elektron 32

7/17/2019 elektron 32

http://slidepdf.com/reader/full/elektron-32 1/24

List uèenika Mješovite srednje elektrotehnièke škole

uspjesi naših uèenika

sekcije

ekskurzija

reportaža

intervju

7/17/2019 elektron 32


U ovom broju donosimo

Elektron - list uèenika Mješovite srednje elek-trotehnièke škole Sarajevo, decembar 2008. godine

broj 32

Redakcija lista: Faruk Durmiševiæ, Mediha Vruèak, Jasmina Zubaèa, Mer- jem Kapetanoviæ, Adi Pandžiæ, Jasmin Zajko, Damir Frenjo, Arnela Bojièiæ,

Elmedina Korjeniæ, Fahira Dumanjiæ, Majda ÈurtiæTehnièka obrada: Èelik Adnan, Mujezinoviæ Aldin

Zahvaljujemo direktoru i svim profesorima koji su pomogli u realizaciji ovogbroja Elektrona.

Sve svoje priloge, prijedloge, kritike i pohvale možete slati na:[email protected]

SRETNE NASTUPAJUÆE PRAZNIKE ŽELI VAM REDAKCIJAELEKTRONA

* aktivnosti sekcija škole

* projekat "Volontiraj, kreditiraj"

* uspjesi naših uèenika na takmièenjima

* maturska ekskurzija u Španiju

* literarni kutak

* 25 godina prvog mobitela

* intervju sa Nedžadom Fazlijom

* reportaža iz Jajca

* doznajte ponešto o alpinizmu

7/17/2019 elektron 32


K K ad vidimo našeg direktora u razredu, sled-imo se... Njegovi dolasci nikada ne slutena dobro. Ovaj put je bilo drugaèije. Donio

je vijest o odlasku u Jajce, gdje smo trebali da prim-imo diplome za naše radove tj. da odluèimo da li

putujemo ili ne! Mi smo se pogledali. Jer bilo je:uzmi ili ostavi...

Uzeli smo...

Iskreno, skoro smo bili i zaboravili na ovaj konkurskoji je raspisalo Federalno ministarstvo kulture isporta u junu 2008.godine pod nazivom "Mladi i naslijeðe2008. u okviru Danaevropskog naslijeða".Bio je kraj školskegodine, a mi smoradili na dva filma išest fotografija...

Neumorno... Tog junanam je najveæa radost

bila predaja radovakod ljubazne gospoðeMirsade u uèenièkojslužbi. Kada svedamo u njene ruke, tad znamo da "smo na konju".Jer tu je kraj. Više se ne trebamo brinuti, jer ona sedalje za sve brine.

Našu radost putovanja kvarila je èinjenica da

ne idu svi èlanovi sekcije Kluba 10 +. Tog juna, onisu bili na putu i nisu mogli s nama raditi, nažalost.

Noæ, pred putovanje, skoro nismo ni spavali. S pro-fesoricom Zlatom smo se našli na stanici, a neko-liko sati poslije stigli smo u Jajce. Tu su veæ biliuèenici Prve gimnazije i Katolièkog školskog cen-tra. Došao je vozaè s kombijem i prevezao nas doapartmana na Plivskim jezerima. Apartmani se bilièisti, udobni i prozraèni. Smjestili smo se, ruèali, aonda autobusima krenuli na ceremoniju sveèanog

otvaranja manifestacije u Jajcu. Tek tamo smoshvatili da smo zaista izabrani. Tu smo saznali da jeod uèenièkih radova iz stotinjak škola izabrano 14,a od 280 radova je nagraðeno 43 uèenika i 18 nas-tavnika. Mi smo pobijedili sa dvije fotografije i dva

filma. Pobjednièke fotografije su: PanoramaMostara - Bojièiæ Arnele i Steæak - DumanjiæFahire. Oba filma su zauzela jedinstveno prvomjesto: Autohtoni pas Tornjak - Bojièiæ Arnele iBosanski zanati - Dumanjiæ Fahire. TV snimateljisu nas odmah odveli da damo intervju. Govorilismo o našoj školi, našim profesorima i Upraviškole, koji nas podržavaju, bodre i potièu da razvi-

jamo naše talente.Drugi dan je bila ponovo prezentacija filmova idokumentarnih radovadrugih škola. Ponovosmo morali predkamere, a onda smo se

pridružili ostalimazbog programa koji je

bio obavezan. Išli smou obilazak zaštiæenegradske jezgre Jajca,

posjetili katakombe,Citadelu, hram BogaMitre, muzej AVNOJ-a, Esma - Sultan džami-

ju. Uèestvovali smo unagradnoj igri gdje smo

trebali pronaæi sakriveni predmet tj. Štit. Ali smo kaozapažena i najbrža ekipa osvojili diplome.

I kao što kažu, sve što je lijepo ima kraj, tako seu èetvrtak uveèe završila naša odiseja, sveèanom

dodjelom diploma i poklona. Pamtimo rijeèigospoðe Azre Lojo koja pri predaji diplome za našuškolu reèe: "Prvi put, nakon dvanaest godina prijavise jedna tehnièka škola na naše takmièenje, i njeniuèenici briljantno odrade svoj posao."Vratili smo se u Sarajevo sa šest diploma. Što kažu- s obrazom. Vratili smo se u školske klupe željniznanja. I dalje æemo se slediti kada vidimo direkto-ra da doðe u naš razred, jer njegovi dolasci rijetkoslute na dobro. Ali od sada æemo se nadati da nam

ponovo nosi dobre vijesti i ponudu: uzmi ili ostavi.Odgovor znate... REPORTAŽU NAPISALE:

Bojièiæ Arnela i Dumanjiæ Fahira

3

USPJESI NAŠIH UÈENIKA

Reportaža iz Jajca

7/17/2019 elektron 32


7/17/2019 elektron 32


7/17/2019 elektron 32


OBILJEŽEN 25. NOVEMBAR, DANDRŽAVNOSTI BOSNE I

HERCEGOVINE

OOd 25. novembra 1943. godine državaBosna i Hercegovina slavi dan svojedržavnosti. Naime, toga dana, u jeku

antifašistièke borbe protiv stranog okupatora idomaæih izdajnika, ustaša i èetnika, 274 delegata iz

svih krajeva BiH okupili su se u Varcar Vakufu saosnovnim ciljem - da obnove državnost Bosne iHercegovine. Tada, na Prvom zasjedanjuZAVNOBiH-a, svim rušiteljima Bosne i Herce-govine i zagovaraèima njene podjele i nestankaglasno je reèeno da je BiH nedjeljiva i u svemuravnopravna ostalim republikama. Svim nacionalis-tima i hegemonistima je poruèeno da Bosna nije nihrvatska, ni srpska, ni muslimanska, nego je hrvats-ka, srpska i muslimanska, odnosno da je ona zajed-

nica njenih Bošnjaka, Hrvata i Srba. Ova porukaaktuelna je i danas, u vrijeme kada se naša država još uvijek brani od svih onih koji bi da je dijele, ilida nekim njenim dijelovima nametnu jednona-cionalna obilježja.

