Upload
others
View
20
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Lab. vežbe – šta smo radili i zašto…
• Šta smo merili?
• Koje smo instrumente koristili?
• Šta smo dobro uradili, a…
• gde smo najviše grešili?
Vežba 1 – merenje multimetrom u kolima jednosmerne i naizmenične struje• Multimetar korišćen u ovoj vežbi je multimetar srednje klase koji
može da meri jednosmerne i naizmenične struje i napone kao i otpornosti.
• U ovoj vežbi smo ga koristili kao voltmetar i ampermetar za merenje jednosmernih i naizmeničnih napona i struja i kao ommetar.
• S obzirom da je instrument „autorange“ (sam „bira“ opseg), jedino o čemu treba voditi računa (pod pretpostavkom da je instrument pravilno povezan u kolo) je:• Pravilan izbor priključaka• Pravilan položaj preklopnika za izbor veličine koja se meri• Pravilan položaj preklopnika za merenje jednosmerne/naizmenične struje
Vežba 1 – merenje multimetrom u kolima jednosmerne i naizmenične struje• Frekvencijska karakteristika instrumenta
• Proveravali smo je koristeći instrument sa boljom karakteristikom kao etalonski
Generator
Multimetar (u
funkciji voltmetra)
Etalonski voltmetar
Vežba 1 – merenje multimetrom u kolima jednosmerne i naizmenične struje• Usput smo mogli da sagledamo da izlazna otpornost generatora utiče
na preraspodelu struja i napona u kolu
• Da su laboratorijski instrumenati (voltmetri i generatori) koji se napajaju iz javne mreže po pravilu „uzmeljeni“ i jedan od priključaka (referentni) može biti, u samom instrumentu, povezan na potencijal uzemljenja
Generator
Multimetar (u
funkciji voltmetra)
Etalonski voltmetar
Vežba 2 – Merenje srednje i efektivne vrednosti naizmeničnog napona – ispravljačka kola
• Korišćena su najjednostavnija ispravljačka kola sa diodama
• Rad instrumenta sa ispravljačem „simuliran“ je povezivanjem ispravljačkog kola i multimetra koji je podešen kao instrument za merenje jednosmernihnapona
• Praktično, snimana je karakteristika ispravljačkog kola kao zavisnost srednje (jednosmerne) vrednosti ispravljenog napona na izlazu kola u funkciji efektivne vrednost napona na ulazu u kolo
• Realni instrumenti koji rade na ovom principu, odnosno mere efektivnu vrednost naizmeničnog napona merenjem srednje vrednosti ispravljenog napona, prilagođeni su za merenje prostoperiodičnih (sinusnih) signala, pa su baždareni na odgovarajući način tako da pokazuju efektivnu vrednost signala za prostoperiodične signale
Vežba 2 – Merenje srednje i efektivne vrednosti naizmeničnog napona – ispravljačka kola
• Realni instrumenti koji rade na ovom principu prilagođeni su za merenje prostoperiodičnih (sinusnih) signala, pa su baždareni na odgovarajući način tako da pokazuju efektivnu vrednost signala
• Zbog toga, instrumenti koji rade na ovom principu neće pokazivati „tačne“ vrednosti ako se mere signali drugačijeg talasnog oblika (sa drugačijim faktorom oblika)
