SADRAJ1.UVOD..3

2.HLAENJE MOTORA.4

2.1.Hlaenje tekuinom..5

2.2.Hlaenje zrakom.................................................................................8

2.3.Sredstva za zatitu rashladnih sustava..9

3. UREAJI ZA HLAENJE MOTORA...10

3.1.Hladnjak...10

3.2.Pumpa za vodu..11

3.3.Termostat...12

4.ZAKLJUAK.13

5.LITERATURA................................................................................14

6.DODACI..16

1. UVOD

Rashladni sustav brine se za dobru radnu temperaturu motora.Sastoji se od niza agregata kao to su hladnjak i termostat, cijevi za hlaenje te mree od tono izmjerenih kanalia u bloku motora i glavi motora u kojima cirkulira rashladna tekuina. Tako nastaje mokra kouljica koja odvodi toplinu od izgaranja preko cijevi rashladnog sustava do hladnjaka. Kojim putevima e proi rashladno sredstvo u rashladnom sustavu ovisi o temperaturi motora. U radu u prikazati elemente rashladnog sustava, a to su pumpa za vodu, hladnjak, termostat i regulacijski spremnik.

Rad je sastavljen od slijedeih dijelova: hlaenje motora u koji su ukljueni strujanje rashladne vode, hlaenje zrakom i sredstvo protiv zamrzavanja i korozija.

U drugom dijelu rada govorim o ureajima za hlaenje motora, hladnjaku, pumpi za vodu i termostatu. Kao izvore za ovaj rad koristio sam svu dostupnu literaturu, internet pretraivae i strune lanke.

2. HLAENJE MOTORA

Od toplotne energije koja nastaje u motoru s unutranjim sagorevanjem, samo se jedna etvrtina pretvori u koristan rad. Preostalu toplinu treba odvoditi i to tako da se ni jedan dio motora ne pregrije.

Postoje dva naina odvoenja te topline: strujanjem rashladne vode hlaenjem zrakom

Hlaenje strujanjem rashladne vode podrazumjeva da se motor hladi rashladnim sredstvom, a to je obino antifriz ili destilirana voda.

Prilikom hlaenja zrakom, vjetar u tIjeku vonje ili zrak kojeg pokree ventilator struji oko rashladnih rebara na spojnoj strani glave i cilindara motora, te se tako rashlauje motor.

2.1. Hlaenje tekuinom

Pri zranom hlaenju vjetar u toku vonje ili zrak koji pokree ventilator struji oko rashladnih rebara na vanjskoj strani glave i cilindara. Pri hlaenju tekuinom su stijenke motora oplakivane rashladnim sredstvom, a to je obino voda ili antifriz s raznim dodacima.

Glavni sastavni dijelovi suvremenog hlaenja vodom su: vodni prostori, koji okruuju vrue dijelove motora (provrte cilindara, prostore za izgaranje i ispune ventile), hladnjak, koji toplinu rashladne vode predaje vanjskom zraku, ventilator, koji pokree zranu struju kroz hladnjak,

vezne cijevi, koje na gornjoj i donjoj tirani povezuju hladnjak s motorom i sastavljaju kruno strujanje vode, pumpa za vodu koja ubrzava kruno protjecanje vode, termostat na izlazu rashladne vode iz motora, koji zatvara ili priguuje protok vode kroz hladnjak, dok motor ne razvije radnu temperaturu. Kad je temperatura na stijenkama cilindara nia od 60C, nastaje kondenzacija i korozija i stoga termostat prekida ili priguuje kruenju vode da se motor to je mogue prije zagrije.

Nepropusni ep na otvoru za punjenje hladnjaka omoguava zagrijavanje vode za hlaenje iznad 100C. Osim toga, sprjeava nastajanje parnih mjehura u blizini prostora za izgaranje. Parni mjehuri bi mogli uzrokovati pregrijavanje motora na nekim mjestima, uslijed ega bi se mogla deformirati glava i blok motora, a mogli bi se otetiti i klipovi.