U povodu obilježavanja Dana državnostiBosne i Hercegovine u ponedjeljak, 24. novembra,u zbornici je prireðen recital pod nazivom

"O, zemljo, moja majko". Stihove posveæenedomovini i dvije muzièke taèke pripremili suèlanovi Recitatorske i Literarne sekcije.

Projekat "Volontiraj, kreditiraj"U petak 10.10.2008. godine održan

je projekat "Volontiraj, kreditiraj".Cilj ovog projekta je da zaposliuèenike srednjih škola na Socijalni

dan. Taj dan prakse je jedinstvena prilika za mlade da

upoznaju rad u firmi i pokažu svoje potencijale, a za poslodavce da pomognu mladima i uoèe njihovuželju i sposobnost za radom. Ovaj projekat je

pokrenut još prošle godine. Uèestvovalo je 380 sred-njoškolaca na jedan dan (Socijalni dan). Ove godine

projekat se radio u šest bosanskohercegovaèkihgradova (Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Široki Bri-

jeg, Bijeljina, Tuzla), te 56 srednjih škola. U našemgradu uèestvovalo je 20 srednjih škola, a iz našeškole preko 20 uèenika. Okupili smo se na Skenderi-

ji u sedam sati ujutru. Dobili smo sendvièe i slušaligovor organizatora. Iskreno, naša omladina nije bašoduševljena tom organizacijom na Skenderiji. Veæinase bez vodièa morala sama snalaziti za prijevoz i ori-

jentaciju. Manjina nije imala taj problem. Na sreæu,niko nije kasnio na posao koji je poèinjao u devetsati. Iskustva koja smo doživjeli razmijenili smo sa

našom pedagogicomRankom Katalinski koja nas

je i na samom poèetku

podržavala u tom projektu.Za nas je, ipak, najbolje štonismo morali ostati do krajaradnog vremena, te smo seranije vratili kuæi. Dobili smoruksake, olovke, upaljaèe,majice, ULTRA - kartice zakredit... Poslodavci su biliveoma zadovoljni mladimvolonterima, ali i volonteri

poslodavcima. Naredne

godine se oèekuje veæi odzivuèenika i škola u realizacijiovog projekta.

Mediha Vruèak

AKTIVNOSTI UÈENIKA

6

7/17/2019 elektron 32


EKOLOŠKA SEKCIJA

EEkološka sekcija postoji veæ pet godina unašoj školi i ima za cilj da kod uèenikarazvija i njeguje trajni interes i ljubav

prema prirodi, okolišu, umjetnosti. Radom u ovojsekciji kod uèenika se izgraðuje ukus i kriteriji u

prosuðivanju, te utièe na formiranje pogleda nasvijet u kojem humanistièka i stvaralaèka kompo-nenta zauzimaju središnje mjesto.

Sekcija broji deset èlanova, a sastanci seodržavaju svakog utorka u 13 i 30, po potrebi se sas-tajemo i u drugim terminima. Èlanovi sekcije su se u

proteklom periodu bavili raznim aktivnostima.Izmeðu ostalog oni su zaslužni za unutrašnji izgledškole koji krasi cvijeæe i slike. Pošto smo mi Elek-trotehnièka škola, plan je bio osnovna naèelaekologije prilagoditi i primijeniti u našoj struci. Takosmo došli na ideju da otpadne elektrotehnièke mater-ijale poput starih i pokvarenih komponenti, bakrenih

ploèa, kalaja i provodnika primijenimo u svrhu

izrade umjetnièkih djela. Na taj naèin su nastale oveinteresantne i maštovite slike koje krase hodnikenaše škole. Pošto je ekologija prije svega nauka ostaništu tj. okruženju, uèenici su istraživali teme

poput: ,,Zaštita voda","Ozonske rupe","Zaštitašuma" i sliène danas aktuelne teme. Za pomenute

teme uèenici su prikupljali podatke sa interneta i izstruène literature te su održavali predavanja drugimèlanovima sekcije.

U okviru naših aktivnosti èlanovi sekcijeodržavaju cvijeæe u holu, na hodnicima i prozori-ma škole, pošumili su padinu ispred naše škole,

posjetili samostalnu izložbu prof.mr. Suade Boriæ-Šaæiragiæ, organizovali stalnu izložbu svojih rado-va u hodnicima naše škole, kao i prigodne izložbe

povodom Dana škole.

Sekcija Praktiène elektronike

OOd ove školske godine u našoj školi radi isekcija Praktiène elektronike uz struènu

pomoæ profesora Muminoviæ Suvada. Sek-cija okuplja oko 20 uèenika od prvog do èetvrtograzreda.

Radom u sekciji uèenici proširuju svojeznanje iz oblasti elektronike, te sve teorijske prob-

leme pokušavaju riješiti praktièno. Osim toga,uèenici mogu praktièno realizirati ureðaj koji samižele da naprave. Pored moguænosti da svoje znan-

je prošire u oblasti elektronike uèenicima se pruža prilika da se takmièe sa uèenicima drugih elek-trotehnièkih škola svake godine.

RAD SEKCIJA

7

7/17/2019 elektron 32


Planiranje poslovne Internet stranice

BBilo da sami pokreæemo Internet stranicu ili imamo moguænost da klasiènom naèinu poslovanjanekog preduzeæa dodamo Web komponentu neophodna nam je struènost i poslovni model koji æenam donijeti zaradu veæu od ukupne sume izdataka.

Izdaci (troškovi) Web stranice podrazumijevaju troškove razvoja i troškove održavanja. Troškovi razvoja podrazumijevaju ulaganja u raèunarsku opremu, komunkacije, instalaciju sistema, dizajn Web lokacije,razvoj sadržaja lokacije, testiranje i pokretanje. Troškovi održavanja ukljuèuju: Web administraciju, ažuri-ranje sadržaja lokacije, telekomunikacione usluge, popravljanje i nadogradnju hardvera, nadogradnju soft-vera i softversku podršku. Da bismo se pojavili na Internetu potreban nam je Internet server zajedno sa

preteæim telekomunikacionim vezama. Osim što ovo možemo obezbijediti u vlastitoj režiji danas postojefirme (provajderi) koji iznajmljuju neophodnu hardversku i softversku infrastrukturu i garantujuneometano funkcionisanje naše Web lokacije, èesto po veoma povoljnoj cijeni.

Krajem dvedesetih godina prošlog vijeka preduzeæakoja posluju putem Interneta su se procjenjivala po

broju "klikova" odnosno po broju korisnika koji su posjetili njihovu Web lokaciju i na njoj nešto uradili. Danasradije pribjegavamo razmišljanjima o tome: šta prodaje-

mo putem Interneta, koliko æe iznositi troškovi te kolikiæe biti konèan profit od ostvarenog posla.

