni. Pustoπili su plodovepolja, pljaËkali i zlostavljali stanovnike, a onda se vraÊali upustinju. ...

Sedam godina trajala je ova nevolja, a onda se u svojojtuzi narod sjetio Onoga koji ih je Ëesto izbavljao, zavapili suGospodinu i zatraæili Njegovu pomoÊ. ...

Njihove molitve bile su usliπane i ponovno je Gospodinpostavio Ëovjeka po svojoj volji za izbavitelja u Izraelu. Takoizabran Ëovjek zvao se Gideon iz Manaπeova plemena. ... Izra-elci su samo uz najveÊe napore mogli sakriti toliko hrane dane pomru od gladi. Meutim, Gideon je zadræao u svojem po-sjedu malu koliËinu pπenice i plaπeÊi se vrhati je na uobiËa-jenom javnom mjestu, odnio ju je u vinograd u blizini tijeskaza vino. Vrijeme berbe groæa veÊ je bilo davno proπlo, paMidjanci neÊe usmjeravati pozornost na to mjesto. ... Gideonje skoro zapao u oËaj πto nije uspio narod nadahnuti vjeromi hrabroπÊu, ali je znao da Êe Gospodin Ëiniti silna djela zaIzrael kakva je Ëinio u proπlosti. ...

I dok se Gideon u mislima bavio ovom i sliËnim temama,iznenada se pred njim pojavio Boæji Aneo i obratio mu sesljedeÊim rijeËima: “Jahve s tobom, hrabri junaËe!” (redak 12)

Gideonova potiπtenost pokazala se u njegovom odgovoru:“Oh, gospodaru, ako je Jahve s nama, zaπto nas sve ovo sna-e?” (redak 13) ... Duboko svjestan svoje nepripremljenosti za

267

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27315

Black

316

tako vaæno djelo, Gideon je uskliknuo: “Ali, gospodaru ... kakoÊu izbaviti Izraela? Moj je rod najmanji u Manaπeovu plemenu,a ja sam posljednji u kuÊi svoga oca.” (redak 15) ... Onda muje Aneo uputio milostivo obeÊanje: “Ja Êu biti s tobom, te Êeπpobijediti Midjance kao jednoga.” (redak 16) (Signs of the Times,23. lipnja 1881.)

13. rujna

JaËanje povjerenja“Gideon mu reËe: ‘Ako sam naπao milost u tvojim oËi-ma, daj mi znak da ti govoriπ sa mnom.’” (Suci 6,17)

Gideon je poæelio neki dokaz da se Onaj koji s njim govoriobraÊao Mojsiju iz grma koji je gorio i nije sagorijevao. Aneoje prikrio boæansku slavu svoje prisutnosti, ali to nije bionitko drugi do Krist, Boæji Sin. Kada bi prorok ili neki aneoprenosio Boæju poruku, govorio je: “UËinit Êu kako je rekaoJahve”, ali za Osobu koja je govorila s Gideonom ovako jereËeno: “Jahve mu reËe: ‘Ja Êu biti s tobom.’“

ÆeleÊi ukazati posebnu Ëast svojem visokom Posjetitelju,poπto je dobio obeÊanje da Êe Aneo ostati uz njega, Gideonje poæurio do svojeg πatora i iz svoje skromne zalihe pripre-mio jare i beskvasni kruh, i to postavio pred Njega. Gideon jebio siromaπan, ali je spremno i bez gunanja pokazao gosto-primstvo.

Kada je dar bio ponuen, Aneo je rekao: “Uzmi meso ibeskvasne hljebove, stavi ih na tu stijenu, a juhu prolij.” (re-dak 20) Gideon je tako uËinio i onda mu je Gospodin dao znakkoji je traæio. ©tapom koji je dræao u ruci, Aneo je dodirnuomeso i beskvasne kruhove, a vatra je izbila iz stijene i pojelasve kao da se radi o ærtvi, a ne o obroku za gosta, jer je tamobio Bog, a ne Ëovjek. Nakon tog dokaza svoje boæanske naravi,Aneo je nestao.

Kada se uvjerio da je vidio Boæjega Sina, Gideon se upla-πio i uskliknuo: “Jao, Jahve, Gospode! Anela Jahvina vidjehlicem u lice!” (redak 22) Onda se Gospodin milostivo javioGideonu joπ jednom i rekao mu: “Mir s tobom! Ne boj se,neÊeπ umrijeti!” (redak 23)

268

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27316

Black

317

Obitelj kojoj je Gideon pripadao bila je æalosno optere-Êena idolopoklonstvom. Njegov otac podigao je u Ofri, u mje-stu u kojem je boravio, veliki ærtvenik Baalu, pred kojim su seklanjali stanovnici iz okolnih gradova. Gideonu je bilo reËenoda sruπi taj ærtvenik i da umjesto njega podigne ærtvenik Go-spodinu iznad stijene na kojoj je bila spaljena ærtva, i da Muprinese novu ærtvu. Gideon je vjerno obavio sve ove zadatke,ali je sve to uËinio preko noÊi da ga netko ne bi sprijeËio utome, πto bi se sigurno dogodilo da je pokuπao preko dana.(Signs of the Times, 23. lipnja 1881.)

14. rujna

Pravda pobjeuje

“Iste noÊi Jahve reËe Gideonu: ‘U svojega oca uzmiutovljena junca, junca od sedam godina, i razori Baa-lov ærtvenik, i posijeci gaj pokraj njega.” (Suci 6,25)

Izbavitelj Izraela morao je objaviti rat idolopoklonstvu pri-je nego πto Êe krenuti u rat protiv neprijatelja svojeg naroda.Boæju Ëast trebao je uzdiÊi iznad ugleda svojega oca, a Boæjezapovijedi trebao je smatrati obvezatnijima od roditeljskog au-toriteta.

Prinoπenje ærtava Gospodinu bilo je stavljeno u ruke sve-Êenicima i levitima i bilo je ograniËeno na ærtvenik u ©ilu, alije Onaj koji je uspostavio hebrejski sustav i na koga su uka-zivale sve te sluæbe imao pravo mijenjati njegova pravila. Uovom sluËaju naπao je za potrebno da zanemari ritualne propi-se. Bilo je izuzetno vaæno da osloboenju Izraela prethodisveËani prosvjed protiv πtovanja Baala i priznanje Gospodinakao jedinog istinitog i æivoga Boga.

Kada su ljudi u gradu rano toga jutra iziπli s namjerom daupute svoje molitve Baalu, bili su vrlo iznenaeni i razljuÊenionim πto se dogodilo. Uskoro se razglasilo da je sve to uËinioGideon i ove zavedene idolopoklonike nije moglo zadovoljitiniπta manje od njegove krvi. ...

Gideon je svojem ocu Joaπu ispriËao sve o posjetu Anelai o obeÊanju da Êe Izrael biti osloboen. Prenio mu je i boæan-

269

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27317

Black

318

sku zapovijed da uniπti Baalov ærtvenik. Gospodnji Duh utje-cao je na Joaπevo srce. Vidio je da bogovi kojima je sluæio nemogu spasiti ni same sebe od uniπtenja i da zato ne moguzaπtititi ni svoje sljedbenike. Kada je idolopokloniËko mno-πtvo zatraæilo Gideonovu smrt, Joaπ je neustraπivo stao u nje-govu obranu i pokazao narodu koliko su bespomoÊni i ne-dostojni oboæavanja i povjerenja njihovi bogovi. “Zar Êete vibraniti Baala? Zar Êete ga vi spasavati? Tko brani Baala, bit Êepogubljen prije sutraπnjeg dana. Ako je on bog, neka se sambrani od Gideona πto mu je razorio ærtvenik.” ...

Sve zamisli o nasilju su nestale i kada je Gideon, pokre-nut Boæjim Duhom, zatrubio u trubu i tako pozvao narod urat, oni su bili meu prvima koji su se okupili oko njega.Poslao je zatim glasnike svim pripadnicima svojeg, Manaπeovaplemena, ali i Aπerova, Zebulunova i Naftalijeva i svi su seradosno odazvali. ...

Zlo naizgled moæe privremeno prevladati, ali Êe na krajupobijediti pravda. (Signs of the Times, 23. lipnja 1881.)

15. rujna

Potreba za veÊim povjerenjem“I Bog one noÊi uËini tako: samo je runo ostalo suho,a po svoj zemlji pala rosa.” (Suci 6,40)

Gideon je duboko osjeÊao svoju nesposobnost za velikodjelo koje mu je predstojalo. Nije se usuivao stati na Ëelovojske ako nema jasnu potvrdu da ga je Gospodin pozvao naovo djelo i da Êe On biti s njim. Molio se: “Ako zaista hoÊeπosloboditi Izraela mojom rukom, kao πto si obeÊao, evo Êumetnuti ovËje runo na gumno: ako bude rose samo na runu,a zemlja ostane suha, tada Êu znati da Êeπ mojom rukomizbaviti Izraela, kao πto si obeÊao.” (Suci 6,36.37)

Gospodin je usliπao molitvu svojega sluge. Ujutro je runobilo mokro, dok je tlo bilo suho. Meutim, sada mu je nevje-rovanje govorilo da runo sasvim prirodno upija vlagu iz zrakai da ispit nije dovoljno pouzdan. Zato je zatraæio obnavljanjeznaka, ponizno se moleÊi da svojim nevjerovanjem ne bi nalju-tio Boga. Njegov zahtjev bio je prihvaÊen.

270

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27318

Black

319

Gospodin za svoju sluæbu ne bira uvijek ljude s najveÊimtalentima, veÊ one koje moæe uporabiti na najbolji naËin. ...

Bog Êe prihvatiti sluæbu svih onih koji su posluπni Njego-voj volji, koji ni zbog kojeg razloga neÊe htjeti uprljati svojusavjest, koji nijednom utjecaju neÊe dopustiti da ih skrene sputa duænosti. Mi sami moæemo odluËiti hoÊe li izvjeπtaj onaπem æivotu biti takav da ga se neÊemo zastidjeti kada seotkriju tajne svih srca, kada svaËije djelo bude izmjereno namjerilima istine. Gospodin zapoπljava muπkarce i æene kaosvoje suradnike, ali neka nitko ne misli da je nezamjenjiv uBoæjem djelu, da se bez njega ne moæe. ...

PouËljivi ljudi puni povjerenja, koji imaju prave namjere iËisto srce, ne moraju Ëekati na neku veliku priliku ili steÊiizvanredne sposobnosti prije nego πto Êe uporabiti svoje sna-ge. Ne trebaju ni stajati neodluËni, puni pitanja i straha πto Êesvijet reÊi ili misliti o njima. Ne trebamo se zamarati brigamai strahovanjima, veÊ iÊi dalje, mirno i vjerno radeÊi posao kojinam je Bog odredio, prepuπtajuÊi uspjeh u Njegove ruke.

Neka naπ svakidaπnji æivot u svemu bude odraz Kristovogæivota, pa Êe svjedoËanstvo objavljeno svijetu na taj naËin ima-ti snaæan utjecaj. ... Veliki sukob izmeu istine i laæi na svojimÊe pleÊima morati iznijeti muπkarci i æene koji su zapalilisvoju svjetiljku na boæanskom oltaru. (Signs of the Times, 23.lipnja 1881.)

16. rujna

Spremnost izabranih

“Tada Jahve reËe Gideonu: ‘Previπe je naroda s toboma da bih predao Midjance u njegove ruke. Izrael bi semogao pohvaliti i reÊi: ‘Vlastita me ruka izbavila.’” (Suci7,2)

Gideonova hrabrost vrlo je ojaËala dokazima boæanske na-klonosti koja mu je ukazana. Bez oklijevanja je iziπao sa svo-jim snagama u bitku protiv Midjanaca. Meutim, sada ga jeoËekivao novi, mnogo oπtriji ispit vjere. Dok se nepreglednomnoπtvo napadaËa πirilo pred njim — trideset dvije tisuÊe Izra-

271

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27319

Black

320

elaca izgledale su prema njima kao πaËica ljudi, bila mu jeupuÊena rijeË Gospodnja: “Tada Jahve reËe Gideonu: ‘Previπeje naroda s tobom a da bih predao Midjance u njegove ruke.Izrael bi se mogao pohvaliti i reÊi: ‘Vlastita me ruka izbavila.’Zato oglasi da narod Ëuje: ‘Tko se boji i strahuje, neka sevrati.’” (Suci 7,2.3)

BuduÊi da mu je izraelska vojska izgledala mnogo slabijaod brojËano nadmoÊnijeg neprijatelja, Gideon se suzdræao oduobiËajenog proglasa prije bitke. Bio je zaprepaπten Gospod-njom izjavom da mu je vojska prevelika. Meutim, Gospodin jeuoËio oholost i nevjerovanje u srcima ovog naroda. PotaknutiGideonovim pozivom spremno su se odazvali, ali kada su ugle-dali mnoπtvo Midjanaca, njihova hrabrost je nestala. ...

Umjesto da misle da ih je previπe, Izraelci su smatrali daje njihov broj premali, ali Gideon je objavio poruku koju muje uputio Gospodin. Sa srcem koje je bilo puno straha gledaoje ... kako odlaze dvije treÊine njegovih vojnika. ...

Gospodnja poruka ponovno je objavljena Njegovom sluzi:“Joπ je previπe naroda. Povedi ih na vodu, i ondje Êu ih isku-πati. Za koga ti kaæem: ‘Neka ide s tobom’, taj Êe s tobom iÊi.A za koga ti kaæem: ‘Neka ne ide s tobom’, taj neÊe iÊi.” (redak4)

Neki su æurno uzimali pomalo vode jednom rukom i pilije u hodu, dok su se skoro svi ostali sagnuli, spustili nakoljena i polako pili s povrπine vode. Onih koji su uzimalivodu rukom bilo je samo tri stotine od deset tisuÊa, ali suupravo oni bili izabrani, a svim ostalim vojnicima bilo je reËe-no da se vrate svojim kuÊama.

Ovdje svi moæemo vidjeti jednostavna sredstva kojima seponekad ispituje karakter. ... Ljudi po Boæjem izboru bili suoni rijetki pojedinci koji nisu dopuπtali da ih njihove potrebeometaju u izvrπavanju duænosti. (Signs of the Times, 30. lipnja1881.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27320

Black

321

17. rujna

Osluπkivanje“Ako se bojiπ napasti, sii najprije u tabor s Purom,momkom svojim; sluπaj πto govore; ohrabrit Êeπ se inapast Êeπ na tabor.” (Suci 7,10.11)

Kada je stao na Ëelo trideset tisuÊa vojnika koji su kre-nuli u rat protiv Midjanaca, Gideon je osjetio da neÊe postiÊiuspjeh ako Gospodin ne bude Ëudesno djelovao na strani Iz-raela. Na boæansku zapovijed, izraelske su snage u nekolikonavrata bile smanjivane, sve dok nije preostalo samo tri sto-tine ljudi koji su se trebali suprotstaviti tom nepreglednommnoπtvu. Zar je bilo neobiËno πto je njegovo srce klonulo dokje razmiπljao o sutraπnjem sukobu?

Meutim, Gospodin nije ostavio svojega vjernog slugu uoËaju. Progovorio je Gideonu u noÊnom vienju i naredio muda zajedno s Purom, svojim povjerljivim pratiocem, sie u mi-djanski tabor, nagovjeπtavajuÊi mu da Êe tamo Ëuti neπto πtoÊe ga ohrabriti. »ekajuÊi tamo u mraku i tiπini, Ëuo je jednogvojnika koji se upravo probudio kako priËa svoj san svojemsuborcu: “Usnuo sam kako se pogaËa jeËmenog kruha kotrljau midjanski tabor: dokotrlja se do jednog πatora i pogodi, aπator pade, prevrnu se.” (Suci 7,13)

Drugi je odgovorio rijeËima koje su uzburkale srce nevid-ljivog sluπatelja: “A drug mu odgovori: ‘Nje to drugo nego maËGideona, Joaπeva sina, Izraelca. Bog mu je predao u ruke Mi-djance i sav tabor.’” (redak 14)

Gideon je prepoznao glas Boga koji mu je progovorio pre-ko glasa ovih midjanskih stranaca. Njegova vjera i hrabrostjako su ojaËale i radovao se πto izraelski Bog moæe prekonajskromnijih sredstava poniziti ljudsku oholost. Pun povje-renja i nade vratio se malom broju ljudi koje je imao podsvojim zapovjedniπtvom i rekao im: “Ustajte, jer vam je Jahvepredao u ruke tabor midjanski!” (redak 15)

I kao πto je onaj kruh isprevrtao πatore koje je udario,tako Êe i πaËica Izraelaca uniπtiti mnogobrojne i moÊne nepri-jatelje.

Sam Gospodin usmjerio je Gideonov um da prihvati plankoji je odmah poËeo ostvarivati. ...

272

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27321

Black

322

Kakve pouke o poniznosti i vjeri moæemo nauËiti dok istra-æujemo Boæja djela u kojima su sudjelovala Njegova stvorenja!(Signs of the Times, 14. srpnja 1881.)

18. rujna

Boæja sveobuhvatna ljubav“Za Jahvu i Gideona!” (Suci 7,18)

Sam Gospodin usmjeravao je Gideonov um da prihvati plan.... On je tri stotine ljudi podijelio u tri Ëete. Svakom muπkarcudao je po trubu i duboku glinenu posudu u kojoj je bila sa-krivena zapaljena svjetiljka. Zatim je svoje ljude postavio natakav naËin da su okruæili cijeli midjanski tabor. Unaprijed subili pouËeni πto trebaju uËiniti. U pola noÊi, na Gideonov znak,sve tri Ëete zatrubile su u trube, izvukle svjetiljke iz vrËeva,razbile vrËeve i istodobno povikale: “Za Jahvu i Gideona!”Svjetlo tri stotine svjetiljki probila je ponoÊnu tamu i glasnavika iz tri stotine grla iznenada je probudila usnulu vojsku.Uvjereni da su prepuπteni na milost i nemilost nadmoÊnomneprijatelju, Midjance je zahvatio paniËni strah. Straπni pri-zori zbrke mogli su se vidjeti na sve strane. U velikom strahupoËeli su bjeæati u svim smjerovima i smatrajuÊi svoje suborceneprijateljima, stali su ubijati jedni druge.

Kada se vijest o pobjedi Izraelaca proπirila, mnogi vojnicikoji su bili poslani svojim kuÊama, vratili su se i prikljuËiliprogonu svojih uspaniËenih neprijatelja. Gideon je poslaoglasnike Efrajimovom plemenu zahtijevajuÊi od njih da zatvoreprelaze preko Jordana kako bjegunci ne bi mogli pobjeÊi pre-ma istoku.

U ovom straπnom porazu bilo je pobijeno najmanje stoti-nu dvadeset tisuÊa napadaËa, i Midjanci su bili tako potuËenida viπe nikada nisu bili sposobni zaratiti protiv Izraela. Osta-tak od petnaest tisuÊa, koji je uspio pobjeÊi preko rijeke, pra-tili su Gideon i njegove tri stotine vjernih vojnika i potpunoporazili Zebaha i Salmuna, dvojicu midjanskih knezova, kojisu takoer poginuli. ... Zbog oholosti i Ëastoljublja ljudskogroda, Bog je odluËio izvrπiti svoje silno djelo najjednostavnijimi najskromnijim sredstvima. ...

273

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27322

Black

323

On se za djela svojeg stvaranja brine neumorno i nepre-stano. Kada ljudi pou na svoj svakidaπnji posao, kada seposvete molitvi, kada legnu u postelju noÊu, kada ujutro usta-ju, kada se bogataπi goste u svojim palaËama, kada siromasiokupe svoju djecu oko svojih oskudnih stolova, svi oni nalazese na oku njihovog nebeskog Oca.

Skromnim molitvama i s potpunim pouzdanjem trebamotraæiti savjete od Boga. ... Onda Êe sva naπa djela biti uËinjenarazborito, a naπa energija bit Êe pravilno usmjerena. (Signs ofthe Times, 14. travnja 1881.)

19. rujna

Gospodnja pobjeda

“Tad Jahve reËe Gideonu: ‘Sa one tri stotine ljudi kojisu laptali vodu ja Êu vas izbaviti, i predat Êu Midjanceu vaπe ruke.” (Suci 7,7)

Vijest o midjanskom porazu brzo se raπirila nadaleko inaπiroko istiËuÊi da je Bog Izraelaca vojevao za svoj narod.Nikakve rijeËi ne mogu opisati uæas koji je zahvatio okolnenarode kada su saznali na koji je jednostavan naËin Izraelpobijedio svu moÊ i vjeπtinu hrabrog, ratobornog naroda.

Kamo god je vijest stigla, svi su osjeÊali da se pobjedamoæe pripisati jedino Bogu. Tako se Gospodnje ime proslavilo,vjera u Izraelu ojaËala, a njihovi neprijatelji osramotili i zbu-nili.

Nije dobro da Boæji narod prihvati bezboæniËka pravila iobiËaje. Boæanska naËela i naËin postupanja bitno se razli-kuju od svjetovnih. Povijest naroda ne biljeæi takve pobjedekao πto je osvajanje Jerihona ili poraz Midjanaca. Nijedanvojskovoa neznaboæaËkih vojski nikada nije vodio rat onakokao πto su to Ëinili Joπua i Gideon. Ove pobjede upuÊujuveliku pouku da je Boæja pomoÊ jedini siguran temelj uspjeha,kada djeluje zajedno s ljudskim naporima. Oni koji se uzdajuu svoju mudrost i svoju vjeπtinu, sigurno Êe ostati razoËarani.SaËuvati jednostavnu vjeru jedini je siguran put u svim plano-vima i namjerama u æivotu. Ponizno uzdanje u Boga i vjerna

274

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27323

Black

324

posluπnost Njegovoj volji isto su tako bitni za krπÊane kojivode duhovnu borbu, kao πto su bili za Gideona i njegovehrabre suborce u voenju Gospodnjih bitaka.

Boæje zapovijedi treba izriËito posluπati, bez obzira na mi-πljenje svijeta. Ovu pouku ne smiju zanemariti oni koji zauzima-ju odgovorna mjesta meu svojim sugraanima. ... Svi bi treba-li ozbiljno iskoristiti svaku prednost koju donosi vjera i sva-koga dana traæiti Boga da upoznaju Njegovu volju. Trebali bimarljivo istraæivati æivot i rijeËi Isusa Krista, a Njegove poukeradosno sluπati. Oni koji se tako budu oblaËili u sve Boæjeoruæje, ne trebaju se plaπiti Boæjih neprijatelja. Oni mogu bitisigurni u prisutnost i zaπtitu Zapovjednika Gospodnje vojske.... Gospodin je spreman svojem narodu pokloniti dragocjenoiskustvo. ... On Êe ga pouËiti da svoje prosuivanje i svojuvolju bezuvjetno pokori Njegovoj. Onda Êe vidjeti i saznati dasami od sebe ne mogu niπta Ëiniti i da je Bog sve u svemu.(Signs of the Times, 21. srpnja 1881.)

20. rujna

Gospodin Êe se pobrinuti

“Ali na tvoju rijeË bacit Êu mreæe.” (Luka 5,5)

Ivan je bio meu prvima koji su priznali Isusa kao Mesiju.On je sluπao propovijedanje Ivana Krstitelja i znao je da jeKrstitelj bio poslan kao preteËa Nade Izraelove. Ivanu i AndrijiIvan Krstitelj je ukazao na Isusa kao na “Janje Boæje” (Ivan1,36). ... Isus je primijetio da Ga slijede i pozdravio ih je usvojem skromnom boraviπtu. Oni su ostali s Njim te noÊi ikada su otiπli, njihova vjera u Njegovu boæansku narav bila jepotpuno potvrena.

Andrija je krenuo u potragu za svojim bratom ©imunom idoveo ga Isusu, radosno objavljujuÊi: “Naπli smo Mesiju.” (Ivan1,41) SljedeÊeg dana Isus je pozvao Filipa da Ga slijedi. ...

Andrija, Petar, Jakov i Ivan bili su otada poznati kao Isu-sovi uËenici. ...

Iako su sluπali Isusove propovijedi i provodili mnogo vre-mena u Njegovom druπtvu, i dalje su obavljali svoje skromno

275

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27324

Black

325

zanimanje; ipak je doπlo vrijeme da ostave svoje ribarske Ëam-ce i svoje mreæe i da se puno ËvrπÊe poveæu s Isusom. Mnoπtvoje sada pratilo Njegovu sluæbu i dok je uËio kraj Genezaret-skog jezera, ljudi su se toliko tiskali oko Njega da Ëuju BoæjurijeË da je morao uÊi u Petrov Ëamac i odatle pouËavati narodkoji je ostao na obali. Kada je prestao govoriti, rekao je Petru:“Izvezi na puËinu pa bacite mreæe svoje za lov!” (Luka 5,4)

Petar je odgovorio da su se muËili cijele noÊi i da niπtanisu ulovili. Njihov trud ostao je neuspjeπan u vrijeme koje sesmatra najboljim za ribarenje i zato sada nije bilo nikakvogizgleda, barem s ljudskog glediπta, da postignu uspjeh; “ali”,rekao je Petar, “na tvoju rijeË bacit Êu mreæe” (redak 5). Takoje i uËinio i ulov je bio tako velik da ga mreæa nije moglazadræati pa su u pomoÊ bili pozvani Jakov i Ivan, suradniciAndrije i Petra. ...

Pred njima je bilo vaæno i sveËano djelo. Trebali su osta-viti svoj jedini izvor sredstava i æivot provoditi u nesebiËnomnaporu da spaπavaju greπnike koji propadaju, ali prije nego πtoih je pozvao na takav æivot samoodricanja i ovisnosti o Bogu,Spasitelj pun ljubavi pokazao im je da se On, Gospodar Nebai Zemlje, moæe obilato pobrinuti za sve njihove potrebe. (Signsof the Times, 8. sijeËnja 1885.)

21. rujna

Jednostavna vjera

“Joπ je Filistejac rekao: ‘Ja sam danas izazvao Izrae-love bojne redove. Dajte mi Ëovjeka da se ogledamo udvoboju!’” (1. Samuelova 17,10)

»etrdeset dana Izraelove Ëete drhtale su pred okrutnimizazovima Golijata, filistejskog gorostasa. Njihova srca klonulasu u njima dok su promatrali njegovu golemu pojavu, visokuπest i pol lakata, skoro 3,2 metra. Na njegovoj glavi bila jekaciga od mjedi, bio je zaπtiÊen mjedenim oklopom teæine pettisuÊa sikala, ili preko sedamdeset kilograma, a imao je i πtit-nike na nogama. Njegov oklop bio je naËinjen od mjedenihploËica koje su izgledale kao riblje ljuske i bile su tako usko

276

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27325

Black

326

poredane da ih nikakvo koplje ili strijela nisu mogli probiti. ...U razdoblju od Ëetrdeset dana, svakog jutra i veËeri, Goli-

jat je izlazio pred izraelski tabor glasno govoreÊi: “‘©to steizaπli da se svrstate za bitku? Nisam li ja Filistejac, a vi ©au-love sluge? Izaberite izmeu sebe jednoga Ëovjeka pa nekasie k meni! Ako pobijedi u borbi sa mnom i pogubi me, miÊemo biti vaπe sluge. Ako li ja pobijedim njega i pogubim ga,onda Êete vi biti naπe sluge i nama Êete robovati.’ Kad je ©auli sav Izrael Ëuo πto je rekao Filistejac, obuze ih strah i drhat.”(1. Samuelova 17,8-10) Nitko se nije usuivao iziÊi protiv ovogizazivaËa, dok se David, ozlojeen oholim idolopoklonikovimrijeËima, nije ponudio ©aulu, spreman da se bori za slavuBoga i za Ëast Izraela.

©aul je dopustio pastiru da pokuπa, ali je njegovao malonade da Êe David uspjeti u svojem hrabrom pothvatu. Bila jeizdana naredba da se mladiÊ odjene u kraljev osobni oklop. Naglavu mu je bila stavljena teπka mjedena kaciga a na tijelooklop, dok su ga opasali kraljevim maËem. Tako opremljen,krenuo je na svoj zadatak, ali se brzo vratio natrag. ... Prvamisao u umu zabrinutih promatraËa bila je da David ne æelistavljati na kocku svoj æivot suoËavajuÊi se sa svojim protiv-nikom u tako neravnopravnoj borbi. Meutim, takva misao nijepala na um hrabrom mladiÊu.

Kada se vratio ©aulu, zatraæio je dopuπtenje da skine te-πki oklop. Rekao je: “Ne mogu hodati u tome, jer nisam navi-kao.” (redak 39)

Kakvo je nadahnuÊe hrabroπÊu i uzviπenom vjerom po-kazao ovaj jednostavni pastir pred vojskama Izraelaca i Fili-stejaca! (Signs of the Times, 10. kolovoza 1888.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27326

Black

327

22. rujna

Djelovati po vjeri

“A David odgovori Filistejcu: ‘Ti ideπ na me s maËem,s kopljem i sa sulicom, a ja idem na te u ime JahveSebaota, Boga Izraelovih Ëeta koje si ti izazvao.” (1.Samuelova 17,45)

David je skinuo kraljevu opremu i umjesto nje uzeo uruke samo svoj πtap, pastirsku torbicu i jednostavnu praÊku.Izabravπi pet glatkih oblutaka iz potoka, stavio ih je u torbicui s praÊkom u ruci krenuo je prema Filistejcu. IzazivaË jesmjelo i ponosno iziπao naprijed u dvoboj s najmoÊnijim rat-nikom u Izraelu. Pred njim je iπao njegov πtitonoπa i on jeizgledao kao da mu se niπta ne moæe oduprijeti. Kada se pri-bliæio Davidu, vidio je samo momËiÊa koji se zbog svoje mla-dosti mogao nazvati djeËakom. Njegovo lice bilo je rumeno odzdravlja; njegov vitki stas, nezaπtiÊen oklopom, pokazivao jesve odlike mladosti koje su bile u oπtroj suprotnosti s velikimFilistejËevim razmjerima.

Golijat se zaprepastio i naljutio. Svoju odbojnost izrazioje rijeËima koje su bile sraËunate da preplaπe i obeshrabredrskog mladiÊa koji je stajao pred njim. “Zar sam ja pseto”,viknuo je gorostas, “te ideπ na me sa πtapovima?” Onda jeFilistejac obasuo Davida svim moguÊim prokletstvima u imesvih bogova kojih se mogao sjetiti. Povikao je prezrivo: “Doik meni, da dam tvoje meso pticama nebeskim i zvijerimazemaljskim!” (redak 44) Ova drska prijetnja samo je doprini-jela da se mladiÊ nadahne uzviπenijom hrabroπÊu i da se unjegovim grudima rasplamsa joπ veÊa æelja da utiπa neprijate-lja svojega naroda. Nije ustuknuo pred filistejskim izaziva-Ëem. Znao je da se bori za Ëast svojega Boga i za izbavljenjeIzraela i njegovo srce bilo je puno smirene vjere i nade.

David je istupio naprijed i obratio se svojem protivnikujezikom koji je istodobno zvuËao skromno i rjeËito. Rekao jeFilistejcu: “Ti ideπ na me s maËem, s kopljem i sa sulicom, aja idem na te u ime Jahve Sebaota, Boga Izraelovih Ëeta kojesi ti izazvao. Danas Êe te Jahve predati u moju ruku, ja Êu teubiti, skinut Êu tvoju glavu i joπ Êu danas tvoje mrtvo tijelo i

277

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27327

Black

328

mrtva tjelesa filistejske vojske dati pticama nebeskim i zvijeri-ma zemaljskim. Sva Êe zemlja znati da ima Bog u Izraelu.”(redci 45.46) (Signs of the Times, 10. kolovoza 1888.)

23. rujna

Jednostavna vjera nagraena

“I sav Êe ovaj zbor znati da Jahve ne daje pobjedumaËem ni kopljem, jer je Jahve gospodar bitke, i onvas predaje u naπe ruke.” (1. Samuelova 17,47)

Kakvo je nadahnuÊe hrabroπÊu i uzviπenom vjerom poka-zao ovaj skromni pastir pred vojskama Izraelaca i Filistejaca!»uo se prizvuk neustraπivosti u njegovom glasu, izgled pobje-de i radosti na njegovom lijepom licu. ...

I dok je Davidov snaæni glas izgovarao rijeËi povjerenja ipobjede, Golijatov gnjev razgorio se do usijanja. U svojoj lju-tini podigao je svoju kacigu koja je πtitila njegovo Ëelo i po-krenut mrænjom, poæurio se osvetiti svojem protivniku. Jiπa-jev sin bio je spreman za svojeg protivnika. Obje vojske pratilesu prizor s najveÊom moguÊom radoznaloπÊu. “Kad se Filiste-jac pribliæio i poπao prema Davidu, izae David iz bojnih redo-va i krenu pred Filistejca. David segnu rukom u torbu, izvadiiz nje kamen i hitnu ga iz praÊke. I pogodi Filistejca u Ëelo;kamen mu se zabi u Ëelo, i on pade niËice na zemlju.” (redci48.49)

Zaprepaπtenje se πirilo u redovima obje vojske. Svi su biliuvjereni da Êe David biti ubijen, ali kada je kamen zazviædaokroz zrak, pravo prema cilju, vidjeli su moÊnog ratnika kakodrhti i πiri ruke kao da je pogoen iznenadnim sljepilom. Divse zaljuljao, posrnuo i pao niËice na zemlju. David nije Ëekaoni trenutka. Nije joπ znao da je æivot diva doπao kraju. SkoËioje na sruπeno tijelo Filistejca i objema rukama izvukao Golija-tov teπki maË. Samo koji trenutak prije toga div je mahaonjime pred Davidovim licem i hvalisao se da Êe odvojiti mladi-Êevu glavu od ramena i dati njegovo tijelo pticama nebeskim.Sada se na njemu ispunila volja Boæjeg sluge. Podigao ga je uzrak i glava hvalisavca odvojila se od njegovog tijela i zakotr-

278

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27328

Black

329

ljala po tlu. Iz izraelskog tabora zaËuli su se usklici oduπev-ljenja.

Filistejci su bili obuzeti uæasom. Znali su da je dan izgu-bljen. Uæasnuti i zbunjeni poËeli su se povlaËiti u neredu. ...Pobjedonosno raspoloæeni Izraelci ... bacili su se na svoje ne-prijatelje u povlaËenju i “potjeraπe Filistejce do opkopa okoGata i do gradskih vrata Ekrona. ... A David uze FilistejËevuglavu i odnese je u Jeruzalem, a oruæje njegovo poloæi u svojπator.” (redci 52-54) (Signs of the Times, 10. kolovoza 1888.)

24. rujna

Danielovo posveÊenje Bogu

“Jer bijaπe vjeran, na njemu ni nemara ni ogreπenja.”(Daniel 6,5)

Kada je Darije postavio stotinu dvadeset knezova nad po-krajinama svojega kraljevstva, a nad njima tri nadzornika ko-jima Êe knezovi polagati raËune, Ëitamo da se “Daniel tolikoisticaπe svojim izvanrednim duhom iznad proËelnika i satrapate kralj miπljaπe da ga postavi nad svim kraljevstvom” (Daniel6,4). Meutim, zli aneli, plaπeÊi se utjecaja ovog dobrog Ëo-vjeka na kralja i poslove njegovog kraljevstva, pokrenuli suupravitelje i knezove da budu zavidni. Ovi iskvareni ljudi pra-tili su svaki Danielov korak ne bi li mu pronaπli neku manuo kojoj bi mogli govoriti kralju, ali bezuspjeπno. “Jer bijaπevjeran, na njemu ni nemara ni ogreπenja.” (redak 5)

Sotona je onda pokuπao uËiniti da se Danielovo poπtenjei vjernost Bogu pretvori u uzrok njegovog uniπtenja. Knezovii upravitelji iziπli su buntovno pred kralja i rekli: “Svi proËel-nici kraljevstva, predstojnici i satrapi, savjetnici i namjesnicisloæiπe se u tome da bi trebalo da kralj izda naredbu i zabra-nu: svaki onaj koji bi u roku od trideset dana upravio molbuna bilo kojega boga ili Ëovjeka, osim na tebe, o kralju, bit ÊebaËen u lavsku jamu.” (redak 8) Time su polaskali kraljevojoholosti. On nije znao za zavjeru protiv Daniela pa je odobrionjihov zahtjev. Proglas je bio potpisan i podupirao ga je nepro-mjenjivi zakon Medijaca i Perzijanaca.

279

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27329

Black

330

Ovi zavidni ljudi nisu vjerovali da Êe Daniel biti nevjeransvojem Bogu niti da Êe se pokolebati u svojoj vjernosti naËeli-ma, i nisu se prevarili u svojoj ocjeni njegovog karaktera. Da-niel je znao vrijednost razgovora s Bogom. Iako je dobro znaoza kraljev proglas, i dalje je triput na dan kleËao pred Bogomu molitvi, a “prozori gornje sobe bijahu otvoreni prema Jeru-zalemu” (redak 11). Nije ni pokuπao prikriti svoje ponaπanje,iako je dobro znao kakve Êe posljedice iskrsnuti zbog njegovevjernosti Bogu. Vidio je opasnosti koje mu prijete na æivotnomputu, ali se nije pokolebao. Pred onima koji su ga htjeli uni-πtiti, nije htio ni naizgled prekinuti svoju vezu s Nebom. ...

Znao je da nijedan Ëovjek, pa Ëak ni kralj, nema pravostati izmeu njega i njegovog Boga i njegove savjesti niti gaometati u bogosluæju koje je prinosio svojem Stvoritelju. (Signsof the Times, 4. studenoga 1886.)

25. rujna

Primjer povjerenja i molitve

“Tada kralj naredi da dovedu Daniela i da ga bace ulavsku jamu. Kralj reËe Danielu: ‘Bog tvoj, kome takopostojano sluæiπ, neka te izbavi.’” (Daniel 6,16)

Daniel je zbog svoje molitve Bogu bio baËen u lavovskujamu. ... Meutim, on se nastavio moliti, Ëak i meu lavovima.Je li Bog zaboravio svojeg vjernog slugu i dopustio da budeuniπten? O, ne! Isus, moÊni Zapovjednik nebeskih Ëeta, po-slao je svoje anele da zatvore usta gladnim lavovima kako nebi nanijeli zlo Boæjem Ëovjeku molitve; sve je bilo savrπenomirno u toj straπnoj jami. Kralj je bio svjedok Ëudesnog Da-nielovog izbavljenja i izvadio ga iz jame s poËastima, dok jeone koji su se urotili da ga uniπte osudio na smrt zajedno snjihovim æenama i djecom, na isti straπni naËin na koji su oniplanirali ubiti Daniela.

ZahvaljujuÊi moralnoj hrabrosti tog Ëovjeka koji je, iakosuoËen sa smrÊu, odluËio krenuti pravim putem umjesto pu-tem osobne koristi, Sotona je bio pobijeen, a Gospodin seproslavio.

280

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27330

Black

331

Daniel je bio moralni i intelektualni div, ali takvu premoÊnije dostigao odjednom i bez napora. On je neprekidno teæioza veÊim znanjem, za viπim dostignuÊima. Drugi mladiÊi imalisu iste prednosti, ali nisu, kao on, uloæili svu svoju energijuza traæenje mudrosti — poznavanje Boga kao πto je otkrivenou Njegovoj rijeËi i Njegovim djelima. Daniel je bio obiËan mla-diÊ kada je bio doveden na neznaboæaËki dvor da sluæi babi-lonskom kralju; upravo zbog njegove izuzetne mladosti u ko-joj je bio izloæen svim kuπnjama na istoËnjaËkom dvoru, nje-gov plemeniti otpor prema zlu i njegovo ustrajno pristajanjeuz ono πto je pravo tijekom cijele njegove duge karijere, za-sluæuju joπ viπe divljenja. Njegov primjer treba postati izvorsnage svima koji se nalaze u nevoljama i kuπnjama sve dodanaπnjeg dana. ...

Iz Danielovog æivota moæemo nauËiti da Êe se strogo po-πtovanje Boæjih zahtjeva pokazati kao blagoslov ne samo ubuduÊem, besmrtnom æivotu, veÊ i u sadaπnjem. ZahvaljujuÊivjerskim naËelima, moæemo pobijediti sotonske kuπnje i za-misli onih koji Ëine zlo, Ëak ako to od nas iziskuje velikeærtve.

Mi æivimo u najsveËanijem razdoblju povijesti ovoga svi-jeta, u vremenu u kojem bjesni posljednji veliki sukob izmeuistine i zablude, kada nam je potrebna hrabrost i Ëvrstina daostanemo na strani pravde i povjerenja u Boga u molitvi kakvoje imao Daniel. (Signs of the Times, 4. studenoga 1886.)

26. rujna

Preobraæaj

“Sin »ovjeËji nije doπao da uniπti ljudske æivote, negoda ih spasi.” (Luka 9,56; ©ariÊ)

Ivan je bio uËenik kojeg je Isus volio zato πto je bio punvjere i povjerenja i odano volio svojega UËitelja. Njegova ljubavprema Kristu bila je obiljeæena jednostavnoπÊu i gorljivoπÊu.Ima nekih koji misle da je ova ljubav bila prirodna u njegovomkarakteru, pa umjetnici Ëesto prikazuju ovog uËenika kao me-kog, tromog, njeænog po izgledu, ali ovakav naËin prikazivanja

281

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27331

Black

332

nije pravilan. Ivan i njegov brat nosili su nadimak “sinovi gro-ma” (Marko 3,17). Ivan je bio Ëovjek odluËnog karaktera, ali jenauËio lekciju od svojeg Velikog UËitelja. Imao je karakternemane i svako omalovaæavanje Isusa izazivalo je njegovo ogor-Ëenje i ratobornost. Njegova ljubav prema Isusu bila je ljubavduπe spaπene Isusovim zaslugama, ali su s tom ljubavlju dola-zile i uroene negativne osobine koje je morao pobijediti. Jed-nom su prigodom on i njegov brat zahtijevali pravo na najviπipoloæaj u nebeskom kraljevstvu, a drugom je zabranio Ëovjekuda istjeruje demone i lijeËi bolesti zato πto nije iπao zajednos uËenicima. Jednom drugom prigodom, kada je vidio da Sa-marijanci omalovaæavaju njegovog UËitelja, pozvao je oganj sneba da ih spali. Meutim, Krist ga je ukorio rekavπi mu: “Sin»ovjeËji nije doπao da uniπti ljudske æivote, nego da ih spasi.”(Luka 9,56 — ©ariÊ)

U karakteru i nauku Isusa Krista uËenici su imali praviloi primjer, a Kristova milost bila je preobraæavajuÊa sila, koja jepokretala Ëudesne promjene u æivotu uËenika. Uroene karak-terne osobine, duh kriticizma, osvete, Ëastoljublja, zla narav,sve to bilo je u karakteru omiljenog uËenika i sve to on jemorao pobijediti da bi postao Kristov predstavnik. On nije biosamo sluπatelj, veÊ i izvrπitelj rijeËi svojega Gospodina. On jeod Isusa nauËio biti krotak i smjeran u srcu. ... Sve to bilo jeposljedica druæenja s UËiteljem. ...