Slika 1 - Nepropusni ep na otvoru za punjenje hladnjaka

Slika 2 Hlaenje i grijanje motora vodom

Motor ima najbolju radnu temperaturu kad bez obzira na broj okreta temperatura rashladne vode u blizini termostata iznosi 80 do 85C. Dogaa se ipak da se motori pregriju; obino zbog pomanjkanja vode u rashladnom sistemu, a i iz drugih uzroka.

Obino su epovi otvora za punjenje izraeni za pretlak 0,5 bara (atm.). tako da rashladna voda na nadmorskoj visini 0 m ne provri do 112C. Na svakih 300 metara nadmorske visine se vrelite vode snizi za 1,1C.

Nekadanji vodom hlaeni motori, tamo negdje sve do onih proizvedenih 1930. godine, imali su jednostavno hlaenje s toplinskim kruenjem, takozvano termosifonsko hlaenje. Voda je u rashladnom sistemu kruila samo zato to topla voda ima manju gustou i die se, dok gua hladna voda pada prema dnu. Tako je topla voda iz motora preko cijevi dotjecala u gornju komoru hladnjaka, kako se hladila, padala je prema dolje i preko donje cijevi vraala se u motor. U termosifonskom hladnjaku nije bilo pumpe, a rashladni uinak je bio skroman.

Termosifonski rashladni sistemi ne bi u suvremenim, relativno malenim ali jakim motorima bili djelotvorni, i zato svi suvremeni motori koji se hlade vodom imaju u protoku rashladne vode pumpu koja ubrzava njezino kruenje.

2.2. Hlaenje zrakom

Da bi se svi cilindri hladili jednakomjerno izravno zrakom, potrebno je da se rashladni zrak tono usmjerava i da se hladi ventilatorom. Bez ventilatora mogu raditi samo motori u motociklima.

Automobilski motori se ne bi mogli dovoljno ohladiti bez ventilatora, pogotovo kad je motor ugraen straga u automobilu. Ventilatori motora koje hladi zrak velikog su kapaciteta, a protok zraka na cilindre podeava se zaklopkama, kojima se termostatski upravlja, ovisno o vanjskoj temperaturi.U automobilima, ventilator se koristi za hlaenje motora i sprjeava pregrijavanje motora tako to pue ili usisava zrak kroz hladnjak napunjen sredstvom za hlaenje. Moe biti pogonjen remenjem snagom motora ili elektrinom energijom akumulatora.

Da bi se postigao to bolji rashladni uinak, cilindri motora koje hladi zrak su s vanjske strane okrueni rashladnim rebrima radi poveanja povrine s koje zrak oduzima motoru toplinu. Na onim dijelovima motora koji se vie ugriju, obino su rashladna rebra vea nego na drugim mjestima.

S obzirom na osobinu da provoenje topline uvijek bira put od veeg presjeka izloenog rashladnom sredstvu k manjemu, rashladna rebra su na vanjskim rubovima tanja, to poboljava odvoenje topline. Motori koje hladi zrak rade s veom bukom nego oni koje hladi voda, jer vodni kanali priguuju dio buke.

2.3. Sredstva za zatitu rashladnih sustava

Ako se rashladna voda smrzne, moe znatno otetiti blok motora i hladnjak, jer led ima vei volumen od vode. Ta opasnost prijeti i kad automobil dulje vrijeme stoji na mrazu, i za vrijeme vonje. Moe se dogoditi da voda u motoru provri, a u hladnjaku se smrzne. Termostat se, zapravo, otvara tek kad motor dostigne odreenu temperaturu, a voda u hladnjaku moe tada ve biti smrznuta uslijed ega bi led sprijeio protjecanje vode. Da se izbjegne zamrzavanje rashladne vode, u nju se dodaje sredstvo protiv zamrzavanja, takozvani antifriz. Antifriza ima raznih vrsta, a o koliini koja se dodaje rashladnoj vodi ovisi koja e biti najnia temperatura pri kojoj se ona jo ne zamrzava.