Suštinska marketinška poruka koju nudimo je ponudanove vrijednosti (eng. value propositon) za posjetioca.Vrijednost našeg poslovanja putem Interneta je odreðe-na sljedeæim èinjenicama:* šta namjeravamo da prodajemo i ko je naš idealankupac,

* kako æemo dospjeti do kupca, osvojiti ga i zadržati,

* kakve probleme ili situacije kupac želi da riješi zahvaljujuæi našoj Web stranici,* na kakve pogodnosti mogu raèunati naši kupci,* po èemu je naša Web stranica bolja od drugih na tržištu,* kakvu još dodatnu vrijednost naša Web stranica nudi osim one za koju je kupac utrošio vrijeme inovac da je dobije?Znaèi, bitna je usluga koju nudimo. Evo nekoliko savjeta da upoznamo kupce i prepoznamo njihove

potrebe:

* probajmo saznati šta kupci oèekuju od naše Internet prezentacije,* podesimo da naša Internet stranica bude kompatibilna sa opremom koju posjetioci koriste,* pratimo reakcije korisnika i nastojmo da odmah odgovorimo na njih,* obezbijedimo besplatne pozivne servise na kojima æe korisnici besplatno moæi dobiti pomoæ,* omoguæimo da posjetioci naše Web stranice mogu upisati svoje komentare,

8

STRUKA

1 Ako marketing gledamo kao naèin da nešto prodajemo na sistemski naèin.

7/17/2019 elektron 32


* sa rastom poslovanja uvedimo praksu slan- ja pisama zahvalnosti ili poklona,* i ne zaboravimo da se kupci koji neštonaruèuju preko Interneta kao i svi drugi kupci,cijene: brzu uslugu, jasnu komunikaciju i žele da

pokažemo kako i mi cijenimo njih.Moramo biti strpljivi jer što je tehnološki novi-

ji naš poslovni koncept to æe sporije osvajatitržište.

Mr. Amir Karaèiæ dipl.el.ing

9

7/17/2019 elektron 32


AAko tražite jednostavan i efikasan naèin zakreiranje vlastitog web sajta, nesumnjivoste se susreli s terminom Content Man-

agement System (CMS). U prijevodu, ''Sistem zaupravljanje sadržajem'', znaèi upravo to, moguænost

jednostavnog unosa, ureðivanja, organizacije iobjavljivanja sadržaja na vašem web sajtu. Joomla!

je sve to i puno više.Joomla! æe vam pomoæi da rukujete sa velikom

bazom podataka, velikim brojem èlanaka, slika,klipova, integrisanjem foruma i ostalih sliènih kom-

ponenti onda je Joomla! nešto što morate isprobati.Joomla! predstavlja skup PHP skripti koje zajednoèine jedan veoma napredan CMS koji omoguæava

upravljanje sadržajem na web stranicama.Osnovni naèin i zadatak rada svakog CMS-a jestetaj da CMS dozvoljava web masteru da sortira svojsadržaj, olakša njegovo objavljivanje i upravljanjetim sadržajem te da ga na ispravan naèin prikaže u

browseru. CMS u osnovi funkcioniše kao sistemkojem je osnovni zadatak da operira bazom podata-ka (u kojoj se nalazi sadržaj) te da se pobrine da seti sadržaji na ispravan naèin iz baze podataka uèi-tavaju u HTML stranice koje predstavljaju konaèni

oblik prikaza web stranice u browseru.Da biste napravili Joomla! stranicu nije vam nužno potrebno znanje u PHP kodiranju jer je sve kodiran- je veæ obavljeno od strane Joomla! developera kojisvakodnevno rade na novim verzijama i poboljšan-

jima Joomla! CMS-a. Sve što je potrebno da bistenapravili svoju Joomla! stranicu jeste server koji

podržava PHP i MySQL, kao i malo volje za radom.Svaka PHP skripta treba biti instalirana na serveru

prije nego se može izvršavati i koristiti, pa tako iJoomla!. Ako imate dobro organizovan web hostinginstalacija Joomla! CMS-a æe biti veoma lahka i

jednostavna.Joomla! omoguæava širok spektar opcija prilikomkreiranja i podešavanja stranice. Podržava višeko-risnièki sistem koji dozvoljava da na jednoj straniciistovremeno može raditi više osoba sa razlièitihdijelova svijeta. Upravljanje sadržajem je veomanapredno, sadržaj se sortira u sekcije i kategorije, azastarjeli sadržaj se može pohraniti u arhivu.Lagano upravljanje slikama, fajlovima, korisnicimai sadržajem ovaj CMS èine jednim od najboljih.

No, tu nije kraj, Joomla! CMS je zahvaljujuæi jakojzajednici veoma ekstenzibilna i moguæe je poredosnovnih komponenti, modula i predložaka kojedolaze u Joomla! pakovanju dodavati nove koje odvašeg Joomla! sajta mogu napraviti pravo èudo.Dodaci za Joomlu! se zahvaljujuæi popularnostiovog CMS-a objavljuju i proizvode svakodnevno.Pored svih gore navedenih osobina Joomla! CMS jeapsolutno besplatan te ga svako može koristiti.Zanimljivo je da je jedan od kreatora Joomla! CMS-a (ranije poznatog kao Mambo) naš Sarajlija, koji

zadnjih 12 godina živi u Švedskoj, Emir Sakiæ.

STRUKA

JEDNOSTAVNO DO SVOJE WEB STRANICE!!!

10

7/17/2019 elektron 32


Jednostavnost od poèetka

Od instalacije, preko unosa i organizacije sadržaja, pa sve do objavljivanja potpuno funkcionalnogsajta, Joomla! je dizajnirana za jednostavnost. Akomislite da se zbog jednostavnosti morate odreæifleksibilnosti, èeka vas ugodno iznenaðenje.

Moguænosti

Joomla! je kompletan sistem, pogodan za korpo-racijske sajtove kao i za jednostavne osobne stran-ice. Neke od moguænosti Joomla! CMS su:* Podrška za višestruke autore sadržaja* Odobravanje sadržaja prije objavljivanja* Poèetak i završetak objavljivanja sadržaja

na unaprijed zadani datum* Unos statiènog (nekategoriziranog) sadržaja* Arhiviranje starijih sadržaja uz moguænost

dearhiviranja* Moguænost ocjenjivanja sadržaja* Uèitavanje eksternih stranica uz pomoæ

wrapper komponente* Podrška za vizualne editore* Upload slika za jednostavno korištenje na

sajtu* Organizacija sadržaja u sekcije i kategorije* URL format pogodan za pretraživaèe

* Napredni administracijski sistem* Podrška za višestruke administratore i/ili

moderatore* Grupisanje korisnika po pristupnom nivou* Lokalizacija korisnièkog suèelja i adminis

tracije* Caching mehanizam za još bolje perfor

manse na prometnim sajtovima* Kreiranje jednostavnih anketa* Upravljanje privremeno izbrisanim

sadržajima (poput Recycle Bin)* Objavljivanje reklama uz pomoæ Baner

komponente* Napredna instalacija dodatnih elemenata

(komponente, moduli, mamboti, predlošci)* Sistem web pomoæi

Nadogradnja

Joomla! omoguæava vrlo jednostavnu Point & Click instalaciju dodatnih komponenti uz pomoæ kojihmožete proširiti funkcionalnost vašeg sajta. Važno

je napomenuti da veæina komponenti pri instalaciji

kreira svoje direktorije, datoteke i tablice u bazi, ane dira u veæ postojeæe. Ako želite instalirati forum,galeriju ili nešto treæe, dovoljno je pronaæi i instali-rati odgovarajuæu komponentu.