I nama je potrebna stalna budnost jer se pribliæavamoKristovom dolasku, pribliæavamo se vremenu kada Êe Sotonaraditi “sa svakovrsnim pokvarenim zavoenjem, namijenjenimonima koji propadaju za kaznu πto nisu prihvatili ljubav pre-ma istini da bi se tako spasili” (2. Solunjanima 2,10). Mi mo-ramo prouËavati Uzor i postati kao Isus koji je bio krotak ismjeran u srcu, neporoËan i neokaljan. Moramo se uvijek sje-Êati da je Bog blizu nas i da je sve, veliko i malo, u Njegovimrukama. (Signs of the Times, 20. travnja 1891.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27332

Black

333

27. rujna

Razlika izmeu Jude i Ivana

“Kad to reËe, Isus se potrese u duhu te sveËano izjavi:‘Zaista, zaista, kaæem vam, jedan Êe me od vas izda-ti.’” (Ivan 13,21)

Prilike i prednosti ukazane Ivanu bile su ukazane i Judi.Ista naËela istine bila su objavljena njegovom razumu, imao jepriliku promatrati i primijeniti isti primjer Kristovog karak-tera. Meutim, Juda nije postao izvrπitelj Kristovih rijeËi. Ne-zgodna narav, osvetoljubive sklonosti, mraËne i turobne misli,sve to njegovao je dok Sotona nije zadobio potpunu vlast nadnjim. Ivan je hodio u svjetlu i nije propustio prilike da pobijedisebe, dok je Juda zadræao svoje mane i nije se æelio preobra-ziti u Kristovo obliËje; zato je postao predstavnik Kristovogneprijatelja i pokazivao osobine Zloga. Kada je dospio u Kri-stovo druπtvo, Juda je imao i neke dragocjene karakterne oso-bine koje je Bog mogao uporabiti na blagoslov Crkvi. Da je biospreman uzeti Kristov jaram, biti krotak i smjeran u srcu,mogao se ubrojiti meu najvaænije apostole; ali je on otvrdnuosvoje srce kada mu je bilo ukazano na njegove nedostatke ipun oholosti i buntovniπtva opredijelio se za sebiËno Ëasto-ljublje i tako se onesposobio za djelo koje mu je Bog mogaopovjeriti. Ivan i Petar, iako nesavrπeni, postali su posveÊeniistinom.

Danas je isto onako kao πto je bilo u Isusove dane. Kadasu se uËenici okupili, svatko je doπao sa svojim manama, nekiod njih s naslijeenim ili steËenim sklonostima prema zlu.Tako i mi u svojim crkvenim odnosima nailazimo na muπkarcei æene Ëiji je karakter nedograen; ni jedan jedini od nas nijesavrπen. Meutim, u Kristu i preko Krista trebamo ostati uBoæjoj obitelji, uËeÊi se da postanemo jedinstveni u vjeri, udoktrini i duhu kako bismo na kraju mogli biti primljeni uvjeËne stanove. Mi Êemo imati svoje kuπnje, svoje nevolje,razlike u miπljenjima, ali ako se Krist nastani u srcu svakogaod nas, neÊe biti nesloge. Kristova ljubav razvit Êe naπu me-usobnu ljubav, a UËiteljeve pouke uskladit Êe sve razlike do-vodeÊi nas u jedinstvo, sve dok ne budemo jedne misli i jed-

282

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27333

Black

334

nog uma. Nestat Êe borbe oko prvenstva, nitko neÊe æeljetidrugoga nadmaπiti slavom, cijenit Êemo drugoga viπe nego se-be i tako se ugraditi u duhovni hram za Gospodina. ...

Pouke upuÊene Petru, Judi i ostalim uËenicima korisnesu i za nas i posebno su vaæne za ovo naπe vrijeme. (Signs ofthe Times, 20. travnja 1891.)

28. rujna

Marijina ærtva

“Pustite je! Zaπto joj dosaujete? — reËe Isus. Ona jeizvrπila djelo ljubavi na meni.” (Marko 14,6.7)

Gozba u ©imunovoj kuÊi okupila je mnoge Æidove jer suznali da Êe i Isus biti tamo. Ipak, nisu doπli samo vidjeti Isusa,veÊ su mnogi bili radoznali i æeljeli vidjeti onoga koji je us-krsnuo iz mrtvih. Mislili su da im Lazar moæe ispriËati nekolijepo iskustvo i bili su jako iznenaeni kada im nije niπtaotkrio. ... Meutim, Lazar je imao prekrasno svjedoËanstvo oIsusovom radu. On je bio podignut u æivot da bude æivo svje-doËanstvo o boæanskoj moÊi. S dubokim osvjedoËenjem i si-lom govorio je svima da je Isus Boæji Sin. ...

Isus je na gozbi sjedio za stolom zajedno sa ©imunom,koga je izlijeËio od neke teπke bolesti, s jedne strane, i Laza-rom, koga je podigao iz groba, s druge. Marta je sluæila kodstolova, dok je Marija ozbiljno pratila svaku rijeË koja je sila-zila s Isusovih usana. Krist je u svojoj milosti oprostio Mari-jine grijehe koji su bili mnogobrojni i teπki. Lazar, njezin vo-ljeni brat, Spasiteljevom je silom bio vraÊen iz groba i poklo-njen svojoj obitelji; i Marijino srce bilo je puno zahvalnosti.Æeljela je uËiniti neπto za Spasitelja Ëime Êe Mu odati Ëast. Uzvelika odricanja kupila je alabastrenu posudu punu skupo-cjene mirisne pomasti kojim je htjela pomazati Isusovo tijelonakon Njegove smrti. Sada, uzevπi posudu u svoje ruke, tihoju je otvorila i izlila njezin sadræaj na glavu i noge svojegaUËitelja.

Njezin Ëin proπao bi nezapaæeno da pomast bogatim mi-risom nije uËinila svoju prisutnost vidljivom i objavila njezin

283

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27334

Black

335

pothvat svim prisutnima. “Neki su se zbog toga ljutili i jedandrugom govorili: ‘»emu to rasipanje pomasti!’” (redak 4) Judaje prvi izgovorio tu primjedbu, a drugi su spremno ponavljalinjegove rijeËi. ...

Isus je vidio da se Marija povukla postiena, oËekujuÊiukor i s usana Onoga koga je voljela i oboæavala. Meutim,umjesto toga, Ëula je rijeËi pohvale: “‘Zaπto joj dosaujete?’reËe Isus. — ‘Ona je izvrπila djelo ljubavi na meni. ... Zaista,kaæem vam, gdje se god bude — na svem svijetu — propovije-dala radosna vijest, kazat Êe se, njoj na uspomenu, i ovo πtoona uËini.’” (redak 9)

Krist se radovao Marijinoj iskrenoj æelji da ispuni voljusvojega Gospodina. ... Marija je æeljela obaviti ovu sluæbu zaIsusa koja je bila dragocjenija od svih skupocjenih mirisa nasvijetu, jer je izraæavala poπtovanje koje je njegovala premasvojem Otkupitelju. (Youth’s Instructor, 12. srpnja 1900.)

29. rujna

UËiti iz Petrovog iskustva

“Kad bih morao s tobom umrijeti — uvjeravao je joπviπe Petar — sigurno te ne bih zatajio!” (Marko 14,31)

Razlog zaπto su mnogi Kristovi samozvani uËenici zapa-dali u bolne kuπnje krije se u tome πto nisu temeljito pozna-vali sebe. Upravo je na tom podruËju i Petar bio stavljen nateπki ispit od strane neprijatelja. Kada bismo mogli shvatitisvoje slabosti, vidjeli bismo da trebamo uËiniti mnogo za sebeda bismo svoje srce stavili u silnu Boæju ruku. PovezujuÊisvoju bespomoÊnu duπu s Kristom, mi bismo nadoknadili svo-je neznanje Njegovom mudroπÊu, svoju slabost Njegovom sna-gom, svoju nemoÊ Njegovom trajnom moÊi. ...

Zapazite smjer kojim je Petar poπao. Njegov pad nije biotrenutaËan, veÊ postupan. Iπao je korak po korak, sve dok sejadni, greπni uËenik nije odrekao svojega Gospodina zakli-njuÊi se i preklinjuÊi. ...

Oglaπavanje pijetla podsjetilo je Petra na Kristove rijeËi, iiznenaen i pogoen, okrenuo se i pogledao svojega UËitelja.

284

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27335

Black

336

U tom trenutku i Isus je pogledao Petra koji je, vidjevπi tajæalosni pogled u kojem su se sjedinjavali suÊut i ljubav, shva-tio sebe. S neoËekivanom æivahnoπÊu u njegovo su se sjeÊanjevratile njegove samouvjerene rijeËi: “Ako se doista i svi poko-lebaju ... ja ipak neÊu.” (Marko 14,29) “Ja sam spreman stobom i u tamnicu i u smrt iÊi.” (Luka 22,33) Ipak se odrekaosvojega Gospodina zaklinjuÊi se i preklinjuÊi. ...

Meutim, Petar nije ostavljen bespomoÊan. Pogled kojimu je Krist uputio unio je zraku nade u srce zabludjelog uËe-nika. U njemu je Petar proËitao poruku: “Petre, æao mi je tebe.BuduÊi da ti je æao i da se kajeπ, opraπtam ti!” Dok je Petrovaduπa prolazila kroz to duboko poniæenje, kroz straπnu borbusa sotonskim silama, sjetio se Kristovih rijeËi: “Ali ja sammolio za te” (Luka 22,32), i one su mu zazvuËale kao drago-cjeno obeÊanje. ...

U Petrovom padu vidimo svoj osobni sluËaj. Isto onakokao πto je Petar uËinio, mnogi takozvani pripadnici Boæjegnaroda koji dræe Boæje zapovijedi, sramote svojega najboljegPrijatelja i izlaæu Ga porugama — Onoga koji ih moæe spasiti.Meutim, Bog moæe vratiti k sebi sve one koji su Ga osramotilisvojim nebiblijskim naËinom ponaπanja.

Petar je sagrijeπio usprkos svjetlu i znanju, usprkos veli-kim i uzviπenim prednostima. Upravo je samopouzdanje pro-uzroËilo njegov pad, i to isto zlo i sada djeluje u ljudskimsrcima. Mi moæemo imati namjeru da Ëinimo πto je pravo, aliÊemo skoro sigurno pogrijeπiti ako ne budemo stalni uËeniciu Kristovoj πkoli. Naπa je jedina sigurnost da hodimo poniznopred Gospodinom. (Youth’s Instructor, 15. studenoga 1898.)

30. rujna

Petrov povratak

“©imune, sine Ivanov, ljubiπ li me viπe nego ovi?” (Ivan21,15)

Petar nikada nije zaboravio bolni prizor svojeg poniæenja.Nije zaboravio da se odrekao Krista, ali je mislio da to nakraju i nije bio neki veliki grijeh. ...

285

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27336

Black

337

Nikakav povratak ne moæe biti potpun ako preobraæavaju-Êa sila Svetoga Duha ne prodre u dubinu duπe. Petar je podutjecajem Svetoga Duha stajao pred mnoπtvom od viπe tisuÊaduπa i u svetoj hrabrosti optuæivao pokvarene sveÊenike i gla-vare za isti grijeh za koji je i sam bio kriv.

Krist je triput nakon svojeg uskrsnuÊa kuπao Petra: “‘©i-mune, sine Ivanov, ljubiπ li me viπe nego ovi?’ ‘Da, Gospodine— odgovori mu — ti znaπ da te ljubim.’ ‘Pasi jaganjce moje!’... Upita ga drugi put: ‘©imune, sine Ivanov, ljubiπ li me?’ ‘ Da,Gospodine — odgovori mu — ti znaπ da te ljubim.’ ‘Pasi ovcemoje!’ reËe mu Isus.” (Ivan 21,15.16)

Kada je i po treÊi put Krist upitao Petra: “Ljubiπ li me?”(Ivan 21,17) kuπnja je prodrla u srediπte duπe. OsuujuÊi sa-moga sebe, Petar je pao na Stijenu rekavπi: “Gospodine, tiznaπ sve. Ti znaπ da te ljubim.” (redak 17)

Neki smatraju da se duπa, ako se spotakne i padne, nika-da viπe neÊe moÊi vratiti na svoj stari poloæaj, ali sluËaj kojije pred nama tome se protivi. Prije uËenikovog odricanja, Isusje rekao Petru: “Tako i ti, kad se jedanput vratiπ k meni, uËvr-sti svoju braÊu!” (Luka 22,32) PovjeravajuÊi mu kao svojemupravitelju duπe za koje je dao svoj æivot, Krist je dao Petrunajsnaæniji dokaz da vjeruje u njegov povratak. ...

Petar je sada bio dovoljno ponizan da shvati Kristove ri-jeËi i bez daljnjeg raspitivanja ovaj nekada tako nemirni, hva-lisavi i samopouzdani uËenik, postao je smiren i skruπen. Onje doista slijedio svojega Gospodina — Gospodina kojega seodrekao. Misao da se Krist nije odrekao njega, da ga nije od-bacio, bila je za Petra svjetlo, utjeha i blagoslov. On je osjeÊaoda moæe biti razapet po izboru, s glavom nadolje. ...

Krist je naπa tvrava snage, i Sotona nema nikakve moÊinad duπom koja u poniznosti svojega uma hodi s Bogom. ...Ako se budemo oslanjali na svoju mudrost, naπa mudrost po-kazat Êe se kao ludost. Meutim, ako se nesebiËno predamoradu, nikada se ni najmanje ne udaljujuÊi od naËela, GospodinÊe nas zagrliti svojim vjeËnim rukama i pokazati se kao silniPomoÊnik. (Youth’s Instructor, 22. prosinca 1898.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27337

Black

338

LISTOPAD1. listopada

Dvostruki sustav Zakona“Njega koji je bio bez ikakva grijeha Bog uËini mjestonas grijehom, da mi u njemu postanemo pravednoπÊuBoæjom.” (2. KorinÊanima 5,21)

»injenica da je prvi par ne poπtujuÊi Boæju zabranu ujednom posebnom sluËaju na taj naËin prekrπio Njegov Zakon,i da je morao pretrpjeti posljedice pada u grijeh, treba sve nasnadahnuti pravom svijeπÊu o karakteru Boæjeg zakona.

Boæji narod, koji On naziva svojim posebnim blagom, uæi-vao je prednost dvostrukog sustava Zakona, moralnog i cere-monijalnog. Prvi, moralni Zakon, ukazivao je unatrag na stva-ranje da bi se odræalo sjeÊanje na æivoga Boga koji je stvoriosvijet. Njegovi zahtjevi obvezatni su za svakoga u svakom su-stavu i on Êe postojati kroz sva vremena i kroz svu vjeËnost.Drugi, proglaπen zbog Adamovog krπenja moralnog Zakona,ceremonijalni Zakon, poπtovan je prinoπenjem ærtava i prinosaËije su ærtve ukazivale na buduÊe otkupljenje. ...

Ljubav koju je Bog pokazao prema pripadnicima ljudskogroda kojeg je stvorio po svojem obliËju, pokrenula Ga je dasvojega Sina prinese na ærtvu zbog njihovih prijestupa. Daπirenje grijeha ne bi navelo ljude da zaborave Boga i obeÊanootkupljenje, bio je uspostavljen sustav prinoπenja ærtava kojesu simboliËki prikazivale savrπenu ærtvu Boæjega Sina. ...

Krist je postao grijeh za greπni rod uzimajuÊi na sebeprokletstvo koje je poËivalo na greπniku zbog njegovog krπe-nja Boæjeg zakona. Krist je stao na Ëelo ljudske obitelji kaonjezin predstavnik. On je uzeo na sebe grijehe svijeta. U obliË-ju greπnog tijela On je osudio grijeh u tijelu.

Gospodnji zakon koji je proglaπen prigodom stvaranja,sastojao se od dva velika naËela: “‘Ljubi Gospodina Boga svo-ga svim srcem svojim, svom duπom svojom i svom pametisvojom!’ To je najveÊa i prva zapovijed. Druga je toj jednaka:‘Ljubi bliænjega svoga kao samoga sebe!’ O tim dvjema zapo-vijedima ovisi sav Zakon i Proroci.” (Matej 22,37-40)

286

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27338

Black

339

©to je volja naπega Oca? Da dræimo Njegove zapovijedi!Smrt Isusa Krista za otkupljenje ËovjeËanstva uklanja veo

i usmjerava πirenje svjetla stotinama godina unatrag na cijeluustanovu hebrejskog vjerskog sustava. Bez Kristove smrti tajcjelokupni sustav bio bi bez ikakvog smisla i znaËenja. (Re-view and Herald, 6. svibnja 1875.)

2. listopada

Boæji vjeËni Zakon

“Tvoj Êu Zakon Ëuvati uvijek i dovijeka.” (Psalam119,44)

Kako je uzviπen u svojoj jednostavnosti, u svojoj razum-ljivosti i savrπenstvu Gospodnji zakon! ...

Nema nikakvih tajni u Boæjem zakonu. Najslabiji um mo-æe shvatiti ova pravila koja ureuju æivot i karakter premaboæanskom Uzoru. ...

Neusporediva ærtva koju je Krist prinio da uzveliËa i pro-slavi Zakon, svjedoËi da taj Zakon neÊe izmijeniti svoje zahtje-ve prema prijestupniku nijednom kovrËicom ni zarezom. Kristje doπao platiti dug koji je greπnik naËinio svojim prijestupomi nauËiti nas svojim primjerom kako da vrπimo Boæji zakon.Krist je rekao: “Kao πto sam i ja vrπio zapovijedi Oca svoga.”(Ivan 15,10) RazmatrajuÊi sve Ëinjenice koje tako jasno opisu-ju zahtjeve Boæjeg zakona, imajuÊi Nebo i vjeËni æivot na umukao nadahnuÊe i nadu, nerazumljivo je kako mnogi koji tvrdeda sluæe Bogu, mogu odbaciti Boæji zakon i uËiti greπnike danisu podloæni njegovim propisima! Kakve li kobne zablude!Sotona je prvo pokrenuo svoju herezu, a onda naveo Evu nagrijeh. Æalosne posljedice toga prijestupa su pred nama. ...

Krist nas je doπao nauËiti putu spasenja. Kada su simbo-liËke sluæbe prethodnog ureenja izgubile vrijednost — kadase tip susreo sa svojim antitipom prigodom smrti Isusa Krista,onda bismo mogli oËekivati, ako Zakon deset zapovijedi viπenije bio obvezan, da Krist objavi njegovo ukidanje. Ako Starizavjet viπe ne treba smatrati vodiËem za krπÊane, On bi sigur-no objavio tu Ëinjenicu. ...

287

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27339

Black

340

Sveti proroci najavili su naËin Kristovog roenja, dogaajeiz Njegovog æivota, Njegovo poslanje, Njegovu smrt i uskrsnu-Êe. U Starome zavjetu nalazimo Evanelje o Spasitelju koji ÊedoÊi. U Novome zavjetu imamo Evanelje o Spasitelju kako suproroci pretkazali. ...

Nema neslaganja izmeu nauka o Kristu u Starome zav-jetu i Njegovog nauka u Novome. ...

U posljednjoj poruci svojoj Crkvi objavljenoj na Patmosu,uskrsli Spasitelj izriËe blagoslov onima koji dræe Zakon Nje-govog Oca. “Blago onima koji tvore zapovijesti njegove, da imbude vlast nad drvo æivota, i da uu na vrata u grad.” (Otkrive-nje 22,14 — DK) (Review and Herald, 14. rujna 1886.)

3. listopada

Proslavljanje Boga

“Da jednoduπno jednim ustima slavite Boga, Oca Go-spodina naπega Isusa Krista.” (Rimljanima 15,6)

Svaki muπkarac i svaka æena koji pripadaju istinskim sljed-benicima Isusa Krista, pokazat Êe da viπe od svega vole Boga.... Mi smo Njegova stvorenja, djelo Njegovih ruku, i On popravdi ima pravo na naπe poπtovanje, Ëast i ljubav. ...

U æelji da nas uzdigne i oplemeni, Bog nam je iz ljubavidao mjerilo posluπnosti. U straπnom veliËanstvu, usred munjai gromova, On je s brda Sinaja objavio svojih Deset svetihpropisa. ...

Bog poznaje beznadno stanje greπnika. Gledao je sa æaloπ-Êu ovaj svijet koji je stalno postajao sve gori i greπniji. On nijemogao promijeniti svoj Zakon da bi iziπao ususret naπim ne-dostacima jer je rekao: “NeÊu povrijediti Saveza svojega i neÊuporeÊi obeÊanja svoga.” (Psalam 89,35) Ali u svojoj velikojljubavi prema ljudskom rodu, u svojoj æelji da ne snosimosami kaznu za svoje prijestupe, veÊ da budemo uzdignuti ioplemenjeni, On je “dao svoga jedinoroenog Sina da ne po-gine ni jedan koji u nj vjeruje, veÊ da ima æivot vjeËni” (Ivan3,16). Krist je skinuo svoje kraljevsko ruho i doπao na Zemljusa silom da pobijedi grijeh. On je kao Ëovjek æivio po Boæjem

288

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27340

Black

341

zakonu da bismo i mi, imajuÊi dijela u Njegovoj boæanskojnaravi, mogli æivjeti po tom Zakonu. ...

Pred nebeskim svemirom, pred palim anelima i predonima koje je doπao spasiti, Krist je æivio po Boæjem zakonu.Svojom vrhunskom posluπnoπÊu njegovim zahtjevima, On gaje uzdignuo i ojaËao. Svojom neporoËnoπÊu, dobrotom, dobro-Ëinstvima, odanoπÊu, i gorljivoπÊu za Boæju slavu, svojom ne-nadmaπnom ljubavlju prema drugima, On je objavio savrπen-stvo Zakona. Svojim neokaljanim æivotom On je otkrio Njego-vu izuzetnost. ...

Posluπnost mora proizlaziti iz srca. Kod Krista je to bilodjelo srca. ... Ako se pribliæimo Bogu, neiscrpnom Izvoru sna-ge, doæivjet Êemo ispunjenje obeÊanja: “Molite i ... primit Êe-te.” (Matej 7,7.8) ...

I kao πto je Krist kao Ëovjek æivio po Zakonu, moæemo imi ako se uhvatimo za ruku Jakoga koji nam daje snagu. Kadashvatimo da sami ne moæemo uËiniti niπta, primit Êemo mu-drost s visine, proslaviti i uzdiÊi Boga. I dok gledamo Gospo-dnju slavu, “preobraæavamo se u tu istu sliku, uvijek sve slav-niju” (2. KorinÊanima 3,18). (Signs of the Times, 4. oæujka1897.)

4. listopada

Udvojenost puna snage

“Zar je dakle Zakon protivan obeÊanjima Boæjim? Da-leko od toga! Kad bi bio dan Zakon koji bi mogao datiæivot, onda bi opravdanje dolazilo doista od Zakona.”(GalaÊanima 3,21)

Zakon i Evanelje ne mogu se razdvojiti. U Kristu su sesrele milost i istina, poljubila se pravda i mir. Evanelje nijezanemarilo obveze koje muπkarci i æene imaju prema Bogu.Evanelje je protumaËeni Zakon, niπta viπe i niπta manje. Onone dopuπta niπta viπe slobode grijehu od Zakona. Zakon uka-zuje na Krista; Krist ukazuje na Zakon. Evanelje nas pozivana pokajanje. Pokajanje zbog Ëega? Zbog grijeha! A πto jegrijeh? Krπenje Zakona. Zato Evanelje poziva greπnike da se

289

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27341

Black

342

od svojih prekrπaja vrate posluπnosti Boæjem zakonu. Isus jesvojim æivotom i svojom smrÊu pozvao na najstroæu posluπ-nost Zakonu. On je umro, pravedan za nepravedne, nevin zakrivce, da bi se mogla saËuvati Ëast Boæjeg zakona, a da ljud-ski rod ipak potpuno ne propadne.

Djelo spasenja i u Starome i u Novome zavjetu je isto. ...Sotona djeluje svom svojom prijevarnom silom da uhvati

svijet u svoju zamku. On æeli da svijet povjeruje da je prino-πenjem velike ærtve ukinut Boæji zakon. On prikazuje Kristakao protivnika zakona Boæje vladavine na Nebu i na Zemlji.Meutim, Vladar svijeta ima Zakon kojim upravlja svojim ne-beskim silama i svojom zemaljskom obitelji, a smrt NjegovogSina uËvrstila je nepromjenjivost tog Zakona i uËinila da onabude izvan svake sumnje. Bog nema nikakvu namjeru ukinutisvoje visoko mjerilo pravde. Ovim svojim mjerilom On moæeodrediti kako izgleda pravedan karakter. ...

Svako razumno biÊe mora shvatiti naËela Boæjeg zakona.Krist izjavljuje preko apostola Jakova: “Uistinu, ako tko vrπisav Zakon, a pogrijeπi samo u jednome, postaje krivac za sve.”(Jakov 2,10) Ove rijeËi bile su napisane nakon Kristove smrti;prema tome, Zakon je bio obvezatan za sve u to vrijeme. ...

Ljudi mogu govoriti o slobodi, o evaneoskoj slobodi. Onimogu tvrditi da nisu u okovima Zakona. Ali utjecaj evaneo-ske nade neÊe navoditi greπnike da gledaju na Kristovo spase-nje kao na pitanje besplatne milosti, iako nastavljaju krπitiBoæji zakon. Kada svjetlo istine rasvijetli njihov um i oni pot-puno shvate Boæje zahtjeve i postanu svjesni veliËine svojihprijestupa, oni Êe promijeniti svoje putove, postati vjerni Bogusnagom koju Êe dobiti od svojeg Spasitelja i æivjeti novim iËistijim naËinom æivota. (Signs of the Times, 25. veljaËe 1897.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27342

Black

343

5. listopada

PoËinak u Kristu

“Treba nam se, dakle, bojati da se sluËajno komu odvas, dok joπ vrijedi obeÊanje za ulazak u njegov poËi-nak, ne Ëini da je zakasnio.” (Hebrejima 4,1)

Isus, naπ Spasitelj pun milosra, je Put, Istina i Æivot.Zaπto ne prihvatimo Njegovu ponudu milosti, ne povjerujemorijeËima Njegovog obeÊanja i olakπamo svoj æivotni put? Dokputujemo vaænim putem koji je prokrËen za Gospodnje otkup-ljenike, nemojmo ga oteæavati sumnjama i mraËnim predvia-njima i nastavljati gunati i negodovati kao da moramo obav-ljati neki neugodan, teæak zadatak. Kristovi putovi su ugodnii svi Njegovi putovi su mirni. Ako smo naËinili neravne putovesvojim nogama i natovarili na se teπke terete briga nastojeÊinagomilati sebi blago na Zemlji, promijenimo se sada i slijedi-mo put koji je Isus pripremio za nas.

Mi nismo uvijek spremni doÊi k Isusu sa svojim nevolja-ma i teπkoÊama. Ponekad prinosimo svoje probleme ljudskimuπima i govorimo o svojim nevoljama onima koji nam ne mogupomoÊi, a ne povjeravamo to Isusu koji moæe promijeniti naπeæalosne putove u putove radosti i mira. Samoodricanje i ærtvo-vanje osigurava slavu i pobjedu kriæa. Boæja obeÊanja su vrlodragocjena. Moramo prouËavati Njegovu rijeË ako æelimo upo-znati Njegovu volju. RijeËi nadahnuÊa, ako ih pozorno prouËa-vamo i provodimo u æivot, usmjerit Êe naπe stope prema rav-nim putovima kojima moæemo putovati bez spoticanja. O, kadabi svi propovjednici i ostali vjernici svoje terete i nedoumicepovjerili Isusu koji ih Ëeka i æeli im darovati mir i odmor! Onnikada neÊe odbaciti one koji imaju povjerenje u Njega. ...

Naπa je duænost da volimo Isusa kao svojeg Otkupitelja.On ima pravo traæiti naπu ljubav, i On nas poziva da Mu damosvoje srce. On nas poziva da hodimo s Njim putem skromne,istinske posluπnosti. UpuÊuje nam poziv na neporoËan, svet isretan æivot — æivot mira i odmora, slobode i ljubavi, na boga-tu baπtinu u buduÊem, besmrtnom æivotu. ©to Êemo izabrati— slobodu u Kristu ili robovanje Sotoni i njegovu tiraniju?Zaπto bismo odbacili poziv milosti i odbili ponudu boæanske

290

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27343

Black

344

ljubavi? Ako odluËimo æivjeti s Kristom tijekom svih beskraj-nih vjekova vjeËnosti, zaπto Ga ne bismo izabrali veÊ sada zasvojeg voljenog i bliskog Prijatelja, svojeg najmudrijeg i naj-boljeg Savjetnika? (Signs of the Times, 17. oæujka 1887.)

6. listopada

Put napretka“©toviπe, sve sada gubi u mojoj cijeni svoju vrijednostzbog najveÊe prednosti: spoznaje Krista Isusa, mogaGospodina. Radi njega sam sve ærtvovao, i sve sma-tram blatom, da Krista dobijem.” (Filipljanima 3,8)

Ljubiti Boga iznad svega i bliænjega kao samoga sebe zna-Ëi dræati prve Ëetiri i posljednjih πest zapovijedi. Gospodinnam je dao prostrano polje na kojem trebamo raditi, a obavlja-juÊi posao koji nam je Bog povjerio, neÊemo uzdizati sebe, veÊÊemo uzvisiti Krista. Mi Êemo njegovati ljubav prema Bogu,ljubav prema naπoj braÊi i prema svim ljudima. Ljubav Êe brzoumrijeti u naπem srcu ako je ne budemo njegovali; mi moæe-mo zadræati boæansku ljubav u duπi samo ako ispunjavamoUËiteljeve rijeËi. Zar mnogi ne tvrde da dræe zapovijedi iakoprestupaju njihove svete propise? Mi ne moæemo dræati Boæjizakon ako svojem Stvoritelju i Otkupitelju ne posvetimo nepo-dijeljenu ljubav. NemoguÊe je dræati posljednjih πest zapovije-di ako ne dræimo prve Ëetiri.

Kada nas s Isusom budu povezivali topli osjeÊaji, On Êenam dati svoju ljubav i ona Êe se pokazivati u djelima ljubavii njeænoj suÊuti prema bliænjima. Ako ne volimo Boga iznadsvega, sigurno neÊemo voljeti ni svoje bliænje kao same sebe.Kada volite Boga svim svojim srcem, snagom, umom i duπom,bit Êete svuda oko sebe kao æiva rijeka u pustinji. Tada neÊeteizraæavati sumnju, neÊete sijati kukolj u svojim razgovorima.NeÊete biti zadovoljni oskudnim iskustvom. ...

U krπÊanskom æivotu nema zaustavljanja i mirovanja.Isusovi sljedbenici uvijek vide pred sobom uzviπene visine dokojih treba stiÊi i zato neÊe biti zadovoljni niæim mjerilima.Postoji velika opasnost da budemo zadovoljni, da ne trËimonaprijed k daru gornjega zvanja Boæjega u Kristu Isusu.

291

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27344

Black

345

Isus je opisan u svoj svojoj nenadmaπnoj ljupkosti; ali odkakve Êe nam koristi biti sva naπa spoznaja istine ako nas nebude vodila Isusu, ako ne bude poveÊavala naπe znanje o Nje-mu i naπu ljubav prema Njemu? »im predate cijelo srce Bogu,pokazat Êete i radosnu posluπnost punu samoodricanja. Bogzahtijeva da se naemo u Njemu bez svoje pravednosti, veÊsamo s Kristovom pravednoπÊu. Kada zahvalno cijeneÊi Njego-vu ljubav otvorimo vrata svojega srca Isusu govoreÊi: “Ui!”nebeski Gost bit Êe s nama. Kada volimo Isusa, mi volimo isve koje Isus voli. (Signs of the Times, 22. rujna 1890.)

7. listopada

SliËni Kristu“Tim nas je obdario skupocjenim i najveÊim obeÊanimdobrima, da po njima, umaknuvπi pokvarenosti koja jezbog opake poæude u svijetu, postanete dionici boæan-ske naravi.” (2. Petrova 1,4)

Krist je æivi Izvor, neiscrpivi Izvor iz kojega svi mogu pitii ponovno piti, i uvijek naÊi svjeæu zalihu. Ali nikada nitkoneÊe doÊi k Njemu osim onih koji se odazovu pozivima Nje-gove ljubavi. Nitko se neÊe nahraniti Kruhom æivota koji jedoπao s Neba, nitko neÊe piti od vode æivota koja teËe odBoæjeg prijestolja osim onih koji se pokore pozivima Duha.Nakon πto je Bog otvorio riznice Neba u daru svojega Jedino-roenog Sina, kako Êe greπnik zanemariti “takvo i toliko spa-senje” (Hebrejima 2,3) i baciti u niπtavilo tako veliki Boæji dar?NeÊe biti nikakvog izgovora za greπnika koji svojevoljno od-baci i zanemari ovo veliko spasenje.

Dar æivota bio je obilno, milostivo, radosno ponuen pri-padnicima palog ljudskog roda. Preko Krista mi moæemo po-stati sudionici u boæanskoj naravi i steÊi dar vjeËnog æivota jerje obilno ponuen svima koji ga primaju preko Boæjih postav-ljenih orua. Kada je Pavao razmatrao Ëudesa izbavljenja iludost onih koji nisu shvatili njegovu narav, uskliknuo je: “Onerazumni GalaÊani! Tko vas je opËarao da se ne pokoravateistini, vas, kojima je bio pred oËima naslikan Isus, kao da bibio meu vama razapet.” (GalaÊanima 3,1 — ©ariÊ)

292

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27345

Black

346

Oni koji æele upoznati Gospodina znaju da su Njegovi iz-lasci ureeni kao zora, i svi koji primaju skupocjene draguljeistine prenosit Êe poznavanje njihovih bogatstava u Kristu oni-ma koji su oko njih. Kada se ljudi odazovu Kristovoj privlaË-nosti i kada gledaju Krista kao kraljevskog Stradalnika nagolgotskom kriæu, oni ulaze u jedinstvo s Njim, postaju iza-branici Boæji, ne svojim djelima i trudom, veÊ Kristovom mi-loπÊu; jer su sva njihova dobra djela uËinjena djelovanjem sileBoæjega Duha. Sve je od Boga, a ne od njih samih.

Plodovi koje trebamo donijeti plodovi su Duha. ... Vaπ plodtreba ostati, ne da propadne, veÊ da se umnoæi prema svojojvrsti i postane dragocjena æetva. (Signs of the Times, 2. svib-nja 1892.)

8. listopada

Novo stvorenje

“Uistinu, ne vrijedi ni obrezanje ni neobrezanje, veÊnovi stvor.” (GalaÊanima 6,15)

Jedino milost Isusa Krista moæe promijeniti kameno srceu mesno i uËiniti da bude æivo Bogu. Muπkarci i æene moguuËiniti velika djela u oËima svijeta; njihovih dostignuÊa moæebiti mnogo i mogu biti visoko cijenjena u oËima drugih, ali svitalenti, sva vjeπtina, sve sposobnosti svijeta neÊe uspjeti pro-mijeniti karakter i od izopaËenog djeteta grijeha uËiniti Boæjedijete, baπtinika Neba. Mi nemamo nikakve snage da opravda-mo duπu, da posvetimo srce. ...

Koliko samo Ëudesne odredbe Boæjega plana spasenja Ëo-vjeËanstva proπiruju i uzdiæu naπe zamisli o Boæjoj ljubavi!Koliko samo povezuju naπe srce sa srcem BeskonaËne ljubavi!Koliko nas pozivaju da uæivamo u Njegovoj sluæbi dok se naπesrce odaziva privlaËnoj sili Njegove ljubavi i njeæne milosti! ...

Ovo je djelo koje je pred nama. Mi moramo imati vjerukoja kroz ljubav radi i Ëisti duπu. Naπ æivot treba biti vjeromsakriven s Kristom u Bogu. Onda Êemo postati sakriveni poBogu, jer vrijednost krπÊanskog karaktera svijet joπ nije pre-poznao. Svijet se divi poπtenju, ali i pokazivanju vrlina i osobi-

293

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27346

Black

347

na krπÊanskog karaktera; meutim, u isto vrijeme on se rugaistinskoj krπÊanskoj savjesnosti jer je ona ukor njihovom æi-votu u grijehu. Æivo kamenje koje blista u Gospodnjem duhov-nom hramu jako smeta Sotoni, i on stalno nastoji ugasiti svje-tlo i pomraËiti Sunce Pravednosti umeÊuÊi svoju sjenku izme-u duπe i Boga. ...

Pred ljudskim biÊima i anelima od krπÊana se traæi darijeËima i primjerom pokaæu vrijednost krπÊanskog karaktera.Oni koji primaju Krista za svojeg Spasitelja to Êe moÊi uËiniti,i za njih je Krist otiπao pripremiti stanove na Nebu. Ima nekihkoji govore da svi imaju pravo na mjesto na Nebu, a u istomdahu priznaju da svi nisu pripremljeni za boravak na Nebu.Kada bi svi ... prihvatili istinu kao πto je u Isusu i osigurali jojmjesto u unutarnjoj svetinji svojega biÊa, kad bi se posvetilinjome, i oni bi se osposobili za Nebo. ...

Oni Ëiji je æivot sakriven s Kristom u Bogu, koji su seobukli u Njegovu pravednost, imat Êe pravo na baπtinu, ne-prolaznu i neopoganjenu, koje neÊe izblijedjeti. (Signs of theTimes, 2. svibnja 1892.)

9. listopada

Svrha milosti

“Da, miloπÊu ste spaπeni — po vjeri. To ne dolazi odvas; to je dar Boæji!” (Efeæanima 2,8)

Svrha i plan milosti postoje od vjeËnosti. Prije osnivanjasvijeta bilo je odluËeno na Boæjem vijeÊu da ËovjeËanstvo tre-ba biti stvoreno, okrijepljeno silom da ispunjava Boæju volju.Meutim, izdaja od strane ljudskog roda, sa svim njezinimposljedicama, nije bila sakrivena od SvemoguÊega, ali Ga nijeodvratila od ostvarenja Njegove vjeËne namjere jer Êe Gospo-din utvrditi svoje prijestolje u pravdi. Bog od poËetka zna ka-kav Êe biti kraj. “Poznata su Bogu odvijeka djela njegova.”(Djela 15,18 — ©ariÊ) Prema tome, otkupljenje nije bilo nekakasnija zamisao, plan stvoren nakon Adamovog pada, veÊ vje-Ëna namjera koja Êe se ostvariti ne samo za dobro ovog malogsvijeta, veÊ i za dobro svih svjetova koje je Bog stvorio.

294

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27347

Black

348

Stvaranje svjetova, tajna Evanelja, ima samo jednu svrhu— da svim stvorenim biÊima preko prirode i preko Krista ob-javi slavu Boæjeg karaktera. Neponovljivim pokazivanjem svojeljubavi davanjem “svoga jedinoroenog Sina da ne pogine nijedan koji u nj vjeruje, veÊ da ima æivot vjeËni” (Ivan 3,16)Boæja slava pokazala se izgubljenom ËovjeËanstvu i stanovni-cima drugih svjetova. Gospodar Neba i Zemlje otkrio je svojuslavu Mojsiju kada Mu se ovaj pomolio za idolopokloniËki Izraeli zatraæio: “Pokaæi mi svoju slavu!” (Izlazak 33,18)

Prednost je svakoga Kristovog sljedbenika da vidi Boæjuslavu, da shvati Njegovu dobrotu i spozna da je On Bog bes-krajne milosti i ljubavi. ... Isus nam je doπao pokazati Oca,objaviti Njegovu slavu ljudskom rodu. Nitko nije bio iskljuËeniz prednosti Evanelja. ...

Tajna Evanelja objavljena je u Edenu, kada je izgubljenipar osjetio krivnju zbog prijestupa jer je Bog rekao zmiji: “Ne-prijateljstvo ja zameÊem izmeu tebe i æene, izmeu roda tvo-jeg i roda njezina: on Êe ti glavu satirati, a ti Êeπ mu vrebatipetu.” (Postanak 3,15) Da je Sotona uspio diÊi glavu svojimkuπnjama, ljudska obitelj bila bi izgubljena, ali je Gospodinobjavio svrhu i plan tajne milosti, jer “Bog je tako ljubio svijetda je dao svoga jedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan kojiu nj vjeruje, veÊ da ima æivot vjeËni” (Ivan 3,16). (Signs of theTimes, 25. travnja 1892.)

10. listopada

Utjecaj istine

“I neka se cijelo vaπe biÊe — duh, duπa i tijelo — sa-Ëuva besprijekorno za dolazak Gospodina naπega Isu-sa Krista!” (1. Solunjanima 5,23)

Krist je predstavio istinu kao blago sakriveno u polju zakojim ljudi, ako ga æele steÊi, moraju marljivo tragati. Na poljuotkrivenja sakrivena su neistraæiva Kristova bogatstva. ... Sva-ki dio polja otkrivenja treba marljivo i ustrajno istraæivati iprouËavati, da skupocjeni dragulji istine nagrade ustrajnog tra-æitelja i budu vraÊeni u odgovarajuÊi okvir u planu otkuplje-

295

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27348

Black

349

nja. Neka lopata prodre duboko u rudnik istine. Ako istraæiva-nju Pisma priete sa skruπenom duπom, u poniznom, pouË-ljivom duhu, bogate i dragocjene riznice nagradit Êe vaπ trud....

U Kristovom nauku doktrina o Svetome Duhu zauzimaistaknuto mjesto. To je opπirna tema za razmiπljanje i ohra-brenje! Kolika je blaga istine dodao znanju svojih uËenikapoukama o Svetome Duhu, Utjeπitelju! On se bavio ovom te-mom da bi utjeπio svoje uËenike u velikoj kuπnji kojoj Êeuskoro biti izloæeni da bi se mogli razvedriti u svojem velikomrazoËaranju. ...

Ipak, iako je Isus veliku pozornost posvetio ovoj temi oSvetome Duhu, koliko se danas malo bavimo njome u svojimcrkvama! Ime i prisutnost Svetoga Duha skoro se potpunozanemaruju iako je boæanski utjecaj tako vaæan u djelu usa-vrπavanja krπÊanskog karaktera. ...

Gospodin nam je dao boæanski priruËnik iz kojeg moæemosaznati Njegovu volju. ... Oni koje vodi Sveti Duh bacili susvoje sidro izmeu zavjesa meu koje je Isus uπao radi nas.Oni gorljivo istraæuju Pisma traæeÊi svjetlo i znanje koje Êe ihpovesti kroz nedoumice i opasnosti koje ih vrebaju na svakomkoraku na njihovom putu. ...

Iskrenom, skruπenom srcu istina je istina, i ako joj sedopusti, ona Êe posvetiti duπu i preobraziti karakter u BoæjeobliËje. ... Oni koji shvaÊaju narav djela koje moraju obaviti dabi prikazivali Krista, hodit Êe njeæno i s drhtanjem pred Bo-gom gledajuÊi na Isusa, koji je ZaËetnik i Zavrπitelj njihovevjere. Oni se ne oslanjaju na sebe, ne usuuju se zapalitisvoju vatru i hoditi u svjetlu koje su sami zapalili, jer je Go-spodin rekao da Êe svi takvi leæati u æalosti. Gospodin je svo-jem narodu povjerio blago svete istine. (Signs of the Times,14. kolovoza 1893.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27349

Black

350

11. listopada

Krist je svjetlo Zakona

“Stoga: Zakon je bez sumnje svet, a zapovijed i sveta,i pravedna, i dobra.” (Rimljanima 7,12)

Oni koji Ëeznu za spasenjem, svoje misli trebaju usmjeritina kriæ na Golgoti. Na tom mjestu greπnici mogu vidjeti πto jegrijeh uËinio. Tamo mogu vidjeti vjeËnu ærtvu koja je bila pri-nesena da ih otkupi od kazne za prekrπeni Boæji zakon. Kadaprekrπitelji shvate da su izgubljeni, vidjet Êe u Kristu svojujedinu nadu u spasenje. Od kriæa uËe dragocjene æivotne pou-ke ... upoznaju Boæjega Sina koji je dao sebe za nas. Golgotaslika neusporediva svojstva boæanskog karaktera. Dok budugledali na kriæ, poËet Êe mrziti grijeh jer Êe shvatiti da je grijehodbacio, poniæavao, osporavao, biËevao i razapeo VeliËanstvoNeba. ...

Kriæ na Golgoti govori kako je Krist uzvisio Zakon i uËinioga slavnim. BeskonaËne zasluge Njegove krvi bile su potrebneza pomirenje onih koji primaju Njegovu ljubav i idu Njegovimstopama. Greπnici mogu biti pomilovani i pomireni jedino pre-ko Onoga koji nas je volio i koji Êe oprati naπe grijehe u svojojkrvi. Oni koji su se osvjedoËili u svoj grijeh pred Zakonom ikoji su iskazali pokajanje pred Bogom i vjeru u naπega Gos-podina Isusa Krista, ne ukidaju Boæji zakon.