Budui da su u antifrizu i dodaci protiv korozije i kamenca, najpametnije je ostaviti ga u rashladnom sistemu i preko ljeta. Obino se rashladna tekuina zamjenjuje svjeom svake dvije godine, ali dobro je prije svake zime dati u servisu izmjeriti gustinu rashladne tekuine da bi se znala njezina otpornost prema zamrzavanju, koja se s vremenom smanjuje zbog vode koja se dolijeva.

Topla voda, koja je u rashladnom sistemu stalno u dodiru s razliitim kovinama, s vremenom uzrokuje koroziju i taloenje raznih naslaga. Na stijenkama rashladnog sistema nastaje sloj od estica hre ili oksidiranog aluminija, a vapnenac i drugi minerali u vodi u rashladnom sistemu stvaraju kamenac. Razliitim sredstvima se moe oistiti hladnjak i kanali za vodu u bloku i glavi motora, ali je taj posao neugodan i teak. Zato se u suvremenim, vodom hlaenim motorima upotrebljava rashladna voda kojoj su ve dodana sredstva protiv korozije i taloga. U naem geografskom podruju se dodaju s antifrizom, sredstvom protiv zamrzavanja.

3. UREAJI ZA HLAENJE MOTORA

Zadatak hladnjaka (kilera) je da toplinu koju voda donosi iz motora prenosi u atmosferu. Rashladna voda prolazi iz motora pokraj termostata i ulazi u gornju vodnu komoru, pa tee prema dolje kroz rashladni blok gdje predaje toplinu i iz donje vodne komore vraa se u motor.

3.1. HladnjakSastoji se od po jednog plastinog spremnika za vodu na lijevoj i desnoj strani. Izmeu se nalazi mnotvo tankih cijevi koje su meusobno povezane konstrukcijom lamela. Zbog toga je povrina uz koju struji zrak velika vie kvadratnih metara. Hladnjak je montiran na dva mjesta za uvrivanje gore i dolje na poprenim nosaima karoserije.

Kod nekih hladnjaka je izmeu razine rashladne vode i poklopca u gornjoj komori prazan prostor da bi te topla voda mogla rairiti. Suvina voda (ili para) izlazi van po prelivnoj cijevi. U posljednje vrijeme u gotovo svim automobilskim hladnjacima je prelivna cjevica provoena u posudu za izjednaenje, iz koje voda pri hlaenju moe tei ponovno u hladnjak.

Slika 3 Hladnjak motora

3.2. Pumpa za voduPumpa za vodu se obino ugrauje ispred bloka motora, a pokree je koljenasto vratilo pomou klinastog remena. Na drugoj strani pogonskog vratila pumpe je obino privren i ventilator, osim u sluajevima kad ventilator ima vlastiti (elektrini) pogon.

Pumpa usisava vodu iz donje komore hladnjaka u vodne prostore motora, gdje voda oduzima toplinu s vruih dijelova motora i zagrijana otjee u gornju komoru hladnjaka. Rashladna voda po potrebi zagrijava unutranjost automobila, a u nekim automobilima i usisni razvodnik motora. Dio rashladne vode namijenjen grijanju otjee iz vodnih prostora glave motora u izmjenjiva topline grijaa, gdje toplinu predaje zraku za zagrijavanje unutranjosti.

Na vratilu pumpe za vodu je lopatasti rotor s malo zasvoenim lopaticama. Voda ulazi u blizini pogonskog vratila, a lopatice je usmjeravaju u vodne prostore motora. Klizno brtvilo na vratilu spreava izlaenje rashladne vode. Kada je strujanje rashladne tekuine zatvoreno termostatom, pumpa ubrzava samo kruenje vode u samom motoru.