Preporuka

Svi oni koji žele da isprobaju Joomla! CMS moguna stranici naše škole www.ets-sa.edu.ba (koja jetakoðer uraðena pomoæu Joomla! CMS-a) pronaæi

link na besplatni web hosting koji im to omoguæa-va. Na internetu se može naæi puno uputstava kako

poèeti sa Joomla! CMS-om, smo ''proguglajte'' isretno!

Jasmin Dželo dipl.el.ing

7/17/2019 elektron 32


MMotorola je obilježila 25. godišnjicu

prvog mobilnog telefona. Prije 25 god-ina, 21. septembra 1983. godine, amer-

ièko vijeæe za telekomunikacije (FCC) odobrilo jekomercijalnu proizvodnju Motorolinog mobitelaDynaTAC 8000x, èime je ujedno poèela revolucija

bežiène komunikacije.

Krajem 60-ih i u 70-im godinama 20. stoljeæaMotorola je razvijala ruèni komunikacijski ureðajnamijenjen masovnoj upotrebi - danas poznat kaomobitel. Dok FCC nije odobrio proizvodnjuDynaTAC 8000x modela, Motorola je uložila 15godina istraživanja i milione amerièkih dolara urazvitak mobilne tehnologije.Prvi mobitel - DynaTAC (Dynamic Adaptive TotalArea Coverage) 8000x bio je težak nešto manje od800 grama, dimenzija 33x4.45x8.9 centimetara.Vrijeme razgovora trajalo je jedan sat, dok je ustandbyu baterija trajala osam sati. Osim toga,DynaTAC 8000x mogao se pohvaliti i sa LEDzaslonom. Cijena popularnog DynaTac 8000x bila

je $3995 amerièkih dolara.

Prvi stvarno mobilni mobitel koji se nije moraoinstalirati u prtljažnik automobila, veæ se mogaonositi u (snažnoj) ruci bio je DynaTAC 8000x.

Njega je skupa sa svojim razvojnim timom dizajni-rao Martin Cooper, bivši generalni voditelj sistem-skog odjela u Motoroli.

Iako je prvi prototip proradio još u aprilu1973., dozvola od FCC-a stigla je 10 godina kasni-

je za konaènu verziju DynaTAC-a. Ova je bila teška793 grama i dugaèka 25 centimetara, a na vrhusvega je bila još i fleksibilna antena. Baterija je biladovoljna za 60 minuta razgovora."Korisnici su bili toliko impresionirani konceptom

konstantne dostupnosti sa mobilnim telefonom dasu na listi èekanja bile hiljade imena. Nije ih smet-alo što je cijena DynaTAC 8000x bila 3995 amer-ièkih dolara", prisjetio se prilikom obilježavanja 25.godišnjice Rudy Krolopp, jedan od èlanova dizajn-erskog tima iz Motorole, odgovornog za kreiranjeDynaTAC 8000x mobitela.

Otkako je prije 25 godina Motorola svijetu pred-stavila DynaTAC 8000x, ili popularnu "ciglu", brojmobilnih pretplatnika je dostigao brojku od 2.5milijarde.

Koliko su mobilni telefoni napredovali jednos-tavan je primjer N95 koji ima ugraðenu svu "silu"mobilne tehnologije te tako spada u sam vrh ponudemobilnih ureðaja. Krenimo redom, N95 podržava

brz prijenos preko HSDPA mreže, što omoguæava prijenos bogatih audio i video sadržaja. Posebnost

ovog modela N95 je tipkovnica two-way slider -kada se pomakne prema gore otkriva se tipkovnica,a pomakom prema dolje N95 se pretvara u media

player te se može koristiti kao video player ili GPSureðaj.

12

25. GODIŠNJICA PRVOG MOBITELA

7/17/2019 elektron 32


Uèenici naše škole postižuuspjehe i u streljaštvu

UU

ovim klupama i prije nas sjedili su uèeni-ci željni znanja. Polahko su se smjenji-

vali, sve dok svoja mjesta ne ustupišenama. Ne znamo koliko zanimljivih i talentovanihuèenika i uèenica je hodalo i hoda ovom školom,ali ono što saznamo o uspjesima naših uèenika idrugara, rado dijelimo s vama.

Unatoè tome što školovanje zahtijeva pažnjui vrijeme, dvojica naših uèenika uspijevaju naæidovoljno vremena i za bavljenje sportom.

Bratiæ Amar i Hodžiæ Samir, uèenici drugogšest razreda, svoj smiraj i odmor našli su u strel-

jaštvu. Ljubav prema ovom sportu javila se davno

i, kako njih dvojica kažu, nikada im nije dosadiloispucavati metke.Obojica su èlanovi Streljaškog kluba "Igman" -Hadžiæi, koji postoji još od 1976.godine. Èlanoviovog kluba su bili prvaci bivše Jugoslavije, a usp-

jehe ovaj klub i dalje reda. Njihov klub trenutno broji 400 èlanova, od èega 100 aktivnih. Zajednosa svojim trenerom, Ibrahimom Durmom koji, ihvrlo rado vodi na razna takmièenja, uživaju i radu-

ju se uspjesima. Amar se streljaštvom bavi od

2001. godine, a Samir od 2004. godine. Za to vrijeme, unatoè skromnoj opremi koju imaju, uspjelisu da postignu vrlo dobre rezultate. Obojica puca-

ju u kategoriji KADETA - Serijska puška. Sed-

mièno imaju èetiri, a po potrebi i pet treninga u tra- janju od 2 sata i 30 min. Za bavljenje ovimsportom, kažu da je jako bitna koncentracija ismirenost.

Prošle godine Amar je bio sedmi u BH ligi - pojedinaèno i osmi na Prvenstvu BiH u streljaštvu,dok je Samir bio dvanaesti u BiH ligi - pojedinaènoi jedanaesti na Prvenstvu BiH u streljaštvu. Sobzirom na veliki broj takmièara, njih dvojica suzadovoljni svojim rezultatima. Na nedavnoodržanom takmièenju III kola Lige BiH, održanog

2.11.2008. god u streljaškoj dvorani SK "Pobjedasport" - Zenica u Zenici, postigli su takoðer velikiuspjeh. Uèestvovalo je devet klubova kategorijeKADETA sa po 4 takmièara i sedam klubovaKADETKINJA takoðer sa po 4 takmièarke. Amar

je bio treæi - pojedinaèno, a Samir osmi - pojedi-naèno, dok su ekipno bili drugi.30.11.2008.god.pred njima je još jedan izazov -finale Lige BiH KADETA u streljaštvu pojedi-naèno, a 21.12.2008.god održat æe se Prvenstvo u

streljaštvu BiH. Nadamo se da je ovo samo poèetak njihovih uspje-ha, te da æe i u buduænosti ostvarivati sliène i boljerezultate. Ujedno im želimo puno sreæe na tak-mièenjima koja slijede uskoro.