Mi nikada ne bismo saznali za vrijednost Isusa Krista kadne bismo razumjeli uzviπene zahtjeve Gospodnjeg zakona. Minikada ne bismo shvatili dubinu provalije iz koje nas je Kristizbavio kad ne bismo razumjeli savrπenstvo pravila istine. Ni-kada ne bismo razumjeli dubinu Boæje ljubavi koja je u KristuIsusu kada ne bismo sagledali Ëudesni karakter Zakona Nebai Zemlje. U svjetlu toga svetog Zakona, greπnici vide Otkupite-lja onakvog kakav jest — punog milosti, suÊuti, dobrote i lju-bavi; gledajuÊi Isusa i razmiπljajuÊi o Njegovoj neusporedivojljubavi prema takvim greπnicima kao πto su oni sami, njihovosrce ispunit Êe se zahvalnoπÊu i nebeskim mirom. ...

Iako je Boæji zakon svet i nepromjenjiv, neprijatelj Boga iljudskog roda, prvi veliki buntovnik koji je prekrπio njegovepropise na Nebu, naveo je muπkarce i æene svih vremena da

296

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27350

Black

351

ratuju protiv Boga. ... Kada greπnici uvide da je grijeh krπenjeZakona i da je Zakon temelj Boæje vladavine na Nebu i naZemlji, oni Êe svoje stope æurno staviti na put pravde da bimogli biti bez krivnje. (Signs of the Times, 6. srpnja 1888.)

12. listopada

Æivjeti u Kristu

“Kako ste primili Gospodina Krista Isusa, tako nasta-vite u njemu æivjeti.” (Koloπanima 2,6)

“I æivite u ljubavi kao πto je i Krist vas ljubio i predaosamoga sebe za nas ‘kao prinos i ærtvu’ — ‘Bogu na ugodanmiris’.” (Efeæanima 5,2)

PosveÊenje je posluπnost Boæjem zakonu. Ima mnogo onihkoji u duπi njeguju pogreπne zamisli o ovom djelu, ali se Isusmolio da Njegovi uËenici budu posveÊeni istinom, i onda do-dao: ” Tvoja je rijeË istina!” (Ivan 17,17) PosveÊenje nije nekitrenutaËni Ëin, veÊ djelo koje traje i napreduje, kao πto je iposluπnost trajna. Onoliko dugo koliko Sotona dolazi k namasa svojim kuπnjama, vodit Êe se i bitka za pobjedu nad samimsobom, svakoga dana iznova, ali Êe istina posluπnoπÊu posve-titi duπu. Oni koji su odani istini, zaslugama Isusa Krista,svladat Êe sve slabosti u svojem karakteru koji ih je navodioda se oblikuju prema razliËitim okolnostima u æivotu.

Mnogi su prihvatili glediπte da ne mogu grijeπiti zato πtosu posveÊeni, ali je to samo zavodljiva neprijateljska zamka. Ustalnoj smo opasnosti od padanja u grijeh jer nas je Kristosobno upozorio da budemo budni i da se molimo da ne pa-dnemo u napast. Ako budemo svjesni svojih slabosti, neÊemobiti samosvjesni, lakomisleni pred opasnostima, veÊ Êemo osje-Êati potrebu da traæimo Izvor svoje snage, Isusa koji je naπapravednost. DoÊi Êemo k Njemu u pokajanju i skruπenosti,oËajniËki svjesni svoje potpune slabosti i nauËiti da se svako-ga dana pozivamo na zasluge Kristove krvi kako bismo moglipostati sudovi dostojni da ih UËitelj uporabi.

Poπto tako postanemo ovisni o Bogu, neÊemo viπe ratovatiprotiv istine, veÊ Êemo uvijek biti sposobni stati u obranu

297

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27351

Black

352

onoga πto je pravo. Trebamo prigrliti biblijski nauk i odbacitiobiËaje i predaje svijeta, misli i djela ljudi. Kada se pojavezablude i kada se poËnu πiriti pod maskom biblijske istine,oni koji su se povezali s Kristom, neÊe vjerovati onome πtokaæe propovjednik, veÊ Êe, kao plemeniti graani Bereje, sva-kodnevno istraæivati Pisma da vide da li je tako. Kada otkrijuπto kaæe Gospodnja rijeË, oni Êe stati na stranu istine. Oni Êesluπati glas pravog Pastira koji govori: “To je put, njime idite.”(Izaija 30,21) Tako Êe Biblija postati vaπ savjetnik, dok glasovestranaca neÊete nikada ni sluπati ni slijediti. (Signs of theTimes, 19. svibnja 1890.)

13. listopada

Dvije æivotno vaæne pouke“Saberite mi sve poboænike koji ærtvom Savez sa mnomsklopiπe!” (Psalam 50,5)

Da bi se duπa oËistila, oplemenila i osposobila za nebeskedvorove, mora nauËiti dvije pouke — ærtvovati se i vladati so-bom. Neki ove dvije pouke uËe lakπe od drugih jer ih uvjeæba-vaju uz pomoÊ jednostavne discipline ljubaznosti i ljubavi ko-ju im daje Gospodin. Drugima je potrebna tiha disciplina stra-danja kako bi oganj oËiπÊenja mogao proËistiti njihovo srce odoholosti i oslanjanja na samoga sebe, od zemaljskih strasti isamoljublja, nakon Ëega Êe se pojaviti pravo zlato karaktera,a oni postati pobjednici Kristovom miloπÊu. Boæja ljubav oja-Ëat Êe duπu i zahvaljujuÊi zaslugama Kristove krvi, moÊi Êemostajati neokrznuti usred ognja kuπnji i nevolja; zato nijednadruga sila neÊe nam biti dovoljna za spasenje osim Krista,naπe Pravednosti, koji nam je postao mudrost, posveÊenje iotkupljenje.

Istinsko posveÊenje nije niπta manje i niπta viπe nego ljubitiBoga svim svojim srcem, hoditi bez mane putem Njegovih za-povijedi i uredaba. PosveÊenje nije neki osjeÊaj, veÊ nebeskonaËelo koje sve strasti i æelje stavlja pod vlast Boæjega Duha,a to djelo obavlja naπ Gospodin i Spasitelj.

Laæno posveÊenje ne proslavlja Boga, veÊ one koji misleda ga imaju navodi da uzdiæu i proslavljaju sebe. ©to god se

298

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27352

Black

353

pojavilo u naπem iskustvu, bilo radost ili æalost, ono πto neodraæava Krista i ne ukazuje na Njega kao na Autora ... nijepravo krπÊansko iskustvo.

Kada se Kristova milost Svetim Duhom uËvrsti u duπi,onaj tko je ima postat Êe ponizan u duhu i traæit Êe druπtvoonih koji razgovaraju o onome πto je nebesko. Onda Êe namDuh pokazati ono πto je Kristovo i proslavljat Êe ne onoga kojiprima, nego onoga koji daje. Ako, dakle, imate sveti Kristovmir u svojem srcu, vaπa usta bit Êe puna hvale i zahvaljivanjaBogu. Tema vaπih misli i razgovora neÊe biti vaπe molitve,obavljanje duænosti, vaπa velikoduπnost ni vaπe samoodrica-nje, veÊ Êete veliËati Onoga koji je dao sebe za vas dok ste joπbili greπnici. Vi Êete govoriti: Predajem sebe Isusu. Naπao samOnoga “o kome je Mojsije pisao u Zakonu, i Proroci takoer”(Ivan 1,45). I dok Ga budete slavili, dobit Êete dragocjene bla-goslove, i sva hvala i slava za sve πto je bilo uËinjeno preko vaskao Boæjih orua, vratit Êe se natrag Bogu. (Signs of the Times,19. svibnja 1890.)

14. listopada

Æeliπ li imati mir?“Tako Ëuvaj neduænost i vjeæbaj se u pravdi, jer ÊeËovjeku mira ostati potomstvo.” (Psalam 37,37)

Kristov mir nije neobuzdano, neukrotivo stanje koji seiskazuje buËnim rijeËima i tjelesnim pokretima. Kristov mir jemir razuma i on ne navodi one koji ga imaju da iskazujuznakove fanatizma i nastranosti. To nije neki nejasni nagon,veÊ zraËenje od Boga. Kada Spasitelj udijeli svoj mir nekojduπi, njezino srce bit Êe u savrπenom skladu s Boæjom rijeËju,jer se Duh i rijeË slaæu. Gospodin uzdiæe svoju RijeË u svimsvojim postupcima prema ljudima. To je Njegova volja, Njegovglas koji im se otkriva, jer On nema nikakvu novu volju, nika-kvu novu istinu osim svoje RijeËi koju otkriva svojoj djeci.Ako, dakle, steknete neko ugodno iskustvo koje nije u skladus izraæenim smjernicama iz Boæje rijeËi, trebate posumnjati unjega; jer njegovo podrijetlo nije odozgo. Kristov mir nastupaupoznavanjem s Isusom kojeg otkriva Biblija.

299

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27353

Black

354

Ako se sreÊa traæi u nekom drugom izvoru a ne u boæan-skom, ona Êe biti isto tako promjenjiva kao πto se promjenjiveokolnosti mogu mijenjati, ali je Kristov mir stalan i trajan. Onne ovisi ni o kakvim okolnostima u æivotu, o veliËini svjetov-nih dobara ili broju zemaljskih prijatelja. Krist je izvor æivevode, a sreÊa i mir koji dobivamo od Njega nikada neÊeiznevjeriti jer je On izvor æivota. Oni koji se uzdaju u Njegamogu reÊi: “Bog nam je zaklon i utvrda, pomoÊnik spreman unevolji.” (Psalam 46,2)

Mi se imamo razloga neprestano zahvaljivati Bogu zatoπto je Krist svojom savrπenom posluπnoπÊu ponovno stekaoNebo koje je Adam izgubio svojom neposluπnoπÊu. Adam jesagrijeπio, a Adamovi sinovi dijele njegovu krivnju i njezineposljedice; ali Isus je uzeo Adamovu krivnju i sva Adamovadjeca koja dou Kristu, drugom Adamu, mogu izbjeÊi kaznu zaprijestup. Isus je ponovno stekao Nebo za nas, poloæivπi ispitkoji Adam nije uspio poloæiti, jer je On bio savrπeno posluπanZakonu i svi oni koji pravilno razumiju plan spasenja uvidjetÊe da se ne mogu spasiti ako nastave krπiti Boæje svete pro-pise. Oni moraju prestati krπiti Zakon, moraju se osloniti naBoæja obeÊanja koja su nam Kristovim zaslugama postaladostupna.

Naπa se vjera ne smije oslanjati na ljudske sposobnosti,veÊ na Boæju silu. ... Krist mora postati naπa Sila i naπe UtoËi-πte. ... »ista, æiva vjera ogleda se u posluπnosti svakoj rijeËikoja izlazi iz usta Boæjih. (Signs of the Times, 19. svibnja1890.)

15. listopada

Kako vjera djeluje

“A bez vjere nemoguÊe mu je ugoditi, jer onaj koji æelipristupiti Bogu mora vjerovati da postoji Bog i da na-grauje one koji ga traæe.” (Hebrejima 11,6)

Kada u pokajanju i vjeri prihvatimo Krista za svojeg Spa-sitelja, Gospodin nam opraπta naπe grijehe i odustaje od ka-zne za krπenje Zakona. Greπnik tada stoji pred Bogom kao

300

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27354

Black

355

pravedna osoba, uæiva naklonost Neba i preko Svetoga Duhaodræava zajedniπtvo s Ocem i Sinom. Meutim, tada treba oba-viti joπ jedno djelo, djelo koje se brzo razvija. Duπa treba bitiposveÊena istinom. I to se takoer postiæe vjerom. Doista, sa-mo Kristovom miloπÊu koju primamo vjerom, moguÊe je pre-obraziti karakter.

Vaæno je da jasno shvatimo narav vjere. Ima mnogo onihkoji vjeruju da je Krist Spasitelj svijeta, da je Evanelje istini-to i da otkriva plan spasenja, ali nemaju spasonosnu vjeru.Oni su intelektualno osvjedoËeni u istinu, ali to nije dovoljno;da bi se opravdali, greπnici moraju imati vjeru koja Kristovezasluge primjenjuje u njihovom æivotu. »itamo da i avoli “vje-ruju i drπÊu”, ali im njihovo vjerovanje ne donosi opravdanje,kao πto ni onima koji izraæavaju samo intelektualno slaganjes biblijskim istinama njihovo vjerovanje neÊe osigurati blago-slove spasenja. Njihovo vjerovanje ne doseæe æivotno vaæanstupanj jer istina ne obuzima njihovo srce niti preobraæavanjihov karakter.

U istinskoj, spasonosnoj vjeri nastaje povjerenje u Bogaoslanjanjem na veliku Ærtvu pomirnicu koju je prinio Boæji Sinna Golgoti. Opravdani vjernik u Kristu gleda svoju jedinu naduu Izbavitelju. Vjerovanje moæe postojati i bez povjerenja, alioslanjanje roeno iz povjerenja ne moæe postojati bez vjere.Svi greπnici koji su stekli spoznaju o spasonosnoj Kristovojsili, pokazivat Êe to povjerenje u sve veÊoj mjeri πto viπe budunapredovali u svojem iskustvu. ...

Apostolove rijeËi osvjetljavaju spoznaju o tome πto znaËiistinska vjera. On kaæe: “Ako ustima svojim priznajeπ IsusaGospodina i srcem svojim vjerujeπ da ga je Bog uskrisio odmrtvih, bit Êeπ spaπen. Jer vjera postiæe pravednost, a prizna-nje usta spasenje.” (Rimljanima 10,9.10) Vjerovati srcem viπeje nego biti osvjedoËen, viπe nego pristati uz istinu. Ova vjeraje iskrena, ozbiljna i pokreÊe osjeÊaje duπe; to je vjera kojadjeluje preko ljubavi i Ëisti srce. (Signs of the Times, 3. stu-denoga 1890.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27355

Black

356

16. listopada

Budi poπten prema Bogu

“Jer sva Êe skrivena djela, bila dobra ili zla, Bog izve-sti na sud.”(Propovjednik 12,14)

Bog otkriva Krista greπnicima i oni Ga gledaju kako umirena Golgoti za grijehe svojih stvorenja. Oni tada shvaÊaju nakoji su naËin osueni Boæjim zakonom, jer Duh djeluje nanjihovu savjest predoËavajuÊi im zahtjeve prekrπenog Zakona.Tada dobivaju priliku da prkose Zakonu i odbace Spasitelja, ilida se pokore njegovim zahtjevima i prime Krista za svojegOtkupitelja. Bog ne prisiljava greπnike da Mu sluæe, ali imukazuje na njihovu obvezu, otkriva im zahtjeve svojega svetogZakona i stavlja im pred oËi posljedice njihovog izbora — dasluπaju i æive ili da ne sluπaju i propadnu.

Zapovijed s Neba glasi: “‘Ljubi Gospodina Boga svoga svimsrcem svojim, svom duπom svojom, i svom pameti svojom!’ ...‘Ljubi bliænjega svoga kao samoga sebe!’” (Matej 22,37-40) Kadashvatimo snagu ovih zahtjeva, savjest postaje osvjedoËena, agreπnik osuen. Tjelesni um koji se ne pokorava Boæjem za-konu niti moæe, buntovno ustaje protiv svetih zahtjeva Zako-na. Meutim, kada greπnik vidi Krista kako visi na kriæu naGolgoti stradajuÊi za njegove prijestupe, u njemu nastaje dub-lje osvjedoËenje i on shvaÊa bar dio poniæavajuÊe naravi grije-ha.

Tamo gdje postoji istinsko razumijevanje duhovnosti i sve-tosti boæanskog Zakona, greπnici stoje pod osudom, a njihovisu grijesi pred njima u pravom svjetlu. Preko Zakona dolazispoznaja grijeha i u tom svjetlu oni shvaÊaju zlo potajnih mi-sli i djela tame. ...

Karakter se ispituje i biljeæi na Nebu viπe po unutarnjemduhu, prema svojim skrivenim pobudama, nego po onome πtodrugi vide. Ljudi mogu imati privlaËnu vanjπtinu i biti naizgledizvrsni, iako se radi samo o oliËenim grobovima koji su punipokvarenosti i neËistoÊe. Njihova se djela biljeæe kao neposve-Êena, nesveta. Njihove molitve i djela liπeni su Kristove pra-vednosti, ne uzdiæu se prema Bogu kao slatki miris, veÊ uGospodnjim oËima izgledaju kao bogohuljenje. Onima koji Êe

301

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27356

Black

357

otvoriti oËi, Zakon prikazuje savrπenu sliku duπe, potpunufotografiju unutarnjeg biÊa, i kada se ta slika prikaæe predgreπnicima, oni priznaju da su prodani pod grijeh, a da jeZakon svet, pravedan i dobar. (Signs of the Times, 3. studenoga1890.)

17. listopada

Voeni Svetim Duhom

“Na njemu Êe duh Jahvin poËivat’, duh mudrosti i um-nosti, duh savjeta i jakosti, duh znanja i straha Go-spodnjeg.” (Izaija 11,2)

“Ako imamo æivot po Duhu, slijedimo Duha!” (GalaÊanima5,25) ... Mi ne moæemo raspoznati Boæji karakter ili vjeromprihvatiti Isusa Krista ako naπ æivot i karakter nisu obiljeæenineporoËnoπÊu, odbacivanjem zamisli i svega πto se uzdiæe pro-tiv spoznaje Boga, dovoenjem svake misli u posluπnost Kri-stu. ...

Gospodin Êe puno spremnije izliti svojega Svetoga Duhana one koji Ga iskreno traæe nego πto su naπi zemaljski rodi-telji spremni davati dobre darove svojoj djeci. Krist nam jeobeÊao svojega Svetoga Duha kojim Êe nas uvesti u svakuistinu, pravdu i svetost. Sveti Duh se daje bez mjere onimakoji Ga iskreno traæe, koji se vjerom oslanjaju na Boæja obe-Êanja. Oni traæe ispunjenje obeÊane Boæje rijeËi govoreÊi: Ti sitako rekao. Dræim Te za rijeË!

Utjeπitelj je poslan da uzme ono πto je Kristovo i pokaæenama, kako bi mogao predstaviti u svoj njihovoj bogatoj uvjer-ljivosti rijeËi koje su siπle s Njegovih usana i prenijeti ih unjihovoj æivotnoj sili duπi koja je posluπna, koja je pobijedilasebe. Duπa upravo tada prima lik i potpis Boæanstva. Onda seIsus Krist oblikuje u nama kao Nada slave. ...

Hrana je tvar koju uzimamo za izgradnju i jaËanje naπegtijela. Na sliËan naËin trebamo se hraniti onim πto Êe izgraditinaπu duhovnu narav. Isus je rekao: “Duh je onaj koji oæivljava,a tijelo ne vrijedi niπta. RijeËi koje sam vam ja rekao jesu duhi æivot.” (Ivan 6,63) Naπe tijelo sastoji se od onoga Ëime se

302

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27357

Black

358

hranimo; tako Êe se i naπ duhovni æivot sastojati od onogaËime se hranimo. Ako se hranimo Kristom razmiπljajuÊi oNjemu, sluπajuÊi Njegove rijeËi, mi rastemo u Njemu, rastemou milosti i spoznaji istine do punine rasta muπkaraca i æenau Kristu Isusu. ...

I dok Bog djeluje u nama da æelimo djelovati u skladu sboæanskim BiÊem, mi trebamo suraivati s Bogom pokazujuÊiodluËnost sliËnu Danielovoj u ispunjavanju Boæje volje. OndaÊemo imati odmor u Bogu. (Signs of the Times, 25. prosinca1893.)

18. listopada

Dokaz da Duh djeluje u nama

“»isto srce stvori mi, Boæe, i duh postojan obnovi umeni!” (Psalam 51,10)

Sveti Duh je slobodan, aktivan i nezavisan. Bog nebeskisluæi se svojim Duhom onako kako Mu je ugodno, πto znaËi daljudski um, ljudsko prosuivanje i ljudske metode ne mogupostavljati granice Njegovom djelovanju ... niπta viπe nego dakaæu vjetru: “Zapovijedam ti da puπeπ u odreenom smjeru ilida se ponaπaπ ovako i onako!” Kao πto se vjetar kreÊe posvojoj volji savijajuÊi i lomeÊi visoko drveÊe na svojem putu,tako i Sveti Duh utjeËe na ljudska srca i nijedno smrtno ljud-sko biÊe ne moæe Mu odreivati πto da radi. ...

Da bi tok mogao postati Ëist, najprije se mora oËistitiizvor u srcu. Nema nikakve sigurnosti za onoga tko se dræisamo neke legalistiËke religije, samo obliËja poboænosti. Krπ-Êanski æivot nije samo preinaËivanje ili popravljanje starognaËina æivota, veÊ preobraæavanje naravi. »ovjek umire grijehui sebi i nastaje potpuno nov æivot. Ovu promjenu moguÊe jepostiÊi uspjeπnim djelovanjem Svetoga Duha. ...

Boæji Duh se pokazuje na razliËite naËine u æivotu razliËi-tih osoba. Neki pod utjecajem ove sile drhte pred Boæjom rije-Ëju. Njihovo osvjedoËenje je tako duboko da u njihovom srcubjesni oluja osjeÊaja i cijelo njihovo biÊe leæi niËice pred os-vjedoËavajuÊom silom istine. ...

303

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27358

Black

359

Drugi dolaze Kristu na mnogo smireniji naËin. Muπkarcii æene koji su bili mrtvi u prekrπajima i grijesima, postajuosvjedoËeni i obraÊeni djelovanjem Duha. Nepromiπljeni i svo-jeglavi postaju ozbiljni. Otvrdnuli se kaju zbog svojih grijehai nevjerni vjeruju. Kockari, pijanice i razuzdani postaju odmje-reni, trijezni i neporoËni. Buntovni i tvrdovrati postaju krotkii sliËni Kristu. ...

Sveti Duh djeluje na osobu sve dok ne postane svjesnaboæanske sile i dok svaka duhovna sposobnost ne bude po-krenuta na odluËno djelovanje. U duπi je obavljeno duboko itemeljito djelo, djelo koje svijet nije u stanju sagledati. ...

Oni koji istinski vole Boga imaju neko svoje unutarnjeosvjedoËenje da i Bog njih voli. Oni odræavaju vezu s Kri-stom, i njihova srca gore iskrenom ljubavlju prema Njemu.Bog ih smatra svojima i ukazat Êe im posebnu prednost ospo-sobljavajuÊi ih da postanu savrπeni u Kristu i viπe nego pobjed-nici u Onome koji ih je ljubio. (Signs of the Times, 8. oæujka1910.)

19. listopada

Svjetlo koje sjaji u tami“Vi ste svi sinovi svjetla i sinovi dana. Ne pripadamonoÊi niti tami.” (1. Solunjanima 5,5.6)

“Ali, primit Êete snagu poπto Duh Sveti doe na vas.” Bogje uËinio sve πto na bilo koji naËin moæe pomoÊi greπnicimada se oslobode neprijateljskih okova. On je na uËenike izliosvojega Svetoga Duha kako bi ih osposobio da surauju sboæanskim silama u preoblikovanju i unapreenju ljudskogkaraktera. ...

Na Nebu vlada veÊa radost zbog jednog greπnika koji sekaje nego zbog devedeset devet onih koji misle da im pokaja-nje ne treba. Kada Ëujemo o uspjehu istine na bilo kojemmjestu, neka se cijela Crkva sjedini u radosnim pjesmama ineka se Bogu uzdiæe hvala. Neka se Gospodnje ime proslavljapreko nas. ...

Potpuno posveÊenje sluæbi Bogu pokazat Êe razvojni utje-caj Svetoga Duha na svakom koraku na naπem putu. Kada se

304

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27359

Black

360

na vaπem putu pojave prividne nemoguÊnosti, podsjetite svojesumnjiËavo srce na uvijek spremnu, savrπenu djelotvornostSvetoga Duha tako da uvijek postidi vaπ previπe oprezni duh.Kada je vaπa vjera slaba, vaπi napori nejaki, razgovarajte ovelikom Utjeπitelju, Snazi Neba. Kada postajete skloni posum-njati da Bog preko ljudskih orua djeluje svojim Svetim Du-hom, sjetite se da je Bog uporabio Crkvu i da je i sada uporab-ljuje na proslavu svojega svetog imena. Ako Mu mi ne za-prijeËimo put, Bog Êe djelovati na misli mnogih ljudi da seukljuËe u aktivnu sluæbu Njemu. ...

Kraj svega je pred vratima. Bog djeluje na svaki um kojije otvoren za primanje i djelovanje Svetoga Duha. On πaljesvoje glasnike koji objavljuju opomenu na svakom mjestu. Bogstavlja na kuπnju odanost svojih crkava i njihovu spremnostda pokaæu posluπnost vodstvu Svetoga Duha. Znanje Êe seumnoæiti. Nebeski glasnici se vide kako hitaju u svim smjero-vima trudeÊi se da na svaki moguÊi naËin opomenu ljude nasud koji dolazi i navijeste Radosnu vijest o spasenju u naπemuGospodinu Isusu Kristu. Mjerilo pravde treba uzdiÊi. Boæji Duhdjeluje na greπna srca i oni koji se odazovu Njegovom utjeca-ju, postat Êe svjetlo svijetu. Oni izlaze na sve strane i prenosedrugima svjetlo koje su primili, kao πto su to Ëinili apostolinakon izlijevanja Svetoga Duha na Pedesetnicu. I dok oni Ëineda njihovo svjetlo sjaji, primaju sve veÊu silu Duha. I ZemljaÊe se zasvijetliti od slave Boæje. (Review and Herald, 16. srp-nja 1895.)

20. listopada

Darovi Duha

“©to se, braÊo, tiËe duhovnih darova, ne bih htio daostanete u neznanju.” (1. KorinÊanima 12,1)

Prije nego πto je otiπao od svojih uËenika, Krist je dahnuou njih i rekao: “Primite Duha Svetoga!” (Ivan 20,22) I ponovnoje rekao: “Evo, ja Êu poslati na vas ono πto je Otac moj obe-Êao.” (Luka 24,49) Meutim, tek nakon uzaπaπÊa ovaj dar bioje u potpunosti primljen. Ne prije nego πto su se uËenici u

305

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27360

Black

361

vjeri i molitvi potpuno prepustili Njegovom djelovanju, SvetiDuh nije bio izliven. ...

“UzlazeÊi u visinu odvede zarobljenike; dade ljudima da-rove.” (Efeæanima 4,8) ... U Kristu su darovi naπi, ali njihovostvarno posjedovanje ovisi o naπem primanju Svetoga Duha.

Talenti koje Krist povjerava svojoj Crkvi jesu darovi iblagoslovi koje dobivamo od Svetoga Duha. ... Svi darovi nisudani svakom vjerniku, ali svakom UËiteljevom sluzi obeÊan jeneki dar Duha u skladu s njegovim potrebama u Gospodnjemdjelu.

U svim Gospodnjim planovima niπta nije tako lijepo kaoNjegova odluka da muπkarcima i æenama podijeli razliËite da-rove. ... Mnogi su primili samo ograniËenu mjeru vjerskog iintelektualnog obrazovanja, ali Bog æeli za njih obaviti posaoako budu radili skromno, oslanjajuÊi se na Njega. ...

RazliËiti darovi poklonjeni su razliËitim osobama tako daradnici osjeÊaju potrebu jedan za drugim. Bog daje ove daroveda budu uporabljeni u Njegovoj sluæbi ne zato da se proslavionaj koji ih ima, ne zato da se proslave ljudska biÊa, veÊ dase uzdigne Otkupitelj svijeta. ...

Nekima se moæda Ëini da je razlika izmeu njihovih da-rova i darova suradnika u radu tako velika da se ne mogusjediniti u skladnom naporu; ali kada se sjete da postoje razniumovi do kojih treba doprijeti i da Êe neki odbaciti istinu kojuim je iznio jedan radnik, a otvoriti svoje srce istoj istini kojudrugi radnik iznosi na drugi naËin, oni Êe se potruditi da radezajedno u slozi. Njihovi talenti, ma koliko bili razliËiti, trebajubiti pod upravom istoga Duha. U svakoj rijeËi i svakom djeluotkrivat Êe se ljubaznost i ljubav, i dok svaki radnik budevjerno radio na svojem radnom mjestu, Kristova molitva zajedinstvo Njegovih sljedbenika bit Êe usliπana i svi Êe vidjetida su oni Njegovi uËenici. (Signs od the Times, 15. oæujka1910.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27361

Black

362

21. listopada

Pedesetnica

“Kad napokon doe Pedeseti dan, svi bijahu skupljenina istom mjestu. Tad iznenada doe neka huka s neba,kao kad puπe silan vjetar, pa ispuni svu kuÊu u kojojsu boravili. I ukazaπe im se jezici kao od plamena, irazdijeliπe se te nad svakog od njih sie po jedan. Svise oni napuniπe Duha Svetoga te poËeπe govoriti tuimjezicima, kako ih je veÊ Duh nadahnjivao da govore.”(Djela 2,1-4)

U hebrejskom sustavu utjecaj Boæjega Duha mogao se za-paziti na izuzetan naËin, ali ne u potpunosti. StoljeÊima suupuÊivane molitve Bogu da ispuni svoje obeÊanje i poπaljesvojega Duha, i nijedna od tih iskrenih molitava nije bila za-boravljena.

Krist je odluËio da nakon svojeg uzaπaπÊa na Nebo dadesvoj dar onima koji su vjerovali u Njega i onima koji Êe vjero-vati. Koji dar Êe On moÊi pokloniti svojim sljedbenicima, darkoji Êe biti dovoljno bogat da obiljeæi i uljepπa Njegovo uzaπaπ-Êe na posredniËko prijestolje? On mora biti dostojan NjegoveveliËine i Njegovog kraljevskog dostojanstva. OdluËio je poslatisvojeg predstavnika, treÊu Osobu Boæanstva. Taj dar niπta nemoæe nadmaπiti.

Duh je Ëekao raspeÊe, uskrsnuÊe i uzaπaπÊe Isusa Krista.U razdoblju od deset dana uËenici su slali svoje molitve zaizlijevanje Svetoga Duha, a Krist je na Nebu svoje posredniËkemolitve pridruæivao njihovima. ...

Sveti Duh je doπao onako kako je Krist obeÊao i kao oluj-ni moÊni vjetar spustio se na okupljene ispunjavajuÊi cijelukuÊu. Doπao je u punini i sili, kao da je stoljeÊima u tome bioograniËavan. ...

Na Pedesetnicu su Kristovi svjedoci objavljivali istinu, iz-nosili drugima uzviπenu novu vijest o spasenju u Kristu. Isti-na je kao plamenim dvosjeklim maËem urezivala osvjedoËenjeu ljudska srca. Ljudi su prihvatili Kristovu vlast. Radosna vi-jest bila je noπena u najudaljenije dijelove nastanjenog svijeta.Crkva je gledala kako obraÊenici dolaze sa svih strana. Oltar

306

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27362

Black

363

kriæa, koji je posvetio Dar, ponovno je bio podignut. Vjernicisu se ponovno obraÊali. Greπnici su se sjedinjavali s krπÊani-ma u traæenju bisera velike vrijednosti. Ispunilo se proroËan-stvo da Êe slabi biti “kao David” (Zaharija 12,8), a Davidov domkao “aneo Jahvin” (Zaharija 12,8). Svaki je krπÊanin u svo-jem bratu zapazio sliËnost s boæanskim likom dobroËinstva iljubavi. Prevladavala je jedna æelja. Jedna tema zasjenila je sveostale. Sva srca kucala su u zdravom meusobnom skladu.Vjernici su imali jednu æelju — tko Êe na savrπeniji naËinprikazati Kristov karakter, tko Êe se viπe zaloæiti za proπirenjeNjegovog kraljevstva. ... Kristov Duh je oæivljavao cijelu zajed-nicu jer su njezini vjernici pronaπli biser velike vrijednosti.(Signs of the Times, 1. prosinca 1898.)

22. listopada

Plodovi Pedesetnice

“Kad vide Petrovu i Ivanovu neustraπivost i saznaduda su neuki i priprosti ljudi, poËnu se diviti. Prepozna-li su u njima Isusove pratioce.” (Djela 4,13)

Nakon Kristovog raspeÊa, uËenici su bili bespomoÊno,obeshrabreno druπtvo — ovce bez pastira. Njihov UËitelj bio jeodbaËen, osuen i pribijen na sramotni kriæ. Æidovski sveÊe-nici i glavari prezrivo su govorili: “Druge je spasio, a sebe nemoæe spasiti!” (Marko 15,31)

Meutim, kriæ, orue srama i muËenja, donio je nadu ispasenje svijetu. UËenici su oæivjeli; nestalo je njihovog bez-naa i bespomoÊnosti. Oni su bili preobraæeni u karakteru,sjedinjeni vezama krπÊanske ljubavi. Bili su samo skromniljudi, bez bogatstva i bez oruæja, osim Boæje rijeËi i BoæjegaDuha, a Æidovi su ih smatrali samo ribarima. Ipak, u Kristovojsnazi iziπli su i svjedoËili za istinu i nadvladavali svako protiv-ljenje. Odjeveni u boæansku viteπku, ratnu opremu, krenuli suobjavljivati veliËanstvenu priËu o jaslama i kriæu. Bez svjetov-ne Ëasti i priznanja postali su junaci vjere. S njihovih usanasilazile su rijeËi boæanske rjeËitosti koje su uzdrmale svijet.

307

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27363

Black

364

Oni koji su odbacili i raspeli Spasitelja mislili su da ÊeuËenici zapasti u obeshrabrenje i potiπtenost, spremni da seodreknu svojega Gospodina. Iznenaeno su sluπali jasno, ne-ustraπivo svjedoËenje apostola nadahnuto silom Svetoga Du-ha. UËenici su djelovali i govorili onako kako je djelovao igovorio njihov UËitelj i svi koji su ih sluπali, govorili su: Onisu bili s Isusom i uËili se od Njega!

I kada su apostoli krenuli propovijedajuÊi Isusa u svimmjestima, Ëinili su mnoga djela, πto je izazivalo negodovanjeæidovskih glavara. Ljudi su iznosili svoje bolesnike i opsjed-nute neËistim duhovima na ulice; mnoπtvo se okupljalo okonjih, a oni koji su bili izlijeËeni, uzvikivali su hvale Bogu iproslavljali ime Onoga koga su Æidovi osudili, okrunili trnjem,biËevali i razapeli. Isus je sada bio uzdignut iznad sveÊenikai glavara, a postojala je i opasnost da Êe rabinska doktrinaiziÊi na zao glas jer su apostoli objavljivali da je Isus uskrsnuoiz mrtvih. ...

“Svaki dan su neprestano i u hramu i po kuÊama navjeπ-Êivali Isusa kao Mesiju.” (Djela 5,42) “A Gospodin je svaki danpripajao Crkvi one koji se spasavahu.” (Djela 2,47) (Signs ofthe Times, 20. rujna 1899.)

23. listopada

Molite se za Gospodnjega Duha

“Dakle: ako vi, premda ste zli, moæete davati svojojdjeci dobre darove, koliko Êe viπe Otac nebeski datiDuha Svetoga onima koji ga mole!” (Luka 11,13)

ObeÊanje Svetoga Duha bilo je najblistavija nada i naj-snaænija utjeha koju je Krist ostavio svojim uËenicima kada jeuzaπao na Nebo. Istine iz Boæje rijeËi bile su zakopane ispodostataka pogreπnih tumaËenja; ljudske misli, izjave smrtnihbiÊa, bile su uzdizane iznad RijeËi æivoga Boga. Pod prosvjet-ljujuÊom silom Svetoga Duha, apostoli su odvajali istinu odlaænih teorija i davali narodu RijeËi æivota. ...

Boæji Duh nadahnjivao je Njegove sluge koji su, ne gledajuÊini na odobravanje, ni na zastraπivanje od strane drugih,

308

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27364

Black

365

objavljivali istinu koja im je bila povjerena. Ipak, gledajuÊi æivaoËitovanja sile Svetoga Duha, Æidovi nisu mogli zanemaritisvoju krivnju odbijajuÊi dokaze koje im je Bog poslao. Meu-tim, nisu htjeli odustati od svojeg zlonamjernog protivljenja....

Mi se trebamo moliti za silu Svetoga Duha kao lijek zaduπu oboljelu od grijeha. Jasne istine otkrivenja, objaπnjene ilake za razumijevanje, mnogi su prihvatili kao istine koje iznosesve πto je potrebno; meutim, djelujuÊi na misli, Sveti Duhbudi duboku æelju za istinom koja nije zamagljena zabludom.Oni koji stvarno æele saznati πto je istina, ne mogu ostati uneznanju jer dragocjene istine nagrauju marljivog istraæiva-Ëa. Mi moramo osjetiti silu obraÊenja Boæje milosti i ja pozi-vam sve koji su zatvorili svoje srce Boæjem Duhu da otkljuËajunjegova vrata i da se iskreno mole: Budi sa mnom! ...

Gospodin æeli da svako Njegovo dijete bude bogato u vjeri,a ova vjera je plod djelovanja Svetoga Duha na misli. Ono seosjeÊa u svakoj duπi koja Ga prima. ...

Sveti Duh nikada ne uskraÊuje svoju pomoÊ duπi kojatraæi Isusa. On uzima od onoga πto je Kristovo i pokazujeonome koji traæi. I ako je oko usmjereno na Isusa, djelovanjeSvetoga Duha neÊe prestati sve dok se duπa ne usuglasi sNjegovim likom. Milostivim utjecajem Svetoga Duha greπnikse mijenja u duhu i namjerama, sve dok ne postane jedno sKristom. Njihova ljubav prema Bogu raste; oni su gladni i æe-dni pravde i gledajuÊi Krista, preobraæavaju se iz slave u slavu,iz karaktera u karakter i postaju sve sliËniji svojem UËitelju.(Signs of the Times, 27. rujna 1899.)

24. listopada

BuduÊa kuπnja

“Dakle, stojte Ëvrsto! Opaπite svoje bokove istinom, obu-cite oklop — pravednost.” (Efeæanima 6,14.15)

Bog se u Pismu u potpunosti pobrinuo za naπu opremuprotiv prijevare i zato neÊemo imati nikakav izgovor ako sezanemarujuÊi Boæju rijeË, ne budemo sposobni oduprijeti zam-

309

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27365

Black

366

kama zloga. Zato moramo biti budni u svojim molitvama. Sva-koga dana trebamo marljivo istraæivati Pisma da ne bismo biliuhvaÊeni lukavim zabludama koje izgledaju kao istina. ...

Ivan opisuje prizore koji su povezani s naπim vremenom.On kaæe: “Uto se otvori hram Boæji πto se nalazi u nebu ipokaza se njegov ‘KovËeg saveza’ u njegovu hramu.” (Otkrive-nje 11,19) Ovaj KovËeg sadræi ploËe na kojima je urezan Boæjizakon. Ivan je na otoku Patmosu u proroËkom vienju gledaoBoæji narod i ustanovio da Êe u to vrijeme pozornost vjernihi iskrenih Kristovih sljedbenika biti usmjerena na otvorenavrata Svetinje nad Svetinjama u nebeskom Svetiπtu. Vidio je daÊe oni vjerom slijediti Isusa iza zavjese do mjesta na kojemsluæi iznad Boæjeg KovËega koji sadræi Njegov nepromjenjiviZakon. Prorok opisuje vjerne govoreÊi: “Na tome se temeljipostojanost svetih koji Ëuvaju Boæje zapovijedi i vjeru u Isu-sa.” (Otkrivenje 14,12) To je skupina koja izaziva gnjev Zmajazato πto je posluπna Bogu. ...

Vjetrovi razliËitih doktrina oπtro Êe puhati oko nas, ali mine smijemo dopustiti da nas otpuπu. Bog nam je dao savrπenomjerilo pravde i istine — Zakon i SvjedoËanstvo. Ima mnogoonih koji tvrde da ljube Boga, ali kada se pred njima otvoriPismo, kada im se iznesu dokazi koji pokazuju obvezatnostzahtjeva Boæjeg zakona, oni pokazuju zmajev duh. Oni mrzesvjetlo i neÊe iziÊi na njega da se ne bi pokazala njihova djela.Oni ne usporeuju svoju vjeru i doktrinu sa Zakonom i Svje-doËanstvom. Oni okreÊu svoje uπi da ne Ëuju istinu i nestrplji-vo izjavljuju da je sve πto æele Ëuti samo vjera u Isusa. ... Oniodbijaju priznati Ëetvrtu zapovijed koja zahtijeva od nas dasvetkujemo subotnji dan. Oni izjavljuju da ih je Gospodin po-uËio da ne moraju dræati subotu iz Njegovog Zakona.

Boæja rijeË objavljuje: “Tko tvrdi: ‘Poznajem ga’, a ne vrπinjegovih zapovijedi, laæac je, i u njemu nema istine.” (1. Ivano-va 2,4) ... Naπa je duænost da uzdiæemo Boæji zakon jer je samKrist rekao: “Blago onima koji tvore zapovijesti njegove da imbude vlast na drvo æivota i da uu na vrata u grad.” (Otkrivenje22,14 — DK) (Signs of the Times, 22. travnja 1889.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27366

Black

367

25. listopada

Obmane posljednjih dana

“Duh izriËito veli da Êe u posljednja vremena neki ot-pasti od vjere i pristati uz prijevarne duhove i avol-ske nauke.” (1. Tomoteju 4,1)

Prije zavrπnog razdoblja u razvoju otpada nastupit Êepomutnja u vjeri. NeÊe biti jasnih i odreenih stavova o Boæjojtajni. Istina za istinom bit Êe pokvarena. ... Ima mnogih koji Êeodricati Kristovo pretpostojanje i zato odbacivati i Njegovo bo-æanstvo; oni Ga neÊe prihvatiti za svojeg Spasitelja. Ovo znaËii potpuno odbacivanje Krista. On je bio Jedinoroeni BoæjiSin, koji je bio jedno s Ocem od samog poËetka. Preko Njegasu naËinjeni svi svjetovi.

OdbacujuÊi Kristovo Ëudesno utjelovljenje, mnogi odba-cuju i druge istine nebeskog podrijetla i prihvaÊaju nestvarnepriËe koje je izmislio Sotona. Oni su izgubili duhovno prosu-ivanje i primjenjuju ono πto im je bilo izneseno i urezano umisli djelovanjem neke sotonske sile. ...

Spiritizam se upravo sprema zarobiti svijet. Ima mnogoonih koji smatraju da se spiritizam odræava lukavstvima i pri-jevarama; ali to je joπ daleko od istine. Nadnaravna sila djelujena mnogo razliËitih naËina i samo pojedinci imaju ponekupretpostavku na koje Êe se naËine spiritizam javljati u buduÊ-nosti. O temelju uspjeha spiritizma govorilo se s propovjeda-onica. Propovjednici su kao biblijsku doktrinu objavljivali laæikoje svoj izvor imaju u velikom varalici. Doktrina o svjesnomstanju Ëovjeka nakon smrti, o tome da duhovi mrtvih mogurazgovarati sa æivima nema nikakvog oslonca u Bibliji, a ipakse ta teorija objavljuje kao istina. Preko ovih laænih doktrinabio je otvoren put avolskim duhovima da varaju narod pred-stavljajuÊi se kao duhovi umrlih. Sotonske sile pokazuju sekao duhovi umrlih i na taj naËin zarobljavaju narod. Sotona jeoblikovao svoju religiju, ima svoju sinagogu i odane vjernike....

Znakovi i Ëudesa koji potjeËu od spiritizma postajat Êesve izraæeniji, kada takozvani krπÊanski svijet odbaci jasnootkrivene istine iz Boæje rijeËi i odbaci jasno izraæeno pravilo:

310

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27367

Black

368

“Ovako govori Jahve Gospod!” (Ezekiel 2,4), i umjesto njegaprihvati ljudske doktrine i zapovijedi. ...

Savez silâ zla neÊe opstati. Gospodin kaæe: “Gospoda nadvojskama, njega dræite svetim! On neka vam je strah, i on nekavam je bojazan! On Êe vam postati povod svetosti ...” (Izaija8,13.14 — ©ariÊ). (Signs of the Times, 28. svibnja 1894.)