• Instrumenti koji su konstrukciono prilagođeni za merenje efektivne vrednosti signala (na primer, instrumetni sa pokretnim gvožđem, TRUE-RMS digitalni instrumenti) pokazivaće tačnu efektivnu vrednost signala bez obzira na talasni oblik signala čija se vrednost meri
Vežba 3 - Proširenje mernog opsega instrumenta pomoću spoljnjeg otpornika
• Proširenje mernog opsega ampermetra, realizacija instrumenta sa jednim opsegom
RS
IAmax RA
Imax
max max max
max
max max
A S A A
AS A
A
I I R I R
IR R
I I
Vežba 3 - Proširenje mernog opsega instrumenta pomoću spoljnjeg otpornika
• Kako se od ampermetra pravi voltmetar,
• realizacija instrumenta sa jednim opsegom
max max
max
max
A A S
S A
A
U I R R
UR R
I
RS IAmax RA
Umax
Vežba 3 - Proširenje mernog opsega instrumenta pomoću spoljnjeg otpornika
• Provera realizovanih instrumenata
• Realizovani ampermetar se vezuje redno sa „etalonskim“ i baždari, odnosno otklonima kazaljke se pridružuju vrednosti izmerene struje
• Misteriozna „crna kutija“ služi da ograniči struje u kolu s obzirom na to da je realizovan instrument za merenje relativno male maksimalne vrednosti
RP
EG
AeAr
Razdvojna
kutija
Vežba 3 - Proširenje mernog opsega instrumenta pomoću spoljnjeg otpornika
• Provera realizovanih instrumenata
• Realizovani voltmetar se vezuje paralelno sa „etalonskim“ i baždari, odnosno otklonima kazaljke se pridružuju vrednosti izmerenog napona
• Sam način na koji smo realizovali instrument posredno ograničava struju u kolu (dodali smo redno otpornik relativno velike otpornosti)
EGVr Ve
Vežba 3 – Unutrašnje otpornosti realizovanih instrumenata
• Ampermetar
• Može da se izmeri korišćenjem multimetra kao ommetra
RS
IAmax RA
Imax
S AIN
S A
R RR
R R
Vežba 3 – Unutrašnje otpornosti realizovanih instrumenata
• Voltmetar
• Može da se izmeri korišćenjem multimetra kao ommetra
IN S AR R R RS IAmax RA
Umax
Vežba 3 – Unutrašnje otpornosti realizovanih instrumenata
• Voltmetar
• Može da se izmeri posredno, merenjem dva napona, za dva položaja prekidača, i korišćenjem otpornika čija je otpornost poznata sa velikom tačnošću
Rp
RV
1
2
E
R RU
U UV p
2
1 2
1U E
2 V
p V
EU R
R R
2 1
1 2 2
p V V
V p
U R R U R
R U U U R
Kada je prekidač u položaju 1, uzpretpostavku da je RV>>Rg
Kada je prekidač u položaju 2, uzpretpostavku da je RV>>Rg i Rp>>Rg
Vežba 5 - Uvod u NI ELVIS okruženje
• Kompletno laboratorijsko „radno mesto“
• Obrada signala u digitalnom domenu (drugačiji koncept nego digitalni multimetar)
• Kao i većina sistema „sve u jedan“ nema maksimalne performanse ni u jednoj funkciji, ali dobro ilustruje principe na kojima rade profesionalni instrumenti
Vežba 5 - Uvod u NI ELVIS okruženje
A)
B)
sve tačke na ovoj vertikali
su na istom potencijalu Vp1
sve tačke na ovoj vertikali su na istom potencijalu Vp2
5 V pin
VPS (Variable Power Supply)
Function Generator Out (FUNC_OUT)
Ground
...
ACH0-
ACH0+
ACH1-
ACH1+
...
sve tačke na ovoj polovini horizontale su na istom potencijalu Vp3
sve tačke na ovoj polovini horizontale su na
istom potencijalu Vp4
dugme za napajanje protoborda: Prototyping Power Board - DRŽATI ISKLJUĆENO SVE DOK
DEŽURNI ASISTENT NE PROVERI KOLO!