Majda Èurtiæ

13

SPORTSKI USPJESI UÈENIKA

7/17/2019 elektron 32


MEÐUNARODNI USPJEH NAŠEG UÈENIKABAKIRA KEÈE

UUIstanbulu je od 10. do 12. oktobra održanturnir "Istanbul Open 2008". Na turniru suuèestvovali predstavnici 38 zemalja. Bakir

Keèo, uèenik III razreda, osvojio je treæe mjesto. Imao je èetiri borbe, pobijedio je predstavnike Azerbejdžana,Turske i Makedonije. Samo je borba sa predstavnikomFrancuske završila porazom. To je, do sada, njegovnajveæi postignuti uspjeh. Poslije iskrenih èestitki zamo-lili smo ga da za Elektron odgovori na nekoliko pitanja.Elektron: Naše èitaoce smo upoznali sa tvojimposljednjim i, za sada, najveæim uspjehom, treæimmjestom na Meðunarodnom turniru "IstanbulOpen 2008.". Možeš li nam reæi od kada treniraškarate, u kojem klubu si stekao prva znanja o ovomsportu? Možda izdvojiti trenera koji ti je najvišepružio, ko ti je uzor?

- Karate treniram od šestog razreda osnovneškole, oko pet godina. Prva znanja o ovom sportu stekaosam u karate klubu "Rašid Buæa" od mog sadašnjegtrenera Raifa Buæe. Kada je rijeè o uzorima od bosan-skohercegovaèkih karatista to je Muamer Cakiæ i, nar-avno, moj trener Raif Buæa.Elektron: Da li više voliš kate ili borbe? Ima li nekakata koja ti je posebno draga?

- Ne mogu reæi da li više volim kate ili borbe,možda preferiram borbe. Èinjenica je da nekada volim

uraditi i neku katu. Na polaganju za majstorsko zvanjeradio sam katu Suochin, ako bih trebao izdvojiti naj-dražu onda bi to bila upravo ona.Elektron: Koliko treniraš i da li je teško uskladitisportske i obaveze prema školi?

- Treniram svaki dan, nekada i dva puta dnevno. Imatrenutaka kada bude zaista teško uskladiti sa školskimobavezama, ali kada nešto volite naðete naèina i vreme-na da stignete.Elektron: Ljetos si stekao zvanje Majstor karateacrni pojas 1. DAN. Da li je bilo teško, kakva je bilakonkurencija?

- Da, bilo je teško. Spremao sam se skoro osam mjese-

ci za polaganje. Bilo je 19 kandidata, a položilo je samosedam uèesnika. Meðu njima sam bio i ja, tako da seuloženi trud isplatio.Elektron: Znamo da si u dosadašnjem radu osvojio30 medalja. Koje su najznaèajnije? Možeš li izdvoji-ti jednu ili dvije pobjede koje su ti najviše znaèile(možda zbog jakog protivnika)?

- Poslije "Istanbul Opena" najznaèajniji uspjesi sutreæe mjesto na Internacionalnom turniru "Grand PrixCroatia 2008." u Samoboru, drugo mjesto na Interna-cionalnom turniru "Ajvatovica 2008.", prvo mjesto naInternacionalnom turniru "Hercegovina Open", treæe naDržavnom prvenstvu 2007. godine u Živinicama, drugomjesto na Internacionalnom turniru "Bijeljina Open",treæe na Državnom prvenstvu 2008. godine. Meðudosada ostvarenim pobjedama najviše mi je znaèila

pobjeda u Turskoj u borbi u kojoj sam 11 sekundi prijekraja gubio 5 : 3. Napravio sam tri poena i postigao pob-

jedu nad predstavnikom Turske.Elektron: Za kraj ovog razgovora reci nam kakosebe vidiš za pet ili deset godina? Na pobjednièkom

tronu Svjetskog prvenstva, kao trenera...?- Kako vidim sebe za pet ili deset godina? Kao treneranekih mladiæa, željnih uspjeha, a možda i kao osvajaèaneke evropske ili svjetske medalje. Ko zna...

14

SPORTSKI USPJESI UÈENIKA

7/17/2019 elektron 32


INTERVJU SANEDŽADOM FAZLIJOM

ELEKTRON: Prvo da Vam èestitamo na uèešæu ina postignutim rezultatima na Olimpijadi! Opišitenam vaš boravak u Kini?FAZLIJA: Ovo je moj treæa posjeta Kini. Kina je

jedna fantastièna zemlja. Svaki put sam doživljavaonova iznenaðenja. Ono što su kao organizatoriolimpijskih igara pokazali prevazilazi sva moja

oèekivanja. Mislim da kamere nisu dovoljno mogledoèarati kompletnu atmosferu koja je tamo bila. Štose tièe našeg boravka da tražimo zamjerku ne bismo

je mogli naæi.ELEKTRON: Kako su tekle pripreme i treninzi uKini i da li ste zadovoljni tim pripremama idoèekom uopšte?FAZLIJA: Pripreme za Olimpijadu traju koliko itraje olimpijski ciklus, a to je èetiri godine. Onajkratki period po dolasku u Peking iskoristili smo da

se upoznamo sa borilištima, jednostavno nije bilovremena za neke pripreme. Došli smo tri dana prije

poèetka. Poznato je da za svaki sat vremenske raz-like treba isto toliko dna ranije doæi radi aklimati-zacije i za svaki stepen temperaturne razlike istotoliko dana. Nažalost, nismo se adekvatno aklima-

tizirali do poèetka takmièenja. Uslovi su bili sjajni.ELEKTRON: Jeste li zadovoljni postignutimrezultatima?FAZLIJA: Rezultatima mogu bit zadovoljan a i ne.

Nisam zadovoljan jer sam na Olimpijadama imaomnogo bolje rezultate. A zadovoljan sam time što je,ipak, veliki uspjeh izboriti nastup na Olimpijadi i toèetvrti put za redom. S obzirom na druge nepo-voljne faktore pred polazak mislim da je rezultat,ipak, zadovoljavajuæi.

ELEKTRON: Hoæete li i dalje predstavljati našuzemlju na Olimpijadi? Ima li ko da vas zamijeni, tj.koliko su dobri današnji strijelci?FAZLIJA: Još ne razmišljam da se oprostim odaktivnog bavljenja streljaštvom. Nisam siguran daæu ubuduæe moæi odgovoriti na sve zahtjeve koje

pred strijelce stavlja moderno streljaštvo, ali æu setruditi da postižem što bolje rezultate. Ako to budedovoljno za još neku Olimpijadu, zašto ne. BiH jezemlja sa bogatom tradicijom u streljaštvu, posebnoSK Sarajevo. Naravno da ima izuzetnih talenata,rekao bih bisera, kojima treba pružiti priliku, ulagatiu njih i rezultati moraju doæi. Od imena izdvojio bihiz SK Sarajeva: Nedžada Džankoviæa i SabrinuDrinjakoviæ, iz SK Geofon: Žarka Laziæa i DarijuKitiæ i iz SK Zenica: Emu Škaljo. Naravno, od njih

samih zavisi koliko su spremni naodricanja i koliko æe napredovatiu svojoj karijeri. Ja sam seodrekao mnogo toga radi karijerevrhunskog sportiste.

ELEKTRON: Mi vam želimosreæu u daljnjem radu jer ste visvakako naš Olimpijac te bismovas zamolili da našim èitaocimauputite jednu olimpijsku poruku!FAZLIJA: Hvala i vama nainteresovanju za jedan izuzetnolijep i zanimljiv olimpijski sport,a poruka mladima je da na vrhu

piramide uspjeha nikada nije

gužva, a do vrha stižu samo naju- porniji.