26. listopada

Spiritizam i njegov kraj

“To su, naime, duhovi avolski, koji Ëine znake, i izla-ze kraljevima svega svijeta da ih skupe na boj za veli-ki dan Boga SvemoÊnoga.” (Otkrivenje 16,14 — ©ariÊ)

Velika sila koja prati spiritizam ima svoj izvor u velikom,vodeÊem buntovniku, Sotoni, avoljem knezu. Zli aneli suupravo njegovom vjeπtinom uspjeli sebe predstaviti kao umrlei svojim licemjerjem navesti muπkarce i æene na razgovor savolima. Oni koji razgovaraju s navodnim duhovima umrlih,razgovaraju s onima koji raspolaæu pokvarenom, obeshrabru-juÊom silom kojom uniπtavaju ljudske umove. Krist je zapo-vjedio da nemamo nikakvo zajedniπtvo s vraËevima i onimakoji prizivaju poznate duhove. ...

Godinama je spiritizam napredovao u snazi i postajao sveomiljeniji zastupajuÊi odreeni oblik vjere u Krista, tako da sui mnogi protestanti postali zaraæeni tom tajnom bezakonja.Nije veliko Ëudo πto su zavedeni jer uporno pristaju uz zablu-du prema kojoj dah æivota, Ëim napusti Ëovjekovo tijelo, od-mah odlazi ili na Nebo ili u pakao. VlaπÊu koju ova doktrinaima nad njima, pripremljen je put zavodniËkom djelovanjukneza sile koja je u vjetru. ...

Kako se Boæji Duh bude sve viπe povlaËio sa Zemlje, sveviπe Êe se pokazivati Sotonina moÊ. Znanjem koje je stekaodok je bio u Boæjoj prisutnosti kao kerubin zaklanjaË, sadapodjarmljuje svoje podanike koji su pali sa svojeg visokogpoloæaja. On Êe se posluæiti svakom sposobnoπÊu svojega sna-ænog uma da pogreπno predstavi Boga i potakne pobunu protivIsusa Krista, Zapovjednika Neba. U svojoj sinagogi on stavlja

311

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27368

Black

369

pod svoje æezlo i uvodi u svoje vijeÊe one ljude koje moæeuporabiti da unaprijedi sluæenje sebi. Nije niπta neobiËno dase u njegovoj laæi nau i profinjene i umne veliËine u æivotui karakteru onih koji su nadahnuti idejama palih anela. Soto-na nam moæe prenijeti znanstvene spoznaje i odræati predava-nje iz filozofije. On dobro poznaje povijest i upoznat je sasvjetovnom mudroπÊu. ...

Sotona Êe se posluæiti svojim oruima kako bi izvrπiosvoje avolske zamisli i svladao svete Boæje ljude. ... Ipak,Boæji narod moæe smireno promatrati cijelu ovu izloæbu zla idoÊi do pobjedonosnog zakljuËka da buduÊi da æivi Krist, æi-vjet Êemo i mi. ... Savez zla bit Êe konaËno uniπten. (Signs ofthe Times, 28. svibnja 1894.)

27. listopada

Budite oprezni

“Dakle: bdijte, jer ne znate u koji dan dolazi vaπ Go-spodin!” (Matej 24,42)

Stanje danaπnjeg druπtva isto je kao i onda kada je Go-spodin iznosio Izraelcima bezakonja neznaboæaca, a isto upo-zorenje i danas je potrebno narodu ostatka. Spiritizam pobje-donosno napreduje na Zemlji. “To su, naime, duhovi avolski,koji Ëine znake, i izlaze kraljevima svega svijeta da ih skupena boj za veliki dan Boga SvemoÊnoga.” (Otkrivenje 16,14 —©ariÊ) Muπkarci i æene traæe ljude koji prizivaju poznate duho-ve, ali Boæji narod ni na koji naËin ne smije slijediti obiËajesvijeta. Njegovi pripadnici moraju vrπiti Gospodnje zapovijedi.Crta razdvajanja mora biti jasno povuËena izmeu posluπnih ineposluπnih. Izmeu Crkve i zmije mora postojati otvoreno izakleto neprijateljstvo kao izmeu potomstva njezina i potom-stva zmijinog.

Sotona je bio odluËan u namjeri da zadræi vlast nad ka-naanskom zemljom; i kada je ona postala postojbina sinovaIzraelovih i kada je Boæji zakon postao zakon zemlje, on jemrzio Izraela okrutnom i zlom mrænjom i urotio se da gauniπti. Strani bogovi bili su uvedeni preko zlih duhova, i zbog

312

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27369

Black

370

krπenja Zakona izabrani narod konaËno je bio rasijan iz Obe-Êane Zemlje.

Ovo isto iskustvo ponavlja se i u povijesti Boæjeg naroda.... Sada je vrijeme da se Spasiteljev savjet poπtuje kao nikadaprije: “Bdijte i molite da ne padnete u napast.” (Matej 26,41)Imajte povjerenje u Boga bez obzira na neugodnost svojeg po-loæaja. Traæite Njegov savjet i ne obraÊajte se onima koji pri-zivaju poznate duhove da vas ne uvedu u zabludu. Onaj koji jeumro za vaπe spasenje, obeÊao je da Êe vas voditi i odjenuti usvoju pravdu ako budete prezirali grijeh i oËistili se od svakogzla tako πto Êete oprati haljine svojega karaktera i ubijeliti ihu Janjetovoj krvi.

Kakve li ljubavi, kakve li uzviπene ljubavi u tome πto Bogpodnosi izopaËenost svojega naroda i πto πalje pomoÊ svakojduπi koja æeli vrπiti Njegovu volju i odbaciti grijeh! Kada bismosuraivali sa silama Neba, postali bismo i viπe nego pobjedni-ci! Greπna stvorenja kao πto smo mi, sposobna i za najgnus-nija zla, trebaju postati pobjednici silom Kristove milosti idobiti mjesto u Njegovom vjeËnom kraljevstvu gdje Êe s NjimvjeËno vladati! (Signs of the Times, 26. kolovoza 1889.)

28. listopada

KonaËna priprema

“Zato i vi budite pripravni, jer Êe Sin »ovjeËji doÊi uËas kad se ne nadate.” (Matej 24,44)

Nama je upuÊena poruka koja se odnosi na Kristov skoridolazak. Prigodom uzaπaπÊa naπega Gospodina, aneli su sta-jali pokraj uËenika i zajedno s njima promatrali Spasitelja dokje uzlazio na Nebo. Onda su se okrenuli uËenicima i rekli:“Ovaj isti Isus koji je uznesen na nebo izmeu vas opet Êe sevratiti isto onako kako ste ga vidjeli da odlazi na nebo.” (Djela1,11)

Haljina koju nam je Krist ponudio osposobljava nas da sepojavimo u Boæjoj prisutnosti. Ovu haljinu, ruho Njegove pra-vednosti, Krist je stavio na svaku duπu koja se kaje i kojavjeruje. ...

313

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27370

Black

371

Ovo ruho, satkano na nebeskom razboju, nema u sebinijednu nît ljudskog podrijetla. Krist je u svojoj ljudskoj na-ravi izgradio savrπeni karakter i taj karakter nudi i nama. “Svaje naπa pravda k’o okaljane haljine!” (Izaija 64,6) Sve πto samiËinimo uprljano je grijehom. ...

On je svojom savrπenom posluπnoπÊu omoguÊio svakomljudskom biÊu da bude posluπno Boæjim zapovijedima. Kadase pokorimo Kristu, naπe srce sjedinjuje se s Njegovim srcem,naπa volja spaja se sa Njegovom voljom; um postaje jedno sNjegovim umom, a misli su dovedene u pokornost Kristu; miæivimo Njegovim æivotom. Na to se misli kada se kaæe da setrebamo obuÊi u odjeÊu Njegove pravednosti. I tada, kada nasGospodin bude gledao, On neÊe vidjeti odjeÊu od smokvinogliπÊa, golotinju i izopaËenost grijeha, veÊ svoje ruho pravedno-sti koje oznaËava savrπenu posluπnost Gospodnjem zakonu.

NeÊe biti nikakvog drugog vremena kuπnje da bismo semogli pripremiti za vjeËnost. Upravo sada, u ovom æivotu, tre-bamo staviti na sebe ruho Kristove pravednosti. Ovo je naπajedina prilika da izgradimo karakter za dom koji je Krist pri-premio onima koji vrπe Njegove zapovijedi.

Dani naπe kuπnje brzo se zavrπavaju. Kraj je blizu. KrozstoljeÊa sveËano odjekuju rijeËi opomene koje nam je uputionaπ Gospodin s Maslinske gore: “Pazite ... da vam onaj dan nedoe iznenada.” (Luka 21,34 — ©ariÊ) “Bdijte i molite svakiËas, da biste mogli umaÊi svemu onomu πto se ima dogoditi iodræati se pred Sinom »ovjeËjim.” (Luka 21,36) (Signs of theTimes, 22. studenoga 1905.)

29. listopada

Blizina kraja

“U ono Êe vrijeme ustati Mihael, veliki knez. ... Bit Êeto vrijeme tjeskobe kakve ne bijaπe otkako je ljudi pado toga vremena.” (Daniel 12,1)

Teπko vrijeme je upravo pred nama. Ispunjavanje znakovavremena pokazuje da je Gospodnji dan blizu, pred vratima.Dnevne novine pune su nagovjeπtaja straπnog sukoba u bu-

314

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27371

Black

372

duÊnosti. UËestale su drske pljaËke. ©trajkovi su postali uobi-Ëajena pojava. Krae i ubojstva dogaaju se na sve strane.Ljudi opsjednuti demonima oduzimaju æivot muπkarcima i æe-nama, pa Ëak i maloj djeci. Sve to svjedoËi da je dolazak IsusaKrista blizu, pred vratima.

Doktrina da su muπkarci i æene osloboeni od posluπno-sti Boæjim zahtjevima, oslabila je silu moralnih obveza i otvo-rila ustave bezakonja u svijetu. ...

Sudovi su podmitljivi. Glavare pokreÊe æelja za dobitkomi ljubav prema osjetilnim uæicima. Neumjerenost je pomraËilasposobnosti mnogih, tako da Sotona ima skoro neograniËenuvlast nad njima. Pravnici su pokvareni, podmitljivi i zavedeni.Pijanstvo, neumjerenost, strasti, zavist i nepoπtenje svake vr-ste zastupljeni su meu onima koji primjenjuju zakone. “Takoje potisnuto pravo, i pravda mora stajati daleko. Jer na trguposrnu istina, i poπtenju nema viπe pristupa.” (Izaija 59,14)Ljudi se natjeËu u nerazumnoj utrci za dobitkom, a sebiËnapopustljivost prema grijehu tako je velika kao da ne postoji niBog, ni Nebo, ni vjeËnost. ...

Vrijeme “nevolje velike kakve nije bilo od postanka svijetado danas”, uskoro Êe se nadviti nad nas i nama Êe biti potreb-no iskustvo koje mnogi zbog svoje nemarnosti nisu doæivjeli.»esto nevolja izgleda veÊa dok se oËekuje nego u stvarnosti,ali to se ne odnosi na krizu koja je pred nama. Ni najæivlji opisne moæe prikazati veliËinu ove nevolje. U toj Êe krizi svatkomorati osobno iziÊi pred Gospodina. ...

Sada, dok naπ Veliki sveÊenik obavlja za nas sluæbu po-mirenja, moramo se truditi da postanemo savrπeni u Kristu.Naπ Spasitelj ni u mislima nije mogao popustiti pred silomkuπnje. Sotona nalazi u ljudskom srcu u kojem se njegujegreπna æelja, neku toËku na koju se moæe osloniti svojomnogom; i tako kuπnja dobiva snagu. Meutim, Krist je rekao osebi: “Jer se pribliæuje knez ovoga svijeta. On protiv mene nemoæe niπta.” (Ivan 14,30) Sotona u srcu Boæjega Sina nije mo-gao naÊi niπta πto bi mu omoguÊilo da postigne pobjedu. Isusje vrπio zapovijedi svojega Oca, i u Njemu nije bilo grijeha kojibi Sotona mogao iskoristiti kao svoju prednost. To je stanje ukojem se moraju nalaziti oni koji æele opstati u vrijeme nevo-lje. (Review and Herald, 14. oæujka 1912.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27372

Black

373

30. listopada

Gledajte u buduÊnost

“I otrt Êe Bog svaku suzu od oËiju njihovih, i smrtineÊe biti viπe, ni tuge, ni vike, ni boli neÊe biti viπe, jerprvo proe.” (Otkrivenje 21,4 — ©ariÊ)

U najmraËnijim danima svojega sukoba sa zlom, Crkvaæivoga Boga dobila je otkrivenje o vjeËnim Gospodnjim namje-rama. Njezinim vjernicima bilo je omoguÊeno da gledaju izanevolja sadaπnjega vremena i u buduÊnosti vide pobjedu jer Êerat biti zavrπen, a otkupljeni uÊi u posjed ObeÊane Zemlje. Ovavienja buduÊe slave, prizori koje je naslikala Boæja ruka, tre-baju biti mili Njegovoj danaπnjoj Crkvi jer Êe se vjekovna bor-ba brzo zavrπiti i obeÊani blagoslovi izliti u punoj mjeri. ...

Æiva Crkva Ëesto je pozivana da podnese nevolje i strada-nja, jer ne moæe pobijediti bez oπtrih sukoba. “Kruh tjeskobei voda nevoljniËka” (Izaija 30,20) dio su koji dopada svima, alinitko meu onima koji se oslone na Onoga koji je moÊan daizbavi neÊe biti konaËno svladan. ...

U svoj konaËni sukob Crkva treba uÊi obuËena u oklopKristove pravednosti. “Lijepa kao mjesec, sjajna kao sunce,straπna kao vojska pod zastavama” (Pjesma 6,9), ona trebaiziÊi u cijeli svijet pobjeujuÊi i da pobijedi.

NajmraËniji trenutak u sukobu Crkve sa silama zla ne-posredno prethodi njezinom konaËnom izbavljenju. Meutim,nijedan koji se oslanja na Boga ne treba se plaπiti. ...

Nama koji stojimo na samom pragu njihovog ispunjenja,od kakve su velike vaænosti, od kakvog æivog interesa ovi opisionoga πto Êe doÊi — dogaaja koje su, otkako su naπi praro-ditelji iziπli iz Edena, Boæja djeca oËekivala i pratila, za kojimasu Ëeznula i molila se. ...

Narod spaπenih neÊe poznavati nijedan drugi zakon osimZakona Neba. Svi Êe postati sretna, ujedinjena obitelj odjevenau odjeÊu hvale i zahvaljivanja. Iznad toga prizora, jutarnjezvijezde pjevat Êe zajedno i svi sinovi Boæji klicati od radosti,dok Êe se Bog i Krist sjediniti u objavljivanju jer viπe neÊe bitigrijeha ni smrti. (Review and Herald, 1. srpnja 1915.)

315

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27373

Black

374

31. listopada

Boæanska zapovijed

“Straæite, dakle, jednako i molite se Bogu!” (Luka 21,36— DK)

SveËanim jezikom u ovom tekstu ukazano nam je naduænost koja se susreÊe na svakidaπnjem putu svih nas, bezobzira na to jesmo mladi ili stari. To je duænost da budemobudni, i o naπoj vjernosti ovdje ovisi naπa buduÊnost i privre-mena i vjeËna.

Mi æivimo u vaænom vremenu. Kada je 1844. godine bilaobjavljena vijest: “Bojte se Boga i zahvalite mu, jer je doπaoËas njegova Suda!” (Otkrivenje 14,7) — poruka je duboko po-tresla svaku duπu. Duboka ozbiljnost proæela je sve koji su jeËuli. S kakvom smo samo ozbiljnoπÊu pokazivali svoju vjerusvojim djelima i trudili se da svojim rijeËima i djelima ostavi-mo povoljan dojam na svijet. ...

Danas aneli promatraju razvoj naπeg karaktera i uskoroÊe naπ æivot morati biti pregledan pred Bogom. Uskoro Êemobiti izmjereni na tezulji iz Svetiπta, a pokraj naπeg imena bitÊe zapisana izreËena presuda. Mi Êemo primiti ili vrhunski darvjeËnog æivota ili biti kaænjeni vjeËnim udaljavanjem iz Go-spodnje prisutnosti. Moæda nismo spremni sebe sada pozornoispitati, vidjeti kakvo je naπe duhovno stanje i jesu li naπasrca na odgovarajuÊi naËin pokrenuta porukom istine, ali toneÊe nimalo utjecati na djelo suda. Njegova odluka bit Êe do-nesena u svakom sluËaju. ...

“Straæite, dakle, jednako i molite se Bogu!” (Luka 21,36 —DK) Postoji velika potreba za budnoπÊu, ne samo zbog nas,veÊ i zbog naπeg utjecaja na druge. Naπ utjecaj je dalekoseæan.Mi moæemo misliti da je ograniËen na naπ dom, da samo pri-padnici naπe obitelji znaju πto smo i πto Ëinimo. U nekimsluËajevima moæe izgledati da je tako, ali u nekima utjecajdoma πiri se daleko preko njegovih granica. ...

Ako æelimo sudjelovati u slavnoj nagradi obeÊanoj po-bjednicima, moramo se boriti u dobroj borbi vjere. To je Ëinioapostol Pavao, i zato kaæe: “VeÊ mi je pripravljen vijenac pra-vednosti koji Êe mi u onaj Dan dati Gospodin, pravedni su-

316

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27374

Black

375

dac.” (2. Timoteju 4,8) Potrudimo se da budemo meu onimakoji “iskazuju dobroËinstva” i koji “sebi zgrÊu sigurno blagoza buduÊnost kako bi postigli pravi æivot” (1. Timoteju 6,19).(Signs of the Times, 7. sijeËnja 1886.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27375

Black

376

STUDENI

1. studenoga

Boæji izabranici

“Ta ti si narod posveÊen Jahvi, Bogu svome; tebe jeJahve, Bog tvoj, izabrao da meu svim narodima kojisu na zemlji budeπ njegov predragi vlastiti narod.”(Ponovljeni zakon 7,6)

Krist je izgovorio ove rijeËi zaogrnut stupom od oblaka idao Mojsiju koji ih je prenio izabranom Boæjem narodu. Bognije ostavio svijet bez svjedoËanstva. On ima svoj odani, iza-brani narod. Oni ovaj svijet nisu proglasili svojim domom, veÊse nalaze ovdje da svjedoËe za Boga, i dokle god bude trajalovrijeme kuπnje, ovi vjerni glasnici objavljivat Êe svoje æivo svje-doËanstvo. ...

Bog je moÊnim klinom istine izdvojio svoj narod iz kame-noloma ovoga svijeta i prenio ga u svoju radionicu. Ovdje gaje veliki Umjetnik mogao uspjeπno obraditi svojim dlijetom iËekiÊem, uglaËati ga za mjesto u svojem kraljevstvu. On viπene izgleda kao masa iz koje je bio izvaen, veÊ stoji kao ple-meniti stup koji Êe biti uporabljen na slavu Bogu.

BuduÊa slava posvojenih Boæjih sinova i kÊeri sada se joπne raspoznaje. Svijet im se ruga i prezire ih. Meutim, oniuæivaju naklonost boljega svijeta nego πto je ovaj, nebeskoga.

Boæja rijeË, onako kako je napisana, temelj je naπe vjere.To je sigurna rijeË proroπtva i zahtijeva bezuvjetnu vjeru svihkoji tvrde da u nju vjeruju. Ona je vjerodostojna jer u sebisadræi dokaz da je boæanskog podrijetla. ...

©to smo mi koji tvrdimo da smo jedno s Kristom? “Mismo Boæji suradnici.” (1. KorinÊanima 3,9) Izmeu vjernika inevjernika uvijek Êe postojati isti sukob koji je postojao izme-u Krista i onih koji su Ga odbacili. Oni koji su sudjelovali sKristom u Njegovim stradanjima, sudjelovat Êe s Njim i u Nje-govoj slavi. Meutim, oni koji su ovdje izbjegli kriæ, odriËu seOnoga koji ih je otkupio po neusporedivoj cijeni, i u dan sudai On Êe se njih odreÊi. Mnogi, mnogi, pogreπno prikazuju Kri-

317

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27376

Black

377

sta i odriËu Ga se svojim sniæenim mjerilima krπÊanstva. Onikoji istinski vjeruju u Krista pokazat Êe svoju vjeru u pleme-nitom æivotu i poboænim razgovorima. RadeÊi kao πto je Kristradio, oni Êe pokazati da su posvojenici u nebesku obitelj. Otakvima Bog kaæe: “U prebivaliπtu visokom i svetom stolujem,ali ja sam i s potlaËenim i poniæenim, da oæivim duh smjernih,da oæivim srca skruπenih.” (Izaija 57,15) (Signs of the Times,2. lipnja 1898.)

2. studenoga

Poseban narod

“On je dao samog sebe mjesto nas da nas otkupi odbezakonja i oËisti nas da budemo njegov izabrani na-rod, revan u djelima ljubavi.” (Titu 2,14)

Gospodin je sebi odvojio poboæne, a ovo posveÊenje Bogui odvajanje od svijeta jasno su najavljeni i izriËito naglaπeni iu Starome i u Novome zavjetu. Sam Gospodin je podignuo zidrazdvajanja izmeu onoga πto je od svijeta i onoga πto je izsvijeta i to je izdvojio za sebe i posvetio sebi. Boæji narod imaposeban poziv i karakter, i ta posebnost odvaja ga od svihdrugih. Svi pripadnici Boæjeg naroda na Zemlji jedno su tijelood poËetka pa sve do kraja vremena. Oni imaju jednu Glavukoja upravlja tijelom i koja ga usmjerava. Ista odgovornostpoËiva na Boæjem narodu sada kao πto je poËivala na staromIzraelu, da takoer bude izdvojen od svijeta. Sveta Glava Crkvenije se promijenila. Iskustvo suvremenih krπÊana vrlo je sli-Ëno putovanju starog Izraela.

Dok Ëitamo Boæju rijeË, postaje nam jasno da je Boæjinarod poseban i odvojen od nevjernog svijeta oko sebe! Naπpoloæaj je zanimljiv i odgovoran; buduÊi da æivimo u posljed-nje dane, vrlo je vaæno da slijedimo Kristov primjer i hodimokao πto je On hodio. ...

Kristovi sluge nemaju ovdje svoj dom ili svoje blago. O,kada bi svi shvatili da boravimo u miru i sigurnosti meusvojim duhovnim neprijateljima samo zato πto vlada Gospo-din! Mi nemamo prednost zahtijevati posebnu naklonost svije-

318

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27377

Black

378

ta. Mi moramo shvatiti da Êemo biti siromaπni i prezreni naovome svijetu sve dok borba ne bude zavrπena i pobjeda po-stignuta. Oni koji vjeruju u Krista, pozvani su da iziu i da seizdvoje od prijateljstva i duha svijeta i uvide da se njihovasnaga i sila krije u tome πto su izabrani i prihvaÊeni predBogom. ...

Kristovi su sljedbenici Ëak i tada u istom poloæaju u ko-jem se On nalazio dok je bio na ovome svijetu. Oni su sinovii kÊeri Boæje i subaπtinici Kristovi, i njima pripada kraljevstvoi vlast. Svijet ne razumije njihov karakter i sveto zvanje. Svijetne shvaÊa da su posvojeni u Boæju obitelj. Njihovo jedinstvo izajedniπtvo s Ocem i Sinom nije otkriveno svijetu, i dok svijetprati njihovo poniæenje i ukore koji su im upuÊeni, ne moæeshvatiti πto Êe oni postati. Oni su stranci. Svijet ih ne poznajei ne cijeni pobude koje ih pokreÊu. (Review and Herald, 5.srpnja 1875.)

3. studenoga

Izdvajanje od svijeta

“Ja Êu vam biti Otac, a vi Êete mi biti sinovi i kÊeri,veli Gospodin SvemoguÊi.” (2. KorinÊanima 6,18)

Bilo mi je nareeno da pozornost naπeg naroda usmjerimna pouku koju je Gospodin dao Izraelu o vaænosti udaljavanjaod svijeta. ...

Za vrijeme Davidove vladavine, Izrael je stekao snagu iËvrstinu poπtovanjem Boæjeg zakona. Meutim, vladari koji sudoπli nakon njega, podlegli su æelji za samouzviπenjem. ...

Gospodin je dugo imao strpljenja s njima, Ëesto ih je po-zivao na pokajanje. Meutim, oni nisu sluπali i Bog je konaËnoodgovorio sudom, pokazujuÊi im koliko su slabi bez Njega.Vidio je da su odluËili iÊi svojim putem pa ih je predao u rukenjihovih neprijatelja.

Zbog saveza koje je sklapao sa svojim neznaboæaËkimsusjedima, Izrael je izgubio svoj poloæaj posebnog Boæjeg na-roda. Bili su oslabljeni zlim navikama onih s kojima su skla-pali svoje neodobrene saveze. Povezivanje sa svijetom navelo

319

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27378

Black

379

ih je da izgube prvu ljubav i revnost u sluæbi za Boga. Prodalisu se drugima da bi stekli prednosti koje su im donijele samorazoËaranje i gubitak mnogih dragocjenih duπa.

Iskustvo Izraela bit Êe i iskustvo svih onih koji od svijetatraæe snagu, odvraÊajuÊi se time od æivoga Boga. Oni koji od-bacuju SvemoguÊega, Izvor svake snage, i udruæuju se sa svje-tovnim ljudima postajuÊi ovisni o njima, osjeÊaju gubitak mo-ralne snage i postaju isti kao i oni na koje su se oslonili. ...

Bog se pozivima i obeÊanjima obraÊa onima koji grijeπe.On im nastoji prikazati njihove pogreπke i dovesti ih u po-kajanje. Ali ako ne ponize svoje srce pred Njim, ako se æeleuzdiÊi iznad Njega, On im se mora obratiti kao Sudac. Oni kojiustraju u sramoÊenju Boga svojim oslanjanjem na ruku svje-tovne sile, nikad se neÊe pribliæiti Bogu, nikad se neÊe s Njimpovezati.

Danas je Boæjem narodu upuÊena Njegova rijeË: “Zato‘iziite izmeu njih i odvojte se’. ... ‘Ne dotiËite se niËeganeËista, i ja Êu vas primiti! Ja Êu vam biti Otac, a vi Êete mibiti sinovi i kÊeri’, veli Gospodin SvemoguÊi.” (2. KorinÊanima6,17.18)

Boæji narod treba biti obiljeæen kao narod koji u punojmjeri sluæi Gospodinu iz cijelog srca ne traæeÊi nikakve Ëastiza sebe, imajuÊi na umu da se najsveËanijim zavjetom obvezaoda Êe sluæiti Gospodinu, da Êe sluæiti samo Njemu. (Reviewand Herald, 4. kolovoza 1904.)

4. studenoga

Obiljeæja Boæjeg naroda“I svetkujte moje subote, neka one budu znak izmeumene i vas, kako bi se znalo da sam ja Jahve, Bogvaπ!” (Ezekiel 20,20)

“Reci Izraelcima: Subote moje morate odræavati jer subotaje znak izmeu mene i vas od naraπtaja do naraπtaja, da bu-dete svjesni da vas ja, Jahve, posveÊujem.” (Izlazak 31,13) ...

Zar nas ove rijeËi ne obiljeæavaju kao Boæji izabrani na-rod? Zar nam one ne govore da, dokle god bude vremena ivijeka, trebamo njegovati tu svetu, crkvenu oznaku koja nam

320

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27379

Black

380

je dodijeljena? ... Subota nije izgubila niπta od svojeg znaËe-nja. Ona je i dalje znak izmeu Boga i Njegovog naroda, i takoÊe biti uvijek. ...

Bog iskuπava svoj narod da vidi tko Êe biti vjeran naËeli-ma Njegove istine. Naπa je zadaÊa da svijetu objavimo prvu,drugu i treÊu aneosku vijest. U obavljanju ove svoje zadaÊene smijemo prezirati svoje neprijatelje niti ih se plaπiti. ...Obvezivati se ugovorima, partnerstvom ili poslovnim udruæiva-njem s onima koji nisu naπe vjere, nije po Boæjoj volji. Mitrebamo postupati ljubazno i uglaeno prema onima koji nisuodani Bogu, ali nikada, nikada se ne trebamo sjedinjavati snjima kada se radi o æivotnim potrebama Njegovog djela.

UzdajuÊi se u Boga, trebamo se stalno kretati naprijednesebiËno obavljajuÊi Njegovo djelo. ... PredajuÊi sebe i svojusadaπnjost i buduÊnost Njegovoj uzviπenoj promisli, dræeÊi sepoËetka svojeg povjerenja sve do kraja, imajmo na umu dablagoslove Neba nismo primili zaslugama svoje dostojnosti,veÊ zahvaljujuÊi Kristovoj dostojnosti i naπem prihvaÊanju,vjerom u Njega, Boæje obilne milosti.

Molim se da moja braÊa shvate da nam treÊa aneoskavijest mnogo znaËi i da je svetkovanje prave subote znak onihkoji sluæe Bogu i koji ih izdvaja od onih koji Mu ne sluæe. ...Mi smo pozvani da budemo sveti i moramo paziti da ne ostavi-mo dojam kako nam nije vaæno hoÊemo li zadræati posebnekarakteristike naπe vjere. Na nama poËiva sveËana odgovor-nost da se odluËnije opredijelimo za istinu i pravdu nego πtosmo to Ëinili u proπlosti. Crta razdvajanja izmeu onih kojidræe Boæje zapovijedi i onih koji to ne Ëine, treba biti odreenanepogreπivom jasnoÊom. (Review and Herald, 4. kolovoza 1904.)

5. studenoga

Kristovi predstavnici

“Za ovo svjedoËimo mi i Duh Sveti kojega je Bog daoonima koji mu se pokoravaju.” (Djela 5,32)

Pravi krπÊanin bit Êe sliËan Kristu. Otkupitelj je svojuboæansku narav odjenuo u ljudsku i doπao na naπ svijet —

321

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27380

Black

381

svijet okaljan i pokvaren prokletstvom grijeha, u dolinu tamei boli — obaviti veliko djelo koje je najavio u sinagogi u Naza-retu: “Na meni je Duh Gospodnji, jer me pomazao. Poslao meda donesem Radosnu vijest siromasima.” (Luka 4,18)

Svaki vjernik Crkve treba biti predstavnik Kristovog ka-raktera i duha. RijeËima i primjerom treba otkrivati vaæne Ëim-benike istinskog, zdravog, utjecajnog krπÊanstva. Treba stalnouzdizati Krista kao Izvor æivota, milosti i ljubavi. ...

Mi se mijenjamo gledanjem. Ako budemo duboko prou-Ëavali Kristov karakter i ozbiljno razmiπljali o Njemu, odraæa-vat Êemo Njegov lik u svojem æivotu, a duhovnost cijele CrkvepodiÊi Êe se na veÊu visinu. Ako Boæja istina ne preobrazi naπkarakter i ne uËini da postanemo sliËni Kristu, cjelokupnonaπe znanje o Njemu i istini bit Êe samo zvono koje zvoni ipraporac koji zveËi. ...

Neka svi koji tvrde da dræe Boæje zapovijedi dobro razmo-tre ovo pitanje i neka vide postoje li razlozi zaπto nisu dobilisilu Svetoga Duha u veÊoj mjeri. Koliki su svoje duπe podloæilitaπtini! Misle o sebi da uæivaju veliku Boæju naklonost, azanemaruju siromaπne, njihovo uho je gluho na pozive potla-Ëenih, oni upuÊuju oπtre, samouvjerene i odrjeπite rijeËi oni-ma kojima je potreban potpuno drugaËiji pristup. Tako tvrdo-Êom svojega srca svakodnevno vrijeaju Boga. Ljudi u nevoljiimaju pravo na suÊut i paænju drugih ljudskih biÊa. Oni imajupravo oËekivati pomoÊ, utjehu i krπÊansku ljubav. Ali to nedobivaju. Svako zanemarivanje Boæjih napaÊenih biÊa zapi-suje se u nebeskim knjigama kao da je uËinjeno samome Kri-stu. Neka svi vjernici Crkve pozorno ispitaju svoje srce i istra-æe svoje ponaπanje da vide jesu li u skladu s Isusovim duhomi radom; jer ako nisu, πto Êe reÊi kada stanu pred Suca cijeleZemlje? Moæe li im Gospodin reÊi: “Doite, blagoslovljeni Ocamog, i primite u posjed kraljevstvo koje vam je pripravljeno odpostanka svijeta!” (Matej 25,34) (Review and Herald, 24. trav-nja 1913.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27381

Black

382

6. studenoga

Raditi s Kristom

“Uistinu, Bog nije nepravedan da zaboravi ono πto steuËinili, ljubav koju iskazaste prema njemu sluæeÊi uproπlosti i sadaπnjosti svetima.” (Hebrejima 6,10)

Krist je izjednaËio svoje potrebe s potrebama napaÊenogËovjeËanstva; buduÊi da je i On zanemaren u osobama svojihnapaÊenih, svi naπi skupovi, svi naπi ugovoreni sastanci, svamaπinerija koja je stavljena u pokret da unaprijedi Boæje djeloneÊe nam donijeti mnogo koristi. ...

Svi koji budu sveti na Nebu, moraju prvo biti sveti naZemlji. Oni neÊe slijediti iskre koje su sami zapalili, oni neÊeraditi za slavu, neÊe izgovarati taπte rijeËi niti Êe pruæati prstosude ili tlaËenja, veÊ Êe slijediti Svjetlo æivota, πirit Êe svjetlo,utjehu, nadu i hrabrost upravo onima kojima je potrebna po-moÊ, a neÊe kritizirati ili ukoravati. ...

Bogato, jasno svjetlo koje obasjava naπ put, stavilo nas jena pogodno mjesto i zato moramo iskoristiti svaku priliku daËinimo dobro. Krist je doπao iz kraljevskih nebeskih dvorovada traæi i spasi izgubljene, πto treba biti i naπ posao. Revnostkoju pokazujemo u tom pogledu, pokazat Êe mjeru naπe lju-bavi prema Isusu i drugima, mjeru naπe uspjeπnosti i misio-narskog duha.

Svakom vjerniku Crkve povjeren je posao i njegovo posve-Êenje vidjet Êe se u uspjeπnosti, nesebiËnosti, revnosti, nepo-roËnosti i razumu kojim obavljaju posao. »ovjekoljublje i vjerane smiju nazadovati. Meu onima koji su primili veliko svjetloi imaju mnoge prednosti, oËekuje se da napreduju.

Crkva mora biti aktivna da bi bila æiva. Ona ne smije bitizadovoljna time πto Êe se opirati neprijateljskim silama gri-jeha i zablude, ne smije biti zadovoljna ako napreduje uspo-renim koracima, veÊ treba nositi Kristov jaram i dræati koraks Voom, zadobivajuÊi usput nove vjernike.

Kada uistinu postanemo Kristovi, naπa srca bit Êe punakrotkosti, njeænosti i ljubaznosti zato πto nam je Isus oprostiogrijehe. Kao posluπna djeca prihvatit Êemo i njegovati propisekoje nam je On dao i poπtovati obrede koje je On uspostavio.

322

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27382

Black

383

Neprekidno Êemo stjecati novo znanje o Njemu. (Review andHerald, 1. svibnja 1913.)

7. studenoga

Crkva i unapreenje Boæjeg djela

“A ti budi trijezan u svemu, podnesi patnje, vrπi djelopropovjednika Radosne vijesti, ispuni svoju duænostdo kraja!” (2. Timoteju 4,5)

Oni koji se smatraju Kristovim uËenicima preuzet Êe djelotamo gdje ga je On ostavio i voditi ga naprijed u Njegovo ime.Oni neÊe prihvaÊati niËije rijeËi, duh i obiËaje osim Njegovih.Njihove oËi bit Êe usmjerene prema Zapovjedniku njihovogspasenja. Njegova volja bit Êe njihov zakon. I dok budu napre-dovali, imat Êe sve jasnije i jasnije poglede o Njegovoj Osobi,Njegovom karakteru i Njegovoj slavi. Oni se neÊe dræati sebe,veÊ se Ëvrsto dræati Njegovih rijeËi koje su duh i æivot. “Akoustrajete u mojoj nauci, uistinu ste moji uËenici; upoznat Êeteistinu, a istina Êe vas osloboditi.” (Ivan 8,31.32) Oni Êe vrπitiNjegovu volju koju su upoznali. Oni Êe sluπati i Ëiniti ono πtoje Isus nauËavao.

U Crkvi ima posla za sve koji vole Boga i dræe Njegovezapovijedi. Priznanje koje im ljudi daju nije siguran znak dasu krπÊani. RijeËi koje izgovaraju ne pruæaju nikakvu sigur-nost da su obraÊeni. Sluπajte πto Isus kaæe: “Zaπto me zovete:‘Gospodine, Gospodine!’ a ne vrπite πto kaæem?” (Luka 6,46)Ako neËiji svakidaπnji æivot nije u skladu s Kristovim djelimai voljom, on ne moæe biti Boæje dijete, baπtinik Neba. Postojizakonska religija, kakvu su imali farizeji, ali takva religija nepruæa svijetu Kristov primjer; ona ne pokazuje Kristov karak-ter. Oni u Ëijem srcu stanuje Krist, imat Êe i Kristova djela.Takvi imaju pravo na sva obeÊanja iz Njegove rijeËi. PostajuÊijedno s Kristom, oni ispunjavaju Boæju volju i prikazuju bo-gatstvo Njegove milosti. “Vikneπ li, Jahve Êe ti odgovorit’, kadzavapiπ, reÊi Êe: Evo me!” (Izaija 58,9) O, dragocjenog li obe-Êanja! “Dadeπ li kruha gladnome, nasitiπ li potlaËenog, tvojaÊe svjetlost zasjati u tmini, i tama Êe tvoja kao podne postati,

323

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27383

Black

384

Jahve Êe te vodit’ bez prestanka, sitit Êe te u suπnim krajevi-ma. On Êe krijepit’ kosti tvoje, i bit Êeπ kao vrt zaljeven, kaostudenac kojem voda nikad ne presuπi.” (Izaija 58,10.11)

Potpuno suprotno gunanju i prigovaranju bezakonika,Boæji sluge Êe pjevati: “Zaista, uzviπen je Jahve, ali gleda naponizna, a oholicu izdaleka poznaje.” (Psalam 138,6) Zato ne-mojmo njegovati ni trag oholosti ili umiπljenosti jer Êe to udaljitiKrista iz vaπega srca, a praznina Êe se ispuniti Sotoninimosobinama. (Review and Herald, 1. svibnja 1913.)

8. studenoga

Prosvijetljena crkva

“I jer od djetinjstva poznajeπ sveta Pisma koja te moguuËiniti mudrim za spasenje po vjeri u Krista Isusa.” (2.Timoteju 3,15)

Gospodin ne moæe uporabiti ljude u svojoj sluæbi u bilokojoj grani djela ako nemaju krotak i pouËljiv duh. Oni kojeBog zapoπljava u svojoj sluæbi moraju biti vjerni naËelima, aliiako ne smiju skrenuti s jasnoga puta duænosti zbog svojihsebiËnih probitaka, ne smiju biti ni zatucani i zadojeni vlasti-tom vaænoπÊu. Ako srce nije povezano s Izvorom svake mu-drosti, u njemu neÊe biti ni trajne svijesti o svetosti djela. Onikoji rade za Krista, moraju crpsti sav svoj æivot i svoje nadah-nuÊe od Boga. Oni se moraju pokoravati Njegovoj volji i Nje-govim putovima i ne smiju imati svoju volju i svoj put. Oni kojiæele postati æivi provodnici svjetla moraju biti u vlasti neËegaπto je viπe od navika i miπljenja. Oni svakoga trenutka trebajuæivjeti u svjesnoj vezi s Bogom. Njihov æivot mora biti povezans naËelima istine i pravde. Oni moraju postati dionici boæan-ske naravi.

Boæji sluga treba se neprestano truditi da stekne umnusnagu, i svako dostignuÊe njegovog uma treba biti posveÊenoproslavljanju Boga. Mi moramo proπiriti svoja shvaÊanja o to-me πto Bog zahtijeva od svojeg naroda.

Mi se ne smijemo zadovoljiti niËim manjim od boæanskogprosvjetljenja iz srediπta Svjetla u svemiru. Kada dobijemo to

324

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27384

Black

385

prosvjetljenje, tada Êemo uvidjeti potrebu da krenemo naprijedi prema gore, da uzdignemo mjerila, da njegujemo najuzviπe-nije teænje, da ostvarimo najviπa dostignuÊa. Tada Êemo stalnocrpsti s Izvora svake mudrosti i æivjeti kao da se nalazimopred Boæjim oËima. ...

Gospodin vam je povjerio sve vaπe talente i On Êe vassmatrati odgovornim za njihovu uporabu i usavrπavanje. ... Mimoramo pokazivati Boæju slavu. To je visoki cilj naπeg posto-janja. Moramo cijeniti svjetlo koje je Bog unio u iskustvo na-πih bliænjih. Naπ æivot i karakter izloæeni su utjecaju tjelesnih,intelektualnih i moralnih dostignuÊa proteklih naraπtaja. Akoostanemo u neznanju, ne moæemo okriviti nikoga drugoga osimsebe. Ako napregnemo sve svoje snage, ako potpuno optereti-mo svaku sposobnost imajuÊi pred oËima jedino Boæju slavu,obavit Êemo dragocjeni posao za Boga. (Signs of the Times, 30.studenoga 1888.)

9. studenoga

Netko je pred vratima

“Evo stojim na vratima i kucam.” (Otkrivenje 3,19)

Mi æivimo u najsveËanije vrijeme. Niπta nije tako prihvat-ljivo pred Bogom kao kada mladi svoj æivot posvete Njegovojsluæbi u cvijetu i svjeæini svojih godina. Njihovi talenti, ako sepravilno njeguju, mogu postati sila za Boga. Njihov karaktermoæe postati prihvatljiv za Nebo, ali se mora oblikovati malo-pomalo, pravilo po pravilo. Mora se oblikovati prema boæan-skom uzoru. ...

U djelu spaπavanja duπa moramo znati o Ëemu govorimo.Ivan upuÊuje znaËajne rijeËi: “©to smo vidjeli i Ëuli, to navjeπÊu-jemo i vama.” (1. Ivanova 1,3)

Kada vaπa duπa postane hram u kojem boravi SpasiteljevDuh, grube osobine vaπe naravi bit Êe uklonjene i cijelo vaπebiÊe dobit Êe æivi smisao. Onaj tko je Kristov, steÊi Êe iskustvosliËno Danielovom, jer Êe se u njegovom æivotu pojaviti rodoviDuha. U nama se kriju snage koje su umrtvljene grijehom,snage kojima je potreban oæivljavajuÊi utjecaj Kristove milosti

325

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27385

Black

386

da bi se obnovile. MoÊna sila kojom raspolaæe Æivotodavacmora ih vratiti u æivot i pokrenuti na djelo. Ako to bude i vaπeiskustvo, moÊi Êete raditi onako kako vam je Krist pokazaosvojim primjerom. Boæansko svjetlo i ljubav obasjat Êe onekoji osjeÊaju da su bolesni tjelesno i duπevno. Isus osobnonudi svoju prisutnost u vaπoj duπi. On kaæe: “Evo stojim navratima i kucam. Ako tko Ëuje moj glas i otvori vrata, uÊi Êuk njemu i veËerati s njim, i on sa mnom.” (Otkrivenje 3,19.20)Zar neÊemo otvoriti vrata svojega srca i primiti boæanskogaGosta?

Oni koji rade u Boæjem djelu moraju imati Ëisto srce iuzorno ponaπanje. Duπe pripadnika Boæjeg naroda ne smijubiti sliËne ogoljeloj pustinji, poput duπa mnogih u danaπnjevrijeme. Bog je svakome od nas dao neku sposobnost kojutreba uporabiti u Njegovoj sluæbi i Boæji je plan da se onaiskoristi na slavu Bogu i na dobro bliænjima. Mnogi su punoizgubili samo zato πto ne æele uËiti u Kristovoj πkoli. Mogli susteÊi vjeËno blago, ali odvraÊajuÊi se od boæanskog UËitelja,opteretili su i uprljali svoju savjest i savjeti Boæje rijeËi izgu-bili su svaku silu da pokrenu njihovo srce. Meutim, mi nemoramo uËiniti takvu pogreπku. Krist Êe doÊi u srce i nasta-niti se u njemu ako oËistimo hram svoje duπe od svake neËi-stoÊe. (Signs of the Times, 30. studenoga 1888.)