Vežba 5 – Ispitivanje karakteristika generatora
• Primer virtuelnog instrumenta koji u sebi objedinjuje funkcijevoltmetra i frekvencmetra
• Proverava se tačnost generisanja naznačenog napona i frekvencije
• Izlazna otpornost se određuje posredno, merenjem napona za dva položaja prekidača u kolu i korišćenjem otpornika čija je otpornost poznata sa velikom tačnošću
G
Rg
RpEV
1 GU U Kada je prekidač otvoren, uzpretpostavku da je RV>>Rg
2G
p
g p
UU R
R R
Kada je prekidač zatvoren, uzpretpostavku da je RV>>Rg i RV>>Rp
Vežba 5 – Ispitivanje karakteristika generatora
G
Rg
RpEV
1 GU U
2G
p
g p
UU R
R R
2 1
1 2
1
g p p
g p
U R R U R
U UR R
U
Vežba 6 - Mostovi za jednosmernu i naizmeničnu struju• Sotijev most za merenje kapacitivnosti sa
zanemarljivim gubicima
• Most ima samo jedan promenljiv element zato što se gubici kondezatora mogu zanemariti
• Umesto promenljivog kondenzatora, mogao se koristiti i promenljivi otpornik umesto jednog od dva otpornika, R1 ili R2
~
R1
R2 C
Cx
INDA B
C
D
Vežba 6 - Mostovi za jednosmernu i naizmeničnu struju• Uravnotežen Vitstonov most
• Neuravnotežen Vitstonov most
2CD
Ru E
R
2 3
1
0,CD X
R Ru R
R
2
1 2 3
XCD CB BD
x
R Ru u u E E
R R R R
RG
R3
R1
RX
A B
C
D
REFERENTNA
TAČKA
INA
VIN-
VIN+
vizlaz
Ref
V0
+Vcc
-Vcc
R2
E
Vežba 7 – merenje otpornosti, merna nesigurnost• Merenje otpornosti direktno, neposredno, korišćenjem multimetra
kao ommetra
• Merenje otpornosti indirektno, posredno, merenjem struje i napona
• U oba slučaja procenjivali smo mernu nesigurnost tipa B
• Za ovo merenje, (kada merimo relativno velike napone i struje, odnosno otpornosti) opravdana je pretpostavka da se merna nesigurnost tipa A može zanemariti (pokazivanja instrumenata se „ne menjaju“)
Vežba 7 – merenje otpornosti, merna nesigurnost• Korišćenje podataka koje daju proizvođači
1
1
100
3 3
326 k
0.8
3
100
xB
X N REZ
u
opseg
N
REZ
Vežba 7 – merenje otpornosti, merna nesigurnost• Analogni instrumenti (proizvođač daje podatak o klasi tačnosti)
100 3
100 3
TVU MAX
TAI MAX
Ku U
Ku I
Kod analognih instrumenata „skoro svi“ podaci su navedeni na samom instrumentu
Za instrumente koje smo koristili, to su podaci o klasi tačnosti, opsezima i otpornostima na tim opsezima, radnom položaju instrumenta, frekvencijskom radnom opsegu
Vežba 7 – merenje otpornosti, merna nesigurnost• Digitalni instrumenti (proizvođač daje podatke o tačnosti)
1
100
3
VV V
U
U N REZ
u
Vežba 7 – merenje otpornosti, merna nesigurnost• Kombinovana merna nesigurnost za indirektno merenje
• S obzirom na to da merna nesigurnost potiče od neidealnosti samih instrumenata, možemo smatrati da su nesigurnosti pri merenju struje i napona nekorelisane
2 2
X XB U I
R Ru u u
U I
Vežbe 4 i 8 - osciloskop
• Osnovna merenja na analognom i digitalnom osciloskopu
• Digitalni osciloskopi imaju neke napredne funkcije koje olakšavaju rad, autoset, određena merenja (veliki skup merenja koji se realizuje na osnovu niza odbiraka signala)
• Automatsko merenje
Vežba 8 - filtri
• Uloga filtra je da potisne komponente signala u nekom opsegufrekvencija
• Karakteristika se meri („snima“) posmatranjem izlaza filtra pri ulaznom prostoperiodičnom naponu čiju frekvenciju kontrolisano menjamo
• Za linearne, vremenski nepromenljive sisteme (LTI) za prostoperiodičan signal na ulazu, na izlazu se dobija prostoperiodičan signal promenjene ampitude i početne faze
Vežba 8 - filtri
Frekvencijski odziv svakog filtra može da se označi kao H(jω)
Ukoliko se filtri vezuju kaskadno (da bi se ostvarlie „bolje“ karakteristike) idelano je Huk(jω)=H1(jω) H2(jω)
Kaskadna veza – izlaz prvog je ulazni signal za drugi
Kod aktivnih filtara približno važi da je ukupna karakteristika jednaka proizvodu pojedinačnih, a kod RC filtara, za vezu dva filtra:
2
2
1 2 1 2 2 2 1 1 1 2
1
1
CU
U R R C C j R C R C R C
Vežba 8 - filtri
RC filtri (pasivni) - proizvod – dobijeno analitički kao Huk(jω)=H1(jω) H2(jω), kaskadna – dobijeno simulacijom