Mediha Vruèak i Faruk Durmiševiæ

15

INTERVJU

7/17/2019 elektron 32


ada sam konaèno kroèio u autobus,

pogled mi je prešao preko niskog stropai duž sjedala koja su se pružala s lijeve i

desne strane. Morao sam to malo vozilo pravougaonog oblika prihvatiti kao svoj novi dom, jer tu sam boravio svakog dana ekskurzije.

Iako je atmosfera od samog poèetka bilaživa i dinamièna, mene je ubrzo uhvatio san. Kadasam se probudio veæ smo bili stigli u Italiju. Poštosmo odsjeli u mjestu Lido di Jesolo, nisam još uvi-

jek osjeæao pravi duh Italije. Pješèane plaže i

otvoreno more poslužili su nam kao pravi odmor zaoèi nakon dvanaest sati putovanja autoputom.Ono, što je probudilo pravi duh Italije bile

su Venecija i Verona koje smo posjetili veænarednog dana. Šetnja Trgom Svetog Marka, pod-

sjeæala me na mnoge scene iz filmova, prelazak preko drevnih mostova, ustajali miris mora, most

Uzdaha, Duždeva palata, most Rialto te mnogekapelice doprinosile su ukupnom izgledu Venecijekoja je oèaravala turiste.

Nakon brzog obilaska Venecije, koja je itekakoostavila i za tako kratko vrijeme jak utisak na mene,otišli smo u Veronu.Prva destinacija bila je Verona, grad koji je najpoz-natiji po tragiènoj ljubavi Romea i Julije. Onda jeslijedio obilazak Julijine kuæe, pogled na balkonispod kojeg joj je Romeo dolazio, te doticanje Juli-

jine lijeve dojke za sreæu u ljubavi.Obilazak Verone obilježila je i posjeta Trga DanteaAligijerija, èuvenog pisca Božanstvene komedije.Imali smo još dovoljno vremena da jedemo te da sevratimo u naš pokretni dom i krenemo ka Španiji,

16

EKSKURZIJA

MATURSKA EKSKURZIJA U ŠPANIJU

7/17/2019 elektron 32


zemlji èija se kultura osjeæa i u malom mjestu kaosto je Lloret de Mar. Sljedeæih dana smo uživali

jeduæi španske specijalitete, slušajuæi njihov jezik, posmatrajuæi tradicionalne Sambrero šešire koji su

se mogli kupiti na svakom koraku. Èinjenica je dasmo pravi tradicionalni duh Španije osjetili na Fla-menco predstavi koja nas je vratila u davnoprošlavremena. Slijede posjete diskoteci "Hollywood",sjajna muzika, poznanstva sa uèenicima drugihškola. More u Španiji se ne može porediti s onim uItaliji, kao ni plaže od šljunka koji je krupniji i odonog u Hrvatskoj. Zato smo uživali na hotelskom

bazenu.Onda su slijedile još mnoge zanimljivosti: posjeta

jednoj od najpoznatijih vinarija, posjeta botanièkogvrta, malog predgraða Lloret de Mara te ononajuzbudljivije... Barcelona. Barcelona je pravametropola, izgraðena na urbani naèin u kojoj životteèe sto na sat.

Najveæi utisak na mene je ostavila SagradaFamilia, ogromna crkva Antonia Gaudija, kojaujedno predstavlja i njegovo životno djelo. Naèin nakoji je izgraðena je fascinantan, te svaki njezin dioima simbolièno znaèenje. Crkva je zamišljena kaosimbol tijela Isusa Hrista. Okolni tornjevi sim-

bolizuju dvanaest apostola, Bogorodicu i èetiriJevanðelja. Gledajuæi arhitektonski Sagrada Famil-ia ne pripada niti jednom stilu. Prvobitno zamišlje-na kao gotièka graðevina, vremenom je prerasla u

graðevinu bez stila, u graðevinu koja nosi liènauvjerenja i liènu "arhitekturu" samog Gaudija.Prerasla je u njegovu imaginaciju. Nažalost, nismoimali priliku da uðemo unutra, jer nismo imali vre-mena. U Barceloni smo prošli kroz najpoznatijualeju u Evropi, te bili zadivljeni živim skulpturamakoje su poredane duž aleje. Obišli smo tržne centre,

bili u luci, posjetili Kolumbov trg. Svaki dan je bioisplaniran tako da su ta èetiri dana brzo proletjela. U

povratku nas je Francuska oèarala svojim bogat-stvom. Èinjenica je da smo posjetili najbogatijegradove Kan i Nica. U tim gradovima nije bilomoguæe vidjeti auto jeftinije od Lamborðinija, nitidrugu radnju osim Guèi, Armani, Versaæe…Obišlismo u Kanu Filmsku palatu i šetalište " LaCroisette" a u Nici Promenade des Anglais I PlaceMasena.

Slijedilo je noæno putovanje i obilazak

Kneževine Monako i Monte Karla koji su svjetlu-cali pod vedrim nebom.U Monaku smo posjetili palatu Grimaldijevih, kate-dralu, Stazu Formule jedan te ekstravagantni Kasi-no "Monte Karlo".

Povratak u Lido di Jesolo predstavljao je poèetak kraja našeg putovanja. Stoga smo tog posljednog dana uživali u mediteranskoj klimi i pokušali da se odmorimo koliko god je to moguæe.Sljedeæeg dana smo veæ kroèili na domaæe tlo. I s

ponosom mogu reæi, da iako sam ostao fasciniransvime što sam vidio, nigdje nije lijepo kao kod kuæe.

Adi Pandžiæ IV-7

17

7/17/2019 elektron 32


AAko bi u jednoj reèenici trebao definisatialpinizam, onda bi to bio - ekstremni vid

planinarenja. Alpinisti su istovremeno i planinari. Razlika izmeðu obiènog planinara i alpin-iste je u tome što alpinisti penju teže strane,

smjerove da bi dosegli vrh. Osim uobièajene plani-narske opreme alpinisti koriste i specijalizovanu:užad, karabinere, pojaseve, klinove i mnogo togadrugog. Alpinizam se u BiH poèeo razvijati dostakasno, prije nekih 70 godina zabilježeni su prvi

poèeci alpinizma na našim prostorima, dok se u svijetu pojavio prije 250 godina. Prvi alpinistièkiusponi bili su izvedeni od strane botanièara koji suse pitali kakve to sve biljke rastu na veæim visina-ma. Zatim su poèeli praviti prve ekspedicije, prvu

specijalnu opremu, koja im je bila potrebna naveæim visinama gdje vladaju veoma teški vremen-ski uslovi (led, snijeg, vjetar, sunce...). Tokom god-ina u okviru alpinizma poèele su se izdvajati razneoblasti pa tako danas imamo: klasièni alpinizam,

penjanje velikih stijena, ekspedicionizam,sportsko penjanje, planinarenje.