10. studenoga

Vaænost jedinstva

“Sveti OËe, Ëuvaj u svome imenu one koje si mi dao, dabudu jedno kao mi!” (Ivan 17,11)

Sveti Duh radit Êe s posveÊenim ljudskim oruima jer jeto Boæja namjera. Bog je otvorio vrata izmeu Neba i Zemlje,koja nikakva sila viπe ne moæe zatvoriti. ... Kada Boæji naroduspostavi pravilan odnos s Njim i meusobno, doÊi Êe dopotpunog izlijevanja Svetoga Duha koji Êe pokrenuti skladnousuglaπavanje cijelog tijela. ...

Mi se moæemo sjediniti meusobno samo ako se sjedini-mo s Kristom. ... Mnogi od onih koji su se uglavnom bavili

326

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27386

Black

387

doktrinarnim temama, ali nisu se upoznali s Kristom, ustano-vili su da ne mogu svladati sebe. Njima je potrebna sila Sve-toga Duha. Mi se moramo potruditi da razumijemo πto znaËibiti u potpunom zajedniπtvu s Isusom koji je platio kaznu zanaπe grijehe i za grijehe cijeloga svijeta. Naπ æivot mora bitipovezan s Njegovim æivotom. ...

Kada Boæji izabrani narod bude jedne misli, preprekesebiËnosti nestat Êe kao Ëarolijom uklonjene i mnogo, mnogoviπe duπa obraÊat Êe se zbog jedinstva koje vlada meu vjer-nicima. Oni Êe biti kao jedno tijelo i jedan duh. Oni koji supodizali granice razdvajanja, prepreke podignute od boja i sta-leæa, dobro bi uËinili da ih uklone puno bræe nego πto su ihpodizali.

Oni u Ëijim srcima stanuje Krist prepoznat Êe Krista kojistanuje i u srcima drugih. Krist nikada ne ratuje s Kristom.Krist nikada ne πiri utjecaj protiv Krista. KrπÊani trebaju obav-ljati svoje djelo, ma kakvo ono bilo, u jedinstvu Duha za usa-vrπavanje cijeloga tijela. Crkva se mora oËistiti, oplemeniti,poboljπati. Vjernici iz svojih srca trebaju izbaciti idole koji suih spreËavali da duhovno napreduju. Pod utjecajem Duha i oninajnesloæniji mogu se uskladiti. NesebiËnost treba povezatiBoæji narod Ëvrstim, njeænim vezama. Crkva Êe dobiti velikusnagu kada se energija vjernika nae pod upravom Duha pri-kupljajuÊi dobro iz svakoga izvora, obrazujuÊi, poduËavajuÊi iobuzdavajuÊi sebe. Tako Êe se pred Bogom pojaviti snaænaorganizacija preko koje Êe On moÊi pokrenuti obraÊenje gre-πnika. Nebo Êe se na taj naËin povezati sa Zemljom, a sveboæanske sile suraivat Êe s ljudskim oruima. (Signs of theTimes, 7. veljaËe 1900.)

11. studenoga

Izazov za Boæju crkvu“Potom opazih drugu Zvijer gdje izlazi iz zemlje: imalaje dva roga kao u janjeta, a govorila je kao zmaj.”(Otkrivenje 13,11)

Pred apostolom Ivanom na otoku Patmosu pokazali su sezanimljivi i uzbudljivi prizori u iskustvu Crkve. Teme koje

327

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27387

Black

388

imaju snaænu poruku i golemo znaËenje prikazane su mu usimbolima i slikama kako bi Boæji narod bio obavijeπten oopasnostima i sukobima koji ga oËekuju. ...

Simbolom velikog crvenog zmaja, zvijeri sliËne risu i zvi-jeri s rogovima kao u janjeta, Ivanu su prikazane zemaljskevlasti koje Êe gaziti Boæji zakon i progoniti Njegov narod. Ovajrat potrajat Êe sve do svrπetka vremena. Boæji narod, simbo-liËki prikazan svetom æenom i njezinom djecom, prikazan jekao neznatna manjina. U danima svrπetka postojat Êe samoostatak. ...

Preko neznaboπtva, a onda i preko papinske vlasti, Sotonaje pokazivao svoju moÊ tijekom mnogih stoljeÊa nastojeÊi Bo-æje vjerne svjedoke ukloniti sa Zemlje. Neznaboπci i otpalikrπÊani bili su pokretani istim duhom zmaja. Razlikovali su sesamo u tome πto je vodstvo pale Crkve, praveÊi se da sluæiBogu, bilo opasniji i okrutniji neprijatelj. Sotona je cijeli svijetdræao u zarobljeniπtvu preko rimskog posredovanja. Takozva-na Boæja crkva bila je namamljena u redove te prijevare i viπeod tisuÊu godina Boæji narod stradao je pod zmajevom tirani-jom.

Kada je pala Crkva, liπena svoje snage, bila prisiljena pre-kinuti progonstvo, Ivan je vidio novu silu koja Êe biti odjekzmajevog glasa i nastaviti isto okrutno i bogohulno djelo. Ovasila, posljednja koja Êe ratovati protiv Crkve i Boæjeg zakona,simboliËki je prikazana kao zvijer s rogovima poput janjeÊih.Zvijeri koje su joj prethodile izlazile su iz mora, ali je ovaiziπla iz zemlje prikazujuÊi miroljubivo nastajanje naroda Ëijije simbol. “Dva roga kao u janjeta” (Otkrivenje 13,11), dobroopisuju karakter vlasti u Sjedinjenim Dræavama koji je izraæenpreko njezina dva osnovna naËela, republikanizma i protes-tantizma. Oni koji su prvi naπli utoËiπte na obalama Amerikebili su radosni πto su stigli u zemlju slobodnu od pretjeranihzahtjeva papinstva i tiranije kraljevske vlasti. Oni su odluËiliuspostaviti vlast na πirokim temeljima graanske i vjerske slo-bode. (Signs of the Times, 1. studenoga 1899.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27388

Black

389

12. studenoga

Boæje posljednje upozorenje

“Tko se god pokloni Zvijeri i njezinu kipu ... pit Êe vinoBoæje srdæbe.” (Otkrivenje 14,9.10)

Meutim, neumoljivo proroËko pero otkriva promjenu utom miroljubivom prizoru (graanska i vjerska sloboda). Zvijerkoja ima rogove kao u janjeta progovara glasom zmaja i “svuvlast prve Zvijeri ona vrπi u njezinoj sluæbi” (Otkrivenje 13,12).ProroËanstvo otkriva da Êe ova zvijer narediti onima koji æivena Zemlji da naËine kip zvijeri i da Êe uËiniti “da svi — malii veliki, bogati i siromaπni, slobodni i robovi — udare sebi æigna desnicu ili na Ëelo i da nitko ne moæe ni kupiti ni prodatiako nema udaren æig: ime Zvijeri ili broj njezina imena” (Ot-krivenje 13,16.17). Na taj Êe naËin protestanti krenuti stopamaotpale Crkve.

Upravo u to vrijeme treÊi aneo leti posred neba objav-ljujuÊi: “Tko se god pokloni Zvijeri i njezinu kipu i primi æigna svoje Ëelo ili na svoju ruku, ‘pit Êe vino’ Boæje srdæbe koje‘stoji natoËeno, Ëisto, u Ëaπi njegova gnjeva’. “Na tome se temeljipostojanost svetih koji Ëuvaju Boæje zapovijedi i vjeruju u Isu-sa.” (Otkrivenje 14,9.10.12) Nasuprot svijetu stoji malo dru-πtvo onih koji nisu skrenuli s puta vjernosti Bogu.

NajsveËanije upozorenje i najstraπnija prijetnja koja je ika-da upuÊena smrtnim ljudima nalazi se poruci treÊeg anela.Grijeh koji priziva izlijevanje Boæjega gnjeva nepomijeπanog smiloπÊu odvratan je u Boæjim oËima. Treba li svijet ostati uneznanju o naravi toga grijeha? Potpuno je sigurno da ne tre-ba! Bog ne postupa na takav naËin sa svojim stvorenjima.Njegov gnjev nikada se ne izlijeva na grijehe iz neznanja. Prijenego πto se Njegov sud bude pokazao na Zemlji, svjetlo kojese odnosi na taj grijeh mora biti objavljeno svijetu kako bi sviznali zaπto se ti sudovi moraju izlijevati i dobili priliku da ihizbjegnu.

Poruka koja sadræi ovo upozorenje posljednja je koja semora objaviti prije nego πto se pojavi Sin »ovjeËji. Pojavit Êese znak za koji je On sam rekao da Êe pokazati da je Njegovdolazak blizu, pred vratima. U razdoblju duæem od Ëetrdeset

328

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27389

Black

390

godina (pisano 1899. godine) odjekuje poruka treÊeg anela. ...Doπlo je vrijeme kada se svi koji su zainteresirani za svojespasenje moraju ozbiljno i sveËano zapitati: ©to je Boæji pe-Ëat? ©to je æig zvijeri? Kako moæemo izbjeÊi da ga ne primi-mo? (Signs of the Times, 1. studenoga 1899.)

13. studenoga

Boæji peËat i æig Zvijeri

“Ne pustoπite ni zemlje, ni mora, ni stabala, dok ne‘zabiljeæimo’ peËat sluge naπega Boga ‘na njihovim Ëe-lima’!” (Otkrivenje 7,3)

Boæji peËat, zalog ili znak Njegovog autoriteta, nalazi se uËetvrtoj zapovijedi. To je jedini propis iz Dekaloga koji ukazujena Boga kao na Stvoritelja neba i zemlje i koji jasno naglaπavarazliku izmeu pravog Boga i svih laænih bogova. »injenica daje Bog pokazao svoju stvaralaËku moÊ, u cijelom je Pismunavedena kao dokaz da je On iznad svih poganskih boæan-stava.

Subota, Ëetvrta zapovijed, bila je uspostavljena da pod-sjeÊa na djelo stvaranja i tako misli svih ljudi usmjerava napravoga i æivoga Boga. Da je subota bila poπtovana, nikada nebi bilo nijednog idolopoklonika, nijednog ateista, nijednog ne-vjernika. Sveto poπtovanje Boæjeg svetog dana usmjeravalo bimisli muπkaraca i æena na njihovog Stvoritelja. Pojave u pri-rodi podsjeÊale bi ih na Njega i svjedoËile bi o Njegovoj sili iljubavi. Subota istaknuta u Ëetvrtoj zapovijedi peËat je æivogaBoga. Ona ukazuje na Boga kao Stvoritelja i znak je Njegovogpravednog autoriteta i vlasti nad biÊima koja je stvorio.

©to bi, onda, mogao biti æig zvijeri, ako ne laæna subotakoju je svijet prihvatio umjesto prave?

ProroËka izjava da Êe se poglavari otpale Crkve uzvisitiiznad svega πto se zove ili poπtuje kao Bog, ostvarila se do-slovno u promjeni dana odmora sa sedmoga na prvi dan utjednu. Gdje god se poπtuje laæna subota, gdje god joj se dajeprednost pred pravom Boæjom subotom, tu se i Ëovjek beza-konja uzdiæe iznad Stvoritelja neba i zemlje!

329

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27390

Black

391

Oni koji tvrde da je Krist osobno promijenio dan odmora,neposredno se protive Njegovim rijeËima. Isus je u Govoru naGori blagoslova rekao: “Nemojte misliti da sam doπao ukinutiZakon i Proroke! Ne dooh da ih ukinem, veÊ da ih ostvarim.”(Matej 5,17)

Rimska crkva priznaje da je dan odmora promijenjen podnjezinim utjecajem i navodi upravo tu promjenu kao dokazvrhovnog autoriteta Crkve. Ona izjavljuje da svetkovanjem pr-vog dana tjedna kao dana odmora, protestanti priznaju nje-zinu moÊ da zakonski ureuje podruËje koje pripada Bogu. ...I dok tako ustanova nedjelje dobiva potporu, njezini se vjer-nici raduju i uvjereni su da Êe se na kraju cijeli protestantskisvijet naÊi pod rimskom zastavom. (Signs of the Times, 1.studenoga 1899.)

14. studenoga

Kip zvijeri

“I zavodi stanovnike zemlje Ëudesima koja su joj danada ih Ëini u sluæbi Zvijeri, svjetujuÊi stanovnicima ze-mlje da naprave kip Zvijeri koja bi ranjena maËem, aliostade na æivotu.” (Otkrivenje 13,14)

Promjena dana odmora znak je ili æig autoriteta pale Crkve.Oni koji, znajuÊi zahtjeve Ëetvrte zapovijedi, odluËe svetkovatilaæni dan odmora umjesto pravoga, izraæavaju poπtovanje tojsili po Ëijem su nalogu nastupile promjene. ...

U svakoj Crkvi ima pravih krπÊana, ne iskljuËujuÊi ni za-jednicu Rimske crkve. Nitko neÊe biti osuen sve dok ne do-bije svjetlo i ne uvidi obvezatnost zahtjeva Ëetvrte zapovijedi.Ali kada bude izdan proglas kojim se nareuje svetkovanjelaænog dana odmora, i kada glasna vika treÊeg anela opome-ne svijet protiv klanjanja zvijeri i njezinom kipu, bit Êe povu-Ëena crta razdvajanja izmeu onoga πto je pravo i onoga πto jelaæno. Tada Êe oni koji nastave prestupati Boæju zapovijed pri-miti æig zvijeri.

Brzim koracima pribliæavamo se ovom vremenu. Kada seprotestantske crkve ujedine sa svjetovnom silom u πtovanju

330

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27391

Black

392

laæne religije, iako su njihovi preci zbog protivljenja toj siliproπli kroz okrutna progonstva, tada Êe laæni dan odmora bitiozakonjen sjedinjavanjem autoriteta Crkve i dræave. Tada ÊedoÊi do nacionalnog otpada koji moæe zavrπiti samo propaπÊunaroda. ...

Sporazumima i popuπtanjem, protestanti su se veÊ potaj-no dogovarali i sporazumijevali s Rimskom crkvom dovodeÊije u povoljan poloæaj kojem se ni njezini pripadnici nisu nada-li niti su ga u stanju razumjeti. Protestantski svijet treba sepodiÊi i usprotiviti napredovanju tog najopasnijeg neprijateljagraanske i vjerske slobode.

Kada naπa dræava SAD ozakoni proglase i podupre crkve-ne ustanove, protestantska Amerika postat Êe slika Rima. Ta-da Êe prava Crkva biti izloæena progonstvima, kao πto se todogodilo Boæjem narodu u stara vremena. Skoro svako stolje-Êe pruæa dokaze πto ljudska srca, kada se nau u vlasti demo-na i zla, mogu uËiniti pod izgovorom da sluæe Bogu time πtoπtite prava Crkve i dræave. Protestantske crkve koje su krenulestopama Rima sklapajuÊi saveze sa svjetovnim silama, poka-zat Êe istu sklonost ograniËavanju slobode savjesti. Koliko jemnogo nekonformistiËkih propovjednika [onih koji nisu pri-hvatili nauk Anglikanske crkve] stradalo pod vlaπÊu Anglikan-ske crkve! Progonstvo uvijek dolazi kada svjetovne vlasti ogra-niËe vjersku slobodu. (Signs of the Times, 8. studenoga 1899.)

15. studenoga

Povijest se ponavlja

“Jer Êe doÊi vrijeme kad ljudi neÊe podnositi zdravenauke, nego Êe prema svojim strastima sebi nagomilatiuËitelje da im πkaklju uπi.” (2. Timoteju 4,3)

Mnogi smatraju da je intelektualna i moralna tama koja jeprevladavala u Srednjem vijeku pogodovala πirenju dogmatiz-ma, praznovjerja i tlaËenja od strane sluæbene Crkve i da jeπirenje znanja i skoro sveopÊe prihvaÊanje naËela vjerskeslobode postalo koËnica praznovjerju i tiraniji. Istina je daveliko svjetlo, intelektualno, moralno i vjersko, obasjava ovaj

331

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27392

Black

393

naraπtaj. Od 1844. godine svjetlo s Neba blista s otvorenihvrata Boæjega hrama. Meutim, moramo imati na umu da πtoveÊe svjetlo blista, to je veÊa i zabluda i tama onih koji odbi-jaju prihvatiti Boæju rijeË i prihvaÊaju besmislene priËe, kojeumjesto prave teologije πire ljudske zapovijedi.

Sotona Êe rasplamsati ogorËenje otpalog krπÊanstva pro-tiv poniznog ostatka koji zbog savjesti ne moæe prihvatiti la-æne obiËaje i predaje. Zaslijepljeni utjecajem kneza tame, jed-nostavni, ali laæno poboæni ljudi gledat Êe samo onako kakoon gleda i osjeÊati se samo onako kako se on osjeÊa... Slobodasavjesti, koja je plaÊena tolikim ærtvama, neÊe viπe biti po-πtovana. Crkva i svijet ujedinit Êe se i svijet Êe Crkvi staviti naraspolaganje svoju moÊ da krπi prava ljudi koji æele sluæitiBogu u skladu s Njegovom RijeËju.

Proglas koji Êe u bliskoj buduÊnosti biti objavljen protivBoæjeg naroda, bit Êe po nekim svojim odlikama sliËan onomekoji je izdao Ahasver protiv Hebreja u vrijeme Estere. Perzijskiproglas proiziπao je iz Amanove zlobe protiv Mordokaja. Mor-dokaj nije uËinio nikakvo zlo Amanu, ali time πto je odbioukazati poπtovanje koje pripada jedino Bogu, nije polaskaonjegovoj taπtini. ...

Povijest se ponavlja. Isti um majstora koji se urotio protivvjernih u proπlim vremenima i sada je na djelu æeleÊi steÊivlast nad protestantskim crkvama, kako bi preko njih osudioi pobio sve koji ne æele svetkovati idolopokloniËki dan odmo-ra. Mi se ne moramo boriti samo protiv smrtnih ljudi, iakotako izgleda. Mi se ne borimo protiv tijela i krvi, veÊ protivpoglavarstava i vlasti, protiv upravitelja tame ovoga svijeta,protiv duhovnog bezakonja na visokim mjestima. Meutim, akoBoæji narod bude imao povjerenje u Njega, ako se vjerom budeoslanjao na Njegovu moÊ, Sotonina lukavstva doæivjet Êe unaπe vrijeme isto tako teæak poraz kao πto su ga doæivjela uMordokajevo vrijeme. (Signs of the Times, 8. studenoga 1899.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27393

Black

394

16. studenoga

KonaËna pobjeda!

“Potom sam imao ovo vienje: Janje stoji na Sionskojgori i s njim sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe osoba koje suimale napisano ‘na svojim Ëelima’ njegovo ime i imenjegova Oca.” (Otkrivenje 14,1)

Bit Êe izdan proglas da svi koji ne prime æig zvijeri nemogu ni kupovati ni prodavati, a onda da budu pobijeni. Me-utim, Bogu posveÊeni muπkarci i æene neÊe primiti taj znak.Prorok s Patmosa promatrao je vjerne koji su pobijedili zvijeri njezin kip i æig i broj njezina imena kako stoje na staklenommoru, u rukama imaju Boæje harfe i pjevaju pjesmu Mojsijevui Janjetovu.

Svaka duπa bit Êe izloæena strogoj kuπnji — hoÊe li viπesluπati Boga nego ljude? OdluËujuÊi trenutak je veÊ sada predvratima. Sotona ulaæe krajnje napore u jeku posljednje oËaj-niËke borbe protiv Krista i Njegovih sljedbenika. Laæni uËiteljisluæe se svim postojeÊim sredstvima ne bi li ohrabrili okorje-log greπnika u njegovoj buntovnoj smjelosti da podupre onekoji se kolebaju, koji sumnjaju i koji ne vjeruju, i da pogre-πnim tumaËenjima i laæima prevari ako bude moguÊe i iza-brane. Tko je spreman hrabro stati pod zastavu na kojoj jenapisano: “Boæje zapovijedi i vjera u Isusa“? (Otkrivenje 14,12)

Krist nikada nije kupovao mir i prijateljstvo time πto bisklapao sporazume sa zlom. Iako je Njegovo srce bilo prepunoljubavi prema ljudskom rodu, ipak nije mogao biti popustljivprema njegovim grijesima. Upravo zato πto je volio ljude, On jevrlo strogo ukoravao njihove poroke. Njegov æivot stradanja,sva poniæenja kojima Ga je izlagao izopaËeni narod, pokazujuNjegovim sljedbenicima da se naËela ne smiju ærtvovati. Boæjinarod, izloæen kuπnji, mora ostati budan i vatreno se moliti dane bi, u svojoj æelji da sprijeËi neslogu, ærtvovao istinu i na tajnaËin osramotio Boga istine. Mir je preskupo steËen ako jeplaÊen i najmanjim ustupcima sotonskim silama. I najmanjepopuπtanje u naËelima zaplest Êe nas u neprijateljeve zamke.

Pavao je pisao Rimljanima: “Ako je moguÊe — koliko je dovas — budite u miru sa svima!” (Rimljanima 12,18) Meutim,

332

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27394

Black

395

postoji granica iza koje je nemoguÊe saËuvati jedinstvo i skladbez ærtvovanja naËela. Odvajanje tada postaje apsolutna potre-ba. Dræavni zakoni moraju se poπtovati kada se ne protiveBoæjim zakonima. Meutim, kada meu njima postoji sukob,svaki istinski Kristov sljedbenik reÊi Êe kao apostol Petar ka-da mu je bilo zabranjeno da govori u Isusovo ime: “Treba seveÊma Bogu pokoravati negoli ljudima!” (Signs of the Times, 8.studenoga 1899.)

17. studenoga

Poslanici Sunca Pravednosti“Prema tome, mi vrπimo poslaniËku sluæbu u ime Krista— kao da Bog opominje po nama. U ime Krista molimo:Pomirite se s Bogom!” (2. KorinÊanima 5,20)

Takozvana Boæja crkva moæe imati bogatstvo, obrazovanjei poznavanje doktrine i svojim dræanjem moæe objavljivati:“Bogat sam, nagomilao sam bogatstvo; niπta mi ne treba” (Ot-krivenje 3,17), ali ako su njezini vjernici liπeni unutarnje sve-tosti, ne mogu biti svjetlo svijetu. Crkva treba prenositi svjetlou moralnu tamu svijeta isto onako kao πto i planeti odraæavajusvjetlo u tami noÊi. Oni koji imaju samo obliËje poboænosti, alisu se odrekli njezine sile, ne prenose svjetlo u svijet i neÊeimati snage doprijeti do srca onih koji nisu spaπeni. Bez æivot-ne veze s Kristom nemoguÊe je svijetu pokazati vrijednostistine u obliku dobrih rodova, ali ako se Krist oblikovao unama kao Nada slave, Njegova spasonosna milost pokazat Êese u naπem milosru i ljubavi prema duπama koje propadaju.

Svaka duπa koja se istinski obratila Bogu bit Êe svjetlosvijetu. Blistave, jasne zrake Sunca Pravednosti sjat Êe prekoljudskih orua koja se sluæe povjerenom sposobnoπÊu da Ëinedobro jer Êe suraivati s nebeskim silama i zajedno s Kristomraditi na obraÊenju duπa. Ona Êe odraæavati i πiriti svjetlo ko-jim ih je Krist obasjao. Sunce Pravednosti koje je obasjalonjihovo srce, blistat Êe iz njih prosvjetljujuÊi i blagoslivljajuÊidruge.

Nebeske zrake koji sjaje iz ljudskih orua πirit Êe blago-tvorni utjecaj na one koje Krist privlaËi k sebi. Crkva je slaba

333

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27395

Black

396

pred nebeskim anelima ako se preko njezinih vjernika nepokaæe sila za obraÊenje onih koji propadaju. Ako Crkva nijesvjetlo svijetu, ona je tama. Meutim, o pravim Kristovim sljed-benicima napisano je: “Mi smo Boæji suradnici; vi ste Boæjanjiva, Boæja graevina.” (1. KorinÊanima 3,9)

Crkva moæe biti sastavljena od siromaπnih i neobrazova-nih vjernika, ali ako su nauËili od Krista nauk o molitvi, CrkvaÊe imati silu koja pokreÊe ruku SvemoguÊega. Pravi Boæji na-rod πirit Êe utjecaj koji Êe mijenjati srca. Bogatstvo ili savr-πene sposobnosti koje mogu imati vjernici Crkve, ne doprino-se njihovoj uspjeπnosti. ... Krist se proslavlja samo kada Sun-ce Pravednosti sjaji preko Boæjeg naroda, a Njegovo kraljev-stvo unapreuje. Tek tada vjernici postaju izabrani sudovi spa-senja koje UËitelj moæe uporabiti. (Signs of the Times, 11.rujna 1893.)

18. studenoga

Izvor svake istine

“Ja sam put, istina i æivot.” (Ivan 14,6)

Kada bi crkve koje postoje u naπem svijetu slijedile Kri-sta, molile bi se kao πto se Krist molio, a rezultati njihovihmolitava vidjeli bi se u obraÊenju duπa, jer kada se uspostaviveza izmeu duπa i Boga, boæanski utjecaj πiri se po svijetu.Kada vjernici Crkve prebivaju u Kristu, oni u svojem æivotupruæaju uspjeπno svjedoËanstvo. Oni ispunjavaju GospodnjerijeËi: “Jer vi ste mi svjedoci.” (Izaija 43,10) Svojim utjecajempreko cijeloga dana, rijeËima i primjerom, oni kao da govore:“Doi!” “Evo Jaganjca Boæjeg koji uzima grijeh svijeta!” (Ivan1,29)

Isus je Praizvor znanja, Riznica istine i On æeli svojimuËenicima prikazati blago neizmjerne vrijednosti, da bi ga onionda prikazali drugima. Meutim, zbog njihove zaslijepljeno-sti On im ne moæe otkriti tajne svojega nebeskog kraljevstva.On im je rekao: “Imao bih vam joπ mnogo reÊi, ali sada nemoæete nositi.” (Ivan 16,12) Misli uËenika u velikoj su mjeribile pod utjecajem predaja i misli farizeja, koji su Boæje za-

334

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27396

Black

397

povijedi stavljali na istu razinu sa svojom doktrinom i shva-Êanjima. Knjiæevnici i farizeji nisu prihvaÊali ili propovijedaliPismo u njegovoj iskonskoj ËistoÊi, veÊ su tumaËili jezik Bib-lije na takav naËin da izraæava osjeÊaje i zabrane koje Bognikada nije dao. Oni su pripisivali tajanstvena znaËenja spisi-ma Staroga zavjeta i Ëinili nejasnim ono πto je beskonaËni BoguËinio tako jasnim i odreenim. Ovi uËeni ljudi iznosili supred narod svoje misli prema kojima su patrijarsi i prorociodgovorni i za rijeËi koje nikada nisu izgovorili. Ti laæni uËiteljiprekrivali su skupocjene dragulje istine neprihvatljivoπÊu svo-jih tumaËenja i izreka, i sakrili najjasnija proroËanstva o Kri-stu.

Kada je ZaËetnik istine doπao na naπ svijet i postao æiviTumaË svojih zakona, Pisma su se otvarala Njegovim sluπate-ljima kao neko novo otkrivenje jer je uËio kao onaj koji imavlast, kao onaj koji zna o Ëemu govori. Misli ljudi bile sutoliko zavedene laænim uËenjima da nisu mogli shvatiti znaËe-nje boæanske istine u punoj mjeri, ali su ipak bili privuËenivelikom UËitelju i govorili: “Nikada Ëovjek nije govorio kaoovaj Ëovjek!” (Ivan 7,46) (Signs of the Times, 11. rujna 1893.)

19. studenoga

Objavljivanje Boæjeg ostatka

“Uto spazih nekoga drugog anela gdje leti u najviπemdijelu neba noseÊi jednu neprolaznu radosnu vijest ko-ju mu je trebalo navijestiti stanovnicima zemlje: sva-kom narodu i plemenu, jeziku i puku.” (Otkrivenje 14,6)

»etrnaesto poglavlje Otkrivenja opisuje djelo koje Boæjinarod treba obaviti neposredno prije drugog dolaska naπegSpasitelja. Ovdje su prikazane tri poruke koje se moraju obja-viti svim stanovnicima svijeta.

Ivan piπe o anelu kojeg je vidio kako leti “u najviπemdijelu neba noseÊi jednu neprolaznu radosnu vijest koju mu jetrebalo navijestiti stanovnicima zemlje: svakom narodu i ple-menu, jeziku i puku. ... TreÊi aneo nastupi za njima viËuÊijakim glasom: Tko se god pokloni Zvijeri i njezinu kipu i primi

335

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27397

Black

398

æig na svoje Ëelo ili na svoju ruku, ‘pit Êe vino’ Boæje srdæbe...”(Otkrivenje 14,6.7-10)

Ova tri anela prikazuju narod koji je primio svjetlo Bo-æjih poruka i izlazi kao Njegov predstavnik koji objavljuje opo-menu po cijelome svijetu. Krist je objavio svojim sljedbenici-ma: “Vi ste svjetlo svijetu.” (Matej 5,14) Svakoj duπi koja jeprihvatila Krista, golgotski kriæ govori: “Pogledaj koliko vrijedijedna duπa! ‘Idite po svem svijetu i propovijedajte Radosnuvijest svakom stvorenju!’” (Marko 16,15) NiËemu se ne smijedopustiti da sprijeËi ovo djelo! To je najvaænije djelo za ovovrijeme i ono mora biti dalekoseæno kao vjeËnost! ...

U ovo vrijeme Bog je pozvao svoju Crkvu, kao πto je neka-da pozvao stari Izrael, da bude svjetlo svijetu. MoÊnim klinomistine, porukama prvog, drugog i treÊeg anela, On je izdvojionarod iz crkava i svijeta da bi ga doveo u svoju svetu blizinu.On ga je uËinio Ëuvarom svojeg Zakona i povjerio mu velikeistine iz proroËanstva za ovo vrijeme. Poput svetih proroËan-stava povjerenih starom Izraelu, to je sveti zalog koji se moraobjaviti svijetu. ...

Na kraju sukoba cijelo krπÊanstvo bit Êe podijeljeno nadvije velike skupine — na one koji dræe Boæje zapovijedi ivjeru Isusovu, i na one koji se klanjaju zvijeri i njezinom kipui imaju njezin æig. ... Prorok s Patmosa gleda “pobjednikeZvijeri, njezina kipa i broja njezina imena, gdje stoje na sta-klenom moru s citrama Boæjim” kako “pjevaju pjesmu Mojsi-ja, sluge Boæjega i pjesmu Janjeta” (Otkrivenje 15,2.3). (Signsof the Times, 25. sijeËnja 1910.)

20. studenoga

Zavrπno djelo

“Pazi! Dolazim uskoro i sa sobom nosim plaÊu.” (Otkri-venje 22,12)

Pogledajte danaπnji svijet! »uje li se glas molitve usredbuke i zbrke? Oltari su podignuti, ali se ærtve ne prinose Bogu.Mnogo je varalica, otimaËa i ubojica. Oholost potaknuta po-drijetlom i oholost utemeljena na bogatstvu doprinose uniπte-

336

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27398

Black

399

nju duπa. Lakomost, Ëulnost, zloba — to su osobine koje pre-vladavaju. TisuÊe se nalaze na pragu propasti. Zar ne vidite dasu mnoge od njih izgubljene, izgubljene za vjeËnost, dok onikoji se prikazuju kao krπÊani spavaju ravnoduπnim snom?

Potrebni su iskreni, poærtvovni muπkarci i æene koji Êe seobratiti Bogu i s velikom vikom i suzama moliti se za duπekoje idu u propast. ... Krist je dao svoj æivot da spasi greπnikei zato kaæe svojim sljedbenicima: “Idite po svem svijetu ipropovijedajte Radosnu vijest svakom stvorenju!” (Marko 16,15)“Ja sam s vama u sve vrijeme do svrπetka svijeta.” (Matej28,20) On nam je pokazao djelo koje trebamo obaviti i obeÊaoda Êe nam dati snage da ga izvrπimo. ...

Djelo se brzo zavrπava, a bezakonje se umnoæava na svestrane. Imamo na raspolaganju samo kratko vrijeme. Bog neæeli da bilo tko propadne. On se obilno pobrinuo za spasenjesvih. Da je Njegov narod iziπao na posao kao πto je trebao,objavljujuÊi poziv milosti, mnoge duπe bile bi zadobivene zaKrista. Probudimo se iz duhovnog drijemeæa i posvetimo Go-spodinu sve πto imamo i πto jesmo. Njegov Duh pratit Êe pravemisionare i davati im snagu za sluæbu. Bog je nepresuπni Izvoruspjeπnosti i snage. Evanelje je Boæja sila na spasenje sva-kome tko vjeruje. Kada se ta snaga uporabi, potvrdit Êe se daje i viπe nego dovoljna da se suoËi sa snagom neprijatelja.

NemoguÊe je da oni meu nama koji vjeruju u Krista videdjelo koje moraju obaviti i da pritom niπta ne uËine. Svakogadana Crkva treba dobivati s Neba ljekoviti balzam Boæje milo-sti koji treba podijeliti potrebitima i napaÊenima. Boæja crkvadobila je najsvetije odgovornosti i najslavnije prednosti. Svikoji vjeruju u vijest o Kristovom skorom dolasku uËinit Êemakar neπto za svojega UËitelja. ... Ako budu praktiËno poslu-πni Njegovoj zapovijedi, njihovo povjerenje u Njega Êe se po-veÊati, a njihovi Êe se talenti umnogostruËiti. (Signs of theTimes, 28. studenoga 1906.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27399

Black

400

21. studenoga

Oprost nije nemoguÊ

“Da, ako vi oprostite ljudima njihove pogreπke, opro-stit Êe i vama vaπ Otac nebeski.” (Matej 6,14)

“I otpusti nam duge naπe kako i mi otpuπtamo duænicimasvojim!” (Matej 6,12), tako nas je Krist uËio moliti. Meutim,najteæe od svega je, Ëak i za one koji tvrde da su Kristovisljedbenici, opraπtati kao πto je Isus oprostio njima. Pravi duhopraπtanja tako se rijetko vidi na djelu, na toliko se mnogoraznih naËina tumaËi Kristov zahtjev, da se gubi iz vida njego-va snaga i njegova ljepota. Mi imamo vrlo nesigurne pogledena veliku Boæju milost i dobrotu. On je pun suÊuti i oprostai πirokogrudno opraπta onima koji se istinski kaju i priznajusvoje grijehe. ... U svoj karakter moramo unijeti ljubav i milo-sre, osobine koje je Krist pokazivao u svojem æivotu.

Ako smo primili dar od Boga i imamo znanje o IsusuKristu, onda imamo i posao koji trebamo obavljati za druge.Mi moramo pokazati istu onakvu strpljivost kakvu je Bog po-kazao prema nama. Gospodin zahtijeva od nas da se premaNjegovim sljedbenicima ponaπamo na isti naËin kao πto se Onponaπa prema nama. Mi trebamo pokazati strpljenje i biti lju-bazni iako oni ne ispunjavaju naπa oËekivanja. Gospodin oËe-kuje od nas da budemo puni suÊuti i ljubavi, da naπe srcebude saæaljivo. On æeli da pokaæemo plodove Boæje milosti unaπem postupanju prema drugima. Krist kaæe: “Ljubi bliænje-ga svoga kao samoga sebe!” (Matej 22,39) To puno znaËi, punoviπe od onoga πto takozvani krπÊani Ëine u svojem svakidaπ-njem æivotu. ...

Krist je nauËavao da se naËela Boæjeg zakona odnose Ëaki na namjeru i zamisli srca i uma. On jasno naglaπava daÊemo, ako doista vjerno ispunjavamo Deset zapovijedi, ljubitisvoje bliænje kao same sebe. ...

Dosljedan vjerski æivot, sveti razgovori, dobar primjer, do-brotvornost iz Ëistoga srca, sve to obiljeæava Kristove pred-stavnike. Oni Êe nastojati istrgnuti greπnike kao glavnje izraspaljenog ognja, obavljat Êe vjerno svaku duænost. Tako Êepostati svjetlo koje upozorava. ...

337

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27400

Black

401

»itatelju, mi se pribliæavamo danu suda. Povjereni su namtalenti. Neka nitko ne bude na kraju osuen kao nemarnisluga. ©aljite rijeËi æivota onima koji se nalaze u tami. Neka iCrkva bude vjerna svojoj zadaÊi, dostojna ukazanog povjere-nja. Njezine iskrene, ponizne molitve uËinit Êe da propovijeda-nje istine bude uspjeπno i Krist Êe se proslaviti. (Review andHerald, 19. svibnja 1910.)

22. studenoga

Rad u gradovima

“SljedeÊe subote skupi se gotovo sav grad da Ëuje rijeËBoæju.” (Djela 13,44)

Vijest treÊeg anela iz Otkrivenja 14 sada se treba propo-vijedati ne samo u udaljenim zemljama, veÊ i u zanemarenimmjestima u blizini, u kojima mnoπtvo ostaje neopomenuto iizgubljeno. Bog poziva svoj narod u ovo vrijeme da obavi dugoodgaano djelo. Treba uloæiti odluËne napore u prosvjetljenjeonih koji nikada nisu bili opomenuti. Rad u gradovima sadatreba smatrati posebno vaænim. Treba pomno izabrati radnikeda dvojica po dvojica rade u gradovima u skladu sa savjetimaiskusnih voa i pod vodstvom i punomoÊi Isusa Krista.

Bog æeli da Njegov narod radi u savrπenom skladu dokbude objavljivao vijest u gradovima. Meni je naloæeno da ovopitanje istiËem pred vjernicima toliko dugo dok se ne pokrenui shvate njegovu vaænost. Neka zlonamjerna usta ne izgovarajurijeËi obeshrabrenja, neka se umjesto toga svi koji nose od-govornost ujedine u planiranju uspjeπnog suoËavanja s timposlom, znajuÊi da Onaj koji je dosad vodio svoje sluge, neÊeni sada iznevjeriti njihova oËekivanja u ovo vrijeme posebnepotrebe. Boæji aneli iÊi Êe pred radnicima i bit Êe njihovasnaga. Aneli Êe biti i na skupovima gdje Êe utjecati na srcasluπatelja.

Rad apostola u ranoj krπÊanskoj Crkvi bio je obiljeæenËudesnim oËitovanjima Boæje sile u æivotu vjernika. NadahnutiSvetim Duhom, oni su u mnoπtvu proπirili spoznaju istinekakva je u Isusu Kristu. Potrebe svijeta danas nisu niπta ma-

338

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27401

Black

402

nje nego πto su bile u vrijeme apostola. Oni koji se trude okoduπa u ovo vrijeme bezboænosti i nevjerovanja moraju sepotpuno predati Bogu i raditi u zajednici s nebeskim silama.Sila Svetoga Duha pratit Êe rad onih koji svu svoju energiju isve πto imaju bezuvjetno posvete zavrπetku djela koje trebaobaviti u posljednje dane. Nebeski aneli suraivat Êe s njimai mnogi Êe biti dovedeni u spoznaju istine i radosno se sjedi-niti s Boæji narodom koji vrπi sve Boæje zapovijedi. Sredstva ÊepoteÊi u riznicu, pojavit Êe se sposobni radnici, velika, ne-opomenuta polja bit Êe osvojena i djelo Êe se uskoro pobjedo-nosno zavrπiti. (Review and Herald, 7. travnja 1910.)

23. studenoga

OdbaËeni obiËaji

“Propovijedaj rijeË — pristupi (k vjernicima) — bilo daim je zgodno, bilo nezgodno.” (2. Timoteju 4,2)

Ponovit Êe se iskustvo iz proπlosti. U buduÊnosti Êe soton-sko praznovjerje poprimiti novi oblik. Zablude Êe se prikaziva-ti na ugodan i privlaËan naËin. Laæne teorije, odjevene u odjeÊusvjetla, nametat Êe se Boæjem narodu. Sotona Êe na taj naËinpokuπavati prevariti, ako bude moguÊe, i same izabrane. ©iritÊe se najzavodljiviji utjecaji; umovi Êe biti kao hipnotizirani.

Pokvarenost svake vrste, sliËna pokvarenosti pretpotop-nih stanovnika, bit Êe proπirena i zarobljavat Êe misli. Uzdiza-nje prirode kao boga, neobuzdana raskalaπenost ljudskog du-ha, savjeti bezboænika — sve Êe to Sotona rabiti kao orue uostvarivanju svojih ciljeva. On Êe ostvarivati svoje zamisli upo-rabom moÊi jednog uma nad drugim. Najæalosnija je misao daÊe muπkarci i æene pod njegovim prijevarnim utjecajem imatiobliËje poboænosti bez stvarne povezanosti s Bogom. PoputAdama i Eve, koji su jeli plod sa stabla spoznaje dobra i zla,mnogi se i dan-danas hrane prijevarnim zalogajima zablude.

Sotonske sile zaodijevaju laæne teorije u privlaËno ruho,kao πto je i Sotona u Edenu prikrio svoj identitet pred naπimpraroditeljima obraÊajuÊi im se preko zmije. Te sile utiskujuu ljudski um smrtonosnu zabludu. Sotonin hipnotiËki utjecaj

339

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27402

Black

403

djelovat Êe na sve one koji odbace jasnu Boæju rijeË i prihvatezavodljive bajke.

Upravo one koji su dobili najviπe svjetla Sotona najupor-nije pokuπava uvuÊi u svoje zamke. On zna da Êe oni, ako ihuspije prevariti, pod njegovom vlaπÊu odijevati grijeh u odjeÊupravednosti i tako mnoge zavesti s pravog puta.

Ja kaæem svima: Budite oprezni jer se Sotona kao aneosvjetla uvlaËi na svaki skup krπÊanskih radnika i u svakucrkvu, pokuπavajuÊi prevesti vjernike na svoju stranu. Ja samodgovorna da Boæjem narodu uputim opomenu: “Ne varajte se:Bog se ne da ismjehivati!” (GalaÊanima 6,7) ...

Hodite sigurno i odluËno, vaπa stopala neka budu obuve-na u pripravu Evanelja mira. Moæete biti sigurni da Ëista ineokaljana vjera ne znaËi veliko uzbuenje. Bog nikome nijepovjerio odgovornost da potiËe æelju za spektakularnim dok-trinama i teorijama. BraÊo moja, izbacite sve πto je sliËnotome iz svojeg nauËavanja. Nemojte mu dopustiti da nae mje-sta u vaπem iskustvu. Neka vaπe æivotno djelo ne bude timeokaljano! (Review and Herald, 3. oæujka 1904.)

24. studenoga

Sveti Duh i ostatak

“Poslije toga opazih nekoga drugog anela gdje silazis neba. Imao je veliku moÊ, i zemlja se rasvijetli odnjegova sjaja.” (Otkrivenje 18,1)

Pred nama stoji posebno djelo koje se mora obaviti. Sadakao nikada prije trebamo se moliti za vodstvo Svetoga Duha.Traæimo Gospodina cijelim srcem da bismo Ga mogli naÊi. Mismo dobili svjetlo trostruke aneoske vijesti; i sada moramoodluËno stati u prve redove na stranu istine. ...

Spasonosna spoznaja Boga obavit Êe svoje djelo oËiπÊenjauma i srca svakog vjernika. Boæja rijeË objavljuje: “PoπkropitÊu vas vodom Ëistom da se oËistite.” (Ezekiel 36,25) ... Ovo jeizlijevanje Svetoga Duha kojega Bog πalje da obavi svoje djelo.Dom Izraelov treba biti nadahnut Svetim Duhom i krπten spa-sonosnom miloπÊu.