Slika 4: Pumpa za vodu3.3. Termostat

Termostat dri temperaturu vode konstantnom. Kad je motor hladan, termostat zatvara ili ograniava protok rashladne vode iz motora u hladnjak. Upotrebljavaju se dvije vrste termostata. Rjei je mjehasti termostat, koji se izrauje kao zatvorena kutija u obliku harmonike, a u kojem je zatvorena tekuina s niskim vrelitem. Zato to su stijenke valovite, kutija se rastee kao mjeh kad topla voda zagrije tekuinu u kutiji; topla tekuina se rastegne, a rastegne i kutiju i tako otvori ventil. Danas se najvie upotrebljava voani termostat od limene kutije napunjene voskom. U vosku je u gumenoj membrani mali klip u obliku olovice. Dok je motor hladan, ventil na kutiji zatvara protok vode u hladnjak. A kad se vosak zagrije, rastopi se i rastegne, potisne kutiju prema dolje i ventil se otvori.

Slika 5: Termostat

4. ZAKLJUAK

Kod ureaja za hlaenje motora, hladnjaka, da bi rashladna povrina s koje se oduzima toplina bila to to vea, voda se pretae kroz brojne cijevi ili lamele okruene rashladnim rebrima. S poveanjem temperature u zatvorenom sistemu se rashladna tekuina iri. Onoliko koliko je u hladnjaku ima previe, otjee u posudu za izjednaenje. Prilikom hlaenja se uslijed smanjenja temperature i tlaka u hladnjaku opet uspostavlja prvotno stanje: podtlak u hladnjaku usisa natrag rashladnu tekuinu iz posude za izjednaenje.

Hlaenje strujanjem rashladne vode podrazumjeva da se motor hladi rashladnim sredstvom, a to je obino antifriz ili destilirana voda. Glavni sastavni dijelovi suvremenog hlaenja vodom su vodni prostori, hladnjak, ventilator, vezne cijevi, pumpa za vodui termostat. Prilikom hlaenja zrakom, vjetar u tjeku vonje ili zrak koji pokree ventilator struji oko rashladnih rebara na spojnoj strani glave i cilindara motora, tako se rashlauje motor.

Zadatak hladnjaka je da toplinu koju voda donosi iz motora prenosi u atmosferu. Rashladna voda prolazi iz motora pokraj termostata i ulazi u gornju vodnu komoru, pa tee prema dolje kroz rashladni blok gdje predaje toplinu i iz donje vodne komore vraa se u motor. Pumpa za vodu se obino ugrauje ispred bloka motora, a pokree je koljenasto vratilo pomou klinastog remena. Na drugoj strani pogonskog vratila pumpe je obino privren i ventilator, osim u sluajevima kad ventilator ima vlastiti elektrini pogon. Termostat dri temperaturu vode konstantnom. Upotrebljavaju se dvije vrste termostata. Rjei je mjehasti termostat i termostat koji se danas najvie upotrebljava je voani termostat od limene kutije napunjene voskom.

5. LITERATURA

Kalini, Zoran, Cestovna vozila 1, Zagreb, kolska knjiga, 1997. www.oktani.com sve o tehnici automobila www.prometna-zona.com www.wikipedia.hr

6. DODACI

EVIDENCIJSKI LIST IZRADE ZAVRNOG RADAIme i prezime uenika : Ivan NjiriRazred :3. DProgram zanimanje :AutomehaniarMentor :eljko PrceDATUMI KONZULTACIJASADRAJ RADAPOTPIS MENTORA

Datum predaje pisanog rada:___________________________________________(mentor je prihvatio Izradbu)

Potpis mentora:__________________________________________

Ocjena izradbe Zavrnog rada:___________________________________________Datum obrane Zavrnog rada:__________________________________________

Ocjena obrane Zavrnog rada:__________________________________________Opi uspjeh iz izradbe i obrane Zavrnog rada:_____________________________Povjerenstvo:1.Predsjednik povjerenstva:________________________________

2.lan povjerenstva:________________________________

3.lan povjerenstva:________________________________2