Kao i svugdje u svijetu i kod nas postoji jedna krovna ogranizacija koja obuhvata sve ovevidove alpinizma i zove se Planinarski savezBosne i Hercegovine. Postoji još jedna organi-zacija pri P.S BiH(www.psbih.ba), a to je Gors-ka služba spašavanja. Zadatak ove jedinice je daspašava unesreæene planinare, skijaše a danas igraðane koji dožive nesreæu u urbanim sredina-

ma. Jedinica je sastavljena od najboljih alpinistatog grada u kojem stanica GSS-a radi, ali i ljudikoji imaju želju za radom u takvoj jedinici. Plan-inarski savez sav taj rad jako cijeni pa tako dajerazna priznanja i znaèke svojim najvrjednijimèlanovima. Kod alpinizma je to zlatna znaèkakoja se dodjeljuje najboljem alpinisti (MuhamedŠišiæ-Hamo za najteže uspone neki i dan danasnisu ponovljeni, Muhamed Gafiæ za mnoge usp-

ješne ekspedicije, Petar Peèenac - prvi Bosanacna vrhu svijeta Mont Everest 8850 m/n), tu suzatim srebrna znaèka, pa znaèka za 30 godišn-

jicu èlanstva u P.S BiH.Alpinizmom sam se poèeo baviti prije

èetiri godine, kada sam upoznao našeg najbol- jeg alpinistu Muhameda Šišiæa-Hamu. On me

ukljuèio u rad svog kluba Yeti. Danas sam zbog ras- pada kluba Yeti èlan kluba "No Comment"(www.nocomment.ba). Do sada sam se penjao namnogim stijenama u BiH i Europi kao što su: Pak-lenica (Hrvatska), Dolomiti (Italija), Strmnica

(BiH), Romanija (BiH), Drežnica (BiH), Mojstrov-ka (Slovenija) i, naravno, redovno penjem na poz-natom sarajevskom penjalištu Dariva gdje samtokom ljetnih dana skoro svakodnevno. Alpinistièkitreninzi su dosta zahtjevni, traže dosta ulaganja, str-

pljenja i truda, mogu trajati i do deset sati dnevno.Trening ne podrazumijeva samo penjanje na

prirodoj i vještaèkoj stijeni nego i redovne odlaskeu planinu, vožnju bicikla, trèanje i treningeizdržljivosti. Pored ovog prije dvije godine ukljuèio

sam se u rad Gorske službe spasavanja tako da samdanas najmlaði registrovani spasavalac na prostori-ma bivše Jugoslavije. Do sada sam uèestvovao u

preko 40 akcija spašavanja. Damir Frenjo, IV3

18

DOZNAJTE PONEŠTO O ALPINIZMU

7/17/2019 elektron 32


Džon Lenon - 28. godina odsmrti

"8. prosinca 1980. godine Lenon se je vraæao u veèern- jim satima kuæi iz studija ne sluteæi da iza ugla stojiMark Dejvid Èepmen - èovjek koji u ruci drži knjigu"Lovac u žitu" i revolver kalibra 38. Izlazeæi iz limuzineLenon zaèuje dozivanje "Gospodine Lenon!!!" nakonèega se okrene, a Èepmen mu u prsa ispali èetiri metka.Cijeli scenarij vidio je vrtlar na èije je pitanje "Znaš li štosi upravo uèinio?", Èepmen hladnokrvno odgovorio:"Ubio sam Džona Lenona!" Tako je ostalo zapisano usudskim spisima. Naime, nekadašnji èlan popularnihBitlsa ubijen je u èetrdesetoj godini ispred svog stana u

Nju Jorku. Ubio ga je Mark Èepmen koji je osuðen nadoživotnu robiju.

Novinar Larri Kejn, autor knjige "Lennon Revealed",kaže da Èepmen nije važan u toj prièi. "On je lik s kraja

prièe, no nije najvažniji. Važna je glazba i poezija i

kreativnost koju je Džon Lenon darovao svijetu tijekomsvog života. Milijuni ljudi diljem svijeta još se prisjeæajugdje su bili u trenutku kad su èuli vijest o ubojstvu. Zamnoge bio je to udarac slièan onim kao kada su èuli o ubo-

jstvima amerièkog predsjednika Džona F. Kenedija ili borca za ljudska prava Martina Lutera Kinga. Radilo se onestanku simbola nade za èitavu generaciju". DžonLenon, èovjek èija muzika je promijenila svijet, umro je na

putu u bolnicu. Smjesta je poèelo žalovanje, ali i bijes kojii 28 godina kasnije i dalje živi meðu obožavateljima

Lenona, koji i nakon smrti prodaje milione ploèa u cijelomsvijetu.Lenonovi obožavatelji su u povodu 28. obljetnice

njegove smrti palili svijeæe na Strouberi Fildsu, nju- jorškom vrtu posveæenom Lenonu, a tisuæe bijelih balona pušteni su u u znak sjeæanja na Džona Lenona pušteni suu njegovom rodnom Liverpulu. I danas, toliko godina

poslije njegove smrti, u svijetu glazbe s poštovanjem se prièa o jednom od najveæih kreativnih tandemasavremene glazbe - Lenon/Mekkartni.Lenon je, nema sumnje, predstavljao srce i dušu ne samoBitlsa, veæ èitavog rok en rola šezdesetih godina prošlogvijeka, a njegove pjesme Please Please Me, Love me Do,Hey Jude rado se pjevaju i slušaju i danas.

Sebastijan Lovriæ

19

MUZIKA

7/17/2019 elektron 32


Želja i ljubav su krila za velika djela

U historiji ima mnogo ljudi koji su svojim djelima obilježilivrijeme u kome su živjeli. Njihovo ime i djela spominju se

godinama i stoljeæima poslije njihove smrti. Prolaznost je nešto što nas, poput sjene, prati kroz život. Nasuprot njoj je èovjekova težnja da ostavi trag iza sebe,trag o svom postojanju, nešto po èemu æe ostati upamæen i

prkositi vremenu. Svjesni da sve prolazi, svaki dan našeg života nastojimo ispuniti neèim korisnim, lijepim, trajnim... Mnogi u tome ne uspiju, ali neki ljudi iza sebe ostave djelakoja nadžive njihovo postojanje na ovom svijetu i uèine ihbesmrtnim. Nažalost, takvih je malo, jer put do uspjehanikad nije posut ružama, istraju samo najjaèi, oni koji

znaju šta žele i vole ono što rade. Sjetimo se Cankarevih i

Æopiæevih prièa iz djetinjstva. Imali su glad no i bosonogodjetinjstvo, ali ipak lijepo djetinjstvo. Koliko smo samo poruka iz njihovih djela ponijeli i nosimo kroz život. Kroznjihova djela oni su nastavili da žive u nama , postali besm-rtni. Njihov život i život mnogih umjetnika, takoðer i

nauènika, bio je obilježen duboko ukorijenjenom ljubavlju prema èovjeku, ili još šire prema èovjeèanstvu. Shvatanjuda je život dragocjen da ga treba živjeti svaki dan. Život

treba shvatiti kao naprocjenjiv dar i nastojati ispuniti ga pravim vrijednostima u suživotu sa drugim ljudima. Treba ga uèiniti ljepšim, lakšim, civilizovanijim, humanijim... Jer kako bismo danas živjeli da se nije rodio jedan Tesla ili Fleming. Njihov život je bio ispunjen radom i stvar-alaštvom, sve za dobrobit generacija koje su došle iza njih.