340

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27403

Black

404

Usred zbunjujuÊih usklika: “Gle, ovdje je Krist! Gle, ovdjeje Krist!” bit Êe objavljeno posebno svjedoËanstvo, posebnavijest istine prilagoena tom vremenu, i njezina poruka trebabiti primljena, posluπana i primijenjena. ... VjeËna istina RijeËibit Êe osloboena od svih zavodljivih zabluda, spiritistiËkihtumaËenja, slobodna od svih pomodno naslikanih, primamlji-vih slika. Pozornosti Boæjeg naroda nametat Êe se laæi, aliistina mora ostati odjevena u Ëisto, neporoËno ruho. RijeË,dragocjena u svojem svetom, uzviπenom utjecaju, ne smije bitiizjednaËena s obiËnim, svakidaπnjim stvarima. Ona uvijek tre-ba ostati nezagaena laæima kojima Sotona pokuπava preva-riti, ako bude moguÊe, i izabrane. ...

Propovijedanje Evanelja jedini je naËin na koji Bog moæeuporabiti ljudska biÊa kao svoja orua u radu na spaπavanjuduπa. I dok muπkarci, æene i djeca propovijedaju Evanelje,Gospodin Êe otvoriti oËi slijepima da vide Njegove uredbe inapisat Êe svoj Zakon na srcima onih koji su se iskreno po-kajali. Boæji Duh koji oæivljava djelujuÊi preko ljudskih orua,navodi vjernike da budu jedne misli, jedne duπe, da kao jedanljube Boga i dræe Njegove zapovijedi pripremajuÊi se ovdje zauznesenje. ...

Neka objavljivanje Kristovog Evanelja bude uspjeπno usili Svetoga Duha. Neka nijedan vjernik u dan nevolje i kuπnjekoji je veÊ doπao, ne obraÊa pozornost na lukavstva neprijate-lja. Æiva RijeË je maË Svetoga Duha. Blagoslovi i sudovi izlije-vat Êe se s Neba. Djelo Promisli otkrivat Êe se u blagoslovimai sudovima. (Review and Herald, 13. listopada 1904.)

25. studenoga

Sveti grad

“Pravednik se raduje u Jahvi, njemu se utjeËe, i kliËusvim srcem Ëestiti.” (Psalam 64,11)

Ovo Pismo Êe se doslovno ispuniti. Sve πto se da pokole-bati bit Êe pokolebano, da bi ono πto se ne moæe pokolebatiostalo nepokolebano. Zadivljena sam dok razmiπljam o pro-πlosti, sadaπnjosti i buduÊnosti Boæjeg naroda. Gospodin Êe

341

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27404

Black

405

imati neporoËan, svet narod — narod koji Êe poloæiti ispit. Svivjernici kao sa zapaljenom svjetiljkom sada trebaju ispitivatisvoje srce. ...

Pred nama se nalazi veliËanstvena moguÊnost da budemosliËni Kristu — posluπni svim naËelima Boæjeg zakona. Me-utim, sami po sebi mi smo potpuno bespomoÊni i ne moæemodostiÊi to stanje. Sve πto je dobro u nama dolazi preko Krista.Svetost za koju Boæja rijeË kaæe da je moramo imati ako æeli-mo biti spaπeni, proizlazi iz djelovanja boæanske milosti dokse pokoravamo disciplini i umirujuÊem utjecaju Duha istine....

Djelo preobraæavanja iz nesvetosti u svetost trajno je dje-lo. Iz dana u dan Bog radi na naπem posveÊenju i mi moramosuraivati s Njim ulaæuÊi ustrajne napore u njegovanju pravil-nih navika. NaËin na koji trebamo graditi svoje spasenje jasnoje opisan u petom poglavlju 2. Petrove poslanice. Stalno treba-mo milost dodavati milosti. On je uvijek spreman sasluπatimolitve skruπenog srca i odgovoriti na njih; milost i mir umno-æavat Êe se za one koji su vjerni Njemu. Radosno im dajeblagoslove koji su im potrebni u njihovoj borbi protiv zla kojeih okruæuje. Onima koji posluπaju savjete Njegove rijeËi neÊenedostajati nijedno dobro. ...

Bog Êe i viπe nego ispuniti najviπa oËekivanja onih koji seuzdaju u Njega. On æeli da imamo na umu kako se upravoonda kada smo skromni i ponizni nalazimo u poloæaju u kojemnam se On æeli i moæe pokazati. Njemu je ugodno kada sepozivamo na proπle izraze milosti i blagoslove kao na razlogzbog kojeg oËekujemo uzviπenije i veÊe blagoslove. Mi Mu uka-zujemo Ëast kada Ga ljubimo i svjedoËimo o iskrenosti te naπeljubavi time πto vrπimo Njegove zapovijedi. Mi Ga proslavljamokada odvajamo sedmi dan kao sveti dan posveÊen Njemu. Oni-ma koji tako Ëine subota postaje znak, kao πto kaæe Gospodin:“Neka znaju da sam ja Jahve koji ih posveÊujem.” (Ezekiel20,12) PosveÊenje potvruje trajnu vezu s Bogom. Nema niËe-ga tako velikog i moÊnog kao πto je Boæja ljubav prema Njego-voj djeci. (Review and Herald, 15. oæujka 1906.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27405

Black

406

26. studenoga

Usavrπena crkva

“On je i Glava Tijela, Crkve: on je poËetak, prvoroe-nac od mrtvih, da u svemu bude prvi.” (Koloπanima1,18)

Krist je “ljubio Crkvu i sam sebe predao za nju, da jeposveti ËisteÊi je u kupelji vode uz pratnju rijeËi, da sam sebiprivede Crkvu krasnu, bez ljage, bez bore, bez iËega tomusliËna, da bude sveta i bez mane”. (Efeæanima 5,25.26)

Kad je Bog dao svoga Sina za ovaj svijet, dao je muπkarci-ma i æenama moguÊnost da budu savrπeni, koristeÊi se svakimdarom svojega biÊa da proslave Boga. U Kristu im je dao bo-gatstvo svoje milosti i spoznaju o svojoj volji. Crkva se bori uovom svijetu kojeg je oËito zahvatila ponoÊna tmina koja po-staje sve gora i gora. Dok zahtjevi jednostavnog: “Tako je re-kao Gospodin” prolaze nezapaæeno, nadjaËani svjetovnoπÊu ucrkvi, glasovi vjernih Boæjih slugu trebaju ojaËati kako bi upu-tili sveËanu poruku upozorenja. Djela koja bi trebala obiljeæitiborbu Crkve i djela Crkve koja ima svjetlo istine ne poduda-raju se u danaπnje vrijeme. Gospodin poziva vjernike da seobuku u predivnu odjeÊu Kristove pravednosti. …

Bogu su potrebni muπkarci i æene koji Êe raditi u Kristo-voj jednostavnosti kako bi donijeli spoznaju o istini onimakojima je potrebna njezina preobraæavajuÊa sila. Vijest o Kri-stovoj pravednosti mora biti objavljena od jednog kraja zemljedo drugog. Naπ narod treba biti oduπevljen pripremanjem putaGospodinu. TreÊa aneoska vijest, posljednja poruka milostiupuÊena svijetu koji propada, je tako sveta i tako slavna. Nekaistina napreduje poput svjetlosti svjetiljke koja obasjava. Go-spodnja crkva Êe obznaniti tajne u koje i aneli æele zaviriti,koje proroci, kraljevi i pravednici æele razumjeti.

Kristova veliËanstvena ærtva za ovaj svijet svjedoËi u pri-log Ëinjenici da se muπkarci i æene mogu izbaviti od bezako-nja. Ako raskinu odnos sa Sotonom i priznaju svoje grijehe,ima nade za njih. Svaki se Ëovjek — bio greπan, zaslijepljen ilipatnik — moæe pokajati i biti obraÊen te svakodnevno obliko-vati svoj karakter po uzoru na Kristov. Ljudska biÊa se mogu

342

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27406

Black

407

povratiti, preporoditi i nauËiti æivjeti æivotom poput Kristovog.(Review and Herald, 22. travnja 1909.)

27. studenoga

Odraæavati Krista

“I da se obuËete u novoga Ëovjeka, stvorena na slikuBoæju u istinskoj pravednosti.” (Efeæanima 4,24)

Bog æeli da se u Njegovom narodu pokaæe vjera koja dje-luje preko ljubavi i Ëisti duπu jer Êe ga jedino to pripremiti zabuduÊi, besmrtni æivot. Mi moramo dovrπiti veliko djelo, a ima-mo samo malo vremena u kojem to moramo obaviti. Djelu supotrebni obraÊeni, posveÊeni muπkarci i æene koji Êe u Gospo-dinu imati svoj oslonac. Preko takvih radnika Gospodin Êepokazati silu svoje milosti. ...

Moja braÊo i sestre, neka Boæja istina boravi u vaπem srcukao æiva, sveta vjera. Biblijska se istina mora razumjeti da bimogla osvjedoËiti savjest i promijeniti æivot. Boæji narod osta-tka mora biti obraÊen. Objavljivanje ove vijesti treba pokrenutiobraÊenje i posveÊenje duπa. Mi trebamo osjetiti silu BoæjegaDuha u ovom pokretu. Ovo je uzviπena, odreena poruka; ono-mu tko je prima ona znaËi sve i zato je treba objaviti glasnomvikom. Mi moramo imati istinsku, vjeËnu vjeru da Êe ova vijestiÊi naprijed i postajati sve vaænija kako se pribliæava svrπetakvremena.

Krist æeli da se Njegov lik odraæava u svakoj obnovljenojduπi. Sve koji budu krotki i ponizni u srcu, On Êe uËinitiBoæjim suradnicima. Naπi duhovni sukobi Ëesto bi mogli bitinazvani naπim duhovnim pobunama. Nedostatak pokornostiBoæjoj volji u naπem srcu dovodi nas u teπkoÊe. Mi æelimo iÊisvojim putem. Stoga moramo Ëiniti ono πto je Krist Ëinio —boriti se s Ocem u molitvi i traæiti snagu i silu da Ga objavlju-jemo svojim rijeËima i ponaπanjem. ...

Jedini cilj i svrha naπeg æivota treba biti da Ëinimo onoπto UËitelj od nas traæi i da unapreujemo Njegovo djelo naZemlji. Onda Êemo duhovno rasti, a Sveti Duh Êe djelovati nanaπe srce kako bi preobrazio naπ karakter. Duh velikoduπno-

343

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27407

Black

408

sti pokazat Êe se u ljubaznosti i njeænosti prema bliænjima.Naπe “ja” bit Êe sakriveno s Kristom u Bogu. GledajuÊi Kristovkarakter, mi Êemo se promijeniti i postati sliËni Njemu.

Zaboravimo na sebe i prihvatimo Isusa Krista kao Put,Istinu i Æivot. Vjera u Njega jedini je dragocjeni nauk. On jeæivi Predstavnik savrπene posluπnosti vjeËnoj RijeËi. (Reviewand Herald, 26. kolovoza 1909.)

28. studenoga

Odvojeni od svijeta

“OËuvajte sami sebe u ljubavi Boæjoj, oËekujuÊi milosr-e naπega Gospodina, Isusa Krista, za vjeËni æivot!”(Juda 21)

Oni koji s Isusovih usana Ëuju rijeËi: “Dobro, valjani ivjerni slugo!” (Matej 25,23), bit Êe herojski sluge pravde. Onine moraju nikada odræati propovijed s propovjedaonice, aliodani i svjesni zahtjeva koje Bog ima prema njima, revnujuÊiza Njegovu Ëast, oni Êe sluæiti duπama koje su otkupljeneKristovom krvlju. Oni Êe uvidjeti potrebu da u svoj rad unesuspreman um, ozbiljan duh i nesebiËnu revnost iz cijeloga srca.Oni neÊe po svaku cijenu Ëuvati svoje dostojanstvo, veÊ Êebriæljivo i promiπljeno nastojati zadobiti srca onih kojima slu-æe. ...

Apostol Pavao iznosi prednosti koje nam stoje nadohvatruke. On kaæe: “BuduÊi da imamo ova obeÊanja, oËistimo se,ljubljeni, od svake tjelesne i duπevne ljage, i privedimo k savr-πenstvu svoju svetost u strahu Boæjemu!” (2. KorinÊanima 7,1)Mi se trebamo odvojiti od svijeta u duhu i ponaπanju akoæelimo postati Boæji sinovi i kÊeri. U molitvi za svoje sljedbe-nike, Krist je zatraæio: “Ne molim te da ih digneπ sa svijeta,veÊ da ih oËuvaπ od Zloga. Oni ne pripadaju svijetu, kao πto nija ne pripadam svijetu. Posveti ih istinom; tvoja je rijeË isti-na.” (Ivan 17,15.16)

Ozbiljno djelo stoji pred svakim od nas. Pravedne misli,neporoËne i svete namjere ne dolaze nam potpuno prirodno.Mi se moramo truditi oko njih. ... Oni koji se nalaze u vlasti

344

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27408

Black

409

Boæjega Duha neÊe traæiti svoja zadovoljstva i zabave. AkoKrist sjedi na prijestolju srca vjernika svoje Crkve, oni Êe seodazvati na poziv: “Iziite izmeu njih i odvojite se.” (2. Korin-Êanima 6,17). Nemojte imati udjela u grijesima ovoga svijeta!

Bog ima posao za svoje vjerne straæare koji trebaju ustatiu obranu istine. Oni trebaju upozoravati i moliti otkrivajuÊisvojim djelima svoju vjeru. Oni trebaju stati, kao nekada Noa,u plemenitoj vjernosti iz cijeloga srca, s karakterom koji nijeopoganjen bezakonjem koje se Ëini oko njih. Oni trebaju raditina spaπavanju ljudskog roda kao πto je to Krist Ëinio. Radnicikoji se tako pokaæu dostojni ukazanog povjerenja, bit Êe iz-loæeni mrænji i ukorima. Protiv njih Êe biti podizane laæneoptuæbe s ciljem da ih uklone s njihovih visokih poloæaja.Meutim, oni svoj temelj grade na Stijeni, ostaju nepokolebaniopominjuÊi, preklinjuÊi i ukoravajuÊi grijeh i poklonike uæiva-nja svojom moralnom Ëvrstinom i razumnim naËinom æivota.(Review and Herald, 28. studenoga 1899.)

29. studenoga

Boæji hram

“Ako tko razara hram Boæji, njega Êe Bog razoriti, jerje svet hram Boæji, a taj ste vi.” (1. KorinÊanima 3,17)

Crkva na Zemlji je Boæji hram i ona pred svijetom trebaimati boæanske razmjere. Ova graevina treba biti svjetlo svije-tu. Treba biti sagraena od æivog kamenja koje je blizu jedandrugome, koje je prilagoeno jedan drugome i koje Ëini Ëvrstugraevinu. Sve to kamenje nije istog oblika ili veliËine. Nekoje veliko a neko malo, ali svaki mora popuniti svoje mjesto. Ucijeloj graevini ne smije biti nijednog pogreπno oblikovanogkamena. Svaki pojedini kamen je savrπen. Svaki kamen je æivikamen, kamen koji πiri svjetlo. Vrijednost kamena odreena jesvjetlom koje prenosi svijetu.

Sada je vrijeme da se kamenje izvadi iz kamenoloma ovo-ga svijeta i prenese u Boæju radionicu gdje Êe biti isklesano,oblikovano i uglaËano kako bi moglo sjati. Ovo je Boæji plani On æeli da svi koji tvrde da vjeruju u istinu popune mjesta

345

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27409

Black

410

koja su im odreena u velikom, sveobuhvatnom djelu za ovovrijeme. ...

Boæji je plan da Njegova Crkva stalno napreduje u nepo-roËnosti i znanju, iz svjetla u svjetlo, iz slave u slavu... Njego-va Crkva je dvorac svetog æivota, ispunjena razliËitim darovimai nadahnuta Svetim Duhom. Nebo je odredilo odgovarajuÊe du-ænosti Crkvi na Zemlji i njezini vjernici trebaju naÊi svojusreÊu u sreÊi onih kojima pomaæu i kojima sluæe na blagoslov.

U vrijeme moralne tame, u stoljeÊima sukoba i progonsta-va, Kristova crkva bila je kao grad sagraen na brdu. Iz stolje-Êa u stoljeÊe, u æivotu uzastopnih naraπtaja pa sve do sada-πnjega vremena, Ëiste biblijske doktrine otkrivale su se u okvi-ru njezinih granica. Kristova crkva, koja moæda izgleda oslab-ljena i nesavrπena, jedini je predmet na Zemlji kojem On uposebnom smislu posveÊuje svoju ljubav i brigu. Crkva je po-zornica Njegove milosti na kojoj On iskuπava djelovanje svojemilosti na ljudska srca.

Crkva je Boæja tvrava, Njegov grad-utoËiπte koji On dræiu uskomeπanom svijetu. Svako neprihvaÊanje njezinog svetogpovjerenja izdaja je Onoga koji ju je otkupio dragocjenom krv-lju svojega jedinoroenog Sina. U proπlosti su vjerne duπeËinile Crkvu na Zemlji, i Bog je prihvatio vjernike u zavjetniodnos sa sobom, sjedinjujuÊi Crkvu na Zemlji s Crkvom naNebu. On je slao svoje svete anele da sluæe Njegovoj Crkvi ini vrata paklena nisu je mogla nadvladati. (Review and Herald,4. prosinca 1900.)

30. studenoga

Suradnici Crkve na Nebu

“Uprimo pogled u zaËetnika i zavrπitelja vjere, u Isusa,koji namjesto odreene mu radosti podnese kriæ nemareÊi za sramotu te otada sjedi s desnu Boæjeg pri-jestolja!” (Hebrejima 12,2)

Danas, kao i u proπlosti, cijelo Nebo prati kako se Crkvarazvija u pravom nauku o spasenju. Krist je otkupio Crkvusvojom krvlju i On je æeli odjenuti spasenjem. On ju je uËinio

346

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27410

Black

411

Ëuvarom svete istine i zato æeli da ona sudjeluje u Njegovojslavi. Meutim, Crkva, da bi mogla postati odgojna snaga usvijetu, mora suraivati s Crkvom na Nebu. Njezini vjernicimoraju predstavljati Krista. Njihova srca moraju biti otvorenaza primanje svake zrake svjetla koju Bog nae za dobro dapoπalje. I dok budu primali to svjetlo, bit Êe osposobljeni pri-mati i prenositi sve viπe i viπe zrakâ Sunca Pravednosti.

U Crkvi treba biti viπe duhovnosti. Postoji potreba zaoËiπÊenjem srca. Bog poziva svoj narod da zauzme mjesto nakoje ga duænost zove. On ga poziva da se oËisti od onoga πtoje bilo pokazano kao prokletstvo za Crkvu — da se uzdiæu onikoji su postavljeni na odgovorna mjesta. Treba obaviti ozbiljnodjelo. Muπkarci i æene trebaju na koljenima u vjeri traæiti Bogai onda krenuti naprijed i progovoriti RijeË sa silom koju sudobili odozgo. Takvi vjernici izlaze pred narod neposredno izprijamne dvorane Najviπega i njihove rijeËi i djela unapreujuduhovnost. Kada se suoËe s pogreπnim naËelima, Ëvrsto stav-ljaju svoja stopala na temelj poznatih rijeËi: “Takoer je pisa-no!” (Matej 4,7) ...

Suvremenoj Crkvi potrebni su radnici koji Êe poput Heno-ka hoditi s Bogom otkrivajuÊi Krista svijetu. Vjernici Crkvemoraju se uzdiÊi na viπi stupanj. ... Naπi pogledi na SuncePravednosti zamraËeni su sebiËnoπÊu. Krista iznova razapinjumnogi koji popuπtajuÊi svojim sklonostima dopuπtaju Sotonida zadobije vlast nad njima. Crkvi su potrebni odani muπkarcii æene koji Êe odnijeti svijetu vijest o spasenju, ukazati naJaganjca Boæjeg — radnici koji svojim djelima pravednosti isvojim neporoËnim, istinitim rijeËima mogu uzdiÊi one okosebe iz ponora pokvarenosti.

Sa saæaljenjem i suÊuti, s njeænom brigom i ljubavlju Go-spodin promatra svoj narod koji prolazi kroz kuπnje i napasti.... Boæja je namjera da svi budu okuπani i ispitani da bi mogaovidjeti jesu li vjerni ili nevjerni zakonima koji upravljaju ne-beskim kraljevstvom. Bog Êe sve do kraja dopuπtati Sotoni dase pokazuje kao laæac, tuæitelj i ubojica. Na taj Êe naËin kona-Ëna pobjeda Njegovog naroda biti mnogo izrazitija, slavnija,mnogo potpunija i savrπenija. (Review and Herald, 4. prosinca1900.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27411

Black

412

PROSINAC

1. prosinca

Zalazak sunca

“A sad, oni teæe za boljom, to jest za nebeskom (domo-vinom). Zato ih se Bog ne stidi, ne stidi se nazivati senjihovim Bogom. Zbilja im je pripravio grad.” (Hebreji-ma 11,16)

Dok su æeljezniËki vagoni dovozili naπu skupinu u gradDenver, bili smo oËarani promatrajuÊi jedan od najljepπih za-lazaka sunca u Coloradu. Sunce je zalazilo iza snijegom pokri-venih planinskih vrhunaca obojivπi svojim njeænim zrakamazlatnog svjetla nebesa. I dok su se sjajne boje u neopisivojljepoti produbljivale i πirile po nebu, nama je izgledalo kao dasu se vrata Neba πirom otvorila i propuπtaju blistavu nebeskuslavu u naπ svijet. Zlatni su tonovi iz trenutka u trenutak posta-jali sve privlaËniji, kao da naπu maπtu pozivaju da zamisli veÊuslavu iza njih. ... Ako je ovaj prizor tako oËarao naπa osjetila,kako bi to tek uËinila punina slave na samom Nebu. ...

Nebo je izgledalo vrlo blizu. ... I dok su se oËi okretale odblistave slave dana koji je zavrπavao, pomislili smo kako bi-smo oËima vjere morali sagledati joπ mnogo viπe svjetla, viπemira i radosti duæ naπeg æivotnog puta. ... Kada bi se oËi vjerepodigle i pogledale kroz veo buduÊnosti i prepoznale dokazeBoæje ljubavi i slave u obeÊanom æivotu u vjeËnosti, postalibismo puno duhovniji, a ljepote i radosti Neba naπle bi mjestau naπem svakidaπnjem æivotu. Mi bismo svoj posao obavljalivjernije u ovom æivotu, ali i u uzviπenijem æivotu nakon njega....

Naπ nebeski Otac ugradio je nadzemaljsku ljepotu u ne-beski svod da bismo sagledali izraz Njegove ljubavi koji sepokazuje preko Njegovih prekrasno stvorenih djela. Bog neæeli da ostanemo ravnoduπni prema simbolima slave Njegovebeskrajne moÊi na nebesima. David je uæivao kada se baviotim krasotama. On je skladao psalme koje su izraelski pjevaËipjevali u slavu Bogu. “Nebesa slavu Boæju kazuju, navijeπta

347

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27412

Black

413

svod nebeski djelo ruku njegovih. ... Ondje suncu razape πa-tor, te ono k’o æenik iz loænice ide, k’o div kliËe kad prelijeÊestazu.” (Psalam 19,1.5.6)

Sve sile naπega biÊa, svako sredstvo naπeg postojanja isreÊe, svi blagoslovi toplog sunËevog svjetla, osvjeæavajuÊipljuskovi koji Ëine da buja biljni svijet, svaka utjeha i svakiblagoslov u ovome æivotu, sve potjeËe od Boga. On πalje kiπui pravedniku i nepravedniku. Nebeske riznice otvorene su svi-ma. (Signs of the Times, 12. prosinca 1878.)

2. prosinca

Primjer Ivana Krstitelja

“Pojavi se Ëovjek, poslan od Boga, kojemu bijaπe imeIvan.” (Ivan 1,6)

Roenje Ivana Krstitelja bilo je proreËeno preko proroka,a o tom je dogaaju jedan aneo obavijestio Zahariju. Nebeskiglasnik izriËito je naredio ocu da odgaja dijete dræeÊi se stro-gih pravila umjerenosti. ...

Ivan se nije osjeÊao dovoljno jakim da izdræi pritisak ku-πnji s kojima bi se suoËavao æiveÊi u druπtvu ljudi. Plaπio seda se njegov karakter neÊe oblikovati u skladu s navikamakoje su prevladavale meu Æidovima pa je odluËio odvojiti seiz svijeta i od pustinje naËiniti svoj dom. ... Nitko ne moæe reÊida se osjeÊao usamljenim, da je bio turoban i neraspoloæen;uæivao je u jednostavnom æivotu i povuËenosti, a njegove navi-ke umjerenosti saËuvale su njegova osjetila u najboljem sta-nju. ...

Ivan je morao obaviti posebno djelo za Gospodina. Moraose boriti protiv grijeha i nerazumnih ljudi. Da bi se osposobioza ovo vaæno javno djelo, morao je u samoÊi traæiti nebeskoznanje. Morao se moliti i razmiπljati i u prouËavanju upoznatiproroËanstva i Boæju volju. Daleko od zaposlenog svijeta Ëijebi brige i zavodljiva zadovoljstva zarobili njegov um, izopaËilinjegove misli i njegovu maπtu, on je s Bogom i prirodom imaosvoj svijet. ... Svojim strogo umjerenim navikama osigurao jesvoje tjelesno, duπevno i moralno zdravlje. ...

348

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27413

Black

414

Ivan se privikao na odricanja i teπkoÊe i tako osposobljenbio je neosjetljiv na okolnosti poput stijena i planina u pusti-nji koje su ga trideset godina okruæivale. Pred njim je biloveliko djelo; zato je morao oblikovati karakter koji neÊe skre-nuti s puta duænosti i onoga πto je pravo bez obzira na utjeca-je koji ga okruæuju.

Ivan je primjer ... ljudima koji æive u ovim posljednjimdanima i kojima su povjerene sveËane i vaæne istine. Bog æelida i oni budu umjereni u svemu. On æeli da uvide potrebu dapobijede apetit, da svoje strasti dræe pod vlaπÊu razuma. Mora-ju imati umnu snagu i jasnoÊu misli da mogu vidjeti razlikuizmeu onoga πto je pravo i onoga πto je pogreπno, razlikuizmeu istine i zablude. Posla ima za svakoga ... tko æeli raditiu Gospodnjem vinogradu i On æeli da se svi osposobe za kori-snu sluæbu. (Youth’s Instructor, 7. sijeËnja 1897.)

3. prosinca

Glas koji viËe u pustinji

“Ovo je, uistinu, onaj koga je oznaËio prorok Izaijakad je rekao: ‘Glas jednoga koji viËe u pustinji: Pri-pravite put Gospodnji, poravnajte mu staze.’” (Matej3,3)

Propovijedanje Ivana Krstitelja izazivalo je veliko uzbue-nje. Na poËetku njegove sluæbe ljudi su pokazivali slabo zani-manje za vjeru. Praznovjerje, predaja, nestvarne priËe, sve tozbunjivalo je misli ljudi tako da nisu znali πto je pravo. ÆeleÊiosigurati sebi svjetovna blaga i Ëasti, zaboravili su Boga. ...

Ivanovo propovijedanje probudilo je u mnogim srcima du-boku æelju za blagoslovima koje je Mesija nudio, pa su pri-hvaÊali istinu. Vidjeli su da im je potrebna obnova. Ne samo dasu morali uÊi na uska vrata, veÊ su se trebali boriti i truditi dasteknu blagoslove Evanelja. Samo su vatrena æelja, odluËnavolja i Ëvrste namjere mogle razbiti moralnu tamu koja je po-krivala zemlju kao samrtni pokrov. Da bi stekli æeljene blago-slove, morali su se ozbiljno potruditi, morali su se odreÊi se-be.

349

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27414

Black

415

Djelo Ivana Krstitelja obavlja se i u naπe vrijeme. Njegovodjelo i djelo onih koji rade u duhu i sili Ilijinoj, u æelji daprobude ljude iz njihove ravnoduπnosti, imaju mnogo sliËno-sti. Krist treba doÊi po drugi put kad Êe suditi svijetu popravdi. Boæji vjesnici koji nose posljednju vijest opomene kojaÊe biti upuÊena svijetu, trebaju pripremiti put za Kristov drugidolazak kao πto je i Ivan pripremao put za Njegov prvi dolazak.Ako je nebesko kraljevstvo bilo izloæeno nasilju u dane IvanaKrstitelja, ono trpi nasilje i sada; i danas se blagoslovi Evan-elja moraju osigurati na isti naËin. Ako forme i obredi tadanisu bili ni od kakve koristi, formalna poboænost liπena sile nidanas nikome ne koristi.

Na djelu su dvije sile. S jedne strane Sotona svojom silomnastoji poniπtiti utjecaj Boæjega djela; s druge strane Bog radipreko svojih slugu i poziva greπnike na pokajanje. Tko Êepobijediti? ZnajuÊi da mu je na raspolaganju preostalo joπsamo malo vremena, Sotona je siπao i radi u velikoj sili sasvom prevarljivoπÊu bezakonja u onima koji propadaju. On sesluæi svim raspoloæivim oruæjem ne bi li sprijeËio duπe daprihvate istinu. Pobjede koje postiæemo nad sobom i grijehompostiæemo na πtetu neprijatelja, i on nam bez odluËnog pro-tivljenja neÊe dopustiti da uæivamo u Boæjim blagoslovima.(Youth’s Instructor, 17. svibnja 1900.)

4. prosinca

Kristov preteËa

“On Êe iÊi pred njim s Ilijinim duhom i snagom, da vratisrca otaca prema djeci, a nepokorne nazoru pravedni-ka, te pripremi Gospodinu sklon narod.” (Luka 1,17)

U Ivanu Krstitelju Bog je podigao vjesnika koji Êe pripre-miti put Gospodinu. On je morao objaviti svijetu sigurno svje-doËanstvo ukoravajuÊi i osuujuÊi grijeh. ... Ivan se nije obra-zovao u rabinskim πkolama. On nije stekao nikakvo ljudskoobrazovanje. ...

Da pripremi put Kristu, bio je potreban netko sliËan pro-rocima iz starih vremena tko Êe pozvati izopaËeni narod na

350

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27415

Black

416

pokajanje, i Ivanov glas se doista podigao kao zvuk trube.Njegov je zadatak glasio: “Objavi mom narodu njegove zloËine,domu Jakovljevu grijehe njegove.” ...

U naπe vrijeme, neposredno uoËi drugoga Kristovog dola-ska na nebeskim oblacima, Bog poziva radnike koji Êe pripre-miti ljude da opstanu u veliki dan Gospodnji. U ove posljednjedane treba obaviti isto takvo djelo kakvo je bilo Ivanovo. Go-spodin je svojem narodu poslao poruke preko orua koje jeizabrao i æeli da svi posluπaju savjete i opomene koje On πalje.Poruka prije poËetka javne Kristove sluæbe glasila je: “Pokajtese, carinici i greπnici, pokajte se, farizeji i saduceji!” Pokajtese “jer je blizu kraljevstvo nebesko” (Matej 3,2). Naπa porukanije poruka mira i sigurnosti! Kao narod koji vjeruje u Kristovskori dolazak, i mi imamo poruku koju trebamo objaviti: “Pri-pravi se, Izraele, da susretneπ Boga svoga!” (Amos 4,12) Mitrebamo podiÊi zastavu i odnijeti vijest treÊeg anela! Naπavijest treba biti neposredna kao i vijest Ivana Krstitelja. On jeukoravao kraljeve zbog njihovog bezakonja. Koliko god timeugroæavao vlastiti æivot, bez oklijevanja je izgovarao istinusvojim ustima. Svoj rad u ovom vremenu moramo vjerno oba-viti. ...

Pogledajte sliku koju nam pruæa danaπnji svijet: nepoπte-nje, prijevara, nasilje i krvoproliÊe, sve to vidi se na svakomkoraku. ...

Na taj se naËin umrtvilo prepoznavanje i osjetljivost pre-ma ispravnim naËelima. ... Objavljeno svjetlo koje je pozivalona pokajanje, bilo je zaklonjeno debelim oblakom nevjerova-nja i protivljenja koje su pokrenuli ljudski planovi i ljudskarazmiπljanja. ...

Ozbiljni, molitveni pozivi koji dolaze iz srca iskrenih vje-snika, dovest Êe do osvjedoËenja. ... Svi koji poznaju jedinogpravoga i æivoga Boga upoznat Êe i Isusa Krista, jedinog, Jedi-noroenog od Oca, i oni Êe propovijedati Krista i to raspetoga.(Review and Herald, 1. studenoga 1906.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27416

Black

417

5. prosinca

Kao πto je bilo u vrijeme Noino

“Vidje Jahve kako je Ëovjekova pokvarenost na zemljivelika i kako je svaka pomisao u njegovoj pameti uvi-jek samo zloÊa.” (Postanak 6,5)

Stanovnici svijeta u ovo naπe vrijeme usporeeni su sljudima koji su æivjeli na Zemlji u vrijeme potopa. Pokvarenostpretpotopnih ljudi jasno je objavljena: “Vidje Jahve kako jeËovjekova pokvarenost na zemlji velika i kako je svaka pomi-sao u njegovoj pameti uvijek samo zloÊa.” Bog se umorio odovih ljudi Ëije su misli bile obuzete jedino greπnim uæicima ipopuπtanjem svojim strastima. Oni nisu traæili savjet od Bogakoji ih je stvorio niti su teæili ispunjavanju Njegove volje. Bioim je izreËen Boæji ukor zato πto su slijedili zamisli svojegasrca; osim toga, na Zemlji je vladalo nasilje. “Jahve se pokajai u svom srcu raæalosti πto je naËinio Ëovjeka na zemlji.” (Po-stanak 6,6)

Isus se u svojim govorima pozivao na ovo stanje. Rekaoje: “Kao πto je bilo u Noino vrijeme, tako Êe biti za dolaskaSina »ovjeËjega.” (Matej 24,37) ...

Stanovnicima pretpotopnog svijeta bila je upuÊena opo-mena prije njihovog uniπtenja, ali nisu posluπali upozorenje.Nisu posluπali Noine rijeËi; rugali su se njegovoj vijesti. U tomnaraπtaju bilo je pravednih ljudi. Prije uniπtenja pretpotopnogsvijeta, Henok je neustraπivo objavljivao svoju vijest. U pro-roËkom vienju vidio je i stanje svijeta u sadaπnje vrijeme.Govorio je: “Pazite! Dolazi Gospodin sa svojim svetim Desetti-suÊama da sudi svima i da kazni sve bezboænike za sva njiho-va bezboæna djela koja bezboæno poËiniπe i za sve uvredljiverijeËi koje oni, bezboæni greπnici, izgovoriπe protiv njega! Ovosu nezadovoljni mrmljaËi koji æive prema svojim poæudama!Njihova usta izgovaraju drzovite rijeËi (protiv Boga); a ljudimalaskaju radi dobitka.” (Juda 14-16)

Bog u ovo vrijeme zahtijeva od nas da æivimo ozbiljno.Propovjednici moæda imaju malo znanja koje su stekli iz knji-ga; ali ako sa svojim talentima budu postupali najbolje πtomogu; ako budu radili Ëim im se pruæi prilika; ako budu govo-

351

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27417

Black

418

rili najjednostavnijim i najjasnijim rijeËima; ako budu hodilipaæljivo i ponizno traæeÊi nebesku mudrost; ako budu hodili sBogom iz Ëista srca, pokretani ljubavlju prema Kristu i duπa-ma za koje je Krist umro, sluπat Êe ih i oni koji su po svojimsposobnostima i talentima iznad njih. Istina koju budu izno-sili u svoj svojoj jednostavnosti bit Êe privlaËna. (Review andHerald, 1. studenoga 1906.)

6. prosinca

Noa, sagradi sebi korablju

“Napravi sebi korablju od smolastoga drveta; korabljunaËini s prijekletima i obloæi je iznutra i spolja pakli-nom.” (Postanak 6,14)

Za kratko vrijeme nakon prvog Adamovog prijestupa, gri-jeh se proπirio i poveÊao kao guba! Narav je grijeha da raste.Iz naraπtaja u naraπtaj grijeh se πirio kao zarazna bolest. Mr-ænja prema Boæjem zakonu i, kao sigurna posljedica, mrænjaprema svakoj poboænosti postala je sveopÊa pojava. Svijet sejoπ nalazio u svojoj mladosti, ali otkako se grijeh prvi putpojavio, postao je zastraπujuÊi u svojim razmjerima i uskoroje preplavio svijet. Bog koji je stvorio ljudski rod i davao munesebiËno iz riznica svoje providnosti, bio je zanemaren i pre-zren od primatelja Njegovih darova. ... Ali iako su greπnicizaboravili svojega nesebiËnog DobroËinitelja, Bog se nije okre-nuo od njih niti ih je prepustio da propadnu u svojim zloËini-ma i nasilju ne iznoseÊi im pred oËi njihovu pokvarenost iposljedice krπenja svojeg Zakona. On im je poslao vijesti opo-mene i poziva. ...

Bog kojega su muπkarci i æene omalovaæavali i vrijeali iËiju su milosrdnu ljubav i velikoduπnost zlorabili, i dalje jenjegovao saæaljenje prema palom ljudskom rodu i u svojojljubavi pobrinuo se za utoËiπte za sve one koji Êe Ga prihvatiti.Naredio je Noi da sagradi korablju i da u isto vrijeme propovi-jeda stanovnicima svijeta da Êe Bog pustiti veliki potop naZemlju i uniπtiti bezakonike. Ako povjeruju u vijest i pripreme

352

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27418

Black

419

se za taj dogaaj time πto Êe se pokajati i promijeniti, dobit Êeoprost i bit Êe spaπeni. Bog nije uklonio svojega Duha iz ljud-ske sredine ne otkrivajuÊi im sigurne posljedice njihove odlu-ke da krπe Njegov Zakon. ...

Boæji Duh se borio s buntovniπtvom sve dok vrijeme kojeje Bog odredio nije doπlo kraju; sve dok Noa i njegova obiteljnisu uπli u korablju i Boæja ruka zatvorila njezina vrata. Milostje siπla sa svojeg zlatnog prijestolja i viπe nije posredovala zaljudski rod.

Iako je Bog nastojao privuÊi greπnike k sebi i osvjedoËitiih svojim Svetim Duhom, oni su se u svojem buntovniπtvu sveviπe udaljavali od Njega i neprestano se odupirali pozivimabeskrajne ljubavi. Noa je dostojanstveno stajao usred svijetakoji je odbacivao Boga, svijeta koji se upuπtao u sve oblikeneumjerene raskalaπenosti koje su ga navodile na zloËine inasilje svake vrste. ... Kakvo je to bilo gledanje svijetu kada jeNoa ustao, povezan s Bogom posluπnoπÊu, kao potpuna su-protnost ljudima oko sebe! (Signs of the Times, 20. prosinca1877.)

7. prosinca

Noina nepokolebljiva posluπnost

“Noa je bio Ëovjek pravedan i neporoËan u svom vre-menu. S Bogom je Noa hodio.” (Postanak 6,9)

Kako je jednostavna i djetinja bila Noina vjera usred ne-vjerovanja svijeta. ... Njegova vjera usavrπila se njegovim djeli-ma. On je pruæio svijetu primjer u vjerovanju svakoj rijeËi kojaje iziπla iz Boæjih usta. Pod boæanskim nadzorom poËeo jegraditi korablju, golemi brod, na suhom tlu. Mnoπtvo je dola-zilo sa svih strana kako bi promatralo taj neobiËni prizor...Ëulo je ozbiljne, vatrene rijeËi jedinstvenog Ëovjeka koji jevjerovao u svaku rijeË koju je izgovarao. ... Sila je pratila NoinerijeËi jer je to bio Boæji glas koji se obraÊao ljudima prekosvojega sluge. Neki su bili duboko osvjedoËeni i svakako biposluπali rijeËi opomene da nije bilo toliko onih koji su seismijavali i rugali vijesti koja ih je pozivala na pokajanje, pa su

353

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27419

Black

420

proæeti istim duhom odbacili pozive milosti ... i uskoro senaπli meu najistaknutijim i najprkosnijim rugaËima; jer nitkonije tako nerazborit niti Êe iÊi tako daleko u grijeh kao onikoji su nekada prihvatili svjetlo, koji su se osvjedoËili, a ondaodbacili pozive Boæjega Duha. ... Usred sveopÊeg prijezira iismijavanja, usred sveopÊeg bezakonja i neposluπnosti, Noa seisticao svojim svetim poπtenjem i nepokolebljivom posluπnoπ-Êu. ... Bio je na svijetu, ali ne od svijeta. Noa je postao predmetprijezira i poruge upravo zbog svoje nepokolebljive vjernostiBoæjim rijeËima. ...

Dok se Boæji glas preko Noe Ëuo u pozivima, opomenamai osudi grijeha i bezakonja, ni Sotona nije spavao; on je pri-premao svoje snage. ... Noa je prolazio ispite i kuπnje. Protiv-ljenje je dolazilo od velikih ljudi iz svijeta, od filozofa i ljuditakozvane znanosti, koji su mu pokuπavali dokazati da njego-va vijest ne moæe biti istinita, ali njegov glas nije uπutio; sto-tinu dvadeset godina rijeËi opomene neprekidno su odjekivaleozbiljnim glasom, potkrepljivane njegovim marljivim radom nakorablji. ... Boæji Duh se borio s ljudima kako bi ih pokrenuoda prihvate istinu i da joj povjeruju, ali su i Sotonini prijedlozibili prihvaÊani; ljudska pokvarena srca bila su sklonija mu-drovanju oca svake laæi nego da prihvate pozive beskrajne lju-bavi. Pokazivali su svoju ravnoduπnost i prijezir prema BoæjimsveËanim opomenama time πto su se ponaπali na isti naËin iËinili ista djela kao i prije nego πto im je opomena bila upuÊe-na. ...

Noini dani, rekao je Krist, bit Êe vrlo sliËni danima prijeNjegovog pojavljivanja na nebeskim oblacima. (Signs of theTimes, 20. prosinca 1877.)

8. prosinca

Strpljenje je doπlo kraju“Onda Jahve reËe: NeÊe moj duh u Ëovjeku ostati dovi-jeka; Ëovjek je tjelesan, pa neka mu vijek bude stotinui dvadeset godina.” (Postanak 6,3)

Nisu svi ljudi u Noine dane bili u punom smislu neznabo-æaËki idolopoklonici. ... Skupina koja je smatrala da ima zna-

354

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27420

Black

421

nje o Bogu imala je najveÊi utjecaj i prednjaËila u odbacivanjuporuke koju je Bog upuÊivao ljudima preko Noe. Ona je nesamo odbacila poruku vjernoga propovjednika pravde, veÊ je,kao i njezin gospodar avao, rabila sva sredstva da odvrati idruge od vjerovanja u Boga i od posluπnosti Njemu. ... I dokje Noa upuÊivao opomenu o buduÊem uniπtenju tog naraπtaja,trajala je i njihova prilika i prednost da postanu mudri naspasenje. Meutim, oni su predali svoj um pod sotonsku vlastumjesto Boæju, a on ih je prevario na isti naËin kao i naπepraroditelje.

Pretpotopni svijet bio je siguran da se zakoni prirode sto-ljeÊima nisu mijenjali. Godiπnja doba dolazila su jedno zadrugim prema svojem redu. Rijeke i potoci nikada se dotadanisu izlijevali iz svojih korita, veÊ su njihove vode sigurnotekle u ponosni ocean. »vrsti zakoni odræavali su vode da sene prelijevaju preko svojih granica. Meutim, ti razlozi nisuuzimali u obzir Ruku koja je zadræavala vode, koja im je za-povijedala: IÊi Êeπ samo dovde i neÊeπ se prelijevati dalje! ...Onda su mislili, kao πto i danas ljudi misle, da je priroda iznadBoga prirode i da su njezini putovi tako utvreni da ih ni sâmBog ne moæe promijeniti. Na taj je naËin Boæja vijest opomenepred svijetom postala prijevara, velika zabluda, jer bi priroda,ako je Noina poruka istinita, morala iziÊi iz svojeg uobiËaje-nog okvira postojanja i djelovanja. ...

Ljudska narav u Noine dane, kada nije bila pod utjecajemBoæjega Duha, ista je kao i narav suvremenog Ëovjeka. Isus jeu svojim izlaganjima i nauku priznavao Mojsijeve knjige kaorijeË nadahnuÊa. Mnogi priznaju da je Novi zavjet boæanskogpodrijetla, dok istodobno starozavjetnim spisima ne ukazujuneko posebno poπtovanje; ali te dvije velike zbirke spisa nemogu se rastaviti ni odvojiti. Nadahnuti apostoli koji su pisaliNovi zavjet neprestano su misli svojih Ëitatelja upuÊivali i vra-Êali na spise Staroga zavjeta. I Krist je misli svih naraπtaja,sadaπnjih i buduÊih, usmjeravao na Stari zavjet. On spominjeNou kao stvarnu osobu koja je æivjela; govori i o potopu kaopovijesnoj Ëinjenici; pokazuje ponaπanje tog naraπtaja kao ka-rakteristiku ovog vremena. Istina i Æivot predosjeÊao je sum-nje i nedoumice muπkaraca i æena u vezi sa Starim zavjetomi zato ga je proglasio nadahnutim. (Signs of the Times, 20.prosinca 1877.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27421

Black

422

9. prosinca

Boæji dan odmora

“A sedmoga je dana subota, poËinak posveÊen Jahvi,Bogu tvojemu. Tada nikakva posla nemoj raditi: ni ti,ni sin tvoj, ni kÊi tvoja, ni sluga tvoj, ni sluπkinjatvoja, ni æivina tvoja, niti doπljak koji se nae unutartvojih vrata.” (Postanak 20,10)

Kada je Bog stvorio Zemlju i nastanio je ljudskim biÊima,podijelio je vrijeme u sedam razdoblja. ©est je predao nama zanaπu uporabu, da se bavimo svjetovnim poslovima, a jedan jezadræao za sebe. Poπto se sedmoga dana odmorio, On ga jeblagoslovio i posvetio. Otada se sedmi dan smatra Gospodnjimdanom odmora i sveto poπtuje kao uspomena na Njegovo stva-ralaËko djelo. Nije, dakle, prvi, drugi, treÊi, Ëetvrti, peti, iliπesti dan bio posveÊen ili odvojen u svetu svrhu niti je to biosedmi dio ukupnog vremena i nijedan posebni dan, veÊ se samBog odmarao sedmog dana u tjednu. ...

Kada je na Sinaju bio proglaπen Zakon, dan odmora bio jestavljen usred moralnih propisa, u samo srce Deset zapovijedi.Meutim, ustanova dana odmora tada nije objavljena prvi put.»etvrta zapovijed potjeËe od stvaranja. Stvoriteljev dan odmorasvetkovao je Adam u svetom Edenu i Boæji narod tijekom cije-log patrijarhalnog razdoblja. Tijekom dugog robovanja Izrae-laca u Egiptu pod nadzornicima koji nisu poznavali Boga,Izraelci nisu mogli svetkovati subotu i zato ih je Bog izveo namjesto na kojem Êe moÊi svetkovati Njegov sveti dan odmora.

U Ëast subote bilo je uËinjeno trostruko Ëudo Ëak i prijenego πto je Zakon bio objavljen na Sinaju. Dvostruka mjeramane padala je πestoga dana, a subotom je nije bilo, a dioodreen za subotu ostajao je svjeæ i Ëist iako je svakoga dru-goga dana, ako je ostavljan za poslije, postajao neprikladan zahranu. Ovo nas navodi na nepobitan zakljuËak da je subotabila uspostavljena prigodom stvaranja, kada su bili postavljenitemelji Zemlje, kada su zajedno klicale jutarnje zvijezde i svisinovi Boæji uzvikivali od radosti. Njezina svetost ostala jenepromijenjena i tako Êe ostati sve do kraja vremena. Od stva-ranja je svaki propis Boæjeg zakona bio obvezatan za pripad-

355

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27422

Black

423

nike ljudskog roda i njega su se dræali svi koji su se bojaliGospodina. UËenje da je Gospodnji zakon ukinut, sotonsko jelukavstvo kojim æeli izazvati propast ËovjeËanstva. ...

Sveta proroËanstva posebno su bila namijenjena Hebre-jima; ne pripadati Izraelu znaËilo je ne pripadati Boæjem iza-branom narodu. ... Sada prorok izjavljuje da i stranac koji voliBoga i koji Ga sluπa treba uæivati prednosti koje su pripadaleiskljuËivo izabranom narodu. (Signs of the Times, 28. veljaËe1884.)

10. prosinca

Subota u razdoblju Evanelja

“Blago Ëovjeku koji Ëini tako i sinu ËovjeËjem πto setoga pridræava: koji poπtuje subotu da je ne oskvrni ikoji ruke svoje Ëuva od svakoga zla djela.” (Izaija56,2)

GledajuÊi unaprijed u razdoblje Evanelja, prorok Izaijana najdojmljiviji naËin naglaπava obvezatnost svetkovanja su-bote i blagoslove koji prate njezino svetkovanje. ...

Sve dotad obrezanje i strogo poπtovanje ceremonijalnogzakona bili su uvjeti pod kojima su neznaboπci mogli biti pri-mljeni u izraelsku zajednicu, ali ti uvjeti bit Êe ukinuti Evan-eljem. “A sinove tuinske koji pristadoπe uz Jahvu da musluæe ... koji poπtuju subotu i ne oskvrnjuju je i postojani suu Savezu mome, njih Êu dovesti na svoju svetu goru i razvese-liti u svojem Domu molitve. Njihove ærtve paljenice i klanicebit Êe ugodne na mojem ærtveniku, jer Êe se Dom moj zvatiDom molitve za sve narode.” (Izaija 56,6.7) ...

Poπto je osudio sebiËnost, nasilje i tlaËenje Izraela, i po-πto ga je pozvao na djela pravednosti i milosra, On kaæe:“Zadræiπ li nogu da ne pogaziπ subotu, i u sveti dan ne obavljaπposlove; nazoveπ li subotu milinom i Ëasnim dan Jahvi po-sveÊen; Ëastiπ li ga odustajuÊ’ od puta, bavljenja poslom i pre-govaranja — tad Êeπ u Jahvi svoju milinu naÊi, i ja Êu teprovesti po zemaljskim visovima, dat Êu ti da uæivaπ u baπtinioca tvog Jakova, jer Jahvina su usta govorila.” (Izaija 58,13.14)

356

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27423

Black

424

Ovo se proroËanstvo proteæe kroz stoljeÊa sve do vremenakada je »ovjek bezakonja pokuπao promijeniti jednu od zapo-vijed Boæjeg zakona, pogaziti prvotni Gospodnji dan odmora, ina njegovo mjesto uzdiÊi dan koji je sam proglasio. ...

Postoje dvije ustanove uspostavljene u Edenu koje nisuizgubile svoje znaËenje ni nakon pada u grijeh — to su subotai braËna zajednica. Njih je ljudski rod iznio kroz vrata Raja.Svi koji vole i poπtuju subotu i Ëuvaju ËistoÊu braËne zajedni-ce, proglaπavaju se prijateljima ljudskog roda i Boæjim prija-teljima. Oni koji primjerom ili propisom oslabe obvezatnostovih svetih ustanova, neprijatelji su Boga i ljudskog roda isluæe se svojim utjecajem i od danim Boga talentima da unesuzabunu i moralnu pokvarenost. (Signs of the Times, 28. velja-Ëe 1884.)

11. prosinca

Biblijski temelji subote

“Pisano je: ‘Ne æivi Ëovjek samo o kruhu, nego o svakojrijeËi koja izlazi iz usta Boæjih.’” (Matej 4,4)

Krist se odupro neprijateljevoj kuπnji oruæjem kojim semoæe posluæiti svaki vojnik Kristovog kriæa: “Pisano je.” (Matej4,7) Gdje? U Starome i Novome zavjetu! Ovim rijeËima trebamoobraniti sebe i opominjati druge otvarajuÊi im RijeË æivota.

Mnogi nikada nisu shvatili da nedjelja nije dan odmora izËetvrte zapovijedi. U svojoj lukavosti Sotona je prikrio tu Ëi-njenicu pa je jedan obiËni dan prikazao kao posveÊen kako bicijeli svijet zbog prekrπaja postao kriv pred Bogom. Mnogi suu potpunom neznanju i nisu uopÊe svjesni da ne dræe Ëetvrtuzapovijed. Zato je bitno da svi potraæe istinu u boæanskomPriruËniku gdje mogu vidjeti πto kaæe Gospodin o tom pitanju.Ljudi puno govore, ali mi ne moæemo graditi svoju vjeru narijeËima bilo kojeg Ëovjeka. Postoje dvije strane u ovom pita-nju. Bog nebeski objavljuje svoj Zakon, a Sotona uzdiæe svojlaæni dan odmora.

Nedjelja je dijete pale Crkve. Ona se njeguje i Ëuva uprotestantskom svijetu kao istinski Gospodnji zahtjev; ali ona

357

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27424

Black

425

nema temelja u Boæjoj rijeËi. KrπÊanski svijet stavljen je naispit svojim odnosom prema ovom pitanju. Bog pokreÊe ljudeda istraæuju Pisma i potraæe dokaze koji potvruju nedjelju.Oni koji istraæuju sa æeljom da nau istinu, uvidjet Êe da suse u proπlosti oslanjali na predaju i da su prihvatili ustanovupale Crkve.

Mi smo odgovorni za svjetlo koje nas obasjava. Boæje za-povijedi i vjera Isusova stavljaju nas na ispit. Ako smo vjernii posluπni, Bog Êe se radovati i blagoslovit Êe nas kao svojizabrani, posebni narod. Kada se savrπena vjera i savrπenaljubav i posluπnost umnoæe djelujuÊi na srca Kristovih sljed-benika, oni Êe imati snaæan utjecaj. Iz njih Êe blistati svjetlorastjerujuÊi tamu oko njih, oplemenjujuÊi i uzdiæuÊi sve kojise nau u podruËju njihovog utjecaja, dovodeÊi u spoznajuistine sve koji æele biti prosvijetljeni i krenuti skromnim pu-tem posluπnosti.

Veliki blagoslovi obeÊani su onima koji svetkuju Boæjidan odmora — subotu. (Review and Herald, 13. srpnja 1897.)

12. prosinca

©to po Zakonu treba Ëiniti u subotu?

“Jedne druge subote ue Isus u sinagogu i poËne uËiti.Tu bijaπe neki Ëovjek kome je usahla desna ruka.”(Luka 6,6)

Knjiæevnici i farizeji pratili su Ga ne bi li vidjeli hoÊe lilijeËiti u subotnji dan kako bi podigli neku optuæbu protivNjega. Meutim, On je znao njihove pomisli i zato je rekaoËovjeku s usahlom rukom: “‘Digni se i stani ispred sviju!’ Onustade i stade. A Isus im reËe: ‘Pitam vas: πto je dopuπteno usubotu: Ëiniti dobro ili Ëiniti zlo? Spasiti æivot ili upropasti-ti?’” (Luka 6,8.9) ... Ovdje je Isus osobno odgovorio na pitanjekoje je postavio. Rekao je da u subotu valja Ëiniti djela milostii pomagati potrebitima. Rekao je: “Dakle, slobodno je subotomËiniti dobro.” (Matej 12,12)

UËitelji naroda Ëesto su govorili, i to je bilo jedno odnjihovih pravila, da Ëovjek koji ima priliku uËiniti dobro i ne

358

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27425

Black

426

uËini, zapravo Ëini zlo; ako nekome ne spasi æivot kada za toima priliku, znaËi da je kriv za ubojstvo. ... Oni su iπli za Njimi traæili povod da podignu laænu optuæbu protiv Njega, ugroæa-vali su Njegov æivot svojom mrænjom i zlobom dok je On spa-πavao æivot i donosio radost mnogim srcima. Je li bolje ubijatisubotom, kao πto su oni namjeravali, ili lijeËiti bolesne kaoπto je On Ëinio? Je li pravednije imati u srcu ubojstvo u Boæjisveti dan ili ljubav prema svim ljudima, ljubav koja se izraæavadjelima milosra i milosti? ...

Glavari su se meusobno dogovarali kako da se oslobodeovog hrabrog Branitelja pravde Ëije su rijeËi i djela odvodilinarod daleko od æidovskih uËitelja. Usprkos njihovom utjeca-ju, “mnogi pooπe za njim. On ih je ozdravljao.” (Matej 12,15)... Oni su smatrali da Êe im njihova vlast i brojnost osiguratipovoljan ishod i da se imaju pravo dogovarati kako da Gaubiju.

Vidimo da se to isto dogaa i danas. Oni koji osobno krπeBoæji zakon, koji svojom predajom ukidaju Boæje zapovijedi,podiæu optuæbe i upuÊuju prigovore ljudima koje je Bog kaosvoje sluge poslao da ukore zlo koje oni Ëine. OdluËuju ihukloniti, zauvijek uπutkati njihov glas, umjesto da odbace gri-jehe kojima su navukli na sebe boæanski ukor. (Review andHerald, 10. kolovoza 1897.)

13. prosinca

Priprema za Isusov dolazak

“Kao ljudi koji iπËekuju blaæeno ispunjenje nade, nai-me, pojavu sjaja velikoga Boga, naπega Spasitelja, Isu-sa Krista.” (Titu 2,13)

Isus Êe uskoro doÊi i mi koji vjerujemo u tu sveËanuistinu, trebamo opomenuti svijet. Mi trebamo pokazati svojomodjeÊom, svojim razgovorima i svojim djelima da su naπe misliusmjerene prema neËemu πto je bolje od poslova ili uæitaka uovom kratkom æivotu. Mi smo ovdje samo putnici i stranci itrebamo pruæiti neki dokaz da smo spremni i da Ëekamo do-lazak naπega boæanskoga Gospodina. Neka svijet vidi, dragi

359

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27426

Black

427

Ëitatelju, da putujemo s ove u bolju zemlju, gdje Êemo primitineprolaznu baπtinu; da ne moæemo sebi dopustiti da svoj æivotposvetimo onome πto je od ovoga svijeta, veÊ da je sva naπabriga usmjerena na pripremu za dom koji nas Ëeka u Boæjemkraljevstvu.

Kako Êemo se pripremiti? Tako πto Êemo svoje prohtjevei strasti dovesti pod vlast Boæje volje i time πto Êemo svojimæivotom pokazati plodove svetosti. Mi moramo postupati pra-vedno, moramo ljubiti milost i hoditi ponizno pred Bogom. Mimoramo uvesti Krista u svoje srce i u svoj dom. Moramo nje-govati ljubav, milosre i istinsku pristojnost jedni prema dru-gima. ...

Naπ æivot treba biti posveÊen dobru i sreÊi drugih, kao πtoje bio Spasiteljev æivot. To je radost anela, to je djelo koje onistalno obavljaju. Duh Kristove poærtvovnosti i ljubavi proæimaNebo i izvor je njegovog blaæenstva. To mora biti i naπ duh akoæelimo biti spremni pridruæiti se druπtvu aneoskih vojski.Ukoliko Kristova ljubav ispunjava naπe srce i vlada naπim æi-votom, utoliko sebiËnost i ljubav prema uæicima slabi; uæivatÊemo u sluæenju drugima i ispunjavanju volje naπega Gospo-dina kojega Êemo uskoro vidjeti. ...

Mi trebamo Ëiniti ono πto je pravo zato πto je pravo, a nezato da izbjegnemo kaznu ili zbog straha od neke velike ka-tastrofe koja bi se na nas mogla obruπiti. Æelim Ëiniti ono πtoje pravo zato πto mi to Ëini zadovoljstvo. Toliko je sreÊe mogu-Êe naÊi kad Ëinimo dobro; toliko mnogo zadovoljstva u tomeπto ispunjavamo Boæju volju; toliko uæivanja u primanju bla-goslova od Njega! Pokaæimo zato da smo ljudi zdravog razumane birajuÊi svoj dio na ovome svijetu, veÊ na svijetu koji ÊedoÊi. Ostanimo na svom mjestu vjerni u obavljanju svake duæ-nosti, imajuÊi svoj æivot sakriven s Kristom u Bogu, pa kadase pojavi Poglavar pastirski, “primit Êete neuveli vijenac —slavu” (1. Petrova 5,4). (Signs of the Times, 10. studenoga1887.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27427

Black

428

14. prosinca

Sadaπnja duænost

“U revnosti budite neumorni! Budite gorljivi Duhom!Gospodinu sluæite!” (Rimljanima 12,11)

Sadaπnja je duænost svakoga pravog Boæjeg djeteta dastrpljivo Ëeka, da budno bdije, da vjerno radi sve do dolaskanaπega Gospodina i da se pripremi za taj sveËani dogaaj.Odlike pravog sljedbenika Isusa Krista, savrπenog muπkarca iæene u Kristu Isusu, pokazat Êe se u tome πto Êe raditi, bitibudan i Ëekati svojega Gospodina. On se neÊe u potpunostipredati prouËavanju i razmiπljanju ili dopustiti da ga poslovi irad toliko zaokupe da zanemari njegovanje osobne poboæno-sti, veÊ Êe u njegovu skladnu, krπÊansku odanost Bogu bitiugraen ozbiljan rad. Kristovi sljedbenici neÊe biti lijeni, veÊ“gorljivi Duhom” (Rimljanima 12,11) i sluæit Êe Gospodinu.Naπe svjetiljke moraju biti pune i zapaljene da bi mogle pro-sipati blistave zrake svjetla u moralnu tamu svijeta.

Gospodin Êe uskoro doÊi i upravo su nam zato potrebneπkole, ali ne zato da bismo se obrazovali po svjetovnom uzoru,veÊ da bi naπe obrazovne ustanove bile πto sliËnije proroËkimπkolama — mjesta na kojima moæemo spoznati Boæju volju,upoznati se s najviπim granama znanosti da bismo bolje shva-tili Boga, Njegova djela i karakter Isusa Krista kojega je Onposlao. ... Boæji narod treba stjecati sve viπe i viπe vjeπtine iiskustva jer Êe svi imati sve viπe posla, a posebno oni koji sebudu nalazili na odgovornim mjestima. I kako se pribliæavamokraju, Sotona Êe morati ulagati oËajniËke napore da sruπi onekoji odbacuju njegov zahtjev za vrhovnom vlaπÊu na Zemlji, izato se Boæji narod mora pripremiti za borbu. Bog zahtijevapotpunu uporabu svih sposobnosti koje je dao muπkarcima iæenama kako bi, napreæuÊi do krajnosti sve svoje prirodne isteËene snage, mogli postiÊi sve πto im je moguÊe. ... Kristovisljedbenici ne mogu napustiti svoje radno mjesto a da ne iz-nevjere sveto povjerenje koje im je ukazano i dovedu u opas-nost spasenje svoje duπe i duπa svojih bliænjih. Morate bitivjerni poslu koji vam je povjeren i nemojte traæiti neπto novoi posebno. ...

360

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27428

Black

429

Kada je Krist svojim uËenicima opisao veliko djelo kojetreba obaviti i obeÊao im dar Svetoga Duha, oni su æeljeli znatihoÊe li vidjeti ispunjenje svoje dugo njegovane nade. Upitalisu Ga: “Gospodine, hoÊeπ li sada obnoviti kraljevstvo uIzraelu?” (Djela 1,6) Gospodin je ukorio njihovu radoznalost irekao: “Ne spada na vas — odgovori im — da uznate vrijemei priliku koje je Otac odredio svojom vlasti.” (Djela 1,7) (Ge-neral Conference Bulletin, 4. tromjeseËje 1896., str. 764)

15. prosinca

Odraæavati Krista

“Ne spada na vas — odgovori im — da uznate vrijemei priliku koje je Otac odredio svojom vlasti.” (Djela 1,7)

UËenici nisu mogli znati vrijeme Kristovog drugog dola-ska, ali je ipak bilo i neËega πto su trebali razumjeti, naime datrebaju primiti silu poπto Sveti Duh doe na njih i postanusvjedoci za Krista. Sva njihova goruÊa radoznalost da saznajuodreeno vrijeme mogla je biti samo ukorena. Nije dano ninama da to znamo i zato ne trebamo biti radoznali da saznamoono πto nam Gospodin nikada nije povjerio, veÊ zadræao zasebe, πto je ostavio neotkriveno. Meutim, pokazano nam jeizlijevanje Njegovog Duha; Njega moæemo oËekivati s povjere-njem i u obilnoj mjeri; jer bez ove nebeske sile ne moæemouËiniti niπta za spasenje duπa. Zbog kratkoÊe ljudskog æivota,svaka prilika mora biti iskoriπtena kako bi se duπe obogatileistinama Evanelja.

BuduÊi da se vrijeme brzo zavrπava, trebamo imati na umuduhovnost Zakona i potpunu beskorisnost besadræajne, cere-monijalne posluπnosti zapovijedima koja je ukljuËena u for-malistiËku religiju. Treba uzdignuti vjeËna naËela istine. Svetii oËinski Boæji karakter treba objaviti svima. Naπa obveza unaπem svakidaπnjem djelovanju treba biti jasno obznanjenakako bismo mogli shvatiti svoj odnos prema Bogu i odnosprema bliænjima, jer se moramo brinuti o duπama kao oni kojiÊe morati poloæiti raËun. Moramo objavljivati ljudima ne ljud-ske misli, ne njihove planove i zakljuËke, veÊ Boæju milost u

361

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27429

Black

430

daru Njegovog Jedinoroenog Sina, da nijedan koji u Njegavjeruje ne pogine, nego da dobije æivot vjeËni. Mi trebamo uz-dizati Isusa kako bi On mogao k sebi privuÊi ljude. ...

Kako im je teπko shvatiti nuænost neprekidne molitve,iskrenog pokajanja, izgradnje sve savrπenijeg i savrπenijegkaraktera koji je sol krπÊanskog iskustva i dokaz djelovanjaSvetoga Duha na srce! Sveti Duh treba prosvijetliti, obnoviti iposvetiti duπu. ...

Obavimo sada njihovu duænost radeÊi aktivno s IsusomKristom. Predstavljajte Krista svojim primjerom krπÊanske po-boænosti kako bi se Kristova milost mogla oËitovati onakvakakva jest — uzviπena, privlaËna, skladna i uvijek dosljedna.Æivot ukraπen svetoπÊu nije æivot besposlenog razmiπljanja,veÊ æivot ispunjen ozbiljnim radom za UËitelja, Ëije svjetloblista sve jaËe i jaËe dok ne svane savrπeni dan. (GeneralConference Bulletin, 4. tromjeseËje 1896., str. 764,765)

16. prosinca

OdluËno djelovanje“Trgujte time, dok se ja vratim!” (Luka 19,13)

Kao adventistiËki krπÊani imamo posao koji trebamo oba-viti — mi trebamo svjedoËiti za Krista. ... Ako znamo da Go-spodin uskoro dolazi, onda poËnimo djelovati odluËno i sigur-no, s dubokom æeljom da poveÊamo moguÊnosti svojih usta-nova da veliko djelo obave u πto kraÊe vrijeme. ...

Oni koji su se povezali sa svijetom trebaju Ëuti Gospodnjipoziv. On kaæe: “Zato ‘iziite izmeu njih i odvojite se’ — veliGospodin! ‘Ne dotiËite se niËega neËista, i ja Êu vas primiti.’”(2. KorinÊanima 6,17) ... Blistave zrake Sunca Pravednosti tre-baju vas obasjati da se moæete ukrasiti svetoπÊu.

Smijemo li sada reÊi da nam nije potrebna opremljenostnaπih ustanova? Je li vjera jedino πto nam je potrebno? Istin-ska vjera je radno naËelo i djela Êe se pojaviti kao dokaz da tasila djeluje u duπi. Vi trebate udvostruËiti svoje napore, udvo-struËiti svoje radne snage. ...

U cijelome svijetu treba biti obavljeno veliko djelo, i nekase nitko ne zavarava da nije potrebno ulagati posebne napore

362

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27430

Black

431

u izgradnju razliËitih ustanova koje djelo zahtijeva zato πto jekraj blizu. ... Svi trebaju raditi, ali najteæi teret odgovornostipoËiva na onima koji imaju najveÊe sposobnosti, najveÊa sred-stva, najveÊe moguÊnosti. Mi Êemo se opravdati vjerom, alisudit Êe nam se po djelima.

Kada nas Gospodin pozove da odloæimo svoje oruæje i daviπe ne ulaæemo napore u otvaranje πkola, gradnju ustanove zazbrinjavanje bolesnih, udomljavanje siroËadi i beskuÊnika, tje-πenje izmorenih propovjednika, to Êe biti vrijeme da sklopimosvoje ruke i prepustimo Gospodinu da zavrπi djelo, ali sadaimamo priliku pokazati svoju revnost za Boga. ...

Osim svega toga, Bog poziva misionare u naπoj zemlji.Neka se svaka duπa odrekne sebe, neka uzme svoj kriæ, nekatroπi manje sredstava za zadovoljavanje sebe da bi bilo viπeæive, radne sile u svim naπim crkvama. Vjera koja obuhvaÊamanje od toga vjera je koja odbacuje krπÊanski karakter. Vjerapo Evanelju jest ona Ëija milost i sila imaju boæansko podri-jetlo. Pokaæimo onda da Krist prebiva u nama tako πto Êemoprestati troπiti novac na odjeÊu i nepotrebne stvari dok Boæjedjelo ne napreduje zbog nedostatka sredstava, dok ostaju ne-plaÊeni dugovi za naπe molitvene domove i dok je blagajnaprazna. “Prepoznat Êete ih po njihovim rodovima.” (Matej 7,16)Zar neÊemo slijediti primjer Onoga koji je radi nas postaosiromaπan, da bismo se mi obogatili Njegovim siromaπtvom?(General Conference Bulletin, 4. tromjeseËje 1896., str. 765—768)

17. prosinca

Æivot ispunjen Nebom

“Blago onima koji tvore zapovijesti njegove, da im bu-de vlast na drvo æivota, i da uu na vrata u grad.”(Otkrivenje 22,14 — DK)

Kada bismo mogli doÊi na Nebo, mi bismo sve πto moæemouzeti s Neba donijeli u svoj æivot ovdje na Zemlji. Kristovavjera nikada ne poniæava onoga koji je primi. Ona πiri nebeskiutjecaj na um i ponaπanje muπkaraca i æena. Kada Boæja rijeË

363

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27431

Black

432

dobije pristup u grubo i neotesano srce, zapoËinje proces ople-menjivanja karaktera i oni koji ga izdræe, postaju skromni ipouËljivi kao mala djeca. ... Oni trebaju postati æivo kamenjeu Boæjem hramu pa su zato isklesani, oblikovani i obraeni,prilagoeni za ugraivanje u Boæju graevinu. Oni koji su ponaravi puni samopouzdanja, postaju krotki i ponizni u srcu.Kod njih je nastupila promjena karaktera, oni su pod utjeca-jem Svetoga Duha preobraæeni obnovom svojega uma i promje-nom cijeloga biÊa.

Bog je u poËetku rekao: “NaËinimo Ëovjeka na svoju sli-ku, sebi sliËna” (Postanak 1,26), ali je grijeh uskoro izbrisaoBoæji moralni lik u Ëovjeku. Ovo æalosno stanje ne bi se pro-mijenilo niti bi bilo ikakve nade da Isus nije doπao na naπsvijet kao naπ Spasitelj i Uzor. Usred moralne pokvarenostisvijeta, On stoji kao sjajni i neokaljani karakter, jedini Uzorkoji trebamo slijediti. Mi moramo prouËavati, ugledati se i sli-jediti Gospodina Isusa Krista; i tada Êemo unijeti ljepotu Nje-govog karaktera u svoj æivot i utkati Njegovu ljepotu u rijeËii djela koje svakoga dana izgovaramo i Ëinimo. ... Preko Kristami moæemo steÊi duh ljubavi i posluπnosti Boæjim zapovijedi-ma. Njegovim zaslugama on se moæe obnoviti u naπoj greπnojnaravi; i kada zasjedne sud i knjige se otvore, mi Êemo primitiBoæje odobravanje.

Ivan je vidio Sveti Grad, novi Jeruzalem, njegovih dvanaestbisernih vrata i dvanaest temelja od dragoga kamenja kakosilazi s Neba od Oca. ... Svi koji uu kroz ta vrata i budu hodalitim ulicama, veÊ ovdje Êe se promijeniti i oËistiti silom istine;a kruna besmrtne slave ukrasit Êe Ëelo pobjednika.

Narodi koji su dræali istinu uÊi Êe u Grad i glas BoæjegaSina objavit Êe radosnu dobrodoπlicu: “Blago onima koji tvorezapovijesti njegove, da im bude vlast na drvo æivota.” (Otkrive-nje 22,14 — DK) (Signs of the Times, 22. prosinca 1887.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27432

Black

433

18. prosinca

Poπtovati Darodavca

“©to su vidjeli u tvojem dvoru?” (2. o kraljevima 20,15)

ProuËite sluËaj kralja Ezekije! On je bio bolestan na smrt.Pomolio se Gospodinu i Bog mu je dometnuo petnaest godinaæivota. “U to vrijeme posla babilonski kralj ... pisma s daromEzekiji, jer bijaπe Ëuo da se razbolio i ozdravio. Ezekija seobradova tome i pokaza poslanicima svoju riznicu — srebro,zlato, miomirise, mirisavo ulje — svoju oruæanu i sve πto jebilo u skladiπtima. Nije bilo niËega u njegovu dvoru i svemunjegovu gospodarstvu πto im Ezekija nije pokazao. Tada pro-rok Izaija doe kralju Ezekiji i upita ga: ‘©to su rekli ti ljudii odakle su doπli k tebi?’ Ezekija odgovori: ‘Doπli su iz dalekezemlje, iz Babilona.’ Izaija upita dalje: ‘©to su vidjeli u tvojemdvoru’? Ezekija odgovori: ‘Vidjeli su sve πto je u mojem dvoru;nema u mojim skladiπtima niËega πto im nisam pokazao.’” (2.o kraljevima 20,12-15)

Posjet izaslanika Ezekiji bio je ispit njegove zahvalnosti iodanosti. ... Bog ga je podigao iz samrtniËke postelje, pokloniomu novi dodatak æivotu. Babilonci su Ëuli za ovo Ëudesnoozdravljenje. »udili su se kada se sjena vratila za deset stup-njeva kao znak da Êe Gospodnje obeÊanje biti ispunjeno. Po-slali su izaslanike Ezekiji da mu Ëestitaju na ozdravljenju.Posjet ovih izaslanika pruæio mu je priliku da uzdigne Boganebeskoga. Bilo je doista lako da im ukaæe na Boga nad bo-govima. Meutim, oholost i taπtina zavladali su Ezekijim sr-cem, i u svojem samouzdizanju otvorio je njihovim pohlepnimoËima riznice pune blaga kojim je Bog blagoslovio svoj narod.... Njegova nerazboritost pripremila je put nacionalnoj kata-strofi. Izaslanici su odnijeli u Babilon izvjeπtaj o Ezekijinombogatstvu, pa su i kralj i njegovi savjetnici poËeli planiratikako da obogate Babilon blagom iz Jeruzalema.

Da je Ezekija iskoristio priliku koja mu se pruæila daposvjedoËi o sili, dobroti i milosru Boga Izraelova, izvjeπtajizaslanika bio bi kao svjetlo koje probija tamu. Meutim, on jeuzdigao sebe iznad Jahve nad vojskama i propustio priliku daproslavi Boga. ...

364

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27433

Black

434

O kada bi oni za koje je Bog uËinio Ëudesna djela odalislavu Njemu, kada bi govorili o Njegovim silnim djelima! Alikako Ëesto su oni za koje Gospodin radi sliËni Ezekiji — za-boravljaju Onoga od koga su dobili sve svoje blagoslove. (Signsof the Times, 1. listopada 1902.)

19. prosinca

Osobna odgovornost

“Neka svatko ispita samog sebe.” (1. KorinÊanima11,28)

Ovaj svijet je pripremna πkola, a veliki æivotni cilj trebabiti priprema za slavne stanove koje je Isus otiπao pripremiti.Imajmo na umu da je ovo osobno djelo pripreme. Mi se nespaπavamo kao skupina. NeporoËnost i odanost jednoga nemoæe nadoknaditi nedostatak tih osobina u æivotu drugoga.Svaki sluËaj mora biti zasebno ispitan. Za svakoga od nastreba se ustanoviti je li bez mane ili ljage ili Ëega takvoga.

Mi æivimo u velikom stvarnom Danu pomirenja. Isus jesada u nebeskom Svetiπtu i obavlja sluæbu pomirenja za grije-he svojega naroda, a sud nad pravednima obavlja se veÊ skoroËetrdeset godina (pisano u svibnju 1884. godine). Kada Êe sesluËajevi æivih naÊi pred sudom, mi ne znamo; ipak znamo daæivimo u vrijeme zavrπnih prizora povijesti Zemlje ili, moæemoslobodno reÊi, na samoj granici vjeËnoga svijeta. Vaæno je dase svatko od nas upita: Postoje li neki nedostaci u mojemkarakteru i jesam li toliko zaslijepljen nedostacima, obiËajimai miπljenjima svijeta da mi grijeh ne izgleda tako duboko u-vredljiv za Boga kao πto uistinu jest? Sada nije vrijeme danaπe misli budu zaokupljene onim πto je na Zemlji, da samopovremeno mislimo o Bogu i da se samo povrπno pripremamoza zemlju u koju putujemo.

Na simboliËki Dan pomirenja, svi su Izraelci morali ispi-tivati svoju duπu pred Gospodinom. Nisu trebali ispitivati duπedrugih, veÊ se taj Ëin odvijao izmeu Boga i pojedinca. Istotakvo djelo samoispitivanja i poniznosti zahtijeva se sada odsvakoga od nas. ... Dragocjeni, zlatni trenuci koje treba provo-

365

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27434

Black

435

diti u unutarnjem ukraπavanju krotkim i smjernim duhom uza-ludno prolaze u pokuπajima ukraπavanja odjeÊom i drugimbezvrijednim, nebitnim sitnicama. ...

Mi æivimo u vaænom vremenu, izrazito bogatom zbivanji-ma. Mi smo skoro stigli kuÊi. Uskoro Êe nam se mnogi stanovikoje nam je naπ Spasitelj otiπao pripremiti, pojaviti pred oËi-ma. ... VeÊ sada se u naπem srcu treba πiriti neizreciva radosti neiskazani mir pun slave, jer Êemo uskoro, prigodom Kristo-vog dolaska, dobiti u ruke nagradu koja nas Ëeka na krajukrπÊanske utrke i imat Êemo priliku u njoj uæivati u svimbeskrajnim vjekovima vjeËnosti. (Signs of the Times, 29. svib-nja 1884.)

20. prosinca

Kasna kiπa

“Traæite od Jahve daæda u vrijeme proljetno! Jahvestvara munje i daje kiπu; Ëovjeku kruh daje, a stocitravu.” (Zaharija 10,1)

Na istoku je rana kiπa padala u vrijeme sjetve. Bila jepotrebna da bi sjeme moglo proklijati. Pod utjecajem blago-tvornih pljuskova pojavljivala se njeæna klica. Kasne kiπe, kojesu padale negdje pri kraju sezone, Ëinile su da zrno sazri, dase pripremi za srp. Gospodin se posluæio ovim dogaajima uprirodi da bi nam prikazao djelovanje Svetoga Duha. Kao πtosu rosa i kiπa padale kako bi sjeme najprije proklijalo, a zatimsazrelo za æetvu, tako se i Sveti Duh daje da unaprijedi, izjednog razdoblja u drugo, razvoj duhovnog rastenja. Sazrijeva-nje zrna prikazuje zavrπavanje djela Boæje milosti u duπi. ...

Kasna kiπa koja Ëini da sazri zemaljska æetva, prikazujeduhovnu milost koja priprema Crkvu za dolazak Sina »ovje-Ëjega. Meutim, ako nije bilo rane kiπe, neÊe biti ni æivota;zelena stabljika neÊe ni izrasti. Ako rane kiπe nisu obavilesvoje djelo, kasne kiπe ne mogu dovesti zrno do sazrijevanja,do savrπenstva. ...

Djelo koje je Bog zapoËeo u ljudskom srcu dajuÊi musvoje svjetlo i znanje, mora neprekidno napredovati. Svi mora-

366

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27435

Black

436

mo shvatiti svoje potrebe. Srce mora biti ispraænjeno od svakeneËistoÊe i oËiπÊeno za useljenje Svetoga Duha. Upravo su sepriznavanjem i odbacivanjem grijeha, ozbiljnom molitvom iosobnim posveÊenjem Bogu, prvi uËenici pripremili za izlije-vanje Svetoga Duha na Pedesetnicu. Isto djelo, samo u veÊemopsegu, treba biti obavljeno sada. ...

Samo Êe oni koji æive po svjetlu koje su primili, dobitiveÊe svjetlo. Ako svakoga dana ne napredujemo u razvijanjuaktivnih krπÊanskih vrlina, neÊemo prepoznati izlijevanje Sve-toga Duha u kasnoj kiπi. On moæe padati na srca svuda okonas, ali mi Ga neÊemo ni prepoznati ni primiti.

Ni u jednom trenutku svojega æivota ne moæemo se liπitipomoÊi Onoga koji nas osposobljava da uËinimo prvi korak.Blagoslovi primljeni u vrijeme rane kiπe potrebni su nam svedo kraja. (Review and Herald, 2. oæujka 1897.)

21. prosinca

Prihvati poziv

“Gospodar reËe sluzi: ‘Izii na putove i meu ograde inatjeraj svijet da doe da mi se napuni kuÊa!’” (Luka14,23)

Neki Ëovjek koji je zajedno s Kristom bio pozvan na gozbuu dom jednoga od vodeÊih farizeja, i koji je Ëuo Krista kakogovori o duænosti onih koji su primili Boæje blagoslove, us-kliknuo je pun samozadovoljstva: “Blago onomu koji bude naobjedu u kraljevstvu Boæjem!” (Luka 14,15) Pokuπao je mislisudionika gozbe udaljiti od njihove praktiËne duænosti, ali jeumjesto toga stvorio priliku Isusu da iznese kratku uspored-bu koja je imala duboko znaËenje i koja je mnogo jasnijeobjavila narav i vrijednost prednosti koje su uæivali u tomtrenutku. ...

Krist je poslao pozive za gozbu koju je pripremio uz veli-ke izdatke. Poslao je svojega Svetoga Duha da djeluje na misliporoka i svetih ljudi u proπlosti koji su uputili Njegovom iza-branom narodu poziv na bogatu evaneosku gozbu. ... »ovjekkoji je pokuπao skrenuti misli gostiju govorio je s velikom

367

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27436

Black

437

sigurnoπÊu, kao da je mislio da Êe sigurno jesti kruh u Boæjemkraljevstvu. Meutim, Isus je upozorio njega i sve ostale naopasnost od odbacivanja sadaπnjeg poziva na evaneosku go-zbu. ...

Gospodin je svoj poziv prvo poslao svojem izabranom na-rodu, ali je taj narod prezreo i odbacio Njegove izaslanike.Koliko su prazni, koliko besmisleni bili izgovori koje su ponu-dili; ali jesu li izgovori muπkaraca i æena u ovo vrijeme razum-niji od izgovora ljudi koji su æivjeli u Isusovo vrijeme?

Neki od pozvanih objaπnjavali su: “Molim te ispriËaj me!Ako bih doπao, susjedi bi mi se rugali i moæda bi me ismija-vali, a ja ne æelim æalostiti svoje susjede!” ... Drugi su seizgovarali da moraju platiti za svoju zemlju ili da se morajupobrinuti za svoje zemaljske probitke; sve snage njihovog uma,duπe i tijela bile su zaokupljene njihovim zemaljskim poslo-vima. ...

Dragocjena poruka u ove posljednje dane stigla je i donas. ... Poziv je upuÊen: “Doite, veÊ je sve gotovo!” (Luka14,17) ...

Krist je zaloæio svoj æivot da bi otkupio svoj narod i Onæeli da se Njegov narod okrene uzviπenijim, vjeËnim potreba-ma. (Review and Herald, 5. studenoga 1895.)

22. prosinca

Svim narodima

“Pa Êete mi biti svjedoci u Jeruzalemu, u svoj Judeji,u Samariji i sve do kraja zemlje.” (Djela 1,8)

Krist je opunomoÊio svoje uËenike da obave posao koji jeprepustio u njihove ruke, poËevπi od Jeruzalema. Jeruzalem jebio popriπte Njegovog zadivljujuÊeg milosra i ljubavi premaljudskom rodu. Tu je stradao, tu je bio odbaËen i osuen.Palestina je bila Njegovo rodno tlo. Tu je, odjeven u ljudskoobliËje, hodao s pripadnicima ljudskog roda, i samo su rijetkishvatili koliko se Nebo pribliæilo Zemlji dok je Isus bio meunjima. Zato je apostolsko djelovanje moralo zapoËeti u Jeru-zalemu.

368

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27437

Black

438

Meutim, tu posao nije smio stati. Trebao se proπiriti unajudaljenije krajeve Zemlje. Svojim uËenicima Krist je rekao:Vi ste bili svjedoci mojeg ærtvovanja za svijet. Vi ste svjedocimojeg rada za Izrael. Iako Izraelci nisu htjeli doÊi k meni dabi dobili æivot, iako su mi sveÊenici i glavari uËinili ono πto suhtjeli, iako su me odbacili kao πto je Pismo pretkazalo, dobitÊe joπ jednu priliku da prihvate Boæjega Sina. Vi ste vidjeli dasam sve koji su doπli k meni i priznali svoje grijehe primioraπirenih ruku. Onoga tko dolazi k meni nikada neÊu istjerativan. Svi koji hoÊe, mogu se pomiriti s Bogom i dobiti vjeËniæivot. UËenici moji, vama predajem ovu poruku milosti. Onamora biti objavljena prvo Izraelu, a onda ostalim narodima,jezicima i plemenima. ...

UËenici su u daru Svetoga Duha trebali primiti Ëudesnusilu. Njihovo je svjedoËenje moralo biti potvreno znacima iËudima. ...

UËenici su trebali zapoËeti svoj posao na mjestu na kojemsu se nalazili. Najtvre i najmanje obeÊavajuÊe polje nije smje-lo biti zaobieno. Tako i svi Kristovi radnici trebaju zapoËetisvoje djelo na mjestu na kojem se nalaze. U naπim obiteljimaima duπa koje su gladne ljubavi, gladne kruha æivota. Tu moædaima djece koja se trebaju odgajati za Krista. Unutar naπihvrata ima neznaboæaca. Zato vjerno obavimo djelo koje nam jenajbliæe. Neka se tek onda naπi napori proπire tamo kamo Êenas Boæja ruka odvesti. Mnogima moæe izgledati da je djeloograniËeno okolnostima; ali gdje god se ono obavlja, kada seobavlja vjerno i marljivo, njegov utjecaj osjetit Êe se do najuda-ljenijih dijelova Zemlje. Kristovo djelo za vrijeme Njegovog bo-ravka na Zemlji izgledalo je ograniËeno na usko podruËje, alije mnoπtvo iz svih zemalja Ëulo Njegovu poruku. (Review andHerald, 9. listopada 1913.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27438

Black

439

23. prosinca

Prvi i drugi dolazak

“I on Êe poslati anele svoje s glasnom trubom daskupe izabranike njegove od Ëetiri vjetra, od jednogakraja nebesa do drugoga.” (Matej 24,31)

Starjeπine æidovskog naroda imali su spise Staroga zavje-ta koji su jasno objavili naËin Kristovog prvog dolaska. Prekoproroka Izaije Bog je opisao pojavu i poslanje Isusa KristarijeËima: “Prezren bjeπe, odbaËen od ljudi, Ëovjek boli, viËanpatnjama...” (Izaija 53,3)

Sve veliËanstvene dogaaje kojima je obiljeæen Njegov drugidolazak, oni su oËekivali prigodom Njegovog prvog dolaska. Iupravo zato, kada je doπao, nisu Ga bili spremni primiti.