A vrlo malo ili ništa dobili zauzvrat. Ali nisu ništa ni tražili. Živjeli su i umirali sa svojim djelima, u tišini sa notama, formulama, proraèunima, svojim malim i velikim junaci-ma, vjerujuæi u svoje vizije o boljem i èovjeènijem svijetu.

Mladi u takvim ljudima trebaju tražiti uzore. Trebaju se

upoznati sa njihovim djelima i nauènim dostignuæima,nastaviti njihovim putem i oèuvati sjeæanje na velièinunjihovih liènosti.

Amir Muharemoviæ, II6

GrijehOnaj koji te traži, da li sam to ja,

što u svakoj iskri vidi lik tvoj. Da li sam ja onaj što te budan sanja,

što krije ljubav u njedrima. I kada sam se smijao,

duboko u sebi sam plakao, jer trebala si mi ti.

Uzalud sam te dozivao,veæ si bila u tuðem zagrljaju,

grešno oteta.

Prisutan je tvoj miris, i dalje je ovdje. Ja ga tjeram što dalje od sebe,

jer previše dana, ostala si u meni kao rana.Gorak je ukus poraza koji se nije htio priznati.

Griješno je bilo preboljeti ljubav koja se nije htjela prestati voljeti.

Odletjele su puste nade,i sad oluja je gotova.

Nada mnom duša uzorana diše,ti, ljubavi, daleko mi od oka.

Otrgnut od tebe, sjeæanja blijede u prošlosti.

Sad povratka nema, koraèam u novi dan,èeka me nova nada.

Idem što dalje, al’ u srcu nosim grijeh, grijeh tvoje ljubavi.

Alem Kožljak

LITERARNI KUTAK

Ljubav je lahko pronaæi,a još lakše patiti.

Srce bi da ga volimali on to ne želi.

Zašto voljet ` ga,kada je prema meni bio zao.

Zašto žaliti za njim,kada to cijeniti nije znao.

Sada je teško, al` bol æe proæi,

do tada æu se povuæi. Ako neko pita kako živim sada,

nek` proèita pjesme one æe mu reæi.

I sada kada se sretnemoviše ne zadrhtim, kada se pogledamoviše ne osjetim kada se dodirnemo.

Al` bojim se ako izustim,da te više ne volim

dio mog svijeta prestat æe da postoji! Merjem Kapetanoviæ

7/17/2019 elektron 32


7/17/2019 elektron 32


SSvakodnevno možemo vidjeti novinske izv-

ještaje, koji nas podsjeæaju na prisustvo problema sportskog huliganstva širom svi-

jeta. Sa ovim problemom se suoèavaju stanovnicimnogih država Evrope. Nažalost, u Bosni i Herce-govini je sportsko nasilje prisutno do takve mjere dase skoro više ni ne obaziremo na ovakve vijesti sasportskih terena. Regionalne utakmice kao da nemogu proæi bez incidenata koje izazivaju navijaæi.

Psovke, provokativni natpisi i plakati, uništavanjetribina i tuèe, dio su naše sportske svakodnevice,gdje "težina" susreta i raspoloženje navijaæaodreðuju stupanj eskalacije huliganstva.

Sam termin huliganstvo je našao svoj put uengleski jezik na jedan vrlo neobièan naèin. Potekao

je od irske imigrantske porodice koja je krajem 19.vijeka terorizirala stanovnike istoènog Londona.

Naime, 1898. godine nakon što je Patrick Hooliganubio jednog londonskog policajca sluèaj je bio toliko

ozloglašen da su londonska glasila naprosto skovala pojam huliganstvo - kao sinonim za pobunu sa trag-iènim posljedicama. Bez obzira na njeno porijeklo,rijeè se vrlo brzo našla u širokoj upotrebi. Istina,smisao joj se vremenom lagano mijenjao. Danas tarijeè oznaèava osobu, èlana neslužbene grupe kojaèini djela vandalizma, ili kriminalnu štetu, zapoèinjetuèe i uzrokuje nerede. Huligani su najèešæe mladeosobe dvadesetih godina, muškog spola. Aspekt

potkrjepljivanja huliganstva od strane medija odnosi

se na prikazivanje scena nereda koje èine mladi huli-gani. Poznato da je jedan od razloga zbog èega sumladi ljudi spremni i željni uzrokovati problemeželja da se dokažu ostatku grupe. Najveæi prijestupni-ci postaju najzapaženiji èlanovi grupe, a pravljenje

nereda predstavlja izvjesno privlaèenje pažnje nasebe. Umjesto da se posrami èina hapšenja, mladihuligan æe zapravo biti ponosan tim èinom. Ponos æe

biti tim veæi ako èin hapšenja bude prikazan na tele-viziji, ili se pojavi u novinama, a ovakvom okolnošæuæe još više zavrijediti status unutar grupe. Ovdjemedijsko izvještavanje prestaje biti samo informaci-

ja, veæ postaje izuzetno jak potkrjepljivaè socijalnonepoželjnog oblika ponašanja.

Ipak, veliki utjecaj koji mediji imaju na masovniauditorij ne smije se zaboraviti, a moguæe ga jeiskoristiti za promoviranje pozitivnih vrijednosti iodgovornog ponašanja gledalaca. Bez naglašavanjaneslaganja i konflikata meðu igraèima i navijaèimasuprotstavljenih timova, te uvelièavanjem agre-sivnih ispada neæe se uèiniti da problem nestane izkorijena, ali je svakako prvi korak u zaustavljanju isprjeèavanju takvih pojava. Tek tada bi pravi lju-

bitelji sportskih dešavanja mogli uživati na sport-

skim terenima.

22

HULIGANI

SPORTSKOHULIGANSTVO,

DIO I NAŠESTVARNOSTI

7/17/2019 elektron 32


7/17/2019 elektron 32


Kamion se bliži nadvožnjaku. Haso odjednom naglo zakoèi.- Šta ne valja?, upita Huso.

- Mogu proæi samo kamioni visoki 3,20, a u nas je visok 3,60.- Samo ti furaj, vidiš da u blizini nema policajca!

*** Ide crvenkapica šumom i sretne vuka.

Pita je vuk:

- Kamo si pošla?Crvenkapica:- Idem baki. Nosim joj svega jer je bolesna.

- A mogu li je i ja posjetiti?- Zašto ne?

- Pa daj mi njenu adresu, reèe vuk.- Piši: www.baka.ba.

***

Izgubio sam vjeru u sebe, vjeru u ljubav, vjeru u svijet.

Jedinu nadu našao sam u igli.Sad heklam i super mi je.

***- Znaš da je veæ stigao PlayStation 3?

- Je li? A ja još nisam gledao ni prva dva dijela.

*** Boksaè jedan dan na plaži ostavi zlatni sat i ode se kupati.

Pored sata ostavio je poruku:- Ne dirajte! Ja sam prvak u boksu!

Kad se vratio imao je šta vidjeti. Nema sata, ali stoji poruka:

- Briga me, ja sam prvak u trèanju!

*** Pita stariji student studenticu koja je tek upisala fakultet:

- Jesi'l ti brucoš? A ona na to odgovori:

- Nisam, ja sam Hodžiæ!

VICEVI

Documents

elektron 32