Izmeu prvog i drugog Kristovog dolaska moæe se vidjetiizvanredna razlika. Nijedan ljudski jezik ne moæe opisati prizoredrugog dolaska Sina »ovjeËjega na nebeskim oblacima. On ÊedoÊi u svoj svojoj slavi, u slavi svojega Oca i svih svetih anela.DoÊi Êe odjeven u ruho svjetla koje je nosio od vjeËnih vremena.Pratit Êe Ga aneli. ... Zvuci trube pozivat Êe zaspale svete iznjihovih grobova. ...

I dok æidovski starjeπine budu gledali Njegovu slavu, prednjihovim Êe se oËima pojaviti sjeÊanja na Sina »ovjeËjega od-jevenog u ljudsko obliËje. Sjetit Êe se kako su postupali premaNjemu, kako su Ga odbacili i stali na stranu velikog otpadni-ka. Prizori iz Kristovog æivota pojavit Êe se pred njima u svojsvojoj oπtrini. Sve πto je Ëinio, sve πto je govorio, poniæenjekoje je prihvatio da bi njih spasio od mrlje grijeha, pojavit Êese pred njima i osudit Êe ih. ...

Mi se danas nalazimo usred opasnosti posljednjih dana.Prizori sukoba brzo se niæu, i dan nad svim danima neposred-no je pred nama. Jesmo li spremni za njegov ishod? ...

Sin »ovjeËji dat Êe pravednima krunu vjeËnoga æivota, ioni Êe Mu sluæiti “dan i noÊ u njegovu hramu. A onaj koji sjedina prijestolju spustit Êe se na njih da boravi s njima. I viπenigda ‘neÊe ni ogladnjeti ni oæednjeti’; viπe ih nigda neÊe mo-riti ni ‘sunce’ ni ikakva ‘æega’, jer ‘Êe ih’ Janje, koje stojinasred prijestolja, ‘pasti i voditi na izvore æive vode’. ‘I Bog Êe

369

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27439

Black

440

otrti svaku suzu’ s njihovih oËiju.” (Otkrivenje 7,15-17) (Re-view and Herald, 5. rujna 1899.)

24. prosinca

Divan poklon

“Vratit Êu se da vas uzmem k sebi i da vi budete gdjesam ja.” (Ivan 14,3)

Kad se pribliæavalo vrijeme Kristove predaje u ruke bezbo-ænika i Njegovog stradanja i raspeÊa, oko Njega su se okupiliNjegovi uËenici jer im je govorio o æalosnim zbivanjima koja Êese dogoditi; njihova srca bila su puna tuge. ... “Neka se neuznemiruje vaπe srce! ... Vratit Êu se da vas uzmem k sebi.”(Ivan 14,1.3) Poveo je njihove misli od tuænih zbivanja premastanovima na Nebu i ponovnom susretu u Boæjem kraljevstvu.... Iako je morao otiÊi od njih i vratiti se svojem Ocu, Njegovodjelo za one koje je ljubio joπ nije zavrπilo. OdluËio je pripre-miti stanove za one koji Êe radi Njega postati putnici i doπljacina Zemlji. ...

Nakon svojeg uskrsnuÊa “povede (ih) u blizinu Betanije,podiæe ruke pa ih blagoslovi. I dok ih je blagoslivljao, rastadese od njih: bi uznesen na nebo.” (Luka 24,50.51) ... Moæetezamisliti kako su uËenici, vraÊajuÊi se u Jeruzalem, govorilijedan drugome: “Eto, Gospodin nas je napustio. Kakve Êe koristibiti od pokuπaja da prikupimo sljedbenike za Njega? Vratimose natrag svojim mreæama.” ... Ne postoji nikakav izvjeπtaj otakvom razgovoru. Nije zapisan ni jedan jedini red niti je ikadabilo govora o tome da napuste sluæbu svojem uznesenom Go-spodinu i poËnu sluæiti sebi ili svijetu. Spasiteljeve ruke is-pruæile su se i blagoslovile uËenike koje je ostavio za sobomkada je uzaπao. Oni su vidjeli Njegovu slavu. Otiπao im jepripremiti stanove. Njihovo spasenje bilo je pripremljeno i akobudu vjerni u svojem ispunjavanju uvjeta, sigurno Êe Ga slije-diti u zemlju neizrecive radosti. Njihova srca bila su punaradosnih i zahvalnih pjesama.

I mi imamo iste razloge za zahvaljivanje. UskrsnuÊe i uza-πaπÊe naπega Gospodina siguran je dokaz pobjede Boæjih

370

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27440

Black

441

svetaca nad smrÊu i grobom, ali i jamstvo da je Nebo otvorenoza one koji operu haljine svojega karaktera i ubijele ih u krviJanjetovoj. Isus je uzaπao svojem Ocu kao predstavnik ljud-skog roda, i Bog Êe one koji odraæavaju Njegov lik dovesti dagledaju i dijele Njegovu slavu. ...

Krenimo zato naprijed da dobijemo veliku nagradu i pri-druæimo se pjesmi otkupljenih. Ako ikada budemo pjevali hva-lu Bogu na nebesima, morat Êemo je prvo pjevati ovdje! (Signsof the Times, 27. sijeËnja 1888.)

25. prosinca

Ispunjeno obeÊanje

“Ui u veselje gospodara svoga!” (Matej 25,21)

Iako su uËenici gledali visoko prema nebu sve dok njihovGospodin nije nestao iz njihovog vida, nisu vidjeli da se aneliokupljaju oko svojega voljenog Zapovjednika. Isus je poveomnoπtvo zarobljenika koji su ustali iz svojih grobova prigo-dom Njegovog uskrsnuÊa. Cijela ta slavna skupina pribliæavalase vratima vjeËnoga grada i aneli su zapjevali: “Podignite,vrata, nadvratnike svoje, diæite se, dveri vjeËne, da unie Kraljslave!” (Psalam 24,7) Aneli koji Ëuvaju vrata odgovaraju: “Tkoje taj Kralj slave?” (Psalam 24,8) Aneli iz pratnje odvraÊaju:“Jahve nad Vojskama — on je Kralj slave!” (Psalam 24,10)Slavna povorka ulazi, aneli se klanjaju u oboæavanju predGospodinom slave, ali ih On odvraÊa. Prije nego πto Êe imdopustiti da Ga slave, morao se uvjeriti da je Njegova ærtva zagreπni rod prihvaÊena pred Ocem. Morao je znati je li cijenaplaÊena za otkupljenje izgubljenih bila dovoljna da ih otkupiod sile grijeha i groba. ... Usred sjaja dvorova slave, usreddeset tisuÊa puta deset tisuÊa i tisuÊa tisuÊâ onih koji suËekali da stave svoje krune pokraj Njegovih nogu, On nijezaboravio one koje je ostavio na Zemlji koji se bore s pro-tivljenjem, ukorima i ruganjem. Poπto ga je Otac osvjedoËio daje otkupnina prihvaÊena, On ima zahtjev za one koji vjeruju uNjega i slijede Njegove stope: “OËe, htio bih da oni koje si midao budu gdje sam ja, zajedno sa mnom, da promatraju slavu

371

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27441

Black

442

koju si mi dao, jer si me ljubio prije postanka svijeta.” (Ivan17,24) Zahtijevao je da i Njegovi uËenici uu u Njegovu slavui da konaËno i vjerni Gospodnji svjedok moæe Êuti radosnerijeËi: “Ui u veselje gospodara svoga!” (Matej 25,21)

Kad je zavrπio i objavio svoj zahtjev, Otac je izdao zapovi-jed: “Svi aneli Boæji neka Mu sluæe!” A onda je pjesma rado-sti i ljubavi odjeknula nebeskim dvorovima: “Dostojno, do-stojno, dostojno je Janje zaklano i æivo, Pobjednik!” Taj istiIsus, kojega slave bezbrojne Ëete anela, ponovno Êe doÊi,ispuniti svoje obeÊanje i primiti k sebi one koji Ga ljube. Zari mi nemamo veliki razlog da slavimo i hvalimo Boga? ... Is-punjenje naπe nade je pred nama, vjerni Êe uskoro uÊi u ra-dost svojega Gospodara. (Signs of the Times, 27. sijeËnja 1888.)

26. prosinca

Odluka

“NeÊu te pustiti dok me ne blagosloviπ!” (Postanak32,26)

Potreban je ozbiljan rad da bismo dobili snagu od Gospo-dina i oduprli se neprijatelju koji Êe navaliti kao rijeka. Mi semoramo oËajniËki boriti da bismo pobijedili svoje “ja”; opu-πtanje i popuπtanje sebi najzavodljiviji su od svih grijeha jerotupljuju savjest i zasljepljuju razum. ... Mi moramo imatiozbiljnu æelju uporne udovice i æene SirofeniËanke — odluËnostkoja ne dopuπta da bude odbijena.

Mnogi, doista mnogi, Ëine kobnu pogreπku time πto nesluπaju ovu pouku Boæje providnosti. Mir i odmor mogu seosigurati jedino sukobom. Sile svjetla i sile tame svrstale suse u bojne redove, i svatko od nas pojedinaËno mora sudjelo-vati u borbi. Jakov se borio cijelu noÊ s Gospodinom prijenego πto je postigao pobjedu. I dok se molio Bogu, osjetio jesnaænu ruku koja je bila poloæena na njega; misleÊi da je toneprijateljeva ruka, uloæio je sve svoje snage da se odupre.Borio se satima, ali nije uspijevao nadjaËati svojega protivni-ka; nije se usuivao smanjiti svoje napore ni za jedan jedinitrenutak da ne bi bio svladan i da ne bi izgubio æivot. ... Onda

372

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27442

Black

443

je Stranac prekinuo sukob. Dodirnuo je Jakovljevo stegno ihrvaËeva je snaga bila paralizirana. Jakov je tek tada saznaotko je bio njegov Protivnik, i padnuvπi onesposobljen i upla-kan oko Njegovog vrata, molio je za svoj æivot.

Aneo se lako mogao osloboditi Jakovljevog zagrljaja, alito nije uËinio. Umjesto toga zatraæio je: “Pusti me, jer zorasviÊe!” (Postanak 32,26) Meutim, odgovor napaÊenog, ali odlu-Ënog Jakova glasio je: “NeÊu te pustiti dok me ne blagosloviπ!”(redak 26) Svojim suzama i molitvom postigao je ono za πto seuzaludno borio. “Kako ti je ime?” (redak 27), upitao ga jeaneo. “Odgovori: ‘Jakov!’ Onaj reËe: ‘Viπe se neÊeπ zvati Jakov,nego Izrael, jer si se hrabro borio i s Bogom i s ljudima, inadvladao si.’” (redci 28.29)

OdluËnost, samoodricanje i posveÊeni napori potrebni suu djelu pripreme. ... Samo ozbiljnim, odluËnim naporom i vje-rom u Kristove zasluge moæemo pobijediti i dobiti nebeskokraljevstvo. Naπe vrijeme za rad je kratko. Krist Êe uskorodoÊi po drugi put. (Youth’s Instructor, 24. svibnja 1900.)

27. prosinca

Promjena odjeÊe

“Savjetujem ti da od mene kupiπ u vatri æeæenog zlata,da se obogatiπ, i da se obuËeπ u bijele haljine, i dasakrijeπ svoju sramotnu golotinju, zatim pomasti dapomaæeπ svoje oËi da bi vidio.” (Otkrivenje 3,18)

Gospodin Isus poslao je najsveËaniju poruku crkvi u Lao-diceji. ... Vjerni Svjedok opominje svoj narod na nuænost da seodjene u bijele haljine Njegove pravednosti. Svaki gost koji Êebiti primljen na veËeru svadbe Janjetove, mora biti odjeven uneokaljano ruho. Meutim, Sotonina je namjera da oni koji sunekada bili greπnici ne ponesu ovu neokaljanu odjeÊu pa po-kuπava zadobiti neograniËenu vlast nad njima. Sukob oko onihkoji su otkupljeni Kristovom krvlju prorok ovako opisuje: “Po-tom mi pokaza Joπuu, velikog sveÊenika, koji stajaπe predanelom Jahvinim, i Satana, koji mu stajaπe zdesna da ga tuæi.Aneo Jahvin reËe Satanu: ‘Suzbio te Jahve, Satane! Suzbio te

373

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27443

Black

444

Jahve koji izabra Jeruzalem! Nije li on glavnja iz ognja izvu-Ëena?’” (Zaharija 3,1.2)

Joπua, veliki sveÊenik, prikazuje one koji neprekidnoupuÊuju pokajniËke molitve prijestolju milosti, dok Sotonastoji kao njihov neprijatelj koji ih optuæuje pred Kristom. Pro-rok nastavlja: “A Joπua bijaπe obuËen u prljave haljine dokstajaπe pred anelom Jahvinim. Aneo se obrati onima kojipred njim stajahu i reËe im: ‘Skinite s njega te prljave haljine!’I reËe mu: ‘Evo, skidam s tebe tvoju krivicu i odijevam te udragocjenu haljinu!’” (Zaharija 3,3.4) ...

Svadbeno ruho je Kristova pravednost i simbolizira ka-rakter onih koji Êe biti primljeni kao gosti na Janjetovoj svad-benoj veËeri. Oni koji su prestupili Zakon, koji su poËiniligrijeh, ne mogu naÊi nikakvu spasonosnu osobinu u Zakonukoji ih osuuje, ali je Krist ponio grijeh cijeloga svijeta. ...

Oni koji prihvate Krista za svojeg Spasitelja, pokoravajusvoj put Njegovoj volji i Njegovom putu. Oni stavljaju svojegrijehe na Njega, primaju Njegovu uraËunatu pravednost ra-dujuÊi se u njoj. Oni znaju πto znaËi dobiti nove haljine. ...“Tko vjeruje u Sina, ima æivot vjeËni.” (Ivan 3,36) (Youth’s In-structor, 21. listopada 1897.)

28. prosinca

Uporabi ono πto imaπ“©to god Ëinite, Ëinite od sveg srca kao Gospodinu, ane ljudima.” (Koloπanima 3,23)

Svaki pojedinac, od najmanjega i najneuglednijega pa svedo najveÊega i najuzviπenijega, moralni je predstavnik obdarensposobnostima za koje Êe biti odgovoran Bogu. ...

Neka poslovni ljudi obavljaju svoje poslove tako da vjer-noπÊu proslavljaju svojega UËitelja. Neka svoju vjeru unose usve πto Ëine, neka Kristov duh otkrivaju drugima. MehaniËarneka bude marljiv i vjeran predstavnik Onoga koji se trudio naneuglednom æivotnom poloæaju u palestinskim gradovima. Ne-ka svi koji se zovu Kristovim imenom rade tako da drugi,gledajuÊi njihova dobra djela, budu pokrenuti da proslave svo-jega Stvoritelja i Otkupitelja. ...

374

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27444

Black

445

Neka oni koji su blagoslovljeni sjajnim talentima ne uma-njuju vrijednost sluæbe onih koji su manje daroviti od njih.Najmanji dar je dar od Boga. S Boæjim blagoslovom, jedantalenat moæe se marljivom uporabom udvostruËiti, a dva upo-rabljena u Kristovoj sluæbi bit Êe poveÊana na Ëetiri; i tako inajskromniji dar moæe uzrasti u snazi i korisnosti. ...

Mi smo odgovorni za talente koje nam je Bog dao. Gospo-din nije ukorio slugu koji je udvostruËio svoj talenat, koji jeradio u skladu sa svojim sposobnostima. Oni koji na taj naËindokaæu svoju odanost, bit Êe pohvaljeni i nagraeni; ali onikoji gube vrijeme u vinogradu, koji niπta ne Ëine ili nemarnoobavljaju Boæji posao, svojim djelima pokazuju pravi odnosprema djelu na koje su pozvani. Oni pokazuju da njihovo srcenije u sluæbi u koju su pozvani. ...

Neka se nitko ne æali πto nema viπe talenata za sluæbuUËitelju. ... Zahvalite Bogu za sposobnosti koje imate i molitese da budete osposobljeni da ispunite odgovornosti koje suvam povjerene. Ako æelite biti joπ korisniji, poite na rad istecite ono zbog Ëega sada plaËete. Poite na rad s ustrajnimstrpljenjem, radite kako najbolje moæete bez obzira na to kakodrugi rade. ... Neka vaπa misao ili vaπe rijeËi ne budu: “O, kadabi mi bio povjeren veÊi posao! O, kada bih bio na ovom ilionom mjestu!” Obavite svoju duænost na mjestu na kojem senalazite! Uloæite na najbolji moguÊi naËin darove koji su vampovjereni upravo na onom mjestu na kojem Êe vaπ rad imatinajveÊu cijenu pred Bogom. (Review and Herald, 26. listopada1911.)

29. prosinca

Blaæena nada

“Te æivimo umjereno, pravedno i poboæno na ovom svi-jetu.” (Titu 2,12)

Mi smo pozvani da æivimo trijezno, pravedno i poboæno usadaπnjem svijetu i da Ëekamo slavno pojavljivanje velikogaBoga i Spasitelja naπega Isusa Krista. Neki su imali primjedbuna moj rad zato πto sam pisala da je naπa duænost oËekivati

375

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27445

Black

446

Kristovo osobno pojavljivanje na nebeskim oblacima. Govorilisu: “SluπajuÊi gospou White, mogli biste pomisliti da je Dannaπega Gospodina upravo pred nama iako ona o toj temi pro-povijeda posljednjih Ëetrdeset godina, a Gospodin joπ nije do-πao!” Takva ista primjedba mogla bi se primijeniti i na rijeËisamoga naπega Gospodina. On je osobno rekao preko svojegavoljenog uËenika: “Da, dolazim uskoro!” Ivan je odgovorio:“Amen! Doi, Gospodine Isuse!” (Otkrivenje 22,20)

Isus je ove rijeËi izgovorio za opomenu i ohrabrenje svo-jem narodu; zaπto ih ne bismo posluπali? Gospodin je rekaoda Êe Njegovi vjerni sljedbenici biti budni i Ëekati Njegov do-lazak. Samo je nevjerni sluga govorio: “Moj gospodar neÊedoÊi zadugo”, pa je poËeo tuÊi svoje prijatelje i jesti i piti spijanicama (Matej 24,48.49).

ToËno vrijeme Kristovog drugog dolaska nije nam otkri-veno. Isus je rekao: “©to se tiËe onog dana i Ëasa, o tome nitkoniπta ne zna.” (Matej 24,36) Meutim, On je opisao znakovesvojega dolaska i rekao: “Tako i vi, kad vidite sve to, znajte daje blizu — na samim vratima!” (Matej 24,33) Kada se svi oviznakovi pojave, zapovjedio im je: “Kada to poËne bivati, uspra-vite se i podignite glave, jer je blizu vaπe osloboenje.” (Luka21,28) U vezi s ovim rijeËima, apostol je napisao: “Ali vi, braÊo,niste u tami da bi vas onaj dan mogao iznenaditi kao lopov. Viste svi sinovi svjetla i sinovi dana.” (1. Solunjanima 5,4.5)BuduÊi da ne znamo sat Kristovog dolaska, moramo æivjetitrijezno i poboæno u sadaπnjem svijetu “kao ljudi koji iπËeku-ju blaæeno ispunjenje nade, naime, pojavu sjaja velikoga Boga,naπega Spaistelja, Isusa Krista” (Titu 2,13).

Krist je dao sebe za nas da bi nas otkupio od sveg beza-konja i oËistio za sebe kao poseban narod koji teæi za dobrimdjelima. Njegov narod treba saËuvati svoj posebni karakter Nje-govih predstavnika. Svatko od njih treba obaviti odreeni po-sao. ... Apostol kaæe: “Ne pripadamo noÊi niti tami, prematome, ne spavajmo kao ostali, veÊ bdijmo i budimo trijezni!”(1. Solunjanima 5,5.6) (Signs of the Times, 24. lipnja 1889.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27446

Black

447

30. prosinca

Priprema za Nebo

“Stavite mu Ëist povez oko glave! Oni mu staviπe Ëistpovez oko glave i odjenuπe ga u dragocjene haljine unazoËnosti anelovoj.” (Zaharija 3,5)

Dok se budemo pribliæavali nevoljama posljednjih dana,neprijateljeve kuπnje postajat Êe sve jaËe i sve odluËnije. Soto-na je siπao s velikom silom znajuÊi da mu je vrijeme kratko;i on radi “svakovrsnim pokvarenim zavoenjem, namijenjenimonima koji propadaju” (2. Solunjanima 2,10). Preko Boæje ri-jeËi nama je upuÊena opomena da Êe on, ako bude moguÊe,prevariti Ëak i izabrane.

Pred svijetom Êe se uskoro odvijati uzviπeni dogaaji. Krajsvega je pred vratima. Vrijeme nevolje uskoro Êe zadesiti Boæjinarod. Tada Êe biti objavljen proglas koji Êe zabranjivati svimakoji dræe Gospodnju subotu da kupuju i prodaju, koji Êe imzaprijetiti kaznama, Ëak i smrÊu, ako ne budu poπtovali prvidan tjedna kao dan odmora.

To Êe biti vrijeme nevolje. Sotona Êe pokrenuti bezakoni-ke, i oni Êe opkoliti Boæji narod da ga uniπte. Ali,on ne zna daje u nebeskim knjigama pokraj njihovih imena napisana rijeË“oproπteno”. On ne zna da je izdana zapovijed: “Skinite teprljave haljine” s njih, obucite im “nove haljine” i stavite im“Ëist povez” oko glave! ...

Dok govorimo o nuænosti odvajanja od grijeha, imajmo naumu da je Krist doπao na ovaj svijet spasiti greπnike i “damoæe zauvijek spasavati one koji po njemu dolaze k Bogu”(Hebrejima 7,25). Naπa je prednost da vjerujemo da nas Nje-gova krv moæe oËistiti od svake mrlje ili sjenke grijeha. Mi nesmijemo ograniËavati moÊ Sveca Izraelova. On æeli da doemok Njemu onakvi kakvi smo, greπni i neËisti. Njegova krv jedjelotvorna. Preklinjem vas da ne oæaloπÊujete Njegovog DuhanastavljajuÊi grijeπiti! Ako podlegnete kuπnji, nemojte se obe-shrabriti. Ovo obeÊanje odjekuje vjekovima sve do naπeg vre-mena: “Ali ako tko i poËini grijeh, imamo zagovornika kodOca, Isusa Krista, pravednika.” (1. Ivanova 2,1) OsjeÊam da ses usana smrtnih ljudi zbog ovog obeÊanja treba uzdizati trajna

376

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27447

Black

448

pjesma zahvalnosti. Prikupljajmo ove skupocjene dragulje obe-Êanja, i kada nas Sotona optuæi zbog naπe velike greπnosti,kada nas bude kuπao da posumnjamo u Boæju silu da nasspasi, ponavljajmo Kristove rijeËi: “A tko doe k meni sigurnoga neÊu izbaciti van!” (Ivan 6,37). (Review and Herald, 19.studenoga 1908.)

31. prosinca

Nebo dolje i Nebo gore“Uistinu, sve πto je nekoÊ napisano, napisano je namaza pouku, da strpljivoπÊu i utjehom, koje daje Pismo,trajno imamo nadu.” (Rimljanima 15,4)

Mi imamo samo jedno vrijeme kuπnje u kojemu moæemooblikovati karakter, a naπa vjeËna buduÊnost ovisi o karakterukoji smo oblikovali. Oni koji zahvaljujuÊi Kristovoj milosti ob-likuju na Zemlji karakter s nebeskim obiljeæjima, pod milo-stivim utjecajem Svetoga Duha bit Êe osposobljeni primiti vje-Ënu nagradu. Oni Êe postati dionici nebeske naravi, saËuvaniod pokvarenosti koju su strasti donijele na svijet. Upravo Êenas Ëinjenica da je naπ karakter sliËan Kristovom pokrenutida zapjevamo pjesme slavljenja i zahvalnosti Bogu i Janjetu.Oni koji cijene Kristovu dobrotu, milost i ljubav; koji su segledajuÊi na Njega preobrazili u Njegovo obliËje, bit Êe sudio-nici u vjeËnom æivotu. Osobine njihovog karaktera sliËne suKristovim osobinama i oni Êe uæivati u poËinku koji preostajeBoæjem narodu. ...

Ako æelimo vidjeti Nebo, moramo imati Nebo ovdje dolje,na Zemlji. Mi moramo imati Nebo da bismo mogli doÊi naNebo. Mi moramo imati Nebo u svojoj obitelji i neprestano sepreko Krista pribliæavati Bogu. Krist je veliko, privlaËno sredi-πte i Boæje dijete koje je sakriveno u Kristu susreÊe se sBogom i utapa u boæansko BiÊe. Molitva je æivot duπe, to jehranjenje Kristom, to je potpuno okretanje naπega lica SuncuPravednosti. Kada svoje lice okrenemo prema Njemu, i OnokreÊe svoje lice prema nama. ...

Jednostavnom, ozbiljnom, skruπenom molitvom poveÊavase naπa usmjerenost prema Nebu (Rimljanima 8,6). Nijedno

377

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27448

Black

449

drugo sredstvo milosti ne moæe je zamijeniti niti saËuvatizdravlje duπe. Molitva dovodi duπu u neposrednu vezu s Izvo-rom æivota, jaËa duhovne miπiÊe i tetive naπeg vjerskog isku-stva jer æivimo vjerom, gledajuÊi Onoga koji je nevidljiv. ...

Boæja rijeË je duhovna æitnica iz koje duπa prima hranukoja Êe ojaËati naπ æivot. »itajuÊi Boæju rijeË, nalazimo dok-trinu, propise, obeÊanja, savjete, ukore i rijeËi ohrabrenja kojeÊe rjeπavati hitne sluËajeve i potrebe svakog ljudskog uma.Ovdje se svaki muπkarac i svaka æena, svi koji pripadaju Bogu,mogu potpuno opremiti za svako dobro djelo, jer “svako jepismo od Boga nadahnuto i korisno za pouku, za karanje, zapopravljanje i za odgajanje u pravednosti, da Ëovjek Boæji budesavrπen — opremljen za svako djelo ljubavi” (2. Timoteju3,16.17). (Signs of the Times, 31. srpnja 1893.)

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27449

Black

450

Kratice za djela Ellen G. White

AA The Acts of the Apostles (Djela apostolska)AH The Adventist Home (Temelji sretnog doma)AUCR The Australasian Union Conference Record1BC The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. l (2BC

itd. za sv. 2—7) (takoer i 1SDA BC)BE The Bible EchoBTS Bible Training SchoolCD Counsels on Diet and Foods (Savjeti o æivotu i prehrani)CE The Colporteur EvangelistCG Child GuidanceCH Counsels on HealthCh Ed Christian EducationChS Christian ServiceCM Colporteur Ministry (Literarni evanelist)COL Christ’s Object Lessons (Isusove usporedbe)CPT Counsels to Parents, Teachers and StudentsCS Counsels on StewardshipCSW Counsels on Sabbath School WorkCT Counsels to Parents, Teachers, and StudentsCTBH Christian Temperance and Bible HygieneCW Counsels to Writers and EditorsDA The Desire of Ages (Isusov æivot, »eænja vjekova)Ed Education (Odgoj)Ev Evangelism (Evangelizam)EW Early Writings (Rani spisi)FE Fundamentals of Christian EducationFLB The Faith I Live By (Vjera kojom æivim)GC The Great Controversy (Velika borba)GCB General Conference BulletinGH Good Health

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27450

Black

451

GW Gospel WorkersHR The Health ReformerHS Historical Sketches of SDA MissionsH to L How to LiveIHP In Heavenly PlacesLetter Ellen G. White LetterLS Life Sketches of Ellen G. WhiteMB Thoughts From the Mount of Blessing (Misli s gore blago-

slova, Isusov govor na Gori)

Med Miss The Medical MissionaryMH The Ministry of Healing (Put u bolji æivot)ML My Life Today (Moj æivot danas)MM Medical MinistryMS Ellen G. White ManuscriptMYP Messages to Young People (Poruka mladim krπÊanima)NL Notebook LeafletPHJ The Pacific Health JournalPK Prophets and Kings (Izraelski proroci i kraljevi)PP Patriarchs and Prophets (Patrijarsi i proroci)RC The Remnant ChurchRedem Redemption: or The Teachings of Christ, the Anointed OneRH Review and HeraldSC Steps to Christ (Put Kristu)SD Sons and Daughters of God1SG Spiritual Gifts, sv. 1 (2SG itd. za sv. 2—4)SL The Sanctified Life1SM Selected Messages, knj. 1 (2SM za knj. 2)SpT Special TestimoniesSR The Story of RedemptionST The Sings of the TimesSW The Southern Watchman1T Testimonies for the Church, sv. 1 (2T itd. za sv. 2—9)

(SvjedoËanstva za crkvu)

Te TemperanceTM Testimonies to Ministers and Gospel Workers1TT Testimony Treasures, sv. 1 (2TT itd. za sv. 2 i 3)WM Welfare MinistryYI The Youth’s Instructor

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27451

Black

452

O autorici

Ellen Gould Harmon White, jedna je od utemeljitelja Cr-kve adventista sedmoga dana, spisateljica, predavaËica i sa-vjetnica, æena za koju adventisti vjeruju da je imala dar proro-πtva, roena je 26. studenoga 1827. godine u Gorhamu u save-znoj dræavi Maine, kao jedno od osmero djece Roberta i EuniceHarmon.

Tijekom svojih sedamdeset godina aktivne sluæbe Crkvi,napisala je 100 tisuÊa stranica rukopisa. Ova dragocjena ostav-πtina Crkvi mogla je ispuniti cjelokupni æivot Ellen White daje sve svoje vrijeme posvetila pisanju.

Meutim, njezina sluæba Crkvi obuhvaÊala je mnogo viπeod samog pisanja. Njezini dnevnici govore o javnom djelova-nju, putovanjima, osobnom radu, gostoprimstvu, susretimasa susjedima, o njoj kao o majci, supruzi i domaÊici. Njezineambicije i briga, njezina zadovoljstva i radosti, njezine æalostii tuge — cjelokupni njezin æivot — sve je to bilo posveÊenonapretku djela koje je voljela.

Ellen G. White uæiva glas najprevoenijeg æenskog autorau svijetu i najprevoenijeg ameriËkog autora uopÊe. Primje-rice, njezina knjiæica Put Kristu izdana je na oko stotinu ipedeset jezika i u nekoliko desetina milijuna primjeraka.

Poπto je svoj cijeli æivot posvetila sluæbi Bogu i bliænjima,umrla je 16. srpnja 1915. s Ëvrstim pouzdanjem u Onoga ukoga je vjerovala.

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27452

Black

453

Postanak1,31 ............... 7. svibnja2,17 ............... 8. svibnja3,3 ................. 9. svibnja3,15 ............. 10. svibnja3,15 ................. 2. lipnja4,3-5 ............... 2. srpnja4,6.7 ............... 3. srpnja5,22 ................ 6. srpnja5,24 ................ 8. srpnja6,3 ............... 8. prosinca6,5 ............... 5. prosinca6,9 ............... 7. prosinca6,14 .............. 6 prosinca9,13-15 ......... 21. oæujka22,2 .............. 10. srpnja22,8 .............. 11. srpnja28,16 ............ 13. srpnja28,17 ............ 12. srpnja32,26 ......... 26. prosinca39,2 .................. 9. rujna39,9 ................ 10. rujna41,15 .............. 11. rujna50,20 ............ 15. srpnja50,21 ............ 14. srpnja50,24 ............. 20 srpnja

Izlazak2,21 .............. 17. srpnja2,23 .............. 16. srpnja3,10 .............. 18. srpnja5,5 ................ 19. srpnja7,2 ................ 21. srpnja7,15 .............. 22. srpnja8,12 .............. 23. srpnja9,3 ................ 24. srpnja9,27 .............. 25. srpnja10,12 ............ 26. srpnja10,21 ............ 27. srpnja11,5 .............. 28. srpnja12,7 .............. 29. srpnja12,22 ........... 30. svibnja12,24 ............ 30. srpnja20,10 ........... 9. prosinca

33,11 .......... 31. sijeËnja36,6 ................ 5. oæujka

Ponovljeni zakon7,6 ............ 1. studenoga

Suci6,6 .................. 12. rujna6,17 ................ 13. rujna6,25 ................ 14. rujna6,40 ................ 15. rujna7,2 .................. 16. rujna7,7 .................. 19. rujna7,10.11 ........... 17. rujna7,18 ................ 18. rujna

1. Samuelova17,10 .............. 21. rujna17,45 .............. 22. rujna17,47 .............. 23. rujna

1. Kraljevima19,19 ................ 5. rujna19,21 ................ 6. rujna

2. Kraljevima20,15 ......... 18. prosinca

1. Ljetopisa29,16 .............. 6. oæujka

Nehemija8,6 ............... 12. svibnja

Psalmi1,3 ................ 9. sijeËnja14,1 ............. 23. svibnja23,4 ............... 1. svibnja25,4 .............. 25. veljaËe34,15 .......... 14. sijeËnja34,15 ........... 22. svibnja37,37 ........ 14. listopada50,5 .......... 13. listopada50,12 .............. 4. oæujka

51,10 ........ 18. listopada64,10 ...... 25. studenoga68,19 ............. 5. svibnja84,5 ............... 30. lipnja92,12 ............ 9. sijeËnja104,33.34 ........ 5. lipnja119,27 ........ 19. sijeËnja119,40 ........ 18. sijeËnja119,44 ........ 2. listopada119,105 ...... 25. sijeËnja119,126 ...... 24. sijeËnja119,130 ........ 3. sijeËnja

Izreke3,9.10 ............. 2. oæujka11,24 .............. 7. oæujka11,25 ............. 3. svibnja

Propovjednik12,14 ........ 16. listopada

Izaija11,2 .......... 17. listopada26,3 ............ 16. sijeËnja42,2.3 .......... 5. kolovoza45,22 .............. 1. srpnja45,25 .............. 9. srpnja49,16 ............ 13. veljaËe51,3 .............. 27. veljaËe53,2 ............... 20. lipnja56,2 ........... 10. prosinca58,12 ............ 31. srpnja

Ezekiel16,49 ........... 21. svibnja20,20 .......... 4. studenog36,26 .......... 23. sijeËnja

Daniel1,8 ................ 5. sijeËnja6,4 .................. 24. rujna6,16 ................ 25. rujna12,1 .......... 29. listopada

Biblijski navodi

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:27453

Black

454

Mihej7,18 ................. 3. lipnja

Zaharija3,5 ............. 30. prosinca10,1 ........... 20. prosinca

Malahija3,7 ................ 17. veljaËe3,8 ................. 22. lipnja

Matej1,21 ............. 3. kolovoza2,1.2 ................. 2. rujna3,3 ............... 3. prosinca4,4 ............. 11. prosinca4,10 ........... 16. kolovoza5,3 ................ 23. srpnja5,4 ................ 24. srpnja5,5 ................ 25. srpnja5,6 ................ 26. srpnja5,7 ................ 27. srpnja5,8 ................ 28. srpnja5,9 ................ 29. srpnja5,14 .............. 18. oæujka6,7 .............. 11. sijeËnja6,14 ........ 21. studenoga6,20.21 ....... 22. sijeËnja6,24 .............. 25. oæujka6,33 ............... 2. svibnja7,13.14 ........ 18. svibnja7,20 .............. 11. oæujka7,29 ............ 26. sijeËnja8,20 .............. 21. srpnja10,34 ............ 22. veljaËe11,28-30 ....... 11. veljaËe11,29 ............... 8. lipnja12,28 ............. 15. lipnja12,30 ............ 27. oæujka13,5 ............... 6. travnja13,7 ............... 7. travnja13,8 ............... 8. travnja13,45.46 ...... 18. travnja14,16 ......... 25. kolovoza15,9 ............ 13. sijeËnja18,12 ........... 24. travnja18,15 .............. 5. veljaËe18,22 ........... 19. travnja19,21 .............. 1. oæujka20,1.2 ........... 11 travnja21,28-31 ........ 2. travnja21,33 ........... 22. travnja22,2.3 .......... 20. travnja22,11 ........... 21. travnja24,31 ......... 23. prosinca

24,42 ........ 27. listopada24,44 ........ 28. listopada25,1 ............. 13. travnja25,21 ......... 25. prosinca25,24.25 ...... 14. travnja25,29 ........... 15. travnja26,60.61 .... 30. kolovoza28,19 ............ 29. oæujka28,20 ............ 18. oæujka

Marko8,36.37 ............ 1. lipnja10,45 ............ 28. oæujka12,30.31 ......... 2. veljaËe12,37 ......... 14. kolovoza14,6 ................ 28. rujna14,31 .............. 29. rujna14,32 ......... 29. kolovoza

Luka1,17 ............. 4. prosinca2,8-10 .......... 4. kolovoza2,40 ........... 10. kolovoza2,40 ........... 11. kolovoza2,47 ........... 12. kolovoza2,49 ............. 7. kolovoza2,52 ............. 9. kolovoza4,32 ............... 19. lipnja5,5 .................. 20. rujna6,6 ............. 12. prosinca8,5 ................. 5. travnja8,15 ............... 9. travnja8,21 ............. 8. kolovoza8,56 ................ 26. rujna10,25 ........... 27. travnja10,34 ........... 28. travnja11,1 .............. 7. sijeËnja11,13 ........ 23. listopada12,16.17 ....... 10. travna14,16.17 ........ 1. travnja14,23 ......... 21. prosinca15,11.12 ...... 25. travnja15,28 ........... 26. travnja18,4.5 .......... 29. travnja18,11 ........... 30. travnja18,24 ............ 22. veljaËe19,13 ......... 16. prosinca19,46 ............... 9. lipnja21,36 ........ 31. listopada24,32 .......... 17. sijeËnja

Ivan1,4. ................ 57. lipnja1,6 ............... 2. prosinca1,10 ............. 6. kolovoza

1,11 ........... 17. kolovoza1,12 .............. 21. veljaËe1,14 ................. 1. lipnja1,46 ........... 13. kolovoza3,3 .................... 3. rujna3,5 .................. 6. veljaËe3,7 .................... 4. rujna3,14.15 .......... 12. lipnja3,21 .............. 18. veljaËe3,36 .............. 12. oæujka4,7 ............. 23. kolovoza4,10 .............. 20. oæujka4,15 ........... 24. kolovoza4,50 .............. 26. veljaËe5,6 ............. 20. kolovoza5,15 ........... 21. kolovoza5,24 .............. 23. oæujka5,38 ........... 19. kolovoza5,46 ............... 11. lipnja6,11 .............. 17. oæujka6,35 ............... 17. lipnja6,37 ............ 29. sijeËnja6,60 ................ 1. veljaËe7,46 ............. 16. travnja9,3 ............. 22. kolovoza8,31.32 ........ 12. travnja10,27.28 ........ 18. lipnja13,15 ............. 13. lipnja13,21 .............. 27. rujna14,3 ........... 24. prosinca14,6 ........ 18. studenoga14,9 ........... 18. kolovoza14,12 ......... 28. kolovoza14,14 .......... 28. sijeËnja14,31 ............ 24. oæujka15,1 ............. 17. travnja15,5 ............. 28. svibnja15,7 ............. 10 sijeËnja15,16 ............ 26. oæujka16,12.13 ........ 4. travnja17,3 ............. 23. travnja17,4 ........... 31. kolovoza17,6 ............ 20. sijeËnja17,11 ....... 10 studenoga17,17 ............ 16. veljaËe17,24 ............... 6. lipnja21,15 .............. 30. rujna

Djela1,7 ............. 15. prosinca1,8 ............. 22. prosinca2,1-4 ......... 21. listopada4,13 .......... 22. listopada5,32 .......... 5. studenoga13,44 ...... 22. studenoga

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:28454

Black

455

24,25 ............ 20. veljaËe

Rimljanima1,20 .............. 22. oæujka3,20 ............. 11. svibnja5,8 ................. 10. lipnja6,4 .................... 1. rujna7,12 .......... 11. listopada12,1 .............. 19. oæujka12,8 ............ 21. sijeËnja12,11 ......... 14. prosinca14,12 ........... 31. svibnja15,4 ........... 31. prosinca15,6 ............ 3. listopada

1. KorinÊanima3,6.7 .......... 26. kolovoza3,9 ................ 16. oæujka3,16 ............. 20. svibnja3,17 ........ 29. studenoga11,28 ......... 19. prosinca12,1 .......... 20. listopada15,22 .............. 5. srpnja15,31 ........... 29. svibnja16,2 .............. 10. oæujka

2. KorinÊanima5,17 ............... 16. lipnja5,20 ........ 17. studenoga5,21 ............ 1. listopada6,17 ............. 15. svibnja6,18 ............. 17. svibnja6,18 .......... 3. studenoga9,6 ................ 14. oæujka9,7 .............. 30. sijeËnja13,5 .............. 1. sijeËnja

GalaÊanima3,21 ............ 4. listopada4,4 ............... 1. kolovoza5,22.23 ......... 12. veljaËe5,25 .............. 19. veljaËe6,15 ............ 8. listopada

Efeæanima2,8 .............. 9. listopada2,10 .............. 24. veljaËe3,16 ................. 4. lipnja4,24 ........ 27. studenoga5,8 ............... 19. svibnja

6,14 .......... 24. listopada6,18 ............ 15. sijeËnja

Filipljanima2,5-7 ............. 15. oæujka2,6 ............... 2. kolovoza3,8 .............. 6. listopada3,14 ................ 9. veljaËe3,14 .................. 7. rujna4,6 ................ 8. sijeËnja

Koloπanima1,10 ............. 16. svibnja1,18 ........ 26. studenoga2,6 ............ 12. listopada3,16 ................ 8. oæujka3,23 ........... 28. prosinca

1. Solunjanima1,9.10 ............. 7. veljaËe4,1 ............... 26. svibnja5,5 ............ 19. listopada5,23 .......... 10. listopada

2. Solunjanima1,7 ............... 27. svibnja

1. Timoteju4,1 ............ 25. listopada4,12 .................. 8. rujna4,13 .............. 10. oæujka6,10 ................ 3. oæujka6,17 ............. 25. svibnja

2. Timoteju2,1 .................. 3. veljaËe2,15 ............ 27. sijeËnja3,5 ................. 3. travnja3,15 .......... 8. studenoga4,2 .......... 23. studenoga4,3 .......... 15. studenoga4,5 ............ 7. studenoga4,8 ............. 27. kolovoza

Titu2,12 ........... 29. prosinca2,13 ........... 13. prosinca2,14 .......... 2. studenoga

Hebrejima4,1 .............. 5. listopada4,15 ........... 15. kolovoza

6,10 .......... 6. studenoga6,11 .............. 24 svibnja10,5-7 ............. 9. oæujka11,1 .............. 23. veljaËe11,4 ................ 4. srpnja11,6 .......... 15. listopada11,16 ........... 1. prosinca12,1 ................ 8. veljaËe12,2 ........ 30. studenoga

Jakov1,27 ............ 12. sijeËnja5,16 .............. 4. sijeËnja5,17.18 ......... 6. sijeËnja

1. Petrova4,7 ................ 2. sijeËnja4,10 .............. 30. oæujka

2. Petrova1,2 ................ 14. veljaËe1,4 .............. 7. listopada

1. Ivanova2,6 ................ 15. veljaËe2,15 ............... 4. svibnja

Juda14 ................... 7. srpnja21 ........... 28. studenoga

Otkrivenje3,17 ................ 4. veljaËe3,18 ........... 27. prosinca3,19 ............... 6. svibnja3,20 .......... 9. studenoga5,9.10 ............ 3. svibnja7,3 .......... 13. studenoga12,12 ............. 4. svibnja13,11 ....... 11 studenoga13,14 ...... 14. studenoga14,1 ........ 16. studenoga14,6 ........ 19. studenoga14,9.10 ... 12. studenoga16,14 ........ 26. listopada18,1 ........ 24. studenoga21,4 .......... 30. listopada22,4 .............. 31. oæujka22,12 ...... 20. studenoga22,14 ......... 17. prosinca

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:28455

Black

456

www.znaci-vremena.com

OdSrca-Sr20 09.11.2011, 19:28456

Black

Documents

Ellen G. White OD SRCA - Adventisti Hrvatska · 2018. 12. 20. · set godina, od prvog vi enja u dobi od 17 godina, 1844. godine, do njezine smrti u starosti od 87 godina, 1915. godine